Dubrovački dnevnik br. 215 by Dubrovački dnevnik

Petak, 18. listopada

Petkom i svetkom atento godina V. / broj 215 / 2024. / issn 2718-3742

dubrovackidnevnik.net.hr

POLA GODINE DO IZBORA Tko ide u ring?

Novosti iz Zračne

luke:

Nakon zimskih

letova i New Yorka, krenuli pregovori i za nove destinacije

stranica 4

John: Bez

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Marko Lukunić/PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Hrvati nestaju , ali to ih uopće ne zabrinjava

Piše Lucija Komaić foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Koliko je Hrvata ostalo u Domovini, a koliko će ih tu tek ostati živjeti kad se izmijene nove generacije, jedna je od najvažnijih tema na svim razinama. Nije to puka informacija, a ni nebitna stavka neke daleke budućnosti. To je direktni pokazatelj stanja ekonomije jednog društva u ovom trenutku, ali i vrlo jasan odgovor na pitanje kako ćemo ovdje živjeti sutra. Na kraju krajeva, pokazatelj bi to trebao biti i odgovornoj politici, koje korake vući, kako planirati razvoj. Demografija kao pojam zvuči dosadno, a da je napraviti nasumičnu anketu među prolaznicima, pitanje je koliko bi njih uopće razumjelo u kakvoj se katastrofi Hrvatska nalazi i zašto je to uopće pogubno. Tako je ovoga tjedna zazvonilo na uzbunu izvješće HZJZ-a o tome kako je u Hrvatskoj prošle godine rođeno najmanje beba od 1991. do danas, odnosno najmanje beba ikada.

Odmah su uslijedile reakcije. Demograf koji je pisao program Domovinskom pokretu i njihovom ministru, Stjepan Šterc, izvješće je komentirao podatkom kako smo u posljednjih pet godina izgubili 260 tisuća ljudi. Prema matematičaru i poduzetniku Nenadu Bakiću, koji redovno upozorava na katastrofalnu demografsku situaciju i prezentira točne izračune, zapravo je sta-

nje još i alarmantnije, a populacija u Hrvatskoj već bi se kroz dvije generacije mogla čak i prepoloviti. Ogroman pad broja rođenih zabilježen je još 2022.. Više umrlih, nego rođenih bilježe sve županije, pa i Dubrovačko – neretvanska koja posljednjih godina stoji nešto bolje od prosjeka Hrvatske, ali ne i dobro. Nigdje nije dobro. Osim što je rođeno najmanje beba ikad, to više nije ni situacija kao nekada kad su ljudi odlazili trbuhom za kruhom ili za znanjem i iskustvom pa se vraćali doma zasnovati obitelj. Danas ljudi odlaze, ali se ne vraćaju. Teško će ih motivirati bilo kakve mjere koje spominju iz novog Ministarstva demografije i useljeništva.

Lijepo bi bilo vjerovati u to kako to novo ministarstvo nešto i može napraviti, ali s obzirom na to da se zna tko ga i je zašto osnovao, samo kao zalogaj za političke apetite, tko je na čelu tog ministarstva i zašto, a to je samo zato što iz tih redova mora biti, jasno je da od toga neće biti ništa. Posebno to postaje jasno kad taj ministar još i progovori. Tako da će Hrvati i dalje diljem Europe susretati svoje ljude, svoj jezik, puno više nego što je to slučaj danas. Taksisti, konobari, kuhari, spremačice ili recepcionari, u većini slučajeva u brojnim europskim gradovima jako dobro razumi-

ju ‘Dobar dan’. Neki su tu već generacijama. I kad se s njima krene u razgovor, jasno je kako je njihova povezanost s Hrvatskom u većini slučajeva još eventualno kakvo ljetovanje u Istri, Kvarneru, otocima, Dalmaciji ili Dubrovniku.

Aljudi i dalje samo odlaze, u neke očito bolje zemlje, u neka bolja društva. A oni koji ostaju, čini se da rijetki zaista razumiju što svi ti odlasci znače. Ovo će sutra biti zemlja u kojoj će biti nemoguće organizirati život. Možemo samo pretpostaviti kako će izgledati ovo društvo koje već sada egzistira uz gomile problema zbog nedostatka kadra, sve starijeg i sve bolesnijeg društva čiji najbolji, najobrazovaniji i najvrjedniji ljudi malo pomalo više nisu tu. Ali, nema veze, tu je ministar demografije, zajedno sa svojim Ministarstvom, savjetnicima i pedesetak djelatnika.

Početkom mjeseca, novi ministar Ivan Šipić, vjeroučitelj iz Domovinskog pokreta, govorio je o svom resoru, ovom najvažnijem pitanju u Hrvatskoj, kako je sam rekao. Tu je bio u pravu, to jest najvažnije pitanje, ali je vrlo brzo

skrenuo u nevjerojatne priče poput one da se potiče svako govedo u stočarstvu, pa treba i svako dijete, kao da će baš taj tretman na razini stoke pomoći ljudima da imaju više djece. Onda je govorio o reguliranju broja stranih radnika. U prijevodu, u tim konzervativnim krugovima to je uvijek zapravo zgražanje nad Nepalcima i ostalim strancima koji dolaze raditi u Hrvatskoj. Ti ljudi ni danas nisu svjesni da ni jedan od tih radnika koji su došli, nije uzeo radno mjesto nekom Hrvatu, tu je samo zato što nema tko drugi raditi taj posao. I što je još gore, da nisu došli, smrdile bi nam ulice i još više grcale u smeću, gosti bi dolazili u šporke apartmane, kafići, restorani, hoteli ne bi mogli iznijeti sezonu, ona hrana s Glova nikad ne bi stigla do gladnih usta jer je ne bi imao tko donijeti…

Svake od narednih godina bit će samo i gore. Za spriječiti totalni kolaps jednog naroda, jedne zemlje, jednog društva, i to ne tako u dalekoj budućnosti, nego puno brže, kroz desetak, dvadesetak godina, treba vući dra-

stične strateške korake već sada iako je i to prekasno. Promjene moraju biti korijenite. Nije naodmet dovođenje visine financijske pomoći za svako rođeno dijete na razinu stoke, ili oslobađanje nekih poreza povratnika kojima je taj iznos zanemariv, pa čak i povećanje porodiljnih naknada, to je sve dobro, ali neće donijeti drastične razlike. Ljudi će se početi sami vraćati, ali i odlučiti se za djecu, onda kada ovo bude zemlja u kojoj je svima dobro. A dobro je u onoj zemlji u kojoj je društvo uređeno, u kojoj su na cijeni vrijednosti poput vladavine prava, honoriranja vrijednog rada, truda i sposobnosti, u kojoj su ljudi slobodni i dobronamjerni jedni prema drugima. U nas je sve suprotno. Tu bi svak svakome nešto branio, od muzike do temeljnih prava i sloboda. Nekad se čini da su ovdje još ostali jedino najgori ljudi. Nema druge nego da onaj zadnji koji ostane ovdje galamiti o tome tko što smije pjevati, tko koga zvati na međunarodne samite, tko koga voljeti ili tko smije preći granicu, e pa taj zadnji neka - ugasi svjetlo.

TURIZAM

Novosti iz Zračne luke: Nakon zimskih letova i New Yorka, krenuli pregovori i za nove destinacije

S povećanjem broja letova prema SAD-u, produženju pred i postsezone, kao i s bogatim zimskim redom letenja, jasno je vidljivo da se sustavno radi na iskorištavanju potencijala Zračne luke Ruđer Bošković

Piše Petra Srebrović foto grgo jelavić/PIXSELL

United Airlines je prije nekoliko dana objavio ljetni red letenja za sljedeću godinu, u kojemu linija između Dubrovnika i Newarka bilježi znatno povećanje broja rotacija. Za razliku od dosadašnje četiri rotacije tjedno, u 2025. godini bit će ih tijekom sezone sedam. Dakle, Dubrovnik i New York će u 2025. letovima biti povezani svakodnevno.

Ove je godine United na liniji s Dubrovnikom zamijenio zrakoplove tipa B767-300, s većim Boeingom tip -400, a ti će zrakoplovi prometovati i u nadolazećoj godini. Putnici će imati opciju rezerviranja 34 United Polaris mjesta s izravnim pristupom prolazu, 24 United Premium Plus sjedala i 173 ekonomska sjedala, uključujući 48 United Economy Plus sjedala koja nude dodatni prostor za noge i veći osobni prostor. Iz Zračne luke Ruđer Bošković za Dubrovački dnevnik govore kako je važno napomenuti i da linija Dubrovnik – New York kreće tri tjedna ranije, i to 1. svibnja 2025. godine.

NAJVEĆE MEĐUNARODNO ŠIRENJE

U POVIJESTI KOMPANIJE

„Istaknuli bismo kako smo dugotrajnom suradnjom i ulaganjem u unaprjeđenje usluga ostvarili značajan korak koji će pridonijeti, kako Zračnoj luci Ruđer Bošković, tako i cijeloj destinaciji. Uz to što smo jedina zračna luka u Hrvatskoj koja je direktno povezana s SAD-om, čast nam je što je povećanje broja letova na relaciji

Dubrovnik New York/Newark dio najvećeg međunarodnog širenja u povijesti ove kompanije“, poručuju iz Zračne luke Ruđer Bošković i dodaju kako je i ranije predstavljeni zimski plan letenja važan za Dubrovnik. „Do kraja studenog i već s početkom ožujka povezani smo s Madridom, Dublinom, Londonom i Manchesterom, a cijelu zimu imamo prijevoznike koji nas povezuju s Londonom, Bečom, Bruxellesom, Varšavom, Istanbulom, Barcelonom te Frankfurtom. S povećanjem broja letova prema SAD-u, produženju pred i postsezone, kao i s bogatim zimskim redom letenja, jasno je vidljivo da se sustavno radi na iskorištavanju potencijala Zračne luke Ruđer Bošković“, apostrofirali su.

U PLANU NOVE DESTINACIJE

Gradonačelnik Mato Franković nedavno je na društvenim mrežama pohvalio rad direktora Zračne luke Viktora Šobera, kao i njegovog pomoćnika Ivana Maslaća naglašavajući važnost njihovog zalaganja u ostvarivanju svih uspjeha dubrovačkog aerodroma. Osim toga, najavio je kako ovaj duo kreće i u „akciju Dubai“. O čemu je točno riječ, od dubrovačkog gradonačelnika odgovor nismo dobili, no iz Zračne luke Ruđer Bošković naglašavaju kako su još od 2019. izravno povezani s Dubaijem, a riječ je o liniji Fly Dubaija koja će i 2025. godine, u ljetnom redu letenja, prometovati tri puta tjedno.

ZRAČNA LUKA: Činjenica je da imamo značajan broj putnika iz Azije i Australije, i da nam je, u skladu s tim, jedan od ključnih fokusa ostvariti konekciju s hubom koji će nas još bolje povezati s putnicima iz tog dijela svijeta.

Do kraja studenog i već s početkom ožujka povezani smo s Madridom, Dublinom, Londonom i Manchesterom, a cijelu zimu imamo prijevoznike koji nas povezuju s Londonom, Bečom, Bruxellesom, Varšavom, Istanbulom, Barcelonom te Frankfurtom.

Broj Amerikanaca koji posjećuju Dubrovnik iz godine u godinu raste, pa je povećanje broja linija s SAD-om odličan potez

„Činjenica je da imamo značajan broj putnika iz Azije i Australije, i da nam je, u skladu s tim, jedan od ključnih fokusa ostvariti konekciju s hubom koji će nas još bolje povezati s putnicima iz tog dijela svijeta“, odgovorili su iz Zračne luke. Potvrđuju i kako tu rad nije gotov te da postoji još ‘akcija’ u koje će se Zračna luka Ruđer Bošković upustiti.

„Kontinuirano ulažemo značajne napore u pregovore, kako s postojećim, tako i s potencijalnim prijevoznicima. Više informacija oko novih destinacija i detaljnije planove ćemo objaviti pred kraj godine, odnosno po završetku pregovora s prijevoznicima. Nismo u mogućnosti iznositi detalje o pregovorima koji su u tijeku“, zaključili su.

Dubai je još jedna važna destinacija za povezivanje gostiju s istočnog tržišta, a i ta linija se nastavlja

Umjesto dosadašnje četiri rotacije, od 2025. godine United leti svakodnevno, a sezona počinje i tri tjedna ranije

TKO ĆE S KIME NA IZBORE?

HDZ s Frankovićem izlazi samostalno, kandidirat

će se Knežević i Bonačić

Obradović , SDP razgovara

s Vlahušićem , a za župana

se spominje više imena

Do lokalnih izbora je ostalo nešto više od pola godine.

Provjerili smo tko bi se sve mogao kandidirati i tko s kime izlazi u utrku za mjesto prvog čovjeka Grada, općina, Županije…

Ostalo je nešto više od pola godine do održavanja lokalnih izbora, a puno manje do početka kampanje. Jedino što je zasad službe -

no najavljeno jest to kako će jedan od kandidata za mjesto gradonačelnika tj. gradonačelnice biti dubrovačka odvjetnica Viktorija

Knežević. Knežević će na izborima u proljeće biti kandidatkinja Centra. Knežević je prethodno surađivala sa ‘Srđevcima’ pa su mnogi postavljali pitanje hoće li izaći zajedno na izbore. No, čini se kako ‘Srđevci’ žele svog gradonačelničkog kandidata. Iz toga tabora pristižu različite informacije.

SRĐEVCI: NAJVJEROJATNIJE ĆEMO

IMATI SVOG KANDIDATA

Tako se ‘šuška’ kako bi najizgledniji kandidat za tu poziciju ponovno bio Đuro Capor koji navodno i dalje ima tu ambiciju premda u prethodnim izbornim ciklusima nije izborio drugi krug, potom kako bi to mogao biti Ivan Vigjen (koji je nedavno ušao u Gradsko vijeće i zamijenio Nikšu Selmanija, što su mnogi protumačili kao pripremu za kampanju), a u posljednje se vrijeme spominje i opcija podržavanja Knežević kao kandidatkinje, možda baš zbog toga što ‘Srđevci’ u prethodnim izbornim ciklusima sa svojim kandidatima ni -

Vladajući HDZ na izbore izlazi s kandidatom Matom Frankovićem, aktualnim gradonačelnikom. Ono što je novost jest to kako HDZ u Gradu na lokalne izbore izlazi samostalno, bez koalicije s HSU-om i Suverenistima

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ, LUCIJA KOMAIĆ

Viktorija Knežević

Spominje se kako bi najizgledniji kandidat ‘Srđevaca’ za tu poziciju ponovno bio Đuro

Capor koji navodno i dalje ima tu ambiciju premda u prethodnim izbornim ciklusima nije izborio drugi krug, potom kako bi to mogao biti

Ivan Vigjen (koji je nedavno ušao u Gradsko vijeće i zamijenio Nikšu Selmanija, što su mnogi protumačili kao pripremu za kampanju), a u posljednje se vrijeme spominje i opcija podržavanja Knežević kao kandidatkinje

su uspjeli polučiti značajniji uspjeh (premda su na posljednjim parlamentarnim izborima umalo izborili jednog saborskog zastupnika iz X. izborne jedinice, što bi bio Capor i što nipošto nije zanemariv rezultat).

„Na izbore ćemo izaći, a o konkretnim detaljima je još rano govoriti. Situacija se stalno mijenja, no kako trenutno stvari stoje, imat ćemo svoju listu i, najvjerojatnije svog kandidata“, kazao je vijećnik Ivan Vigjen. Pitali smo ga i ima li on ambiciju biti taj kandidat, s obzirom da se upravo tako tumači njegov ulazak u Vijeće.

„To je smiješno jer mi ‘Srđevci’ smo se dosta rotirali u mandatima. Predaleko je za govoriti o tome, to su samo naše regularne rotacije. I sami znate koliko je kolega Selmani dulje ostao u vijećničkim klupama od onoga što je bilo predviđeno. Čovjek se jednostavno umorio i normalno je da sam ga ja zamijenio“, odgovorio je Vigjen.

HDZ-OV IZLAZAK U GRADU JASAN, O ŽUPANIJSKOM SE TEK ODLUČUJE

Vladajući HDZ na izbore izlazi s kandidatom Matom Frankovićem, aktualnim gradonačelnikom. Iako je Franković u izbornoj noći prije četiri godine kazao kako su mu dva mandata dovoljna, sasvim je izvjesno da ide u utrku

i za treći mandat, mada konkretne potvrde od HDZ-a još nema. Ipak, Franković kao kandidat je potvrđen na raspravi Gradskog odbora HDZ-a, što je prijedlog koji se upućuje u službenu stranačku proceduru. Ono što je novost jest to kako HDZ u Gradu na lokalne izbore izlazi samostalno, bez koalicije s HSU -om i Suverenistima, prema in -

Mato Franković

Anita Bonačić Obradović

Čelnik Dubrovačke stranke (DUSTRA)

Željko Raguž za Dubrovački dnevnik je kazao kako ne izbore naravno izlaze i kako izlaze samostalno.

DDS će na izbore samostalno, kako u Gradu, tako i u Konavlima, Župi dubrovačkoj, Dubrovačkom primorju, a izlaze i u Općini Ston. Na izbore će i Maro Kristić, nezavisni gradski vijećnik i političar koji je više puta bio gradonačelnički kandidat u izbornim ciklusima.

formacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik. Vrijedi spomenuti kako je ovo trenutna situacija koja se može mijenjati u budućnosti.

I dok je situacija na gradskoj razini prilično jasna, ona na županijskoj je nešto zamršenija. Tu konkretne odluke još nema. Aktualni župan Nikola Dobroslavić ima ambiciju ponovno se kandidirati, no iz stranke pristižu i drugačiji prijedlozi u smislu osvježavanja ekipe mlađim licima i novim ljudima. S obzirom na to kako je predsjednik županijskog ogranka HDZ-a, logičan izbor bi bio Blaž Pezo, no spominju se i druga imena poput aktualnog zamjenika župana Joška Cebala i ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik Marija Bekića.

NA IZBORE IZLAZE KRISTIĆ, VIĆAN, RAGUŽ…

Čelnik Dubrovačke stranke ( DUSTRA ) Željko Raguž za Dubrovački dnevnik je kazao kako ne izbore naravno izlaze i kako izlaze samostalno.

„Ako bude promjena, obavijestit ćemo javnost, ali po svemu sudeći na izbore izlazimo samostalno, kao i svake godine“, kazao je dodavši kako će o kandidatu javnost biti pravodobno obaviještena.

Andro Vlahušić

DDS će na izbore samostalno, kako u Gradu, tako i u Konavlima, Župi dubrovačkoj, Dubrovačkom primorju, a izlaze i u Općini Ston. Kao najizgledniji kandidat za gradonačelnika Dubrovnika spominje se šef stranke, Pero Vićan, koji je lani izborio drugi krug izbora, no postoji još puno vremena, ali i mjesta za promjene.

Na izbore će i Maro Kristić, nezavisni gradski vijećnik i političar koji je više puta bio gradonačelnički kandidat u izbornim ciklusima. „Još nije donesena definitivna odluka hoćemo li osnovati stranku ili ići s nezavisnom listom, ali sigurno izlazimo na izbore. O načinima je još rano govoriti, hoćemo li izaći s partnerima ili ne“, izjavio je Kristić.

SDP I VLAHUŠIĆ U RAZGOVORIMA

I dubrovački SDP izlazi na izbore, a potaknuti optimizmom zbog rezultata Anite Bonačić Obradović na parlamentarnim izborima, koja je ostala druga po broju preferencijalnih glasova u Dubrovniku, sigurno je kako će ona biti SDP -ova kandidatkinja na predstojećim izborima te ima podršku stranke. Bonačić Obradović ovo nije izrijekom potvrdila, kaže kako takvo što tek treba proći stranačke procedure.

„Ono što od početka govorim jest to kako Dubrovnik ima glasače od centra pa nalijevo, što se dokazalo i na parlamentarnim izborima. Međutim, ljevica bi na izbore trebala izaći ujedinjena, kako se ne bi raspršili glasovi. U protivnom, mi dovodimo HDZ na vlast. Trebali bismo zatomiti ega, ne bildati broj u Gradskom vijeću nego zajednički preuzeti odgovornost za Grad. Mislim kako je SDP svojim djelovanjem u Gradskom vijeću pokazao kako može preuzeti tu odgovornost“, izjavila je Bonačić Obradović za Dubrovački dnevnik. No, kako doznajemo, SDP pregovara i s veteranom dubrovačkih izbora, bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, što nam je potvrdio i sam u svojoj izjavi. Na pitanje je -

Maro Kristić

I dok je situacija na gradskoj razini prilično jasna, ona na županijskoj je nešto zamršenija.

Tu konkretne odluke još nema. Aktualni župan Nikola Dobroslavić ima ambiciju ponovno se kandidirati, no iz stranke pristižu i drugačiji prijedlozi u smislu osvježavanja ekipe mlađim licima i novim ljudima. S obzirom na to kako je predsjednik županijskog ogranka HDZ-a, logičan izbor bi bio

Blaž Pezo, no spominju se i druga imena poput aktualnog zamjenika župana

Joška Cebala i ravnatelja Opće bolnice

Dubrovnik Marija Bekića

su li u razgovorima, Vlahušić je kratko kazao – razgovaramo.

„Mislim kako ću zadnja dva, tri mjeseca konkretno odlučiti što ću napraviti. U svibnju dogodine slavim 65. godinu života, od toga sam 33 proveo u raznim izbornim ciklusima, dakle pola života, i nikada me nije nosila stranka, SDP, HDZ i sl.“, kazao je Vlahušić dodavši kako je ionako dosad napravio puno jer smatra kako trećina proračuna počiva na njegovom ‘’intelektualnom vlasništvu’’ kao što su prihodi od zidina, DuPassa, žičare…

„Grad će se financijski ‘vrtjeti’ i za budućeg, i za desetke budućih gradonačelnika jer neće nestati ni povijesne jezgre, ni turista. Izmislio sam i primijenio jedan sustav, jedan motor koji radi fantastično!“, mišljenja je Vlahušić. Iz njegovih riječi se da iščitati kako podržava zajednički izlazak više opcija, a ne da svaka lista ima svog kandidata, jer bi se tako mo gli raspršiti glasovi.

„Ako se to dogodi, ponovit će se isti scena rij od prošle godine, što se tiče drugog kru ga“, dodao je.

LONZA UMJESTO NARDELLIJA, KNEŽIĆ

I LASIĆ PONOVNO KANDIDATI

Što se tiče većih općina, službeno je potvr đeno kako na izbore u Općini Župa dubrovač ka kao kandidat HDZ-a izlazi Đuro Lonza. Du gogodišnji načelnik Župe Silvio Nardelli ne će se kandidirati na ovim izborima. Kandidat HDZ-a na izborima u Dubrovačkom

primorju trebao bi biti Nikola Knežić, aktualni načelnik. Odluka je to koja je potvrđena na Općinskom odboru, a ide u službenu stranačku proceduru. No, na izbore izlazi i Vlaho Mozara koji je na prošlim izborima ozbiljno pomrsio planove HDZ-u, nakratko čak ostvarivši većinu u Općinskom vijeću. Mozara nam je potvrdio izlazak, ali i kako je dogovoreno kako će on ponovno biti kandidat za načelnika. Također, iznio je kako će osnovati stranku. „Bit će to prva primorska stranka, isključivo na dobrobit i za interes Dubrovačkom primorja, nikako radi ostvarivanja ičijih interesa“, kazao je Mozara za Dubrovački dnevnik. U Konavlima ne bi trebalo biti iznenađenja, aktualni načelnik Božo Lasić najizgledniji je kandidat HDZ-a.

SPOMINJE SE I PASKO TOMAŠ

Zanimljivo je kako se u kuloarima spominje i ime Paska Tomaša, bivšeg operativnog direktora Dubrovačke televizije. Prema informacijama s kojima raspolažemo, Tomaš jest obavio razgovore s nekoliko političkih opcija. Pitali smo ga ima li ambiciju kandidirati se. „Ne razmišljam nikad konkretno o ničemu i ne planiram puno, ali uvijek bih iskoristio priliku za napraviti nešto dobro – bilo da je to na poslu, bilo da je to u životu, bilo da je to za Grad“, kazao je kratko.

Razdoblje koje slijedi tek će iskristalizirati rezultate tih razgovora i konkretne odluke političkih opcija koje će građani birati na izborima.

Pero Vićan

Ivan Vigjen

DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL

U najluđu noć u godini uvest

će nas Zucchero , klizališta

će biti u Uvali i Mokošici,

a raspisan je i natječaj za kućice!

Na Stradunu i Brsaljama nudi se po jedna kućica manje nego prošle godine, u Gružu kućice nema, ali u Lapadu su sada u ponudi dvije!

Grad Dubrovnik i ove godine organizira Dubrovački zimski festival, koji će kulminirati spektakularnim dočekom Nove godine, a u nju će domaće i turiste uvesti talijanska rock zvijezda Zucchero. U novogodišnjem programu će nastupiti i Tony Cetinski, a jedna od tradicionalnih odrednica Zimskog festivala su i nezaobilazne kućice na kojima se nude razne delicije.

Dubrovačka baština d.o.o. tako je i ove godine raspisala Javni poziv za prikupljanje ponuda za zakup kućica za obavljanje ugostiteljske djelatnossti za vrijeme održavanja

Dubrovačkog zimskog festivala.

Javni je poziv raspisan za blagdanske kućice koje će biti postavljene na Stradun, Pile, Gundulićevu poljanu, Uvalu Lapad i Mokošicu. Ukupno je u ponudi 21 kućica, a iste se daju u zakup od 30. studenog 2024. do 6. siječnja 2025. godine.

Na Stradunu može biti ukupno 10 kućica s po četiri stola i četiri stolice uz svaki stol, što je jedna kućica manje od prošlogodišnjih 11 koliko ih se nudilo u natječaju.

Tri se kućice nude na Brsaljama uz četiri stola i četiri stolice po svakom stolu uz kućicu, što je također jedna kućica manje od prošlogodišnjih četiri koliko ih se nudilo.

Na Gundulićevoj poljani dostupno je pet kućica kao i prošle godine, a svaka kućica može imati tri stola i po četiri stolice po svakom stolu uz kućicu.

U Uvali Lapad se ove godine nude dvije kućice, jedna pored fontane i jedna pored klizališta, a svaka kućica može imati tri stola i po četiri stolice uz svaki stol. Prošle godine

se u Uvali nudila jedna kućica. Jedna kućica nudi se i u Mokošici pored klizališta s tri stola i četiri stolice po stolu.

Ove godine pak u ponudi nema kućice u Gružu, koja je prošle godine nuđena, no za nju nije bilo interesa, kao što nije bilo interesa niti za kućicu u Mokošici.

Što se cijena tiče, na Stradunu je početna cijena 3.300 eura + PDV po kućici, što je za 300 eura skuplje nego prošle godine. Na Gundulićevoj poljani je početna cijena 2.750 eura + PDV, što je za 250 eura više u odnosu na 2023. godinu. Na Pilama se za kućicu licitira od 2.200 eura + PDV pa se tu cijena nije promijenila u odnosu na prošlogodišnji Zimski festival. Najniža početna cijena je za kućice u Uvali i Mokošici po 1.800 eura + PDV, što je isto kao prošle godine.

PONEDJELJAK, 21.10. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

UTORAK, 22.10. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo

pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SRIJEDA, 23.10. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Teleći rižot

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

ČETVRTAK, 24.10. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

PETAK, 25.10. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 26.10. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

NEDJELJA, 27.10. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Gradonačelnik Franković obišao hidrotehnički tunel

Srđ povodom dovršetka radova

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicama, u pratnji predsjednika Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukše Matušića i člana Uprave Vicka Begovića, obišao je hidrotehnički tunel Srđ povodom dovršetka radova zacjevljenja u sklopu EU projekta Aglomeracije. Riječ je o tunelu dugom oko tri kilometra, a kojim se pitkom vodom opskrbljuje Dubrovnik s uređaja za pročišćavanje pitke vode u Komolcu.

„Ovo nije jedan od onih projekata koji naši građani vide, ali je iznimno važno istaknuti činjenicu da je Grad Dubrovnik s ovim napravio ogroman iskorak u

apsolutnoj sigurnosti dostave vode u potpunosti ispravnoj za piće, bez obzira na vremenske uvjete i ekstreme“ izjavio je gradonačelnik Franković te čestitao Upravi Vodovoda i izvođačima na uspješno dovršenom projektu. Naglasio je i važnost prethodno izgrađenog pročistača pitke vode, čija je izgradnja također naknadno sufinancirana sredstvima Aglomeracije.

Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić također se osvrnuo na značaj pročistača pitke vode u Komolcu za cjelogodišnju opskrbu pitkom vodom bez zamućenja. Govoreći o završenom hidrotehničkom tunelu,

Matušić je istaknuo kako je nakon 64 godine Dubrovnik dobio vrijedan dio sustava vodoopskrbe Dubrovnika koji udovoljava svim direktivama Europske unije i Europske komisije, ali i novim pravilnicima koji će tek izaći, a tiču se pitke vode za ljudsku potrošnju. Uz gradonačelnika i članove Uprave Vodovoda Dubrovnik, hidrotehnički tunel obišle su i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković.

Uređuje se pješačka i biciklistička staza u Rožatu

Na području gradskih kotara i mjesnih odbora u tijeku je niz radova u sklopu provedbe projekata Participativnog budžetiranja. U Rožatu se upravo uređuje pješačka i biciklistička staza, komunalni projekt koji su u okviru prošlogodišnjeg procesa glasovanja odabrali građani s područja Gradskog kotara Komolac.

Zbog potpune zakrčenosti nekadašnjeg Napoleonovog puta u naselju Rožat Gornji, tvrtka Platanus pristupila je košnji i čišćenju terena kako bi se dalje nastavio projekt uređenja. Građani su od brojnih predloženih izglasali navedeni projekt, koji će se realizirati do kraja godine i to do maksimalnog izno-

sa predviđenih financijskih sredstava. Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je provedba ukupno 25 projekata koje su prošle godine odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru.

Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, nastavljen je i u ovoj godini, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.

Na prijedlog građana uređuje se dom mladeži u Orašcu

U tijeku je izvođenje radova na uređenju prostorija doma mladih u Orašcu koje su građani izglasali kroz projekt participativnog budžetiranja.

Uređenje obuhvaća izradu novih sanitarnih čvorova u prizemlju, izmjenu dijela dotrajalih otvora, žbukanje hodnika (ulaznog prostora), ugradnju keramike na stubištu, novi razvod elektro instalacija. Do sada je uklonjena stara žbuka na ulaznom dijelu, postavljena je temeljna kanalizacija za buduće svlačionice, izvedena je drenaža ispod podne ploče te je izlivena podna ploča u prizemlju, a u tijeku je izvođenje vodoinstalaterskih i elektroinstalacijskih radova.

Župan sa suradnicima obišao projekt mrijestilišta

za školjkare na Bistrini

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo sa suradnicima i rektorom Sveučilišta u Dubrovniku Nebojšom Stojčićem obišli su projekt mrijestilišta za školjkare na Bistrini realiziranoga u sklopu projekta ARGOS. Riječ je o investiciji od 220 tisuća eura. Nabavljena i ugrađena oprema koristi se za proučavanje i razvijanje metoda mrještenja europske plosnate kamenice što će značajno pridonijeti lokalnoj školjkarskoj industriji, a s ulaganjem u laboratorij nastavlja se i dalje.

Projekt ARGOS znači „Zajedničko upravljanje aktivnostima održivog ribarstva i akvakulture za zaštitu morskih resursa Jadranskog mora“, a njegova provedba započela je u travnju 2020. godine te se završava 30. lipnja 2023. godine. U projekt, koji se realizirao u sklopu programa INTERREG Italija-Hrvatska, bile su uključene sve jadranske županije i osam talijanskih jadranskih regija.

Osim ulaganja u laboratorij za mrjestilište na Bistrini, projektom je izrađena i zajednička stručna studija kojom će se unaprijediti sektor akvakulture i ribarstva u Jadranu, a Dubrovačko-neretvanska županija je izradila tri stručne studije kao sastavnice zajedničkog dokumenta.

Župan pustio u rad solarnu elektranu

Obrtničke i tehničke

škole Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavić, u pratnji pročelnice Jelene Dadić Račić i ravnatelja Dinka Mandića, pustio je u rad solarnu elektranu Obrtničke i tehničke škole. Fotonaponski moduli, njih 48, smješteni su na krovu zgrade škole Njihova ukupna snaga je 21 kW i osigurat će godišnju proizvodnju od 25500 kWh što odgovara količini energije koju škola godišnje troši. Time Škola postaje neutralna u pogledu emisije CO2 glede električne energije.

Dobivena energija koristit će se za vlastitu potrošnju, a višak, kad ga bude, isporučivat će se u mrežu. Na kraju svakog mjeseca se s opskrbljivačem obračunava isporučena i preuzeta energija. Projektom je

predviđeno da će se godišnji troškovi za električnu energiju smanjiti za 60 posto. Cijena elektrane je 18 tisuća eura, a financirana je sredstvima osnivača, Dubrovačko-neretvanske županije.

Osim smanjenja troškova i emisije stakleničkih plinova, elektrana će se koristit u nastavi za učenike elektrotehničkih zanimanja. U cilju promoviranja većeg korištenja obnovljivih izvora energije i razvijanja svijesti o potrebi smanjenja emisije stakleničkih plinova odnosno poticanja energetske tranzicije, u školskom holu je postavljen monitor koji pokazuje rad elektrane, trenutnu snagu, dnevnu, mjesečnu i godišnju proizvodnju te smanjenje emisije CO2.

‘Čestitam našoj školi na ovoj vrijednoj investiciji koju smo mi u potpunosti podržali. Svakako pozivam i ostale naše škole na ovakvu investiciju i ovaj iskorak’, poručio je župan DObroslavić.

Ovaj projekt predstavlja kontinuitet u smislu korištenja obnovljivih izvora energije. Škola ima dva sustava korištenja solarne energije za pripremu potrošne tople vode i otočni hibridni sustav (solar i vjetar) za opskrbu električnom energijom računalne učionice. Sljedeći korak u energetskoj tranziciji i postizanju nulte emisije je renoviranje sustava grijanja pri čemu će se kotlovi na loživo ulje zamijeniti s dizalicama topline za što je napravljen projekt.

Dubrovački

PRVA DEKANICA FAKULTETA ZA MEDIJE I ODNOSE S JAVNOŠĆU

Romana John: „Bez podrške kolegica i kolega se vjerojatno

ne bih upustila u ovu avanturu“

Protekle tjedne na Sveučilištu u Dubrovniku obilježile su promjene. Između

ostalog, Odjel za komunikologiju postao je Fakultet za medije i odnose s javnošću. Za prvu dekanicu izabrana je Romana John, koja je i sama bila studentica donedavnog Odjela. Za Dubrovački dnevnik rekla je nešto više o izazovima koje ta funkcija donosi, kao i promjenama koje su nedavno stigle na Sveučilište u Dubrovniku

Promjene na Sveučilištu donijele su velike promjene i vama, ali vi ste već dugo njegov dio. Bivša sam studentica Fakulteta za medije i odnose s javnošću, kako se danas zove, prijašnjeg Odjela za komunikologiju. Bila sam studentica druge generacije, dakle 2005. sam upisala preddiplomski studij i nakon što sam njega završila sam ostala na dubrovačkom Sveučilištu i na diplomskom studiju Odnosi s javnostima. Nakon toga sam kratko vrijeme radila u struci na Međunarodnom sveučilištu Libertas i jedno vrijeme sam radila kao službenica za marketing i odnose s javnošću u javnoj ustanovi kulture Grada Dubrovnika - Dubrovačkim muzejima. Nakon toga, kako je bio raspisan natječaj na Sveučilištu u Dubrovniku sam se prijavila i uspješno prošla, a službeno sam počela raditi kao asistentica na Sveučilištu u Dubrovniku 2014. godine. Samoinicijativno sam već ranije upisala doktorski studij jer sam oduvijek htjela nastaviti akademsku karijeru, a sve se zaokružilo mojim zapošljavanjem na Sveučilištu. Doktorirala sam 2022. godine, nakon toga dobila status postdoktorandice i sada sam docentica i prva dekanica Fakulteta za medije i odnose s javnošću.

Dakle, deset godina kasnije. Što ta funkcija predstavlja za vas, koji su vam izazovi i što očekujete?

To je pozicija koja je izrazito odgovorna, barem je ja tako gledam. Čast mi biti prva dekanica Fakulteta za medije i odnose s javnošću, u Gradu i na Sveučilištu gdje su većinom moji kolege i suradni-

ci, stariji profesori, oni koji su meni predavali tijekom mog akademskog obrazovanja. U tom dijelu to je iznimna čast, ali postoji i jedna doza strahopoštovanja prema njima. Oni su svi utkali dio sebe u mene i doista se nadam da ću im biti na ponos tijekom mandata sljedeće dvije godine, a to sam i rekla i kad su me izabrali za dekanicu. Taj posao podrazumijeva koordinaciju svih nastavnih, ali i nenastavnih aktivnosti samoga fakulteta. Vjerujem da će se najviše raditi na uklanjanju nedostataka koje nam je dostavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje na sveučilišnoj razini. Potrebno je izmijeniti sve loše ili prosječne prakse, kako bismo mogli unaprjeđivati Sveučilište sa svim njegovim sastavnicama. Ono što ja osobno najviše volim raditi i trudit ću se da mi to i dalje ostane visoko na listi prioriteta je rad sa studentima, kako u nastavi, tako i u njihovim studentskim inicijativama i projektima. Intenzivnije uključivanje studenata u rad naših studentskih medija (UNIDU televizija i UNIDU radio) je bitno i smatram da je taj praktični dio i iskustvo koje ovdje dobiju neprocjenjivo te im značajno pomaže prilikom kasnijeg zapošljavanja. Nešto što ja osobno želim, ali i moje kolegice i kolege na Fakultetu, jest da više uključimo naše alumnije, kako u nastavni proces, tako i u prenošenje znanja, vještina i iskustava kroz neke druge oblike suradnje. Naši bivši studenti-alumniji mogu pomoći mlađim kolegama u prenošenju vlastitih iskustava, ali i vrlo konkretno kroz realizaciju stručne prakse koju smo uveli revizijom studentskim

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović

Dolaze nam studenti iz Splita, Istre, Zagreba, miču se iz svojih matičnih sredina i biraju studiranje na Sveučilištu u Dubrovniku. Situacija se značajno promijenila izgradnjom Studentskog doma, jer je većinski problem svih prijašnjih generacija, a ja sam tome svjedok, bila činjenica da studenti nisu imali gdje živjeti, nego su bili u apartmanima

Sam pojam komunikologija je nekad ljudima bio preširok, pogotovo mlađe generacije nisu znale kad biste im rekli Odjel za komunikologiju što će zapravo studirati, s čime se točno odjel bavi i gdje će se kasnije zaposliti. Mislim da je u tom smislu Fakultet za medije i odnose s javnošću jedan naziv koji je puno jasniji i budućim studentima, ali i prepoznatljiviji na tržištu rada, kao i akademskoj zajednici

programa prije nekoliko godina. Riječ je o obveznoj stručnoj praksi na trećoj godini prijediplomskog studija te sada studenti moraju poći „na teren“ i praktično iskusiti ono što su dotad učili u klupama ili simuliranim uvjetima na fakultetu. To je jedan od razloga zašto je iznimno bitno ostati u kontinuiranom kontaktu i surađivati sa svim studentima koji su bili dio Fakulteta za medije i odnose s javnošću, jer oni dosita mogu pomoći novim generacijama koje dolaze. Krajem studenog, točnije 22. studenog, ćemo imati alumni druženje u Studentskom domu povodom 20 godina postojanja Odjela za komunikologiju koji je danas Fakultet za medije i odnose s javnošću. Ta priča se u tom dijelu lijepo zaokružila i iskoristit ću priliku da i na ovaj način pozovem sve naše bivše kolegice i kolege da nam se pridruže na jednom neformalnom druženju koje će biti zabavnog, ali vrlo vjerojatno i humanitarnog karaktera.

Na samim ste počecima, teško je reći konkretno, ali kako se snalazite u novoj ulozi? Pomažu li vam kolege?

Moram biti iskrena da se možda ovog svega ne bih „uhvatila“ da nemam podršku od svih kolegica i kolega na fakultetu, ali posebno od mog pro-

fesora i mentora Mata Brautovića. S njim sam dosta surađivala sve protekle godine i učila od njega. On je napravio puno dobrih stvari u svojim prethodnim mandatima. Njegovim angažmanom i posvećenošću smo započeli dva projekta koji se bave temom dezinformacija, jednim na europskoj i drugim na nacionalnoj razini. Treba se paziti da takvi projekti ostanu „živi“ i da se sve obveze izvrše u planiranim rokovima, ali i da se osigura nastavak financiranja. Imam jako veliku podršku i od mlađih kolega i svih koji su dio našeg Fakulteta i bez te podrške se vjerojatno ne bih upustila u ovu avanturu.

Velika je ovo promjena i za sami Odjel za komunikologiju. Što uopće predstavlja ta činjenica da je odjel postao fakultet?

Nekad imam osjećaj da dok mi donesemo pravila kako nešto uklopiti u obrazovni proces, primjerice korištenje umjetne inteligencije, to već pođe u nekom potpuno drugom smjeru. Moramo i mi puno raditi na sebi svakodnevno kako bi što bolje educirali naše studente

omogućio da se određene sastavnice Sveučilišta u Dubrovniku preimenuju u fakultete. Pomorski i ekonomski su se gotovo uvijek nazivali fakultetima u žargonu, a sada ćemo moći govoriti i o Fakultetu za medije i odnose s javnošću, kao i o Fakultetu za elektrotehniku i primijenjeno računarstvo. Na međunarodnoj razini je naziv fakultet, a ne odjel puno prepoznatljivi i samim time će se lakše pristupati određenim udruženjima, osnažuju se određene suradnje, kao i sveukupna promocija i vidljivost.

Možda to privuče i veći broj studenata. Nažalost, svjedoci smo ne samo manjeg broja studenata, već i manjeg interesa za samu struku. Mi se ove godine možemo pohvaliti da na diplomskoj razini imamo 33 upisanih studenata, a trend je da većina tih studenata ide na diplomski studij Odnosi s javnostima. Mislim da je to stvar potreba na tržištu i promišljanja o budućim zaposlenjima. U našem lokalnom okruženju je sigurno lakše naći kompatibilne poslove sa strukom iz polja odnosa s javnošću, nego s novinarstvom. To je trend koji se pokazuje i na drugim fakultetima, primjerice u Zagrebu, ali i na europskoj razini. Smanjuje se broj ljudi koji žele raditi klasičan novinarski posao, koji je izuzetno odgovoran i stresan.

Pa zapravo, polagano se stvara deficit kadra zbog sve manjeg broja novinara.

Nažalost da, ali ja se nadam da ćemo kroz različite suradnje stručnu praksu koju imamo, to barem donekle promijeniti. Ono što bih voljela jest da se poslodavci predstave studentima i to ćemo napraviti kroz prvi semestar, dakle da se medijske kuće predstave, da kolege novinari dođu prenijeti iskustva, da dio studenata pođe kod njih na stručnu praksu. Možda će se na takav način izmijeniti trenutna situacija u medijima i dugoročno povećati interes za upisivanjem diplomskog studija Mediji među novim generacijama. Taj smo studijski program akreditirali za izvođenje na engleskom jeziku i nadam se da će u budućnosti biti studenata koji nam dolaze iz međunarodnog okruženja.

Jeste li inače zadovoljni brojem studenata koji dolaze? Često se čuje da je na Sveučilištu u Dubrovniku sve manje upisanih studenata. Mi smo zadovoljni. Upisano je 30 brucoša, dio njih u srpnju, a dio u rujnu. Polovica upisanih dolazi izvan Dubrovnika, što je meni osobno jako drago, takvu smo situaciju imali prošle godine. U tom dijelu smo postali prepoznatljivi nego što smo bili dosadašnjih godina. Dolaze nam studenti iz Splita, Istre, Zagreba, miču se iz svojih matičnih sredina i biraju studiranje na Sveučilištu u Dubrovniku. Situacija se značajno promijenila izgradnjom

Studentskog doma, jer je većinski problem svih prijašnjih generacija, a ja sam tome svjedok, bila činjenica da studenti nisu imali gdje živjeti, nego su bili u apartmanima. Sjećam se kolegica koje bi 1. lipnja doselile meni, da bi mogle odraditi svoje ispitne rokove, jer su morale izaći iz stanova zbog početka turističke sezone. Zbog postojanja doma i bolje prepoznatljivosti Fakulteta na nacionalnoj razini sada imamo veći priljev studenata iz drugih gradova.

I sami ste bili studentica na Sveučilištu u Dubrovniku, a svakako puno radite s njima. Često se mogu čuti kritike da su nove generacije manje zainteresirane. Koja su vaša iskustva? Ne mogu u potpunosti potvrditi da nisu zainteresirani nego smatram da ih treba malo više motivirati i dati im jasne upute. Oni funkcioniraju drugačije nego što je bilo u moje vrijeme i povremeno nisu sigurni kome postaviti pitanje za nešto doista provesti u djelo. Ali, kad im pokažete, kao asistent ili profesor, da su im vaša vrata otvorena i da postoji stvarna podrška, onda se situacija promijeni. Prošle godine su naši studenti druge godine prijediplomskog studija imali ideju za osnivanjem čitateljskog kluba, ideju su prezentirali i svi na Odjelu, sada Fakultetu, smo pomogli da to realiziraju. UNIDU BOOK CLUB broji više članova i imaju sve više vlastitih projekata. Još jedan studentski projekt kojim se možemo pohvaliti posljednjih godina je PEP konferencija koja je proizašla iz studentske inicijative, oni su osmislili studentsku konferenciju iz područja komunikacijskih znanosti. Uz pomoć nas „starijih“ kolega su se umrežili, stupili u kontakt s predavačima, ljudima iz prakse i za rezultat imamo uspješno realiziranu studentsku konferenciju dvije godine zaredom. Vjerujem kako će je nove generacije studenata nastaviti i obogaćivati početnu ideju i kako će taj projekt zaživjeti kao tradicionalno mjesto okupljanja i dijeljenja znanja među mladima kako bi se što bolje snašli na tržištu rada kada izađu s našeg Sveučilišta.

Više puta smo spomenuli iskustvo koje mogu steći kroz studiranje, po tome se zapravo i ističemo u odnosu na druge fakultete. Pretpostavljam kako će se i ove godine nastaviti na tome intenzivno raditi.

Hoće, svakako! Televizijski studio je otvoren prošle godine u studenom, a prvog tjedna nastave je već bio prvi sastanak redakcije. Na prvom, uvodnom danu smo motivirali novu generaciju studenata da se i oni uključe u taj praktični dio što prije. Ista je situacija i na UNIDU radiju, koji je možda bolje uhodan, jer dulje postoji kao studentski medij. Trudit ćemo se da osim dragocjenog praktičnog iskustva koje mogu dobiti na studentskim

medijima shvate kako je to mjesto za njihovo druženje i rast u svekolikom smislu, ne samo u novinarskom. Svakako će se i dalje ulagati u radio i televiziju u smislu opreme, a dio sufinanciranja oni samostalno već dugi niz godina osiguravaju kroz različite projekte.

Već smo se toga dotakli, ali koji su vam generalno planovi za budućnost i dvogodišnji mandat?

Prvi zadatak nam je alumni druženje, tome se jako veselim! (smijeh) Treba paziti da sva produkcija i realizacija emisija na studentskim medijima ide dalje kako je planirano, a isto vrijedi i za sve aktivnosti unutar projekta DU-CHECK I ADMO čiji smo nositelj mi kao Fakultet, ali postoje i brojni drugi projekti na kojima surađujemo s drugim sastavnicama na Sveučilištu. Također, mlađe kolegice i kolege koji su u procesu dobivanja doktorata moraju imati dovoljno vremena i „prostora“ za svoja znanstvena napredovanja i to napraviti na najbolji mogući način i u roku. Zatim, u skladu s odlukama i uputama uprave i rektora moramo raditi na ostvarenju misije našeg Sveučilišta. Ono što volim raditi i mislim da je ispravno i dobro, jest poticati suradnju s lokalnom zajednicom. Potrebno je raditi više aktivnosti koji će biti usmjereni prema našim sugrađanima. Naravno, još jedna bitna stavka je da konstantno trebamo pratiti tržište i trendove koji nam se pojavljuju u okruženju, a temeljem toga i promišljati i revidirati određene kolegije na studijskim progra-

mima. Nužnost je da se konstantno, kontinuirano i kad je moguće – proaktivno prilagođavamo okruženju kako bismo znanja i vještine koje trebamo prenijeti studentima kao profesori doista i prenijeli na ispravan način.

To je zapravo veliki izazov s obzirom na brzinu napretka, daleko je to od novinarstva i odnosa s javnostima u prošlosti.

Jest! Nekad imam osjećaj da dok mi donesemo pravila kako nešto uklopiti u obrazovni proces, primjerice korištenje umjetne inteligencije, to već pođe u nekom potpuno drugom smjeru. Moramo i mi puno raditi na sebi svakodnevno kako bi što bolje educirali naše studente.

Da zaključimo, nije vam žao što ste prihvatili ovaj izazov?

Niti malo! Oduvijek sam htjela raditi na Sveučilištu u Dubrovniku i doista sam još kao studentica stalno nešto na Sveučilištu radila, od smotri, sajmova, do provođenja određenih istraživanja, pa čak i u tajništvu s mojom sadašnjom tajnicom Paulinom Bačić. Stvarno sam htjela biti dio tog kolektiva i s obzirom na godine koje sam provela ovdje – poznajem jako puno ljudi koji čine naše Sveučilište. Stariji kolege mi znaju reći da je ovo bio logičan slijed, a ja im vjerujem. Izazovi nas potiču da pomičemo vlastite granice, da se razvijamo i rastemo, a ako to ide u kombinaciji s ispravnim vrijednostima, ciljem i motivacijom, onda mjesta za žaljenje neće nikad biti.

Oduvijek sam htjela raditi na Sveučilištu u Dubrovniku i doista sam još kao studentica stalno nešto na Sveučilištu radila, od smotri, sajmova, do provođenja određenih istraživanja, pa čak i u tajništvu s mojom sadašnjom tajnicom Paulinom Bačić. Stvarno sam htjela biti dio tog kolektiva i s obzirom na godine koje sam provela ovdje – poznajem jako puno ljudi koji čine naše Sveučilište

HITNA HELIKOPTERSKA MEDICINSKA SLUŽBA

ČEŠĆE NEGO JEDNOM DNEVNO! S Čilipa obavljeno preko

200 medicinskih letova policijskog helikoptera u svega nekoliko mjeseci

Prema podacima udruge HELP (Helikopterima liječnici pomažu), od 30. ožujka do 30. rujna, u sklopu Hitne helikopterske medicinske službe (HEMS-Helicopter emergency medical service) obavljeno je ukupno 1248 letova. Konkretnije, helikopterima tipa Airbus H145 iz baze Brač je obavljeno 357, a iz baze Krk 331 intervencija, dok je nešto manjim helikopterima Airbus H135 na sjeverozapadnom, kopnenom području Hrvatske sa zagrebačkog aerodroma Pleso obavljeno samo 40, a na području Slavonije i zračne luke Klisa kod Osijeka samo 14 intervencija! Uz to, iz MUP-ove baze na Čilipima policijskim je helikopterima obavljeno ukupno 228 letova, od kojih je 65 letova obavljeno samo tijekom kolovoza i rujna, što znači da su helikopteri Ministarstva unutarnjih poslova RH letjeli prosječno češće no jednom dnevno.

PREMALO PRIMARNOG PRIJEVOZA

Rezimirajući ovogodišnji kontinuirani rad HHMS od 30. ožujka do konca rujna, predsjednik udruge HELP Mladen Tureček ističe kako je uočljiva velika razlika u uporabi helikoptera: na priobalju je to izvrsno, a na kontinentu slabo. Također, u gotovo 90 posto slučajeva helikopteri se koriste u sekundarnom prijevozu, što znači da prvo liječnik bolničkim kolima dolazi do ugrožene osobe, a zatim slijedi poziv helikopteru što dovodi do gubitka “zlatnog sata“. Uz ove podatke, helikopteri se više koriste

za međubolnički transfer od primarnih intervencija, a za prijevoz pacijenata i organa korišteni su i helikopteri Ministarstva obrane RH “Glede Dubrovnika, dobro je da se nakon pilot-projekta iz 2015. godine shvatilo kako je helikopter nužan za hitnu pomoć u Dubrovniku i da je na Čilipe postavljen već od 2016. godine. Istina, u početku je helikopter radio samo tijekom tri ljetna mjeseca, ali je policija to dosta dobro odrađivala. Potom se shvatilo kako helikopter treba za cijelu godinu te je odlučeno da se rad produži na 365 dana godišnje. No, glede Dubrovnika nije dobro (a tako je i za kontinent) da helikopter leti samo u vidljivom dijelu dana, odnosno da ima samo dnevnu aktivnost. Naša udruga HELP smatra kako bi cijela Hrvatska trebala imati dnevno dežurstvo od 0 do 24 sata, ali to u ovom trenutku očito nismo organizacijski sposobni. Naime, treba znati noću prihvatiti helikopter, a za to nužno trebaju biti obučeni i građani i policajci i HGSS i vatrogasci. Očito da trenutačno za to još nismo spremni”, kaže Tureček.

On pohvaljuje cjelogodišnji rad policije u Dubrovniku, ali žali što obavljaju samo sekundarne letove, što znači da je liječnik tek naknadno pozivao hitni helikopterski prijevoz.

“Bilo bi dobro da se i u Dubrovniku rade primarne akcije, a to znači da, kad se dogodi teža nesreća na radu ili u prometu, dispečeri iz Službe 194 isti trenutak na lice mjesta šalju helikopter s liječnikom”,

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

“Glede Dubrovnika

nije dobro (a tako je i za kontinent) da helikopter leti samo u vidljivom dijelu dana, odnosno da ima samo dnevnu aktivnost. Naša udruga HELP smatra kako bi cijela Hrvatska trebala imati dnevno dežurstvo od 0 do 24 sata, ali to u ovom trenutku očito nismo organizacijski sposobni. Naime, treba znati noću prihvatiti helikopter, a za to nužno trebaju biti obučeni i građani i policajci i HGSS i vatrogasci”

ukazuje Tureček na moguće poboljšice u još kvalitetnijem radu HEMS-a, odnosno Hitne helikopterske medicinske službe. O tome se oglasila i udruga HELP naglasivši kako su u potpunosti suglasni da u pojedinim slučajevima nije bitno samo postići “zlatni sat“ i da je bolje ugroženu osobu, u cilju

spašavanja života, stabilizirati na mjestu nesreće i zatim prevesti u KBC pa makar bilo potrebno i nešto duže vrijeme. Još uvijek, a i stalno, trebat će stremiti napretku u radu HHMS-a na zadovoljstvo životno ugroženih građana i gostiju RH.

“ZLATNI SAT“ JE STANDARD

Stručnjaci kažu da je medicinski helikopter dug 13,54, širok 2,40 metra, a promjer rotora je 11 metara. Helikopteri su teški tri i pol tone, lete brzinom od 220-230 km/h, ali postižu maksimalnu brzinu od 268 km/h. Plato za slijetanje mora imati dvostruku dužinu letjelice, okolni objekti ne smiju biti viši od dva metra niti u zraku smiju biti elektrokabeli. Nužno je osigurati čisti prostor platoa kako potisak motora rotora ne bi izazvao dizanje prašine i predmeta u zrak, a noćno slijetanje iziskuje i kvalitetnu rasvjetu.

Glede “zlatnog sata“ HELP se zalaže za pravilo ‘3 puta 20 minuta’; po 20 minuta za dolet do pacijenta, za stabilizaciju i dolazak do bolnice. No, tehnički su uvjeti prepreka da se svugdje postigne zlatni sat. HELP ukazuje kako je za svaku životno ugroženu osobu bitno što hitnije doći pod liječničku skrb za održavanje života te se pitaju kad će potpuno profunkcionirati sustav kojeg plaćamo 62 milijuna eura godišnje. Inače, neslužbeno smo doznali i zanimljivi podatak kako je cijena leta vojnog helikoptera oko 7.000 eura po satu, a eurokoptera oko 3.000 eura po satu.

Mladen Tureček

NA ČEMU SI TI?

Samo županijske ljekarne godišnje prodaju 450 tisuća tableta antidepresiva i anksiolitika!

Svaki žitelj Dubrovnika u prosjeku popije po jedan Normabel svaka dva tjedna

Suvremeni ritam života, egzistencijalna neizvjesnost i socioekonomske prilike te sve veće obveze koje se postavljaju pred čovjeka rezultiraju porastom potrošnje anksiolitika (lijekova koji otklanjaju osjećaj straha i napetosti) i antidepresiva (lijekovi koji se primarno koriste za liječenje depresije). Potrošnju lijekova temeljem podataka iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranih trgovina za promet lijekovima na malo prati Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) a podaci o potrošnji lijekova izraženi su u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) lijeka na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan). To je međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja, neovisno o cijeni, farmaceutskom obliku i veličini pakiranja lijeka omogućava procjenu trenda potrošnje i usporedbu različitih sredina.

POSTAJEMO TABLETOMANI

Iz HALMED-a su nam odgovorili da je DDD dogovorno definirana pretpostavljena prosječna dnevna doza lijeka za glavnu indikaciju u odrasle osobe, ali ne mora odražavati propisivanu dnevnu dozu lijeka.

“Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2023. je iznosila 1.540,60 DDD/1000/dan i zadnjih pet godina raste prosječno 4,7 posto godišnje. Potrošnja anksiolitika u Hrvatskoj je 2023. godine iznosila 79,87 DDD/1000/dan, dok je potrošnja antidepresiva bila 39,44 DDD/1000/dan, a zadnjih pet godina porast je za obje vrste lijekova manji od navedenog prosjeka rasta”, glasi odgovor HALMED-a, iz čega se može zaključiti da je rast osobnih primanja utjecao na manju potrošnju navedenih lijekova u odnosu na ostale lijekove. S druge strane, još prisutna, ali ipak manja stigmatizacija psihičkih bolesti utječe na češći odlazak liječniku i traženje pomoći, a posljedično i propisivanje lijekova, o čijoj potrošnji na krajnjem jugu nam više govori ravnateljica ustanove Ljekar-

ne Dubrovnik Marina Svilokos. “U široj zajednici je klasifikacija na grupe lijekova kao psihofarmaci, antidepresivi i anksiolitici uglavnom nevažna i sve te lijekovi nazivaju antidepresivi. Tu spadaju Diazepam, Zoloft, Normabel, Apaurin i svi generički lijekovi kojima su različite tvornice dale druga imena. Za županijske ljekarne mogu reći kako od 2023. nema značajnijeg porasta potrošnje, ali ne mogu reći jesmo li možda lani imali veći skok potrošnje tih lijekova u odnosu na ostale županije pa smo ostali na istoj razini. No, svakako je pohvalno da ne idemo na lošije, nego je prisutna tzv. statistička ravna crta. Godišnja potrošnja antidepresiva u Dubrovniku je oko 15 tisuća kutija lijekova (pakiranja po 30 tableta), što i nije baš malo. Problem je što to ne bi trebala biti kronična terapija, ali ispada da jest jer bi kod

Farmaceuti su uočili kako stalno isti pacijenti dolaze u ljekarnu te traže iste lijekove. Kažu, malo je novih. Doznali smo i zanimljiv podatak; među županijskim ljekarnama ti se lijekovi najviše traže u Ljekarni Lapad

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

Marina Svilokos

uzimanja ovih lijekova ljudi trebali napraviti određeni period pauze, odnosno ‘skidati se’ s terapije. Također, starija populacija ih dosta koristi iako ne bi trebali jer ti lijekovi dosta usporavaju motoriku te stariji često mnogo padaju i nestabilni su. No, njihove je navike teško promijeniti”, ističe Svilokos. Može se zaključiti kako u našem gradu samo županijske ljekarne godišnje prodaju 450 tisuća tableta antidepresiva i anksiolitika, što znači da svaki od oko 42 tisuće stanovnika godišnje popije 10,71, a mjesečno po jednu tabletu antidepresiva. “Ne zvuči lijepo, ali je tako! Jako je važno da se ti lijekovi izdaju samo na recept, ali smo zbog nerada CEZIH-a u posljednje vrijeme imali problema kod preuzimanja. Pacijentima smo pokušali sugerirati promjenu terapije, ali je to teško i pacijenti te sugestije teško prihvaćaju jer ih dio te lijekove uzima i za kroničnu bol. No, problem je u navikavanju jer ti pacijenti, čim ih nešto malo zaboli, odmah trk u doktora i traže Normabel, pravdajući se ‘mene boli’, iako bi im možda pomoglo i da se malo razgibaju. Ljekarnici uvijek upozoravaju i nešto smo postigli ako se samo jedan od njih stotinu ‘skine’ s antidepresiva!”, kazala je.

UTJECAJ MOBITELA

mo posebno doznati podatke za Mokošicu gdje živi većina radno sposobnog gradskog stanovništva mlađe populacije. Farmaceuti ističu kako sve više i češće antidepresive traži mlada generacija jer su pod stresom i trebaju opuštanje.

“Mi smo daleko od SAD-a gdje svi imaju svog psihologa, ali smo se slično kao tamo udaljili od onog što znači biti prijatelj. I mobitel je ‘odradio svoje’ i stvorio osjećaj samodostatnosti, pojedince je internet pojeo’ i stvorio nervozu uslijed koje upadaju u različita stanja koja iziskuju antidepresive. Otuđenje je sve veće, a ljudi u kafiću, katkad za istim stolom, šute i dopisuju se! Posljedično rastu anksioznost i depresija. Farmaceuti savjetuju da bi valjalo, uz psihijatra (zbog terapije) posjetiti i psihologa koji će ih uputiti na promjenu načina života i ponašanja te im pomoći da shvate kako u životu ne mogu postići sve što žele”; govori nam farmaceutkinje s kojima smo razgovarali. Navedimo na kraju i to kako podacima o potrošnji antidepresiva i anksiolitika iz županijskih ljekarni treba dodati i podatke privatnih ljekarni. Oni su u najmanju ruku identični pa možemo zaključiti da svaki žitelj Dubrovnika po jedan Normabel popije prosječno svaka dva tjedna! No, privatne ljekarne su nas uputile na HALMED iz podataka kojih je razvidno da se najviše tih lijekova pije u Vukovaru (dnevna potrošnja 267 DDD), Virovitici (266), Koprivnici (261) i Bjelovaru (249), dok je pri začelju ljestvice naš grad (uz dnevnu potrošnju od 176 DDD), kao i Zagreb (170), Split (160) te Istra (157).

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Jugoistočna Europa

Nakon završetka samita zemalja jugoistočne Europe i Ukrajine, naša stranka na vlasti ima samo pohvale na račun organizacije tog prevažnog događaja, na kojega je bio pozvan srpski predsjednik, ali ne i hrvatski. Baš to je potaklo neke grintavce da negoduju što je pozvan onaj koji ruski imperijalizam i agresiju tumači obranom od nacizma, a sto posto se ne slaže s našim i haškim viđenjem srpske agresije devedeset prve.

Nije se čulo negodovanje onih dubrovačkih branitelja, koji su za četničkog vojvodu nekad tražili status persone non grata, a kojima je smeto Čolić na Stradunu. A sad, kad po pozivu gazde srpski vojvoda dođe u Grad, bez pogovora miču svoja auta s puta i parkirališta, a komunalci miču kontejnere, kako bi se valjda pokazalo da se u nas ne kopa po smeću ko u njih.

Da nije sve bilo onako kako je bilo, niti će ikad bit, sve i da bude, zvučala je objava našega gradonačelnika, kojom je zahvalio svima za strpljenje zbog inkomodacije, pa iznio nadasve zanimljivu tezu o tome kako je poziv zapravo bio kazna vojvodi. Po njemu, Vučić je baš zaslužio patit gledajući kako ono što su on i njegovi željeli uništit, sjaji, pa i danas vijori hrvatski stijeg.

A za razliku od crnogorskog kolege, koji se kako-tako pokajo, on se ne zna suočit sa stvarnošću. I za kaznu se nije prošeto Stradunom, ko i ostali, a kamoli kafu popio. Ko da je bio u Rimu, a nije vidio Papu, objavio je naš gospar Franković. Doduše, bio je srpski predsjednik i kod Pape, a čak mu se pripisuju zasluge što naš blaženi Stepinac još nije – svetac. Ali to danas više nije tema!.

Da bi i šira hrvatska javnost ispravno shvatila važnost i uspješnost samita, naš je gradonačelnik izvijestio i nacionalne medije o tome kako je Vučić bio zaključan u sobi i nije bio pozvan u posjet spomen sobi branitelja. Pa neka pati, a ne da uživa što mu dajemo preveliku važnost, zaključio je. Prevelika važnost, prema našem gradonačelniku, daje se i hrvatskom predsjedniku, suspektnom ruskom oficiru, za kojega postoje “vrlo jasne indicije da mu kampanju financira Rusija, odnosno ruski kapital”. Dozno je to od našeg vanjskog ministra,

inače znanog štovatelja poetske duše ruskog mu kolege Lavrova.

Opozicija iz Sabora je izrazila sumnju, da su ova dva usklađena političara pobrkali pojam kundurarije s pojmom indicije, pa za primjer navode kako je u prošlosti, zbog indicije na korupciju, HDZ stranka bila pravomoćno osuđena. E, to je bila indicija.

Na koncu su iz tajne službe, na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost javili da je ministrova indicija zapravo- kundurarija.

Bez ikakve povezanosti s gornjom tematikom, iz Vlade je najavljena gradnja pet novih zatvora za 300 milijuna eura, uz poseban mega projekt u srcu Like; bit će to hrvatski Alcatraz! Kamere i detektori sa senzorom pokreta, dva reda bodljikave žice, pas koji otkriva mobitele samo su neke od novina u budućim kaznionicama.

Neki tvrde da treba razmišljat o uštedama. Kažu, bilo bi lakše i jeftinije da se stave rešetke na HDZ-ove zgrade na Markovu trgu i postavi zatvorska straža, pa da ne gradimo nove zatvore.

Hrvatska će uskoro na nebu gledat mađarske i talijanske borbene avione. Povijesno gledano, mogli smo uključit i - Turke. Bilo kako bilo, dok hrvatski piloti ne svladaju Rafale na kojima sada lete, zračni prostor nadzirat će nam i štititi prvi susjedi. Neki neupućeni građani se čude, kako to da poslije dvije godine uvježbavanja, naši piloti ne znaju letjet na francuskim avionima, a Ukrajinci nauče pilotirat na američkim za tri tjedna. Misle da su upute za upotrebu aviona na francuskom jeziku možda problem. Oni strahuju da kad naši piloti budu spremni, polovni Rafali će bit za otpad. Znalci pak uvjeravaju da je to samo privremeno. Neupućenima objašnjavaju da je to ko kad uvozni poštari (šegrti) idu s našima, dok ne nauče sami dijelit poštu. Nije se ni’ko naučen rodio. A oni koji sve politiziraju tvrde kako se ispunjava nedosanjani san hrvatske desnice; nad Dalmacijom talijanski avioni, a nad Slavonijom mađarski. Iako s malo dvojbe o sposobnosti Mađara, kojima je svojedobno dron od sedam i po’ tona iz Ukrajine, proletio preko cijele Mađarske da bi se srušio u Zagrebu. I ni’ko nikome - ništa! Načelnik općine Župa, nakon 19 godina na-

čelnikovanja, neće se kandidirat za ove izbore. HDZ je tako morao pronać novog kandidata, a izbor je pao na direktora groblja Dubac, koje se gradi 20 godina, od čega pola tih godina zaslugom ovog poznatog poduzetnika.

Neki od budućih mušterija ovog groblja s pet zvjezdica i krasnim pogledom na more tvrde da su za manje vremena Egipćani izgradili piramidu besmrtnog Keopsa, nego HDZ-ovci grobove za obične hrvatske smrtnike. Platiš im unaprijed, a ne daju ti ni da umreš.

O gradnji krematorija, još ni’ko niti ne razmišlja, jer mi smo bogata županija. Kakvo bi to bilo vječno počivalište bez monumentalnog mramornog uzglavlja? Što bi susjedi i rodbina rekli?

Pa makar se toj divoti većina divila tek jedanput godišnje.

A ne ko u otuđenom zapadnom svijetu. Tamo pokojnika izgore i uspu u nekakav bronzinić pa za ukop na groblju kupe puno jeftiniju - betonsku škrabicu. Neki još škrtiji, pepeo mu nose doma. Bez duše!

Prvo je Mostov Bulj srpskom predsjedniku poručio da kao četnik nije trebo doć u Dubrovnik. Onda je predsjednik Srbije činio fintu da “nije ni zno da je četnik”. Pa je Mostov Bulj njega podsjetio na Glinu ‘95. kad je bunio ljude srpske nacionalnosti protiv Hrvatske. A onda je proradila balkanska diplomacija. Srpski ministar za javna ulaganja Glišić, zaprijetio je našem Bulju ulaganjem takve šamarčine da će mu njegova goveđa glava odzvanjat - cijelim Sinjem.

Ne ulazeći u neprimjereno ocjenjivanje obujma političarskih glava, neki tabloidi izražavaju sumnju da taj nasilnik zapravo pojma nema koliki je - Sinj.

Piše Mario Klečak

“PALI“ NA KARASOVIĆIMA

Bračni par u luksuznom BMW-u švercao preko

63 tisuće tableta

Tijekom pregleda, u podvožju luksuznog vozila uočena je ispod zaštitne plastike crna materija koja izvorno nije dio tog vozila, da bi se detaljnijim pregledom utvrdilo da se između šasije i motora nalazi skrivena crna PVC-vrećica

Piše

Ahmet Kalajdžić foto carinska uprava

Supružnicima s Kosova koji su krenuli na privremeni rad u Njemačku, u luksuznom BMW-u na GP Karasovići, je pronađeno ukupno 63.665 komada tableta. Naime, oni su krenuli na privremeni rad u SR Njemačku, a pri pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku, službenici Carinske uprave i Granične policije na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu obavili su i kontrolu njihova luksuznog osobnog vozila, u sklopu provedbe pojačanih mjera nadzora. Tijekom pregleda, u podvožju luksuznog vozila uočena je, ispod zaštitne plastike, crna materija koja izvorno nije dio tog vozila, da bi se detaljnijim pregledom utvrdilo da se između šasije i motora nalazi skrivena crna PVC-vrećica. Ona je bila ispunjena većom

količinom blister-pakiranja tableta koje sadrže tvari koje se, inače, nalaze na posebnom Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Kontrola je obavljena sofisticiranom opremom iz programa Hercule III kojim se financira nabavka opreme državama članicama Europske unije za borbu protiv krijumčarenja i prekogranične nezakonite trgovine kako bi se zaštitili financijski interesi i očuvala sigurnost tržišta Europske unije.

Potom je temeljem ishođenog naloga dubrovačkog Županijskog suda pretraga vozila obavljena u suradnji sa službenicima

Kriminalističke policije PU dubrovačko-neretvanske te je u području prostora pogon-

skog motora kao i u šupljinama unutar prednjeg i stražnjeg branika, blatobrana i u podvozju vozila (koje je bilo prekriveno zaštitnom plastičnom oplatom) pronađeno ukupno 63.665 komada tableta.

Nakon provedene krim-obrade privedeni su dežurnom državnom odvjetniku, na prijedlog kojeg im je sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku odredio istražni zatvor u trajanju do 30 dana, s mogućnošću da se produlji do ukupno pola godine. Dobili su i mogućnost obrane sa slobode uz uvjet da svaki od supružnika u Državni proračun uplati jamčevinu u iznosu od po 15 tisuća eura. Kako smo neslužbeno doznali, kosovski su državljani kao svog branitelja izabrali jednog odvjetnika iz Pule.

NAJSLASNIJI FESTIVAL U GRADU

Sjajni koncerti i najukusnija jela s kućica obilježili prvo FOODravanje

Prvo izdanje street food festivala FOODravanje održano je prošlog tjedna u sklopu Good Food Festivala. Posjetitelji su na kućicama na platou Lazareta mogli kušati najbolju

street food hranu i bogat izbor pića, a za sjajnu atmosferu pobrinuli su se Opća opasnost, Atomsko sklonište, Crvena Jabuka i Dino Dvornik Tribute koji su održali svoje koncerte

foto GORAN MRATINOVIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Nema spavanja uz ‘Opću

Žera iz Crvene jabuke je učinio sjajan štimung

Dobra atmosfera na ‘Atomskom skloništu’

opasnost’

Obožavateljice Crvene jabuke

Uz dobru hranu ide i konkretno piće

Nazdravlje!

Samo dobra hrana

Foodravanje ne može proći bez slatkog

U dobrom raspoloženju

Osmijesi i puni trbusi

‘Foodravanje’ prošlog vikenda kao epicentar gradskih događanja

SVE NA JEDNOM MJESTU

Novi identitet i proširene usluge Body Balance centra

Centar je sada raspoređen na više sektora s ciljem pružanja sveobuhvatne skrbi o zdravlju na jednom mjestu

Nakon uspješne godine rebrandinga, Body Balance centar je prošao kroz značajnu transformaciju da bi, kako kažu, bolje odgovorili na potrebe naših klijenata i pružili što bolju uslugu u svim razinama, na jednom mjestu.

S ponosom predstavljaju novi identitet centra, sada raspoređenog na više sektora s ciljem pružanja sveobuhvatne skrbi o zdravlju na jednom mjestu.

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA

Podrazumijeva različite terapijske usluge prilagođene širokom spektru ljudi svih populacija i dobnih skupina –od post-operativne rehabilitacije do osoba s bolovima u kralježnici i/ili nekoj drugoj regiji, ozljede mišića, tetiva, ligamenata, zglobova, oštećenja, kompresije i simptomi disfunkcije živaca (trnci, gubitak osjeta, utr-

nutost i sl.).

Pojedini tretmani su korisni za određena stanja poput glavobolja, vrtoglavica, konstipacije, inkontinencije, psiho-somatskih problema… Ponuda usluga obuhvaća tretman osteopatije, manualnu terapiju, (elektro)akupunkturu, tretman Medestec tehnologijom, terapiju udarnim valom, svjetlosnu terapiju te medicinsku masažu.

FITNESS I REKREACIJA

Usluge usmjerene na poboljšanje tjelesnog zdravlja kroz individualne i grupne treninge kao i terapijske vježbe za osobe post-operativnog statusa, ozljedama mišićno-koštanog sustava i bolnim stanjima s kineziterapeutom.

DIJAGNOSTIKA I EVALUACIJA

ZDRAVSTVENOG STATUSA

Usluga funkcionalne medicine koja pruža sveobuhvatan pregled i preciznu

analizu zdravstvenog statusa prikupljanjem rezultata analize biorezonance, podataka detaljne anamneze, analizom biokemijskih parametara (krvna slika), morfološka obilježja te mjerenje sastava tijela.

Ovakav pristup je posebno koristan pojedincima koje žele saznati detaljnije o svom zdravlju ili se suočavaju s neobjašnjenim ili nerazjašnjenim simptomima i bolovima.

NUTRI BAR

U sklopu centra nalazi se nutri-bar; mjesto gdje se može uživati u zdravim obrocima i napicima. Hladno prešani sokovi, smoothie, razne kave, zobene kaše i granola zdjele – idealni su za početak dana ili hranjiv međuobrok. Osim toga, pripremaju se pomno smišljeni paketi za jačanje imuniteta, povećanje energije i detoks.

*Dubrovački dnevnik u svakom će broju objavljivati tekstove u kojima će biti razrađeni pojedinačni segmenti Body Balance centra.

petak, 18. listopada 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

111. “rođendan” Ekonomske i trgovačka škole Dubrovnik je proslavljen - program je Dobri duh škole bio naslovljen, a niz odličnih profesora kroz te godine je, između ostalih aktivnih, i sa Meri Šerbu, Stanka Krile, Dubravko Glavinić, Belinda Marić, Božena Koncul, Maja Lauš, Sandra Rossetti Bazdan, Dora Pavlović, Nora Mojaš i Suzana Đurđević nastavljen

Ivana Lea, Meri i Juraj - bebica je roditeljima donijela veselje, za zdrav, dug i sretan zajednički život zajedničke su želje

Gloria i Sofia - dan je bio divan, šteta je doma ostati, ljepše je biti aktivan

Davno je to bilo, ali su vitalno i s veseljem čak 65 godina mature Ekonomske škole Dubrovnik, ispred zgrade Pomorske, gdje su sve četiri godine pohađali i završili, proslavili - Cvijeta Simatović, Nikica Đurović, Ozana Bazdan, Pavica Dobud, Gordana Šuman, Nevenka Ilić, Mira Racanović, Mara Curić, Katica Primorac, Duško Žarak, Ksenija Jurun, Marija Jerković, Slavka Vlaović, Petar Baničević, Dinka Jakić i Ljubo Lučić

Greta,

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dijana i Vesna - životu se vrijedi radovati i odlične kolače probati

Ispred škole su se okupili da bi 50 godina od mature Medicinske škole Dubrovnik obilježili - Mirjana Spasojević (Seferović), Jozo Serdarević (profesor), Luči Hure (Lonac), Anica Milišin (Ramić), Goranka Budiselić, Božica Vukić (Pionić), Zdravka Mandeganja (Stanković), Dragica Gogić (Shakeshaft), Zlata Pavičević (Matić), Tereza Barišić (Baće), Ljiljana Soldić (Drašković), Julijana Fabris, Vesna Žmukić (Mirković), Tonka Petković (Borozan) i Luce Šuljak (Marić)

Robi i Femica - “pozornica” susreta dragih prijatelja najljepša je ulica

Patricija, Petra i Renato - s nepučom milom tetki i dundu popodne je na uživanje i šetanje uz more “dato”

Kate i Ante - kad vremešni fotoreporter radi, katkada i griješi, točnim imenima i prvobitnu zabunu na zadovoljstvo svih riješi

KRENULA KAO PUTNIČKI TRAJEKT

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

TSS ‘FIORITA’ Bila je kruzer, u nju su se smještale posade naftnih platformi, a služila

je

i kao ploveći hotel

U velikom nevremenu imena Fethiye, 27. siječnja

1987. teško je oštećena te se prevrnula na bok

S navoza škotskog brodogradilišta John Brown Ltd, Clydebank porinuta je 19. siječnja 1950. godine novogradnja broj 659 s imenom AMSTERDAM. Putnički trajekt dovršen u svibnju iste godine imao je 5092 bruto tona, bio dug 115 i širok 15,2 metara. Dvije parne SRG turbine ukupne snage 8952 kW preko dvije propele su mu davale plovidbenu brzinu od 21 čvora. Mogao je prihvatiti 675 putnika. U vlasništvu British Railwaysa održavao je sljedeća nepuna dva desetljeća i bez većih problema noćnu trajektnu prugu između Harwicha i nizozemskog Hoeka. Koncem 1968. kupio ga je grčki Chandris za 200 000 britanskih funti i u Pireju potpuno rekonstruirao u brod za kružna putovanja sa prihvatom 490 putnika.

DIO IMPOZANTNE FLOTE

Pod imenom FIORITA zaplovio je pod panamskom zastavom u impozantnoj Chandrisovoj floti od čak 13 putničkih brodova koja je sredinom sedamdesetih godina bila najveća na svijetu. Nju su u to vrijeme još činili i AUSTRALIS, BRITANIS, ELLINIS, PATRIS, THE VICTORIA, AMERIKANIS, ROMANZA, REGINA PRIMA, BON VIVANT, ROMANTICA, FIESTA i RADIOSA. Većina njih je bila zaposlena na održavanju emi-

grantskih putovanja prema Australiji i Americi, a neki od njih, među njima i FIORITA, samo na kružnim putovanjima Sredozemljem. Godine 1971. između 3. travnja i 14. studenog FIORITA je plovila naizmjenično na 11- dnevnim krstarenjima iz Venecije za : Krf, Pirej, Skiathos, Chios, Kusadasi, Kos, Rodos, Santorini, Iteu, Dubrovnik te na 12-dnev-

Godine 1971. između 3. travnja i 14. studenog FIORITA je plovila naizmjenično na 11- dnevnim krstarenjima iz Venecije za : Krf, Pirej, Skiathos, Chios, Kusadasi, Kos, Rodos, Santorini, Iteu, Dubrovnik te na 12-dnevnim kružnim putovanjima iz Venecije za: Krf, Iraklion, Beirut, Haifa, Limassol, Rodos, Pirej

nim kružnim putovanjima iz Venecije za: Krf, Iraklion, Beirut, Haifa, Limassol, Rodos, Pirej.

POSLJEDNJI POSJET GRADU

U Chandrisovim programima kružnih putovanja tiskanim 1977. godine stoji da FIORITA redovnim

polascima svake subote plovi od početka travnja do konca listopada na tjednom krstarenju iz Venecije za: Dubrovnik, Krf, Iraklion, Rodos, Pirej i natrag u Veneciju. Zanimljivo je da su njegovi britanski putnici mogli u kolovozu 1977. zrakoplovom (izbor je bio Caravelle ili Comet) doletjeti iz Londona ili Bristola u Veneciju odakle su nakon kružnog putovanja imali lijepu prigodu preko Gibraltara vratiti se u Southampton drugim Chandrisovim brodom ELLINIS

Nakon što je završila s programom plovidbe jesenskih krstarenja, FIORITA je koncem 1977. raspremljena u zaljevu Eleusis pored luke Pirej. Sljedeće godine je zaposlena u Sjevernom moru kao poligon za obuku i smještaj posada tamošnjih naftnih platformi. Ipak FIORITA je već 1979. ponovo zaplovila na kružnim putovanjima Sredozemljem u kojima je još samo jednom, 4. svibnja doplovila i do Dubrovnika.

Kako se kasnije ispostavilo, to joj je ujedno bio i posljednji susret s gradom jer se nakon toga ovamo više nije nikada vratila. Uskoro je ponovo raspremljena, a na mrtvome vezu je dobila i novo ime ARIANE II. Nakon pune tri godine dana je u čarter turskom Tur Oren Turizmu. Otegljena je prema egejskom ljetovalištu Fethiye (lokacija Kas) gdje je u tamošnjoj luci služila kao ploveći hotel. U velikom nevremenu imena Fethiye, 27. siječnja 1987. teško je oštećena te se prevrnula na bok. Njena olupina je tamo ostala sve do ožujka 1994. kada je konačno podvodno razrezana i prodana u staro željezo.

IDE LI VATERPOLO U KORAK S VREMENOM?

Opet nova pravila: Hoće li promjene ubrzati igru ili zanemariti stvarne prioritete?

Tehnički odbor za vaterpolo Svjetske federacije za vodene sportove (World Aquatics), testirat će niz novih pravila. Skraćuje se i teren i vrijeme napada, a koji su razlozi i mogući učinci, to se još ne zna, kao niti hoće li zaživjeti sve od promjena koje se testiraju.

Promjene pravila u sportu nisu neka novost ili presedan. Nogomet je uveo VAR, što je osim olakšavanja sudačkih odluka, dovelo i jednu drugu dinamiku utakmice. Prilikom postignutog pogotka, više nitko nije sto posto siguran hoće li gol na kraju biti priznat, pa se taj moment na kratko odgodi. Trica je u košarci uvedena 1979. godine, što je u potpunosti promijenilo igru i dovelo do razvoja šuta iz daljine. Sedamdesetih je uveden i tie-break u tenisu, kako bi se izbjegli maratonski mečevi. Ragbi je mijenjao pravila o skupu (srcum), kako bi se izbjegle ozljede. Rukomet je uveo pasivni napad, igru bez golmana, ali i jednostavnije izvođenje s centra, čime se igra ubrzala. Formula 1 neprestano mijenja pravila o bolidima, utrci i tehnologijama u tom sportu, kako bi konačni proizvod bio što zanimljiviji. Pravila često mijenja i vaterpolo. No, za razliku od navedenih sportova i još mnogih drugih, vaterpolske izmjene pravila događaju se na češćoj bazi, a čini se, bez neke realne promjene ili izmjerljivog napretka u igri i cijelom sportu. Često se raspravljalo o tome kada je korner, kada je pravilo dva metra, koliko je vremena za napad i slično. Sada stiže i novi set pravila koja idu na test.

KRAĆE VRIJEME ZA NAPAD, KRAĆI BAZEN

Tehnički odbor za vaterpolo Svjetske

Piše Rafael Barkiđija foto Grgo Jelavic/PIXSELL

federacije za vodene sportove (World Aquatics), testirat će niz novih pravila na Svjetskom kupu u siječnju 2025. godine. Prije svega, umjesto u 33 metra, igrat će se u 25-metarskom terenu. Potom, vrijeme za napad skraćuje se s 30 na 25 sekundi. Ponovljeni napad trajat će 15, umjesto 20 sekundi, a 15 sekundi će trajati i isključenje igrača. Osim skraćivanja vremena i terena, treneri će imati pravo na jedan challenge po utakmici, odnosno, preispitivanje sudačke odluke putem VAR tehnologije. To će se moći dogoditi u tri scenarija: nasilna akcija, situacije oko kaznenih udaraca te oko dosuđivanja kornera. Osim toga, novim pravilima uređuje se i igranje bez vratara. Momčadima je dozvoljeno igranje bez vratara, no, nitko od sedam igrača nema pravo „braniti” s dvije ruke. Također, svaki igrač može postati i vratar, tako što će imati crvenu kapicu sa svojim brojem. Dakle, momčadi će morati imati cijeli novi set kapica za ovakvu situaciju.

A CILJ JE...?

Navedeno tijelo će konačnu promjenu pravila razmotriti nakon što bude odigran Svjetski kup, ali i nakon što završi tekuća klupska sezona. Međutim, ono što i dalje ostaje upitno jest, koji je konačni cilj mijenjanja pravila. Tijela koja upravljaju vaterpolom do sada nisu baš iznosila razloge i ciljeve takvih ak-

cija, kao ni izmjerene rezultate i učinke promjena pravila. Komentar smo potražili iz prve ruke, od trenera Jug Adriatic osiguranja Vjekoslava Kobešćaka. “Spreman sam dati šansu svim novim pravilima u ovom sportu, ali najvažnije je znati što se želi postići tim pravili-

ma. Je li to atraktivnost, jednostavnost za igrati ili suditi, i koje su na kraju namjere samih pravila. U 25 metara se već igralo. Mi često na treninzima igramo u 25 metara. To je drugačiji vaterpolo, koji donosi više kontakta. A kontakt je nešto što buni suce i gledatelje. U manjem bazenu će kontakta biti više. Meni će osobno faliti tog prostora za tranziciju, koja je vrlo dobra i koju mi ne znamo predočiti na TV ekranima. Kada su tranzicije, koje su vrlo zanimljive, kao u svakom sportu poput košarke, rukometa ili nogometa, mi u vaterpolu to ne prenosimo, već se prijenos fokusira na golmana, trenera ili nešto drugo, nebitno u tom trenutku”, rekao je Kobešćak, pa je istaknuo kako bi se problem mogao tražiti i u drugim stvarima, a ne samo pravilima.

“Mislim da se pravila koja imamo, trebaju dobro proučiti, implicirati u igru i prezentirati. Ono što imamo sada, moramo kroz marketing ili bilo koji drugi pristup proučiti, da bude zanimljivije publici. Sada postoji publika za sve. Pogledajte samo Olimpijske igre u Parizu, svaki sport je imao publiku. Dakle, prostor da se to proda postoji, a na nama je hoćemo li to napraviti”, nadodaje Jugov trener.

STARE BOLJKE SU TU VEĆ GODINAMA, USPRKOS PROMJENAMA PRAVILA

Jasno je da u vaterpolu postoje mnogi problemi. Prije svega, financijski i tehnički. Plaće igrača daleko su od zvijezda nekih drugih momčadskih sportova. Spominjanje i pojava vaterpola u medijima i društvenim mrežama ne konkurira košarci, rukometu, atletici, ali i mnogim drugim sportovima. Nogomet, kao jedan veliki biznis, ovdje ne treba ni računati. Tribine su, treba biti realan, nedovoljno popunjene, pa čak i u Ligi prvaka. Televizijski prijenosi ili internetski streamovi su, nije pretjerano reći, vrlo često očajni. Kako kvalitetom slike, tako i grafičkim komponentama. Hoće li u takvim navedenim okolnostima, promjena pojedinih pravila donijeti promjenu na bolje? Hoće li brži vaterpolo s više kontakta, bez dodatnih napora u promociji tog sporta, posebice digitalnih, putem lošeg prijenosa, na kraju biti bolji proizvod? Možda bi se razlozi za ovakve promjene, koje testira WA, mogli pronaći i u zdravstvenim ili kineziološkim područjima, ali mi to svakako ne znamo. Razlozi ideja o novim pravilima nisu komunicirani, barem za sada. “Mislim da se mijenjanjima pravila kroz

godine nisu dogodili iskoraci u vaterpolu. Iskoraci su se događali, na primjer, organiziranjem natjecanja u velikim arenama. Kao sada u Parizu, u dvorani za ragbi, na fantastičnom bazenu. Napredak se napravio na Olimpijskim igrama u Londonu, kada se prvi put prenosilo u HD-u, visokom tehnologijom. Iskorak se dogodio prije desetak godina, kada je Jug s Lukšom Jakobušićem, tada marketinški vladao prostorom vaterpola. To su sve bili iskoraci, kada se dogodi nekakva simbioza publike i kolektiva. Pravila nisu donosila iskorake”, izjavio je Kobešćak.

Na portalu vaterpolske udruge Danče često se može pročitati pokoje razmišljanje o promjenama pravila i pravilima u vaterpolu općenito, pa su se tako osvrnuli i na aktualnu temu.

“Da imamo bilo kakvu moć u vaterpolskim krugovima, prva odluka koju bismo donijeli je zabrana mijenjanja pravila najmanje deset godina. Oni stalno mijenjaju pravila kako bi se dobio dojam da se nešto radi i promišlja, a mi imamo prijenose na razini kvalitete iz osamdesetih, nemamo čak ni grafiku rezultata, o vremenu da ne govorimo. Nemamo nikakav marketing niti promociju, nagradni fond je na razini seoskog turnira u nogometu na male golove. Tako da punom parom idemo u smjeru da vaterpolo bude još fizički zahtjevniji, uz smanjenje plaća igračima”, stoji u objavi.

MOŽDA JE MANJE IPAK VIŠE, NO JE LI DOVOLJNO?

Pozornost svih, ne samo mladih kako se to voli reći, sve je kraća. Sadržaj mora biti brži, dinamičniji, atraktivniji, nabrijaniji. Tako se „radi posao” i u sportu. Manji teren i kraće vrijeme za igru možda i idu u prilog novim digitalnim, „Z” i „Alpha” vremenima. No u tim istim vremenima potrebno je puno više od atraktivnog proizvoda. Potreban je atraktivan plasman, a to se ne može dogoditi u prijenosu utakmice, u kojem se ni približno ne vide brojevi igrača u kapicama, a u više navrata se pojavi kriva grafika. Takav proizvod bio je, primjera radi, nedavni prijenos susreta Premijer regionalne lige između Juga i Novog Beograda, kada je više puta bila promašena grafika strijelaca, nego li pogođena.

Europsko prvenstvo početkom siječnja je, barem na tri utakmice kada je igrala Hrvatska, vratilo publiku na gruške tribine.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

SAMAC SRED SVEMIRA*

„Samac sred svemira“ eno vidi gore

Čempres na vrh brda tu me s nebom tvore

Noćne munje snažno nježno svijetle zore

Bistrìne daljìne oblaci i more

Otvaram odatle sve druge obzore

Mjesec slušam zvijezde kometi što zbore

Galaksije sve se odjednom otvore

I slutim i trpim vlastite ponore

Konteso pogledaj nebeske čadore

Tamo te sad vodim to nam spire bore

Arhivirat ćemo sve ove prizore

Čempres i jablana te rijetke uzore

Vladare prezirem opake zlotvore

Ne trpim nad sobom nikakve nadzore

18/6/23

*Neznatno preinačen dio stiha Matoševa zvonina Notturno

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Što manje čovjek

želi više ima.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na pokojnu susjedu Alemku Kuzmanić, 80€ prilažu susjedi iz zgrade: Ante Bajurin, Antun Farčić, Davor Oštrić i Anamarija Marković;

U spomen na pokojne školske kolege: Radovana Stanića, Dinku Kaštelan, Marojicu Ucovića, Mariju Metković, Maria Portolana i Joška Japunčića, 100€ prilažu prijatelji iz razreda generacije Gimnazije 1973/1974;

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

Umjesto vijenca u sjećanje na našu dragu nepuću Adrianu Ivanović/rođenu Kalinić, 70 eura za potrebe udruge prilažu dundo Niko I tetka Deana Kalinić.

Udruga za Down sindrom DNŽ

Umjesto vijenca za pokojnog prijatelja Dragana Šaina 40 eura prilažu Vesna i Toni Radić

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 098296122 ili putem maila downdnz@gmail.com

AUTOR: SLAVKO BOVAN GLAZBENIK NA SLICI

PJESMA GLAZBENIKA NA SLICI

RUSKI SKLADATELJ (“ŽAR PTICA”)

DVOČLANI ALGEBARSKI IZRAZ

PROTIVNICI

23. I 5. SLOVO ABECEDE

S K A N D I N A V K A

STANOVNIK AFRIČKE DRŽAVE

SLAVNI KENIJSKI TRKAČ, HENRY

ŠKOTSKI PISAC, ARCHIBALD JOSEPH GLAVNI GRAD ERITREJE, ASMARA NITON

ZEVSOVA KĆI, PERSONIFIKACIJA KRJEPOSTI

NAROD U INDIJI I ŠRI LANKI PIJANIST POGORELIĆ OŠINUTI, ŠIBNUTI TJERATI INAT NARODNO SVEUČILIŠTE BLAŽA KAZNA DUBROVAČKI DNEVNIK

HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835-1848)

IREALAN NAČIN NEZRELI

STARO IME LJUBLJANE MREŽICA U TENISU

OPĆINSKA LIGA ZAPARA, OMORINA

UREZANO, UŽLIJEBLJENO MJESTO (mn,)

EKIPA

Terca na tišinu, Igor Stravinski, binom, Emona, ol, oponenti, utori, rć, ireal, tim, R, kaznac, iritans, Ane, Irak, rilo, Sali, Anel, e, ep, m, Ni, sto, Edin, ti, K, HR, K, Alar, Mujo, Rede, ego, crni granit, dodati, Trento, oval, Đuro, tema, Vatikan, tau, AN, itisoni, lulari, ći, Aristoteles.

AUTO / MOTO

Povoljno prodajem Renault

Megane Coupe 1.6 benzinac. 1998. godište, metalik plavi. Prešao izuzetno malo - 71000 km, registriran do 01/25. Cijena fiksna: 1000,00 EUR

Kontakt: 091 445 1314

Prodajem Mercedes C180, kw 95, očuvan. Godina 2001., kilometraža: 210 000. Benzin + plin. Cijena na upit. Kontakt: 098/9456-184.

Kupujem dobro očuvani VW Golf 5+. Mob: 095/ 5115 531

Prodajem Tiguan 2.0 TSI, 2008.g., prešao 118000 km. Cijena 7000 EUR. Mob: 091/ 798 7596

Prodajem Mercedes Classic 180C u odličnom stanju. Cijena 3500 EUR. Mob: 098/199 2849

Prilika- Honda Civic 1.8 i-VTEC (142 KS), top stanje -kao novo, prvi vlasnik. Prešao 89300 km, redovito servisiran u ovlaštenom servisu- Cijena 11999 EUR. Mob: 091/ 386 7100

iznajmljivanje

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob. 0917854829

PLOVILA

Dva vanbrodska motora (pente) 1.9 KS Tomos. Mob. 092/1519194

Prodajem brodicu 6,50 m s unutarnjim motorom yamar 85 k. S. Info 098278187

Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649

Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033

Prodajem brodić Sirius, spre-

man za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318

Prodajem preklopne duple skale za barku od rosfraja od 7-12 m. Mob: 098/923 1116

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnomza odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob:098/ 285 502

098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko

500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem trodjelna aluminijska vrata s ugrađenim termoizolacijskim staklom i dva obrlihta dim 235x207cm. Cijena po dogovoru 091 374 5173

Prodajem novu napu, inox marke Bosh dimenzija 50x90cm. Cijena po dogovoru 091 374 5173

Prodajem hladnjak Gorenje, vrlo povoljno, 80 eura. Kontakt: 0917242843

Prodajem domaće patate crvene i bijele s dostavom. Mob 0996815456

ve. Mob: 098/ 931 2558

U potrazi smo za ženskom osobom za povremeno čuvanje dječaka od 22 mjeseca, u Lapadu. Može se raditi o nekome u mirovini, kome bi odgovarala dodatna aktivnost, ili o mladoj osobi. Telefon: +385 98 5852 51

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s

Prodajem lanac 3 metra dug, 26 milimetara debeo. Prodajem peć na pelete, 10 kW Sole. tel. 0958508906

USLUGE RAZNO

Usluge prijevoza namještaja, bijele tehnike, građevinskog materijala i ostalog. A&B transport, Mob. 098 646-088 / 099 690-3356

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

Kozmetički salon, Andrije Hebranga 100, nudi usluge medinciske pedikure za starije, slabo pokretne i nepokretne osobe. Mogućnost dolaska na kućnu adresu. Mob: 098/961 4162

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslo-

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 14. 10. do 20.10.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 21. 10. do 27. 10.

preminuli

Miloš Beslema (Branko) (1958)

Aleksandar Matić (1955)

Nino Novković (1955)

Lola Marić (----)

Ivana Rudenjak (1940)

Zlata Stražičić (1942)

Mandaljena Milutinović (1935)

Finimenat

U NEDJELJU U 11 SATI NA STRADUNU

Jubilarna Dubrovačka trpeza u znaku UNESCO-ve godine

Tradicionalna gastronomska manifestacija humanitarnog karaktera Dubrovačka trpeza održat će se po jubilarni 15. put u nedjelju, 20. listopada, ove godine s početkom u 11 sati.

Prodaja bonova za hranu i piće počinje od 9 sati na pet lokacija duž Straduna i to po cijeni od 8 eura za hranu i 4 eura za vino, a svečano otvorenje uz prigodni glazbeni program klape Ragussavechia počinje u 11 sati ispred crkve sv. Vlaha. Kao i svake godine, Dubrovačka trpeza ima humanitarni karakter pa će prihod od prodaje jela i pića biti namijenjen Centru za pružanje usluga u zajednici Maslina (Dom Maslina).Dubrovačka trpeza vrhunac je Good Food Festivala, ali i prvo do-

gađanje u okviru Središnje proslave Godine UNESCO-ve svjetske baštine u Dubrovniku koja donosi cijeli niz događaja od 20. do 27. listopada. Na trpezi duž cijelog Straduna dubrovački hotelijeri, ugostitelji, OPG-ovi i vinari ove godine predstaviti tradicionalnim namirnicama i jelima. Organizatori Dubrovačke trpeze su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora –Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik. U slučaju kiše, Dubrovačka trpeza održat će se u sljedeću nedjelju, 27. listopada.