Dubrovački dnevnik br. 208

Petak, 30. kolovoza

godina V. / broj 208 / 2024. / issn 2718-3742

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

Feljton“Zagonetka pobjede” u ovom broju Dubrovačkog dnevnika

8

Hoće li pravila oko apartmana u zgradama pomoći građanima ili stvoriti jaz?

stranica 4

Dubrovčani nemaju pojma zagađuju li im kruzeri zrak i u kojoj mjeri

stranica 14

Pale se ekrani, testna faza ‘starta’ u nedjelju

stranica 13

stranica

NOVI ZAKON PODIGAO

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Slaven Branislav Babic / PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Nek uživa ‘ko ima!

Piše Vjera Šuman foto: LUCIJA KOMAIĆ

Mare i Pero kupili su dvosoban

stan na kredit i otplaćuju ratu 1100 eura. Dobre su im plaće, zajedno skupe skoro 2300 eura pa tu otplatu nekako guraju, ali stalno fali para za opremu klinca u školu, za kupit tene, čak je i Lidl sve skuplji za učinit spenzu. Ali kad dođe ljeto i klincu prestane škola, svi skupa se presele u tetkinu garažu i afitavaju stan. Za tih 60 i koji dan afitavanja uzmu skoro 9000 eura, minus 15 posto agenciji, minus turistička taksa, minus porez, ma kako mali bio, minus režije, posebno struje jer gosti raspale klimu i odu na kupanje. Uz sve to Mare sama čisti apartman, pere i utijava robu i na kraju s time što zarade mogu klincu kupit što treba, skromno, ali ipak. Mare će ove godine kupit i novi kaput. Planiraju i svi troje zajedno u restoran na prigane olignje i sladoled.

Naravno da ne žive u Gradu jer bi im rata kredita uzela više od plaća, nego u lijepom malom gradiću uz more. Susjed odozdo barem tri puta tjedno zvoni na vrata i viče da mu njihov mali ne da spavat popodne, jer bit

će igra nogomet po sobi. Stavili su tapite, zabranili malomu da trči, nego samo tiho i polako ali vrag odnio i ovu današnju gradnju, sve se čuje. Drugoj susjedi ide na živce kad puštaju vodu u zahodu. Koga vraga stalno pišaju?! Nema čovjek nikad mira.

Zato je naš dobri gospar Bačić iznio urnebesan prijedlog zakona o turističkom iznajmljivanju u stambenim zgradama, po kojem će dozvolu za takvu djelatnost trebati dati 80 posto stanara u toj zgradi. Na stranu sad međususjedski odnosi, mogućnosti financijskih ucjena, nasilja i još brojnih radosti koje bi taj i takav zakon donio. Je li to uopće u skladu s Ustavom i pravom na neotuđivo vlasništvo, ovisi o tome tko će sjediti u Ustavnom sudu, zbog čega su svi ishodi, odnosno tumačenja ovog suda moguća? Hoće li taj Zakon riješiti problem preskupog i gotovo nemogućeg najma stanova mladim obiteljima koje nemaju stan? Jasno i glasno, neće. U Hrvatskoj je preko 40 tisuća praznih stanova, dakle stanova koji su kupljeni u svrhu štednje, rješavanja viška para,

ali i pranja novca. Porez na nekretnine koji bi plaćali svi koji imaju više od nekretnine u kojoj stanuju, nije u Prijedlogu. S druge strane, to je pitanje za Ministarstvo turizma, odnosno pitanje kategorizacije, a ne zabrane, ako ti stanari ne daju dozvolu?!

Imamo potpuno neuređen sustav najma stanova jer ovisiš o volji i cijeni kako gazdi padne napamet. Jedino rješenje koje ima smisla je gradnja stambenih naselja od strane države, firmi s velikim brojem zaposlenika uz državne benefite i lokalne uprave, opet uz državne potpore. Sve to kategorizirano s obzirom na kvadraturu i najam koji je stabilan i garantira mladim obiteljima normalan i miran život bez razmišljanja o ‘nemogućoj’ kupnji vlastitog stana i/ili odlaska iz Hrvatske. Sav onaj silni višak stambenog fonda lako bi mogla riješiti Porezna uprava.

Kladim se da je pola tih stanova u vlasništvu onih koji ih svojim legalnim prihodima nisu mogli zaraditi.

Ali zato Porezna uprava redovno prati Facebook, zabavnije je, a ponekad ispadne i korisno jer se mogu pohvaliti kako vrijedno rade. Tako su uhvatili neku tešku ‘kriminalku’ koja je na Faceu nudila cvjetni aranžman za groblje i prodala ga za 50 eura. Nećeš razbojniče! Prodavala bez da je imala obrt ili firmu. Majku joj lopovsku, uzela cijelih 50 eura. U brzom postupku završila na sudu, priznala to grozno kriminalno djelo, pokajala se i molila sutkinju da ju ne kazni jer ima 680 eura plaću pa je time htjela malo popuniti kućni budžet. Sutkinja s jakim osjećajem za pravdu, dala joj je kaznu od 150 eura, plus sudske troškove, plus oduzimanje 50 eura kriminalnom radnjom stečene dobiti. Tako radi hrvatsko pra-

vosuđe i naša Porezna uprava. Brzo i efikasno. E sad, one što imaju po dva, tri stana, voze novog Teslu uz plaću od 1500 eura, ne mogu pitati kako su to stekli iako nemaju toliko legalnih prihoda, kad ti gadovi nisu na Facebooku. Kako će onda oni u Poreznoj znat? Ni onaj vražji Škugor nije bio na Facebooku, a i mater mu je imala legalnu firmu koja prodaje igle, konce i gumice za gaćice. Kako bi sad oni mogli znati da te milijune eura nije zaradila na tome? Sve posve logično. S druge strane, stranci koji su u Gradu pokupovali stanove koje sad uredno iznajmljuju, nit je ‘ko pito - odakle ti pare, frajeru?, a kamoli da mu država raspali porez na stanove koji ne služe za vlastito stanovanje. U svojim zemljama bi platili ogroman porez, a ođe u Gradu i diljem Hrvatske, čista uživancija. Nek uživa ‘ko ima! Eto vas.

VRUĆA TEMA

UCJENE, IZNUDE SUGLASNOSTI,

GRAĐEVINSKI DIVOVI I PRAVO NA

DOM Hoće li novi Zakon o zgradama i iznajmljivanju pomoći domaćem stanovništvu ili stvoriti novi jaz?

Mišljenja o novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada su podijeljena. Dok jedni smatraju kako je to prvi korak prema padu cijena nekretnina i priuštivom stanovanju za domicilno stanovništvo, drugi pak smatraju kako je to način da se zaštite veliki iznajmljivači i onemogući malima dodatni prihod u sezoni

U veljači ove godine na javnom se savjetovanju našao Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a Vlada ga je na posljednjoj sjednici i usvojila. Puno toga dobroga donosi novi Zakon; energetska obnova zgrada, ugradnja dizala, održavanje... Sve bi to trebalo biti jednostavnije jer će suvlasnici biti pravne osobe i imat će OIB pa bi kroz pravne procese, od kredita do odabira izvođača radova, trebalo biti jednostavnije manevrirati. Još jedna važna odredba se tiče balkona i loggia. Stanari više neće moći, kako im padne na pamet, bez odobrenja, širiti kvadrate stana, zatvarajući balkone. Zatvaranje i pregrađivanje balkona do sada se koristilo kao oblik nelegalne gradnje za proširivanje stambenog prostora. Takvi potezi ne samo da nagrđuju estetiku zgrade, već mogu stvoriti i problem statike. Ni klime se neće smjeti postavljati na pročelja zgrada.

Oni koji se Zakona ne budu pridržavali, bit će kažnjeni od tisuću pa i do 5500 eura, dok bi izvođači takvih radova bili kažnjeni i do 10 tisuća eura.

Ipak, najviše bure u javnosti podigla je druga odredba, ona prema kojoj će svi oni koji se budu htjeli ‘baciti’ u biznis s apartmanima, odnosno kratkoročnim najmom, morati zatražiti suglasnost susjeda. Najmanje 80 posto uku-

pnih suvlasnika i 100 posto najbližih susjeda morat će dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje novih apartmana, u suprotnom, jedina opcija je dugoročni najam za koji pak suglasnosti nisu potrebne. To će vrijediti isključivo za nove apartmane, od 1. siječnja iduće godine. Ove druge, koji su u uhodanom biznisu iznajmljivanja turistima od ranije, novi Zakon pak neće niti okrznuti.

‘PRAVO NA DOM VS. KAPITAL’

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković novi je Zakon nazvao ‘pravom na dom’ jer on pitanje stanovanja drži najvažnijom temom u Hrvatskoj. Franković smatra kako će gore navedena odredba dati priliku mladima da pobjede kapital i osiguraju dom obitelji.

„Više sam puta isticao kako se Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu omogućila apartmanizacije Hrvatske, a istovremeno mladi gube pravo na dom jer ih kapital pobjeđuje. Napravljen je prvi i važan korak, a sljedeći korak je izmjena tog Pravilnika na način da se u njega doda stavak kako se u višestambenoj zgradi namijenjenoj stanovanju ne može ishoditi rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu bez su-

Davor Njirić: U roku od pet godina treba se provesti deapartmanizacija i sve apartmane vratiti u stambeni fond. To je kompromisno rješenje koje je dvojbeno jer ga stanari mogu osporavati sudskim putem, ali nudi realno rješenje.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Milan Sabic/PIXSELL, Nikola Cutuk/PIXSELL

Dok dubrovački

gradonačelnik

Mato Franković smatra kako će novi Zakon pomoći mladim ljudima da dođu do svog doma, i mjeru naziva upravo –‘pravom na dom’, bivši dubrovački gradonačelnik, danas nezavisni gradski vijećnik, Andro Vlahušić, ima potpuno drugačiji stav. On pak spominje kako ‘susjed – postaje najisplativiji posao u Hrvatskoj i zanimanje iznad Ustava i zakona’.

glasnosti 80 posto suvlasnika zgrade“, kazao je Franković i dodao kako smatra da će u konačnici postojati tri efekta kada zakonske izmjene stupe na snagu.

„Stanovi će cjenovno postati dostupniji mladim obiteljima, kapital više neće pobjeđivati demografiju i turizam će se početi vraćati na ključne postavke održivosti koje se planiraju i realiziraju kroz urbanističke planove i koje ne može derogirati i iskriviti bilo kakav podzakonski akt poput dosadašnjeg Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu“, naveo je gradonačelnik Dubrovnika. Dodao je i kako smatra da je ključno porezno tretirati sve vlasnike nekretnina tako da se svaka nekretnina koja se dugoročno daje u najam mladim obiteljima tretira kao porezna olakšica, dok bi, po njegovom mišljenju, ona nekretnina koja nema takvu funkciju trebala podlijegati plaćanju poreza na nekretnine.

‘SUSJED – NAJISPLATIVIJI POSAO

U HRVATSKOJ’

Bivši dubrovački gradonačelnik, danas nezavisni gradski vijećnik, Andro Vlahušić, ima potpuno drugačiji stav. On pak ne spominje ‘pravo na dom’, nego ‘susjed – najisplativiji posao u Hrvatskoj i zanimanje iznad Ustava i zakona’.

„Tko god se ubuduće želi baviti iznajmljivanjem svoga stana, apartmana, sobe turistima ili stranim radnicima mora imati suglasnosti susjeda. Zaludu što Ustav kaže kako je privatno vlasništvo nepovredivo, zaludu što si cijeli život štedio i radio za kupiti stan, zaludu što plaćaš paušale, komunalne naknade, boravišne pristojbe, zaludu što zapošljavaš praonice, restorane, taksiste, gradsku i državnu upravu. Ništa ti to ne vrijedi ako nemaš sve potpise susjeda“, navodi Vlahušić i apostrofira kako su prema tome „susjedi iznad Ustava i svih zakona“.

„Samo o njihovoj dobroj volji ovisi hoće li se Dubrovnik i Hrvatska dalje baviti turizmom. Dovoljan je mali stan od 20 kvadrata smješten u sredini zgrade i zagarantiran prihod kakav nisi ni sanjao. Zakonom nisu određene cijene za suglasnost susjedima za bavljenje najmom stana, te se iste nalaze na slobodnom tržištu“, zaključio je Vlahušić jasno aludirajući kako smatra da će se suglasnosti prodavati, odnosno kupovati.

‘ STEČENA PRAVA NE POSTOJE, POTREBNA JE POTPUNA DEAPARTMANIZACIJA’

Turistički stručnjak koji je u Ministarstvu turizma radio dva desetljeća, Davor Njirić, još od ‘prvih glasova’ i ideja o regulaciji apartmani -

Zlatni potok jedno je od naselja koje je najviše pogođeno apartmanizacijom. Tamo je sada iznimno teško pronaći stalne stanovnike u stambenim zgradama koje su nekada vrvile životom

Viktorija Knežević:

Jedan od načina koji bi sigurno pomogao da se smanji pritisak na tržište nekretnina i da se uvede fair play je da se izgrade nove isključivo stambene zone u kojima će se od početka znati da nema iznajmljivanja.

zacije i iznajmljivanja u stambenim zgradama upozorava kako je potrebno provesti potpunu deapartmanizaciju u stambenim zgradama, uz obrazloženje kako ‘stečena prava’ ne postoje jer kaže kako niti jednim zakonom nije propisano da se stanovi mogu registrirati kao apartmani, već je, tvrdi, to bio ‘tihi dogovor’ dva ministra nadležna za turizam i prostorno planiranje.

„U roku od pet godina treba se provesti deapartmanizacija i sve apartmane vratiti u stambeni fond. To je kompromisno rješenje koje je dvojbeno jer ga stanari mogu osporavati sudskim putem, ali nudi realno rješenje. Nadam se da će ministri koji su se davno dogovorili da će tolerirati registriranje stanova u zgradama, kao apartmana, sada shvatiti kakav su pravni nered i štetu stambenom fondu napravili. Sada zbog njih ministri Branko Bačić i Tonči Glavina moraju rješavati ovaj nered i sanirati veliku štetu“, ustvrdio je Njirić i dodao kako se ne slaže s odredbom po kojoj Zakon stupa na snagu tek s početkom nove godine.

„Zar to nije prema načelu ‘tko je jamio, jamio’, a tko nije do sada, moći će jamiti još do 31. prosinca ove godine? Zar to nije produžetak uništavanja stambenog fonda? Dakle, možemo očekivati stampedo za registriranje novih apartmana u zadnji čas“, smatra.

Nema više niti vanjskih jedinica klime na pročeljima zgrada

bleme, pa je navela dva primjera kako stvari mogu krenuti naopako.

Nema više niti vanjskih jedinica klime na pročeljima zgrada

Dubrovačka odvjetnica i političarka stranke Centar, Viktorija Knežević, smatra kako će ovaj Zakon donijeti nove nepravde i pro -

„Prvi primjer, recimo da vlasnik apartmana, ‘momak u crnom’, koji može ‘uvjeriti’ stanare na različite načine ili laganim pojavljivanjem s ekipom na vašim vratima u kasno doba. Većina običnih, normalnih ljudi, će dati suglasnost jer ne želi probleme s takvom osobom. Ovaj scenarij je moguć i ako je vaš susjed koji se želi baviti iznajmljivanjem političar sklon zlouporabi položaja ili druga utjecajna osoba, kada ćete morati dati suglasnost da ne biste imali problem. Drugi primjer je da ste normalna, osoba koja se bavi iznajmljivanjem i vodi računa kakve goste ima, da gosti ne prave probleme u zgradi, ali recimo imate nekoliko susjeda, recimo tri od ukupno 10 koji vam ne žele potpisati iz različitih razloga koji su svi skupa neosnovani. Recimo jedan zato što je zavidan na vas, drugi zato što mu se ne sviđate, a treći je samo čudan i neće bez obrazloženja. I to je dovoljno da vam onemogući da školujete djecu ili pribavite novac za liječenje koje vam je potrebno“, govori Knežević i kritizira kako je država ovim zakonom prebacila teret problema, za koji ističe kako nesporno postoji, na građane, umjesto da se država bavi time i postavi jednaka pravila za svih. Knežević predlaže i rješenje.

„Jedan od načina koji bi sigurno pomogao da se smanji pritisak na tržište nekretnina i da se uvede fair play je da se izgrade nove isključi-

Stanari više neće moći kako im padne na pamet, bez odobrenja, širiti kvadrate stana, zatvarajući balkone.

Suosnivač udruge ‘Glas poduzetnika’, Bruno Samardžić smatra kako je novi Zakon zapravo direktno prebacivanje odgovornosti države za urbano planiranje, na leđa građana. Sve naziva „gadljivom mjerom“.

vo stambene zone u kojima će se od početka znati da nema iznajmljivanja“, iznosi Knežević i apostrofira kako će zbog ovog Zakona međuljudski odnosi u zgradama biti još gori, a problemi veći jer će, kako navodi, neki moći sve - ovisno o svojoj poziciji moći, a neki neće moći ništa.

‘ŠTITI

SE VELIKE IZNAJMLJIVAČE KOJI ĆE

KUPOVATI ZGRADE I SAMI SEBI DAVATI

POTPISE’

Suosnivač udruge ‘Glas poduzetnika’, Bruno Samardžić smatra kako je novi Zakon zapravo direktno prebacivanje odgovornosti države za urbano planiranje, na leđa građana. Sve naziva „gadljivom mjerom“.

„Osobito je groteskno što će ta odredba vrijediti za novogradnje, jer se tako stvara zaštita za postojeće iznajmljivače i barijera ulaska na tržište. To je efektivno zabrana kratkoročnog najma za buduće novogradnje gdje se stanovi prodaju običnim građanima, dok se s druge strane štiti od konkurencije velike iznajmljivače koji su u stanju kupiti ili izgraditi kompletne zgrade gdje onda ‘sami sebi’ daju potpis“, upozorava na još jedan mogući scenarij Samardžić.

Apostrofira kako je u pitanju „uhodana špranca ove Vlade“.

„Prvo su uništili male trgovce kada su zabranili rad nedjeljom. Sada će zaštititi velike iznajmljivače kontra ljudi koji bi svoj apartman na

moru htjeli iznajmiti kada nisu tamo. Uz to, sa svim ostalim stanovima sve ostaje isto. Tko je ušao u priču – ušao je. Tko se obogatio, obogatio se i bit će bogatiji. Tko si nije mogao priuštiti stanovanje i dalje si neće moći priuštiti stanovanje“, smatra Samardžić.

Što se alternative tiče, suosnivač Glasa poduzetnika smatra kako je rješenje jednostavno –u zoniranju, planiranju i oporezivanju koje stimulira određeno ponašanje nauštrb drugog. „Odrediti turističke i stambene zone za novogradnje. Potrebno je i donijeti bolji zakon o najmu koji bi štitio najmoprimca. To je ono što normalne države rade, a ne da ljudi ovise o milosti i nemilosti nekoga tko je već dobio dozvolu, da tebi da tvoju“, zaključio je. Potpuno su oprečna mišljenja i stavovi vezani uz novi Zakon o održavanju i upravljanju zgrada. Čije će se projekcije obistiniti, to će tek pokazati vrijeme pred nama. Iako se većina Hrvata nada kako će ovaj Zakon poslužiti kao alat za obuzdavanje cijena nekretnina, rijetki u to i vjeruju, jer povijest je pokazala kako cijene kvadrata padaju rijetko. Kada padaju, to je u vremenima teških financijskih kriza. Hoće li mladi Hrvati sada lakše dolaziti do domova kao njihovi roditelji, bake i djedovi, ili ćemo se približiti europskom standardu života u unajmljenoj nekretnini? Sigurno je jedino da trenutno nemamo niti jedno od to dvoje, niti mogućnost kupnje, niti sigurnu opciju dugoročnog unajmljivanja.

ANALIZA

USPOREDILI SMO CIJENE NAMIRNICA S ONIMA IZ 2020. Spenza je za 70 posto skuplja, a plaće nisu rasle ni približno toliko

Ekipa Dubrovačkog dnevnika izašla je na teren te usporedila cijene 11 namirnica iz jedne dubrovačke butige s onima iz 2020. godine. Košarica je poskupjela za 74,39 posto, dok je prosječna plaća rasla bitno spornije – za oko 27 posto

Prije pet godina se od prosječne plaće još i moglo donekle pristojno živjeti. Putovalo se, izlazilo, trošilo, ljudi su otvarali svoje tvrtke i obrte i činilo se kao da je samo nebo granica tom gospodarskom uzletu. A onda je pandemija Covida na dvije godine ‘zaustavila’ svijet. Pojava nepoznatog virusa izazvala je krizu. Tijekom trajanja ‘lockdowna’, vlasti diljem svijeta su tiskale novac i ‘upumpavale’ ga u različite mjere za spas ekonomije u tom datom trenutku, ali i financiranje zdravstvenih mjera i cjepiva. Prekomjerno tiskanje novca dovelo je do pada njegove vrijednosti, dakle inflacije.

Kad se činilo kako se cijeli taj horor bliži kraju, Rusija je napala Ukrajinu. Porasle su cijene žita i goriva, uslijedile su sankcije, ali i novi val poskupljenja. Trgovci su podigli cijene, uz opravdanje kako su ih podigli i dobavljači. No, tad se intenzivno počelo propitivati jesu li poskupljenja zaista trebala biti tako dramatična. Ukazivalo se na to kako je novonastala situacija na istoku Europe bila izlika za dodatna, pa i neopravdana podizanja cijena. No, ostalo je samo na ukazivanji -

ma. Naravno, poskupjelo je gotovo sve, a najviše ono što je čovjeku od neophodne važnosti za život – hrana. Ono što mu nije neophodno, poput nove televizije, nije pretjerano poskupjelo.

S 2023. godinom, u Hrvatskoj je službena valuta postala euro, a kuna je pošla u povijest. Vladajući su uvjeravali kako to neće potaknuti dodatna poskupljenja i kako će strogo kažnjavati sve one koji budu ‘zaokruživali’ cijene na višu cifru, a mediji su taksativno navodili države u kojima uvođenje eura nije izazvalo dodatna poskupljenja. Naprotiv, ponegdje je snizilo cijene. No, ne i u Hrvatskoj. Ovdje je to postala još jedna prilika za poskupljenja. Cijene u turističkom Dubrovniku koji je destinacija, ali i grad za život, počele su se još više namještati po špagu Britanca koji tu ljetuje i ima barem tri puta bolje standard od lokalca koji tu živi cijelu godinu. I gdje smo danas? Danas na blagajnama različitih butiga plaćamo cifre od 10 ili 20 eura, a da ‘ne znamo što smo kupili’. U prijevodu, kupili smo nešto za prigristi, sladoled, prašak za robu, sir.. Nismo kupili ni namirnice

Košarica s 11 proizvoda koja bi 2020. godine koštala 21,75 eura, danas stoji 37,93 eura, što je skuplje za 74,39 posto u odnosu na 2020. godinu

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Slaven Branislav Babic/PIXSELL, UNIDU

za pošteni obrok. U šali znamo reći – nekad se od 20 eura moglo jesti više dana, a danas nam je to u butizi ‘dobar dan’.

Dubrovački dnevnik odlučio je usporediti cijene namirnica iz 2020. godine s cijenama koje plaćamo danas.

KOŠARICA SKUPLJA ZA 74,39 POSTO

NEGO 2020.

Naime, pronašli smo katalog jedne butige iz kolovoza 2020. godine te smo je posjetili u kolovozu ove godine i popisali cijene. Izabrali smo 11 proizvoda koja građani relativno često kupuju. To su: Trajno mlijeko Z’bregov s 2 posto mliječne masti, svježe mlijeko Du -

kat s 3,2 posto mliječne masti, rizi Scotti tipa arborio, mlade patate, suncokretovo ulje Tena, Thommy majoneza, Pikova čajna kobasica, Podravkin blagi ajvar, pile Cekin, maslo Z’bregov te Podravkina šunka u ovitku. Za početak je važno reći kako su poskupjele sve namirnice, u rasponu od 4 pa do 75 posto. Od svih navedenih proizvoda, najviše je poskupjela Podravkina šunka u ovitku. Za kilo ove namirnice 2020. godine ste plaćali 6,62, a danas 11,74 eura, što je poskupljenje od 77,34 posto.

Thommyjeva majoneza od 165 grama poskupjela je za 56,8 posto. Za nju ste 2020. godine davali 1,69, a danas 2,65 eura. Kilo mladih patata poskupjelo je za 50 posto. U 2020. godini je koštalo 0,66, a danas 0,99 eura. Za nešto više od 45 posto poskupjelo je maslo Z’bregov. Cijena za 250 grama je 2020. godine bila 2,73 eura, a danas ćete platiti 3,98 eura. Otprilike toliko je poskupjela i litra svježeg Dukatovog mlijeka s 3,2 posto mliječne masti. Nju ste 2020. godine plaćali 0,92, a danas 1,35 eura.

Za gotovo 40 posto poskupio je Podravkin blagi ajvar pa je 350 grama ovog proizvoda 2020. godine koštao 2,02 eura, a danas je cijena narasla na 2,79 eura. Za oko 25 posto su poskupjeli Cekinovo pile i Pikova čajna kobasica. Dvije litre mlijeka Z’bregov s dva posto mliječne masti poskupjele su za 15 posto, suncokretovo ulje Tena za gotovo 10 posto, dok su rizi tipa arborio marke Scotti posku -

Uspoređujući prosječnu plaću koja je isplaćena u 2020. godini s 2023. godinom, vidljivo je kako je i tu došlo do porasta. Naime, prosječna plaća isplaćena u 2020. godini iznosila je 897,60 eura u neto iznosu, dok je prosječna plaća lani iznosila 1148 eura. No, radi se o povećanju od tek 27,7 posto, dok su cijene rasle znatno više

„Podatke koje ste dobili pokazuju nam ono što manje, više osjećamo, a to je da je inflacija bitno veća od one o kojoj se službeno govori. Porast vrijednosti košarice koji je bitno veći od porasta prosječne plaće govori nam kako nam opadaju standard i kupovna moć i kako situacija nije u skladu s onom koju nadležni predstavljaju u medijima“, prokomentirao je ekonomski stručnjak

Tonči Svilokos

pjele za oko pet posto.

Konačno, ova košarica s 11 proizvoda koja bi 2020. godine koštala 21,75 eura, danas stoji 37,93 eura, što je skuplje za 74,39 posto u odnosu na 2020. godinu.

PLAĆE SU RASLE, ALI NEDOVOLJNO

U međuvremenu je ipak došlo do još jednog porasta, a to je porast plaća, pa i ‘minimalca’. Naime, Vlada je donijela uredbu prema kojoj od 2024. godine minimalna hrvatska plaća iznosi 840 eura bruto, što znači kako bi neto iznos ‘minimalca’ trebao iznositi oko 677 eura. Uspoređujući prosječnu plaću koja je isplaćena u 2020. godini s 2023. godinom, vidljivo je kako je i tu došlo do porasta. Naime, prosječna plaća isplaćena u 2020. godini iznosila je 897,60 eura u neto iznosu, dok je prosječna plaća lani iznosila 1148 eura. No, radi se o povećanju od tek 27,7 posto, dok su cijene rasle znatno više. Vrijednost košarice s 11 proizvoda poskupjela je za nešto više od 74 posto. Prosječni kupac koji će kupiti te proizvode nije postigao toliku povišicu što znači da mu je standard, i s novom, višom plaćom, gori nego 2020. godine. Porast plaće nije pratio porast cijena.

STANDARD I KUPOVNA MOĆ NAM OPADAJU

„Izuzetno mi je drago što ste napravili ovo istraživanje i sigurno će biti zanimljivo vašem čitateljstvu. Naravno, nije to znanstve -

no istraživanje, rezultati nisu generalni i kao takve ih je nemoguće tretirati, riječ je o nasumično odabranom, manjem uzorku i slučajno odabranoj trgovini. Međutim, podatke koje ste dobili pokazuju nam ono što manje, više osjećamo, a to je da je inflacija bitno veća od one o kojoj se službeno govori. Porast vrijednosti košarice koji je bitno veći od porasta prosječne plaće govori nam kako nam opadaju standard i kupovna moć i kako situacija nije u skladu s onom koju nadležni predstavljaju u medijima“, prokomentirao je ekonomski stručnjak Tonči Svilokos. Zašto onda Vlada, Državni zavod za statistiku i HNB komuniciraju prema javnosti jednu drugačiju sliku?

„To je zanimljivo pitanje. Nažalost, vi je ovom analizom ne možete u potpunosti povrgnuti jer, kako sam rekao, nije riječ o znanstvenom istraživanju. No, ono što i sam osjećam kao potrošač jest to da je inflacija bitno veća od one o kojoj nadležni govore. Naravno, pri tom je važno naglasiti kako i nju različiti kupci drugačije osjećaju. Kazali ste kako je prosječna plaća rasla za oko 27 posto u odnosu na 2020. godinu – nekome manje, a nekome i više od toga. Onima koji se primjerice bave apartmanima i koji su povećali cijena najma, situacija je vjerojatno puno bolja nego onima koji ih nemaju. Također, ne kupujemo svi ni jednake proizvode niti su nam jednaki proizvodi važni pa onda i prema tome, ponaosob, stopu inflacije osjećamo drugačije“, kaže Svilokos naglasivši i važnost psihološkog aspekta, što je možda i jedan od odgovora na pitanje zašto se u javnosti, od strane nadležnih, komunicira nešto drugačija slika.

„Uvijek je puno bolje naglašavati pozitivnu sliku jer strah, pesimizam i beznađe mogu znatno utjecati na situaciju. Jednostavno, jedno vuče drugo. Kad se ublažava percepcija inflacije, ljudi se ponašaju drugačije, potrošnja je drugačija pa se inflacija zna i u realitetu sniziti. Kad se komunicira kako su inflacija i cijene pod kontrolom, mijenja se ponašanje stanovništva, smanjuje se pritisak na plaće i slika zaista i bude povoljnija. Zato je predstavnicima monetarne i fiskalne vlasti bitno uvjeriti nas kako je sve pod kontrolom, onda im je puno jednostavnija situacija“, govori nam Svilokos. Pa u tom duhu, treba biti pozitivan, u maniri one – ako nemamo za kruh, možemo jesti kolače. Ili kekse! Samo su malo dvojbene Kraševe čokoladne napolitanke, čija je kutija došla na 8,69 eura, odnosno na 65 kuna, u nekim dubrovačkim butigama. Međutim, neke druge su ih brže bolje snizile na dvostruko nižu cijenu. Pa uslast!

PONEDJELJAK, 2.9. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

UTORAK, 3.9. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

SRIJEDA, 4.9. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

ČETVRTAK, 5.9. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

PETAK, 6.9. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 7.9. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NEDJELJA, 8.9. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Ishođena uporabna dozvola za Dom umirovljenika u Gružu

Dom za starije osobe „Ragusa“ dobio je uporabnu dozvolu čime je ispunjen važan preduvjet za početak rada ove ustanove socijalne skrbi i prvog novog doma za starije osobe koji je u Dubrovniku izgrađen nakon više od 50 godina. Prije objave natječaja za primanje prvih korisnika potrebno je ishoditi rješenje nadležnog odjela Dubrovačko-neretvanske županije o početku rada.

Objavljena javna

nabava za obnovu

parkova Pile i Platana, slijedi

i za Gradac

Objavom javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji i sveobuhvatnom uređenju parka Pile i parka Platana na Brsaljama Grad Dubrovnik započinje realizaciju projekta Mreža zelene infrastrukture, koji će se financirati putem ITU mehanizma. Uz navedene parkove, projekt uključuje još i park Gradac za koji je javna nabava u priremi te se raspisivanje natječaja očekuje u narednim danima.   Svrha projekta, koji će se financirati bespovratnim sredstvima u iznosu od 5.558.382,00 eura, je uređenje parka Gradac sa šetalištem i širim krajobraznim pojasom, uređenje platoa parka Pile i okoliša kojim će se, uz zelenu oazu pod gradskim zidinama, osigurati interaktivni prostor (ljetna pozornica) za održavanje koncerata i priredbi te uređenje parka Platana s otvorenim prostorom za druženje i odmor.

Čokolino će dobiti

podzemnu

garažu s

društvenim

prostorijama

i igralištem

Grad Dubrovnik pokrenuo je projekt izgradnje podzemne garaže s rekonstrukcijom zgrade javne namjene, smještene uz sportsko igralište i Osnovu školu Luka Paljetka. Donesena je odluka o odabiru izrađivača glavnog projekta te slijedi potpisivanje ugovora s odabranim izrađivačem, tvrtkom Deltagrad d.o.o. vrijednosti 90.593,75 eura s PDV-om.

Planiranim zahvatom planirana je izgradnja dvoetažne podzemne garaže na prostoru sadašnjeg igrališta te iz-

gradnja zgrada javne namjene. Također, projektom će se, putem rampe, povezati Ulica dr. Vladka Mačeka i Ulica Marka Marojice. Građevina će se sastojati od dvije podzemne etaže u kojima će biti smještena garaža kojoj se pristupa jednosmjernom rampom smještenom na sjevernom dijelu parcele te prizemnog dijela građevine unutar kojeg će biti smješteni prostori knjižnice, prostori AŠD Montovjerna kao i prostori udruge umirovljenika. Prostori nadzemne građevine bit će podijeljeni u dvije građevine uzduž sportskog terena.

NOVI SUSTAV

ZONA POSEBNOG PROMETNOG

REŽIMA Od 1. rujna starta testna faza, građani do siječnja ne trebaju ništa mijenjati

Franković je na konferenciji za medije iznio rokove i objasnio kako će cijeli sustav funkcionirati

Gradonačelnik Mato Franković održao je u srijedu konferenciju za medije na temu zone posebnog prometnog režima. Kazao je kako testna faza kreće od 1. rujna. „Sukladno odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, kako je prethodno i najavljeno, Zona posebnog prometnog režima starta 1. rujna, što je nedjelja. Tog dana će se upaliti ekrani koji jasno kazuju da se ulazi u Zonu i od tog trenutka cijeli sustav počinje funkcionirati. Ono što je bitno reći za građane, ništa se konkretno za građane i gospodarske subjekte u periodu od 1. rujna do 1. studenog neće dogoditi. Naši sugrađani ne moraju ishoditi nikakav dokument. Razlog svemu je testiranje cjelokupnog sustava i izaći ćemo s informacijama u javnost o samom sustavu i nadogradnjama”, objasnio je Franković koji je konferenciju za medije sazvao upravo kako bi razjasnio moguće nedoumice. „Važno je istaknuti da su u sustav ukucane već sve PPK kartice, kao i autobusi i kombiji 8+1, povezan je sustav Bus Webshopa. U ovom razdoblju provest će se i edukacija djelatnika u hotelima koji imaju svoja vlastita parking mjesta, kako bi u trenutku kad zona starta s primjenom, hoteli znali kako unositi svoje korisnike. Iza toga će slijediti upute za sve vlasnike nekretnina koji imaju svoja vlastita parkirališna mjesta, kako će oni unositi sve one koji parkiraju tamo. Ono što je ključno, što će se to sve skupa testirati od 1. rujna – pratit će se i testirati pregled računa, propusnica u okviru PPK sustava, prepaid kartice, administracija vinjeta, administracija

Piše Ivana Smilović foto GORAN MRATINOVIĆ

korisnika, dodjeljivanje prava pristupa aplikaciji, integracija s MUP-om , pregled opažaja kamera, izvještavanje o zaustavljanju, itd. Ukratko – operativci koji budu radili na programu će tokom testne faze cijelo vrijeme raditi kao da je u punoj primjeni”, kazao je Franković. Ono što je važno za građane jest to kako do 1. siječnja nisu u obvezi ništa mijenjati. „Nakon toga započinjemo s punom primjenom, ali je Zona u primjeni od 1. ožujka do 1. studenog. Međutim, od 1. siječnja svi sugrađani koji žele riješiti PPK, mogu to napraviti. Izjednačit će se cijena općina Konavle i Župa s onima u Gradu, kako bi i oni mogli normalno ulaziti u Zonu, neometano, pod jednakim uvjetima”, rekao je Franković. Dodatno je govorio kako će se pojačati linije 5 i 8 za Ploče, a od 1. ožujka će se uvesti kružna linija koja će se voziti u Zoni i pružati im mogućnosti „hop on, hop off” usluge.

„Sukladno odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, kako je prethodno i najavljeno, Zona posebnog prometnog režima starta 1. rujna, što je nedjelja. Tog dana će se upaliti ekrani koji jasno kazuju da se ulazi u Zonu i od tog trenutka cijeli sustav počinje funkcionirati. Ono što je bitno reći za građane, ništa se konkretno za građane i gospodarske subjekte u periodu od 1. rujna do 1. studenog neće dogoditi. Naši sugrađani ne moraju ishoditi nikakav dokument“

Istražili smo provode li se adekvatna mjerenja kvalitete zraka

Dubrovčani nemaju pojma zagađuju li im kruzeri zrak i u kojoj mjeri

Kruzeri u gruškoj luci nikad ne gase motore, a iz dimnjaka im suklja gusti dim. Nitko ne zna u kojoj mjeri zagađuju zrak, jer se njegova kvaliteta ne mjeri adekvatno i precizno. Istražili smo pojedinosti

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Goran Mratinović, Marko Lukunić/PIXSELL

Nedavno je gradski vijećnik Maro Kristić poslao priopćenje u kojem naglašava kako je Dubrovnik jedan od najzagađenijih gradova u Hrvatskoj.

-Zasićenost zraka sumpornim oksidom često je veća i od one u Sisku i Slavonskom Brodu. Bez obzira na sve pokušaje uvjeravanja kompanija čiji brodovi pristaju u grušku luku u okviru svojih krstarenja, kako njihovi brodovi ne onečišćuju zrak i ne rade nikakvu štetu, dovoljno je obaviti razgovor sa stanovnicima Kantafiga i obići njihova kućanstva da bismo se uvjerili u suprotno. Njihove terase su pune čađe, poljoprivredne sadnice koje uzgajaju za osobne potrebe više ne uspijevaju, a gotovo svakodnevno gledaju kako iz brodskih dimnjaka suklja gusti crni dim – kazao je, među ostalim, Kristić. Pokušali smo istražiti je li gradski vijećnik u pravu, odnosno je li zrak u Dubrovniku među najzagađenijim u Hrvatskoj, te jesu li kruzeri glavni krivci. Za početak smo se obratili našoj poznatoj kostimografkinji Duški Nešić, koja živi na Kantafigu, a nedavno je tamo otvorila i second hand butik. Pitali smo ju ima li čađe i prašine od dima s kruzera. -Očistim kuću, a već je sutra šporka. Tako da često ljeti, kada su kruzeri na doku, uopće

ne otvaram prozor od strane luke. Ponekad je dim s kruzera jače crn i jače gust, ponekad slabije. Ne znam o čemu se tu točno radi, nadam se da institucije kontroliraju zagađuje li se zrak i u kojoj mjeri. Slabo se o ovome govori, baš mi je drago da ste me nazvali i da pokrećete ovu temu, jer se radi o zdravlju građana. Golim okom se može vidjeti koliko je prašine i koliko se često skuplja – ističe Nešić.

KAPETANIJA NIJE ODGOVORILA

NA NAŠ UPIT

Kruzeri nikad ne gase motore, jer s kopna ne mogu dobiti električnu energiju stoga Nešić pitamo stvara li joj buka poteškoće.

-Što se tiče spavanja, mogu reći da nemam problema. Em kruzeri rjeđe noće, em sam se navikla na rad motora – zaključuje naša sugrađanka.

Dubrovački dnevnik još je 2018. godine prvi pisao kako je inspekcija dubrovačke Lučke kapetanije iste godine kaznila kruzer, jer je onečistio more čađom. Odrezana mu je kazna u iznosu od 35 tisuća kuna. Godinu prije, odnosno 2017., još je jedan kruzer kažnjen, potvrdilo nam je tada Ministarstvo mora pod čijom su ingerencijom lučke kapetanije ko -

„Lokacija luke Gruž je prilično dobra. Uvijek nešto puše pa se samim tim i zrak pročišćava. Nije riječ o kotlini kao primjerice u Sarajevu, pa tako ako utjecaj kruzera i postoji, nije toliko štetan kao što bi tamo bio. Ali da ne govorimo napamet, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, iznajmit ćemo baždareni mjerni uređaj i dobiti rezultate o kvaliteti zraka“, kaže Blaž Pezo.

je provode inspekcije kruzera. Taj je kruzer onečišćavao zrak nedozvoljenom uporabom sumpora u gorivu. Morao je platiti 215 tisuća kuna. Pitali smo resorno Ministarstvo koliko su često od 2018. godine, pa naovamo, provodili inspekcijske kontrole, te koliko je kazni napisano za onečišćenje od strane kruzera, ali na naš upit nisu odgovorili. Lučka uprava Dubrovnik svojevremeno je u luci Gruž imala mjerni uređaj koji je bilježio kvalitetu zraka, no on više nije u funkciji. Za detalje smo se obratili Blažu Pezu, ravnatelju Lučke uprave Dubrovnik.

-Taj smo mjerni uređaj nabavili preko europskog projekta te smo mjerili kvalitetu zraka dvije do tri godine. Mi smo te podatke slali Sveučilištu u Dubrovniku, točnije profesorici Marijani Pećarević, no ti podaci nisu bili službeni, jer taj mjerni uređaj nije bio najtočniji, nije ga bilo jednostavno baždariti pa samim tim nije mjerio prisutnost svih mogućih čestica. Također, mi smo te podatke stalno objavljivali na našim internetskim stranicama – govori nam Pezo te dodaje da su na

podatke utjecala i cestovna vozila.

-Kada bi ujutro bila gužva iz Mokošice u pravcu grada mjerni uređaj bi bilježio veće onečišćenje zraka. Što se tiče zagađenja zraka od strane kruzera, valja kazati da je Lučka kapetanija nadležna za inspekcijski nadzor. Koliko često oni provode nadzore, ne znam, no ono što znam jest da se flota kruzera u doba korone prilično obnovila. Stari brodovi koji su više zagađivali otišli su u rezalište, a novi brodovi prolaze stroge kontrole, tako da je danas kvaliteta zraka u Dubrovniku, što se tiče samih kruzera, sigurno kvalitetnija nego prije pet ili deset godina – objašnjava Pezo.

NAJAM MJERNIH UREĐAJA

Pitamo ga hoće li se opet postaviti neki mjerni uređaj u Gružu. -Ti uređaji su skupi pa planiramo njihov najam. Postavili bismo ga mjesec dana ljeti kada kruzeri dolaze, te mjesec dana zimi kada nema brodova pa bismo usporedili te podatke. Tako bismo dobili puno bolje znanstvene uzorke. Inače, lokacija luke Gruž je prilično „Točna kvaliteta zraka bi se mogla dobiti jedino dugoročnim mjerenjima na raznim lokacijama. Moram kazati da DHMZ i Institut za medicinska istraživanja pokreću jedan projekt gdje će u prostorima škola postaviti uređaje za kvalitetu zraka. Za sada su interes iskazali Ekonomska i trgovačka škola te Pomorsko - tehnička škola od srednjih, te gruška i Župa dubrovačka od osnovnih. Baš je dobro što će uređaj biti postavljen i u Župi koja je van grada te će biti zanimljivo uspoređivati podatke“, govori Marijana Pećarević

„Postoje ljudi koji znaju, ali opet se stvari ne doguraju do kraja. Pitanje kvalitete zraka bi trebao biti top prioritet, a nažalost nije. Dubrovnik u ovom trenutku ne zna što točno udiše, odnosno zna samo djelomično preko uređaja

DHMZ-a i onoga na aerodromu, a zarada od turizma je velika. Dio bi se trebao usmjeriti upravo u taj segment, jer zdravlje dubrovačke djece ovisi i o kvaliteti zraka“, mišljenja je Hrvoje Carić

dobra. Uvijek nešto puše pa se samim tim i zrak pročišćava. Nije riječ o kotlini kao primjerice u Sarajevu pa tako ako utjecaj kruzera i postoji, nije toliko štetan kao što bi tamo bio. Ali da ne govorimo napamet, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, iznajmit ćemo baždareni mjerni uređaj i dobiti rezultate o kvaliteti zraka – zaključuje Pezo. Postoji li uopće u Dubrovniku uređaj koji mjeri kvalitetu zraka? Da, ali ne nalazi se u Gružu, nego u meteorološkom krugu glavne meteorološke postaje Dubrovnik-Petka pod ingerencijom Državnog hidrometeorološkog zavoda ( DHMZ ). Naravno da smo od njih tražili odgovore o kvaliteti zraka u Dubrovniku, odnosno odstupa li od prosječnih vrijednosti. - Ova postaja započela je s radom u rujnu 2023. godine. Na njoj se mjere: dušikovi oksidi ( NO i NO2, zajednički NOx), ozon (O3) te lebdeće čestice aerodinamičkog presjeka 10 µm i 2,5 µm (PM10 i PM2,5). Mjerenja se vrše kontinuirano i satni podaci su dostupni. Od početka rada nove postaje Dubrovnik-Petka nisu zabilježena značajna odstupanja koncentracija određenih čestica i plinova u zraku od dozvoljenih vrijednosti – kazali su nam iz DHMZ-a.

Inače, podaci o kvaliteti zraka, dodaju iz DHMZ-a, mogu se pratiti u realnom vremenu na stranici Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj. Jedna od osoba koja se također bavila kvalitetom zraka u Dubrovniku je profesorica Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević. Ona je još davno, točnije 2013. godine napravila istraživanje koje je pokazalo da je Dubrovnik u to vrijeme bio najzagađeniji grad u Hrvatskoj po broju sumpornih oksida u zraku, zagađeniji od Siska i Slavonskog broda koji se tradicionalno ističu kao gradovi s najgorim stanjem zraka. Obratili smo joj se za mišljenje te ju pitali je li se što promijenilo u posljednjih 11 godina.

DUGOROČNA MJERENJA NA

RAZNIM LOKACIJAMA

-Pitanje je koliko je mjerni uređaj koji je bio postavljen u Gružu precizan u svojim izračunima. Ti su uređaji vrlo osjetljivi i jako su skupi, tako da je teško nabaviti neki koji točno mjeri puno aspekata. DHMZ je nedavno postavio svoj uređaj, ali nikad nije lako izračunati kvalitetu zraka, jer ovisi o mnogo faktora, primjerice o smjeru vjetra. Točna kvaliteta zraka bi se mogla dobiti jedino dugoročnim mjerenjima na raznim lokacijama. Moram kazati da DHMZ i Institut za medicinska istraživanja pokreću jedan projekt gdje će u prostorima škola postaviti uređaje za kvalitetu zra-

ka. Za sada su interes iskazale Ekonomska i trgovačka škola i Pomorsko-tehnička škola od srednjih, te gruška i Župa dubrovačka od osnovnih. Baš je dobro što će uređaj biti postavljen i u Župi koja je van grada te će biti zanimljivo uspoređivati podatke. Pomorska i gruška škola nisu daleko od luke, pa ćemo tim usporednim mjerenjem imati puno bolje podatke nego do sada. Nisam sigurna što će se točno mjeriti, odnosno kakvi će se uređaji nabaviti, ali ono što se bude mjerilo, bit će dobro za usporedbu. Primjerice ovaj uređaj DHMZ-a ne mjeri sumporni oksid – najavljuje Pećarević.

Drugim riječima, mi još uvijek nemamo pojma kakva je kvaliteta zraka u Dubrovniku, odnosno nemamo neke egzaktne znanstvene zaključke?

-Istina, trenutno nemamo točne podatke. Kada smo mi radili ono istraživanje 2013. godine također nije bilo mjernih uređaja, nego smo radili istraživanje sulfata u tlu. Pretpostavka nam je bila da je to povezano sa sumpornim oksidom u zraku. Došli smo do zaključka da je taloženje sulfata u Dubrovniku bilo trideset puta veće nego na području Slavonskog Broda. Valja kazati da smo to istraživanje radili prije ulaska Hrvatske u EU. Nakon toga se sve promijenilo, jer su propisane točne europske direktive o udjelu sumpora u gorivu, te se propisuje minimalan broj kontrola koji

Marijana Pećarević: ‘Situacija se promijenila nabolje ulaskom Hrvatske u EU’

Hrvoje Carić: ‘Dubrovnik ne vodi dovoljno računa o onečišćenju kako s plovila tako i s cestovnog prometa’

se mora odraditi, a to vrši Lučka kapetanija. Ja naravno ne znam koliko često oni to rade, morate njih pitati, ali mislim da kontroliraju. Sigurno je danas situacija puno bolja nego kada smo mi provodili istraživanje prije ulaska Hrvatske u EU – zaključuje Pećarević.

Još jedno istraživanje ostalo je u sjećanju Dubrovčana. Riječ je o radu koji je proveo Hrvoje Carić iz Instituta za turizam u Zagrebu. Taj rad datira iz 2009. godine. Te je godine prihod od kruzera bio oko 50 milijuna eura, a istovremeno su kruzeri prouzročili onečišćenje u iznosu od 388 milijuna eura, što je bio zaključak da su puno veće štete nego koristi velikih brodova na kružnim putovanjima. Od tada do danas puno se toga promijenilo, pa smo pitali Carića kako sada gleda na cjelokupnu sliku kruzer turizma, odnosno koliko zagađuju i kontrolira se dovoljno.

SPOREDNA TEMA

-Nažalost dugi niz godina u Dubrovniku se nije davala značajna pozornost mjerenju kvalitete zraka. Uređaj Lučke uprave nije bio dovoljno dobro baždaren, iako izrazito cijenim Darija Barbarića koji se s tim bavio. DHMZ je nedavno postavio uređaj, ali to je puno premalo i puno prekasno. S druge strane Zračna luka Dubrovnik napravila je odličan posao s mjernim uređajem kvalitete zraka koji je odlično baždaren i dostavlja relevantne podatke za zračni prijevoz. Dubrovnik ne vodi dovoljno računa o onečišćenju kako s plovila, i to ne samo kruzera, tako i s cestovnog prome -

ta. Veliki broj kruzera akumulira i veliki broj taksista, odnosno jedno vuče drugo. Tu su i jednodnevni izletnici – priča Carić. Svojevremeno je sudjelovao u projektu Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO -a Starim gradom Dubrovnikom te kaže da je primijetio kako postoje odlični ljudi u gradskoj upravi.

-Radio sam s gospođama iz gradskog odjela, nažalost zaboravio sam im imena, koje se odlično kuže u cijelu problematiku. Što hoću reći? Postoje ljudi koji znaju, ali opet se stvari ne doguraju do kraja. Pitanje kvalitete zraka bi trebao biti top prioritet, a nažalost nije. Dubrovnik u ovom trenutku ne zna što točno udiše, odnosno zna samo djelomično preko uređaja DHMZ-a i onoga na aerodromu, a zarada od turizma je velika. Dio bi se trebao usmjeriti upravo u taj segment, jer zdravlje dubrovačke djece ovisi i o kvaliteti zraka – zaključuje Carić.

Veliki problem u cijeloj priči je i dubrovačka Lučka kapetanija koja se ponaša kao da je masonska organizacija. Rijetko i teško komunicira s javnošću, baš kao što ni sada nisu nama dostavili odgovor. Ne znamo kako i koliko rade, nedostaje li im ljudstva, više-manje ne znamo skoro ništa o njihovim aktivnostima. Nejasno je zašto su tako zatvoreni, ne samo po pitanju inspekcije kruzera nego i svih ostalih aktivnosti.

Blaž Pezo: ‘Dosta starih kruzera je otišlo u rezalište, a zamijenili su ih novi brodovi koji manje zagađuju’

Neki od branitelja iz 1991. penju se na nekadašnji položaj iznad sela Bani, s kojeg se Konavosko polje vidi kao na dlanu, tijekom snimanja 2011. godine.

KONAVLE NA UDARU

Politička zastrašivanja i prijetnje upućivane iz Srbije i Crne Gore prema Hrvatskoj kao i vojni pokreti, provokacije i oružani napadi koje je JNA poduzimala tijekom ljeta postupno su postali stvarnost i na dubrovačkom području. Suočeni s očiglednom eskalacijom agresije nadmoćnog neprijatelja Dubrovčani su bili prisiljeni napustiti nade o mirnom rješenju i suočiti se sa stvarnošću neminovnog napada JNA. Viceadmiral Mile Kandić, zapovjednik mornaričkih snaga JNA, izdao je 20. rujna zapovijed u kojoj je naveden način upotrebe vojne sile kako bi se okupirala cjelokupna hrvatska obala od Zadra do Dubrovnika. Prema tom planu trebalo je ovladati glavnim prometnicama i veće gradove blokirati i izolirati s kopna i mora od ostatka Hrvatske, a zatim hrvatske snage prisiliti na predaju. Tako je krajem rujna 1991. godine JNA počela s otvorenim napadima i na nekadašnju dubrovačku općinu, prvenstveno po istočnom dijelu Konavala. S ciljem ispitivanja snaga u obrani, od rasporeda do jačine oružja, intenzitet napada jačao je iz dana u dan i postalo je jasno da se rat neće moći izbjeći, naročito uzimajući u obzir stanje u ostalim krajevima Hrvatske. Dok su vodeći dubrovački političari očajnički pokušavali prijetnje ublažiti razgovorima na lokalnoj razini između Dubrovnika, Trebinja i Herceg Novog, a nositelji obrane upadali u sukobe oko organizacije i vođenja obrane, JNA je kretala u planiranu agresiju. Cijela operacija presijecanja izdužene dubrovačke općine na više smjerova i iznuda predaje Dubrovnika po tim planovima trebala je trajati desetak dana, a bila je zamišljena tek kao dio velike operacije JNA na svim hrvatskim bojištima. Tako je nakon slamanja obrane Dubrovnika JNA zamišljala nastaviti s vojnim napredovanjem preko Makarske, Imotskog i zapadne Hercegovine čime bi se taj krak prodora spojio sa snagama 9. kninskog korpusa koji je do tada trebao uništiti obranu dalmatinskih gradova od Zadra do Sinja.

FELJTON “ZAGONETKA POBJEDE”

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U osmom nastavku donosimo pregled situacije krajem rujna ‘91. godine, uoči otvorene agresije velikosrpskih snaga na dubrovačko područje, uz prikaz jedne od bitaka na istočnim crtama obrane, za selo Bani.

Legendarni branitelj Hamdija Kovač

Andro Fjorović

pričuvni MUP, Dubrovnik

Ja sam 27. 9. u selo Bani došao s kamerom, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a, skupa s Hrvojem Šimunovićem, i tu sam upozao Hamdiju. Dok smo mi razgovarali, jedan pripadnik ZNG-a je ‘sletio’ dole vičući: “Hamdija, Hamdija, dođi, počeo je napad! Krenuli su četnici!” U tom trenutku je meni Hamdija rekao: “Andro, jesi li ti s autom?” Ja kažem: “Jesam”, kaže: “Sjedaj u auto i vozi u glavni štab i reci gore njima da je počeo napad na Banima!” Hrvoje i ja smo sjeli u auto i ‘zapalili’ dole prema gradu i došli smo u glavni štab i rekli smo Nojku Marinoviću da je krenuo, da je počeo napad.

Đuro Ramadan

pričuvni ZNG, Gruda

Negdje oko 10 sati je počelo granatiranje, žestoko granatiranje cijelog područja, a nas je bilo, na tom nekom malom, uskom prostoru, što bi se moglo reći, u jedno... dužine 50 metara, jedno sedam, osam...

Luka Trtoman

dragovoljac, Bani

Znači, taj glavni napad kad je bio, mi smo bili poredani iza međe. Počeo je napad, svatko je hvatao položaj, gdje god je što mogao. Ja... bio sam tu kao dijete, bio mi je od pokojnog oca prijatelj, Đuro Ramadan... rekao sam u momentu: “Đuro, gotovi smo, što je ovo?!”

Luka Korda predsjednik HDZ-a i KŠ-a Konavle

Najprije je kod tog naroda stvorena mržnja... Recimo, sjećam se jedne naše žene s Grude koja je udata bila gore negdje u Bijeloj, zove ona mog brata: “Što to radite?” Kao, što mi radimo!? Mislim, koliko je to bilo indoktrinirano, koliko je tu bilo laži, koliko je tu bilo mržnje... I mi smo vidjeli, kad je počelo baš ono najgore, ovi strašni napadi, vidjeli smo da tu nema ništa nego jedino da što prije napravimo evakuaciju stanovništva da ne stradaju i da ne bude mrtvih. I mislim da je jedna od velikih stvari da smo na vrijeme evakuirali narod, onoga tko je htio poći, i organizirali autobuse i sve zajedno, da se krene...

Grupice branitelja prkose planovima i doktrini JNA

Selo Bani i položaj ZNG-a snimio je VHS kamerom Andro Fjorović 29. rujna 1991., neposredno nakon napada JNA iz Crne Gore. Na prvoj slici je mjesto udara granate u samom selu, na drugoj legendarni dubrovački branitelj Hamdija Kovač s repom minobacačke granate od 60 mm, na trećoj i četvrtoj su pripadnici ZNG-a na položaju u brdu iznad samog sela.

Govori Đuro: “Ne boj se ništa, nije ništa gotovo”, uzeo je, uhvatio mene, legao je na mene u jedan škrip da me zaštiti. Znači, tu je ležao na meni i govori: “Luka, samo prekrsti se i što Bog da”. Ja se prekrstim i... frca kamenje, zvoni, zviždi... u momentu hoću nešto pogledati, gledam, podižem malo glavu, iza jednog kamena podižem glavu, i gledam čemprese, koji su bili baš zeleni, tad su bili zeleni i oni su se jednostavno rušili kao da ih sječeš nečim. Znači, svakoga su geleri iscijepali, isjekli...

Đuro Ramadan

pričuvni ZNG, Gruda

U tri sata je završilo to granatiranje i onda je nastupio pješački napad, pješački napad prema tom isturenom dijelu... Jedan gardist po imenu Hamdija Kovač, koji je kasnije stradao na Srđu, on je bio jako sposoban i odvažan momak,

imao je mitraljez... Ova vojska, ja ne znam koja, jesu li bili četnici ili JNA ili netko... uglavnom, oni su krenuli prema nama i po njegovoj procjeni, jer sam ga ja pitao kasnije: “Što misliš koliko ih je bilo?”, odgovorio je da ih je bilo oko 150. Ja sam mislio da je možda i malo manje, ali nije važno. Uglavnom, došli su do blizu ovog našeg položaja tako da smo mi bili u jednom momentu prinuđeni bacati ručne bombe. I kad smo bacili ručne bombe ovi su se povukli i... kad smo vidjeli, a prvi je vidio Hamdija pokojni, da se povlače, da bježe, kaže: “Hajdemo za njima!”, velim ja: “Sjedi dole jer kad nas vide, koliko nas je, bit će im jasno da nemaju zašto bježat’!”

Pero Fjorović

dragovoljac, Bani

Tu sam se ja našao pokraj Hamdije, on je bio aktivni vojnik u to vrijeme, bio je jako dobar, jako sposoban, hrabar... Onda smo... ja nisam imao u tom momentu što raditi i on je pokušao taj napad odbiti bombama. A ja sam, te bombe su bile u onim kutijama plastičnim, i ja sam mu tu radio pomoć, odvijao mu te bombe i dodavao mu odvijene bombe. On bi vadio osigurače i bacao tu, ne znam koliko smo imali, 2, 3 kutije bombi, to je 20, 30, ne znam koliko je bilo u kutiji, možda i više bombi...

I mislim da smo to uspješno odradili. Na kraju je on, na kraju tog napada može biti da smo mi ostali bez bombi, ne znam, oni su se počeli i povlačiti i onda je on, popeo se na jednu međicu, imao je mitraljez i s tim mitraljezom je djelovao po njima. Rekao je da ih je vidio po tim čukama. I ja sam mu držao

te redenike, spajao, dodavao... to sam onda bolje znao nego pucat’.

Đuro Ramadan

pričuvni ZNG, Gruda

Za vrijeme napada, kad smo ih vidjeli i osjetili da su jako blizu, tad smo i čuli njihove povike i pogrdne izjave, psovali su nam majku hrvatsku: “Doći ćemo, poklat’ ćemo vas, bježite!”, itd. Međutim, Hamdija je bio s mitraljezom iza međe, u zaklonu, kad je čuo te povike i kad smo ih vidjeli u našoj blizini, on se digao, tad sam vidio stvarno njegovu odvažnost, on se digao iza međe i s ovim mitraljezom, držao ga je u ruci i pucao prema njima i vikao: “Dođite, dat’ ću vam... evo vam Hrvatske, dobit ćete Hrvatsku, dođite...”, opsovao je i on njima ono što su oni nama. I iza toga kratko je njihov napad zaustavljen i oni su se bježeći udaljili s tog mjesta.

Andro Fjorović

pričuvni MUP, Dubrovnik

Drugi put sam došao dva dana kasnije, 29., da vidim što se događalo jer su padale granate i onda sam snimio kompletan taj jedan materijal, kako skupa s Hamdijom idemo na jednu glavicu gdje su nas čekali već Marinko, Željko Riha, Niko, Božo, Dubelj i Papac i ostali dečki iz ZNG-a... I jednostavno, nisam mogao vjerovati kad sam čuo ono što su oni ispričali, što je moguće vidjeti i na tom snimku... Vidi se na tim snimcima gdje su točno granate po selu udarale, po ljudima... To je bilo jedno olovno vrijeme i nažalost, mnogi nisu vjerovali da će Dubrovnik biti napadnut.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Špijun zapadnog Balkana

U Domovinskom pokretu i dalje bitka za otkrivanje istine. Kandidat za zamjenika šefa jedne struje stranke, kazneno je prijavljen od kandidata za šefa stranke druge struje, ali iste stranke, i to za izvlačenje oko osam tisuća eura iz braniteljske udruge. Riječ je o udruzi sa sjedištem u Vukovaru, po uzoru na mnoge centre u svijetu, koji su osnovani i bave se tematikama otkrivanja istine. Kažu da je afera pukla nakon što je neki neupućeni službenik u banci, sasvim slučajno, naletio na podatke. Da je bio upućen, ne bi se dogodilo ništa. A i ovako neće. Čuj osam tisuća! Evo, jedan drugi slično neupućeni bankovni službenik, preklani je otkrio pola milijarde kuna na računu staroga penzionera. Pa se onda otkrilo da je sin ovoga hvalevrijednog štediše, direktor Ine, oštetio firmu za 160 milijuna eura. Zato je ovih dana, nakon samo godinu i po’, protiv njega i šestero okrivljenika podignuta optužnica. Skeptici misle da će to bit još jedna predstava sportskog ribolova; uhiti, slikaj, pa pusti! Oni bi najradije raspustili cijelo pravosuđe pa suce za sve kazneno-pravne predmete uvezli iz EU i platili im prevoditelje. To bi bilo puno brže i jeftinije za porezne obveznike, jer je u nas nemoguće provesti istragu i postavit optužnicu, koja neće biti srušena, pobijena ili osporena od nekog od brojnih sudova. Drugi misle da je Ina ionako nečijom pljačkom postala većinsko mađarsko vlasništvo pa je za njih ova pljačka Ine ustvari, evidentan dokaz - domoljublja!

U Njemačkom Solingenu, islamski terorist nožem je ubio troje ljudi, osmero ih ranio, od čega petero teže, a troje lakše. Policija je rekla da je Sirijac ciljano ljude ubadao u vrat, za osvetu što su ga vlasti odlučile vratit doma u Siriju. Neki tamošnji građani, bez ikakvih predrasuda prema strancima, sugeriraju policiji da za savjet pitaju gospođu Angelu Merkel i njezine uvoznike jeftine radne snage i zagovornike humanitarnog prihvata milijuna izbjeglica. U strahu od sličnih sigurnosnih problema, Poljaci i Mađari su odbili njihov prihvat pa sad plaćaju penale od stotina milijuna eura.

A naš ministar rada i mirovinskog sustava je usrećio umirovljenike podatkom da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pun para. Hrvatska ima 60 tisuća osiguranika više u odnosu na prošlu godinu. Sad je jasno da filipinski, indijski i nepalski građevinari, turistički stručnjaci i biciklisti dostavljači, nisu nikakva opasnost za rashrvaćivanje i zamjenu stanovništva, nego zahvaljujući njima i doprinosima za njih uplaćenima, više od 1.2 milijuna mirovina će krešit za više od sedam posto. Sad bi i kritičarima ove Vlade trebalo bit jasno zašto su sebi povećali plaće za 70 posto. Jer samo zaslugom ove Vlade po svijetu iseljeni Hrvati šalju doma doznake, a strani radnici umjesto njih pune naše mirovinske fondove.

I kako onda mirno gledat svakodnevne vijesti iz Zagreba o napadu mladeži neutvrđene ideologije na strane radnike iz Indije? Naš ministar unutarnjih poslova osuđuje takva sporadična neprijateljstva, ali je uvjeren da je naša zemlja i dalje najsigurnija zemlja na svijetu. Dokle god naši pobjeđuju, slažu se skeptični komentatori. Sa spomenika palim Hrvatima 1945. na Lojbaškom polju kraj Bleiburga, tamošnje vlasti su uklonile šahovnicu s prvim bijelim poljem, a nakon što su to odbili učinit oni koji su ga i postavili, počasni Bleiburški vod. Potom se PBV na odluku žalio, ali je ovih dana austrijski sud žalbu odbio, a pola natpisa i grb proglasili - ustaškim. Prije više od mjesec dana naš gradonačelnik je obišo kupalište u Uvali Lapad, a nakon što su gradski komunalci preuzeli održavanje plaže i najavio kako će uskoro pustit vodu na tuševe i otvorit sanitarni čvor. Na plaži na kojoj su dnevno na tisuće ljudi, za sad vode i zahoda – nema.

Ako se u plićaku primijete bilo kakve neobične kafene nakupine ili more dobije čudnu žutu boju, bez brige; prema stručnjacima, to je obično - cvjetanje mora.

A u Zagrebu cvjeta cvijeće za subotnje molitelje po trgovima. Nezadovoljna nevjernicima protuprosvjednicima, gospođa Markić je tražila zaštitu za skupinu muškaraca koji s pravom kleče i mole na javnim

prostorima, dok njihovi zlostavljači u blizini, bez prava bubnjaju i pjevaju uvredljivu pjesmicu ‘Zeko i potočić’. Njome to jako sliči metodologiji nacističke Njemačke, kojom se služila protiv Židova, poentirala je uvažena doktorica. Navodni zlostavljači joj odgovaraju kako su njezini štićenici zapravo skupina političkih ekstremista Oni svojim predstavama vrijeđaju ostale vjernike. Molitva je jedan od ključnih vjerskih rituala, a oni je drsko zloupotrebljavaju. Iznose usput i podatak, da među moliteljima, koji svake prve subote u mjesecu kleče po trgovima, ima sve više onih s bolovima u koljenima. A prema neslužbenim medicinskim izvještajima, općenito je porasla ugradnja umjetnih koljena u Hrvatskoj. Kažu, nema nikakvih dokaza niti indicija koji je uzrok povećanju takvih kirurških zahvata.

Srpska kontraobavještajna služba je u Beogradu, nakon višemjesečnog operativnog rada, uhitila hrvatskog špijuna, javio je omiljeni list srpskog predsjednika Večernje novosti. Naše tajne službe ništa ne priznaju. To ostavlja prostora kurioznima da špekuliraju kako se vjerojatno radi o špijuniranju uroda šljiva ili o receptu za pripremu leskovačke mućkalice.

Jednoga dana će ionako sve izać na vidjelo! Ali za to će se nekima morat dobro svanut!

Piše Mario Klečak

BAZEN ZORAN GOPČEVIĆ

Željan Konsuo smatra kako naziv bazena po zločincu više nije sporan, logoraši iz Morinja zauzeli

još oštriji stav

Hrvatski vaterpolisti odbijaju igrati na kotorskom bazenu koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, crnogorskom vaterpolistu i čovjeku koji je bio zapovjednik smjene u logoru Morinj. Dubrovački dnevnik u posjedu je Dopisa u kojemu potpredsjednik VK Jug Adriatic osiguranje, Željan Konsuo piše Hrvatskom vaterpolo savezu kako ‘’osobno smatra da više ne postoje razlozi za neodigravanje utakmica’’

Kao što je poznato, Kotorska skupština 2021. godine donijela je spornu odluku o imenovanju zimskog bazena Zoran Džimi Gopčević, po čovjeku koji je bio čuvar zloglasnog logora Morinj 1991., i ujedno jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena. U logoru su se za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku zatočili, maltretirali i ubijali hrvatski civili i branitelji, a o čemu postoje brojna svjedočanstva zatočenika tog logora, kao i sudske presude.

KONSUO U DOPISU: NEMA RAZLOGA ZA NEODIGRAVANJE UTAKMICA U KOTORU Zbog toga hrvatski klubovi odbijaju tamo odigravati utakmice. Odluka je to i hrvatskih ministarstva, ali i klubova i Saveza, uz podršku dubrovačkog gradonačelnika i župana dubrovačko-neretvanskog.  Ipak, u posjedu smo dopisa u kojem Željan Konsuo piše Hrvatskom vaterpolo savezu i navodi kako ‘’osobno smatra kako više ne postoje razlozi za neodigravanje utakmica u Kotoru’’. U nastavku dodaje i dodatno obrazloženje svog stava te nastavlja i piše -  ‘’... a mi iz Dubrovnika smo ipak najpozvaniji govoriti o tome, mada odluke vlasti naravno poštujemo’’. Njegovo ime je u potpisu Dopisa, a riječ o osobi koja je na funkciji potpredsjednika kluba VK JUG Adriatic osiguranje i Hrvatskog vaterpolskog saveza, a  član je i vijeća HOO-a i Nacionalnog vijeća za sport.

BULIĆ: RIJEČ JE O RATNOM ZLOČINCU, ZAUZET ĆEMO JOŠ OŠTRIJI STAV S obzirom na to kako se u obrazloženju

svog stava poziva na Dubrovnik i Dubrovčane, odnosno ljude koje vežu najveće traume uz logor Morinj, zatražili smo i komentar predsjednika dubrovačke podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora, Zdenka Bulića. Kao što je poznato, riječ je o čovjeku koji je u Morinju proveo paklena dva i pol mjeseca, i koji u ime Društva i dalje govori kako je njihov stav o odigravanju utakmica na tom bazenu jasan.

“Već tri godine, od kada su u Kotoru donijeli političku odluku da će bazen nazvati po ratnom zločincu, naš stav je isti. Stav je da oni mogu raditi što žele, ali mi smo tražili od naših, hrvatskih klubova, da ne

idu igrati pod krov tog bazena. Čovjek čije ime nosi bazen je bio zapovjednik smjene u logoru Morinj, potencijalni ratni zločinac kojemu je trebalo biti suđeno, ali nije mu suđeno jer je umro.

Sukladno dogovoru s VK Jugom, gradonačelnikom Matom Frankovićem i županom Nikolom Dobroslavićem, donesena je preporuka da se ne igra na tom bazenu. Bez obzira na sve moguće sportske uspjehe tog čovjeka, nama to predstavlja strašnu traumu i nanosi štetu dubrovačkim logorašima. I dalje postoje veliki razlozi da se ne igra na bazenu koji se zove po Gopčeviću, a mi ćemo o svemu zauzeti i još oštriji stav”, zaključio je Bulić.

Ne treba se držati zakona kao pijan plota ako je on loš

Vezivanje cime za obalu prilikom sidrenja – da ili ne?

Zakon zabranjuje vezivanje cime na obalu prilikom sidrenja. No s druge strane, ovakav oblik vezivanja broda je puno sigurniji od klasičnog sidrenja. Tko je u pravu? Zakon ili skiperi?

Posljednjih dana hrvatskim internetskim prostorom kruži snimka koja na prvu izgleda kao trailer japanskih horor filmova. Na videu se vidi žena sa sjekirom kojoj kosa prekriva lice. To mora bit Sadako, glavni lik japanskog horora Krug, pomislio bi čovjek na prvu, ali kada se malo bolje pogleda, riječ je o Hrvatici na kupanju koja poput Zagor Te Neja vitla sa sjekirom, jer želi prerezati cimu koju ju za stijenu vezalo plovilo na sidru.

S plovila snimaju video, ženu nazivaju ludom i prijete joj da će zvati policiju, ona im odgovara da će i ona zvati plavce, odnosno da nemaju pravo vezivati cimu na obalu, oni opet odgovaraju da imaju pravo, ona opet da nemaju, oni da imaju, nemaju, imaju, nemaju… Postavlja se logično pitanje – Imaju li plovila pravo kada su na sidru vezati krmu konopom za obalu?

Zakon je skroz jasan. Naime, u Pravilniku o plovidbi unutarnjim vodama u članku 7.04 koji govori o vezivanju stoji da se zabranjeno vezivati ili povlačiti uz pomoć stabala, klinova, ograda, graničnog kamenja, stupova, željeznih stuba, ljestava i sličnih objekata.

‘NE TREBA SE DRŽATI ZAKONA

KAO PIJAN PLOTA’

Eh sad, zakon kaže da cimi nije mjesto na stijeni ili stablu, ali s druge strane veliki je mislilac ovih prostora Josip Broz Tito još davno istaknuo da se „ne treba držati zakona kao pijan plota“.

Postavlja se logično pitanje – Treba li se držati zakona kao cima obale ili se ne treba držati zakona kao putnik pilota?

Nijemci su još tamo tridesetih godina prošlog stoljeća donijeli nadaleko poznate Nurnberške zakone kojih su se držali kao skiper plotera. U skladu s Nurnberškim zakonima vezivali su Židove cimom i odvodili ih u konc logore. Ako njih pitate zašto, reći će vam samo da su provodili zakon.

Postavlja se logično pitanje – Treba li se držati zakona ako je on loš?

Naravno da ne treba. Mnogi koji su se držali zakona napunili su stranice crne kronike. Uzmimo za primjer Ratac. Cijelom cestom koja prolazi kroz to mjesto Dubrovačkog primorja je isprekidana crta što hoće reći da zakon dozvoljava pretjecanje. Problem je što je na tom mjestu cesta prilično nepregledna, pa iako zakon dozvoljava pretjecanje, u praksi se često događaju nesreće. Ista je stvar i s Bistrinom i s mnogim drugim točkama. Spletom okolnosti i sam skiperavam posljednjih godina pa iz prve ruke mogu posvjedočiti o (ne)logičnostima vezivanja cime za stijene. Hrvatska je, ako niste znali, najrazvijenija zemlja svijeta po pitanju čarter turizma. Više od trećine svih svjetskih plovila za najam nalazi se u Lijepoj Našoj. Kada oni u srcu sezone isplove iz marina sve da hoće pronaći siguran porat, neće uspjeti, jer ih je previše. Znači dio plovila uvijek noći na sidru. I sve je to lijepo, divno i krasno dok je bonaca, a što kad bura ili jugo metu i kad nalijeću neverini? Kud će ta plovila?

Da bi na sidru bila sigurna, skiperi nakon bacanja sidra krmu vezuju na obalu u smjeru vjetra kako bi sila bila na cimama, a ne na sidrenom lancu. Drugim riječima, uvijek je si -

Treba li se držati zakona ako je on loš? Naravno da ne treba. Mnogi koji su se držali zakona napunili su stranice crne kronike. Uzmimo za primjer Ratac. Čitavom cestom koja prolazi kroz to mjesto Dubrovačkog primorja je isprekidana crta što hoće reći da zakon dozvoljava pretjecanje

Više od trećine svih svjetskih plovila za najam nalazi se u Lijepoj Našoj. Kada oni u srcu sezone isplove iz marina sve da hoće pronaći siguran porat, neće uspjeti, jer ih je previše. Znači dio plovila uvijek noći na sidru. I sve je to lijepo, divno i krasno dok je bonaca, a što kad bura ili jugo metu i kad nalijeću neverini. Kud će ta plovila?

gurnije biti na sidru kada je plovilo ujedno i vezano s cimama na kopno, nego kada se samo iskrca sidro i lanac.

DEBELI UHLJEBLJENI POLITIČARI KOJI

NEMAJU MRTVE VEZE

U čemu je onda problem i zbog čega pišemo ovaj tekst? Problem je što morske zakone pišu debeli uhljebljeni političari koji nikad u životu nisu upravljali plovilom. Nemaju mrtve veze što se u praksi događa. Njima je isključivo i jedino važan porez od nautičkog turizma, a za sigurnost i sve drugo ih zaboli miško. Ove godine, u srcu nautičke sezone, radila je jedino pumpa u Komolcu. Toliko plovila, a ne možeš napuniti gorivo. Po čitavom hrvatskom akvatoriju je ogroman problem s nedostatkom pumpi u ljetnim mjesecima. Pa da se nijedna nova pumpa godinama unazad nije napravila, a najviše plovila je baš u Hrvatskoj? O nelogičnostima naplate sidrenja da i ne govorimo. U Nacionalnom parku Mljet sidrenje je iznimno skupo, preko 100 eura, dok je s druge strane Roman Abramovič u godinama prije korone mjesecima držao svoju jahturi -

nu na sidru u Cavtatu potpuno besplatno. Ej! Ali što se mi svemu tome čudimo kada političari nisu u stanju riješiti ni vezove po Rijeci dubrovačkoj gdje građani prisvajaju javno vlasništvo, grade muliće i iznajmljuju vezove kao da su njihovi. Koliko pojma nemaju o nautičkom sektoru, to je za ne povjerovati. Ovaj dio o vezivanju cime na obalu najbolje to kazuje. Naravno postoje i skiperi idioti koji krmu vezuju tamo gdje ima puno kupača zagrađujući svojim manevrima cijelu valu, i stvarno bi im ih i ja presjekao, ali u većini slučajeva ta plovila nikome ne smetaju. Na kraju krajeva, brojne plaže poput Šunja omeđene su bovama pa plovila sve da hoće ne mogu biti blizu same plaže. Šunj je dokaz da može biti simbioza kupača i plovila. Najlakše je donijeti zakon koji zabranjuje pa kad ti treba love za puniti proračun, onda ideš pisati kazne i zaboli te đoko za sigurnost.

Da smo mi ljudi imalo normalni, zakoni ne bi trebali ni postojati. Sve bi bilo po osjećaju, kako za sebe, tako i za druge. Empatija se to zove, ali slabi su njeni rudnici na planetu Zemlja.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nakon 42 godine su se pred svojom dragom školom okupili da bi 42 godine od završetka 8. b razreda OŠ Miše Simoni proslavili - Zoran Miljić, Pero Đevojić, Željko Šćepanović, Srđan Vrdoljak, Ivan Janković, Ana (Ban) Rašić, Domenika (Mirović) Lončar, Luce (Bjelopera) Lujo, mala Anna Liakopoulos i mama Nevenka Golubović, Maro Čerjan, Zdenka (Šapro) Kriste, Matilda (Gečević) Weinberger, Senad Đeki Čobić, Ursula (Stanić) Siništaj i Suzana (Kirigin) Zubović. Ispod Komarde su u more pustili ruže za pokojne razrednice Ivanku Tomičić i Mariju Radoničić, te suučenike Antoniju Marčinko, Antonija Žaknića i Juga Mikića

Na proslavi 45. obljetnice mature Gimnazije Marija Radeljević se u Marini Frapa okupila klapa - Ivo Burić, Božo Mihaica, Ljiljana Brkić, Miro Matić, Jelena Pušić, Nikša Trojanović, Vedrana Kosović, Marina Bratičević i Andro Vlahušić

Lina, Dubo, Merima i Elena - iz Venecije i Dubrovnika sretna ekipa za okruglim stolom okupljena

Lea, Jadranka, Martina i Robert - kad najdraži stignu, ljubav je veća nego cijeli Svijet

i Romano

se vole

Marko

- kumovi

družiti, zajedno i u Ljetno kino Lapad uputiti

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antonio i Anny - ni crveni alarm nije mladost uplašio, od 35 C moskar je jedina zaštita bio

Maria, Maro, Vesna, Zoran, Sofia, Gloria i Lauraobitelj blista, ponose se i srebrnom olimpijskom medaljom najtrofejnijeg hrvatskog vaterpolista

Renata i Gordana - klobuci su i zaštita od Sunca, a ne samo modni dodaci ovih “paklenih” dana

Srđan i Vinko - i kreativnim posterom poručuju koliko je mir svima vrijedan i potreban

Jovanka, Leonarda i Leo - voljeni unuk i sinčić je zbog nove igračke bio sretan i veseo

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

ZANIMLJIVA POVIJEST

POMORSKE ŠKOLE Misteriozni

drveni brod-loger i legendarna

generacija učenika

O tom školskom brodu nema nikakvog pisanog traga u nikakvim

publikacijama kao ni u povijesti Srednje pomorske škole u Dubrovniku

Ovaj tekst sam se odlučio pisati nakon što sam našao jedan stari film koji je sniman daleke 1948. godine koji i nije baš u najboljem stanju. Zainteresiralo me otkriti koji je prikazani drveni brod-loger, ali i nadopuniti nepoznatu povijest današnje Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku. O tom školskom brodu nema nikakvog pisanog traga u nikakvim publikacijama kao ni u povijesti Srednje pomorske škole u Dubrovniku.

Zatražio sam pomoć u Facebook grupi “Hrvatski drveni brodovi” pa su članovi grupe prepoznali dva drvena logera. Prvi je VIGANJ duljine 26,3 i širine 6,25 metara, građen u Krku 1939. godine. Danas je upisan u Lučkoj kapetaniji

Split i plovi u turističkoj namjeni, a prethodna luka upisa je bila Dubrovnik. Drugi prepoznati brod je ZLATNA KAPLJICA duljine 20,24 i širine 5,84 metara, građen 1914. u Splitu. Svoje prve plovidbe je imao u dubrovačkom okružju, a tijekom godina mijenjao je ime u MRKAN, ORSULA, RENATO i BORNA PRVI. Godine 2013. brod je potonuo te je nakon vađenja završio u otpadu. Do završetka pisanja ovog teksta nisam saznao točno ime jedrenjaka-logera, a oba broda koja sam spomenuo u ovom tekstu su u to doba plovila u našem području. Zamolio bih čitatelje ovoga teksta, ako prepoznaju ovaj loger i znaju nešto više o njemu kao školskom brodu, da mi pošalju tekst na moju e-mail adresu:

Praksa na školskom logeru

TRAGOM JEDNOG STAROG FILMA

vježbanje signalizacije na hridi Penatur u Pilama

Zatražio sam pomoć u Facebook grupi “Hrvatski drveni brodovi” pa su članovi grupe prepoznali dva drvena logera. Prvi je VIGANJ duljine 26,3 i širine 6,25 metara, građen u Krku 1939. godine. Danas je upisan u Lučkoj kapetaniji Split i plovi u turističkoj namjeni, a prethodna luka upisa je bila Dubrovnik. Drugi prepoznati brod je ZLATNA KAPLJICA duljine 20,24 i širine 5,84 metara, građen 1914. u Splitu

ivo.batricevic@du.t-com.hr kako bismo nadopunili dio pomorske povijesti, a ja ću nadopuniti i ispraviti ovaj tekst.

VILA VELEBITA

U ovom tekstu neću pisati o školskim brodovima pomorskih škola jer smo to već pisali u jednom od prethodnih feljtona već ću napisati nešto o tom nepoznatom logeru koji je plovio za Pomorski tehnikum odmah po završetku Drugog svjetskog rata između logera VILA VELEBITA i broda LOŠINJ / NAUTIKA . Poznata su mi i neka imena učenika te generacije koja je 1949. krenula u prvi razred pa idemo redom.

Nakon čeličnog logera MARGITA, novi brod ba-

karske Nautičke škole 1908. zaplovio je pod imenom VILA VELEBITA. Bio je to čelični jedrenjak tipa bark-škuna od 259 BRT-a. Imao je 20 članova posade, a mogao je primiti 40  učenika na praksi. Tijekom Prvog svjetskog rata  bio je na vezu u Novigradu, a 1922. postao je školskim brodom Državne pomorsko-trgovačke akademije u Bakru, Dubrovniku i Kotoru. Talijani su ga zaplijenili 1941., promijenili ime u PALINURO, a potonuo je 1945. za vrijeme rata pred Ortonom u Italiji.

LOŠINJ ODNOSNO NAUTIKA

Dana 20. srpnja  1951. školi „Pomorski tehnikum“ je pripojen treći razred Ribarskog tehnikuma iz Zadra za školsku godinu 1951./52.,

Đački dom u zgradi

Tabla na zgradi Pomorskog tehnikuma na Brsaljama

Praksa na taraci ispred škole

ljetnikovca Stjepović- Skočibuha na Boninovu 1948.

Na taraci pred školskom zgradom se vidi kako učenici vježbaju na svim navigacijskim pomagalima koja se nalaze na mostu parobroda uključujući i rad sa sekstantom i na pomorskim kartama. U tom filmu se pojavljuje drveni loger na kojemu se vidi kako imaju nastavak praktične nastave te vježbaju dizanje i spuštanje jedara, penju se na jarbole, vježbaju rad s konopima, vježbaju upravljanje brodom, jedrenje, signalizaciju sa zastavicama, održavanje broda, manevriranje i sve ostalo

a već krajem školske godine 1952./53. ribarski odjel je ukinut i pripojen Nautičkom odjelu u Dubrovniku. Prilikom preseljenja Ribarskog odjela iz Zadra u Dubrovnik, škola je 13. listopada 1951. dobila i ribarski brod tipa plivarica, građen u Malom Lošinju 1947. godine pod imenom LOŠINJ, a u Gruž je uplovio sa svim ribolovnim alatima i mrežama koje je plivarica imala. Od 1952. godine brod plovi pod novim imenom NAUTIKA sve do 3. veljače 1976. kada ga Srednja pomorska škola zbog visokih troškova održavanja prodaje. Dana 11. studenog 2013. NAU-

TIKA tone uz obalu u luci Rijeka za vrijeme jake bure, a nakon vađenja završava na otpadu.

LEGENDARNA GENERACIJA POMORSKE

Film iz 1948. započinje izlaskom učenika iz Đačkog doma Pomorskog tehnikuma koji se te godine nalazio u ljetnikovcu Stjepović-Skočibuha na Boninovu (danas je u ljetnikovcu Znanstvena knjižnica Dubrovnik). Učenici pješače do svoje škole koja se nalazila u na Pilama - Brsalje u zgradi koja se i danas kao restoran zove Nautika, a učenici koji su imali prebivalište

nautikaši na proslavi 50 godina mature

Praksa na školskom logeru

učenici Pomorskog tehnikuma ulaze u zgradu na Brsaljama 1948.

Zamolio bih čitatelje ovoga teksta, ako prepoznaju ovaj loger i znaju nešto više o njemu kao školskom brodu, da mi pošalju tekst na moju e-mail adresu: ivo.batricevic@du.t-com. hr kako bismo nadopunili dio pomorske povijesti, a ja ću nadopuniti i ispraviti ovaj tekst

u Dubrovniku su do škole dolazili iz svojih domova. Učenici su često imali praksu ispred same zgrade i to na taraci koja gleda prema tvrđavi Bokar i Lovrjenac te hridi Penatur. Na taraci pred školskom zgradom se vidi kako učenici vježbaju na svim navigacijskim pomagalima koja se nalaze na mostu parobroda uključujući i rad sa sekstantom i na pomorskim kartama. U tom filmu se pojavljuje drveni loger na kojemu se vidi kako imaju nastavak praktične nastave te vježbaju dizanje i spuštanje jedara, penju se na jarbole, vježbaju rad s konopima, vježbaju upravljanje brodom, jedrenje, signalizaciju sa zastavicama, održavanje broda, manevriranje i sve ostalo. Poznata su nam dijelom imena te generacije koja je baš te 1948. krenula u prvi razred Pomorskog tehnikuma i starija generacija pomoraca će prepoznati većinu njih. Od te generacije mislim da je živ samo jedan bivši učenik, mada nisam potpuno siguran, a to je kap. Šime Gržan koji danas u svojoj 94. godini života živi u Zadru nakon što je cijeli život proveo na moru. On je inače poznat kao pisac, kolumnist u više časopisa na temu brodova i mora te je jedini kapetan duge plovidbe koji je dobio nagradu Porin za napisane riječi poznate pjesme Jugo.

U časopisu “Naše More” iz rujna 2003. godine jedan od učenika, a kasnije sveučilišni profesor, prof. dr. sc. Boris Franušić je objavio slike i tekst o 50. zlatnoj godišnjici mature baš te generacije kada su se 1948., njih 42 mladića upisala u prvi razred Pomorskog tehnikuma. Na godišnjicu mature je došlo njih 17 zajedno

s direktorom škole kap. Špirom Savin, razrednikom prof. Rudi Jelić i prof. Milicom Bravačić. U nastavku teksta su njihova imena s tim da je iza imena napisano mjesto rođenja, a iza mjesto prebivališta prije školovanja: 1. Mario Vela, Podgora, Zagreb; 2. Mato Miljas, Čilipi, Dubrovnik; 3. Petar Čumbelić, Split, Dubrovnik; 4. Šime Gržan, Zadar, Zadar; 5. Ivan Plavetić, Karlovac, Karlovac; 6. Momčilo Bjelanović, Ervenik, Njemačka; 7. Niko Botica, Račišće, Šibenik; 8. Ivo Stjepović. Orašac, Dubrovnik; 9. Ante Cebalo, Žrnovo, Split; 10. Teo Cilić Dubrovnik, Dubrovnik; 11. Ante Vela, Podgora, Rijeka; 12. Božo Biočić, Okrug Donji, Trogir, Split; 13. Mato Marlais, Ponikve, Zadar; 14. Tito Smirčić, Premuda, Zadar; 15. Ivica Ostojić, Dubrovnik, Rijeka; 16. Ante Šunj. Pijavičino, Trstenik; 17. Boris Franušić, Ston, Dubrovnik. Učenici koje vidimo na ‘scanovima’ filma iz 1948. godine su nakon završetka školovanja pošli navegavati, završili su Višu pomorsku školu i položili ispit kapetana duge plovidbe. Od nazočnih na slici samo trojica nisu postali kapetani: Miljas, Plavetić i Franušić. Nisu svi ni s broda otišli u mirovinu, jer su neki našli posao u pomorskim poduzećima i ustanovama, a Čumblić i Franušić su postali Sveučilišni profesori pomorskog smjera. Povijest Pomorske škole-Nautike (izvor teksta: Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik) Godine 1881. škola je uselila u svoju zgradu na Brsaljama gdje se nalazila pune 73 godine. Ubrzo je postigla velik ugled u pomorskim krugovima. Nova reorganizacija uslijedila je 1896. godine; uvedena su dva pripravna, a zatim još tri

nautikaši na proslavi 50 godina mature

strukovna razreda pa je školovanje trajalo pet godina. Tada je Hrvatski jezik uveden kao obvezan nastavni predmet. Ovaj način školovanja trajao je 26 godina, a omogućavao je osim stručnog znanja stjecanje i opće naobrazbe koja je dolaskom novijih vremena bila prijeko potrebna pomorskim časnicima. Novi naziv “Pomorska akademija” škola dobiva 1922. godine, a školovanje se skraćuje na četiri godine. Uvođenjem trgovačkih programa u nastavni plan 1932. godine, mijenja se naziv u “Pomorsko-trgovačka akademija”. Sve do 1947. godine nije bilo većih izmjena pa čak i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Budući da je 1947. godine uveden ekonomski odjel, škola opet mi -

jenja naziv u “Pomorski tehnikum”. Taj je odjel upisivao samo sljedeće četiri godine prvi razred, a obrazovao je stručnjake za širu pomorsku privredu. Godine 1951. školi je priključen treći razred ribarskog odjela iz Zadra. Tada je nabavljen ribarski brod LOŠINJ tipa plivarica, građen u Malom Lošinju 1947. godine te je pod novim imenom NAUTIKA od 1952. godine plovio južnim Jadranom. Od 1953. do 1958. godine škola ima naziv “Srednja pomorska škola”. Za stotu obljetnicu Upravni odbor zaklade Račić dao je zajedno s Ministarstvom pomorstva i Narodnim odborom grada izgraditi novu školsku zgradu na Račićevu zemljištu u Lapadu u koju su se preselili 16. listopada 1954.

Praksa na školskom logeru

TREĆI U NAŠOJ ŽUPANIJI

Županija otkupila zemljište za projekt Inkluzivnog

centra u Korčuli

Zemljište se prostire na površini od 857 metara četvornih

S obzirom na važnost projekta Inkluzivnog centra u Gradu Korčuli, kao i rokove za prijavu ove investicije na financiranje iz Teritorijalnog programa za otoke, Dubrovačko-neretvanska županija realizirala je otkup zemljišta za izgradnju Centra. Centar realizira Županija, u partnerstvu s udrugom Kap u moru. Zemljište, površine 857 metara četvornih, vrijedno 124 tisuće eura, otkupljeno je od privatnih osoba. Nakon otkupa zemljišta, bit će izrađena sva projektno-tehnička dokumentacija, kao i sve potrebno za prijavu na ITP za otoke. Podsjetimo, projekt Inkluzivnog centra u Korčuli, treći je projekt ovog tipa koji će se realizi-

rati na području Dubrovačko-neretvanske županije nakon završenih centara za djecu s teškoćama u razvoju, i to centra Dva skalina u Dubrovniku i centra Ruka prijatelja u Metkoviću. Također, na području Općine Ston planiran je i Centar za rehabilitaciju i hipoterapiju-Pelješac koji Općina Ston, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, također planira prijaviti na Integrirani teritorijalni program za otoke.

Ukupna vrijednost ITP -a, to jest tako zvane otočke omotnice, iznosi 150 milijuna eura, od kojih je 28 milijuna bespovratnih sredstava osigurano za projekte na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Projekt Inkluzivnog centra u Korčuli, treći je projekt ovog tipa koji će se realizirati na području Dubrovačko-neretvanske županije nakon završenih centara za djecu s teškoćama u razvoju, i to centra Dva skalina u Dubrovniku i centra Ruka prijatelja u Metkoviću

FINUO DUBROVNIK KUP

Petrovo Selo ostalo na tronu najjačeg i najbrojnijeg

malonogometnog

turnira u županiji

Ukupno 66 momčadi prijavilo se ove godine na Dubrovnik kup. Nastupilo je ukupno preko 600 igrača. Turnir je to kod gruške škole, koji je i ovaj put pružio spektakl kroz mjesec dana odigravanja. I ne samo u finalu, već i od grupne faze, pa kroz eliminacije do finalnog dana, koji se odigrao u ponedjeljak, 26. Kolovoza

Od tih 66 momčadi, četiri koje su stigle do same završnice i borbe za medalju su branitelj lanjskog naslova, Petrovo Selo, potom iskusni izazivač – Caffe Bar Puls, jedna od domaćih momčadi turnira Gravosa United te Long time, mlada ekipa predvođena nogometnim liscem Hasanom Kacićem.

LONG TIMEU NIJE TREBALO PUNO

VREMENA DO MEDALJE

Finalni program u Gružu počeo je susretom za treće mjesto, u kojem su se sastali Long Time i Gravosa United. Mladi Gružani su na domaćem terenu imali itekakvu pomoć s tribina, krenuli su žustro i odvažno protiv Long timea, no, nisu mogli doći do mreže koju je branio Hasan Kacić. Long time je sjajno iskontrolirao presing Graovse, mirno državši loptu, pa su za „nagradu” dobili četiri komada u mreži Gružana. Kanonadu je već u osmoj minuti otvorio Zlatan Kacić, a nastavili su je Stijepo Delija i dva puta Marijan Radović.

„Čestitke cijeloj ekipi, borili smo se, zasluženo treće mjesto. Već smo igrali protiv Gravose u grupnoj fazi, nismo ih htjeli podcijeniti, ali smo htjeli pokazati tko je glavni na terenu. Bila je ključna naša obrana i tranzicija. Ipak, najveća pohvala našem Hasku, najstarijem članu ekipe. Mislim da bez njega ne bismo pobijedili” – rekao je Tomislav Devčić, igrač ekipe Long time.

FINALE DUBROVNIK KUPA JE BILO BAŠ PRAVO FINALE

Piše Rafael Barkiđija foto Goran Mratinović

Najbolji strijelac i najbolji igrač turnira Ivan Arar

PETROVO SELO:

Niko Drobac, Ante Sršen, Ivan Galov, Marko Mioč, Ivan Arar, Anto Galić, Mišel Soče, Mario Šutalo, Goran Zeko, Frane Jurković, Zvonimir Medić, Toni Žile. Voditelj: Mate Boras.

S jedne strane Petrovo Selo. Lanjski osvajač Dubrovnik kupa. S druge strane Caffe bar Puls. Još jedna vrlo iskusna momčad dubrovačkih turnira na male barice. Tko je bio favorit prije finala, teško je bilo za prognozirati, pogotovo ako u obzir uzmemo da su obje momčadi do finala stigle bez poraza.

Utakmica nije bila suzdržana od prve sekunde. U finalima turnira se zna dogoditi prava šahovska partija. Ovaj put, na radost publike u Gružu, tražio se put do mreža pošto-poto. Čak četiri pogotka pala su u prvih dvadeset minuta. Prvo Petrovo Selo, zabili su Mišel Soče i Goran Zeko za 2:0. Potom je uslijedilo buđenje Pulsa, do poluvremena su rezultat na 2:2 u potpunosti poravnali Mato Šimunović i Mateo Krmek.

More prilika i u drugom poluvremenu. Mreže su ostale netaknute sve do petog prekršaja Pulsa, koji je označio kazneni udarac s bare na baru za Petrovo Selo. Miran je bio Toni Žile, koji ponovno odvodi lanjskog prvaka u vodstvo. Malo nakon toga, ponovno pogađa i Zeko, pa je rezultat 4:2. Uspio je Puls u zadnjoj minuti ugurati još jedan gol, za konačnih 4:3. Vremena za potpuno poravnanje nije bio. Petrovo Selo slavi ono što je u Gružu prije njih jedino uspjela napraviti momčad Maestral Ston, 2015. i 2016. godine. A to je obraniti naslov.

Marko Dadić iz CB Puls, u društvu Lorena Fatovića

CAFFE BAR PULS:

Mato Šimunović, Duje Rezo, Zoran Primić, Hrvoje Šimunović, Marko Dadić, Luka Curić, Romano Levanat, Luka Palameta, Mateo Krmek, Antonio Levanat

FINALE OTVORENO MEGA BAKLJADOM, ZAVRŠENO DODJELAMA NAGRADA SA SVJETSKIM PRVACIMA

Uoči sraza Petrovog Sela i Pulsa, zapaljeno je više desetina baklji oko terena. Prekrasna navijačka slika koja je dočarala pravu atmosferu cijelog turnira. Dubrovnik već desetljećima njeguje kulturu malog nogometa, i to onog na male barice. Osim Dubrovnik kupa,

igrali su se turniri kod crkve svetog Mihajla i u Čokolinu.

Nakon što su bili poznati prvaci, bilo je vrijeme i za pojedinačne nagrade. Dvije su bile u igri. Za najboljeg strijelca i najboljeg igrača. Obje su otišle u ruke jednog čovjeka. Osvojio ih je Ivan Arar iz pobjedničke momčadi. Svojim je pogocima (ukupno devet) i potezima pokazao majstoriju, a sve je to nekako izgledalo jednostavno. Nagrade najboljima dijelili su svjetski prvaci i olimpijski doprvaci, Loren Fatović i Marko Bijač. Valja dodati i nagradu za fair play, koju je zasluženo osvojila momčad Gravosa united. I kada je bilo jasno kako ne mogu do pobjede protiv Long timea, igrali su kao da je 0:0.

„Očekivali smo ovakvo finale. Znali smo kakva su momčad. Zabili smo dva gola, onda primili dva gola. Ušli u neku krizu. Uspjeli smo se izvući i obraniti naslov. Turnir je stvarno odličan, odlično organiziran. Samo mogu reći –vidimo se dogodine” – rekao je MVP i najbolji strijelac Ivan Arar.

„Čestitao bih Petrovom Selu. Pokazali su da su dobra momčad. Mi smo se ove godine potrudili. Iskreno, nismo imali očekivanja da ćemo doći do finala, ali evo uspjeli smo. Odigrali smo odličnu utakmicu. Poljuljao nas je taj penal za 3:2. Čestitam i mojim momcima, stvarno su izginuli na terenu. Kvaliteta turnira je stvarno na visokom nivou, iz godine u godinu su ekipe sve bolje” – riječi su Marka Dadića iz CB Puls.

Dubrovački

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

TERRA STELLA SJAJI

Terra stella sjaji na nebu je eno

Na njoj traje cirkus i olimpijada

I ratovi isto i sto drugih jada Čovječanstvo to je u se zagubljeno

Dok gledam tu zvijezdu i blistanje njeno

Javlja mi se slutnja i čežnja i nada

Koja kopni kad je vrijeme òd poklada

Maske sve mi kažu u doba paklèno

Od svjetala gradskih sklonim se u sjenu

Od tud bolje vidim svemir s bezbroj lica

Ja spoznati želim sudbinu tek njenu

Konteso i svoju i ja sam u svemu

Slutnja škilji zašto nadaš se čemu

Ako li je Terra zvijezda padalica

10/8/24

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

Voli svoje neprijatelje – to im je najveća kazna.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća za dragog dunda Nikolu Musladina, 50 € prilažu Dina Jakovljević i Stijepo Musladin.

U spomen na pokojnog rođaka Nikolu Musladina, umjesto cvijeća, 60 € prilaže obitelj Marije Njirić.

U znak sjećanja na Ozanu Batinić, umjesto cvijeća, 100 € prilaže Mato Mišo Moreti.

Umjesto vijenca za pok. majku naše kolegice Anite Petković,150 € prilažu djelatnici Državnog inspektorata u Dubrovniku.

Elma Hidović donacija 30 €.

U spomen na pok. oca Marijane Radulović, 146 € prilažu djelatnici rodilišta O.B. Dubrovnik.

Umjesto vijenca za pok. Iva Đurđević Tomaš, 50 € prilaže Antun Pavlović.

UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ

Stanari zgrade Vinogradarska 30 umjesto vijenca za pok. Mariju Barišić prilažu 50 eura .

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Donacija „u spomen“, darovala JADRANKA VOLODER Umjesto cvijeća za tetu Sofiju, Jadre i Željko 50 eura

Centar maslina

Ivo Koprivec, mom dobrom prijatelju Milošu Dobud, umjesto cvijeća prilaže 40,00 EUR;- Donacija sa turnira „Rutovići open“ 525,00 EUR

Udruga za Down sindrom DNŽ

U spomen na gospara Maria Bana 50 EUR-a prilaže obitelj Ogresta

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

Posljednji pozdrav našoj dragoj Adriani Ivanović rođ. Kalinić od obitelji Batričević. Umjesto cvijeća prilažu 40 eura za potrebe udruge.

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

AUTOR: SLAVKO BOVAN GLUMAC NA SLICI

MEĐUSOBNI ODNOS TONOVA

VJEŠT GOVORNIK

ČUVENI FIZIČAR ROĐEN U LICI

IZVRŠNI ODBOR

S K A N D I N A V K A

ZVIJEŽĐE OKO NEBESKOG EKVATORA

KRATICA ZA NOVOSADSKI ATLETSKI KLUB SITAN DIO TVARI ROMAN VLADIMIRA NABOKOVA

PRIPADNIK AZIJSKOG NARODA TEMPO

GRČKI BOG NEBESKOG SVJETLA, GORNJI ZRAK

KRATICA ZA TALLINN EUROPEAN SCHOOL

SLAVNI HRVATSKI KOŠARKAŠ (1964-1993) GLUMI GA MLADI GLUMAC NA SLICI RENIJ VRSTA KRUPNE VIŠNJE MENJATI PERJE (O PTICAMA)

ARMENSKA VALUTA ŽLIJEB ZA KIŠNICU

ZNANSTVENE TVRDNJE PJEVAČ SPALATO

POSTAVLJAČ MINA ODOBRENJE U DIPLOMCIJI

BOJA ZA KOSU, KANA U TO VRIJEME RAŠIRIVATI PO POVRŠINI

URUGVAJ GRČKE BOŽICE LJEPOTE ARAPSKI ORNAMENT

KOLA ZA TOPOVSKE GRANATE

UDUBINA NASTALA SJEČIVOM

JUŽNOAMERIČKA ŽIVOTINJA

BISKUP IZ EDESSA (anagram:

ASTAT FR. NOGOMETAŠ, NICOLAS

RADIONICA ZA IZRADU UŽADI SELENIJ

MEDICINSKI APARAT JUG

TENISAČICA ŠUNJIĆ

MJESTO U OPĆINI ŽUPA DUBROVAČKA

ENIGMATSKI KLUB

NJEMAČKI NAZIV ČEŠ. GRADA DOMAŽLICE

ITALIJA POSEBNO OBRAĐENA RIBA

tonalitet, dram, orator, teoremi, Nikola Tesla, At, IO, miner, užara, kna, tad, skener, U, Gracije, Neli, kara, Plat, urez, EK, I, ljama, Taus, Ibas, R, se, cent, ono, as, I, volja, kor, Ivek, Dabarska pećina, O, atavizam, rad, David, sinje more , ovi, Ital, Temim, matičar, Siraba, ariš, Marokanac,

AUTO / MOTO

Prodajem Kia Suma

1,5/65KW, benzinac. Prešao 99 000 km, registriran do 07/2025. Mob: 098/ 716 346

Prodajem dijelove za Mazdu 323. Mob: 098/923 1116

OPEL MERIVA 1.4 turbo, 88 kW, benzin, 2013. god., prešao 130000 km, ima klimu, registriran do veljače 2025., nove gume, u odličnom stanju. Cijena 7000 EUR. Mob: 098/757 883

PLOVILA

Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649

Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100150 KS. Mob: 097/661 6033

Prodajem brodić Sirius, spreman za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318

Prodajem preklopne duple skale za barku od rosfraja od 7-12 m. Mob: 098/923 1116

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098/679 111

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Građevinsko zemljište 3000m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gor-

njem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

skom groblju Boninovo. Mob. 098 747 183

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem kuću u Rožatu, 119 kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na musliman -

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko ze -

mljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/ m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244794

Prodaje se stan u Zagrebu,

strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambu -

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076 .

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem kapulu za saditi (glavurak), cijena po kg 15 EUR. Mob: 098/ 180 5965

Prodajem palmu za kućne terace ili vrtove. Mob: 099/ 793 5097

Prodajem valjak za peglanje BOSCH 85 cm, očuvan. Cijena 350 EUR. Mob: 099/377 2297

Prodajem dva automatska pojasa za spašavanje po cijeni jednoga. Mob: 091/ 356 9711

Prodajem valjak za peglanje BOSCH 85 cm, očuvan. Cijena 350 EUR. Mob: 099/377 2297

USLUGE RAZNO

brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica .

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 26.8. do 1.9.

lanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 2. 9. do 8.9. preminuli

IVO KOPRIVICA 81942)

NADA ILIĆ (1936)

KATICA HRNIĆ (1951)

IVAN BOGOJE (1981)

SOFKA KASAČ (1933)

JADRANKO MILKOVIĆ (1961)

IZVRSNI REZULTATI LOKRUMA

Preko pet tisuća građana koristi pokaz, otok ostaje otvoren van sezone

Javna ustanova Rezervat Lokrum u 2024. godini nastavlja bilježiti izvrsne rezultate. Od početka sezone do 25. kolovoza 2024. godine zabilježeno je 185.365 posjetitelja, dok je u istom razdoblju 2023. godine zabilježeno ukupno 147.807 posjetitelja, što čini povećanje od 20 posto. U istom razdoblju zabilježeno je povećanje u ostvarenim prihodima od 30,55 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći broj posjetitelja zabilježen je dana 20. kolovoza s ukupno 2.271 posjetitelja.

Za posjet Lokrumu građani Dubrovnika ostvaruju pravo na godišnji pokaz I. kategorije po cijeni od 14 eura, dok stanovnici drugih gradova i općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji posjet posebnom rezervatu šumske vegetacije i području ekološke mreže NATURA 2000 mogu ostvariti kupnjom pokaza II. kategorije, koji stoji 20 eura. Djeca do 16 godina na području Županije ostvaruju pravo na besplatan prijevoz i ulaz u Rezervat. Građani ove pogodnosti koriste u velikoj mjeri pa je tijekom ove  godine izrađeno ukupno 5.319 godišnjih pokaza; 4.780 pokaza I. kategorije i 539 godišnjih pokaza II. kategorije.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik i Javna ustanova Rezervat Lokrum uvažili su želje građana iskazane na  zboru građana povijesne jezgre te je posjet otoku od prošle godine bio organiziran i u zimskom razdoblju, kada su vremenski uvjeti dozvoljavali plovidbu. Prema planovima Javne ustanove, Lokrum će, kao i prethodne godine, ostati otvoren za posjete do 15. prosinca 2024. te će ponovno biti dostupan građanima u razdoblju od 1. veljače do 1. travnja iduće godine (vikendima), a sve sukladno vremenskim uvjetima. Od 1. studenoga prijevoz putnika preuzima brod Argosy koji ima dozvolu Hrvatskog registra brodova za plovidbu po zimskim uvjetima.

ZVIJEZDA SERIJE LA CASA DE PAPEL

Slavni argentinski glumac uživao u Dubrovniku, pratio i zatvaranje Igara

Argentinski glumac Rodrigo de la Serna, poznat po ulozi Palerma iz Netflixove serije La casa de papel, ovih je dana uživao u Dubrovniku.

Glumac je na storyju na društvenim mrežama dodao prvu sliku iz grada,

točnije s Porporele na kojoj pozira s hrvatskim glumcem Lukom Perošem, kolegom iz serije La casa de papel, koji tumači ulogu Marseillea. Inače, Peroš je na Igrama glumio u predstavi ‘Oluja’ na Igrama. Poznati je argentinski glumac

potom uživao i u Operi gala povodom zatvaranja ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara.

Rodrigo de la Serna je u seriji La casa de papel tumačio lik Palerma, jednog od ključnih likova u seriji od treće sezone pa nadalje.

Dubrovnik ostvario

tri milijuna noćenja ranije nego lani

Grad Dubrovnik je ostvario tri milijuna noćenja, dva tjedna ranije nego prošle godine, čime se još jednom potvrdio kao vodeća turistička destinacija. Ovaj uspjeh rezultat je ostvarivanja planiranih ciljeva i strategije koje provode svi dionici turističkog sektora grada Dubrovnika. Prema podacima sustava eVisitor, 23. kolovoza Du-

brovnik je zabilježio tri milijuna noćenja, što je dva tjedna ranije nego prošle godine. Od početka godine do 24. kolovoza, broj noćenja iznosi 3.025.145, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom razdoblju zabilježeno je i 947.407 dolazaka, također s povećanjem od 10 posto.

DVA TJEDNA PRIJE!

foto GORAN MRATINOVIĆ, DRUŠTVENE MREŽE