je podnošljiva ova srpanjska vrućina, visoke temperature u hladu i ogromna vlaga, uz koje je Dubrovnik s otvaranjem Igara uplovio u svoje najtipičnije godišnje doba, oko kojega se sve vrti. U srcu smo sezone, za koju živimo, i od koje živimo, još uz ovakve vrućine, malo je koga tu briga za išta drugo izvan granica Lijepog našeg. Koga je briga za tamo neki ruski projektil koji je ubio djecu u bolnici u Kijevu ili evakuaciju ljudi u Gazi. Ili možda za Europu jako važne izbore u Francuskoj u kojima desnica ipak nije doživjela trijumf, a sve zbog dogovora lijevih opcija, iako zemlju čeka neizvjesno razdoblje. Za to vrijeme hrvatska desnica okupirala je Sabor. Igor Peternel, zastupnik Domovinskog pokreta, i Željka Markić organizirali su okrugli stol u Saboru, zajedno s protagonistima inicijative koja stoji iza javnih molitvi muškaraca koji se zalažu za čednost žena. Kao što je poznato, oni jednom mjesečno mole na Trgu Bana Jelačića i u drugim gradovima, osim u Dubrovniku. Jedan takav najavljeni skup u nas je propao, a na njega je moliti slučajno zalu-
tao tek jedan muškarac. Tko će ga znati zašto je to tako u našem lijepom gradu pod Srđem. Je li kriva vrućina ili sezona, ili su možda ipak žene dovoljno čedne? Tragom vapaja Željke Markić za poštivanjem prava ovih ljudi na slobodu mišljenja, vjeroispovijesti i javnog okupljanja, bilo je zanimljivo pogledati za što se oni zaista zalažu i za što točno mole na javnim trgovima.
Umoru informacija koje preplavljuju medije, najviše se istakla ona teza kako ovi muškarci, molitelji, pogrdno nazvani klečavcima, mole za čedno odijevanje žena, kako ih ove svojim izgledom ne bi uvodile u napast. Ali, kako, pobogu, biti čedno odjeven na 40 stupnjeva? Sasvim je sigurno kako će ovih dana ovi muški imati pravi razlog za svoje javne molitve. Oko njih će tada prolaziti mnogo žena koje će svoje odijevanje prilagoditi visokim temperaturama. Bit će, naravno, i oskudno odjevenih muškaraca, ali to se ne konta. Iza inicijative ovih molitelja stoji duhovni pokret nazvan ‘’Muževni budite’’ i udruga ‘’Hrvatska za život’’, a informacije o svojim ak-
tivnostima objavljuju i na portalu koji krije mnoštvo objašnjenja za sve one radoznale koji se pitaju za što se točno ovi muškarci javno mole.
Željka Markić je u suštini u pravu kada tvrdi kako oni imaju pravo na svoje molitve, u tome zaista nema ništa loše, na molitvu svatko ima pravo, bilo gdje, u svoja četiri zida ili na javnom trgu. Ali, svi se bojimo da ovo to nije, a njihov portal ‘’Muževni budite’’ to nažalost i otkriva. Previše je šokantnih informacija tamo navedeno. Prosječnom čovjeku neshvatljivo je čitati njihove upute muškarcima i ženama o ljubavi, braku, prijateljstvu, poštovanju, na koncu čednosti i valjda nečednosti. Te upute više nalikuju savjetima iz tinejdžerskih magazina ili uputama za život u Srednjem vijeku, nego što bi se to moglo pripisati čitalačkoj publici odraslih ljudi u zrelim vezama. Pa je tako jedna od teza navedena kao uputa prosječnoj kršćanskoj ženi, kako mora biti ‘’spremna za ono’’, čak i ‘’ako nije za to raspoložena’’, ako to ‘’njezin muškarac treba’’. U uputama muškarcima takvo se nešto ne navodi. Podrazumijeva se, val-
jda, da je žena objekt koji nema pravo na nikakve želje pa je samim time u savjetima muškarcima za uspješan brak, tako nešto nepotrebno navoditi.
Napočetku teksta o tome zašto je važno ‘’čedno odijevanje žena’’, ovi mužjaci priznaju da im ‘’njihove oči, njima muškarcima, daju sredstva da griješe naširoko i po volji’’. Priznaju tamo, a to je lijepo i pošteno, kako ih ‘’pali ženska golotinja na bilo koji način, u bilo kojem obliku ili formi’’. No, nastavljaju s tvrdnjom kako ‘’žene to rijetko razumiju’’. O tempora, o mores! Valjda će jednoga dana shvatiti kako je na Zemlji, koja je usput rečeno okrugla i nije ravna ploča, i žena ljudsko biće koje je stvorio Bog, a dao joj je, i oči, i razum, a i tijelo s kojim ima pravo raditi što želi i kada to želi. I što je najvažnije da shvate - i žena želi! Ili ne želi. A ako ne želi, onda je to što spominju možda i silovanje.
Oovim ljudima ne bi trebalo trošiti riječi da to nije stiglo na razinu Sabora i da o tome ne govori stranka koja je temeljem koalicije u vlasti i žena koja je već dosad mijenjala Ustav. S takvima
treba biti oprezan. Molitva bi trebala biti osobna i sveta, nakon nje bi svaki čovjek trebao biti još bolji, prema Bogu, sebi i drugima. Svatko ima pravo moliti za koga želi i za ciljeve koje smatra važnima. Možda su ti ljudi izmanipulirani, možda ne shvaćaju da je krajnji cilj akcija u kojima sudjeluju zapravo totalna degradacija društva, primitivno vraćanja žena u Srednji vijek, a možda i nešto drugo što će se tek iskristalizirati, ali sigurno neće biti u duhu napretka poštivanja ljudskih prava i sloboda. Još od Francuske revolucije, do nekidan održanih izbora u Francuskoj, jasno je u kojem smjeru, makar puževim korakom, ali i dalje naprijed korača demokratsko društvo svijeta. Na tom putu ne smije posrtati unazad, koliko god to teško bilo. A kome smeta kakvo koljeno koje izviri ispod kotule na 40 stupnjeva, neka okrene glavu. Neće biti ni prva, ni zadnja stvar ovih dana na koju se samo odmahnulo rukom. Sezona gori, a onda je sve drugo nebitno. A očito i Lijepoj našoj dobro ide, kad nas s ovakvim budalaštinama maltretiraju u Saboru.
ODLIČNA SEZONA
LUKA DUBROVNIK BILJEŽI SJAJNE
REZULTATE Raguž:
‘Petina kruzerskih gostiju nam se vraća na više dana, možda baš u apartmane onih koji kritiziraju!’
Ova godina već je sada prepuna sjajnih pokazatelja za Luku Dubrovnik. Tu su nagrade, odlični financijski rezultati, ali i zadovoljni djelatnici. ‘A kad su djelatnici zadovoljni, onda je zadovoljan i direktor’, kroz smijeh nam govori predsjednik Uprave Željko Raguž
Luka Dubrovnik d.d. posluje uredno, a ova godina se rezultatima ozbiljno približila turistički rekordnoj 2019. godini. Porast dolazaka gostiju prate i zavidni financijski rezultati.
„A najvažnije je kako su djelatnici Luke zadovoljni pa je zadovoljan i sam direktor“, kroz smijeh nam govori Željko Raguž, predsjednik Uprave Luke Dubrovnik. Pod njegovom palicom, Luka je nedavno osvojila nagradu ‘Zlatna bilanca’ za 2023. godinu, i to u dvije kategorije - za najuspješnijeg dugovječnog poduzetnika i najuspješnijeg poduzetnika u djelatnosti prijevoz i skladištenje.
„To je jedna od rijetkih nagrada u RH za koju se ne vezuju nikakve kontroverze, a dodjeljuje se temeljem devet vrlo strogih kriterija, među kojima se u obzir uzimaju likvidnost, dobit, kontinuitet u dobrim poslovnim rezultatima… Mi smo jedini koji smo dobili nagradu u dvije kategorije, svečanost je održana pred visokim uzvanicima, uz pokroviteljstvo RH i bila je čast primiti nagrade, održati govor… No, ujedno nas to obvezuje na daljnji uspjeh. I, naravno, najveća ‘hvala’ zaposlenicima bez kojih ovi rezultati ne bi bili mogući“, zadovoljno govori Raguž.
‘ŠTO SE TIČE ZAGAĐENJA, ZA KRUZERE
BIH DAO RUKU U VATRU’ Razloga za zadovoljstvo je ove godine puno. Luka Dubrovnik za svoje poslovanje, kako vidimo, dobiva nagrade, a što se tiče dolazaka kruzera,
njih je 10 posto više nego lani, što prate i odlični financijski rezultati. „Sezona je odlična. Ono što je bitno za naše sugrađane i njihovu kvalitetu života – imamo porast broja dolazaka kruzera, no njihovi su dolasci raspoređeni kroz cijelu godinu. Nekad je to bilo raspoređeno od lipnja do rujna, no sada već od ožujka pa sve do kraja godine imamo kruzere, dakle i u pred i posezoni. No, nema više situacija u kojima nam istodobno uplovljava više kruzera pa svi izađu s brodova i stvore se gužve po Gradu“, govori Raguž.
Piše Ivona Butjer Mratinović
FOTO: GORAN MRATINOVIĆ
Na dodjeli nagrade ‘Zlatna bilanca’
„Sezona je odlična. Ono što je bitno za naše sugrađane i njihovu kvalitetu
života – imamo porast broja dolazaka kruzera, no njihovi su dolasci raspoređeni kroz cijelu godinu. Nekad je to bilo raspoređeno od lipnja do rujna, no sada već od ožujka pa sve do kraja godine imamo kruzere, dakle i u pred i posezoni. No, nema više situacija u kojima nam istodobno uplovljava više kruzera pa svi izađu s brodova i stvore se gužve po Gradu“, govori Raguž
No, bez obzira na navedeno, upravo su kruzeri često na udaru kritika. Spominje se pri tom kako kruzerski gosti stvaraju gužve, a ne troše puno. No, Raguž napominje kako je potrebno ‘zagrebati’ ispod površine i paušalnih zaključaka koji često ne drže vodu.
„Podaci govore kako čak 18 posto gostiju koji su posjetili Dubrovnik na kruzeru, u grad se vraćaju kroz koju godinu i ostaju tu više dana. Dakle, ako je neki gost bio sedam dana na krstarenju, tijekom kojih je posjetio sedam destinacija, a među njima i Dubrovnik, postoji velika šansa kako će se vratiti tu u dogledno vrijeme na nekoliko dana. Dakle, ako imamo 700 tisuća putnika godišnje na kruzerima, 18 posto njih će se vratiti u Dubrovnik na više dana i to nije zanemariv broj. Tko zna, možda baš u apartmane onih koji su kritizirali kruzerske goste. Rijetko tko svake godine ide na putovanja kruzerom; to su ljudi koji u sedam dana vide sedam različitih destinacija i koji se onda na dulje vrijeme vraćaju u onu koja im se svidjela“, objašnjava Raguž. Smatra kako ni strahovi zbog onečišćenja nisu opravdani jer se na modernim brodovima koji se koriste za kružna putovanja sve radi uz stroge kontrole i po najvišim standardima.
„Tijekom pandemije Covida-19 nije bilo kruzera pa se i dalje puštala kanalizacija u more, puštale su cijevi i to su svi skeptici vidjeli. Na kruzerima vrijede stroge kontrole i od svih brodova, jedino bih za kruzere dao ruku u vatru kako ne stvaraju onečišćenja“, uvjeren je Raguž.
‘DOBRO
JE ZA DESTINACIJU DA JOJ
DOLAZE JAHTAŠI’
Druga važna komponenta su jahte kojih je ove godine ipak bitno manje nego prije ruske agresije na Ukrajinu i nametnutih sankcijama ruskim oligarsima. Zanimljivo, bilo ih je puno tijekom pandemije Covida upravo u dubrovačkom akvatoriju jer je, u usporedbi s ostatkom Mediterana, u Hrvatskoj bila povoljna epidemiološka situacija.
„Taj dio tržišta se oporavlja, ali ipak nešto slabije jer znamo kako su vlasnici tih mega jahti bili Rusi, bez obzira pod kojom zastavom plovili“, govori Raguž. No, koliko Dubrovnik uopće ima koristi od uplovljavanja jahti?
„Generalno je dobro za destinaciju da joj dolaze gosti visoke platežne moći. Nedavno nam je s jahtom došao i Pep Guardiola, takvi su nam gosti sigurno važni, a i Dubrovnik im je uvijek bio jako atraktivan. Turizam se u bitnome promijenio, društvene mreže imaju veliku ulogu u promociji. Postoje gosti koji nikada ne bi vidjeli Dubrovnik da se u njemu nije snimala Igra prijestolja, a onda imamo i one koji recimo na Instagramu prate Cristiana Ronalda, koji je najpraćenija osoba na društvenim mrežama. On je došao u Dubrovnik i objavio fotografiju s ljetovanja na Instagramu, a njegovi obožavatelji će tu fotografiju vidjeti, svidjet će im se lokacija i možda će i oni doći ovdje zahvaljujući njegovoj objavi. Mladi prate youtubere, influencere i zvijezde na društvenim mrežama, mislim kako te goste moramo čuvati kao kap vode na dlanu jer nam čine ogromnu promociju“, zaključuje Raguž.
Ovo će biti sjajna sezona za Luku Dubrovnik
TURISTIČKI KRIMINALITET
SIGURNA DESTINACIJA
Unatoč milijunskom protoku turista, broj krada
i incidenata zanemariv
Dubrovnik slovi za jedan od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj, ali i u
Europi, zbog čega ga mnogi turisti i odabiru za svoju destinaciju. A ni većina „domaćih“ sigurno ne bi rekla da se u gradu osjećaju – nesigurno
Bezbrižna šetnja bez osvrtanja u dva ujutro ulicama Dubrovnika nije ništa novo, a lokalno stanovništvo se vrlo lako može prisjetiti da se još donedavno vrata stanova nisu zaključavala, a ponekad ni zatvarala. Nerijetko se može vidjeti motore parkirane s ključevima u bravi, kao i automobile s otvorenim prozorima. Ne treba se previše ni razmišljati prilikom odlaska na plažu pa tako i dan danas poprilično bezbrižno ostavljamo novčanike i mobitele u torbama pored šugamana, eventualno „skrivene“ ispod odjeće. Ruksaci s otvorenim džepom u prenatrpanom autobusu isto ne predstavljaju preveliko opterećenje, kada biramo burse ne razmišljamo mogu li se lako otrgnuti s ruke ili ramena, novčanici se ostavljaju na stolu kafića dok se zaletimo do WC-a, dječje igračke ostavljaju se kraj igrališta dok se mališani ne izludiraju.
Turisti takve prizore nerijetko gledaju s nevjericom i čuđenjem, dok njihove vrijedne stvari kriju u raznoraznim pretincima, povremeno skrivene i ispod odjeće. Nije to iznenađujuće - tko god se otisnuo do neke od poznatijih turističkih destinacija itekako je svjestan da tako stvari funkcioniraju i da džeparoši vrebaju na svakom uglu. Dovoljan je jedan tren neopreznosti da bi se ostalo bez cjelokupnog budžeta za putovanje, kao i dokumenata.
Je li Dubrovnik kao turistička destinacija uspio, unatoč povećanom broju turista, ostati imun na takve stvari? Teško. Sve češće se može čuti kako je nekome „iz ulice“ nestao bicikl, kaciga, kao i nešto iz torbe koja je tako bezbrižno ostavljena na plaži. Neki se takve stvari odlučuju prijaviti, dok drugi ipak odu-
staju zbog procedura koje vuče uz to. No tragom tih informacija odlučili smo u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj provjeriti kakvo je, prema njihovim podacima, trenutno stanje što se tiče turističkog kriminaliteta.
BLAGI PORAST BROJA KRAĐA „Od početka ove turističke sezone, odnosno u razdoblju od početka svibnja do kraja lipnja, na području Dubrovnika evidentirano ukupno sedam kaznenih djela krađe koje bi po svojim obilježjima mogle spadati u tzv. turistički kriminalitet”, kažu iz PU dubrovačko-neretvanske.
Od tih sedam kaznenih djela, jedno je počinjeno na jednoj od plaža na Babinom kuku. U tom slučaju, hrvatski državljanin je, dok se nalazio u moru, ostao bez mobitela, odnosno – mobitel mu je otuđen.
Preostalih šest kaznenih djela se dogodilo na predjelu stare gradske jezgre, odnosno na Pilama, Stradunu i Porporeli gdje su oštećene osobe bile strani državljani, a otuđene su im torbice ili novčanici.
“Uspoređujući statističke podatke s prošlom godinom, primjetan je blagi porast ove vrste kaznenih djela. Naime, u istom razdoblju 2023. godine zabilježeno je pet kaznenih djela krađe, koje su počinjeni na štetu stranih državljana kojima su i u ovim slučajevima otuđene ručne torbice i novčanici za vrijeme njihovog boravka unutar prostora stare gradske jezgre”, objašnjavaju iz PU dubrovačko-neretvanske.
No to ne znači da je alarm upaljen i da se sad panično moramo početi bojati za svoje stvari.
“Iako se radi o blagom porastu kaznenih djela mora-
Od početka ove turističke sezone, odnosno u razdoblju od početka svibnja do kraja lipnja, na području Dubrovnika evidentirano ukupno sedam kaznenih djela krađe koje bi po svojim obilježjima mogle spadati u tzv. turistički kriminalitet
Piše Ivana Smilović foto Grgo Jelavić/PIXSELL
Najveći broj krađa koje pripadaju u turistički kriminalitet ove sezone je zabilježen na području Grada
mo napomenuti kako se radi o izrazito malim brojkama koje su zanemarive kada se uzme u obzir broj turista koji nas posjećuje, a radi se o milijunskim brojkama. Prema pisanjima brojnih stranih medija Dubrovnik, ali i cijela Hrvatska, se već godinama proglašavaju sigurnim mjestom za život i jednom od najsigurnijih turističkih destinacija zbog čega je hrvatska policija, koja je zadužena za sigurnost i čija je to osnovna zadaća, izuzetno ponosna”, dodaju iz PU dubrovačko neretvanske.
“Činjenica je da područje Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije izuzetno rijetko bilježi teža kaznena djela, napade, teža imovinska kaznena djela, seksualne delikte i slične događaje koji utječu na osjećaj sigurnosti kod građana i turista, a osim toga, broj prekršaja protiv javnog reda i mira je u kontinuiranom padu. Sve to utječe na stvaranje slike našega grada kao izuzetno sigurnog odredišta, što je, pored prirodnih ljepota, postao jedan od osnovnih kriterija kod odabira turističke destinacije”, dodaju.
NAJVEĆI NAGLASAK NA SVEOBUHVATNOJ
PREVENCIJI
Kako bi se to ostvarilo Policijska uprava dubrovačko-neretvanska poduzima brojne ciljane aktivnosti koje vrlo često nisu vidljive javnosti, ali dovode do ovakvih rezultata, što je i njihov krajnji cilj – sigurnost. U tom smislu najveći se naglasak stavlja na sveobuhvatnu prevenciju koja se temelji na sigurnosnim pokazateljima i rizicima koji se pomno analiziraju. Osim za domaće i strane turiste, Dubrovnik je vrlo često odredište u kojem su organizirani brojni domaći i međunarodni skupovi, što su događaji koji su veliki sigurnosni izazov, a na kojima se nikada nije dogodio niti jedan pa ni najmanji sigurnosni incident.
“Osim doprinosa policije svako treba napomenuti da većina naših sugrađana nije sklona bilo kakvom protupravnom ponašanju i to je za svaku pohvalu, tako da je područje našeg djelovanja usmjereno na onaj manji postotak prijestupnika. Međutim, kada su u pitanju turisti, ne znate tko vam dolazi na vaše područje, ali zahvaljujući izvrsnoj suradnji s lokalnom samoupravom, hotelijerima i drugim djelatnicima koji se izravno bave turizmom, sve ove godine broj protupravnih ponašanja turista ili na štetu turista uspijevamo zadržati na izuzetno malim brojkama”, zaključuju iz PU dubrovačko-neretvanske. Jasno je da ne možemo sigurnost uspoređivati s vremenima od prije 20, a i deset godina, ali da, unatoč ovim slučajevima, kojih je zaista malo, ipak i dalje možemo tvrditi da živimo u jednom od najsigurnijih gradova, pogotovo onih turističkih.
„Činjenica je da područje Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije izuzetno rijetko bilježi teža kaznena djela, napade, teža imovinska kaznena djela, seksualne delikte i slične događaje koji utječu na osjećaj sigurnosti kod građana i turista“, kažu iz PU DNŽ
Zasad se još moguće kupati bez brige o ostavljenim stvarima na plaži
petak, 12. srpnja 2024.
ODABRALI GRAĐANI
Geotehnički
istražni radovi za garažu Naš
Grad Dubrovnik nastavlja provedbu projekata uvrštenih u ovogodišnji gradski proračun na prijedlog građana, a građani kotara Mokošica su tijekom prošle godine, u procesu glasovanja, odabrali izradu projektno-tehničke dokumentacije za garažu – Naš dom.
Nakon izrade geodetskog snimka, a u sklopu izrade projektnog rješenja buduće garaže, u razdoblju od ponedjeljka, 8. srpnja do petka, 12. srpnja izvodit će se istražni radovi odnosno geotehnička istražna bušenja i to na kat. čest. 63, 1027, 1028, 1029, 1030, 1031, 1032 i 948/1 k.o. Obuljeno u Novoj Mokošici.
Ukupno su predviđene četiri bušotine i to dvije na poziciji postojećeg igrališta na kojem će biti zatvoren ili ograničen pristup tijekom radova. Mole se građani za razumijevanje i strpljenje u navedenom periodu provedbe geotehničkih istražnih radova.
Gradonačelnik obišao građevinske radove na budućoj knjižnici u TUP-u
Povodom početka radova, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenice Jelke Tepšić i suradnika obišao je u ponedjeljak gradilište buduće dubrovačke gradske knjižnice u TUP-u. Ovaj projekt vrijedan preko 1,5 milijun eura transformirat će dio postojećeg industrijskog kompleksa u gradskom vlasništvu u omiljeno mjesto brojnih zaljubljenika u literaturu.
Izgradnja nove gradske knjižnice trebala bi biti gotova do kraja 2024. godine. Riječ je o 700 četvornih metara prostora kao i pripadajućem okolišu u kompleksu TUP-a. Nositelj ovog projekta su Dubrovačke knjižnice, a u preuređene prostore preselit
će gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica dok će u suterenu bit depo Znanstvene knjižnice za građu koji je trenutno smješten u ljetnikovcu Skočibuha.
Da će Dubrovnik imati jednu od najmodernijih knjižnica u Hrvatskoj utvrdio je gradonačelnik Mato Franković. –„Uistinu značajna investicija u potpunosti financirana sredstvima gradskog proračuna i u skladu s našom misijom rekonstrukcije bivšeg industrijskog kompleksa u Gružu u novi kulturni i kreativni te društveni centar“, rekao je gradonačelnik Franković naglasivši da za opremanje nove knjižnice Grad Dubrovnik planira angažirati dostupna bespovratna sredstva.
Uz različite aspekte knjižničarske djelatnosti, u novom objektu planirano i održavanje predavanja, tribina, različitih kulturnih programa, ali i onih iz područja znanosti, tehnologije, ekologije i drugih. Ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić rekla je kako Ogranak Gruž trenutno radi u jednoj smjeni što se otvaranjem nove knjižnice u TUP-u planira promijeniti. Dodala je kako će se knjižnica opremiti i računalom za slijepe i slabovidne osobe, a između ostalog, raspolagat će čitaonicom, dječjim odjelom, prostorima za individualni i grupni rad te već spomenutim depoom Znanstvene knjižnice.
Počeli radovi na izgradnji
Centra za starije
osobe Dubrovnik
Započelo je izvođenje radova na izgradnji Centra za starije osobe Dubrovnik - Doma za starije i nemoćne ispod Opće bolnice, a gradilište na kojem se izvode radovi iskopa terena i izrade građevinske jame je obišao i gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima te se tamo susreo s predstavnicima izvođača radova i nadzora.
Dom će raspolagati s 205 smještanih kapaciteta, od čega 125 kreveta za korisnike koji su potpuno funkcionalno ovisni o pomoći drugih osoba. Osiguran je i dnevni boravak za 75 korisnika koji će imati potrebu za dnevnim boravkom u okviru Centra, a
pružat će se i izvaninstitucionalna usluga za 410 korisnika koji žive u svom domu. Ključni je to kapitalni projekt u društvenoj infrastrukturi čijom će se izgradnjom dubrovačkim umirovljenicima pružiti standard koji im je godinama nedostajao.
Gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako će budući Centar za starije osobe ispod Opće bolnice biti najveći takav objekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. –„Centar će po završetku u potpunosti odgovoriti potrebama koje Grad Dubrovnik i okolica imaju u području pružanja adekvatne skrbi za osobe treće životne dobi, a bit će uređen prema
svim suvremenim standardima“, rekao je. Sveukupna investicija izgradnje Centra s opremanjem iznosi 21.113.808,20 eura (uključujući PDV). Financirat će se iz tri izvora - bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 6.138.429,89 eura, kreditnim zaduženjem u iznosu od 5.876.000,00 eura, što je potvrdilo Gradsko vijeće dok će se preostalih 9.100.000,00 eura osigurati iz vlastitih proračunskih sredstava Grada. Radove će izvesti tvrtka Texo Molior dok je za stručni nadzor i koordinaciju zadužena odabrana tvrtka Apsida Inženjering.
Kreće izvedba
radova na komunalnoj
infrastrukturi naselja Šunj na Lopudu u sklopu participativnog
budžetiranja
Grad Dubrovnik nastavlja realizaciju projekata uvrštenih u ovogodišnji gradski proračun na prijedlog građana, pa tako kreće i izvedba projekta „Komunalna infrastruktura naselja Šunj“, kojeg su u okviru prošlogodišnjeg ciklusa Participativnog budžetiranja odabrali građani s područja MO Lopud, a isti uključuje uređenje Puta od Šunja do kuća na adresama Getina 11 i 15 te postavljanje dodatne javne rasvjete na području ulice i naselja Šunj.
Uredit će se i betonirati pristupni put kućama na potezu od crkve Gospe od Šunja kroz ulicu Getina te pripremiti infrastruktura u svrhu nadopune javne rasvjete.
Izvođač radova je tvrtka Adriatik građenje j.d.o.o. uz stručni nadzor tvrtke Skeleton d.o.o., dok će se radovi izvoditi sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima s rokom završetka tri mjeseca od dana uvođenja u posao (5. srpnja 2024.). Vrijednost ugovorene nabave radova iznosi 45.989,00 eura (bez PDV-a).
ULAGANJA
Kreće energetska obnova Doma za starije osobe u Korčuli
S firmom Deltron d.o.o. iz Splita potpisan je Ugovor o izvođenju radova na navedenom objektu u vrijednosti 422.858,00 eura s PDV-om
Dubrovačko-neretvanska županija temeljem provedenog postupka javne nabave ugovorila je izvođača radova na energetskoj obnovi zgrade Doma za starije osobe Korčula. S firmom Deltron d.o.o. iz Splita potpisan je Ugovor o izvođenju radova na navedenom objektu u vrijednosti 422.858,00 eura s PDV-om. Prethodno je izrađena projektno tehnička dokumentacija, a ugovoren je i stručni nadzor nad građevinskim radovima kako bi se osiguralo da svi radovi budu izvedeni kvalitetno i sukladno pravilima struke. Projektom energetske obnove Doma za starije osobe Korčula sanirat će se krovište koje će se toplinski izolirati i izvesti svi završni slojevi, izradit će se nova fasada ETICS fasadnim sustavom od mineralne vune, izvest će se potrebni limarski radovi, zamijeniti postojeća rasvjeta novom, ugraditi dizalica topline i solarni kolektori na krovu zgrade, a sanirat će se i oštećeni
elementi nosive konstrukcije zgrade. Predviđeno trajanje građevinskih radova je 10 mjeseci. Dom za starije osobe Korčula, kapaciteta za 42 osobe pruža usluge skrbi izvan vlastite obitelji starijim osobama koje ne mogu same ili uz pomoć obitelji voditi brigu o svojim zdravstvenim, psihofizičkim, socijalnim i drugim potrebama, zbog starosti, bolesti, loših socijalnih uvjeta i slično. Energetskom obnovom zgrade omogućit će se učinkovitije korištenje energije, a samim tim ostvariti uštede na troškovima za istu, ali i korisnicima omogućiti kvalitetniji i ugodniji boravak u objektu.
Projekt energetske obnove Doma za starije osobe Korčula najvećim dijelom financirat će Dubrovačko-neretvanska županija, dok je dio sredstava u iznosu 67.500,00 eura osiguran kroz Program razvoja otoka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Projektom energetske obnove Doma za starije osobe Korčula sanirat će se krovište koje će se toplinski izolirati i izvesti svi završni slojevi, izradit će se nova fasada ETICS fasadnim sustavom od mineralne vune, izvest će se potrebni limarski radovi, zamijeniti postojeća rasvjeta novom, ugraditi dizalica topline i solarni kolektori na krovu zgrade, a sanirat će se i oštećeni elementi nosive konstrukcije zgrade.
PONEDJELJAK, 15.7. doručak dana
Shakshuka jaja
Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem
Menu dana
Crni fettuccini sa morskim plodovima
Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom
UTORAK, 16.7. doručak dana
Zarolani omlet
punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
SRIJEDA, 17.7. doručak dana
Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama
Menu dana
Penne Carbonara
Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom
ČETVRTAK , 18.7. doručak dana
Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu
Menu dana
Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir
PETAK, 19.7. doručak dana
Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem
Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem
Menu dana
Gregada
Domaće ribarsko jelo
pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina
SUBOTA, 20.7. doručak dana
Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogamae
Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama
NEDJELJA, 21.7. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
Menu dana
Teleći rižot
Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima
KONAVOSKA LJEPOTICA
Najljepša skrivena plaža Europe nije više skrivena , a uz to je i opasna
O Pasjači se piše godinama u superlativima, no rijetko se govori o sigurnosnom aspektu, kao i sve većoj popularizaciji zbog čega odavno više nije skriveno mjesto
Plaža Pasjača već godinama plijeni pozornost posjetitelja. Iznimno je ‘fotogenična’ i svi koji dolaze, rado bi se slikali na tom mjestu, u azurno plavom moru, u bokunu raja udaljenom od prometnica, gužvi, vreve… Kao da je odvojena od ostatka svijeta. Nema tu čak ni barova, kafića, samo iskonska priroda i njena ljepota.
Godinama se ta plaža nalazi na listama najljepših, a nova pohvala stiže iz uglednog američkog časopisa Forbes koji je objavio istraživanje portala European Best Destinations. Prema njihovom je izboru Pasjača proglašena najljepšom skrivenom plažom u Europi u 2024. godini!
KAKO O PASJAČI PIŠE FORBES
Forbes je objavio kako je riječ o maloj, skrivenoj, pješčano-šljunčanoj plaži u Konavlima koja je ‘ugniježđena’ u podnožju konavoskih stijena gdje se susreće s Jadranskim morem i čini uski obalni pojas jedinstvene ljepote.
Nadalje navode kako je udaljena 30-ak kilometara od Dubrovnika te kako je ‘pravo čudo’, a savjetuju i posjet Cavtatu kojeg su nazvali hrvatskom Toskanom te ga usporedili i
sa Saint Tropezom.
“Godine 1955. napravljen je tunel od polja uzvodno do mora. Preostalo kamenje korišteno je za gradnju cesta ili je ostavljeno na obali. Za nekoliko godina, valovi su to kamenje pretvorili u kamenčiće pa u pijesak. Plaža Pasjača je rođena!”, objavili su o nastanku plaže.
KONAVLJANI NISU ODUŠEVLJENI POPULARIZACIJOM PLAŽE
Konavljani su ponosni što je njihova plaža na samom vrhu prestižne liste, no u drugu ruku im nije baš drago zbog toga. Naime, nekoć njihovo skrovito mjesto i oaza mira, sve je pretrpanije. Ljeti je ponekad na njoj toliko ljudi pa sve manje predstavlja ono što je prije bila – bijeg od gužve i buke. Horde influencera stižu kako bi se fotografirale na lijepoj plaži i kako bi to obznanile cijelom svijetu putem društvenih mreža, a Konavljani nisu više sigurni treba li im dodatna promocija Pasjače koja, premda je opisana kao najljepše skrovito mjesto, više uopće nije skrivena.
„Ne raduje nas posebno kad je proglase naj -
Mratinović foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL
Piše Ivona Butjer
„Tamo je nemoguće bilo što napraviti. Postojala je ideja oko postavljanja
mreže, no takvo što je veoma skupo i neizvedivo. Prije nekoliko godina smo postavili ograde na putu do plaže, ali i znakove kako se ljudi spuštaju na vlastitu odgovornost
ljepšom plažom godine, desetljeća ili stoljeća jer ona tako prestaje biti skrivena plaža. Sve je popularnija, sada svi žele doći i okupati se tu pa je sve manje mjesto za odmor i mir. Naravno kako smo zahvalni na promociji, ali turizam bi trebao biti umjeren, a ako imamo gužve, ako nam se infrastruktura raspada, ako lokalno stanovništvo nije zadovoljno kvalitetom života, ako se prostor devastira, onda nam to ne znači puno. Mora postojati mjera“, govori načelnik Općine Konavle Božo Lasić dodavši kako to ne vrijedi samo za Pasjaču, nego i cijele Konavle.
„Svugdje treba postojati mjera. Mi smo Općina s najviše prostornih planova, no sve buja, gradi se na sve strane, a više puta smo upozoravali kako će pretjerana gradnja uništiti atraktivnost prostora i nitko od toga neće imati korist na kraju“, kaže Lasić.
SIGURNOST JE UPITNA
Druga komponenta je sigurnost. Svi oni koji su se nekada kupali na toj plaži, primijetili su stijene koje se nadvijaju nad samim pro -
storom. I na prilazu do plaže ponekad se mogu vidjeti odlomljeni dijelovi stijena. Područje je zbog njihove konfiguracije teško zaštititi, primjerice, postavljanjem mreže jer se stijene nadvijaju nad samom plažom.
„Tamo je nemoguće bilo što napraviti. Postojala je ideja oko postavljanja mreže, no takvo što je veoma skupo i neizvedivo. Prije nekoliko godina smo postavili ograde na putu do plaže, ali i znakove kako se ljudi spuštaju na vlastitu odgovornost. Tamo, ako bi se neki kamen i strovalio na to područje, nemate gdje. No, bojim se kako ništa ne bi spriječilo nekog znatiželjnog influencera da dođe dolje i slika se. Stalno govorimo i o sigurnosnom aspektu, no takvih lokacija ima diljem svijeta i i dalje su jako popularne“, izjavio je Lasić koji podsjeća kako je riječ o plaži koja nije pod koncesijom.
Pasjača će svojom ljepotom sasvim sigurno plijeniti pozornost i dalje, no rijetko se upozorava na pitanje sigurnosti. Osim toga, silna promocija ove plaže donekle bi mogla narušiti ono zbog čega je Pasjača toliko lijepa.
NOVI ZAPOVJEDNIK JVP DUBROVAČKI VATROGASCI
Zdravko Kovačić: Postrojba mi je dala sve, sada joj moram vratiti dug, zato je cilj mandata novi vatrogasni dom
Dubrovački vatrogasci imaju novog zapovjednika. Nakon Stijepka Krilanovića, mandat od pet godina sada je preuzeo njegov donedavni zamjenik, Zdravko Kovačić
Prvi dan na mjestu zapovjednika počeo je vatreno – i u figurativnom, i u doslovnom značenju. Naime, Kovačić je dužnost preuzeo 23. lipnja, a tek nekoliko sati nakon početka mandata, planuo je požar iznad grada, kod Bosanke. O odluci da preuzme dužnost prvog čovjeka dubrovačkih vatrogasaca i petogodišnjem mandatu pred njim, razgovaramo na Buži, u postaji Javne vatrogasne postrojbe. Na zidu u kancelariji stoji raspelo. Odmah po ulasku fotografu kaže – to mi je najbitnije, neka bude na fotografiji. A zašto? Nije to zbog nekog posebnog straha od ugroza sada, nego je to ono što osjeća najbitnijim. Prioritete u životu, govori nam, rangira redoslijedom – obitelj, vjera, posao odnosno vatrogastvo.
Više od dva desetljeća ste vatrogasac. Je li odluka o preuzimanju dužnosti zapovjednika JVP Dubrovački vatrogasci došla prirodno ili ste se ‘lomili’?
Moj otac je bio vatrogasac, od 1968. do 1999. godine. U postrojbu sam dolazio još od kad sam bio dijete. Zaposlio sam se ovdje 2001. godine kao pripravnik. Počeo sam, doslovno, od pranja pjata pa sam išao dalje, sve po redu. Postrojba me stipendirala po sam tako završio Preddiplomski stručni studij, smjer Zaštita od požara 2007. godine, potom Diplomski stručni studij 2011. godine. Iste godine sam imenovan za voditelja smjene u ispostavi Orašac, zatim me Stijepko imenovao za njegovog zamjenika 2012. godine, a sada me i ovo tokalo. Svatko u životu ima izbor, a ja sam jednostavno osjećao da postrojbi moram vratiti dug. Meni je postrojba dala sve. Svi zapovjednici prije mene, Antun Grčić koji mi je bio prvi zapovjednik postrojbe, Niko Šurko koji mi je bio prvi zapovjednik smjene, Periša Violić koji je bio zapovjednik ispostave Orašac, su ljudi koji su živjeli za vatro-
gastvo i učili su me u istom smjeru. Jednostavno dođe vrijeme da izbora nema. Nema ga, jer povlačenje nije opcija. Onaj tko se bori – može izgubiti, ali onaj koji se odlučio ne boriti, taj uvijek izgubi.
Dugo ste bili i zamjenik zapovjednika, iskustvo je tu, ali sada su uzde samo u vašim rukama. Čime se zapravo bavi zapovjednik, koliko vam se posao promijenio?
Godinama sam se bavio operativom, cijeli svoj vatrogasni vijek, ali zapovjednik se ipak bavi drugim poslom, nazovimo ga i administrativnim. Puno je tu financija, ugovora, pravilnika, usklađivanja zakonskih akata, organizacije posla. Osim što sam imenovan zapovjednikom postrojbe, sada sam i zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika jer to ide jedno s drugim. Tu je dodatno devet dobrovoljnih vatrogasnih društava, služba vatrogasnog broda... Sve to treba uskladiti da svira kao jedan orkestar.
Ipak, taj orkestar još uvijek nema primjerenu ‘koncertnu dvoranu’. Vaš prethodnik ostavio vam je začetak ideje vatrogasnog doma, poručio je s govornice gradske vijećnice da bi htio vidjeti taj projekt realiziran.
To je i moj imperativ. Rekao sam da ću biti zadovoljan ako u svom mandatu napravim vatrogasni dom. Odnosno, ne da ga ja napravim, nego da ga napravi Grad Dubrovnik uz pomoć države.
Mandat je pet godina. Ambiciozno. Jest, ali neka se barem počne graditi. Tko nešto započne, pola je i napravio! To je uistinu imperativ jer nam je stvarno potreban. On bi po ideji trebao biti iznad ceste, kada se iz smjera Ilijine glavice izlazi na magistralu i ide na zapad, za Split. S desne stra-
Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ
ne ima jedno proširenje gdje je rezervoar vode za grad. Do njega bi se trebali smjestiti. Onda bi ovdje iza Grada ostala samo ispostava, a tamo bi bio centar zaštite i spašavanja. Ne bi tu bili samo vatrogasci, nego sve službe koje se bave zaštitom i spašavanjem. Ne treba dom samo vatrogascima već svim službama za buduće razdoblje. Vatrogasni domovi su kritična infrastruktura, oni moraju biti sigurni u slučaju bilo kakve ugroze, od potresa do svega ostaloga, a Bog zna što nas čeka u budućnosti. Baš zbog toga, moramo imati siguran objekt gdje ćemo imati sve službe obučene za djelovanje u kriznim situacijama.
Rekli ste mi jednom prilikom kako vam je prvi dan vatrogastva počeo teško, prometnom nesrećom s poginulim osobama. Onda vam je i prvi dan na mjestu zapovjednika obilježen požarom, rekli ste tada kako ste na to jednostavno naviknuti. Kada odradite puno intervencija, kada poznate teren gdje se požar događa, onda se može pretpostaviti kako će se on širiti. Tada nije bilo vjetra, ali postoji prirodno strujanje zraka u ljetnim mjesecima i na određenim temperaturama. Za vrijeme dana, to je strujanje od mora prema kopnu. Taj prirodni uzgon izlazi gore na borovu šumu. Ako se požar podigne u krošnje, imamo problem. Zato smo odmah
podignuli kanadere. Ne može se tu kalkulirati hoće li ili neće poći u visoko. Treba pretpostaviti najgoru moguću situaciju i krenuti rješavati.
O tim alepskim borovima na Srđu, koji lako gore, se uvijek priča u trenucima kada se požari događaju. Mislite li da bi se o tome trebalo početi voditi računa sustavno, prevenirati ovakve situacije?
Definitivno. Tu se treba početi razmišljati o nečemu skroz drugome. Dubrovnik nije dobio ime po boru, nego po dubu. Struka bi trebala dati mišljenje o pošumljavanju zelenih površina. Oni znaju što tamo može rasti, a da goriva masa nije toliko zapaljiva.
Ima li naznaka o uzroku tog zadnjeg požara na Bosanki?
Nemamo podatke o uzroku ovog požara. Inače, u 90 posto slučajeva uzrok požara je ljudski faktor, a dalje je sve teško utvrditi, je li to bilo namjerno ili slučajno može se uglavnom kalkulirati. Hvatanje počinitelja? Skoro pa nemoguća misija. Policija je i taj put izašla na teren, inspektor zaštite od požara je odradio svoj posao, ali nemamo nikakvih službenih informacija. Može tu biti više uzroka. Moguće je primjerice da je prolazio motor kojem se upalio auspuh, pa je iskra upalila požar. Teško je doći do konačnog uzroka.
Vatrogasci u Zadru su nedavno dobili novi sustav koji djeluje preko satelita, pa im javlja o požarima čak i prije prvih dojava građana koji uoče vatru. Pomaže li vama tehnologija?
U operativnom centru imamo 11 kamera i termokamere od Hrvatskih šuma, a uz to smo na razini vatrogasne zajednice napravili videonadzor cijelog područja Grada Dubrovnika. Ipak, termokamere su diskutabilne. One se aktiviraju na razlike u temperaturi pa se zna oglasiti i kada se za nju zalijepi muha i slično pa alarmi često sviraju. Ipak, dobre su za nadzor same intervencije, ali i za nadzor podataka. Dobro smo pokriveni tehnološki, a s vremenom će i tehnologija dodatno napredovati.
Zato je i vatrogastvo cjeloživotno učenje. Tako je, zbog toga stalno imamo edukacije i vježbe. Prošli mjesec su i svi naši vatrogasci sa psihologom prošli psihološku otpornost vatrogasca na intervenciji. Imali smo i osposobljavanje zapovjednika, Vođenje i zapovijedanje prve razine, u Župi smo odradili vježbu s autobusom u provaliji, pa smo imali vježbu na Lokrumu gdje su uz nas bile uključene i snage vatrogasnog broda i vatrogasaca s Lokruma te ispostava Orašac, kako bismo vidjeli kako različite formacije djeluju na terenu pod jednim zapovjedništvom. Imamo i jednu ekipu koja ide na obuke za tehničke intervencije spašavanja u cestovnom prometu. Bili su nedavno na obuci u Češkoj. Ušli smo u tzv. ‘Zlatnu ligu’, top 10 postrojbi u državi. To je smjer kojim želimo ići, stvarati bazu izvrsnih ljudi koji će doći do top levela, a onda će dalje osposobiti cijelu postrojbu. Ne kažem da će 100 posto postrojbe biti na tom levelu, ali cilj je je da 70 posto postrojbe bude na razini iznad standarda. Dobro je izaći u druge države, druge postrojbe, upoznati drugačiju tehnologiju, podijeliti neka znanja i specifičnosti koje on-
da možemo jedni od drugih primijeniti. To je smjer koji smo zamislili davno, ali dogodila se korona koja nas je poremetila. A tragedija s Goranom nas je posebno obilježila...
Osjetite li na ljudima grč? Možemo samo zamisliti kako je vatrogascima bilo izaći na intervencije nakon tragedije u kojoj je Komlenac izgubio život. Definitivno postoji grč. Nakon tragedije smo imali veliki požar u Slanome. Izašli smo na ispomoć. Bilo je to nekih desetak dana nakon tragedije. I tada je trebalo donijeti odluku koju bih ranije donio bez problema, ali tada... Non stop se vraćao taj film što se dogodilo prije deset dana, nije lako... Ovo je opasan posao jer ne znate što vas čeka kada dođete na smjenu.
Postoji li nešto što vas posebno brine, u smislu kriznih situacija – da sjednete u kancelariju i pomislite – ‘samo da nam se ovo ne dogodi’? Potres. Samo da se ne dogodi potres! U slučaju potresa, sekundarna opasnost su požari. Ne želim ljude strašiti, ali moramo o tome razmišljati, o operativnim snagama i pristupima. Recimo samo da su u slučaju potresa kritične točke – mostovi. Preko njih se ne smije prelaziti dok protupotresni inženjeri ne pregledaju statiku. A kako se ulazi u naš Grad? Mostovi s obje strane. Znači, mi s tehnikom neko vrijeme ne možemo ući unutra, naravno, pod pretpostavkom da su mostovi uopće preživjeli potres. To je jedan problem, a drugi dio problema je što je nosivost tih mostova danas, u normalnim uvjetima, do pet tona. Naša tehnika je 11 tona. Mi ulazimo preko njega, jer moramo, ali zamislite situaciju potresa. Dalje je pitanje evakuacije. U tim slučajevima postoje zone potpunog isključenja, odnosno radijus unutar kojeg možemo biti samo mi, žurne službe. Gdje i kako sve te ljude evakuirati? Takva nam je konfiguracija prostora, nažalost, ali trebamo o tome misliti.
A električna vozila, strahujete li od njih? Teško se gase, vatrogasci diljem svijeta muku muče s tim situacijama kada se takvo vozilo zapali. To kad se zapali, muka je živa ugasiti. Pa ajde i kada se zapali na cesti, drugi će se automobili razmaknuti, ali neka se upali u podzemnoj garaži. Oni emitiraju i veću količinu dima jer su od 90 posto umjetnih materijala, pa je tu onda i povećana temperatura, teško se gasi... Postavlja se pitanje zašto tim vozilima, kao onima s plinom, nije ograničeno ulaženje u podzemne garaže. S druge strane imamo situaciju da električna vozila idu na trajekt, a ne postoji nikakva procedura da npr. budu prvi do rampe, tada ga se, u slučaju da se zapali, može gurnuti u more. Što ako se takvo vozilo zapali u sredini broda? Kada krene čovjek o tim stvarima razmišljati, krenu brige. Mi imamo bazen za električna vozila, kada se ugasi požar na njima, postoji manevarski prostor od 5-10 minuta do pola sata, dok se požar opet ne aktivira. U tom vremenu vozilo treba prebaciti u bazen napunjen vodom. Vozilo onda treba sta-
jati 48 sati pod vodom i tada se računa da je požar ugašen. Onda se postavlja pitanje što dalje. Čija je obaveza zbrinjavanja automobila i kontaminirane vode? To je jedan veliki dijapazon problema nastalih samo od jednog automobila. Pa još kad krenemo razmišljati o električnim autobusima čije baterije su i na krovu. Njih se u slučaju požara ne može potopiti u taj bazen, pa taj požar na visini koji onda može zahvatiti krošnje okolnih stabala, autobusne stanice, susjedne objekte...
Postoji li međunarodna suradnja, konkretno s Bosnom i Hercegovinom?
Postoji sporazum Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa iz čega proizlazi sporazum o standardnom operativnom postupku prelaska Državne granice kojeg su potpisali ravnatelj DUZS Republike Hrvatske i pomoćnik ministra sigurnosti BiH, a koji je donesen 2002. godine. Nadalje, postoji Memorandum o razumijevanju o zajedničkoj vatrogasnoj strategiji između područja Dubrovnika, Herceg -Novog, Trebinja i Ravnog koji je sastavljen 2001. godine, a koliko sam ja upoznat, nikad nije potpisan. Znači, kao da ga i nema. Puno je pitanja koje treba riješiti na državnoj razini kako bi bilo primjenjivo na terenu. Kada mi tamo i dođemo, moje je prvo pitanje njihovom zapovjedniku – gdje su bile crte razgraničenja za vrijeme rata? Oni meni tada često prigovaraju da se vraćam u ’91., ali treba znati da je crta razgraničenja ’91. godine minirana. Mi imamo potvrde Centra za razminiravanje Hrvatske da smo sigurni, što naravno nikada nije 100 posto, ali je ipak razlika. Oni to nemaju. Zato se tu većinom držimo ceste i tako radimo iako nekada treba ući i naprijed da bi se nešto preventivno odradilo ka-
ko se ne bi formirala velika fronta. To je veliki rizik. Nedavno smo imali situaciju prometne nesreće na Ivanici, na području BiH, ali su unesrećeni sletjeli u provaliju i završili u Republici Hrvatskoj. Mi smo morali ući na njihovo područje, da bismo mogli raditi na našemu. Trebao bi postojati neki sporazum da smo tu sigurni, da se ne daj Bože nešto loše ne dogodi, da nas netko ‘pokriva’, a znate da je zapovjednik uvijek odgovoran!
Vidite li se do mirovine na mjestu zapovjednika?
Zapravo, već sada imam uvjete za profesionalnu mirovinu, ali nisam vam ja još za povlačenje. Sebi sam postavio cilj i prema tom cilju idem. To je da Dubrovački vatrogasci budu u top pet postrojbi u Hrvatskoj po pitanju obučenosti i opreme te izgradnja vatrogasnog doma u čijemu će sklopu biti obučni centar. Vjerujem da ćemo to i uspjeti. Suradnja s Gradom je zaista dobra što se tiče financijskog praćenja cijelog rada vatrogastva. Jasno mi je da je to za Grad ogroman projekt, jer nije riječ o objektu koju će, u ekonomskom smislu, vratiti investiciju. To je čisti trošak, ali nešto što je nužno. Zato očekujemo i sudjelovanje države. Mogao bi to biti jedan regionalni obučni centar. U Lećevici postoji veliki obučni centar za vatrogasce. Možda bi ovaj dubrovački mogao biti jedna vrsta ‘projektne dogradnje’ tog u Lećevici. Vatrogasci u prosjeku dva posto radnog vremena potroše na intervenciji, a 98 posto treba kvalitetno popuniti, a mi trenutno nemamo infrastrukturu za to. Za sve obuke moramo negdje odlaziti. To ljudi rade u svoje slobodno vrijeme, tako se gomilaju troškovi i drugi problemi koji se na to vežu. Zaista se nadam da će do tih promjena doći, zato sam preuzeo ovu zahtjevnu ulogu.
CEREMONIJA, VATROMET, TRADICIJA
Svečano su otvorene 75. Dubrovačke ljetne igre
Podizanjem zastave Libertas, uz stigove Gundulićeve Himne slobodi, ispred crkve sv. Vlaha otvorene su 75. Dubrovačke ljetne igre.
Ovogodišnju ceremoniju otvaranja režirao je ravnatelj Kazališta Marina Držića Paolo Tišljarić. Dubrovački knez po običaju je ključeve grada predao glumcima i umjetnicima koji će na 47 dana zavladati gradom.
Igre će se tradicionalno od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na više scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, a izvest će se više od 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.
Nakon ceremonije otvaranja, uslijedio je spektakularan vatromet kojega su visoki uzvanici pratili s tarace Umjetničke galerije uz prigodni tratamenat. U Grad su tako došli, među ostalima, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i drugi.
Uz stihove Gundulićeve himne slobodi, podignuta je zastava Libertas
Knez je predao ključeve grada, 47 dana vladaju umjetnici!
Stihove Himne slobodi ove je godine izgovarao poznati glumac Goran Višnjić
Zapjevala je i dubrovačka klapa Kaše
Ceremoniju otvaranja 75. Dubrovačkih ljetnih igara režirao je ravnatelj Kazališta Marina Držića, Paolo Tišljarić
PREMIJER
NAJAVIO: Škola počinje 9. rujna
Premijer Andrej Plenković rekao je da će nova školska godina, na zahtjev određenih županija te s obzirom na trajanje turističke sezone, umjesto 2. rujna početi 9. rujna, poručivši da pritom nitko neće biti zakinut.
“Umjesto 2. rujna školska godina počet će 9. rujna s obzirom na trajanje turističke sezone i vremenske prilike”, rekao je Plenković nakon sastanka sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Sisku.
Prema programu određen je fiksni broj školskih sati koji ne mora biti odrađen pa će se, ističe, tijekom godine to regulirati. “Nitko neće biti uskraćen da jedan dio nastave koji treba biti pružen učenicima slučajno zbog kasnijeg početka bude zaboravljen. To se neće dogoditi”, poručio je.
Spektakularan vatromet pratio se s tarace Umjetničke galerije
petak, 12. srpnja 2024.
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Zlatko, Joško, Leo i Alfi - našijencima nije bilo lako “uhvatiti” mjesto na klupama u hladu samo tako
Mathew, Ivo, Ben, Vinko i Boško - vrijedilo je nazdraviti, jubilarni 20. rođendan Le Petit Festivala du Theatre proslaviti
Frane, Claudia i Mara - naklonosti majke i njenih kćeri prema LPFT ne “prijeti” zastara
Romana i Ilona - sreća i ljubav cvjeta kad voljenoj kćeri dođe najdraža mama s Mljeta
Don Hrvoje, Tatjana, Rada, Antonela, Božidarka, č.s. Marijana i Mario - omiljeni župnik iz Vela Luke je sa svojim župljanima Dubrovnik pohodio, i ovdje je svećenik na službi bio
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Maris i Rebeka - svakog ljubitelja Lokruma srdačan osmijeh dobrodošlice uvijek dočeka
Goran, Emilia i Tonči - razgovor bez spominjanja uspona članova HPD Sniježnica na Ararat i predstojećim Olimpijskim igrama u Parizu nije mogao proći
Marta i Robert - imaju jedno drugo i imaju sav njima potreban svijet
Allena i Calissa - lijepo je bilo u Americi živiti, ali se još ljepše u svoju Hrvatsku i Dubrovnik vratiti
Maro, Orsat i Miho - dječaci iz Porta su, red je da i to znate, majstori za ometcem ulovit lukave ukljate
PRIKUPLJANJE OTPADA
Djelatnici Sanitata ne brinu samo o parkingu, imaju barku i održavaju dubrovački akvatorij čistim
Svi Dubrovčani dobro znaju da Sanitat upravlja prakingom po gradu. Osim parkinga, ovo gradsko društvo ima i neke druge nadležnosti, recimo provodi zaprašivanje komaraca, ali i opskrbu gradske jezgre, ali rijetki znaju kako Sanitat održava čistim i dubrovački akvatorij
Samo u svibnju i lipnju ove godine iz mora su prikuplili i zbrinuli 490 kilograma raznovrsnog otpada. Poslove čišćenja mora i priobalja obavljaju u period od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati tijekom ljetnih mjeseci, počevši od 1. svibnja do zaključno
30. rujna.
Dva djelatnika barkom obilaze administrativno područje Grada Dubrovnika, izuzev dijelova koji su u nadležnosti odabranih koncesionara, te područja pod upravljanjem Lučke uprave Dubrovnik, Županijske lučke uprave te Lu -
ke Dubrovnik i prikupljaju otpad iz mora. Kako su nam kazali iz Sanitata, tijekom navedenog razdoblja - od početka svibnja do kraja rujna, u prosjeku se iz mora prikupi i zbrine od 1700 do 2000 kilograma raznovrsnog otpada.
Dva djelatnika barkom obilaze administrativno područje Grada Dubrovnika i prikupljaju otpad iz mora te tako održavaju dubrovački akvatorij čistim
POKRENUTA INICIJATIVA
Osnovna škola Lapad
nosit
će ime Iva Dulčića
Jedna od najvećih gradskih škola mijenja ime u čast velikom umjetniku
Na kolegiju pročelnika Grada Dubrovnika, održanom 11. lipnja 2024. godine, iznesen je prijedlog da se Osnovna škola Lapad preimenuje u Osnovnu školu Iva Dulčića.
Gospar Ivo Dulčić poklonio je Osnovnoj školi Lapad poznati mozaik „Sunce – izvor znanja“ koji krasi hodnik škole i pred kojim su kao simbolom osnovnoškolskog obrazovanja odrasle generacije lapadskih učenika.
„Kroz ovaj velebni mozaik gospar Ivo Dulčić ostao je trajno povezan sa školom Lapad, a Grad Dubrovnik mu kroz preimenovanje škole želi zahvaliti za izniman doprinos hrvatskom i dubrovačkom slikarstvu i umjetnosti uopće“, poručili su iz gradske uprave.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Piše Mario Klečak
Sakralna umjetnina
Još jedan HDZ-ov političar je moro dopunjavat imovinsku karticu. Ministar prometa i mora, poznat po kravi Milovi za koju tamošnji veterinar tvrdi da ima muško spolovilo, ali nema markicu u uhu, dobio je dundovu kuću na moru, vrijednu pola milijuna na regal. Kaže, pazio ga i pomago što god mu je trebalo. Vjerojatno mu je bio na usluzi od doma jer ministar već godinama živi u Zagrebu. Većina običnih ljudi isto ima rodbinu, ali ni blizu tako darežljivu. Je li rodbina običnih građana predugo živi, ili svoje bogatstvo nosi sa sobom kad odu na drugi svijet, teško je znat. Ili naši političari imaju neke kratko živuće dundove i tetke, bake i djedove ili ine rođake, koji im prepisuju milijunsku imovinu? A dok ne dođu na vlast, nisu uopće svjesni ljubavi svojih bližnjih. Ali čim zasluže političku inicijaciju, svi u familiji im nešto poklanjaju. Poslije se nerado sjećaju malih stančića i polovnih Renola, na cesti ispred, koje su do tad bili priskrbili.
Ruski cyber – teroristi, hakirali nam glavnu bolnicu u Zagrebu, ukrali podatke građana, uključujući i liste čekanja i ucijenili Vladu. Ministar zdravstva zna za upad, ali ne zna ništa o krađi. Kako oštećeni ne bi čekali gatare i vidovnjake, predsjednik Vlade se javio energičnom objavom da ne pregovara s kriminalcima koji kradu podatke. Čini se logično; ovaj put se može vjerovat institucijama da ne pristaju na ucjene. Ovi hakeri ne kradu željeznu armaturu ili plin. Iz opozicije disonantni glasovi, a kakvi bi drugi i bili? Oni mogu samo maštat o tome kako je lijepo bit na vlasti. A tek bit premijer! Lupetaš o bilo kojoj temi bilo što i nema apsolutno nikakvih posljedica. Onda silni analitičari analiziraju tvoje izjave, po televizijama, ‘promišljaju’ tematiku. I opet nikome ništa. Zato je sjajno bit premijer. Ne toliko zbog plaće, nego zbog osjećaja da možeš ponosno reć - ja i moja Vlada, mi smo najbolji. Pogotovo ja, na čelu svoje Vlade, najbolji sam. A bit će to još i bolje, na čelu sa mnom, naravno, ali ne zaboravimo i ono najvažnije, mene i moju vladu. Inače, ide i sezona i već sad smo najbolji, a pogotovo ja, i moja Vlada. Neprocjenjivo!
Nauka godinama tvrdi da nije dokazana učinkovitost raketa za grad. Unatoč nauci, postradali farmeri, od kojih mnogi vjeruju teoriji da nas dušmani zaprašuju avionima iz zraka, traže rakete kojima se izbacuje srebro-jodid u oblake.
Novi ministar poljoprivrede vjeruje nauci, ali ako su njegovi suseljani glasali za DP, a sad hoće rakete, imat će rakete, pa makar im to samo psihološki pomoglo. Ako to ne pomogne, uvijek mogu jednako učinkovito, a znatno jeftinije, pred oluju organizirat kolektivnu molitvu u svakom selu. Nauka ne bi imala ništa protiv, iako su i tu dokazi na ledu.
Povodom donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, prvi put se u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika. U dvorištu Matice hrvatske u Zagrebu. postavljena je spomen-ploča koju je otkrio čili 92-godišnji akademik i pravnik u te-
niskama. Nije poznato postoji li igdje spomen ploča zakonu. Osim možda Bašćanske ploče, koja jes’ spomen ploča pismu, ali ne - zakonu. Ali ovaj zakon donosi drastične promjene. Manje sposobni i pismeni autori napisa u medijima, morat će ili na poduku ili prestat s pisanjem. U protivnom će ih jezikoslovno-domoljubna policija počet globit za krive jezične tvorevine. Zahtijevat će se titlovanje srpskih, bosanskih i crnogorskih serija i filmova, a čak ni najveći vladin dužnosnik više neće smjet upotrebljavat engleske poštapalice da bi svojim podanicima pokazo svoje snobovsko poliglotstvo. A što se spomen ploče tiče, očekuje se i efekt rasvjete i to vječnom vatrom i počasnom stražom, 24 sata na dan. Nesvakidašnje umjetničko obilježje dobili su i Austrijanci. Tamo je austrijska kiparica iskiparila kip djevice Marije u porođajnim mukama pa ga uz pristanak biskupa postavila u katedralu. Za razliku od tamošnje časne sestre, koja naknadno posvećenu rodilju vidi ko i svaku drugu rodilju, hrvatski vjernici u Linzu, bili su zgroženi. Njih petstotinjak okupili su se na prosvjedu i molitvi u crkvi tvrdeći kako je ta umjetnička grozota napad na djevičanstvo Nebeske Majke Marije. Dan poslije, nepoznati kritičar umjetnosti kipu je odrubio glavu pa je i ostatak sakralne umjetnine uklonjen. Još nema dokaza o nacionalnosti počinitelja. Ovo nije prva sporna crkvena skulptura. Jedna od dosad najpoznatijih je zgodni i nabildani Lucifer. Nova TV nas je provokativno pitala - je li ovakav prikaz umjetnička sloboda ili izrugivanje vjeri? Samo 20 posto Hrvata pokazalo je sklonost takvoj blasfemičnoj umjetnosti. Oni, ili nisu pohađali vjeronauk, ili nisu pažljivo slušali o korelaciji između sv. Josipa i Duha Svetoga.
Vlada je Saboru predložila Zakon o Središnjem registru stanovništva, kojim se ukida popis stanovništva, jer će u digitalnom Registru bit svi podaci iz postojećih evidencija. Popis stanovništva bi samo naškodio Vladi, jer bi svima bilo jasno da imamo pola milijuna glasača više nego stanovnika, pa niski natalitet, masovno iseljavanje…
Znači do 2026. svi koji imaju dvojna državljanstva će se smatrat Hrvatima, ukinut će se saborska kvota za dijasporu, jer će svi postati birači. Tako će od 8 milijuna stanovnika, bar 7,5 bit birači, a ostali- djeca.
Priča neki programer da je slične pripreme vidio u Kini. Kaže kako tamo na ulazu u gradove, moraš obavezno predočit ili kupit mobitel, i preko njega sve radiš. Milijarde kamera na svakom koraku, slikaju ti svaki korak, pa ako prijeđeš zebru kad ne treba, pošalju ti odma minus na mobitel. Ako skupiš određeni broj minusa, ne možeš primjerice u banci dignuti kredit. Totalna kontrola pomoću digitalizacije. Kina je zoran primjer da je ono što se zove ‘digitalizacija’ zapravo - ropstvo.
Ne treba zamjerat našoj starijoj populaciji koja se toga boji. Oni su rođeni prije televizije, smrznute hrane, kreditnih kartica, klima uređaja i mobitela. Njihovo djetinjstvo ne pamti ni kemijske olovke, a kamoli McDonald’s ili instant kafu.
Parovi su se u njihovo doba prvo ženili pa onda činili one stvari. Ni’ko nije imo računalo (osim Digitrona), ali je svaka familija imala djecu, tatu i mamu, djeda i baku. Mladi do povratka iz vojske, svakoga su starijega od sebe persirali. Muški nisu nosili rećine na ušima, rijetke su ženske imale najlonke, a bile su zadnja generacija koja je vjerovala da žena treba muškoga kako bi rodila djecu.
Samo da se zna; tad se trava kosila, a ne pušila. Na engleskom Coke je bilo hladno piće, pot kuhinjska tećica, fast food je bilo brzo grabljenje većega bokuna s trpeze, po sistemu najjači preživljavaju. Hardware je bio sličan prijevodu gvožđurije, a za software – ni’ko čuo.
I sad ti old tajmerima objasni prednosti digitalizacije!
OD SCANDINAVIJE DO ISLAND GALE
foto PRIVATNI ARHIV
ISLAND ESCAPE Bio je najveći
‘trajekt kruzer’
na svijetu, a nas je posjetio 2006. godine
Jedno je vrijeme bio u vlasništvu Royal Caribbeana i Thomson Cruisesa, no naposljetku je skončao u indijskom rezalištu
Kada je 1. svibnja 2006. godine u grušku luku prvi put uplovio kruzer ISLAND ESCAPE, svi su bolji poznavatelji pomorstva po njegovoj vizuri dobro procijenili da se tu radilo o jednom ne previše starom, ali zato dobro prepravljenom trajektu. I doista, ovaj je nesvakidašnji posjetitelj našega grada kao novogradnja broj 164 izgrađen 1982. godine po ugovorenoj cijeni od 100 milijuna dolara u brodogradilištu Dubigeon-Normandie u francuskom Nantesu. U to je vrijeme bio najveći tzv. cruise ferry na svijetu. Imao je 26747 bruto tona, bio je dug 185 i širok 27,3 metara, a mogao je prevoziti 1606 putnika i 530 automobila. Dva devet-cilindarska B&W dizel stroja ukupne snage 19858 KW omogućavali su mu preko dvije propele brzinu plovidbe od 20 čvorova. Naručitelj, bahamski brodar United Steamship Nassau kojeg je osnovao DFDS iz Kopenhagena, uposlio ga je od listopada 1982. pod imenom SCANDINAVIA na redovnoj trajektnoj pruzi iz New Yorka prema Freeportu na Bahamima.
PLOVIDBE PO EUROPI I AMERICI
Već od lipnja sljedeće godine pruga je produžena i do Nassaua, ali kako posao očito nije cvjetao, matična ga je kompanija DFDS Seaways već koncem 1983. povukla u Dansku i uposlila na do
tada već dobro uhodanoj trajektnoj pruzi Kopenhagen - Oslo. Međutim, ni ovdje se poslovi nisu razvijali po planiranim očekivanjima pa je SCANDINAVIA u travnju 1985. povučena iz trajektnog prometa i prodana bahamskom Sundance Cruise Corporation, podružnici Johnson Linea - Efjohn, jednom od osnivača Royal Caribbean Cruise Linea. Odmah je upućena na djelomičnu rekonstrukciju u Hamburg u brodogradilište Blohm & Voss, kojeg je nakon dva tjedna napustila kao putnički krstaš pod imenom SUNDANCER. Odlazi preko
Piše Ivo Batričević
Ovaj je nesvakidašnji posjetitelj našega grada kao novogradnja broj 164 izgrađen 1982. godine po ugovorenoj cijeni od 100 milijuna dolara u brodogradilištu
Dubigeon-Normandie u francuskom Nantesu. U to je vrijeme bio najveći tzv. cruise ferry na svijetu
Atlantika u SAD gdje u proljeće i ljeto poduzima turistička kružna putovanja iz kanadskog Van couvera do Skagwaya na Aljasci, a zimi iz Los Angelesa do Puerto Vallarta u Meksiku. Jedna ke plovidbe odrađuje i kada je promijenio vla snike, prvo 1987. za Admiral Cruises, a potom 1988. za Royal Admiral Cruises.
VLASNIŠTVO ROYAL CARIBBEANA
Već 1990. ga je kupio Viking Serenade Inc. Nas sau koji mu daje i novo ime VIKING SERENADE te ga je odmah i proslijedio u najam velikom Royal Caribbeanu. Konačno je ovdje posao dobro kre nuo pa je zbog velikog zanimanja putnika VIKING SERENADE početkom 1991. upućen u brodogra dilište Southwest Marine Yard San Diego gdje je potpuno preuređen u brod koji je produljen za dodatnih pet metara. Sada ima 40132 bruto tona te u jedinstvenom smještaju na deset putničkih paluba može prihvatiti 1544 putnika o kojima brigu vodi 540 članova posade. Kako je to sada bio doista jedan novi brod, dobio je i novo ime ISLAND ESCAPE. Plovio je uglavnom na trodnevnim i četverodnevnim krstarenjima Los Angeles - Ensenada - Catalina – San Diego. Uskoro je prešao u potpuno vlasništvo Royal Caribbeana koji je 2002. zajedno s britanskim touroperatorom First Choice osnovao kompaniju Island Cruises u kojoj je ISLAND ESCAPE bio jedini brod u njenom potpunom vlasništvu. Od 2005. priključio mu se na četiri godine iznajmljeni ISLAND STAR, nekadašnji HORIZON iz flote Celebrity Cruises, koji je također u svoje pro-
grame putovanja često znao uvrstiti ì naš grad. Već 2009., nakon što je Roval Caribbean prodao svoje dionice First Choiceu, ISLAND ESCAPE prelazi u flotu sestrinskog Thomson Cruises (oboje u sustavu njemačkog turističkog koncerna TUI). Koncem 2015. prodan je američkim kupcima kojì su ga pod imenom ISLAND GALA namjeravali uposlili u švedskoj luci Härnösand kao prihvatni centar novog vala većinom sirijskih izbjeglica i azilanata. Kako se ni ovaj posao nije financijski isplatio, a novi se najam nije pronašao, brod je otpisan i prodan u staro željezo. Početkom svibnja 2017. zaputio se snagom vlastitih strojeva preko Sueskog kanala prema svojoj posljednjoj luci, indijskom rezalištu brodova u Alangu.
Uskoro je prešao u potpuno vlasništvo Royal Caribbeana koji je 2002. zajedno s britanskim touroperatorom First Choice osnovao kompaniju Island Cruises u kojoj je ISLAND ESCAPE bio jedini brod u njenom potpunom vlasništvu
EU fondovi osigurali pola investicije
Uspješna energetska obnova zgrade na Žrtava s Dakse 51:
Radovi uključivali toplinsku izolaciju, zamjenu krova i ugradnju
opreme za urbanu mobilnost, podižući zgradu u B energetski razred
Stambena zgrada na adresi Žrtava s Dakse 51, Dubrovnik završila je radove na energetskoj obnovi sufinancirana sredstvima Europske unije.
Cjelokupna investicija iznosila je 136.974,99 EUR od čega je od strane EU fondova sufinanciran iznos od 68.166,65 EUR bespovratnih sredstava u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava “Energetska obnova višestambenih zgrada” koji je prethodno objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za projekte koji se financiraju iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026.
Zgrada se sastoji od 6 stambenih jedinica na tri stambene etaže. Prije energetske obnove zgrada je bila energetski razred D po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje.
Radovi na zgradi obuhvaćali su izvedbu toplinske izolacije na pročelju, uklanjanje azbestnih ploča na krovu, izvedba svih novih slojeva krova, zamjena dijela vanjskih otvora, te ugradnju opreme za urbanu mobilnost.
Izvedba navedenih radova rezultirat će smanjenjem potrošnje električne energije za grijanje/hlađenje zgrade za 67,52%,
te smanjenje godišnje primarne energije za 46,00%. Proporcionalno sa smanjenjem potrošnje energije dolazi do smanjenja emisije CO2, ali i smanjenje vlage u stanovima i povećanje udobnosti življenja u prostoru. Zgrada će se nakon obnove svrstati u iznimno povoljan B energetski razred po godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje.
Upravitelj zgrade je Domouprava Dubrovnik d.o.o. uz pomoć koje su stanari i pokrenuli čitav postupak prijave na sufinan-
ciranje iz EU fondova, ali i samu realizaciju projekta.
Radove na objektu izvela je tvrtka Kolur plus d.o.o. pod nadzorom tvrtke Apozito d.o.o. Projektant glavnog projekta je tvrtka Deltagrad d.o.o. Uspješna suradnja završena je u ugovornom roku od 6 mjeseci.
Prije obnove
Nakon obnove
KAKAV MAJSTOR!
Vlaho Nenadić juniorski
je viceprvak Europe:
„Vrijeme
isplivano za finale, lani je bila medalja”
Prijestolnica Litve ostat će u lijepom sjećanju 18-godišnjem Jugovom plivaču, Vlahu Nenadiću. Ne samo njemu, nego i treneru Frani Ćirku, ali i cijelom klubu iz Gruža. Naime, Vlaho je nastupio u četiri discipline, uzevši jedno srebro, dva četvrta mjesta i jedno sedmo mjesto
Nenadić se u Vilniusu okitio naslovom juniorskog viceprvaka Europe na 100 metara slobodno. Prvo je u kvalifikacijama u svojoj grupi otplivao za 49.29. S prvog je mjesta ušao u polufinale, gdje je također bio prvi (48.88). Potom je u finalu zauzeo drugo mjesto. Tada je otplivao još brže (48.80).
„To je ono što smo htjeli, za što smo radili cijelu sezonu. Plan je bio spremiti se što bolje baš za ovo natjecanje. Radio je progres i bio brži iz trke u trku. To su ta vremena koja je on trenutno u stanju otplivati. Stvarno smo prezadovoljni” – rekao je trener Frane Ćirak koji nije skrivao zadovoljstvo drugim velikim rezultatom Juga ovog ljeta. Prethodno je na Europskom seniorskom prvenstvu u Beogradu nastupio Juraj Barčot, uzevši sedmo mjesto na 4x100 mješovito. Zadovoljan je bio i sam Nenadić, kojem je ovo do sada najveći rezultat karijere. „Jedno jako lijepo iskustvo. Prezadovoljan sam utrkama. Zahvaljujem svima u klubu. Veliki rezultat za klub, grad, državu” – ističe mladi Jugov plivač, koji priznaje da je u ovom finalu prvi put osjetio malo treme: „Nisam imao tremu sve do finala na 100 slobodno. Inače nemam problema s tremom, ali nije ni to loše”.
POSTOJI RAZLOG ZBOG KOJEG JE
OVAJ USPJEH JOŠ VEĆI
U Vilniusu je nastupilo preko 600 plivača iz 43 države. Ovo je ujedno bilo i jubilarno 50. izdanje ovog natjecanja. Veliki broj natjecatelja značio je i brojčano veću konkurenciju. No, postoji još jedan de-
talj koji je itekako vrijedan isticanja. Osim kvantitete, ovo je natjecanje bilo specifično i po kvaliteti. „Ne pamti se kada je bilo tako jako prvenstvo što se tiče rezultata. U odnosu na lani, ovogodišnja vremena za ulazak u finale, lani su bile medalje. Primjerice, 100 kraul, kojeg je Vlaho rasturio. Lani je 49.52 bilo zlato. Sad je medalja bila ispod 49. To dovoljno govori. U olimpijskoj smo godini, pa je i to možda jedan od razloga” – pojašnjava šef struke PK Jug Frane Ćirak.
ODLIČNI NASTUPI I U OSTALIM DISCIPLINAMA Nenadić i Ćirak su uoči Litve najveće nade gajili prema 100 metara slobodno. Za tu disciplinu su se najviše pripremali, što itekako potvrđuje srebro oko vrata. No, jugaški nastup u Vilniusu počeo je muško-ženskom štafetom na 4x100 slobodno.
Pišu Rafael Barkiđija
Foto: PK Jug
Ćirak i Vlaho Nenadić slave europsko juniorsko srebro
Frane
Vlaho u muško-ženskoj štafeti na 4x100 slobodno
Vlaho je u finalu plivao kao prva izmjena, upisavši vrijeme 48.83, čime je srušio juniorski rekord Hrvatske. Štafeta je na kraju bila sedma. Dan nakon, krenuo je nastup na 50 slobodno. Kao sedmoplasirani je ušao u polufinale, da bi se u finale plasirao kao peti. Uslijedilo je pravo čudo u finalu. Fenomenalno četvrto mjesto, 22.45, što mu je bio i novi osobni rekord. U ovaj, ne baš mali popis, valja dodati i četvrto mjesto muške štafete na 4x100 slobodno. To je otplivao s osmijehom na li-
cu nakon osvajanja srebra.
„Štafetu smo gledali kao pripremu za „stotku”, koja je bila u subotu. Meni je iznenađenje bio rezultat na 50 slobodno, jer više smo se pripremali za 100 slobodno. Na 50 se više zahtjeva eksplozivnost, spremnost, aktivnost, dok je na 100 malo staloženije, ali kompleksnije. Ima više tehničkih detalja koji mogu presuditi” – pojašnjava nam Vlaho nakon velikog uspjeha, za kojeg priznaje: „Najdraži uspjeh do sada sigurno da jest. Do sada je bio rezultat sa Svjetskog juniorskog prvenstva u Izraelu”.
JOŠ NIJE VRIJEME ZA ODMOR
Nakon iznimno zahtjevnog natjecanja na sjeveroistoku Europe, preostalo je još jedno važno natjecanje za Vlaha Nenadića i društvo. To je Prvenstvo Hrvatske za seniore i dobne skupine u 50-metarskom bazenu, koje će se održati u Zagrebu. Na rasporedu je od 18. do 21. srpnja. Osim Vlaha Nenadića, za PK Jug još će nastupiti Juraj Barčot, Mario Šurković, Andrej Stojanovski, Bruno Tošović, Đivo Baletin, Ivan Franić, Lara Šurković i Maja Perak. Vlaho se nakon povratka iz Vilniusa kratko odmorio. U tijeku su pripreme za državno u Zagrebu, pa tek nakon toga, slijedi i više nego zasluženi odmor. Godina iz snova za Jug, a tek je prošlo pola iste.
Bandjera svetog Vlaha nakon sjajnog finala na 100 metara slobodno
SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
METAK NAS UBIJE
Metak nas ubije a riječ nas ubija
Znači da je gora od metka jer traje
Riječ opaka boli stalno pošto zla je
Baš takvo ubojstvo doživljavah i ja
Lijek postoji ako ugrize me zmija
Otrovana riječ i nema lijeka sva je
Rȁna duboka i puna žuči pa je
Njezin otrov vječna mučna agonija
Konteso zakloni zna bit prikrivena
Podmukla dvoličnog zloga ubojice
Dok u srce cilja u nas usmjerena
Čim odapne strijelu izobliči lice
Ne daj i ne dajmo samo se nasmiješi
Lijepa riječ ko zvonin i liječi i tješi
29/5/24
SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN
Snovi siromaha ljepši su no - stvarnost bogatih.
humanitarni prilozi
Udruga za Down sindrom DNŽ
U spomen na dragu susjedu Mariju Maju Dragojević susjedi zgrade Frana Supila 49, uplaćuju 240 EUR-a obitelji: Kristić, Ćosić, Kriste, Mojaš, Kolunđija, Mikulka, Običan, Mrković, Ivanković, Marčinko, Vragolov Neti i Braco, Vragolov Petra i Dean
DVA SKALINA
U spomen na prijatelja Dobrišu Perkovića, 30€ prilaže Rajko Šetka;
Maja Sršen donacija 13,27 €; Zlatko Kovač donacija 10 €;
Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.
Dom maslina
Stanari zgrade Zlatni potok 30, u spomen na pok. Pera Glavića, umjesto cvijeća prilažu 85,00 EUR; Mirjana Rašica, prodaja knjiga IN VINO LIBERTAS prilaže 160,00 EUR;
Kolege iz hotela, u spomen na pok. oca drage direktorice Sanele, umjesto vijenca prilažu 150,00EUR
Djeca i zaposlenici zahvaljuju darovateljima!
MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN
HRVATSKA INAČICA
NATJECATELJSKOG
PJEVAČKOG SHOWA
NATJECAO SE I PJEVAČ NA SLICI
GRANA MEDICINE
VRSTA SVIRAČA
GLE, ENO, EVO
S K A N D I N A V K A
OBROK OTPLATE KREDITA
PRIJATAN MIRIS PAMET, RAZUM JEDINICA KOLIČINE TVARI
BEZBOJNA TEKUĆINA ZA DOBIVANJE BOJA
HRVATSKA GIMNASTIČARKA KORENT
VRSTA RIJEČNE RIBE, BULJEŠ LANTAN OBRTNIK KOJI OŠTRI ALATKE GRAM
KRATICA ZA ISTOKSJEVEROISTOK HRVATSKI PISAC TOMBOR BOJNI OTROV IZ SKUPINE ARSENA
OVOG TRENA PJEVAČ NA SLICI
PISAC ŠOPOV
IZAZOVNA, KOBNA ŽENA POGON ZA PRERADU LANA ISTA SLOVA
KISIK
3. I 1. SAMOGLASNIK
ORGANSKI SPOJ
DIRIGENT TOSCANINI
OPASNO MJESTO
KILOMETAR KRATAK, JEZGROVIT ODGOVOR
TENISAČ ALKARAZ TONA
ZA VOJNO OBAVJEŠT. SLUŽBA
PRIPADNIK NARODA U AZIJI I AFRICI MONGOLSKO PLEME
MJERNA JEDINICA, UNČA INICIJALI
NANOS U PUSTINJI
UTVRDA U MAROKU (anagram: KRAS) NAJZDRAVIJE PIĆE RIBLJA JAJA
RIMSKI: 4 TURISTIČKI GRAD KOD RIJEKE
5. I 13. SLOVO ABECEDE PORTUGAL
AUSTRALSKE ŽIVOTINJE
KOŠARKAŠ KUKOČ
“H” KRATICA ZA ORG. KEM. INDUSTRIJU NK IZ MILANA ČUVENI ŠAHIST, BORIS ROMAN M. ŠOLOHOVA POLUOTOK U SIBIRU
traumatologija, harmonikaš, sad, eto, lija, tmina, vamp, lanara, km, o, aurin, Carlos, ia, crna točka, I, crta, okot, etat, VOS, Huni, unca, rr, N, Ksar, voda, ikra, A, IV, ći, P, Toni, OKI, Spaski, Tihi Don, KA, ovoji, Inga, Atika, aposto li, inozemac, Evel, Oja, ala, Aero, O, natkriliti, rak.
AUTO / MOTO
OPEL MERIVA 1.4 turbo, 88 kW, benzin, 2013. god., prešao 130000 km, ima klimu, registriran do veljače 2025., nove gume, u odličnom stanju. Cijena 7000 EUR. Mob: 098/757 883
Prodajem motor KTM Duke III 690. Prešao 13500 km, kao nov, garažiran. Nove gume i akumulator - bez greške. Potrošnja 3,5 lit. Dodaci: štitnici, vilica, držač mobitela i USB utičnica. Savršen prigradski motor. Cijena 5100 eura. HR - nije uvoz. Kontakt: 091/560 3810.
Hyundai Accent 2000. godište, prešao 150,000 km. Prodajem. Mob: 091 614 3946
Daewoo Lanos, 2000. godina, registracija istekla, prešao 150,000 km, druga vlasnica, u dobrom stanju osim boje. Prodajem. 091 614 3946.
PLOVILA
Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098679111
Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK
ZATON - DVOSOBAN
STAN U IZGRADNJI
69 M2 - 225.000 €
Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat
Kontakt: 095 466 2211
www.angelusnekretnine.hr
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
ru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Br-
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.
Kontakt: 098 244 390
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098 747 183
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946
Prodajem kuću u Rožatu, 119 kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovo-
relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
gatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869
Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2,
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623
P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076
Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009
Za poznatog kupca tražimo
manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076
KUPNJA I PRODAJA RAZNO
Prodajem vrlo povoljno mini retro pećnica Klarstein, kapaciteta za šest osoba i ugradbeno kuhalo sa dvije ploče od rostfraja prigodno za apartmane ili kuće za odmor. Mob: 098/ 285 355
Prodajem valjak za peglanje BOSCH 85 cm, očuvan. Cijena 350 EUR. Mob: 099/377 2297
Prodajem novi balun, visina 50 cm, širina 80cm.Cijena 45 EUR. Mob: 098/ 503 279
Prodajem velike buhara tapite. Mob: 091/ 514 1452
Prodajem 100m² bilećkog kamena, visina 20 cm, Mob: 097/661 6033
Poklanjam očuvan radni stol dimenzija 130x60 cm. Mob: 098/868 065
Prodajem novu masivnu fotelju. Mob. 099 493 4134. Prodajem 4 aluminijske felge, 16 cola s 5 rupa. Mob. 098 178 9787.
Povoljno prodajem dvoja balkonskih vrata s persijanama, PVC stolarija - visina 217 cm, širina 117 cm, te više radijatora s priključcima. Cijena po dogovoru. Mob. 091 501 6202.
USLUGE RAZNO
Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih
ostalih materijala. 098 765 757. Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica
Reprezentativci hrvatske nogometne reprezentacije, kapetan Luka Modrić i Mateo Kovačić odmaraju u Dubrovniku, a prošlog su se vikenda iskrcali u gruškoj luci. Ovaj ‘vatreni dvojac’ u grušku je luku uplovio jahtom ‘Tirea’, gdje ih je fotografirao fotoreporter Dubrovačkog dnevnika. Naši nogometni velikani su stigli s obitelji, a
u Gružu ih je dočekao direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.
Modrić i Kovačić prethodno su uživali u Dubrovačkom primorju, na ‘Tri sestrice’ u vlasništvu poduzetnika Vicenca Blagaića, gdje su kuhali zajedno s vlasnikom konobe Gastro mare Kobaš, legendarnim chefom Antonijom Tonijem Bjelančićem, od milja zvanim Bjelko.
U našem kraju je odmarao još jedan ‘Vatreni’, a riječ je o Mariju Pašaliću. On je uživao na Lopudu te se fotografirao s osobljem restorana Dubrovnik. A stigla nam je i holivudska zvijezda! Slavni glumac Christian Bale odmara na Mljetu, a njegovu fotografiju objavljena je na Instagram stranici mljet_aloha_rentabike. Dobro nam došli!
