Dubrovački dnevnik br. 204

i svetkom

Neradne nedjelje ubijaju male butige stranica 10

U KK Dubrovnik stigao Amerikanac, ŽKK Ragusa ima novu trenericu stranica 30

Dubrovnik posjetio na prvom putovanju, plijenio pažnju romantičnom vizurom stranica 28

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Samoubojica umro od vrućine!

Piše Vjera Šuman ilustracija / envato elements

Novi dom na privremenoj lokaciji

radi se punom parom, koji će naši saborski zastupnici koristiti nekoliko sljedećih godina. Tako da se brižni, nakon odmora, mogu opet vratiti povremenom sjedanju u saborskim klupama. Prostor će im biti manji, ali malo će se stiskati i možda postati ‘bliži’ pa su moguće i neke nove ‘ljubavi’. Tako se barem ‘duhovito’ nada predsjednik Sabora Jandroković. Eto ih tamo.

Sdruge strane Markovog trga prilično je napeta situacija jer je ministar Primorac svim ministrima, pa onda valjda i Plenkiju, pisao pismo kako svi moraju skresati svoje proračune za najmanje deset posto. Pa su se svi jako snervali. Primorac misli da se previše para troši neracionalno, a među brojnim primjerima ubrojio je i povećanje plaća javnim službenicima. Ljuti su svi! Plenki zasad šuti. Jedino su obavijestili javnost da nema hiće s izborom protukandidata Zokiju jer će to poslije ljeta. Navodno su napravili istraživanje po kojem će oni pobijediti Zokija. S kojim kandidatom, ni -

su naveli. Ali se čini kako je to ispitivanje tako ‘dobro’ da svi potencijalni kandidati otklanjaju ideju o fajtu sa Zokijem. Čak je i Gavran na kraju rekao kako ne bi baš. Butković se konzultirao s kravicom i objavio kako on nije neki salonski tip za Predsjedničke dvore. Iako, ruku na srce, tamo bi imao prostora za svoju najdražu konzultanticu, kravicu. Butko se ljuti jer, po Primorcu, ne bi bilo para za obnovu pruga i onaj zamišljeni električni vlak koji juri kao da je u Japanu. Ovako i dalje kruže memovi kako je samoubojica umro od vrućine, dok je satima čekao da ga pregazi vlak HŽ-a.

Kad smo već kod rupe u Proračunu s kojim se muči Primorac, pitam se zašto ne zatvore i sve one manje i sasvim nepotrebne rupice. Ušće Neretve već je dugo raj za kiteboarding. Ušće pripada Gradu Ploče, koji ubire koncesiju cijenama kao da su koncesionari u Dubrovniku. Pritom se moraju sami snalaziti za struju i vodu agregatima. E sad, na Ušće već godinama dolaze kamperi, iako kamp

nije u funkciji. Zašto? E, to je navodno neki problem Hrvatskih voda. Dolaze kamperi iz Austrije, Poljske, Češke, Slovenije, Njemačke i još od kojekuda i parkiraju uz samu plažu, izbace svoje stolove, piju svoje piće, jedu svoju hranu i zauzmu više od pola parkirnih mjesta, ali i komad plaže. Znate li koliko plaćaju takvo uživanje? Nula eura. Nula centi. Nigdje u uređenoj Europi ne smije kamper parkirati na bilo koji parking, nego samo i isključivo u uređene kampove. Tamo plaćaju priključke, prostor koji zauzimaju i boravišnu taksu. Ovi na Ušću borave danima, neki i više od mjesec dana i tako godinama. Lani je jednom došla policija i ‘kao’ otjerala ih, ali već nave -

čer su se svi uredno vratili. Što i ne bi?

Džabe ljetuju. Ni Ploče, ni TZ , ni država od njih ne ubiru ni centa. Statistički ni ne postoje. Policiji se ne da tramakat do Ušća jer to je ipak deset kilometara od policijske postaje u Pločama. Vrag odnio Ušće i dvadesetak kampera! Sića je to.

Svakodnevne upute liječnika o tome kada izlaziti, a kada sjedati pod klimom, posebno za malu djecu i starije, ne daju naročite rezultate. I Grad, ali i druga mjesta puna su ljudi koji hrle nekim svojim važnim poslom. Pa ljeto je, kad će, ako neće sad? Kad je vanka 36 Celzijevih stupnjeva, na Stradunu je još barem pet stupnjeva više. Sve normalno. Plaže krcate, le -

žaljke skupe. Opet sve normalno. Kad će, ako neće sad? Dobra je vijest što se Grad stavio srediti lapadsku sramotu od plaže. Malo je Mato bocnuo Županiju, da ne kažem župana, ali oni ‘ni a, ni bu’, nego slušaju upute liječnika i samo bulje u klime. Ne izlaze vanka, a kamoli u Uvalu. Bit će misle da je ovima iz gradske Čistoće aman taman klima vanka. Ionako još traje sudska trakavica i nije njihov poso sređivat plažu, da se ljudi mogu, kako, tako, normalno okupat. Tako godine prolaze, a Bože moj, doći će i mirovina pa nek se onda neki novi time tramakaju. Pa se upecao Mato! Što će, oli treba Grad trpjet takvu sramotu? Svaka čast! Eto vas.

DOSSIER ‘UVALA LAPAD’’

Nakon svih prebačenih loptica, Grad Dubrovnik očistio Uvalu Lapad, zbog pravne zavrzlame trošak pao na građane

Nakon konzultacija s DORH-om, Grad Dubrovnik je odmah sa svojim komunalnim službama ovog tjedna krenuo u uređenje koncesioniranog područja u Uvali Lapad. Zapuštanje ovog frekventnog područja rezultat je apsurdnih, kontradiktornih pravosudnih odluka i sporog pravosuđa, što naposljetku košta građane

S početkom ovog tjedna, gradonačelnik Mato Franković obišao je Uvalu Lapad i najavio kako Grad preuzima održavanje i uređivanje najpopularnije dubrovačke plaže. Podsjetimo, zbog nastalog pravnog vakuuma, prostor je već dulje vrijeme zapušten, što nije na ponos Dubrovniku kao destinaciji, ali ni kao gradu u kojem tim područjem često šetaju, opuštaju se ili se kupaju i naši sugrađani. Betonski ‘bazen’ pun smeća, komaraca i blata, dotrajala konstrukcija, sasušeno zelenilo i otpad diljem tog prostora nisu nešto na što bi itko trebao biti ponosan i što je s pravom ljutilo stanovnike. Dobra je vijest što je Grad Dubrovnik odmah nakon gradonačelnikove najave kako su za to dobili ‘’zeleno svjetlo’’ od DORH-a, poduzeo konkretne poteze kako bi se problem napokon sanirao. “Nakon prethodnih dogovora postignutih u petak s Državnim odvjetništvom RH, odlučili smo preuzeti odgovornost za Uvalu Lapad i tako zaustaviti ovu sramotu koja se događa. Ovo ničim ne odaje kako se nalazite u Dubrovniku, gradu izvrsnosti, šampionu turizma, nego upravo suprotno. Svjesni smo činjenice kako postoje pravni problemi, međutim, ti pravni problemi ne opravdavaju davatelja koncesije, pod tim mislim na Dubrovačko-neretvansku županiju, kao ni koncesionara koji jednom odlukom Visokog upravnog suda nije koncesionar, a drugom ipak jest“, poručio je Franković.

Istog su dana krenuli radovi na ispumpavanju ustajale vode iz ‘bazena’ iz koje već mjesecima izlaze komarci, a koji prema mišljenju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije predstavlja zdravstvenu ugrozu. Također, krenulo se i u uklanjanje dotrajalih dijelova podnog opločenja. Već nakon prva tri dana intenzivnih radova, plaža je popri-

mila sasvim novi izgled. Uređene su zelene površine, kao i sve ostale s kojih je skinuta patina zapuštenosti, a samu plažu poravnao je i uredio bager. Napokon se nešto konkretno učinilo na najfrekventnijoj dubrovačkoj plaži čije stanje mjesecima ‘bode oči’ i građanima koji tu često prolaze, ali i turistima. Istina je kako tako zapušten prostor ne šalje turističku sliku kakva priliči Dubrovniku, čega su svjesni i sami građani. Okupljeni oko Facebook grupe, oni su se bili prethodno organizirali i u ranim jutarnjim satima čistili kupalište.

GRAD I ČISTOĆA ČISTE, PLAĆAJU GRAĐANI

Prostor već od sredine travnja čisti Čistoća Dubrovnik. Franković je na jednoj od sjednica Gradskog vijeća istaknuo kako će Čistoća čistiti područje, a kako će se računi ispostaviti koncesionaru. No, koncesionar, a to je tvrtka Dubrovački zalasci sunca, pokrenuo je likvidaciju krajem prošle godine. Dubrovački dnevnik poslao je upit društvu Čistoća,

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Betonski ‘bazen’ pun smeća, komaraca i blata, dotrajala konstrukcija, sasušeno zelenilo i otpad diljem tog prostora nisu nešto na što bi itko trebao biti ponosan i što s pravom ljuti stanovnike. Dobra je vijest što je Grad poduzeo konkretne poteze kako bi se problem napokon sanirao

Detaljno se očistilo cijelo kupalište

„Za razdoblje od 1. travnja do 15. srpnja troškovi čišćenja koncesijskog područja u Uvali Lapad, koje nije u nadležnosti Društva, iznose 3.085,00 eura, a obuhvaćaju svakodnevno pražnjenje košarica i spremnika, strojno i ručno pranje površina, te odvoz i zbrinjavanje otpada“, odgovorili su iz Čistoće

odakle su nam odgovorili koliki su troškovi čišćenja plaže u Uvali Lapad. „Za razdoblje od 1. travnja do 15. srpnja troškovi čišćenja koncesijskog područja u Uvali Lapad, koje nije u nadležnosti Društva, iznose 3.085,00 eura, a obuhvaćaju svakodnevno pražnjenje košarica i spremnika, strojno i ručno pranje površina, te odvoz i zbrinjavanje otpada“, odgovorili su iz Čistoće. Jasno je kako su ove radove, koje je inače financirao koncesionar, zbog pravne zavrzlame sada morali platili građani Dubrovnika putem gradskog komunalnog društva. Ovaj trošak će sasvim sigurno dodatno narasti, s obzirom kako su na području bili potrebni i svi drugi radovi uređenja, ali i s obzirom na tekuće sporove oko koncesija i povrata uloženog koji u pravilu dugo traju. Uostalom, od ovog tjedna su, osim Čistoće, u uređenje bile uključene i druge službe.

TKO BI TREBAO ODRŽAVATI PROSTOR?

No, tko bi trebao voditi računa o Uvali Lapad? Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama jasno je propisao uloge. Za održavanje plaža bez koncesija nadležni su gradovi i općine. Za održavanje plaža koje su pod koncesijom, nadležan je koncesionar, a koncesiju dodjeljuju županije. I sve bi to bilo vrlo jasno da se na Uvali Lapad nije dogodila jedna apsurdna situacija koja bi odgovarala rubrici ‘vjerovali ili ne’. Što se tiče područja u Uvali Lapad, ne zna se postoji li koncesionar ili ne postoji, a za ovu situaciju konkretno je krivac samo jedan, a to je apsurdno hrvatsko pravosuđe. Naime, postoje dvije presude istog suda oko iste stvari u dva različita predmeta. Jedna, donesena 2019. godine, tvrdi kako su Dubrovački zalasci sunca legalno izabran koncesionar, dok druga iz 2020. godine to osporava. Visoki upravni sud po istoj je stvari tako donio dvije različite odluke koje su međusob-

no kontradiktorne.

Koncesija tvrtke Dubrovački zalasci sunca d.o.o. nad područjem Uvale Lapad nazvanim ‘Sunset Beach’ dovedena je u pitanje zbog presude Visokog upravnog suda iz 2020. godine. Prema tom se sudskom rješenju zapravo osporava koncesija Dubrovačkih zalazaka sunca, no ujedno se izvan snage ne stavlja pravomoćna presuda istog tog suda iz 2019. godine, koja je Dubrovačke zalaske sunca proglasila legalno izabranim koncesionarem. Zbog svega navedenog, sada se čeka sudski pravorijek ove priče. I to traje godinama. Paralelno su Dubrovački zalasci sunca, u većinskom vlasništvu američke investitorice Carolyn Alm, udovice Johna Alma koji je odlučio investirati u Uvalu Sumartin, tužili državu za naknadu poslovne štete od 14 milijuna eura na dubrovačkom Trgovačkom sudu. U istoj tvrtki razmišljalo se i o pokretanju arbitraže pred Međunarodnim arbitražnim centrom u Washingtonu koji se bavi sporovima ulagača s državom primateljicom ulaganja. U više navrata njihovi su predstavnici isticali kako su uložili novac te kako se cijela zbrka oko koncesije nije dogodila njihovom pogreškom. Vrijedi spomenuti i to kako je nad društvom pokrenuta likvidacija, no ona je u tijeku, dakle društvo još uvijek nije likvidirano. Može se kazati kako ono i dalje postoji, ali ne obavlja svoju djelatnost.

ŽUPANIJA: ‘TROŠAK BI TREBAO POKRITI KONCESIONAR’

O ovoj su se aktualnoj i bitnoj temi za Grad očitovali i iz Dubrovačko-neretvanske županije koja je davatelj koncesije. Kako su odgovorili, Dubrovačko-neretvanska županija je, kao i resorno Ministarstvo, stranka u sporu i ne može napraviti ništa što bi moglo utjecati na spor i ugroziti interese Republike Hrvatske. „Ovdje želimo podsjetiti na situaciju s arbitražom za

Plaža je poravnana i cijeli prostor je poprimio uredniji izgled

Politički akteri prozivaju jedni druge i natječu se tko će biti veći i ispravniji u očima građana tj. birača, a malo tko govori o činjeničnom stanju, o pravima, o obvezama i kako je do svega došlo. I gotovo nitko pri tom ne spominje pravosuđe, čije su kontradiktorne odluke kumovale svim problemima koji se danas vezuju uz Uvalu Lapad.

golf na Srđu. Da je Županija popustila urgiranjima oporbe i smanjila obuhvat, Republika Hrvatska bi izgubila arbitražni spor od 500 milijuna eura“, odgovorili su, među ostalim.

„Činjenica je da je, i nakon proturječnih presuda navedenog suda, koncesionar nastavio raditi i ostvarivati prihode na koncesioniranom području, ali je platio samo manji dio naknade. Mi inzistiramo na plaćanju naknade za koncesiju, što znači da mora podmiriti dug. Što se presuda Visokog upravnog suda tiče, Državno odvjetništvo je, na traženje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, zatražilo ocjenu zakonitosti tih presuda uz sugestiju da ono smatra da su Županija i MMPI postupili ispravno u dodjeli koncesije“, stoji u njihovom odgovoru, u kojem su se osvrnuli i na obvezu održavanja i uređivanja prostora. „Nakon prestanka djelovanja koncesionara, nastao je vakuum. Provjeravali smo što je sve moguće u ovoj situaciji, budući da se radi o ekskluzivnom gradskom prostoru i predmetu spora između koncesionara i Republike Hrvatske. Županija nije mogla naručiti radove čišćenja i održavanja prostora, nego je to mogla i trebala jedinica lokalne samouprave. To imamo potvrđeno i u dopisu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ispravno je da je Grad preuzeo tu obvezu, a troškovi održavanja, naravno, trebaju ići na teret koncesionara. Dubrovačko-neretvanska županija čeka odluku Vrhovnog suda i po njoj ćemo postupiti“, stoji u njihovom odgovoru.

bitnom pitanju možda bi trebala češće i jasnije progovarati. Riječ je o zamršenoj situaciji u kojoj kao da svi pomalo imaju pravo i nitko nema potpuno pravo. Za to vrijeme, nejasna je situacija nad prostorom postala poligon za spinove, politizaciju cijele priče i prikupljanje političkih bodova. I dok se loptice i odgovornost prebacuju, umjesto da se sjedne za isti stol, promišlja i razgovara, oporbeni politički akteri sazivaju zborove građana i izazivaju bijes među stanovništvom, bez da ih ujedno informiraju o stvarnom stanju. Politički akteri prozivaju jedni druge i natječu se tko će biti veći i ispravniji u očima građana tj. birača, a malo tko govori o činjeničnom stanju, o pravima, o obvezama i kako je do svega došlo. I gotovo nitko pritom ne spominje pravosuđe, a upravo su kontradiktorne odluke kumovale svim problemima koji se danas vezuju uz Uvalu Lapad.

I sami građani već mjesecima prozivaju vlast i pozivaju na čišćenje i održavanje plaže. Rijetko se u tim situacijama spominje i trošak tih radova, koje sada definitivno plaćaju građani Dubrovnika, nakon što je gradonačelnik Franković prošloga petka od DORH-a dobio suglasnost za to. U suprotnom, da je Grad plažu koju je Županija dala investitorima u koncesiju čistio bez pravnog temelja, gradonačelnik bi kršio zakon zbog trošenja javnog novca na nešto na što nije trebao.

PREBACIVANJE LOPTICA, SPINOVI I POLITIZACIJA

Dubrovački dnevnik zatražio je očitovanje i od koncesionara, no do zaključenja ovog broja ga nismo dobili. Kako stoji u Zakonu, za održavanje su zadužene jedinice lokalne samouprave, odnosno koncesionar ako postoji, a za područje Uvale Lapad još nije jasno je li koncesionar nad područjem postoji ili ne, odluku o tome Sud tek treba donijeti. No na nju se predugo čeka, a pitanje je itekako važno. Dubrovačko-neretvanska županija je samo davatelj koncesije, no o ovom

Situacija je prilično zamršena, a jedna činjenica vrlo jednostavna – iz špaga građana se odvajaju sredstva za čišćenje prostora zbog problema s koncesijom i apsurdnog pravosuđa, za što oni nisu nipošto krivi. I sami građani već mjesecima prozivaju vlast i pozivaju na čišćenje i održavanje plaže. Rijetko se u tim situacijama spominje i trošak tih radova, koje sada definitivno plaćaju građani Dubrovnika, nakon što je gradonačelnik Franković prošloga petka od DORH-a dobio suglasnost za to. U suprotnom, da je Grad plažu koju je Županija dala investitorima u koncesiju čistio bez pravnog temelja, gradonačelnik bi kršio zakon zbog trošenja javnog novca na nešto na što nije trebao. I upravo zato se plaže i daju u koncesije, kako bi investitori ulagali u vrijedna područja na pomorskom dobru i pritom održali prostor kojega koriste građani i turisti jer to košta. Ova tema je suviše važna kako bi se na njoj prikupljali jeftini politički bodovi, a doprinijeti možemo, i vazda smo mogli i svi mi. Pa taman time da ne bacamo papiriće po kupalištu, da ne pretrpavamo smećem male kantice i da ne ostavljamo limenke za sobom. Samo uz to, ono najminimalnije, već smo puno napravili.

Dotrajala konstrukcija je uklonjena, postavljeni su veliki kontejneri

PONEDJELJAK, 22.7. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

UTORAK, 23.7. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SRIJEDA, 24.7. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

ČETVRTAK , 25.7. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom kuhanim u vinu

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 26.7. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 27.7. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 28.7. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

Objavljen poziv

za javne potrebe u kulturi za 2025. godinu, sredstva povećana za 30 posto

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za kulturu i baštinu, objavio je Javni poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi za 2025. godinu. Navedenim Pozivom pozivaju se kulturne ustanove, udruge, umjetničke organizacije, samostalni umjetnici i druge pravne i fizičke osobe koje se bave kulturnim programima da dostave prijedloge svojih programa za 2025. godinu, radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za iduću godinu.

Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva iznosi 450.000,00 eura, a okvirni broj programa, projekata i manifestacija koje će Grad Dubrovnik putem ovog javnog poziva sufinancirati je 110.

U odnosu na 2024. godinu planirana sredstva koja će se iz gradskog proračuna utrošiti za realizaciju, na temelju poziva odabranih kulturnih programa, veća su za 28.5 posto. Ovo je drugo uzastopno povećanje sredstava za javne potrebe u kulturi budući da su ista u 2024. godini za 55 posto veća nego u godini ranije.

Mimohodom sjećanja odana počast

žrtvama Srebrenice

Gradonačelnik Grada

Dubrovnika Mato Franković i predsjednik

Gradskog vijeća Marko Potrebica sudjelovali su prošlog tjedna u Mimohodu sjećanja povodom 29. godišnjice srebreničkog genocida, kojeg tradicionalno organizira Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika.

Sudionici su se okupili su kod velike Onofrijeve fontane, a kao sim -

boličan čin sjećanja na žrtve, nakon mimohoda Stradunom, u more su u dubrovačkom portu bačeni ljiljani.

‘’8372 osmijeha, 8372 radosti, tuge, slavlja, vjenčanja… Sve to oduzeto je onog dana kada se odlučilo počiniti genocid u Srebrenici. Jasno moramo istaknuti tu riječ ‘genocid’. Pod tim ne smatramo da je jedan narod genocidan nego mislimo da se radi isključivo o politici genocida. Na žalost, politika u Srbiji se nije promije -

nila, ona je ostala jednaka, punih usta mogu reći jednako genocidna. Jer onaj narod koji nije spreman pogledati sebi u oči, prihvatiti greške i zločine, nije spreman krenuti naprijed, pružiti ruku pomirenja i reći oprosti. Moramo se zalagati za istinu i zato i mi u Dubrovniku odajemo poštovanje obiteljima žrtvama, ali i upozoravamo da se sve ono što je bilo ne može promijeniti dok se politika ne promijeni’’, rekao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.

Grad Dubrovnik krenuo s uređenjem kupališta u

Uvali Lapad

DEMOGRAFSKA MJERA

Peteročlanoj obitelji uručeni ključevi gradskog stana

U sklopu jedinstvenog programa Dubrovačke stanogradnje i sukladno prvom hrvatskom Planu upravljanja povijesnom jezgrom te Listi reda prvenstva o davanju stanova u najam na području povijesne jezgre za obitelji s više djece, nova višečlana obitelj uselila je u gradski stan u povijesnoj jezgri, čime su do sada u prostor unutar zidina, zahvaljujući mjerama Grada, uselile tri obitelji s ukupno dvanaestoro djece.

Ugovorni izvođač radova na održavanju ponorskog dobra na području grada Dubrovnika, tvrtka Platanus, već je tada krenula s prvim radovima košnje i uklanjanja oštećenih i propalih dije-

Nakon konzultacija s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i najava o preuzimanju upravljanja nad koncesijskim područjem u Uvali Sumartin, područje lapadske plaže u ponedjeljak ujutro obišao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenice Jelke Tepšić, predstavnika gradske uprave, komunalnih društava i službi. Cilj obilaska bio je definiranje zaduženja i uspostavljanje plana rada kako bi se plaža u Uvali Lapad očistila i uredila te, što je najvažnije, uspostavilo redovno održavanje prostora.

lova drvenih podnih konstrukcija koje predstavljaju ugrozu za sigurnost posjetitelja plaže. U suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci pristupilo se saniranju, odnosno ispumpavanju dijela prostora na platou koji su pod vodom, dok djelatnici Čistoće i Vrtlara područje čiste od korova i zaostalog otpada. Čistoća je već prethodno postavila velike kontejnere za otpad.

Ključeve stana na Prijekome korisnicima – peteročlanoj obitelji Kornelije i Gorana Smolčića, koji su to pravo ostvarili natječajem, uručio je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji pročelnice Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijete Hladilo.

Podsjetimo, stan površine 53,23 metara kvadratnih prethodno je u cijelosti uređen. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 117 tisuća eura, a investicija je u cijelosti osigurana iz Proračuna Grada Dubrovnika, a u čitavom procesu, uz nadležne gradske upravne odjele, operativno sudjeluje i Zavod za obnovu Dubrovnika.

NA UDARU NAJMANJI

Neradne nedjelje

‘ubijaju’ male butige , veliki lanci

u boljem položaju

Kad se pogleda popis radnih nedjelja tijekom ljeta, uglavnom su otvorene one koje pripadaju trgovačkim lancima. Male butige koje imaju manje zaposlenika teško hvataju isti korak

Piše Ivona Butjer Mratinović

Zakon o trgovini, koji zabranjuje rad butiga praznikom i nedjeljom, s izuzetkom od 16 nedjelja kada mogu raditi i koje trgovci sami biraju, u primjeni je od ove godine. Djelatnici u trgovinama su uglavnom zadovoljni jer sada su sigurni kako će im slobodan dan u tjednu biti osiguran, u struci u kojoj se temeljna radnička prava nerijetko krše, pa i što se tiče osiguravanja godišnjih odmora i slobodnih dana. Vlasnici trgovina su uglavnom nezadovoljni jer im je na dane koji su nekad bili radni, ili se radilo u skraćenom formatu, promet, a onda i profit pao na ništicu. Kada se gleda popis butiga koje u Dubrovniku sada rade nedjeljom, može se vidjeti kako ih je veliki broj otvoren, a uglavnom se vezuju uz velike trgovačke lance. Svi oni, tih će 16 radnih nedjelja koje mogu iskoristiti, uglavnom potrošiti ljeti, kad je promet veći zbog turističke sezone. Male butige koje imaju manje zaposlenika i nemaju više poslovnica, u znatno se nepogodnijem položaju, kako nam govore trgovci.

‘LJUDI OČEKUJU DA KONKURIRATE VELIKIM

LANCIMA, MI TO NE MOŽEMO’

„Ovaj Zakon je smiješan, ali izdržat ćemo koliko možemo pa kad više ne budemo mogli, zatvarat ćemo ili će raditi Nepalci“, govore nam

trgovci koji su htjeli ostati anonimni. „I naravno kako su trgovački lanci koji imaju više butiga tu u puno povoljnijem položaju nego male butižice koje imaju pet, šest zaposlenika. Očekuje se da se njihov rad adekvatno plati, da se podignu plaće, ali na osnovu čega? Za povećati plaće, vi morate povećati promet i smanjiti troškove, a kako to postići? Kupci traže da budete konkurentni jednom Tommyju, a to je nemoguće, pogotovo uz ovakve zakone. Tako da nije nimalo jednostavno“, govori nam jedan od njih. Smatraju kako to posebno dolazi do izražaja preko ljeta kad je veći promet i naglašavaju kako je nelogično da destinacija poput Dubrovnika ljeti nedjeljom i praznikom zatvara butige.

„Nepravedno je. Preko zime, u siječnju, veljači, ožujku, to ima smisla. Ljeti imate pet praznika i morate biti zatvoreni. Turistička smo destinacija, a mi taktiziramo koju ćemo nedjelju raditi, koju nećemo, to je katastrofa. Po meni bi nekoliko butiga u destinaciji kakva smo mi trebalo raditi i po noći, ima i kasnih letova, ljudi koji dođu možda se žele osvježiti, pojesti nešto…“, govore nam.

„Mi smo Dubrovnik, nismo ni Sinj, ni Slunj i po meni ne mogu i za jedne i za druge vrijediti ista pravila. Najbolje bi bilo da gosti ostanu

Kada se gleda popis butiga koje u Dubrovniku sada rade nedjeljom, može se vidjeti kako ih je veliki broj otvoren, a uglavnom se vezuju uz velike trgovačke lance. Svi oni, tih će 16 radnih nedjelja koje mogu iskoristiti, uglavnom potrošiti ljeti, kad je promet veći zbog turističke sezone. Male butige koje imaju manje zaposlenika i nemaju više poslovnica, u znatno se nepogodnijem položaju, kako nam govore trgovci

„Naravno kako su trgovački lanci koji imaju više butiga tu u puno povoljnijem položaju nego male butižice koje imaju pet, šest zaposlenika. Očekuje se da se njihov rad adekvatno plati, da se podignu plaće, ali na osnovu čega? Za povećati plaće, vi morate povećati promet i smanjiti troškove, a kako to postići? Kupci traže da budete konkurentni jednom Tommyju, a to je nemoguće, pogotovo uz ovakve zakone.

Tako da nije nimalo jednostavno“, govori nam jedan od njih

doma i samo nam pošalju solde, da im ništa ne nudimo“, oštro je poručio jedan dubrovački trgovac.

‘ RADIT ĆEMO ZIMI ’

No, vlasnik butige DB Kantun, među sugrađanima poznatije kao ‘Brbora’, Ivo Brbora zastupa nešto drugačije mišljenje.

„Iznenadit ćete se, ali mi ne radimo nedjeljom. Ljeti ne, ali zimi ćemo raditi kad drugi ne budu radili. Više smo orijentirani na domaće ljude. Naši zaposlenici neće raditi ljeti nedjeljom, neka se odmaraju“, kaže Brbora. Dodaje, da se njega pita, ne bi se radilo ni jednu nedjelju, ali bi za praznike uveo drugačija pravila.

NERADNE NEDJELJE ILI VEĆA KONTROLA?

Neradne nedjelje su trgovcima koji svoje vrijeme žele provesti s djecom koja su za vikend obično doma, rješenje koje pozdravljaju. No, zanimljivo je kako su u pravilu trgovci koji su radili nedjeljom i praznikom imali znatno bolja primanja nego što je to sada slučaj, jer se takav rad, sukladno Zakonu, više plaća. Ipak, većina djelatnika u trgovinama pozdravlja ovu odluku jer sada imaju zajamčen slobodan dan, a to se njihovo pravo vrlo često kršilo, posebno u trgovinama koje pripadaju većim trgovačkim lancima, pa i zbog činjenice kako se radi o deficitarnom zanimanju. No, postavlja se pitanje je li rješenje u uvođenju neradnih nedjelja ili u tome da se pojačaju nadzori i kontrole u strukama u kojima se krše radnička prava i ugovori o radu te da se poslodavce na takav način primora da ih poštuju. Uostalom, posao trgovca je fizički jedan od zahtjevnijih pa je sasvim logično kako je takav rad bez adekvatnog odmora teško izdržati.

„Nemam ništa protiv toga da se nedjeljom ne radi, ali bilo bi dobro kad bi se tijekom praznika radilo kao prije, znači neko skraćeno radno vrijeme. To zna biti nezgodno, pogotovo kad praznik padne u subotu… A što se tiče nedjelja, nemam s time problem. Sve se može kupiti i u subotu, a nedjeljom… Pa ima oko mene Studenaca koliko hoćete, ne smeta mi što će ljudi tamo kupiti kruh, ili na benzinskoj pumpi, umjesto u mene u butizi“, govori Brbora.

ULAGANJE U ZDRAVSTVO

Isporučen prijenosni

ultrazvučni uređaj za ambulantu na

Lastovu

Prijenosni ultrazvučni uređaj s linearnom i konveksnom sondom, marke SonoScape E2 isporučen je Domu zdravlja „Dr. Ante Franulović“ Vela Luka, za Ambulantu Lastovo.

Uređaj je isporučila i provela edukaciju s djelatnicima tvrtka MEDICAL CENTAR d.o.o., a ukupna vrijednost uređaja iznosi 12. 340,00 eura s PDV-om.

Uređaj je u potpunosti financirala Dubrovačko neretvanska županija.

Nabavkom ovoga vrijednog uređaja poboljšat će se kvaliteta zdravstvene skrbi za stanovnike i turiste ovoga najudaljenijeg otoka u našoj županiji.

‘IZNOVA ODUŠEVLJAVATE’

Najbolje hrvatske veslačice, sestre Jurković na prijemu u palači Ranjina

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jelena Dadić Račić primili su u palači Ranjina Ivanu i Josipu Jurković, koje su na Europskom prvenstvu u veslanju osvojile brončanu medalju.

‘Uistinu cijenimo vaš trud i zalaganje. Stalno nas iznova oduševljavate rezultatima i ovo je jedan simboličan način da vas pohvalimo i čestitamo vam’, rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Podsjetimo, na Europskom veslačkom prvenstvu u mađarskom Szegedu 28. travnja, Ivana i Josipa Jurković ostvarile su veliki uspjeh i osvojile brončanu medalju u ženskom dvojcu bez kormilara.U cilj su ušle s vremenom 8:03.13 minuta i tako došle do svoje prve seniorske medalje. Do 1500 metara, sestre Jurković bile su četvrte, ali su snažnim finišem u posljednjih 500 metara uspjele osvojiti broncu. Prva je ovo seniorska medalja u veslanju za Hrvatsku nakon punih 12 godina.

Ljeto u restoranu Academia

Ljeto je u punom jeku, a Studentski centar s novim događajima donosi pravo osvježenje!

Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da od ovog tjedna pa do kraja kolovoza, SCDU započinje s nizom nezaobilaznih programa namijenjenih svakom nepcu i onima željnih dobre zabave po atraktivnim cijenama. Svakog četvrtka od 20:00 do 24:00 sata, očekuje vas nezaboravna večer ispunjena jedinstvenim koktelima, a petkom u istom terminu, uživajte u mušulama na buzaru koju njihovi kuhari spremaju ispred vas ili pak u plati vrhunskog dalmatinskog pršuta i sira.

Događaji se ponavljaju istim danima. Sjajna atmosfera je zagarantirana. Čekamo vas!

Parking u garaži je besplatan.

Za navedene programe rezervirajte svoje mjesto na vrijeme jer je broj ograničen. Za rezervacije i dodatne informacije, molimo kontaktirajte +385 99 528 0647.

RAZGOVOR S UMJETNIČKOM RAVNATELJICOM IGARA

Martina Filjak: „Od samog početka s velikom ljubavlju smo rekli – Igre treba vratiti Gradu!“

Iako definitivno nije novo lice na kulturnoj sceni, Martina Filjak novo je lice na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je preuzela vodstvo umjetničke ravnateljice. Za Dubrovački dnevnik ova međunarodno priznata pijanistica otkrila je koji su sve izazovi takve funkcije, koje se ideje kriju iza ovogodišnjih, 75. Igara, i kako se snašla na festivalu s dugogodišnjom tradicijom

Krenimo od početka. Kad je došla ponuda za ovu izazovnu poziciju, kako ste reagirali?

Svakako je to bilo veliko iznenađenje za mene. Već sam prije sastavljala programe i programske koncepte za različite situacije, ponekad dvodnevne programe, ponekad programe za čitavu večer. Apsolutno sam sanjala da u jednom trenutku vodim svoj festival, imala sam jasnu viziju o tome. S druge strane, nisam niti sanjala da bi to mogle biti Dubrovačke ljetne igre, koje su naš najveći festival. Bila sam svjesna da je to jedan ogromni festival, koji ima već vrlo definiran i jak identitet. Recimo, Splitsko ljeto ima identitet kao festival opere i dramskog kazališta, Osorske glazbene večeri su prvenstveno glazbeni festival s naglaskom na praizvedbe, a Dubrovačke ljetne igre su festival koji je poprimio vrlo snažan identitet, festival dramskog kazališta i klasične glazbe, s popratnim programima koji se mogu mijenjati, ali taj realitet i identitet je vrlo, vrlo jasan. Tako da znajući to, definitivno to nije bila ponuda koju sam odmah prihvatila. Bila sam svjesna i opsega posla, odgovornosti, svega što to obuhvaća, znajući da dolazi 75. obljetnica, koja je, ne bih htjela reći opterećenje, već ću se pozitivno izraziti - dodatna odgovornost, dosta dugo

Piše Ivana Smilović foto GORAN MRATINOVIĆ, Dubrovačke ljetne igre

sam razmišljala o tome. Tijekom toga, razmišljala sam i o usklađivanju vlastitih obaveza u inozemstvu, o usklađivanju vlastite karijere, o sastavljanju tima, upoznavanju tima, ali sam i proučavala arhivu i članke o Dubrovačkim ljetnim igrama u zadnjih 10-15 godina, pa i više, za što mi je trebalo više dana, iako sam i sama ovdje mnogo nastupa-

Otvaranje Igara ne donosi pauzu, već se o svemu treba brinuti, pa čak i o sljedećem izdanju festivala

la. To je definitivno bio jedan osobni proces. Odlučila sam se to prihvatiti zato što sam i htjela tu jednu vrstu novog izazova u životu, a s druge strane postoji čitav niz umjetnika u inozemstvu koji se zaista jesu uhvatili takvih izazova. Recimo, Nicola Benedetti, slavna violinistica je prihvatila posao umjetničke voditeljice Edinburgh festivala, koji je

ogroman. Francuski pijanist koji dolazi u Dubrovnik 30. srpnja, Pierre Laurent Aimard je neko vrijeme ravnao festivalom u Aldeburghu. Renaud Capuçon, koji dolazi u Dubrovnik 14. kolovoza je također prihvatio slične izazove. Svi oni nekako to uspijevaju i vjerojatno donose nove kreativne impulse festivalima. S druge strane, ja mislim da je za jedan festival zdravo da povremeno mijenja umjetničko vodstvo, mislim da svatko donosi neke nove ideje. Dubrovačke ljetne igre su do ove, 75. obljetnice, vidjele i intendanata i intendantica koji dolaze i odlaze, a Dubrovačke ljetne igre su preživjele. U tom smislu mislim da je zdravo da se umjetničko vodstvo mijenja, da fluktuira, da dolaze nove ideje i da u nekom trenutku zapravo taj festival, u nekom novom stanju, bude predan sljedećoj osobi za koju se također nadam da će znati najbolje.

Puno razmišljanja je dovelo do toga, ali sad smo tu, Dubrovačke ljetne igre su krenule. Kakvi su vam dojmovi? Sve je onoliko stabilno koliko može biti. Na umjetničkom vodstvu je trenutno da planira 2025. i da podržava umjetnike koji su

sada ovdje kako bi ostvarili neke od svojih najboljih izvedbi upravo na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Mnogi zapravo smatraju da su Dubrovačke ljetne igre posao od dva mjeseca. Zato ja to stalno ističem, meni je kao glazbenici, kad sam razgovarala o preuzimanju ove funkcije, baš taj legendarni francuski pijanist rekao stvar koja je prekrasna i zapravo vrlo skromna i dostojanstvena. Savjetovao mi je: „Prihvati tu poziciju. To će ti biti puno više posla nego što budeš mogla zamisliti, ali bit ćeš utoliko zahvalnija za svaki koncert i svaki vlastiti nastup.“ Zasad je bio u potpunosti u pravu. Već se sad veselim njegovom koncertu. Međutim, biti s ove strane organizacije i vidjeti koliko je toga potrebno, što se sve događa u pozadini kako bi se jedan, čak vrlo jednostavan koncert mogao održati, da ne govorimo o većim koncertima, baletu, predstavama… Fascinirana sam i zahvalna svojim suradnicima i cijelom timu, stalno to ističem, baš kako se ne bi imao dojam da se to događa u nekoliko tjedana prije Igara, pa se, eto, postave stolice i to je to. Zaista cijelu godinu rade na-

porno, planiraju, vraćamo planove, gledamo ponovno kako još jednom sve skupa izvesti. Zaista, u Igrama rade ljudi koji vole Igre. Neki su od njih vezani za Igre otkad su bili mali, neki su došli kao studenti i polako pronašli svoj put, svima nam je zapravo zajedničko da te Igre volimo, cijenimo, želimo da budu što bolje i da želimo da tih 47 dana živimo s tom umjetnošću.

Više puta ste naglasili vrijednost suradnika, kako su vas prihvatili?

Pa, to biste morali i njih pitati! (smijeh) Nadam se da su me dobro prihvatili, osjećam da je atmosfera pozitivna, naravno da svi radimo pod opterećenjem i trenutno želimo da sve bude najbolje moguće, ali kad vidim kako moji suradnici uživaju u predstavama i koncertima, to mi daje jedno veliko zadovoljstvo. Znači da još uvijek, pored svog posla kojega imaju, imaju i kapacitet da dožive umjetnost i da u njoj uživaju.

Ključan je timski rad, svaki segment treba biti pokriven i usklađen.

To je jako ključno, ključan je i taj ljudski faktor. Stalno se Dubrovčani žale, s pravom, da

ima jako puno turista u Gradu, ima jako puno buke svugdje, to možda i jesnu faktori ili ometanja ili otežavanja. S druge strane, Grad živi od turizma i treba se pronaći balans. Ljeto je, vruće je, temperature su strašno narasle, svima je puno teže raditi, glumcima je teže izgovarati rečenice, umjetnicima je teže svirati, našoj tehničkoj ekipi je teže pomicati stolice, reflektore, velike terete… Ako možemo pritom imati pozitivnu atmosferu, mislim da to dosta znači svima.

Spomenuli ste prošlo vodstvo, odnosno da su nekad promjene nužne. Što ste vi donijeli na Igre?

To je zapravo nešto što će se možda objektivno vidjeti na kraju ove sezone. Što se tiče samog programa, napravili smo vrlo jasan balans između dramskog i glazbenog programa. Uvođenje festivalske teme – uvjetno rečeno, znanje koje sam stekla na međunarodnim festivalima je da danas i u zadnjih deset godina svi rade s festivalskom temom. Ove godine je to tema Mediterana, što je jedna jako zahvalna i bliska tema, jer se može diskretno i suptilno, ali ponekad i vrlo jasno provući kroz sve programe, a ipak na neki način priča kroz cijeli festival,

petak, 19. srpnja 2024. Dubrovački

ako je svaki program povezan s tim. Povezuje nas sa zemljama Mediterana, a i pokazuje koliko je Mediteran i naše mediteransko podrijetlo inspiriralo velike umjetnike. Primjerice, na koncertu Dubrovačkog simfonijskog orkestra, kojim dirigira Sebastian Lang-Lessing, a Monika Leskovar je solistica, nismo slušali ništa mediteransko, ali smo slušali Mendelssohnovu Talijansku simfoniju. Shakespeare nije Mediteranac, ali je svoju dramu Oluja smjestio na nepoznat otok na Mediteranu, koja će se odigrati na nama svima poznatom Lokrumu. Svugdje se vuče ta nit, negdje je vrlo diskretna i na taj način pričamo priču. U to se sjajno uklopila i izložba Mare Bratoš „Lopudski portreti“, kao i izložba „Mediteran u hrvatskom slikarstvu 20. i 21. stoljeća“. U programu se nastavlja i konzistentni rad s djecom, stalno imanje na umu da moramo imati programe za djecu, da ih moramo involvirati, omogućiti obiteljima s djecom da pogledaju koncerte ili predstave. Tako primjerice imamo predstavu Sunčane Škrinjarić „Čudesna šuma“, kao i koncert namijenjen djeci, ali i donacijski koncert namijenjen Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića. To je novost na našem repertoaru za koju se nadam i želim da postane godišnja tra-

dicija. Treba se više brinuti za mlade, kao i o sinergiji sa zaista svim gradskim kulturnim institucijama. Ovdje u Gradu itekako imamo što za pokazati! Kad sjednemo, prvo o čemu razmišljamo je: ¨Što imamo u Gradu? Što možemo napraviti s tim?“, a tek onda o tome da dovodimo nekoga izvana. To je ključ, iako naravno da u glazbenom programu dolaze velike svjetske zvijezde, to je sjajno i nešto što Dubrovniku treba kako bi se zaista našao na mapi europskih i svjetskih festivala i dobio poziciju koju apsolutno zaslužuje. Već smo ove godine bili na BBC-ovoj listi 30 najboljih festivala u Europi. S druge strane, dolazi mnogo stranaca u Grad, zašto njima ne pokazati ono najbolje od Grada? Zašto njima ne pokazati koliko kulturnih institucija ovdje djeluje za jedan mali Grad i koliko su oni kvalitetni? Važna je kontinuirana suradnja i s Kazalištem Marina Držića, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Maticom Hrvatskom, Studentskim centrom Lero, Linđom, Umjetničkom galerijom Dubrovnik, Umjetničkom školom Luke Sorkočevića. Na posljednjem koncertu prije Opere gale, 23. kolovoza, nastupit će dvoje mladih dobitnika nacionalnih nagrada s nagrađenim komornim sastavima Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Oni su dobitnici najvećih nacionalnih nagrada, riječ o nadarenoj, posvećenoj djeci koje imaju fantastične profesorice. Realno je da je to zapravo najudaljenija glazbena škola u Hrvatskoj i da na mnoga nacionalna natjecanja moraju putovati avionom. Stoga je logično da će prihod koncerta ići upravo učenicima da mogu ići dalje na natjecanja, koncerte, dalje se graditi i izgrađivati.

Posljednjih godina Igre su se često kritizirale na način da ih se zvalo „Zagrebačke ljetne igre“. No sad je i čelnik Dustre, Željko Raguž, pohvalio povratak Dubrovniku, a takvi se komentari mogu čuti od građana.

Meni je izuzetno drago da je to prepoznato. Moji suradnici Senka Bulić i Marin Kaporelo i ja zaista radimo kao čvrsti tim i kad smo se u početku okupili, situacija je bila takva da smo svi, izuzev, Marina, svi dolazili u Grad kao umjetnici, čitav niz godina. Ja sam u Dubrovniku uvijek bila lijepo prihvaćena kao glazbenica, dolazila sam 2008., svake dvije godine, ponekad s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, ponekad na Igrama, ponekad u nekoj drugoj organizaciji. Slično je bilo sa Senkom, ona je dolazila kao glumica u vrlo popularnim predstavama. Obje volimo taj grad, poštujemo ga, cijenimo ga, volimo tu publiku i ta publika poznaje nas. Kad smo se u početku nalazi-

Mediteran se provlači kao tema u cijelom programu Igara, a u priču se uklopila

izložba Mare Bratoš Lopudski portreti

li i razmišljali kako oblikovati sve dalje, zapravo s velikom i iskrenom ljubavlju prema Dubrovniku i Igrama, rekli smo: „Igre treba vratiti Gradu!“. To je bila polazišna točka i ako je to prepoznato već sada u prvoj sezoni, nitko sretniji od nas. Upravo je to bila naša namjera.

Zapravo servirati ono što Dubrovnik inače nudi u sklopu programa Igara.

To ima više smisla ljudski, kulturološki, u vidu poštovanja prema Gradu, poštovanju prema svemu ono što jest, a na kraju krajeva i prema Igrama koje obilježavaju 75. obljetnicu, prema Dubrovačkom simfonijskom orkestru koji iduće godine slavi 100 godina. S puno sam orkestara svirala i puno putovala po cijelom svijetu, pa mogu reći da nema baš puno gradova od svijetu od 30 i 40 tisuća stanovnika kojima je orkestar star stotinu godina. To ću uvijek isticati zato što je to nešto na što baš trebamo biti ponosni. S druge strane, to nam i budžetno omogućava da ukoliko radimo s onim što imamo, ponekad napravimo nešto kvalitetnije, bolje, u većoj sinergiji, u većoj podjeli troškova. Na taj način se može i puno lakše raditi i puno lakše osmišljavati, pozitivnija je atmosfera.

Kad ste spomenuli budžet, kad se priča o Igrama, ali i drugim kulturnim manifestacijama, česta točka prijepora su financije. Koji je vaš stav oko financiranja Igara?

Mi smo zapravo apsolutno zahvalni na svakoj podršci, na svakoj sumi koji dobijemo. Zahvalni smo sponzorima, mislim da će te suradnje biti još jače u budućnosti. Baš zato kako bi se možda s vremenom ponovno privukao i vratio dio kulturnog turizma, kulturne publike. Naravno da uvijek može više, ali njorganje nam u tom smislu isto tako neće puno pomoći. Onog trenutka kad znamo budžet ili kad ga pretpostavljamo, pregovaramo i tražimo balans kako ćemo napraviti najbolji mogući program s onim što imamo.

Ali neki će na kraju ipak reći da je riječ o prevelikom budžetu.

Što sam često čula ovih dana – nije se rodio taj tko bi svakome ugodio. (smijeh)

Kad ste to spomenuli, svakako će biti prigovaranja i njorganja. Jeste li spremni za kritike, reakciju publike koja će možda biti i negativna?

Spremni smo na apsolutno sve. Na kraju

krajeva, i Senka i ja smo izvedbene umjetnice, a kad izađete na scenu, vi to predajete drugima i bez publike nema igara, niti osobnih, niti Dubrovačkih ljetnih igara. S druge strane, posjećenost publike i finalna reakcija ipak će se vidjeti krajem ljeta, gdje ćemo gledati pluseve i minuse, gledati širu sliku. Nadam se da će ostati više pozitivna nego negativna. Na svaku reakciju moramo biti spremni jer je to jednostavno tako. Uvijek sam se čudila umjetnicima koji izađu na scenu i nisu spremni na negativnu reakciju. Onog trenutka kad obavimo posao i predamo ga drugima, zapravo više nije naš.

Zapravo vaše iskustvo kao glazbenice je uvelike pomoglo u ovoj funkciji?

I meni iskustvo kao glazbenice, Senki iskustvo kao glumice, zapravo znamo o čemu se radi. Možemo izabrati program i produkcijski, ljudski, umjetnički potruditi da ljudima koji dolaze omogućimo najbolje moguće uvjete da sami sebe ostvare, ali to je ujedno i najviše što možemo učiniti.

Nećemo reći da se „prve Igre u vodu bacaju“, ali je li se već razmišlja o sljedećim godinama?

Ja o 2025. razmišljam od veljače ili ožujka. Već imamo strane umjetnike zapisane. Jer recimo kad smo bukirali Renauda Capuçona, kontaktirala sam ga u svibnju prošle godine, imao je jedan jedini slobodni datum ovo ljeto. Za nekoliko umjetnika moramo jako unaprijed planirati. Cilj nam je da u rujnu, čim završe Igre, imamo vrlo jasan prikaz sezone 2025. i kako bi naš ured u miru i bez stresa uplovio u to.

Kako kombinirate obaveze kao glazbenice s ovom funkcijom?

Hiperaktivna sam! (smijeh) I previše sam vremena na telefonu. Zasad sve stignem. S dobrom pripremom i mentalnom organizacijom se sve stigne. I prije sam bila tip glazbenice koja svira različite repertoare paralelno i navikla sam na paralelne tračnice i na hiperaktivnost. Zapravo, volim ljude, volim umjetnike, ne samo umjetnost, volim razgovarati s njima, slušati što misle, gledati njihove impulse. Vjerujem već sada da će 2025. biti vrlo zanimljiva. Mene ova funkcija vrlo ispunjava, naravno vidjet ćemo što donosi iduća godina. Ali, ponosna sam na Dubrovačke ljetne igre. Festival koji je došao do 75. obljetnice… Cijeli tim i ja bismo jednostavno htjeli da bude najbolji mogući i da Igre žive svoj puni potencijal.

Novo vodstvo Igara čine Martina Filjak, Marin Kaporelo i Senka Bulić

MLADI I TALENTIRANI GLAZBENICI

Jazz senzacija Svjetskog

jazz orkestra glazbenih

mladeži & Luisa Bonille oduševila publiku na Lovrjencu

Sjajni mladi glazbenici iz cijeloga svijeta okupljeni u Svjetski jazz orkestar glazbenih mladeži pod vodstvom renomiranog Luisa Bonille na tvrđavi Lovrjenac su priredili pravu jazz senzaciju!

Pozdravivši okupljenu publiku i poželjevši dobrodošlicu na Dubrovačke ljetne igre, umjetnički voditelj ansambla Luis Bonilla istaknuo je kako su jako sretni i uzbuđeni zbog nastupa na jednom od najprestižnijih festivala na svijetu. Tajnica Udruge Hrvatska glazbena mladež Dubravka Dujmović Kušan zahvalila je Dubrovačkim ljetnim igrama, umjetničkoj ravnateljici Martini Filjak, svima koji su ih podržali i vjerovali u njih.

PRVA IZLOŽBA U SKLOPU IGARA

Mara Bratoš otvorila

‘Lopudske

portrete’

Izložba pod nazivom Lopudski portreti naše renomirane fotografkinje Mare Bratoš otvorena je u atriju palače Sponza. Najprije se publici obratila kustosica izložbe, Jelena Tamindžija Donnart koja je zahvalila umjetničkoj ravnateljici Dubrovačkih ljetnih igara Martini Filjak te istaknula kako je ova izložba hommage dubrovačkim korijenima.

„Izložba okuplja tri serije radova koje su snimane od 1998. sve do 2024. te se radi o crno-bijeloj fotografiji koja je snimana na filmu, a ova novija u digitalnoj fotografiji. Mara nas ovom izložbom poput dubrovačkih plemića odvodi izvan du-

brovačkih mira na elafitski Lopud. Kad s Postire kročimo na kopno, osjećamo tu jednu vrstu zajedništva otočana koji su u međuovisnosti, koji su fizički ograničeni samim otokom i gdje se stvara jedna drugačija vrsta prijateljstva i poznanstva. To je poput dnevnog boravka gdje svi hodaju bosi, s nogama punih pijeska, sa šugamanom oko bokova, uz šum mora i miris borovih iglica. Ova izložba iako je osjetimo čulom vida, itekako polučuje naše osjetilo sluha i olfaktorna osjetila. Mara Bratoš stvorila je poseban dnevni boravak dijapazona svojih likova koji tvore sam otok, odnosno Mediteran, koji je i tema

okosnica ove izložbe i samih Ljetnih igara“ navela je Tamindžija Donnart i zahvalila tehničaru Kristijanu Bebiću i koordinatorici izložbe, Marijeti Radić. Umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Martina Filjak naglasila je kako je Mediteran misao vodilja ovogodišnjeg jubilarnog izdanja Dubrovačkih ljetnih igara, a upravo se u tu misao vodilju, atmosferu i senzilibitet Mediterana, savršeno uklapa izložba Mare Bratoš. Mara Bratoš istaknula je kako je predivno vidjeti sve svoje fotografije na okupu, ljude koji dolaze i podržavaju izložbu te zahvalila svima.

GLAZBENI PROGRAM

Harmonija violončela

Monike Leskovar i DSO pod ravnanjem

Sebastiana Langa-Lessinga u prepunom Dvoru

Renomirana violončelistica Monika Leskovar i Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Sebastiana Langa-Lessinga 15. srpnja su u prepunom Kneževu dvoru priredili pravu glazbenu čaroliju izvodeći skladbe Rossinija, Čajkovskog i Mendelssohna, koju je festivalska publika nagradila ovacijama i dugotrajnim pljeskom.

„Uvijek je poseban doživljaj svirati u Kneževu dvoru, a pogotovo kad ima toliko ljudi koji pažljivo slušaju koncert. To je prekrasan spoj i dogodi se jedna čarolija kada publika ovako pozorno sluša, a meni to jako pomaže. Hvala svima!“, podijelila je svoje dojmove Monika Leskovar neposredno nakon koncerta za kojeg se tražila karta više.

GLAZBENI PROGRAM

Veliki pljesak i ovacije za prvu dramsku premijeru Kafetarija

Dramski program jubilarnih 75. Dubrovačkih ljetnih igara započeo je 13. srpnja premijernom izvedbom kultne Goldonijeve Kafetarije pred prepunim gledalištem na Držićevoj poljani. Predstava je nastala u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, u režiji Paola Tišljarića, po prijevodu i adaptaciji Frana Čale na dubrovački govor i uz pokroviteljstvo Studenca.

Izvedbu je ostvarila glumačka ekipa predvođena Marijanom Nejašmićem Banićem u ulozi gospara Lukše i Hrvoja Sebastiana u ulozi Frana kafetijera, Edija Jerteca u ulozi trgovca Dživa, Angele Bulum u ulozi njegove žene Blage. Karlo, tobožnji konte je Antonio Agostini, a Lukrecija, njegova žena, Marija Šegvić. Balarinu Giselle glumi Srđana Šimunović, a Zoru, vlasnicu kartašnice, Mirej Stanić. Toni, Franov djetić je Bojan Beribaka, a inspektor Boris Matić. U ulogama furesta i maškara našli su se članovi plesnog studija Step’n Jazz.

petak, 19. srpnja 2024. Dubrovački

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Rita, Avdo i Antun - pažljivim razgledanjem cijele izložbe Iz okvira, gospara Ćimića, u Dubrovačkoj baštini užitak je potpun

Jelena, Nikolina i Valentina - u programima Art Radionice Lazareti uživati uvijek je milina

Bruno i Antonela - slomljena ruka sretni bračni par nije u dolasku na odličnu izložbu omela

Mia i Dubravka - ljeta provoditi u svom Dubrovniku neizostavna je “stavka”

Andrija, Mirso i Maja - bez obzira na zvizdan svaki je dubrovački dan čista uživancija

Vesna, Saša i Petar - osvježe bar rashlađena pića kad već ne ćarlija vjetar

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Jelica i Zina - prijateljice su od srednjoškolskih “davnina”

Kristijan, Nina, Petar i Mara - ljetna večer u dragom društvu ima više čara

Dolores i Najka - vrijedne izložbe detaljno razgledaju, a ne samo iz prikrajka

Matija, Dora, Jana i Linda - uspješno Co-lažiranje puno energije s užitkom i gledati i odigrati prija

Primož i Sanja - ljubav i sreća im može biti samo veća, a nikada manja

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Fora metafora

Na lanjskom otvaranju Igara, publika i znalci su pohvalili dominaciju zvijezde glumišta, Natašu. Ove jubilarne godine, dominaciju je preuzeo naš gradonačelnik. Nakon što je pozdravio sve velikodostojnike, uključujući i gradske službenike, pozdravio je i običan puk izvan svečane lože, da bi ga odma potom lustro poradi pretjerane ljubavi prema tezoru.

Naravno, bilo je to festivalsko promišljanje u duhu citiranog akademika Luka Paljetka, čiji je ulomak iz antologijskog zapisa Ja-Dubrovnik pročito, a koji zapis savršeno oslikava naš Grad, kakav je bio, što jest i što treba bit. Našem Luku je Dubrovnik bio sve, a on Dubrovniku samo - stanovnik. Stajao je, kaže, kao očuđeni kamen pred Gradom, nevjerojatnom slagalicom od brižno klesanih kocaka i podsjetio nas da je nekoć svaki došljak (i muškarac, i žena), moro donijeti sa sobom kamen, ne manji od jednog kila. Govoreći o mjeri, skladu, skromnosti, mudrosti i zajedništvu, vrijednostima Grada kakav je nekad bio, naš gradonačelnik nije odolio spomenut i Grad kakav je danas. Došla su vremena pohlepe za tezorom, apartmanom, restoranom, suvenirnicom i taksijem. Time je naš gradonačelnik sam sebi odgovorio - je li ovim pohlepnicima Dubrovnik sve i jesu li oni njemu samo – stanovnici?

Nije doduše imo vremena otkrit građanima ‘ko li je to potpiso dozvole za tolike apartmane, restorane, suvenirnice i gumene bombone. Malo je bilo vremena da savjetuje svekoliko pučanstvo čime da se inače bave, a kako bi izbjegli zamku pohlepe. Je li možda alternativa ponižavajućem pranju lincuna za tričavih 200 eura dnevno, otvaranje nekih časnijih obrta; recimo postolarske i urarske radnje, klesarske radione za kamene kocke, češljaone za preradu vune, kovački i konjo-potkivački obrt, izrada samara? Ili, za one velike investitore, tvornice s velikim fumarima, za proizvodnju piture, ulja, ugljeno-grafitnih proizvoda? Pa bi onda i siroti hotelijeri došli na svoje. Održani su i unutarstranački izbori u HDZ-u. Dosadašnji predsjednik stranke i kandidat za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković, glasao je na biračkom mjestu na zagrebačkom Svetom Duhu, kojom prilikom je uz neodoljiv osmijeh, a slaveći demokraciju, dao glas samom sebi!

Nije bilo drugih kandidata, jer prema njegovim riječima, ni’ko nije lud s njime se natjecat. Logično je da tim koji ostvaruje povijesno najveća postignuća za hrvatske građane, ne treba mijenjati. Nekima sve sliči izborima u Sjevernoj Koreji. Ni tamo nema protukandidata, samo Otac naci-

je. Zato valjda u politici nema odljeva mozgova?! Prošli vikend u Parku mladeži u Splitu održan je jubilarni deseti Ultra Europe festival, a slijedeća tri dana preseljen je na Brač, Hvar i Vis. Štovatelji planetarno popularnih dj-eva i elektronske glazbe, njih 150 tisuća iz svih krajeva svijeta, bili su oduševljeni.

Stariji građani i glazbeno drugačije opredijeljeni žitelji Splita, bili su znatno manje oduševljeni. Aktere ovih događanja su nazvali gostima iz pakla. Nisu ni bili u Paklu mladeži, ali znaju kritizirat. Za njih je Ultra tek tri noći pijanog urlanja i dernjave, masovna povraćanja na oba kraja tijela, gdje god se stigne, najčešće po ulicama i trgovima. Nije im jasna ultra zabava s tisućama pijanih, zapišanih i od droge obnevidjelih partijanera, izvaljenih po ulicama i parkovima, a nerijetko i u đardinima. Jednom riječju, Sodoma i Gomora. Altroke muzika; nagutaju se svega na dohvatu ruke i onda satima slušaju taj, stalno isti ritam i u transu mlate glavom, ko oni kučići na federima koji su nekad visjeli ispod zadnje šajbe u autima. Jedino su pohvalili radnike Čistoće; i one koji su čistili, ali i 50 onih na ‘bolovanju’. Pohvalili su i inovativne mobilne pisoare u obliku plastične bačve s četiri špijerlice, tako da četvorica mogu istovremeno reciklirat pivu. Nazvali su ga četveropiš, a nadaju se da će ga gradske vlasti razmjestit po cijelom gradu, kad ovo prođe. I ove godine na Ultru su se vratili svećenici koji su sa svog štanda dijelili vodu pregrijanima.

U Split su došli iz svih dijelova Hrvatske, a oko njih droga, alkohol, blud. Policija svjedoči o stotinama uhićenih, bolnica o jednom smrtnom slučaju i desetinama njih ispumpanih i spašenih, a jednome je kažu, zakrpana rupa na guzici! Nije još nađeno sredstvo kojim je rupa probužana. U cijeloj Americi, u vrijeme Reagana, Kongres je odredio dobnu granicu od 21 godinu za konzumaciju alkohola. Zakonska dob za držanje i nošenje oružja pak, prema drugom amandmanu Ustava, svim građanima jamči to pravo čim navrše 18 godina. Brojni Amerikanci od tate za taj rođendan dobiju sačmaricu ili pušku. Ili oboje! A alkohol piju kriomice, sljedeće tri godine.

Bivši predsjednik Trump, poznati protivnik zabrane pušaka AR-15, umalo je strado od jedne takve u rukama mlađahnog kuhara koji još nije smio pit alkohol. A smio je imat pušku!

Trump je uvjeren da ga je Bog spasio, jer mu je samo uho stradalo. Neki mu vjeruju, a neki sumnjaju da i Bog može pogriješit. Osobito su sumnjičavi oni koji pamte slične atentate iz prošlosti. Sjećaju se vriske i panike nakon pucnja. Ljudi bježe, bacaju se na pod ne znajući kad, kome i s koje strane dolazi sljedeći metak. Žele samo nekako preživjet. A u ovoj pričici, mobiteli snimaju, ljudi stoje na nogama, mudro motre situaciju. Njihov idol s piercingom na uhu ustaje, maše rukama ohrabrujući obožavatelje, dobro znajući da ne slijedi nikakav rafal, zolja, navodeća raketa. Jer je sve bilo namješteno. Nije bilo nikakvog atentata, kažu neki. Odglumio je faul, kako bi iznudio - penal. Fora metafora!

Najljepša plaža Europe, a za nju nikad nismo čuli

Gdje su ona sretna vremena kada uopće nismo znali da Pasjača postoji?

Najluđe je od svega što sam ja – rođen i odrastao u Dubrovniku - za Pasjaču prvi put čuo prije otprilike petnaestak godina. Čitavo djetinjstvo i ranu mladost nisam znao da svega nekoliko kilometara istočno od mog obitavališta postoji najljepša plaža Europe. I ako mene pitate, to neznanje je bilo baš nešto prekrasno

Pasjača u Konavlima posljednjih godina u raznim izborima proglašavana je jednom od najboljih plaža na Starom kontinentu. Tako je nedavno poznati američki magazin Forbes objavio da je Pasjača, prema istraživanju portala European Best Destinations, proglašena najljepšom skrivenom plažom u Europi za 2024. godinu.

To koliko je konavoska plaža skrivena je vrlo upitno. Naime, upravo zbog ovakvih izbora raznih magazina i portala te lakom pronalasku preko Google Mapsa, horde turista hrle snimati ‘selfije’ podno Konavoskih stijena. Na Pasjači ćete naći sve osim mira. Tamo je sve okupirano raznim influenserima koji sa štapovima snimaju najbolje kadrove i odašilju videa preko društvenih mreža što hoće reći da ćete na skrivenoj plaži sresti puno više ljudi nego na onima koje nisu skrivene. Kakav paradoks! Međutim, najluđe je od svega što sam ja – rođen i odrastao u Dubrovniku - za Pasjaču prvi put čuo prije otprilike petnaestak godina. Čitavo djetinjstvo i ranu mladost nisam znao da svega nekoliko kilometara istočno od mog obitavališta postoji najljepša plaža Europe. I ako mene pitate, to neznanje je bilo baš nešto prekrasno.

SVIJET JE BIO PUNO VEĆI

U prvom desetljeću 21. stoljeća tek su se razvijali pametni telefoni i GPS na Google Mapsu, pa je samim tim svijet bio puno veće mjesto. Ništa nije bilo lako dostupno kao danas, Pasjača u Konavlima, ili one plaže između Žuljane i Trstenika na Pelješcu, za nas su u to vrijeme bili krajevi svijeta. Guštali smo ih istraživati osjećajući se baš kao braća Se-

ljan u njihovim pionirskim bauljanjima Etiopijom, a danas svaki brat seljak s napunjenim mobitelom bez ikakvih problema pronađe najljepšu skrivenu plažu Europe. U to vrijeme odlazak na Korčulu ili u makarsko primorje ispunjao nas je nevjerojatnim uzbuđenjem, nije se tako osjećao ni Vasco da Gama kad se dometiljao do Rta Dobre nade. Danas prosječni turist, da bi takvo uzbuđenje dosegao, mora ludovati cijeli dan. Obići sve što mu Google Maps sugerira. Ujutro je iznajmio kajak, pa je poput Matije Ljubeka šprintao do Betine špilje, jer ga već popodne očekuje odlazak na Pasjaču, odakle mora stići predvečer na magistralu kako bi se serpentinama popeo na Srđ i snimio zalaz sunca prije nego što navečer ode u Revelin. Pa ne bi da je desetobojac. Mrtav i iscrpljen lijepi slike i videa po društvenim mrežama kao da je baš on prvi u povijesti pohodio ta mjesta, ali nitko ne reagira, jer su već tisuće, ma što tisuće, milijuni prije njega već odavno napravili istu rutu. U svoj toj suludoj jurnjavi jedino nema vremena za uživanje. Pametni telefoni u kombinaciji s low cost letovima napravili su od turizma potpuno sranje. Hrpetina ubrzanih bolesnika koji se natječu da posjete što više mjesta u što kraćem roku, valjda da bi izazvali zavist u onih koji to ne mogu priuštiti, što li već. Ali ni ti što nemaju love za ta putovanja nimalo im ne zavide. Pa bolje je u udobnosti doma svoga gledati dokumentarac o Louvreu nego se gužvati sa stotinama hokejaša sa štapovima koji snimaju ‘selfije’ pred Mona Lizom. Instant turizam je samo djelić mozaika instant vremena u kojem živimo gdje nitko nije u stanju pro-

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Ništa nije bilo lako dostupno kao danas, Pasjača u Konavlima, ili one plaže između Žuljane i Trstenika na Pelješcu, za nas su u to vrijeme bili krajevi svijeta. Guštali smo ih istraživati osjećajući se baš kao braća Seljan u njihovim pionirskim bauljanjima Etiopijom, a danas svaki brat seljak s napunjenim mobitelom bez ikakvih problema pronađe najljepšu skrivenu plažu Europe

Instant turizam je

samo djelić mozaika instant vremena u kojem živimo gdje nitko nije u stanju pročitati knjigu, poslušati album, pogledati svih 90 minuta utakmice, o wimbledonskom meču u pet setova da ni ne govorimo. Sve je toliko površno da se pored takvog svijeta čak i pjesme Jelene Rozge čine smislene

čitati knjigu, poslušati album, pogledati svih 90 minuta utakmice, o wimbledonskom meču u pet setova da ni ne govorimo. Sve je toliko površno da se pored takvog svijeta čak i pjesme Jelene Rozge čine smislene.

Nedostaje mi onaj turizam od prije dvadesetak godina kada su gosti u nekoj destinaciji ostajali dva, tri tjedna postajući dijelom lokalne zajednice. Uvijek su se vraćali na isto mjesto, bili asimilirani u domicilno društvo, odlazili na istu plažu, tamo upoznavali ljude i imali prijatelje, omiljenu momčad u Divljoj ligi, a danas dođu svega dva-tri dana, sve imaju na internetu i Google Mapsu, ne moraju doslovno progovoriti niti jednu riječ s domaćima. Sjećam se kad sam putovao tri tjedna Indijom da s lokalnim stanovništvom nisam prozborio niti jednu riječ. Nisam imao potrebe za nikakvom informacijom, jer mi je sve bilo u mobitelu, a družio sam se isključivo s jednim Nijemcem. Postavlja se onda pitanje zašto sam uopće išao u Indiju. Ili još bolje, jesam li ja uopće bio u Indiji ako nikakvog kontakta s Indijcima nisam imao?

OVAKAV TURIZAM NEMA NIKAKVOG SMISLA

Nema, zaista nema ovakav turizam nikakvog smisla, zato sam odlučio da neću više putovati u turističke destinacije. Opet ću se vratiti onim mjestima s početka ovog teksta. Ovoga puta to neće biti Korčula i Makarska, jer su i oni strašno poskupili,

već Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, jug Srbije, unutrašnjost Crne Gore, Bugarska… Tamo je još uvijek sve sporije, nema turista na amfetaminima, možeš s domaćim ljudima uspostaviti prisniji kontakt baš kao što je to nekoć bio slučaj i u našim krajevima.

Možeš ondje pronaći neku svoju skrivenu pasjaču koju nemaš potrebe dijeliti na društvenim mrežama, pročitati koju stranicu knjige, poslušati album, istinski se opustiti, a ne ludovati kako bi zadivio ljude koji te ionako mrze. Putovanja bi trebala biti odmak od svakodnevnice, kvalitetno provedeno vrijeme s ljudima koje voliš. Ne moraju to biti razvikane destinacije, ne moraš obići apsolutno sve znamenitosti, ispaliti milijun slika i videa koja nikad nećeš pogledati. Putovanja trebaju biti uspomene koje dijeliš s ljudima do kojih ti je stalo, i potpuno je nebitno jesi li posjetio Trebinje ili Treblinku. Eh, kako je bilo dobro ono vrijeme kada nismo znali za Pasjaču i kada smo jedno ljeto otkrili Marčulete na Pelješcu – tu tirkiznu plažu sa sitnim pijeskom koja je realno bolja od bilo koje na Mauricijusu. Ali jebiga, kako će se ego pohvaliti na Facebooku da je bio na Pelješcu kad je to svima tu pred nosom? Definicija modernog turizma glasi – ne putuješ radi vlastitog uživanja nego kako bi izazvao zavist u drugih! Inače, zašto bi se netko uopće hvalio stotinama fotografijama s putovanja po Instagramu i TikToku?

OSVRT NA ‘KAFETARIJU’

Piše Stijepo Mijović Kočan

Najbolje moguće u jedva išta mogućem

Programska knjižica predstave Kafetarija čuvenoga Carla Goldonija, talijanskog komediografa 18. stoljeća, koja je ove godine na Igrama predstavljena u redateljstvu Paola Tišljarića, vrlo je obavijesna pa ne zaboravlja napomenuti ni znamenitu Kafetariju redatelja Tomislava Radića iz 1978., igranu na Gundulićevoj poljani. U međuvremenu je prikazana još jedna, Vinka Brešana, drugdje u Gradu, ali izgleda da se, prenesena u suvremenost, nije baš posrećila, nisam je ni gledao, ali onu „na placi“ ‘78. jesam i prikazao je na cijeloj stranici Dubrovačkog vjesnika, tada jedinih novina u Dubrovniku.

Prvi odjeljak i najveći prostor dao sam „prolazniku“ sudeći prema odjeći i kapi nekom Bošnjaku. On triput prošeta pored Kafetarije, svaki put malo zastane, a geste i grimase kazuju nam da se svemu tomu cirkusu - čudi. Treći put zastane časak dulje, pogleda i nas u gledalištu i kaže nam kao svoj komentar samo jednu riječ, odrješito „Jȁ!“.

Gledao sam sigurno više od tisuću predstava, znam to jer sam u stručnom prosvjetnom tisku objavio više od osamsto kazališnih kritika; manju ulogu, a veće glumačko-redateljsko ostvarenje nikada nisam vidio. Taj glumac je bio, nakon toga, i moj prijatelj, razorno duhoviti Đuro Utješanović. Toga redateljskoga i glumačkog vrhunca ovdje, dakako, nema, teško da ga je i moglo biti. Tijekom gledanja nametnula mi se, moguće neutemeljena, usporedna mercedesa i fića.

Naime, Držićeva poljana neusporediva je sa Gundulićevom; za dubrovačke prilike velikom poljanom. Omanji prostor pred Katedralom i ulazom na Peskariju, na južnom krilu Kneževa dvora, teško da se i može nazvati „poljanom“. No, ruku na srce, fićo je bio skroman, ali dobar i pouzdan auto. Činjenica je da se povijest ponavlja, ali sve neugodnija: nekadašnji Dubrovčani slobodu su plaćali zlatom i jedva uočljivom islamskom zvijezdom i mjesecom, znakom pokornosti (!?), na vrhu Sponze, koji je u međuvremenu uklonjen, a današnjici su Hotel Dubravka prodali navodno baš Turcima i time izgubili slobodno raspolaganje Gundulićevom poljanom: vlasnici hotela imaju svoj interes, njima Igre kao i drugim ugostiteljima, i kad su domaći, ne znače ništa. Ali očito znače nešto dubrovačkom župniku koji je dopustio da se predstavu igra pod prozorima Župnog ureda te pred susjednom kućom i južnim krilom Kneževa dvora. Uza zid, na uskom prostoru jer većinu poljane zauzima gledalište. Igre se muče i gube mjesta za predstave pred najezdom pomahnitala ugostiteljstva koje čitav Grad čini prenatrpanom krčmom, a ne uljuđenom kafetarijom, gdje se zrcali gradski život, skupa sa svojim kundurarijama, grijesima i porocima onih koji zalaze u nju.

Ondašnju predstavu nemoguće je doseći, čak ni približiti se njezinim dosezima u kojoj su protagonisti bili Miše Martinović i Izet Hajdarhodžić, oba Dubrovčani, „rođeni glumci“ već i glumačke legende. Svaka umjetnička nadarenost „dar je božji“. Umjetnik se rađa, a ne postaje, premda je nuždan silan napor i predanost da se ostvari.

„Rođeni glumac“ je na vrhu moje ljestvice vrijednosti, ali su, da to i pokaže, potrebne odgovarajuće im uloge, što mnogima, žalibože bude uzkraćeno.

Marjana Nejašmića Banića iz Splita (Lukša) prvi puta vidim, ali očito je da se „penje prema vrhu“, a vjerno ga slijedi Edi Jertec (Đivo). Pratim, kada mogu, što radi glumac na sceni kad nema repliku; zapazio sam Antonija Agostinija (Konte) predana ulozi. Ovo je glumačka predstava i svi su se iskazali, bez iznimke. Srđani Šimunović („balarini“) bilo je najteže gore visoko i postrance na prozoru Dvora, ali čak i odatle izvrsno upodpunjuje zbivanja.

Redateljski, sve je to solidno. Najbolje moguće u jedva išta mogućim zadanim uvjetima, prostornim i kadrovskim. Osobito ženski dio vidno preglumljuje, no to je komedija, treba joj brz ritam, a glumljena superba ga stvara. Na početku se taj ritam inicira plesačicama.

Temelj svakomu mogućem uspjehu Kafetarije njezin je izvrstan prijevod profesora Frana Čale (po majci Konavljanina) na dubrovački jezični idiom.

Očita je pogreška da je „gospar“ na scenu stupio kostimiran kao „konobar“, no ubrzo se to popravilo.

Iza niske ograde između gledališta i župnog dvora nakupila se hrpa „švercera“ koji su odatle pratili predstavu; neka ih, i to je duh Igara. Gledateljstvo se jedva dvaput oglasilo nekim glasnijim smijehom, a pljesak je bio kurtoazan; treći izlazak na poklon je iznuđen. Bez ikakve iluzije o gledalištu, da nije riječ o profinjenom, „goldonijevskom“ nego vulgarnom verbalnom „humoru“, uz najmanje tri ... materine, bilo bi više i pljeska i glumačkih izlazaka, to kaže moje dugogodišnje iskustvo. Osim napomenutih u uprizorenju sudjeluju: Hrvoje Sebastijan (kafetijer);Angela Bulum (Blage); Marija Šegvić; Mirej Stanić (Zore);Bojan Beribak (Toni);Boris Matić (Inspektor); članovi plesnog studija Step’n Jazz (furesti i mašlare); Antonela Tošić (dramaturginja);Vesna Režić (scenografkinja); Marko Mijatović (svjetlo, odlično!); Ana Mikulić (odjeća), moglo je izražajnije); Žarko Dragojević (glazba, aktivna, doslovna!); Miran Brautović (video); Linda Valjalo (koreografkinja); njihovi pomoćnici te Maro Martinović (jezični svjȅtnik) i Ivana Ljepotica (inspicijentica).

ZANIMLJIV BROD

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

SKY WONDER Dubrovnik

je

Prvi put je uplovio 2006. te je naredne tri godine ostao njegovim stalnim i vjernim posjetiteljem

Lokrumsko je sidrište 21. lipnja 2006. godine posjetio jedan zanimljiv brod, kojem je to bilo prvo uplovljavanje u dubrovački akvatorij. SKY WONDER, u vlasništvu španjolskog Pullmantur Cruisesa, svojom nas je klasičnom vizurom tada podsjetio na dane romantičnih kružnih putovanja kojih je u novije vrijeme svakim danom sve manje. Ovaj kruzer je porinut u more 6. studenog 1982. s navoza francuskog brodogradilišta Chantiers de Nord et de la Mediterranee u mjestu La SeyneSur Mer, a prvu je komercijalnu vožnju prema Los Angelesu te dalje prema Aljasci obavio sredinom travnja 1984. godine. Naručitelj broda od 46087 bruto tona i dugog 239 metara bio je talijanski brodar Sitmar, a cijena broda je bila 170 milijuna američkih dolara.

Kršten imenom FAIRSKY, mogao je na svojih jedanaest putničkih paluba prihvatiti 1550 putnika o kojima je brigu vodilo 600 članova posade. Četiri

General Electric DRG parne turbine, posljednje u svijetu ugrađene u velike putničke brodove, ukupne snage 21700 kW, su mu preko dvije pitch propele omogućavale plovidbu brzinom od 21 čvora.

POPULARNA KRSTARENJA

Kada je 1988. poznati brodar Princess Cruises kupio Sitmara, FAIRSKY je sukladno tradiciji novoga

vlasnika dobio i novo ime SKY PRINCESS. Još se cijelo desetljeće zadržao u vodama Aljaske, a kada je u okviru grupacije Carnival prebačen u flotu sestrinskog P&O - Australia, nastavio je ploviti u australskim vodama, ali pod novim imenom

PACIFIC SKY

Popularnost njegovih 200 kružnih putovanja s ukupno 275 tisuća putnika rezultirala je angažmanom još tri dodatna broda, PACIFIC SUN, PACIFIC STAR i PACIFIC DAWN, u floti istoga brodara i na istim krstarenjima.

U svibnju 2006. brodarska kompanija P&O - Australia prodala je PACIFIC SKY španjolskom brodaru Pullmanturu Cruises koji ga je potpuno preuredio i pod imenom SKY WONDER poslao u sredozemne vode. Caribbean Cruises Ltd.

DIO ROYAL CARIBBEANA

U svibnju 2006. brodarska kompanija P&O - Australia prodala je PACIFIC SKY španjolskom brodaru Pullmanturu Cruises koji ga je potpuno preuredio i pod imenom SKY WONDER poslao u sredozemne vode. Na svom prvom kružnom putovanju u novom okruženju SKY WONDER je uplovio i u Dubrovnik, te mu sljedeće tri godine ostao njegovim stalnim i vjernim posjetiteljem.

Pullmantur Cruises, najveći španjolski putnički brodar, od 2006. je u sastavu Royal Caribbean Cruises Ltd.

Tako je Pullmantur Cruises sa svojim kruzerima

SKY WONDER i ZENITH nastavio uspješne posjete našemu gradu koje su ranije započeli njegovi brodovi BLUE DREAM i BLUE STAR, dobro nam znani dvojac iz serije od osam nekadašnjih “R”

kruzera. Početkom travnja 2009. Pullmantur je započeo tjedna kružna putovanja s polaskom iz Lisabona tičući luke: Gibraltar, Casablanca, Agadir, Lanzerote i Funchal. Krstarenja su posebno organizirana za portugalsko tržište brodom pod novim imenom ATLANTIC STAR. Nažalost, eksperimentalna kružna putovanja nisu uspjela pa je brod ubrzo raspremljen.

ATLANTIC STAR je 2011. godine promijenio vlasnika, ali dalje ostaje na mrtvom vezu u Marseillu u Francuskoj. Početkom 2013. je prodan francuskim brodogradilištima STX kao dio garancije za narudžbu novogradnje HARMONY OF THE SEAS da bi već 14. travnja pod imenom ANTIC usidrio na plažama rezališta brodova u turskoj Aliagi. Tako je još jedan nama dobro znani kruzer nakon 29 godina plovidbe do kraja godine izrezan.

Na svom prvom kružnom putovanju u novom okruženju SKY WONDER je uplovio i u Dubrovnik, te mu sljedeće tri godine ostao njegovim stalnim i vjernim posjetiteljem. Pullmantur Cruises, najveći španjolski putnički brodar, od 2006. je u sastavu Royal

SLAGANJE KOCKICA ZA NOVU SEZONU

Dok igrači odmaraju, uprave rade punom parom: Dubrovnik doveo novog Amerikanca, Ragusa predstavila novu trenericu

Simona Šoda preuzima kormilo četverostrukih prvakinja Hrvatske, koje će uz to u novoj sezoni, igrati WABA ligu. S druge strane, muški kolege iz Gospinog polja slažu momčad za još težu sezonu koja je pred njima. Planove su poremetila dva velika odlaska...

Košarkaški klub Dubrovnik priprema se za novu sezonu u najvećem rangu hrvatske košarke.

U Premijer ligu su se prošle sezone vratili nakon deset godina. Nakon 33 kola regularnog dijela bili su na sedmom mjestu, s 15 pobjeda i 18 poraza. U doigravanju su potom „naletili” na drugoplasirani Split, tada doprvaka, a doprvaka i nakon ove sezone. Dubrovnik je pružio solidan otpor u dvije utakmice četvrtfinala, no Žuti su ipak očekivano prošli dalje. Sve do finala, u kojem je u majstorici slavio Zadar. Osim što je Dubrovnik rezultatski dobro odradio ovu povratničku sezonu u najvećem rangu, valja istaknuti kako su utakmice protiv Cibone, Splita i Zadra, vratile publiku u Gospino polje na radosti loptanja pod obručem. Karakteristika igre Dubrovnika pod palicom trenera Ivana Perinčića je kvalitetna, agresivna zonska obrana. Ako se ona dobro odigra, u napadu će stići nagrada. Takvom obranom su došli do 15 pobjeda u Favbet Premijer ligi. Ipak, neki su igrači imali učinak koji je mamio euforiju u Gospinom polju. Prije svega bekovi Filip Vujičić i Petar Dubelj, Amerikanac razigravač Javon Levi, centar Tomislav Cvitković. No, ovog ljeta, došlo je do rošade.

Javon Levi završava karijeru, u grad podno Srđa dolazi novi Amerikanac Američki playmaker Javon Levi (26), nakon dvije sezone napustio je KK Dubrovnik. Bio je najbolji „kradljivac” lopti u Premijer ligi, tri u prosjeku po

utakmici. Tome se nadodaje prosjek od deset poena, pet asistencija i šest skokova. Igrač koji je ukradenim loptama i odličnom igrom u obrani, bio idealan u koncepciji igre Zadranina na klupi Dubrovnika. No, osvanula je vijest kako Levi završava košarkašku karijeru. Vraća se kući u Teksas, gdje se okreće poslu.

Klub je brzo krenuo u traženje novog razigravača, pa ga je tako i brzo pronašao. Xavier Rhodes, 24 godine, Amerikanac iz Missourija. Rođen je u Kansasu. Visok je 185 cm. U Americi je nastupao za Northern Kentucky University Norse. No, Dubrovnik mu neće biti prvi profesionalni angažman. Prije dolaska

Jedan od najboljih igrača Dubrovnika zadnjih sezona, Filip Vujičić, odlazi u Šibenku

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija, KK Dubrovnik

u grad podno Srđa, nastupao je u slovačkoj ligi za klub BC Prievidza. Tamo je prošle sezone bio najbolji kradljivac lopti, ali i drugi najbolji asistent. U prosjeku je imao 13 poena, 5 skokova i asistencija, 2.5 ukradene lopte po utakmici, index uspješnosti 17.5. Igrač kakav treneru Perinčiću treba. „Jako mi je drago da smo uspjeli potpisati Xaviera. Radi se o svestranom igraču, što pokazuje njegova statistika iz prošle sezone. Svi su ga nahvalili da je sjajan dečko, što mi je razgovor s njim i potvrdio. Veselim se njegovom dolasku.

Nekoliko važnih „ostanaka” u crveno-bijelom dresu

Klub je objavio kako su vjernost na još jednu sezonu produljili Petar Dubelj, kapetan Ivan Vodopija, Tomislav Cvitković. No, najveća „bomba” iz KK Dubrovnik ovog ljeta nije dolazak novog Amerikanca, već odlazak Filipa Vujičića. Dijete dubrovačke košarke, igrač koji je prošle sezone svojim potezima i uzastopnim tricama znao zapaliti Gospino polje i

presuditi utakmicu. Valja odmah istaknuti kako su takve stvari radili i Petar Dubelj i Tomislav Cvitković. Bilo kako bilo, Vujičić je svoju karijeru odlučio nastaviti u Šibenci. Željan je dokazivanja, napreduje iz mjeseca u mjesec, pa je zbog toga svega odlučio probati nešto novo. Šibenka uz to nastupa i u ABA 2 ligi, što je novi bazen utakmica u sezoni za 24-godišnjeg Dubrovčanina. “Zahvalio bih se klubu na zadnje tri godine. Pogotovo suigračima, koji su prvenstveno fenomenalni ljudi, pa tako i igrači. Bilo je zadovoljstvo napredovati uz njih. Želim im svu sreću dalje. Hvala i svim navijačima, koji su bili uz nas u Gospinom polju” – rekao je Filip na odlasku iz bijelo-crvenog dresa. Ivan Perinčić tako na raspolaganju ima Rhodesa, Dubelja, Cvitkovića, Vodopiju. Naravno, tu su još igrači Roko Gizdavčić, Jakov Vujičić, Lovre Klarić, Gvido Guštin te igrači iz mlađih uzrasta. Prije svega Ivano Prlj i Matija Bačić. Došao je i Lukša Buljević, bek/krilo. Visok 201 cm. Stiže iz Zaboka, gdje je igrao drugi dio protekle sezone. Prije toga na-

Javon Levi u četvrtfinalnoj utakmici

Petar Dubelj produljio je vjernost klubu na još jednu sezonu

stupao je u Nizozemskoj (Zwole), Ciboni i Dubravi. Riječ je i o našem mladom reprezentativcu. S hrvatskom kadetskom košarkaškom reprezentacijom (do 16) osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu 2018. u Srbiji. Roster trenutno nije kritičan, no pred Upravom kluba na čelu s predsjednikom Božom Koprivicom je ljeto puno posla. Valja naći adekvatnu zamjenu za Filipa Vujičića, a dobro bi došla i još koja rola na terenu... „Moram pohvaliti igrače još jednom, za čudesnu prošlu sezonu. Nije lako doći iz ranga ispod i odmah izboriti playoff. Kapa dolje svima, od igrača, do Uprave na čelu s Božom Koprivicom. U tijeku je slaganje momčadi. Dogodine neće biti Filipa Vujičića i Javona Levija, koji su bili naši nositelji. Hvala obojici na iznimnom doprinosu zadnje dvije godine, kada smo izborili povratak u Premijer ligu osvajanjem Prve lige. I za playoff u Premijer ligi. Stvarno im želim sve najbolje, sretno u novim izazovima. Pripreme kreću početkom kolovoza za igrače iz Dubrovnika, a nakon 15. kolovoza i za sve igrače koji dolaze van Dubrovnika. Moramo napraviti baš dobru pripremu, jer nas čeka izuzetno težak i zahtjevan posao u novoj sezoni. Liga će biti jača i kvalitetnija. A cilj je ponoviti rezultate koje smo imali ove sezone” – kazao je Perinčić.

AKTUALNE PRVAKINJE PREDSTAVILE NOVU TRENERICU, UZ TO POTVRDILE: IGRAMO WABA LIGU! Košarkašice Raguse i dalje uživaju u naslovu prvakinja Hrvatske. Četvrtu godinu, odnosno sezonu zaredom. Uz to su osvojile i dva Kupa. Četiri godine, šest trofeja. Sve te trofeje dubrovački klub osvojio je pod palicom trenerice Cvetane Matić. Okosnicu ekipe čine dvije igračice: ka-

petak, 19. srpnja 2024.

petanica Carmen Miloglav i Iva Todorić. Bilo je tu još puno igračica tijekom ovih zlatnih sezona, no samo su njih dvije bile neka konstanta u rosteru. Klub je na čelu s predsjednikom Lukšom Matušićem objavio kako Cvetana Matić više nije trenerica kluba. Ostat će i dalje u Ragusi, raditi s mlađim uzrastima. Novo ime je 49-godišnja Vodičanka Simona Šoda. Trenerica s ogromnim i trenerskim i igračkim iskustvom u ženskoj košarci.

Šoda predstavljena na konferenciji za novinare: „Vratili smo jednog stručnjaka u Hrvatsku” Trenersku karijeru počela je 2010. godine kao pomoćnik Academie Freiborug, dok je bila trenerica tog kluba od 2018. U Švicarskoj je ostala još, potom vodila GC Zurich Lady Wildcats U23, STV Luzern i Helios VS Basket. Prošlu sezonu je vodila francusku ekipu do 21 godine Lyon Asvel Espoirs. „Jako sam sretna i čast mi je biti tu. Dolazim u klub koji je ambiciozan i stabilan. I financijski i radom na svim nivoima. Ambicija mi je da pomognem klubu u tom prijelazu iz mlađih kategorija u seniorsku košarku. Danas se jako puno mladih igračica „izgubi” u tom prijelazu. Uz to, volim raditi nešto dugoročno, a ne samo na jednu sezonu” – istaknula je trenerica Šoda na početku konferencije za novinare, pa nadodala: „Već dugo vremena razmišljam o povratku u Hrvatsku, jer sam skupila svoje znanje, preko 20 godina van Hrvatske”.

„Mislimo da ovim činom radimo veliku stvar za našu, ali i hrvatsku košarku. Vratili smo jednog stručnjaka u Hrvatsku, koji će sada prenositi znanje mladim igračicama. Radi se o osobi koja živi i voli košarku” – rekao je uvodno predsjednik Raguse Lukša Matušić. Na konferenciji su se još priključili kapetanica Carmen Miloglav, igračica Ella Majstorović, trenerica Alma Majstorović, kondicijski trener Željko Cota, tajnica kluba Ana Matušić i član Uprave Srđan Benić.

Nova trenerica Raguse ujedno je i bivša igračica Raguse

Što se tiče njene igračke karijere, bila je, među ostalim, reprezentativka Hrvatske, ali i igračica Raguse u sezoni 2004/2005. Ragusa joj je bila zadnja igračka stanica kada su hrvatski klubovi u pitanju, a nastupala je za mnogo njih. Prisjetila se odmah igranja u Ragusi, ali i svih događaja iz te sezone. “Uvijek nastojim nositi pozitivne uspomene. Igrala sam u više klubova u Hrvatskoj. Dan danas sam u kontaktu sa svojim bivšim suigračicama Raguse. Dobila sam poruke i čestitke od njih. Žao mi je što te sezone nismo ušli u Ligu za prvaka, sjećam se toga kao da je jučer bilo. Falilo je malo poena, neke sudačke odluke... Ovo je bio moj posljednji klub u Hrvatskoj za koji sam igrala, ima i tu malo simbolike” – priznala je Šoda.

Dubrovkinje će igrati WABA-u, Matušić o podršci HKS-a: „Eurokup smo financijski iznijeli sami” Novost je da će u nadolazećoj sezoni 2024/2025, Dubrovkinje nastupati u regionalnoj WABA ligi. Tu su još klubovi Beroe (Bugarska), Budućnost (Crna Gora), Cinkarna Celje (Slovenija), Orlovi Banja Luka (BIH), Partizan (Srbija), Montana (Bugarska), Zagreb i Trešnjevka. Ragusa se tako u ovo regionalno natjecanje vraća nakon 14 godina, dok će Eurokup, kako sada stvari stoje, preskočiti ove sezone. U Eurokupu su nastupale protekle dvije sezone. Novo iskustvo, no i dalje se traži prva pobjeda u tom natjecanju. Kada se u obzir uzmu financije u ženskoj košarci u Hrvatskoj u usporedbi s klubovima protiv kojih su igrale, i ne čudi što je pobjeda izostala, koliko god da su bile bli-

zu u nekim susretima.

“Mi smo se prijavili za WABA ligu. Ne jer nas je strah igranja Eurokupa i jer nismo uspjeli što smo htjeli, no ove godine smo odlučili postaviti sve bez imperativa. To ne znači da nećemo igrati nijedno natjecanje, ali čekamo određene potvrde od HKS-a. Ovo govorim jer smo imali puno obećanja po pitanju financija od krovnih institucija. Na kraju se to svelo na ništa, pa je sve spalo na klub. Zato sada krećemo bez imperativa, Simona ima odriješene ruke. Nakon godinu dana, od dolaska Simone, znat ćemo kako stojimo” - rekao je Matušić o novoj sezoni, a osvrnuo se i na probleme u ženskoj košarci. “HKS je imao namjeru prošle sezone pomoći klubovima, da ojačaju ligu. No, ne može se pomoći klubovima tako što ćete dati jednokratnu pomoć. Nama su ogromni troškovi prijevoza iz Dubrovnika, smještaj i slično. Pokušavamo biti ozbiljan klub u našim okvirima. Pustimo priče o ravnopravnosti, jer dovoljno je vidjeti nagrade u muškom i ženskom sportu. Mi smo kao klub cijelu prošlu sezonu pokrili Eurokup samostalno”nadodaje Matušić.

Planovi za ostatak ljeta i jesen

Nova sezona Premijer ženske lige počinje krajem rujna/početkom listopada. U listopadu počinje i natjecanje u WABA ligi. Službena potvrda termina još se čeka. U tijeku je slaganje ekipe za novu sezonu, a kako je iz kluba potvrđeno na konferenciji za novinare, do kraja srpnja bi trebalo biti poznato većinu ulaznih i izlaznih transfera. Tada će se moći ozbiljnije pristupiti pripremama za novu sezonu. Dubrovački klub do sada nije objavljivao detalje oko odlazaka ili dolazaka u klub, osim one trenerske, no jasno je kako će s novom trenericom doći i do takvih promjena. Potvrđeno je kako se za sada pregovara s nekoliko igračica.

Ana Matušić, Srđan Benić, Carmen Miloglav, Simona Šoda i Lukša Matušić

NAPRAVILA KATASTROFU U LOVIŠTU

Ukrajinka uništila šumu, ugrozila stanište ptica i gradila u zaštićenom

području

Državljanka Ukrajine (51) se sumnjiči za niz kaznenih djela počinjenih u Lovištu na Pelješcu. To su skidanje službenog pečata i znaka, uništavanje staništa, protupravna gradnja i pustošenje šuma.

Kako su objavili iz policije, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičena, kao jedina osnivačica i članica pravne osobe čija je djelatnost pružanje smještaja i djelatnost pripreme i usluživanja hrane, u neutvrđenom vremenu, u Lovištu na poluotoku Pelješcu, uništila šumu površine 3 hektara. Također je pogoršala stanište uvršteno u ekološku mrežu značajnu za očuvanje ptica i na parceli izgradila građevine nepoznate namjene izvan građevinskog područja, a unutar zaštićenog obalnog pojasa. Također je utvrđeno da je osumnjičena, nakon zatvaranja gradilišta od strane Državnog inspektorata, tijekom svibnja ove godine uklonila tablu oznake zatvorenog gradilišta i nastavila s izvođenjem bespravnih radova. Policija protiv osumnjičene podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u priopćenju policije.

Nožem ozlijedio

nevjenčanu suprugu i udarao je nakon što je pijan došao iz izlaska

Pokušaj teškog ubojstva dogodio se u ponedjeljak na Korčuli prilikom čega je pijani muškarac nožem ozlijedio svoju nevjenčanu suprugu, udarao je i prijetio joj. O svemu su izvijestili iz policije, nakon što je Policijska postaja Korčula dovršila kriminalističko istraživanje.

“Naime, 15. srpnja, oko 2 sata, u mjestu Brna na Korčuli, 29-godišnjak je, nakon povratka iz noćnog izlaska, pod utjecajem alkohola, dozvao 23-godišnju izvanbračnu suprugu s kojom živi u zajedničkom domaćinstvu te joj je, nakon kraće prepirke, po -

čeo prijetiti ubojstvom i udarati je po tijelu. Nakon toga je na nju nasrnuo i nožem s kojim joj je nanio ozljede po licu, vratu i prstu lijeve ruke.

Ozlijeđenoj ženi je liječnička pomoć pružena u zdravstvenoj ustanovi u Blatu gdje su joj okvalificirane teže tjelesne ozljede. Osumnjičeni muškarac je uhićen nedugo nakon samog događaja te je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske”, stoji u priopćenju policije.

On je, nakon povratka iz noćnog izlaska, pod utjecajem alkohola, dozvao 23-godišnju izvanbračnu suprugu s kojom živi u zajedničkom domaćinstvu te joj je, nakon kraće prepirke, počeo prijetiti ubojstvom i udarati je po tijelu. Nakon toga je na nju nasrnuo i nožem s kojim joj je nanio ozljede po licu, vratu i prstu lijeve ruke.

POKUŠAJ UBOJSTVA NA KORČULI

OBITELJ STRADALIH U NESREĆI U ŠOKU

Sud odlučio da će se Albanka braniti sa slobode , DORH se žalio

Optuženu se tereti kako je skrivila nesreću u kojoj su smrtno stradali brat i sestra, Stjepan i Katarina Đerek Albanku Klevisu Ymeri tereti se za prometnu nesreću u kojoj su u travnju poginuli brat i sestra, Stjepan i Katarina Đerek. Sad je donesena odluka kako će se Ymeri braniti sa slobode, što je neugodno iznenadilo obitelj stradalih, a što je brat poginulih Viktor Đerek objavio na društvenim mrežama. No, DORH je naknadno objavio kako su se žalili na odluku Suda.

“Nesreća u kojoj su poginuli moj brat i sestra dogodila se u blizini Slanog. Moj brat Stjepan vozio je automobil VW Golf, dok je optužena 29-ogodišnja Klevisa Ymeri upravljala automobilom BMW XM. Prema nalazu sudskog vještaka, optužena je prilikom udara vozila 90 km/h, a Stjepan 40 km/h. Naglašavam – u trenutku sudara, što znači kako je njezina brzina bila puno veća prije nego je izazvala nesreću pretjecanjem koje je rezultiralo frontalnim sudarom i smrtonosnim posljedicama. Prema vještačenju, moj je brat vozio prema propisima”, objavio je, među ostalim, Đerek u mučnoj ispovijesti. Nadalje navodi kako je odvjetnik optužene naveo je kako iz pijeteta prema žrtvama nisu prigovarali na to što je Ymeri u istražnom zatvoru, ali sada tvrde kako je produženje istražnog zatvora rezultat pritiska javnosti i medija te da je lažno navedeno kako je vozila 170 km/h. „Smatramo kako ove tvrdnje ne mijenjaju činjenice o obijesti i bezobzirnosti vozačice, koje su i jasno dokumentirane, svjedočanstvo vozača automobila Peugeot kojeg je optužena pretjecala dodatno je osnažilo naše tvrdnje. Svjedok je izjavio kako su se dva vozila kretala iza njega, jedan Mercedes i BMW optužene, koja je bez da se uvjeri u sigurnost, nepropisno započela pretjecanje. Prilikom pretjecanja uletjela je u ‘škare’ između automobila svjedoka i vozila u kojem su se nalazili Stjepan i Katarina, što je rezultiralo frontalnim sudarom”, dalje piše Đerek koji se osvrnuo na odluku prema kojoj je optužena puštena da se brani sa slobode. “Unatoč svim jasnim dokazima, sud donosi odluku da se optužena pusti iz istražnog zatvora uz jamčevinu od 70.000 eura, nakon samo tri mjeseca pritvora. lako je prvotno zbog mogućnosti bijega i pritvorena, iz nama nepoznatog razlo-

ga odluka se mijenja i daju se tzv. maksimalne mjere iako se okolnosti nisu promijenile!“, upozorila je obitelj stradalih.

“Unatoč svim jasnim dokazima, sud donosi odluku da se optužena pusti iz istražnog zatvora uz jamčevinu od 70.000 eura, nakon samo tri mjeseca pritvora. lako je prvotno zbog mogućnosti bijega i pritvorena, iz nama nepoznatog razloga odluka se mijenja i daju se tzv. maksimalne mjere iako se okolnosti nisu promijenile!“, upozorila je obitelj stradalih

Kevisa Ymeri optužena je da je skrivila stravičnu nesreću

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

PROBUDIM SE NAGLO

Probudim se naglo znojan usred noći

Bez najave gle ih svuda Bizantinci

I ladice su ih pune svi pretinci

Izlaze odasvud i još će ih doći

Ne znam gdje smjestiti tolike ću moći

Bradonje neki su s križem neki klinci

Svi smiješe se milo skup i pojedinci

Darove donose sada o ponoći

Ruke šire pa me grle cjelivaju

Sve mi svoje smiješke preponizno daju

Najdraža su čeljad što igdje postoje

Konteso a razlog dolaska im što je

Jastuk na glavu mi nenadano stave

I sve mi pokradu pošto me zadave

29/3/22/1,35

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

humanitarni prilozi

Udruga za Down sindrom DNŽ

U spomen na dragu susjedu Mariju Maju Dragojević susjedi zgrade Frana Supila 49, uplaćuju 240 EUR-a obitelji: Kristić, Ćosić, Kriste, Mojaš, Kolunđija, Mikulka, Običan, Mrković, Ivanković, Marčinko, Vragolov Neti i Braco, Vragolov Petra i Dean

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća za pok. Gorana Muhoberca, za potrebe udruge 50 € prilaže obitelj Jadranke Laptalo; U spomen na pokojnog Šimuna Glavinića, obiteljska prijateljica Ana Svetac, umjesto cvijeća donira 20 €; U spomen na tetku Nevenku Matunić, 75 € prilažu Ankica, Nikica i Vesna; Pizzeria Papillon donacija u humanitarne svrhe 90 €; Zlatko Kovač donacija 10 €; Caffe bar Belfast donacija u humanitarne svrhe 60 €; Obitelj Anka i Baldo Mojaš donacija 20 €; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €;

Dom maslina

Stanari zgrade Zlatni potok 30, u spomen na pok. Pera Glavića, umjesto cvijeća prilažu 85,00 EUR; Mirjana Rašica, prodaja knjiga IN VINO LIBERTAS prilaže 160,00 EUR;

Kolege iz hotela, u spomen na pok. oca drage direktorice Sanele, umjesto vijenca prilažu 150,00EUR

Djeca i zaposlenici zahvaljuju darovateljima!

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

AUTOR: SLAVKO BOVAN

IZVOZ ROBE U INOZEMSTVO

OBROK OTPLATE (mn.)

SATNICA, ORARIJ

DRVENI PLOT OKO SEOSKOG IMANJA

FOTOGRAF NA SLICI

PJEVAČ MONTENO

SPECIJALNOST FOTOGRAFA NA SLICI

BORILAČKI SPORT

ZNAMENITOST MOSTARA

SISAVAC S NOGAMA PRETVORE NIM U PERAJE KISIK RASULO, RASPAD

KRATICA ZA TOPLIČKU UDRUGU MLADIH DUBROVAČKI DNEVNIK GLUMAC, HUMPHREY ATLETSKI KLUB

ZLOSRETNIK TAŠNA

APSOLUTNI VLADARI, DIKTATORI

ZAGAĐEN ZRAK

KRATICA ZA BELGIJSKI

PISAC, IVAN OSOBNA ZAMJENICA

ST. TURSKA MJERA ZA DUŽINU I JEDAN I DRUGI

LIJEPO I UKRAŠENO PISANJE OVOG TRENUTKA

HODANJEM RAVNANJE PUTA HLADNO GODIŠNJE DOBA

RADIJ

LAGAN VJETAR, RAZVIGOR

PRIPADNIK PLEMENA U ANTIČKOJ ITALIJI

NAMAKANJE

ENERGIJA OREGON VARNICA GLUMAC HAJDARHODŽIĆ

POVIŠEN TON “F”

OSTVE

TENISKI KLUB ZAPAD

PRIPADNIK OGRANKA RUMUNJA

NENADANO

VELIKA LUKA U ALŽIRU

CRNE OVCE

UZVIK IZNENAĐENJA PRANJE LICA

MORSKA RIBA, GRUJ

ŽENSKO IME, MONIKA

PRIPADNIK EUROPSKOG NARODA RADIJUS

UJEDINJENI NARODI UTRKA ČAMACA

ŽELJEZNE SPONE I MREŽE ZA OJAČANJE BETONA

TEMPO PAMET, RAZUM

BELGIJSKI SLIKAR, FELICIAN

LIMUNI, NARANČE, MANDARINE...

DUBROVAČKI DNEVNIK

JEDINICA ZA SNAGU PROLJETNI USJEV

ISPREKIDAN PLAČ

TISKARSKA TEHNIKA

POSJED FEUDALCA NAR SPOR, INERTAN NATRIJ ŠPANJOL. SLIKAR, SALVADOR

SLIKAR JOB (ROĐEN U DUBROVNIKU)

eksport, baksuz, rate, autokrati, orar, smog, adim, taraba, Raos, Ra, Stijepo Brbora, Kemal, natapanje, e, OR, Izet, fis, sv, R, osti, iju, TK, Z, ugor, Oran, Mona, gare, Irac, R, UN, vat, armatura, jecaj, feud, mogranj, Na, Ignjat, prore d, č, ja, rasuti, Ana, etanol, monolit, aromati, azili. S K A N D I N A V K A

REPUBLIKA SORTA JABUKA

RAZMAK IZMEĐU REDOVA NEMAN ČETA VELIKA

POSTAJATI JAČI

AUTO / MOTO

Prodajem Kia Suma 1,5/65KW, benzinac. Prešao 99 000 km, registriran do 07/2025. Mob: 098/ 716 346

Prodajem dijelove za Mazdu 323. Mob: 098/923 1116

OPEL MERIVA 1.4 turbo, 88 kW, benzin, 2013. god., prešao 130000 km, ima klimu, registriran do veljače 2025., nove gume, u odličnom stanju. Cijena 7000 EUR. Mob: 098/757 883

PLOVILA

Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033

Prodajem brodić Sirius, spreman za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318 Prodajem preklopne duple skale za barku od rosfraja od 7-12 m. Mob: 098/923 1116

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem mali stan pored hotela Lero od 1.09.2024 do 15.5. 2025. Mob: 098/ 164 6140

Iznajmljujem mali apartman kod Robne kuće Srđ na duže razdoblje. Kontakt 020/418927 i 095/818 2846

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098679111

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098 747 183

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat www.angelusnekretnine.hr ZATON - DVOSOBAN

Kontakt: 095 466 2211

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem kuću u Rožatu, 119 kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta,

Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Br-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u

sku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

gatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadran-

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komer-

“U udruzi antifašista od 24. srpnja 2024. godine neće biti dežurstva srijedom od 15-17 sati zbog velikih vrućina. Udruga poziva svoje članove da se u slučaju potrebe obrate na sljedeće mobitele: Radmila 098528474, Ljiljana 0921838487 ili Jadran 0958249445. Dežurstvo u Udruzi će se nastaviti 4. rujna 2024. godine”.

cijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten

stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem vrlo povoljno mini retro pećnica Klarstein, kapaciteta za šest osoba i ugradbeno kuhalo sa dvije ploče od rostfraja prigodno za apartmane ili kuće za odmor. Mob: 098/ 285 355

Poklanjam bicikl za dijete od 8 do 10 godina.Mob: 098/ 164 6140

Prodajem novi balun, visina 50 cm, širina 80cm. Cijena 45 EUR. Mob: 098/ 503 279

Prodajem valjak za peglanje BOSCH 85 cm, očuvan. Cijena 350 EUR. Mob: 099/377 2297

USLUGE RAZNO

Tražim ozbiljnu, tihu, sposobnu domaćicu i kuharicu nekoliko dana u tjednu. Mob: 091/ 785 4829

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih

ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 15.7. do 21.7.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 22. 7. do 28.7.

preminuli

JOZO SOKO (1941) NIKO MRŠA (1935)

DAMJAN BOŠKOVIĆ (1958)

PETAR CVJETKOVIĆ (1943)

LUCE BUTIJER (1938)

BOJAN BOJANIĆ (1950)

ŠIMUN GLAVINIĆ (1939)

BOGDAN BARTOSZYNSKI (1946)

ANE VIDAK (1927)

petak, 19. srpnja 2024. Dubrovački

Iz DHMZ-a o rekordnoj zabilježenoj temperaturi mora u Dubrovniku: ‘Kasnije

je bila još i viša!’

U ponedjeljak i utorak u 17:00 sati u Dubrovniku je izmjerena temperatura mora od 29,7 Celzijevih stupnjeva, što je hrvatski rekord. Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za Dubrovački dnevnik su odgovorili kako je ona kasnije bila i nešto viša.

“Prema prikazu podataka s naše automatske plutače u Dubrovniku, na našim mrežnim stranicama bila je prikazana vrijednost od 29,7 °C u 17 sati. Uvidom u izmjerene podatke, vidjeli smo

da je nakon toga temperatura narasla na 29,8 °C”, stoji u odgovoru DHMZ-a. Međutim, upozoravaju kako treba biti oprezan kod proglašavanja rekordnih temperatura jer na nju mogu utjecati različiti faktori te kako treba proći sve stupnjeve kontrole.

“Kako bismo sa sigurnošću mogli reći da se radi o rekordu, podaci trebaju proći sve stupnjeve kontrole. Preliminarna kontrola za sada pokazuje da su podaci regularni, ali zbog različitih

utjecaja, kao što su npr. ljudski faktor (kupači pored plutače, čamci, brodovi), neke vrijednosti mogu odstupati od stvarnih. Stoga je potrebno provesti sve stupnjeve kontrole podataka kako bi se podaci uvrstili u meteorološku bazu. Samo podaci verificirani u skladu sa standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) mogu se uvrstiti u službenu bazu meteoroloških podataka, a time i rekorda”, objasnili su.

DVA DANA ZAREDOM