Dubrovački dnevnik br. 199

NEKA LUDILO POČNE!

stranica 12

ČUVAR DUBROVAČKOG VREMENA

Urar Branko

Đukić otkriva sve tajne sata na zvoniku

stranica 16

SEZONA I KOPANJA

Čišćenje kanala ispod Straduna zaustavila vrućina, radi se na drugim lokacijama stranica 4

PREKO GROBA DO STANA

Stari umiru sami jer umjesto uzdržavanja budu legalno opljačkani

stranica 6

RETROSPEKTIVA

Prisjetili smo se kako je izgledao put Vatrenih na Euru stranica 30

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Lucija Komaić

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Božja pomoć

Nakon porazne izlaznosti hrvatskih birača na izbore za EU parlament, ponovno su se zavrtjele ideje o uvođenju obveznog glasovanja. Neke zemlje poput Belgije to imaju i nije u pitanju nekakav presedan. S druge strane, naše političke strukture, niti imaju volje, ni interesa, uvoditi takvu obvezu iz jako puno razloga. To nije bio interes ni SDP-u, dok je bio na vlasti, a još manje to zanima Plenkija. Jednako kao što ni jedni ni drugi nisu imali volje riješiti biračke spiskove koji su debelo nabujali, pa imamo više glasača nego stanovnika. No, to ni nije neka tema. Tema je, kao i svih godina dosad, prepucavanje novih zastupnika u Saboru, posve jednako kao što su to činili u prošlom sazivu.

Ništa pametno, novo, a kamoli konstruktivno nismo čuli na ‘aktualcu’, osim prepucavanja, vrijeđanja i nezanimljivih retoričkih eskapada. No dobro, saznali smo kako Bulj nije član Mosta, nego će sad postati čla-

nom. Ne’š ti vijesti. Nakon takvih, već viđenih trkeljanja svi izlaze zadovoljni i uvjereni kako su im ‘dobro metnuli’. Kad sve to gledaš, sasvim je logična, pa ako hoćete i posve je očekivana, sve manja i manja izlaznost. Čemu, kad se samo oni dobro zabavljaju doskočicama na nivou vrtića. Je li Dabro doista studirao i dobio valjanu diplomu, doista je lako provjerljivo, puno lakše ako to činite s pozicije saborskih zastupnika, pa i onih oporbenih. Procedura provjere je poznata.

Umeđuvremenu su birači, dobra srca, pomogli Bartulici u njegovim, dosad dramatičnim financijskim problemima. Sam Bartulica to nije tako doživio, već se zahvalio dragom Bogu koji mu je pomogao u toj njegovoj teškoj situaciji, u kojoj su se svi sotonisti okomili na njega. I što reći o znanju jednog velikog vjernika i teologa, koji doista vjeruje kako Svevišnji nema drugog posla osim namještanja izbora za EU. To reče i uteče, iznajmlje-

Piše Vjera Šuman

nim Ferrarijem s vozačem iz Bože mi prosti miljea. Taj vražji Ferrari, nakon nekoliko dana, jako je snervao i Penavu, pa je pozvao Bartulicu da se ispriča biračima jer će u protivnom morati povući ozbiljne poteze. Koje to ozbiljne poteze može povući Penava? Najviše što može je izbaciti ga iz stranke. Neš ti kazne. Soli na rep. Dobri naš, još veći od ‘velikih’ domoljuba, Bartulica, dobro je zbrinut u toj Europi, koju prezire. Croatia first! Čak i kad jednog dana ode u mirovinu, s europskim dodatkom, koji toka sve europarlamentarce. Svaki od njih na mirovinu, najčešće onu saborsku, dobije i poseban europski dodatak od 1700 eura. Tu se nema što dodati osim u Bartuličinom stilu i neznanju - Bogu hvala! Jer Bog trpi i veće gluposti.

Za to vrijeme u SDP-u se zakuhava. Nakon Peđine najave kako neće ići po novi mandat, sve je više potencijalnih kandidata, s ambicijama za šefovanje tom strankom. Prvi je najavio Hajdaš Dončić, koji je, kako sam kaže, prelomio. Što je to prelomio, taj svim mastima premazan negdašnji esdepeov ministar, kojeg u Gradu ne pamte baš po dobrom. Ne’š ti prelamanja. No, interesa je puno, špekulira se o Zokijevim i ne Zokijevim favoritima. Tu je još Mirela Ahmetović u fazi prelamanja, Picula je prelomio, zna se da je gradonačelnik Ploča Krstičević odavno prelomio. Upravo je u fazi trajnog preseljenja u Zagreb, što će Pločani jedino osjetiti kad se radi o vezi za splitsku bolnicu. Ima tu i nekoliko vrlo vrijednih i pristojnih ljudi, ali poznajući stare i

dobro istrenirane politike naših stranaka, proći će onaj koji ima bolje ‘mentore’ ili neko totalno novi kao protest, što je ipak manja mogućnost. Teško se može zalomiti neko jako kvalitetno čudo. Who cares?

UGradu je, kao i svake godine, glavna tema, problem kaosa na Pilama. Problem nije u Pilama, nego u divljaštvu, bahatosti i bezobraštini vlasnika buseva svih vrsta, ali jednako tako i taksista. Bez drastičnih kazni, više operativaca pa ako treba i ako je nemoguće organizirati stalno prisustvo policije(?!), onda angažiranje nekih sigurnjaka. Jer teško se može predvidjeti što će kojoj budali pasti na pamet. Budalama kojima ni kućni odgoj ni poštivanje starine nije dio habitusa. Eto vas!

SEZONA I KOPANJA

Čišćenje kanala ispod Straduna zaustavila vrućina , radi se na drugim lokacijama

Unatoč turističkoj sezoni, u gradu se mora u kontinuitetu raditi na poboljšanju uvjeta života za stanovnike i turiste, ali i na očuvanju povijesnog naslijeđa

Piše Petra Srebrović

foto Grad Dubrovnik, Dubrovački dnevnik

Sezona je u punom zamahu, a svi koji rade u turističkoj branši ističu kako još od sredine ožujka sve ide ulaznom putanjom. Predsezona je bila odlična, bez ‘rupa’, u kontinuitetu kakvom već dugo, možda i nikada prije, nismo svjedočili. Ožujak, travanj, svibanj, pa sada i lipanj ruše prošlogodišnje brojke i sve ‘miriše’ na novu, rekordnu sezonu, koju ćemo uspoređivati isključivo s onom pretpandemijskom 2019. godinom. Oni koji imaju priliku biti u čestoj interakciji s turistima, znaju kako je jedna od najčešćih pohvala naših posjetitelja – prvo čist, uredan, a zatim i iznimno očuvan, dobro održavan grad. Takve pohvale ne čude, jer svugdje u svijetu turistički se gradovi bore s istim problemima – prekomjernim otpadom i uništavanjem povijesnog naslijeđa zbog ekonomske dobrobiti koju isto to naslijeđe donosi.

A kako bi se takve pohvale i nastavile slušati, ali i kako bi se ispravile poneke pokude, potrebno je u kontinuitetu raditi, kroz cijelu godinu, a nekada, neminovno, i u vrijeme turističke sezone.

AGLOMERACIJA SE PROVODI I LJETI

Društvo Vodovod Dubrovnik jedno je od odgovornih za očuvanje grada, ali i kvalitete života kako posjetitelja, tako i njegovih stanovnika.

Vodovod već duže vrijeme provodi ogroman projekt Aglomeracije Dubrovnik u sklopu koje je čišćen i kanal ispod Straduna, koji nije čišćen sigurno desetljećima, a možda i duže, s obzirom na to da ne postoje zapisi da je ikada čišćen, a još od 70-ih godina prošlog stoljeća je u novinama isticano kako ga je nužno očistiti. Kako teku radovi u gradskoj jezgri, ali i kada bi mo-

gli biti gotovi, pitali smo društvo Vodovod.

RADOVI ISPOD STRADUNA STAVLJENI NA

‘STAND BY’

„Radovi na sanaciji povijesnog kanala odvodnje ispod Straduna i poprečnim ulicama te rekonstrukciji vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Prijeko dovršeni su oko 70 posto, a trenutno su sve tamošnje aktivnosti zaustavljene do jeseni“, otkrivaju iz dubrovačkog Vodovoda i pojašnjavaju razlog obustave radova.

„Razlog zaustavljanja nije turistička sezona, jer su se radovi, kako su i naši sugrađani mogli primijetiti, većinom odvijali ispod površine, u samom kanalu, već su glavni razlog iznimno visoke temperature koje tijekom ljeta stvaraju po život opasne uvjete rada“, pojasnili su i dodali kako će se, nakon što temperature padnu, radovi nastaviti, a dovršetak se očekuje krajem ove godine. Dok su radovi u povijesnoj jezgri trenutno pauzirani zbog velikih temperatura unutar samog po-

Jedna od najčešćih pohvala naših posjetitelja je – prvo čist, uredan, a zatim i iznimno očuvan, dobro održavan grad. A kako bi se takve pohvale i nastavile slušati, ali i kako bi se ispravile poneke pokude, potrebno je u kontinuitetu raditi, kroz cijelu godinu, a nekada, neminovno, i u vrijeme turističke sezone.

U Mokošici je izgrađen novi kanalizacijski sustav

U kanalu ispod Straduna sada su temperature previsoke za rad, pa će se projekt čišćenja nastaviti kada ljeto malo ‘popusti’

Još jedan veliki projekt kojega Dubrovnik iščekuje je projekt pročistača na brdu Petka, a bit će to svojevrsna kruna cijelom projektu Aglomeracije. Potreba tog projekta očituje se svake sezone kada se jasno pokazuje kako dosadašnji uređaj nije dovoljan za potrebe koje ima turistički grad poput Dubrovnika.

vijesnog kanala odvodnje, radi se u drugim dijelovima grada.

RADI SE U DRUGIM DIJELOVIMA GRADA

Tako se trenutno u sklopu Aglomeracije Dubrovnik vrše radovi na području od Rožata do Mokošice, gdje se radi rekonstrukcija i izgradnja mreže vodoopskrbe i odvodnje.

Na području Šumeta su u tijeku pripremni radovi na izgradnji nove vodospreme koja će opskrbljivati pitkom vodom područje Šumeta i Knežice. Na više lokacija odvijaju se radovi na rekonstrukciji kanalizacijskih crpnih stanica, a u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa izvodi se zacjevljivanje tunela koje će rezultirati značajno većom sigurnošću naše vodoopskrbe.

PROJEKT PROČISTAČ PETKA ĆE BITI

KRUNA AGLOMERACIJE

Što se tiče ranijih, a završenih radova Aglomeracije, iz Vodovoda navode kako su dovršeni rado-

vi na izgradnji Uređaja za pročišćavanje pitke vode u Komolcu, kao i radovi na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje na području od Zatona do Orašca. Upravo ti projekti pokazuju važnost ove velike investicije koju provodi Vodovod, jer Dubrovčani su već i zaboravili na vrijeme kada bi zbog obilnih kiša Ombla bila smeđe boje, a voda za piće se onda morala prokuhavati ili kupovati. Još jedan veliki projekt kojega Dubrovnik iščekuje je projekt pročistača otpadnih voda na brdu Petka, a bit će to svojevrsna kruna cijelom projektu Aglomeracije. Potreba tog projekta očituje se svake sezone kada se jasno pokazuje kako dosadašnji uređaj nije dovoljan za potrebe koje ima turistički grad poput Dubrovnika. „U tijeku je procedura odabira izvođača radova za izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Lapadu. Nakon dovršetka te procedure izabrani izvođač je dužan izraditi projekt i ishoditi svu potrebnu dokumentaciju kako bi krenuli radovi“, kazali su iz Vodovoda bez preciznih informacija o rokovima s obzirom na to da je projekt tek ‘u povojima’.

Inače, radovi podrazumijevanju izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja koji se sastoji od tri glavne tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja. U sklopu radova izgradit će se novo postrojenje s pripadajućom opremom, postrojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust dužine 835 metara. Najveći benefit izgradnje novog UPOV-a Petka za građane bit će činjenica da će u more, konačno, na-

Kruna projekta Aglomeracije bit će izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Petka

kon procesa laziti samo

S MARGINA DRUŠTVA

PREKO GROBA DO STANA Naši

stari umiru sami i u mukama

jer umjesto uzdržavanja dobiju besramnu, a legalnu pljačku

U cijelom svijetu udio starijih osoba u populaciji iz godine u godinu raste, a s njim raste i pojavnost zlostavljanja starijih. Iako je nekada ova tema bila tabu, danas se o njoj nešto više govori, ali ipak nedovoljno. Posebno u kontekstu gradova poput Dubrovnika, gdje starije osobe, često nesvjesne te činjenice, posjeduju velika bogatstva u vidu nekretnina, pa nerijetko budu prevarene na različite podmukle načine.

Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba obilježava se svake godine 15. dana lipnja. Globalni je to društveni problem o kojem se nedovoljno razgovara, kojemu se posvećuje iznimno malo pažnje, a koji svakodnevno nanosi štetu životima milijuna ljudi, naših starijih. Iako se, kada se kaže zlostavljanje, uglavnom prvo pomisli na ono fizičko, zapravo je riječ o različitim aspektima, od tjelesnog do psihičkog, emocionalnog, financijskog pa i seksualnog, a nerijetko se pojavljuje i zlostavljanje kao rezultat zanemarivanja. Zapravo je po definiciji riječ o jednokratnom ili ponovljenom činu ili nedostatku odgovarajućeg djelovanja, a koje se pojavljuje u bilo kojem odnosu u kojem se očekuje povjerenje, dok se starijoj osobi nanosi šteta ili nevolja. U cijelom svijetu udio starijih osoba u populaciji iz godine u godinu raste, a s njim raste i pojavnost zlostavljanja starijih. Iako je nekada ova tema bila tabu, danas se o njoj nešto više govori, ali ipak nedovoljno. Posebno u kontekstu gradova poput Dubrovnika, gdje starije osobe, često nesvjesne te činjenice, posjeduju velika bogatstva u vidu nekretnina, pa nerijetko budu prevarene na različite podmukle načine kako bi se zlostavljači (a koji su sve češće, poražavajuće, članovi obitelji) domogli vrijednih kvadrata.

UMIRU SAMI I U MUKAMA, DOK IM SE LEGALNO

KRADU NEKRETNINE

Financijske i ekonomske krize u pravilu produ-

bljuju ovaj problem i negativno utječu upravo na osobe treće životne dobi koje onda zapadaju u siromaštvo zbog malih mirovina, a potencijalno vrijednu imovinu oduzimaju im oni njima najbliži. Takvih je slučajeva, nažalost, bilo i u Dubrovniku. Neki su stariji prerano, zauvijek zaklopili oči, kako bi njihovu imovinu naslijedili potomci, smrti su to koje su posebno tužne jer svoje je učinio i nemar.. Neki su potpisivali ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, a zatim bi ostali potpuno sami, bez ičije pomoći, prepušteni hladnom dahu smrti bez bližnjih koji bi ih zaista uzdržavali do kraja života. Ti bližnji bi se samo po posljednjem dahu pojavili kako bi preuzeli sve one vrijedne kvadrate koje su u ugovore o dosmrtnom uzdržavanju upisali.

Muratti: „Moramo bolje odgajati djecu, od doma do škola i društva. Nekada su se babe i djedovi gledali kao svetinje, a danas ih se omalovažava. Dovoljno je samo poći u autobus i vidjeti kako djeca sjede i ne dižu se starijima, pa oni sa štakama stoje na nogama. Sve to ide od malih nogu, društvo je zakazalo i moramo se iz korjena mijenjati.“

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Patrik Macek/PIXSELL

Neki su stariji prerano, zauvijek zaklopili oči, kako bi njihovu imovinu naslijedili potomci, smrti su to koje su posebno tužne jer svoje je učinio i nemar.. Neki su potpisivali ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, a zatim bi ostali potpuno sami, bez ičije pomoći, prepušteni hladnom dahu smrti bez bližnjih koji bi ih zaista uzdržavali do kraja života. Ti bližnji bi se samo po posljednjem dahu pojavili kako bi preuzeli sve one vrijedne kvadrate koje su u ugovore o dosmrtnom uzdržavanju upisali.

Upravo na taj, ali i na druge probleme s kojima se suočavaju starije osobe, upozorava Hrvatska stranka umirovljenika, a među njima i predsjednica dubrovačkog ogranka, Olga Muratti. „Pokrenuli smo niz aktivnosti upravo zbog tih ugovora i vjerujem da će se nešto i realizirati. Zahtijevamo da se uopće mogućnost sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju ukine, odnosno da se ti odnosi potpuno mijenjaju jer do sada je to bio način da starije osobe ostaju bez ičega, a da toga nisu ni svjesni. Posebno im se to događa od članova obitelji, a mi zapravo jako malo znamo o rasprostranjenosti tog problema, ljudi nerado o tome govore. Sram ih je, oni ostaju jadni u svoja četiri zida sa svim životnim mukama i teško traže pomoć“, iznosi Muratti i poručuje svim starijima da se ne libe tražiti pomoć, jer uvijek postoji netko tko će ih saslušati i dati savjet kako dalje. „Zaista imamo pozitivno iskustvo s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom. Naišli smo na veliku suradnju kada im se ukaže na različite vidove prevare starijih osoba. Uvijek promptno reagiraju, a puno je lakše kada ljudi osvijeste da nije sramota biti prevaren i da trebaju tražiti pomoć. Kada se zatraži pomoć, onda ima i nade za rješenjem“, govori Muratti.

„SVE IDE OD MALIH NOGU, A ODGOJ JE ZAKAZAO“

Još jedan problem je i nedostatak smještaja za osobe treće životne dobi, a koje se više ne mogu

brinuti o sebi. Domova u Dubrovniku nema dovoljno, jedan je izgrađen, no još uvijek nije otvoren, a onaj veći, ispod Medareva, tek se treba početi graditi. Puno je problema s kojima se susreću naši stari, a nažalost sve to produbljuje problem zlostavljanja. Tome svjedoči i Muratti.

„Ljudi se u našem gradu teško povjeravaju, ali zlostavljanje je prisutno. Najčešće i najraširenije su internetske prevare na koje stariji nasjedaju pa daju brojeve svojih računa. Ali puno je prevara i od članova obitelji. Ljudi o tome nerado govore, ali zapostavljanje počinje u obitelji. Da stariji imaju povjerenja u članove obitelji onda se ne bi obraćali nekome drugome, nepoznatima na internetu koji ih onda prevare“, priča Muratti i apostrofira kako sve počinje od doma, a danas je, smatra, zakazao upravo odgoj.

„To je prva poruka. Moramo bolje odgajati djecu, od doma do škola i društva. Nekada su se babe i djedovi gledali kao svetinje, a danas ih se omalovažava. Djeca se više ne odgajaju kao prije, roditelji su preopterećeni poslom, obrazovni sustav je zakazao, škola je sve manje odgojna ustanova, pa dovoljno je samo poći u autobus i vidjeti kako djeca sjede i ne dižu se starijima, pa oni sa štakama stoje na nogama. Sve to ide od malih nogu, društvo je zakazalo i moramo se iz korijena mijenjati“, zaključuje Olga Muratti koja je već godinama glas umirovljenika i starijih ljudi u Dubrovniku.

Ugovori o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju već dugo su jedan od načina na koji se vara starije, koji onda umiru sami i u mukama, a ostaju bez svega

Gradonačelnik predstavio svoj

rad uz sedam godina mandata

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio je rezultate rada uz sedam godina mandata. U nazočnosti zamjenice Jelke Tepšić, pročelnica i pročelnika gradskih upravnih tijela te predstavnika komunalnih društava podsjetio je na najvažnije kapitalne projekte, aktivnosti i mjere realizirane u mandatu ove gradske uprave.

Istaknute su kapitalne investicije poput Lapadske obale, pročistača pitke vode, novih vrtića, škole Montovjerna i nove škole unutar gradskih zidina te prvog gradskog azila za nezbrinute životinje. Izdvojena su i brojna ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, među kojima su i one recentne kao što su proširenje ceste za Bosanku, obnova mosta Ombla ili uređenje ceste od Trstenog do Dubravice. Ističe se i ciklus investicija u sportske objekte s najavama obnove Sportske

dvorane u Gospinom polju i vanjskih sportskih igrališta te izgradnje boćarskog doma Đuro Miletić i dugih.

Gradonačelnik Franković se posebno osvrnuo na korištenje EU fondova i usmjeravanje bespovratnih sredstava za povećanje kvalitete života svih građana pa su, između ostalih, istaknuti projekti Aglomeracije, obnove Lazareta, energetske obnove niza škola i vrtića kao i nabavka ukupno 29 vozila javnog gradskog prijevoza.

Kupovina tvorničkog kompleksa TUP-a i projekt njegove transformacije u društveno i kreativno koristan prostor izdvojen je kao važan strateški projekt, a u velikom broju primjera gradska uprava pokazala je da zna štititi interese Grada i građana, baš kao što je to učinjeno u slučaju tvrđave Imperijal ili pri kupovini Vile Čingrija.

Naglasio je i projekt participativnog budžetiranja kojim su građani odabrali 25 projekata za realizaciju u 2024. godini te je podsjetio kako je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj donio odluku o ograničenju prometa u zoni oko povijesne jezgre, prvi je donio i primjenjuje Plan upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Dubrovnika jednako kao što je prvi izradio i usvojio Plan prihvatnog kapaciteta.

Poseban naglasak gradonačelnik je stavio na pitanja upravljanja prostorom posjetivši na nove restriktivne odredbe GUP-a, donošenje novog prostornog okvira, u Hrvatskoj jedinstveni model Dubrovačke stanogradnje, koja uz izgradnju zgrada uključuje i demografske mjere financiranja mladih obitelji pri rješavanju stambenog pitanja, ali i stjecanje novih stambenih jedinica u povijesnoj jezgri i njihovo prepuštanje obiteljima s više djece.

Ana Kaznačić Skurić imenovana vršiteljicom

dužnosti

ravnateljice

Dubrovačkih muzeja

Na temelju prijedloga Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković donio je Rješenje kojim se za vršiteljicu dužnosti ravnateljice javne ustanove Dubrovački muzeji imenuje Ana Kaznačić Skurić, voditeljica Pomorskog muzeja.

Vršiteljica dužnosti imenuje se do izbora ravnatelja/ive javne ustanove.

Gradonačelnik je također donio rješenje o razrješenju Ivone Michl dužnosti ravnateljice ove javne ustanove na osobni zahtjev.

Cabrio bus udario u stupić nakon pokušaja

ulaska

na plato Pile

bez pravnog temelja

Vozač cabrio autobusa bez prethodno riješenog prava dolaska i zaustavljanja na području platoa Pila, unatoč činjenici da je jasno mogao vidjeti kako se podižu stupići na Pilama, prešao je vozilom preko podiznog pneumatskog stupića na platou. Na taj način pokušao je silom ući na područje ograničenog režima prometovanja čime je oštetio vlastito vozilo, imovinu Grada i doveo u pitanje sigurnost putnika u autobusu.

Grad Dubrovnik prethodno je jasno i pravovremeno izvijestio sve korisnike i cjelokupnu javnost o načinima i ograničenjima korištenja platoa Pile. Unatoč tome,

Ugostiteljskim objektima

odobreno

postavljanje TV

prijemnika za praćenje Europskog nogometnog prvenstva

Gradonačelnik Mato Franković donio je zaključak kojim se daje suglasnost ugostiteljima za postavljanje tv prijemnika u svrhu praćenja utakmica Europskog nogometnog prvenstva i to isključivo na stalku unutar zakupljene javne površine. Odluka vrijedi jednokratno, u periodu od 14. lipnja do 14. srpnja 2024.

ovaj događaj još jednom je pokazao kako je pojedincima važniji vlastiti prihod od poštivanja reda i pravila te kako pojedinci koji su godinama koristili Pile kao mjesto „bukiranja“ vožnji za cabrio autobuse očigledno na svaki mogući način žele osigurati da to mogu raditi i u budućnosti.

Podizni pneumatski stupić je u potpunosti uništen dok su u druga dva u punoj funkciji te će sukladno tome prometno i komunalno redarstvo Grada Dubrovnika nastaviti i dalje upravljati na platou Pile s jasnim ograničenjima tko može i pod kojim uvjetima doći na Pile, a tko ne.

Strogo se zabranjuju bilo kakve intervencija, poput bušenja, na fasadama ugostiteljskih objekata u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni Pile – Ploče u svrhu postavljanja nosača za tv uređaje.

Grad je ovu odluku donio na traženje ugostitelja, a s obzirom da se radi o događanju koje izaziva veliki interes građana i gostiju grada.

U Domu zdravlja

dr. Ante Franulović u rad pušten novi videoenterološki

stup

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo posjetili su Dom zdravlja dr. Ante Franulović u Veloj Luci gdje je u rad pušten novi videoenterološki stup s kolonoskop i gastroskopom.

Riječ je o uređaju vrijednom gotovo 115 tisuća eura, a koji će uvelike doprinijeti zdravstvenoj usluzi stanovnika cijelog otoka Korčule.

Na uređaju se mogu obavljati svi gastroenterološki pregledi, videogastroskopija i videokolonoskopija, te polipektomija, a uređaj će pomoći u otkrivanju smetnji i oboljenja probavnoga sustava, posebno malignih oboljenja i prevencije najvažnijeg karcinoma debelog crijeva.

Župan nikola Dobroslavić pohvalio je rad Doma zdravlj, kao i vrijednu inicijativu za nabavljanje ovog važnog uređaja te poručio kako će županija i dalje ulagati i poboljšanje zdravstvenih usluga na cijelom svom području.

Današnjem predstavljanju videoenterološkog stupa, uz ravnatelja Juricu Petkovića i djelatnike Doma zdravlja, nazočili su i načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić te načelnik Općine Blato Ante Šeparović.

Završena prva faza

uređenja ceste Dubravka-

Bani; projekt obišao i

župan

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo u pratnji načelnika Općine Konavle Boža Lasića obišli su završenu dionicu ceste Dubravka-Bani. Riječ je o prvoj fazi uređenja ove prometnice, a nositelj projekta je Županijska uprava za ceste.

Podsjetimo, projekt uređenja dijela lokalne ceste Dubravka-Bani zajednička je investicija ŽUC-a i Opći-

Dobroslavić

ne Konavle. Ukupno će se urediti trasa u duljini 3,2 kilometra.

Projekt je podijeljen u dvije etape od kojih je prva duljine 1,5 kilometara te je ona službeno i završena. Vrijednost radova, koje je izvodila tvrtka Dubrovnik ceste, iznosi 1,1 milijun eura.

Planira se kako će Županijska uprava za ceste i Općina Konavle u sljede-

će dvije proračunske godine završiti radove i na preostalih 1,7 kilometara ove prometnice.

U današnjem obilasku bili su i ravnatelj Županijske uprave za ceste Ivo Kaštelan, direktor Dubrovnik cesta Roberto Krile te pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i gospodarenje nekretninama Općine Konavle Miljenko Mikulić.

ŽUPAN O SITUACIJI U UVALI

“Jedino

što očekujemo i zazivamo je što brže očitovanje

Vrhovnog suda

, koje se nažalost

još uvijek nije dogodilo”

Na konferenciji za medije organiziranoj u prostorima HDZ-a, otvorilo se i pitanje Uvale Lapad, koja je u užasnom stanju nakon što je s radom prestao dosadašnji koncesionar koji je upao u probleme i pravnu trakavicu kojoj se ne nazire kraj

Na ovu temu očitovao se župan Nikola Dobroslavić.

„Uvala Lapad je doista postao naš veliki problem. Mogu samo kratko podsjetiti na to kako je došlo do toga. Mi smo davatelji koncesija na pomorskom dobru, dali smo preko 280 koncesija, ali na sreću, ili u ovom slučaju nažalost, imamo jednu takvu problematičnu situaciju. Ona je nastala, prema onome što nam tvrde nositelji koncesije, iz sudskog spora koji nije još riješen, a kojem imamo dvije oprečne presude, na temelju žalbe jednog od ponuditelja. Županija i naša skupština, pa i ministarstvo, pa i prvi stupanj suda, su ocijenili da smo koncesiju dali uredno i u to smo uvjereni, ali bila je žalba na tu odluku. Vidite da kod nas pravosuđe to dugo razglaba, prošao je niz godina. Na Visokom upravnom sudu smo dobili dvije oprečne presude. Jedna je utvrdila da smo mi u pravu, da smo i mi i ministarstvo postupili uredno, a druga je rekla da nismo. Ne znamo kako s time postupati, obratili smo se Državnom odvjetništvu, oni su zatražili ocjenu ustavnosti i zakonitosti tih odluka, odnosno da Vrhovni sud odredi koja je odluka ispravna“, odgovorio je župan Nikola Dobroslavić na pitanje novinara.

foto Goran Mratinović/DD

„Kao što sam već naglašavao, nama je u redu bilo koja od tih odluka. Ne želim reći da nam je svejedno, ali postupit ćemo prema jednoj i drugoj. Jedino što očekujemo i zazivamo je što brže očitovanje Vrhovnog suda, to se nažalost još nije dogodilo, nadamo se da će se dogoditi brzo i onda ćemo postupati po tome kako sud odredi. Ovdje je u problemima koncesionar, koji je tamo uložio velika sredstva. Ta sredstva su na javnom dobru, ona ne mogu biti nikako njihovo vlasništvo, oni su, po meni, u najvećem problemu. Drugi problem je kvaliteta života na tom području, to nam je žao da tamo nema nikakvih usluga’, rekao je Dobroslavić.

Inače, plaža je puna kupača, kako to obično i bude u lipnju. Nažalost, popratni prizori praznih objekata, polomljenih konstrukcija ugostiteljske opreme, kao i potpuno osušeno ili obraslo zelenilo, nisu prizori kakve bi trebala pružati destinacija poput Dubrovnika. Ne idi na čast ni posjetiteljima plaže smeće na svakom koraku koje nisu pobacali ni suci, ni bivši koncesionar, ni jedinica lokalne samouprave, nego upravo oni.

‘’Želio bih zahvaliti gradonačelniku i Čistoći što se pokušavaju pozabaviti tim problemom onoliko koliko smiju. Doista, jedan neugodan problem“, zaključio je Dobroslavić.

DONOSIMO MJESTA ZA PRAĆENJE UTAKMICA

Sve je spremno za Euro!

Više pića, dodatne televizije, pa čak i radnici – ugostitelji

očekuju pravo navijačko ludilo

Europsko prvenstvo u nogometu ponovno će u naš grad donijeti kockice i raznorazne druge rekvizite za navijanje, a pratit će ga mladi i stari, pa i oni koji inače nisu preveliki obožavatelji nogometa

Nije riječ samo o sportu, već o cijelom „folkloru“ koji ide uz to, a to je okupljanje, druženje, navijanje i osjećaj kolektivne euforije, posebno kada Hrvatskoj dobro ide, na što su nas pomalo i navikli. A u turističkom gradu poput Dubrovnika, pratit će se i druge utakmice, jer će brojni gosti poželjeti pogledati nacionalne reprezentacije.

Za to su ugostitelji itekako spremni, a većina ih ima posebne programe i ponude.

Uvala je već tradicionalno postala mjesto okupljanja, posebno za utakmice Hrvatske. Pobjede se redovito proslave na Pošti Lapad, a čini se da će tako biti i ovaj put. Iz Sport puba Mario otkrivaju da su mjesta za utakmice Hrvatske već odavno rezervirana.

„Prikazivat ćemo apsolutno sve utakmice, a od turista nam najviše dolaze Britanci“, kazao je Antonije Papac i dodao da su svakako za sve spremni i opremljeni.

OSIM HRVATA, VAŽNI GOSTI SU I BRITANCI

Nešto malo niže, u Antici, pripreme traju već neko vrijeme.

„To je uvijek tradicija gledanja u nas i svaku utakmicu će biti posebno. Pripremamo nešto u kombinaciji s jednim proizvođačem pive, a spremne su i četiri velike televizije! Prikazivat će se sve utakmice, a za Hrvatsku ćemo se posebno pripremati“, kaže Zlatko Begušić.

A nalete uvijek turisti, kako Begušić kaže – pogotovo Englezi.

„Oni to prate strašno i uvijek kad su utakmice u kojima oni sudjeluju bude ludnica. Opskrbili smo se pivom, kad oni igraju, znamo da je potrebno“, smije se Begušić.

ANGAŽIRA SE I DODATNA RADNA SNAGA

U Esperanzi su naručili i nove televizije koje će biti postavljene duž cijelog objekta.

Nije riječ samo o sportu, već o cijelom „folkloru“ koji ide uz to, a to je okupljanje, druženje, navijanje i osjećaj kolektivne euforije, posebno kada Hrvatskoj dobro ide, na što su nas pomalo i navikli.

„Bit će dodatnih popusta za domaće, posebno što se tiče pive, koktela i žestokog alkohola. Radit ćemo prilagođeni prijenos utakmica. Kad budu domaće utakmice, odnosno kad igra hrvatska reprezentacija, imat ćemo i zabave iza utakmice uz navijačke pjesme“, kazao je Vlaho Bender koji također očekuje i posjet turista.

„Pokazalo se već godinama da na svakom prvenstvu koje se održava, bude povećani promet za 30 do 40 posto. Ljudi su puno aktivniji, izlaze, okupljaju se i dolaze u kafiće. Naručili smo više pića, a čak smo uzeli i dodatnu radnu snagu za dane

kad su utakmice“, dodaje Bender.

KINO LAPAD SE UKLJUČILO U PRIČU

A novitet u Lapadu je mogućnost gledanja utakmica u preuređenom kinu. Iza cijele priče krije se više prijatelja Lapađana, koji su se dosjetili još jedne namjene za nekad itekako popularno Ljetno kino Lapad.

„Došli smo na tu ideju jer je hrvatska reprezentacija na velikim natjecanjima već nekoliko puta ostvarila velike rezultate. Uvijek smo išli gledati zasebno po kafićima, pa nekad ne bi bilo mje-

U turističkom gradu poput Dubrovnika, pratit će se i druge utakmice, jer će brojni gosti poželjeti pogledati nacionalne reprezentacije. Za to su ugostitelji itekako spremni, a većina ih ima posebne programe i ponude.

Tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva Studentski dom pokazao se kao izvrsna lokacija za navijanje i praćenje, na koje su dolazili i oni koji već dugo nisu studenti. Takav uspjeh očekuju i ovaj put. sta, ne mogu svi stati kao velika ekipa, imali smo, recimo, logističkih problema. Onda smo se sjetili lijepog kina Lapad, za koje posebno starije generacije znaju, vežu ih lijepe uspomene za kino. Mislili smo da bi to bila dobra ideja. S obzirom na to da su utakmice u ranijem terminu, kad je sunce, projekcije baš na kino platnu nisu moguće, pa smo dogovorili LED ekran od 10 kvadrata s razglasom. Bit će hrane i pića, planirana je standardna ponuda roštilja. Ideja je da su svi dobrodošli, mlađi, stariji, obitelji, tko god! Bit će dovoljno mjesta, vjerujemo, za svih“, objašnjavaju nam organizatori koji se nisu htjeli previše eksponirati. Ulaz je slobodan, jer nisu vidjeli smisao u naplaćivanju nečega što se radi za „ljude iz kvarta“. „Kad Hrvatska prođe, uvijek se nekako ide na Poštu Lapad, pa je ovo idealno jer je blizu. Bit će malo i muzike i druženja. Teško je procijeniti koliko se točno ljudi može okupiti, s obzirom da će biti i stajaćih varijanti, mislimo da je riječ možda od 250-300 ljudi, barem onako kako smo mi zamislili. Rasporedit ćemo, ne bismo voljeli da ikome bu-

de neudobno“, zaključuju organizatori. Bitno je naglasiti da će samo kino prije svake utakmice hrvatske reprezentacije biti otvoreno čak dva sata prije, tako da si svatko može naći mjesto na vrijeme. Zasad je planirano prikazivanje prve tri utakmice Hrvatske, ali ukoliko dođe do prolaska dalje, organizirat će se prijenos ostalih utakmica.

NAVIJAČKI

KORNER I OVE GODINE NA VOJNOVIĆU

Tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva Studentski dom pokazao se kao izvrsna lokacija za navijanje i praćenje, na koje su dolazili i oni koji već dugo nisu studenti. Takav uspjeh očekuju i ovaj put.

„Organizirat ćemo navijački korner, ali ovaj put vanka, s obzirom da su utakmice od tri sata popodne, osigurat ćemo dovoljno hlada. Pozivam sve naše studente, ali i naše sugrađane da dođu uživati u gledanju svih reprezentacija, a posebno Hrvatske. I ovaj put ćemo napraviti promotivne ponude, tako da će cjenovno biti prihvatljive svima. Nije nam cilj zarada, već da se ljudi dobro zabave i u društvu pogledaju utakmicu“, priča ravnatelj Studentskog doma Marko Potrebica.

„Imamo LCD panele koje smo nabavili za Svjetsko prvenstvo, 2 metra i 18 centimetara je dijagonala ekrana, visoka kvaliteta slike“, naglasio je Potrebica.

NAGRADNE IGRE, POSEBNI MENIJI, POPUSTI… Put bi obožavatelje nogometa mogao dovesti i do Hotela Lero.

„Za vrijeme svih utakmica imamo happy hour na Piano baru, s prigodnim popustima. Također smo osmislili nagradnu igru. Naši konobari će proći s kutijom, tko pogodi točan rezultat i strijelca utakmice, dobiva račun koji je konzumirao za vrijeme utakmice gratis. Sudjelovanje, naravno, nije obavezno, ali je dobra prilika. Uveli smo tapas ponudu, za grickanje u vrijeme utakmice. Pratit će se sve utakmice, uzeli smo i još jednu televiziju. Vani imamo dvije, a unutra tri. Rado ćemo animirati naše goste i vjerujemo da će podići atmosfe-

Gdje god završili, pa makar i doma u krugu obitelji, ne zaboravite uživati u euforiji koja nam dođe svako četiri godine. Izbora ima, a ostalo je sve na – preferencijama navijača.

ru pogađanje rezultata i strijelca, malo je to nezgodno pogoditi, ali je slađe kad se dogodi!“, priča Domagoj Dominiković.

Hard Rock Cafe uz početak Eura proslavlja i rođendan te su se za to posebno pripremili.

„Hard Rock Cafe u petak otvara svoj atrij koji će na mjesec dana postati fan zona. Osim svakodnevnog prijenosa svih utakmica, napravili smo i Euro menu posebno kreiran za navijače. Atrij “oblačimo” u kockice i on postaje interaktivna zona za sve - imat ćemo stolni nogomet, photo po-

intove i još puno puno toga“, poručili su iz Hard Rock Cafea.

A tko kaže da se utakmice ne mogu pratiti i na plaži? Primjerice, Beach bar Banje osigurava 20 posto popusta za vrijeme trajanja Europskog prvenstva. Bit će tu još sigurno puno izbora i lokacija na kojima se može uživati u utakmicama, a gdje god završili, pa makar i doma u krugu obitelji, ne zaboravite uživati u euforiji koja nam dođe svako četiri godine. Izbora ima, a ostalo je sve na – preferencijama navijača.

Branko Đukić, čuvar dubrovačkog vremena i kraljevski navijač zvonika:

Mladi nemaju predodžbu kako radi sat na zvoniku , a kad rebati stranci zovu, misle da se nešto pokvarilo

Gospar Branko Đukić po struci je liječnik, ali i zaljubljenik u urarstvo. Ispred Društva prijatelja dubrovačke starine, zadužen za održavanje satnog mehanizma u zvoniku. Za Dubrovački dnevnik govori o tome kako izgleda ta njegova zanimljiva, ali i časna uloga, kako uopće radi dubrovački sat, ali i o nekim minulim, možda ljepšim vremenima

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Gradski zvonik, Maro i Baro, sat… Sve su to detalji, motivi, toliko srasli s Gradom, s nama, s našom svakodnevicom. Navikli smo da su tu, da sat bati na punu uru, i onda opet nakon tri minute. Gotovo po automatizmu. No, iza svega to-

ga ipak stoji održavanje, nečije vrijeme, odgovornost i trud.

U smislu mehanizma sata na zvoniku, to je gospar Branko Đukić kojega bismo mogli nazvati čuvarom dubrovačkog vremena. On je, ispred

„Mladi nemaju to potrebno tehničko predznanje pa se valjda boje da neće to moći raditi dovoljno dobro. Zasad nitko ne želi takvu obavezu. A i ne možete se maknuti iz Dubrovnika ako pođete na godišnji. Morate biti tu kad je Nova godina, morate biti tu kad je otvaranje Igara, prenosi HTV, ne smije se dogoditi da sat recimo kasni pola minute“

Nikad se na starom dubrovačkom satu, još s početka 20. stoljeća, ništa nije slomilo ni puklo.

„To je zapravo čudo! Taj satni mehanizam datira iz 1929. godine, a tvornica iz sjeverne Italije, koja ga je izradila, dala je garanciju na 105 godina! Dakle, garancija još nije istekla.

Takvi satovi znaju ići po 200 godina. I oni jesu skupi, ali su ‘za cijeli život’, to je takva filozofija.

Tako da se oni mogu ‘pohabati’, istrošiti, ali nije za očekivati kako će baš nešto puknuti“, objašnjava nam Đukić.

Društva prijatelja dubrovačke starine, zadužen za održavanje satnog mehanizma, i to već dugih 25 godina!

Gospar Branko je magistar znanosti i liječnik medicine rada na Domu zdravlja s dugogodišnjim iskustvom, koji je svoj hobi, a to je urarstvo, doveo do savršenstva. Posebno je to intrigantno i zanimljivo danas, kad je urara teško ili gotovo nemoguće naći i kada su te stare satove, s dušom, zamijenili novi, digitalizirani.

NIKAD SE NIŠTA NIJE SLOMILO ILI PUKLO

„To je velika obveza i ja sam u velikoj medijskoj defanzivi. Naime, sve je u redu dok sat ide i dok je točan. No, čim se nešto malo poremeti, onda različiti ‘stručnjaci’ na Facebooku krenu pametovati i kritizirati“, kroz smijeh nam govori samozatajni gospar Branko. Tako su mu prije dvije godine zamjerili jer je na Staru godinu sat kasnio dvije minute.

„I onda je nastala drama! A to je stari, mehanički sat, dobro je da ikako ide“, smije se gospar Đukić. On satni mehanizam obilazi svake subote, tada

slomilo ni puklo.

„To je zapravo čudo! Taj satni mehanizam datira iz 1929. godine, a tvornica iz sjeverne Italije, koja ga je izradila, dala je garanciju na 105 godina! Dakle, garancija još nije istekla. Takvi satovi znaju ići po 200 godina. I oni jesu skupi, ali su ‘za cijeli život’, to je takva filozofija. Tako da se oni mogu ‘pohabati’, istrošiti, ali nije za očekivati kako će baš nešto puknuti ,“ objašnjava nam Đukić.

MEHANIZAM SE ČUVA IZA STAKLA, TU JE

I RADIONICA

No, kao i svaki ‘organizam’, i on ima svoju rak-ranu.

„To je poluga od sjevernog ‘zelenca’, Mara. Svakih nekoliko mjeseci se dogodi nekakav zamor materijala, pukne vita koja to drži. Pokušavali smo s čvršćim vitama, s čeličnima, borimo se. No, to nije direktno dio stroja. Uopće, cijeli sustav je kompliciran jer od svog centralnog mehanizma idu poluge za plave brojeve, po sredini ide pužni mehanizam za mjesečeve mijene i

„Vrijeme ide u jednom smjeru, a uspomene u drugome. No, ipak je tužno. Prije se sve nešto navijalo, bilo je analogno, mehaničko. Danas je sve automatski, digitalno… A i prije tog automatskog i digitalnog smo živjeli i funkcionirali. Mislim da se nekako gubi duša u svemu, pa i u tome. I mjera!“

spadaju među najprepoznatljivije simbole Dubrovnika. Oslikavaju sam duh grada kojeg volimo živjeti, ali i predstavljati ga svojim posjetiteljima. Jer to smo mi, to je dio našeg identiteta, ono što živimo i na što smo ponosni. Pitamo ga vidi li prostor da i satni mehanizam predstavljamo turistima kao atrakciju, možda u vidu edukativnih obilazaka.

„Postojali su upiti. Dio njih se pribojava zatražiti ulazak jer valjda misle kako se to nešto dodatno plaća. Imali smo jedan korejski par, bila je kiša, ponudio sam im da uđu unutra… Oni nisu imali pojma što je sve to i kako funkcionira, čudili su se kako to nije nešto automatski i digitalno. Mladost nema predodžbu o jednom takvom mehaničkom stroju, nema ni predznanje o tome tako da im je u konačnici sve to skupa nešto jako strano“, kaže gospar Branko. Prije nekoliko mjeseci u Dubrovniku je i TV Arte snimala dokumentarac o gradu pa su u njega uvrstili i priču o satnom mehanizmu. Svoje znanje i detalje s njima je podijelio gospar Đukić, a oni su se oduševili činjenicom kako tako star sustav zapravo tako savršeno funkcionira.

ŽIVI ORGANIZAM KOJI DNEVNO ŽURI I KASNI

Učiti o satovima i kao laik steći zavidno urarsko znanje nije bilo lako. Kako kaže, nije bilo ni puno literature kao za neke druge zanate. Urarstvo, iz nekog razloga, kao da je uvijek bilo obavijeno velom tajne. Pitamo ga kako je počela ta ljubav. „Mislim kako smo mi, koji smo starija generacija, imali dosta kvalitetne profesore koji su s nama dijelili vrijedno znanje, pa i putem Tehničkog odgoja. Imali smo radionice s alatima, bušilicama, turpijama i ako vas to zanima, onda to naučite i zapamtite. Moj brat je bio tehnički nadaren, a moj je otac imao pčelinjak. Tako da je tu uvijek bilo nekakvih pilanja drva, rada s metalom i slično“, izjavio je gospar Branko.

Njegov prethodnik, gospar Antun Tonči Krasovac, bio je treća generacija urara, a taj su posao radili njegov otac, kao i djed. O njemu Đukić govori s posebnim poštovanjem te naglašava kako mu je prenio puno svog znanja.

„S gosparom Krasovcem, ja sam gotovo završio zanat jer me to jako zanimalo, a on nije bio škrt u dijeljenju svog bogatog znanja. I eto, ja sam danas kraljevski navijač zvonika!“, govori kroz smijeh.

O prethodniku se može govoriti puno, no o tome tko će biti nasljednik gospara Đukića u ovoj zanimljivoj i časnoj ulozi, puno je teže govoriti. „Nitko se ne javlja, nitko ne pokazuje želju za time. Mladi nemaju to potrebno tehničko predznanje pa se valjda boje da neće to moći raditi dovoljno dobro. Zasad nitko ne želi takvu obavezu. A i ne možete se maknuti iz Dubrovnika ako pođete na godišnji. Morate biti tu kad je Nova godina, morate biti tu kad je otvaranje Igara, prenosi HTV, ne smije se dogoditi da sat recimo kasni pola minute. Jako je važno da bude točan. Ljudi misle kako radi po automatizmu, ali nije tako, on je živi organizam koji dnevno žuri i kasni“, opisuje Đukić.

VRIJEME U KOJEMU SE SVE BACA I NIŠTA NE POPRAVLJA

Općenito, brojni su stari i cijenjeni obrti gotovo izumrli, kako u gradu, tako i diljem svijeta. Došlo je neko novo vrijeme, u kojemu je sve automatizirano i u kojemu se sve ono što više ne vrijedi ili nije dovoljno dobro, jednostavno odbacuje. Ne popravlja se gotovo ništa. Naši stari su znali biti emotivno vezani za satove koje bi znali dobiti kao vrijedan poklon ili naslijediti. Danas, modernom čovjeku, oni znače puno manje. „Vrijeme ide u jednom smjeru, a uspomene u drugome. No, ipak je tužno. Prije se sve nešto navijalo, bilo je analogno, mehaničko. Danas je

Naši ‘zelenci’

„Mogu vam reći kako je teže biti urar nego doktor. Kad naučite anatomiju, to znanje možete primijeniti na svakom ljudskom biću, kod svakoga je ista, a svaki sat ima svoj šest. No, ima nekih zločestih urara koji su govorili kako bi oni mogli biti doktori ako ja kao liječnik ‘prčkam’ po satovima. A onda sam im rekao – jest, ali kad ja falim, pokvarit ću sat, a kad ti fališ, ubit ćeš čovjeka“

sve automatski, digitalno… A i prije tog automatskog i digitalnog smo živjeli i funkcionirali. Mislim da se nekako gubi duša u svemu, pa i u tome. I mjera! Možda sam star i žalim za minulim vremenima, ali je manje-više sve postalo površno i ‘na brzinu’. Tako je i sa satovima. Prije su bili vrijedni, čuvali su se, popravljali… Danas vam se sat pokvari, ne može se rastaviti i baca se“, sjetno nam kaže gospar Đukić. No, nijedan sat novije generacije ne može zamijeniti naš dubrovački za koji smo toliko vezani. I u tome je njegova prava vrijednost. U vreme-

nu, u sjećanju, u emociji. Gospar Đukić nam kaže kako mu je pok. gospar Krasovac kazao kako se, kad bi batilo sa zvonika, moglo čuti i do Maloga Zatona. Danas je to nemoguće zbog prometa i buke općenito. Pitamo ga zašto sat bati na punu uru, nakon čega za koju minutu bati opet, zapravo rebati.

„Naš sat bati na uru i onda opet nakon tri minute. Nije to naš izum, tako funkcionira i sat u Bologni. Na punu uru su u Republici senatori ulazili u Knežev dvor, zato sat tada bati, a knez s malim odmakom, pa zbog njega bati nakon tri minute. To zna zbuniti turiste pa zovu i govore da se sat pokvario, ne znaju da je to normalno“, smije se gospar Đukić.

Pitamo ga može li povući paralelu između posla urara i liječnika. Naime, u oba slučaja održava se određeni mehanizam – u prvom slučaju onaj satni, a u drugom slučaju čovječji organizam. „Mogu vam reći kako je teže biti urar nego doktor. Kad naučite anatomiju, to znanje možete primijeniti na svakom ljudskom biću, kod svakoga je ista, a svaki sat ima svoj šest. No, ima nekih zločestih urara koji su govorili kako bi oni mogli biti doktori ako ja kao liječnik ‘prčkam’ po satovima. A onda sam im rekao – jest, ali kad ja falim, pokvarit ću sat, a kad ti fališ, ubit ćeš čovjeka. Znači, nije baš isto!“, zaključuje gospar Branko Đukić, čuvar dubrovačkog vremena. Ili, kao u šali kaže, kraljevski navijač zvonika.

Satni mehanizam

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Zbunjene krave

Svi se namečili na Domovinski pokret a osobito na gospara Stephena. Oni ne razumiju, zašto ih iz opozicije nazivaju ‘Imovinski Pokret’. Kao, tobože, kako bi se drugačije zvali bivši otpadnici HDZ-a i donedavno aktualni anti-HDZ-ovci, koji su svi zajedno, od vukova postali premijerove pudlice, koji samo iznimno grizu, a najčešće samo laju. Bivši alfa mužjak, predsjednik stranke, reklo bi se po narodski, zna svome petku post. Za poznanike, on je čisti intelektualac; kažu, kad čita ne miče usnama. I on i drugi iz stranke misle da je greška, ako ne i marifetluk to, što njihov američko-hrvatski kandidat za EU parlament Stephen, nije govorio istinu o svojim kreditima i kućama. Ili se nešto izgubilo u prijevodu?

Jer, kako stvari stoje, on i familija nakon plaćenih kredita, imaju za život 39 eura mjesečno.

Sve da koristi odobreni minus na bankovnoj kartici, uz često blagovanje za biskupskom trpezom, pa i saborskim objedom, uz spakirani doggy-bag (tobože za kučka). A peru se i ribaju na – Indexu. Reklo bi se, živi teško i u neljudskim uvjetima.

Naravno da to nije točno, i da te svakodnevne životne troškove, pedeset četverogodišnji zastupnik Bartulica podmiruje sredstvima svoje mame, zajedničkom obiteljskom odlukom.

Zato je i htio u EU parlament. A da, i radi Hrvata.

I uspio je! Skromni i ponizni Stephen, u stožer je doš’o u crvenom Ferrariju, stao na govornicu, zahvalio Bogu i volonterima, a prisutne izvijestio, da će on u Bruxellesu bit’ glas običnih ljudi. Onda je opet sjeo u crveni Ferrari i brzo odjurio što dalje od običnih ljudi.

Poput njega, većina naših političari živi u neljudskim uvjetima - žive u bogovskim. Znajući za njihove potrebe, na biralištima je 20 posto Hrvata, dvanaestorici svojih sinova i kćeri osiguralo ugodan ostatak života, nakon što su ih njihovi miljenici uvjerili u svoje sposobnosti. Sposobno su lobirali, kampanje su bile i tradicionalne svađe, prijetnje i izdaje. Cilj rijetko bira sredstva kad dođu izbori za EU Parlament. Plaća skoro 8 tisuća

eura je samo dio naknade. Imaju oni pravo i na troškove kancelarije u matičnoj državi, dnevnice, putne troškove, plaćene cestarine, jednokratnu novčanu isplatu na kraju mandata i dodatnu mirovinu. Neslužbena statistika govori, da kad naši političari dođu do lokalne, općinske razine, osiguravaju sebe i djecu, županijska im obećava budućnost užoj i široj familiji, državna razina i potomstvu u sljedećih 100 godina, a kontinentalna im ga dođe k’o hobi; iz dosade skupljaju eure ko numizmatičari, a onda penzija od skoro dvije tisuće eura. Imajući sve ovo u vidu, 80 posto Hrvata nije izašlo na izbore, nego su pobjednicima čestitali - od doma. SDP-u se mora priznat da su velemajstori poraza. Znaju izgubiti tako da ni’ko ne primijeti da su to učinili namjerno, a pri tome ipak osvajaju dovoljnu količinu fotelja. Šef Peđa je po svoj prilici bio prevelik za tu stranku. Taktika poniznog padanja na koljena pred Milanovićem nije mu uspjela, pa se neće više kandidirati na predstojećim unutarstranačkim izborima. A prema obećanju, ukoliko SDP ne formira vladu, on odlazi s čelnog mjesta stranke. Sretan što stranku ostavlja nasljedniku u puno boljem stanju nego kad ju je on preuzeo, Peđa je svoju uspješnost ocijenio četvorkom; zamalo odličan! Kritičari baš u njegovom zadovoljstvu vide problem ljevice. Kažu, svojim će odlaskom pojačati SDP. Godinama već gube, jer im lideri sami sebe čašćavaju četvorkom. Drugima ga je bilo žao. Izgled’o im je ko fikus, kojega je čistačica na Iblerovom trgu prestala zalijevati. Bio je to veliki dan za Imotski. Nakon godinu dana klesanja, otkriven je na ulazu u Imotski, 50 tonski kameni spomenik vječne ljubavi Mercedesu. Prisutan je bio i gradonačelnik gospar Budalić, a blagoslovio ga je i lokalni svećenik. Ljubitelji auta iz cijele regije oduševljeni. Kažu, to je spomenik ropskom životu naših radnika po Njemačkoj, koji su teško zarađenu ušteđevinu ulagali u vile i Mercedese, samo da se pokažu pred susjedima i rodbinom.

A vidiš ti, drugi bi radije podsjetnik na vremena, kad se čuvalo koze i ovce i polje obrađivalo; recimo spomenik pastir s kozama, ili

poljodjelac s dikelom. Pa besposlen pop ne bi krstio kamen nego - jariće. Bivši sudac, pa saborski zastupnik, pa eurozastupnik, više nije ništa od toga. Njegovo obraćanje javnosti preko TV-a je potvrdilo da nije bolest sve što boli. Ma, ‘ko ne bi pobjesnio na građane idiote, kad su mu oteli plaću od 8 tisuća eura. Tako je u afektu gospar Kolakušić Hrvate javno osumnjičio da nisu normalni i neka ih bude sram, što nisu njega odabrali? Pa je onda predstavio buduću prvu damu Lidiju i zaprijetio svojom pobjedom na predsjedničkim izborima. Eto još jedne prilike milijunima nenormalnih hrvatskih birača, da nakon masovne posjete psihijatrima i odrađene terapije, na predsjedničkim izborima u jesen, isprave svoju grešku. Ako ih ne bude sram! Nakon najnovijeg tragičnog incidenta kod barijere na Markovom trgu, još nisu poznati motivi. Znajući koliko vlada brine za svoju osobnu sigurnost, očekuje se pomicanje ograde još stotinjak metara dalje, a po potrebi i osnivanje vladine agencije za sprječavanje samozapaljenja i ograničavanje ugljičnog otiska. Sve po preporuci Europske komisije.

Piše Mario Klečak

PONEDJELJAK, 17.6. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 18.6. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

SRIJEDA, 19.6. doručak dana

Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

ČETVRTAK , 20.6. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema

sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

PETAK, 21.6. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 22.6. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 23.6. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

petak, 14. lipnja 2024. Dubrovački

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mara i Bruna - u albumu će ostati lijepa slika sa Straduna

Matej, Tea i Daniela - u Metkoviću se vjenčali, ali i s dragom prijateljicom u Dubrovniku za uspomenu slikali

Krešimir, Zlatko i Ivan - jedan od timova DPDS je za posao oran

Marko, Slavko i Roha - i ljudima i ljubimcu godi i treba šetnja ispod modrog neba

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

i Maja - što su opet zajedno u voljenom Dubrovniku sestre su sretne do beskraja

i Antoniotata je sinčića bez po muke za ljepši kadar “povisio”

Srđan

Senka

Ivana, Rita, Klara, Karmen i Martina - s radošću je dočekana predljetna toplina

Vesna, Maro, Dora i Nina - obiteljska neradna zajednička subota na Lokrumu prava je milina

Ivana i Sandro - gustaju i kad zajedno rade i kad se uz kavu opuštaju na koncu radnog dana

Vojo i Monika - uvijek je zanimljiv susret dvoje kniževnika

Antea i Viktor - unuku i nona ljubav veže, “govori” nam to i ovaj prizor

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

BRODOVI KAPETANA MATA

STANOVIĆA Znao je kako

napuniti luksuzne kruzere

MONET i ANDREA, jedini brod

koji je plovio vodama

Antarktike

sa samo hrvatskom posadom

Elegant Cruises mali je američki brodar hrvatskih korijena kojega je osnovao dubrovački i konavoski kapetan, bivši zaposlenik Atlasa

Među brojnim brodarima koji su na svojim kružnim putovanjima nezaobilazno posjećivali i Dubrovnik, nikako se ne smije zaboraviti i jedan mali američki brodar hrvatskih korijena - Elegant Cruises. Osnovao ga je 1989. u Port Washingtonu u saveznoj državi New York naš sugrađanin rodom iz Konavala kapetan Mato Stanović, a posade njegova dva manja kruzera MONET i ANDREA su uglavnom sačinjavali naši pomorci. Elegant Cruises je bio putnički brodar specijaliziran za luksuzna kulturna putovanja u europskim vodama i na ekspedicijama oko Antarktika. MONET i ANDREA su u svojim plovidbama često dolazili u naš Grad. Propast za neke brodare dogodila se nakon financijske krize u Americi koja je započela 2008., a koja se proširila i na ostale zemlje svijeta uz rast cijene nafte na svjetskom tržištu. Tako je i Elegant Cruises sve teže i teže poslovao do ožujka 2009. kada su oba broda zbog financijskih poteškoća prisilno stavljena u raspre-

mu u Vranjicu kod Splita. Tada se ujedno i ugasila brodarska kompanija Elegant Cruises. Inače, kapetan Mato je u Dubrovniku bio istaknuti zaposlenik putničke agencije Atlas, a od 1981. je živio i radio u Port Washingtonu - New York gdje je radio kao direktor Atlas North America sve do 1986. Na njegovo mjesto dolazi Katja Tomšić, a kapetan Mato radi za Salen Lindblad expedition te 1989. osniva svoju brodarsku kompaniju. Bio je i istaknuti član društva Dubrovnik u New Yorku i omiljen u društvu naših koji žive i rade u New Yorku. Nažalost, kapetan Mato Stanović je dana 17. ožujka 2024. preminuo u New Yorku te je pokopan u svojim Čilipima 24. travnja 2024.

M/B MONET

Brod MONET je izgrađen 1970. kao novogradnja broj 203 u brodogradilištu “Georgi Dimitrov” u bugarskoj Varni pod imenom YUSHAR. Bio je to rumunjski putničko-teretni brod koji je u Sjevernom

Česti gosti Dubrovnika

ZANIMLJIVOSTI

• Poznata violončelistica Ana Rucner je bila angažirana na prvim putovanjima ANDREJE kao mlada dvadesetogodišnja muzičarka, od srpnja do listopada 2003.

• Na prvom putovanju ANDREJE na brodu je kao član posade bio mali od kuhinje Ivan Pažanin koji je kasnije postao poznati kuhar u TV kulinarskim emisijama.

moru iz Arhangelska plovio prema lukama Solovki i Umba sve do 1997. kada ga je kupila grupacija investitora iz Splita uz kredit Hypo Alpe Adria Bank. Doveden je u Vranjic te je u Brodoremontu kompletno preuređen u brod za kružna putovanja. Ima 1453 bruto tona, dug je 68 i širok 10 metara te u svojih 30 kabina može prihvatiti 66 putnika o kojima brigu vodi 29 članova posade. U Vranjicu je dobio i nove glavne pogonske strojeve Caterpillar ukupne snage 1000 kW koji mu preko dvije propele omogućavaju brzinu od 13 čvorova. Godinu dana je plovio pod imenom STELLA DALMATIAE. Uposlenje broda u Jadranu nije bilo bas dobro te je odlučeno da se brod pokuša uposliti na Azurnoj

obali. U skladu s novim plovidbama mijenja ime u MONET kako bi se privukla bolje platežna francuska i švicarska klijentela. Ime broda MONET je dobio po francuskom impresionističkom slikaru Oscaru - Claudeu Monetu, a njegove reprodukcije krase brodske salone i kabine putnika. Nažalost ni na azurnoj obali brod nije bio baš dobro uposlen te je “prebačen” u Dubai da bi tamo pokušao raditi kao stacionirani brod - hotel te eventualno i pokušao napraviti koje putovanje. Ovaj projekt je također propao te je brod vraćen u Vranjic pored Splita. Čuvanje broda u raspremi je povjereno splitskoj brodarskoj kompaniji Jadroplov. Godine 2001. nova američka brodarska kompanija Elegant Cruises u vlasništvu kap. Mata Stanovića u početku uzima brod doslovno “na probu” te također nastavlja poslovanje s Hypo bankom kao i s Jadroplovom koja tehnički upravlja brodom i posadom. U sezoni 2001. brod je bio uposlen samo par mjeseci, ali je kap. Stanović prepoznao potencijal broda, pogotovo na američkom tržištu, te je brod vrlo dobro reklamirao kroz zimu 2001./2002. tako da je sljedeća sezona bila puno uspješnija i tako sve do sezone 2005. kada je MONET bio uposlen sedam mjeseci godišnje. Od siječnja do ožujka 2006. u brodogradilištu Vranjic brod je ponovo u rekonstrukciji te sada pri-

Monet

Monet - kartolina

Brod je dobio ime po impresionističkom slikaru Oscaru - Claudeu Monetu, a njegove reprodukcije krase brodske salone i kabine

ma 62 putnika i 28 članova posade. Također 2006. brod mijenja upravljačku kompaniju jer Jadroplov kao velika brodarska firma nije imala baš sluha i interesa za upravljanjem putničkog broda, te upravljanje preuzima novoosnovana firma West Wind Ltd. Nakon rekonstrukcije i dogradnje novih apartmana brod puno bolje zarađuje i produljuje sezonu tako da uglavnom sezona počinje 15. ožujka, a završava s dočekom Nove godine u Dubrovniku.

Sezona 2009. počinje s problemima u prilivu novca za Elegant Cruises te Hypo Banka zaustavlja

brod zbog neisplaćenih potraživanja te ga u Vranjicu stavlja u raspremu. Od 2009. do 2014. upravljačka kompanija West Wind Ltd. i dalje održava brod, ali sad u ime banke te je na brodu stalno ukrcano pet članova posade koji su bili plaćeni od strane banke kako bi se brod barem minimalno održavao. Godine 2014. brod kupuje Brodosplit te ga prebacuje iz Vranjica u akvatorij Brodosplita koji preuzima upravljanje brodom i posadom. Od 2014. do 2019. u više navrata brod se pripremao za prihvat putnika, ali opet se javljao isti problem kao i prije 2001. godine tj. jednostavno nije bilo klijentele za tako luksuzni i skupi brod. Izgleda da je jedino kap. Mato Stanović bio sposoban napuniti brod devet mjeseci godišnje. Kada su to u Brodosplitu shvatili, počeli su tražiti putnike preko kap. Stanovića. To je urodilo plodom te je MONET ponovno zaplovio posredstvom starog partnera kap. Stanovića. Tako je britanska kompanija Noble Caledonia unajmila brod za 3 mjeseca u sezoni 2022., a sezoni 2023. brod je bio u najmu 5 mjeseci. I ove 2024. godine MONET je krajem travnja zaplovio opet u najmu Noble Caledonie. Ta firma je od samih početaka angažmana kap. Mata Stanović od 2001. za MONET uvijek bila prisutna u najmu broda kako puni najam broda, tako i parcijalni (po nekoliko kabina).

M/B ANDREA

Porinut je 1960. u Trontheimu (Norveška) kao linijski putničko-teretni brod za poznatu Hurtigruten-ovu liniju od juga do sjevera Norveške (Kristiansand- North Cape) na putovanju koje je trajalo 14 dana u jednom smjeru. Brod je plovio 42

Monet danas

godine pod imenom HARALD JARL, ima 2632 bruto tona, dug je 87,4 i širok 13,3 metara, a za Hurtigrutenovu liniju je mogao ukrcati 600 putnika. Pogonski dizel motor B &W Akers snage 2538 kW omogućavao mu je preko jedne pitch propele brzinu od 16 čvorova. Potaknut dobrim uspjehom broda MONET, kapetan Mato Stanović 2003. kupuje ga za svoju firma Elegant Cruises uz kredit Hypo Alpe Adria banke. Odmah se pristupilo rekonstrukciji, kako putničkih kabina (standard četiri zvjezdice), tako i strukture broda jer je od broda za dužobalnu nacionalnu plovidbu koji nije bio pod SOLAS-om trebalo dobiti brod za međunarodnu plovidbu - duge plovidbe koji podliježe svim SOLAS (Safety of Life at Sea) regulativama. Nadzor nad rekonstrukcijom kao i tehnič-

ko upravljanje brodom i posadom ima Jadroplov (kao i MONET). Rekonstrukcija počinje u Malmou, a kasnije se nastavlja u Goteburgu. Kako se pokazalo, zbog strukture i godina broda nije bilo jednostavno postići sve zahtjeve Registra i SOLAS-a pa je brod dobio privremenu dozvolu za isplovljenje s putnicima u kolovozu 2003. Sada brod ima kapacitet 107 putnika. Dobiva i novo ime ANDREA po unuci kap. Mata Stanovića. Od kraja kolovoza do kraja rujna ANDREA je s putnicima doplovila od Norveške do Jadrana, a iste godine u listopadu brod opet ide u brodogradilište u La Speziji kako bi se dovršili radovi po zahtjevima klase. Početkom studenog 2003. ANDREA kreće iz La Spezie za Ushuaiu (Argentina - Ognjena zemlja) kako bi počela sa svojim ekspedicijskim putovanjima za koja je bila i planirana i koja je uspješno odradila sljedećih pet godina (od listopada 2003. do ožujka 2008.). Dana 23. studenog 2003. ANDREA je krenula iz Ushuaie na svoje prvo antarktičko putovanje u najmu Noble Caledonie. Putovanje je trajalo 18 dana, a uz standardnih 10 dana Antarktike brod je plovio i za britansko otočje South Georgija (sir Sheckelton grob u Gritwinkenu) te Falklandske otoke (port Stanley). ANDREA je imala dva itinerera na Antarktici, i to s Britancima 18-dnevno putovanje, a s Amerikancima na 10-dnevno (samo Antarktika bez St. Georgije i Falklanda).

Svi su bili Hrvati

Dosta hrvatskih pomoraca je plovilo u vodama Antarktike, od mladića palube do zapovjednika, ali ANDREA je još i danas jedini brod koji je plo-

Andrea

Andrea (kartolina)

Serenissima

Serenissima kartolina

vio u vodama Antarktike sa 100 posto hrvatskom posadom i pod upravljanjem hrvatskog menadžmenta. Paluba, stroj i hotelsko osoblje, njih 52 su bili svi Hrvati i tako je bilo dvije sezone, a ostale tri sezone paluba i stroj su bili Hrvati, a hotelsko osoblje je bilo internacionalno. Na prvom putovanju zapovjednik broda je bio kap. Božo Brajović koji se mijenjao na ostalim putovanjima s kap. Borisom Miročevićem i sa splitskim zapovjednicima koji su bili po jedno putovanje. ANDREA je uglavnom imala putovanja: u proljeće - engleski otoci Irska i Škotska, ljeto- Norveški fjordovi, Swabald i granica leda, Murmansk, a jesen Mediteran i Jadran te od listopada do ožujka svake godine Antarktika. Ove plovidbe od Europe do Antarktike i natrag su se obavljale bez putnika te uz velike pripreme za boravak na Antarktici kao što su posebna pitura za podvodni dio broda koja je bila uvjet za plovidbu u

njihovim vodama.

Sve ovo uz probleme koje sam opisao za brod MONET je rezultiralo financijskim poteškoćama i konačno gašenjem brodarske kompanije Elegant Cruises. Godine 2006. tehničko upravljanje brodom i posadom (crew & technical management) od Jadroplova preuzima West Wind Ltd. (u paketu s MONET-om). ANDREA je 2009. po nalogu banke s Antarktike proslijedila direktno za Vranjic jer je prijetila mogućnost sudskog zaustavljanja u nekoj od južnoameričkih luka, a sve zbog dospjelih kreditnih dugovanja. Od 2009. do 2011. ANDREA je vezana u Vranjicu te je u ima banke čuva i održava šest članova posade. Brod 2011. kupuje Švicarska firma Premier Shipping koja je u vlasništvu ruskog brodovlasnika riječnih brodova Vladimira Esakova. Nakon tri godine prisilnog veza u Vranjicu, brod je vlastitim pogonom bez pomoći tegljača isplovio iz Vranjica i ušao u dok kao da je do jučer plovio. Od 2011. do 2012. u Vranjicu se radi rekonstrukcija kabina i pogona te mijenja ime u SERENISSIMA koje i danas nosi.

Travnja 2012. brod isplovljava na svoje prvo putovanje pod novim imenom i vlasnikom, ali opet sa starim i poznatim charterom Noble Caledonia. Od 2012. do Covid krize 2020. brod je uposlen svih 12 mjeseci godišnje, i to uglavnom na sličnim rutama: proljeće - Škotska, Hebridi, Irska, ljeto - Spitzbergen, Svabald, Norveški fjordovi, jesen - Mediteran i zima u Karibima. Nakon Covid 19 krize kratko nastavlja ploviti u najmu Noble Caledonia, ali zbog povezanosti s ruskim vlasništvom britanska firma ne produljuje ugovor (iako vlasnik nije bio obilježen ni na kakvoj listi). ANDREA se od 2022. do danas nalazi u trogirskom brodogradilištu. U ožujku 2024. brod je prodan njemačkom brodovlasniku i za sada se još ne zna gdje će bit uposlen.

POČINJE EURO!

Vatreni svoj Eurobljesak još čekaju: Stiže li medalja 2024. godine?

Hrvatska je već tri tri puta osvajala odličje na Svjetskim prvenstvima. No, kada je Europsko prvenstvo u pitanju, Vatreni i dalje čekaju korak više. Do sada su najdalje stigli do prve utakmice druge faze. Prvo je to bilo četvrtfinale, a kasnije s promjenom formata, osmina finala. U ovom tekstu donosimo kratku retrospektivu u hrvatske nastupe na Europskim nogometnim prvenstvima do sada.

ENGLESKA 1996: VLAOVIĆ ZA POVIJEST

Hrvatska avantura na Europskim prvenstvima počela je 11. lipnja 1996. godine. Domaćin je tada bila Engleska. Vatreni su bili u grupi D s Turskom, Portugalom i Danskom. Prva utakmica pružila je ogled protiv Turske, koja će kasnije postati ljuti znanac i rival Hrvatske – baš na Europskim prvenstvima. Nije bilo pogodaka, sve do duboke 86. minute, kada Asanović šalje loptu naprijed, Vlaović je uzima na polovini terena i solo-prodorom dolazi do pogotka. Prvi povijesni gol Hrvatske na velikim natjecanjima. I to kakav prekrasan pogodak. Nakon toga, u drugom kolu, trica u mreži Danaca. Dva puta Šuker i jednom Boban. U zadnjem kolu protiv Portugala, hrvatsku mrežu načeo je Figo na samom početku, a završilo je s tri komada. Ipak, Hrvatska je s drugog mjesta prošla skupinu, pa u četvrtfinalu dolazi do susreta s Njemačkom. Iako smo im dvije godine poslije „dali tricu”, Nijemci su u Engleskoj završili hrvatski put. Klinsmann je s bijele točke bio precizan u 20. minuti, potom Šuker izjednačuje (51’) nakon što Jurčević krade loptu Freundu. Slavlje je trajalo svega osam minuta, Matthias Sammer postavlja konačnih 2:1. Njemačka je na kraju osvojila taj Euro, pobjedom protiv Češke u finalu (2:1).

PORTUGAL 2004: TEŠKA SKUPINA I NEKA

NOVA HRVATSKA

Europsko prvenstvo 2000. godine, koje se igralo u Belgiji i Nizozemskoj, Hrvatska je pratila „s kauča”, kako se danas voli reći za ekipe koje ne

izbore neko natjecanje. Bio je to period smjene generacija nakon Ćirovih brončanih iz Francuske 1998. Nakon toga su se plasirali na Svjetsko prvenstvo u Koreji i Japanu 2002., ali i na Euro u Portugalu 2004. Bilo je to na kraju jedno od najkultnijih izdanja ovog natjecanja, jer do naslova je iznenađujuće došla Grčka, pobjedom protiv domaćina u finalu s minimalnih 1:0. Ždrijeb je Hrvatsku smjestio u grupu B, s Engleskom, Francuskom i Švicarskom. Izabranici Otta Barića u prvom su kolu odigrali bez pogodaka protiv Švicaraca. Bila je to možda najvažnija utakmica skupine, iz koje su Vatreni izvukli samo bod. Bod su doduše izvukli i u drugom susretu, protiv Francuske, kada završava 2:2. Strijelci za Hrvatsku bili su Rapaić i Pršo, koji je bio pogodio za prednost 2:1, ali izjednačio je Trezeguet. Težak zadatak imali su u trećem kolu, protiv favoriziranih Engleza. Iako smo poveli u prvom poluvremenu preko Nika Kovača, do pauze rezultat okreću Scholes i Rooney. U nastavku pogađaju ponovno Rooney, ali i Lampard Za uvjerljivih 4:2. Za Vatrene je još zabio Tudor. Francuska i Engleska bili su uvjerljivi pobjednici skupine, Vatreni su ispali.

AUSTRIJA I ŠVICARSKA 2008: „PROKLETI SEMIH SENTURK, PROKLETI PENALI”

Slaven Bilić u međuvremenu je postao novi hrvatski izbornik. Bila je to neka nova reprezentacija, spremna i motivirana za korak više na Europskim prvenstvima. Bila je to i reprezentacija od koje se dosta očekivalo uoči spektakla u

Piše Rafael Barkiđija foto Goran Stanzl, Robert Belošević, Igor Kralj / Pixsell

Hrvatski reprezentativci nakon ispadanja od Turske, 2008. godine

Austriji i Švicarskoj. I imalo se zašto očekivati. Rijetko koja je reprezentacija ostavila dojam u kvalifikacijama kao Hrvatska. U zadnjem kolu kvalifikacija gostovali smo kod Engleza na Wembleyu. Nama ta utakmica nije imala zna-

čaja, s obzirom na potvrdu plasmana na Euro, dok je Englezima značila „biti ili ne biti”. Još se trese mreža Scotta Carsona, nakon bombetine Mladena Petrića za 3:2. Slavlje više tisuća Hrvata usred Londona, Englezi ne idu na Euro! Slavlje i u Moskvi, Rusija zbog hrvatske pobjede ide na Euro.

Skupinu B otvorili smo minimalnom pobjedom protiv domaćina Austrije usred Beča. Jedini pogodak postigao je Modrić iz penala na samom otvaranju. U drugom kolu preselili smo u Klagenfurt, gdje se dogodila jedna od najvećih pobjeda Hrvatske u povijesti. Tamo nas je čekala moćna Njemačka. Srna pogađa za 1:0 na prekrasan ubačaj Pranjića, a potom i Olić, nakon što se lopta odbila od vratnicu. Tek utješnih 2:1 postavio je Lukas Podolski. Deutschland, auf Wiedersehen! - skandiralo se nakon velike pobjede Bilićevih izabranika, koji su i u trećem kolu grupe pobijedili. Minimalnih 1:0 protiv Poljske postavio je Klasnić.

Hrvatska je prošla skupinu s prvog mjesta, plasirala se u četvrtfinale. Turska je u zadnjem kolu skupine A, s kojom smo se križali, u zadnjim minutama došla do pobjede protiv Češke. I eto ih u Beču s Hrvatskom u četvrtfinalu. Tada se

Igor Tudor i Dado Pršo

dogodila jedna od najupečatljivijih situacija u povijesti nogometa. U Hrvatskoj i dalje vjerojatno najgora sportska trauma. Nije bilo pogodaka u 90 minuta. Kakva je euforija zavladala Hrvatskom u zadnjim trenucima produžetaka, Klasnić strijelac u 119. minuti. Diljem Lijepe Naše već je krenulo slavlje, Vatreni su u polufinalu Eura. Međutim, Semih Senturk, ime od kojeg se i danas mnogi naježe, uspijeva pogoditi mrežu Pletikose. Doslovno u zadnjoj sekundi nadoknade u produžecima. Da je još tisuću pokušaja te iste situacije, vjerojatno ne bi zabio. Nakon toga penali, u kojima je bio vidljiv šok hrvatskih reprezentativaca. Nije išlo. I danas ostaje dojam kako je ta Bilićeva Hrvatska, 2008. godine, zaslužila puno više. Euro je na kraju osvojila Španjolska, a bio je to početak njihove dominacije svjetskim nogometom.

POLJSKA I UKRAJINA 2012: POČETAK HRVATSKO-ŠPANJOLSKOG RIVALSTVA NA EURU

Vatreni nisu izborili plasman na kultno Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj republici 2010. godine. Tada su se titulom svjetskih prvaka okitili Španjolci, koji su na Euro 2012. dolazili s duplom krunom. I upravo u skupinu s Hrvatskom, uz Italiju i Irsku. Bio je to početak niza hrvatsko-španjolskih ogleda na Europskim prevnstvima, koji se nastavlja i sada u Njemačkoj. U prvom kolu pobjeda protiv Irske, 3:1. Dva puta Mandžukić i jednom Nikica Jelavić. U drugom kolu igrali smo protiv Italije, s kojom smo uspjeli iščupati bod. Andrea Pirlo je majstorski pogodio slobodnjak u prvom poluvremenu, da bi Mandžo izjednačio u drugom. Hrvatskoj je za prolaz trebala pobjeda protiv Španjolske u trećem kolu. Bila je to vrlo tvrda utakmica, ne previše atraktivna, a

petak, 14. lipnja 2024. Dubrovački

mreža se zatresla tek u 88. minuti. Jesus Navas ugasio je nade Hrvatske. Španjolci su na kraju osvojili i taj Euro, pobjedom u finalu 4:0, baš protiv Italije. Govorilo se tada u šali kako je Hrvatska zbog svega treća reprezentacija Europe. FRANCUSKA 2016: REVANŠ ŠPANJOLCIMA I TURCIMA, NOVI FORMAT EURA

Hrvatska je doživjela brojne promjene nakon Poljske i Ukrajine, a uoči Francuske. Bilo je to turbulentno razdoblje mijenjanja izbornika. Bilića je naslijedio Štimac, potom Niko Kovač, da bi francusku avanturu čekali s Antom Čačićem na klupi. Ždrijeb skupina dao nam je stare znance s kojima smo imali neriješenih računa. Turska, Španjolska, uz njih i Češka. Bio je to prvi Euro u novom formatu – 24 reprezentacije, umjesto dotadašnjih, „romantičnih” 16. Prvi susret grupe D igrali smo protiv Turske, koju smo prekrasnim pogotkom Luke Modrića iz voleja, uspjeli svladati s 1:0. Ni ta pobjeda, kao ni ona u Istanbulu 3:0 u kvalifikacijama za Euro 2012. godine, nisu ni blizu nadoknadile onu bol iz 2008. Potom, u drugom kolu, Češka. Utakmica nakon koje se više pričalo o navijačkim neredima pred kraj utakmice, nego li o rezultatu 2:2. Bakljada, „orjunaši”, kazne... Potom treće kolo, Španjolska. Utakmica za vrh skupine za epilog je imala jednu od najljepših pobjeda Hrvatske u povijesti. Naravno, nakon one protiv Engleza u polufinalu u Rusiji. Morata je doveo Španjolsku u vodstvo već u 7. minuti. Prošao je nakon toga uspavani ili impresionirani period Hrvatske, koja se pred poluvrijeme vraća u susret. Ubacuje Perišić, u kaznenom prostoru se sjajno snalazi Nikola Kalinić i petom nalazi put do mreže Casillasa.

A što je tek pružilo drugo poluvrijeme te utakmice. Nekoliko dobrih šansi na obje strane, ali ipak, vrijedne spomena su još dvije situacije. Prvo je u 72. minuti dosuđen kazneni udarac za Španjolsku, kojeg Subašić skida Ramosu. I dalje se pamti kako je Modrić pokazao Subašiću gdje će Ramos pucati, jer tko ga bolje zna, nego li klupski kolega Modrić. I onda, 87 minuta. Hrvatska ide na sve ili ništa, Perišić u naletu s lijevog krila puca silovito za 2:1. Veliko slavlje u Bordeauxu. Hrvatska je kao prvoplasirana momčad izborila osminu finala. Tamo nas je čekao „dosadni” Portugal, koji je s tri remija došao u drugu fazu. Remi je bio i nakon 90 minuta s Hrvatskom, pa tek duboko u drugom produžetku, Quaresma donosi pobjedu Portugalcima. Slično je bilo i do kraja natjecanja, Portugal je na penale prošao Poljsku, potom pobjeda protiv Walesa, te na produžetke u finalu protiv domaćina Francuske. Računajući samo regularno vrijeme, Portugalci su do naslova došli sa šest remija i jednom pobjedom.

Ivan Perišić i David Silva u duelu

RASPORED

HRVATSKE NA

EURU:

ŠpanjolskaHrvatska, subota, 15. lipnja, 18:00, Olympiastadion, Berlin

HrvatskaAlbanija, srijeda, 19. lipnja, 15:00, Volksparkstadion, Hamburg

Hrvatska - Italija, ponedjeljak, 24. lipnja, 21:00, Red Bull Arena, Leipzig

PRVO VELIKO NATJECANJE NAKON POČETKA PANDEMIJE

Nije potrebno previše govoriti kakve je promjene svjetskom sportu donijela pandemija koronavirusa. Te kobne 2020. godine UEFA je, na čelu s Platinijem, odlučila proslaviti 60. rođendan ovog natjecanja na način da se Europsko prvenstvo odigra u više zemalja. Najveći peh bio je što se upravo to Europsko prvenstvo, s više domaćina, trebalo odigrati u periodu dok među zemljama vladaju posebni režimi i odnosi zbog pandemije. I nije bilo za očekivati da će se to dogoditi, barem ne u 2020. Prvenstvo se održalo godinu dana poslije, i dalje pod COVID mjerama i reduciranom broju gledatelja.

Osim što je to bilo prvo veliko nogometno natjecanje nakon svjetskog zatvaranja, bilo je to i prvo natjecanje za hrvatski nogometnu vrstu nakon srebra u Rusiji 2018. Cijela Europa znala je kakvu momčad Hrvati imaju, no ovaj put, poseban respekt bio je zbog nove medalje na SP-u. Izabranike Zlatka Dalića ždrijeb je smjestio u grupu D, zajedno s Englezima, Česima i Škotima. Naravno, prvi od ova tri protivnika, bio je najteži.

Utakmica s Englezima nije pružila previše prilika i suviše atraktivnog nogometa. Ipak, domaćin je na Wembleyu uspio iskoristiti priliku iz 56. minute, kada loptu nakon akcije u gol Livakovića šalje Raheem Sterling. Potom smo, drugi Euro zaredom, igrali protiv Češke. Upisali smo i drugi uzastopni remi. Ovaj put bilo je 1:1. Prvo je zabio Schick, da bi Perišić izjednačio. Taj se susret igrao u Glasgowu, kao i treći susret sku-

pine protiv domaćina te utakmice – Škotske. Hrvatska je potvrdila ulogu favorita i slavila s 3:1, čime su izborili plasman u osminu finala. Kad tamo – opet Španjolska.

I opet drama. Povela je Hrvatska u ranoj fazi utakmice, kada povratni pas Pedrija završava u španjolskom golu. Vratar Unai Simon nije uspio zahvatiti loptu, a cijela situacija nalikovala je na maksimirsku krticu protiv Engleske 2007. godine. Doduše, Španjolci su do poluvremena izjednačili, a u drugom poluvremenu došli i do 3:1. Moment nalik na uspomene iz 2018. uslijedio je u završnici utakmice. Prvo Oršić u 85., a potom i Pašalić u 92. minuti, uspijevaju ugurati loptu u gol i izboriti produžetke. Hladan tuš za Hrvatsku bio je već u prvom produžetku, kada Furija dolazi do nova dva pogotka, a time i konačnih 5:3. Šteta, moglo je otići i na hrvatsku stranu, a ni ovako nije nezasluženo. Euro je na kraju osvojila Italija, na penale protiv Engleske.

NJEMAČKA, 2024: DALIĆ I MODRIĆ LOVE ONO

ŠTO IM JOŠ NEDOSTAJE

U grupi B na ovogodišnjem Europskom prvenstvu, uz Hrvatsku, tu su još Albanija, Italija, i naravno, Španjolska. Četvrti Euro zaredom Hrvatska će svoju sudbinu, među ostalim, odlučivati protiv Španjolske. Grupa podsjeća na onu 2012. godine, kada je umjesto Albanije bila Irska. Ove godine prolaze prve dvije reprezentacije iz grupe, uz četiri najbolje trećeplasirane ekipe. Hrvatska je favorit za prolazak skupine, no ni jedna utakmica neće biti „lagana”, pa ni ona s Albanijom.

Hrvatska na Euru 2020

EUROPA 2020:

Zbog nesuglasica maloljetnik

fizički nasrnuo

U Pločama je maloljetnik, zbog ranijih nesuglasica, fizički nasrnuo na drugog maloljetnika udarajući ga više puta šakom u glavu i to za vrijeme dok je oštećeni maloljetnik bio na podu.

Uslijed zadobivenih udaraca oštećeni maloljetnik je zatražio liječničku pomoć na HMP gdje je utvrđeno kako je zadobio lakše tjelesne ozljede.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je maloljetni napadač počinio kazneno djelo nasilničkog ponašanja te je protiv njega podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu za mladež u Dubrovniku.

Turističkim djelatnicima održano predavanje na temu sprječavanja krađa i spolnog iskorištavanja djece

U prostorima Gradskog društva Crvenog križa u Dubrovniku policijska službenica za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Anita Matana, održala je predavanje na temu sprječavanja krađa i spolnog iskorištavanja djece na plažama.

Ovo predavanje je bilo namijenjeno spasiocima koji će tijekom ove turističke sezone brinuti o sigurnosti građana na dubrovačkim plažama.

“Iako ova Policijska uprava bilježi vrlo mali broj kaznenih djela krađa koje su počinjene na plažama, a kaznenih djela spolnog iskorištavanja djece na plažama već duže vrijeme nismo zabilježili, cilj ovog

predavanja je upoznati spasioce s pojavnim oblicima ovih kaznenih djela i načinima njihovog počinjenja, a sve kako bi znali na što obratiti pozornost i kako u takvim slučajevima pravilno postupiti”, kazali su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Osim toga, spasiocima su podijeljene i brošure sa savjetima za zaštitu osobnih stvari, savjetima za vozače savjetima za plivače, ronioce i korisnike plovila, koja brošura je napisana na šest jezika i namijenjena je građanima i turistima. Ovakav vid predavanja se održava već treću godinu zaredom, a osim spasioca njima su obuhvaćeni i ostali djelatnici u turističkom sektoru.

Rutinskim kontrolama policajci pronašli oružje kod dva mlađa muškarca

Policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u proteklom su tjednu pronašli oružje kod dvojice muškaraca.

U prvom slučaju, policijski službenici Postaje granične policije Metković na MCGP Metković, prilikom izlaska iz Republike Hrvatske izvršili su kontrolu osobnog vozila njemačkih nacionalnih oznaka, kojim je upravljao 26-godišnji njemački državljanin. Tijekom granične kontrole u osobnom vozilu je pronađen jedan pištolj u kojem se nalaze dva naboja (ampule) s nadražujućom tvari i s laserom koji spada u kategoriju oružja „D“.

Oružje je privremeno oduzeto, budući se radi o oružju kategorije „D“ pogodno za nanošenje ozljeda, a način i okolnosti nošenja tog oružja su ukazivali da ih posjeduje kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda. Njemačkom državljaninu je  izdan obavezni prekršajni nalog na iznos od 130 eura, sukladno Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana.

U drugom slučaju, policijski službenici Policijske postaje Ston su provodeći kontrolu prometa na cesti D-8 u mjestu Doli, zaustavili osobno vozilo splitskih registarskih oznaka kojim je uprav-

ljao 31-godišnji hrvatski državljanin, te su kod istog pronašli lovački pištolj sa sedam komada pripadajućeg streljiva i oružani list.

Navedeno oružje, pripadajući spremnik i pripadajuće streljivo je sukladno članku 72. stavak 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja privremeno oduzeto od hrvatskog građanina budući isti navedeno oružje nije van lovišta odnosno strelišta prenosio u odgovarajućoj navlaci ili kovčegu, čime je počinio prekršaj iz članka 35. stavak 8. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana kažnjiv po članku 72. stavak 1. točka 14. istog zakona.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

GOVORI GOVORI

Govori govori pa opet govori

Recitira zatim piše piše piše

Jedino o sebi sve više i više

Riječi riječi riječi puni svi ȍtvori

Kada sobu zrači pa prozor òtvorī

Riječi smjesta prhnu hitro odjezdiše

Nestanu u zraku pozoblju ih kiše

Soba prazna svijetla ni „a“ da prozbori

Brže papir zgrabi i olovku zatim

Piše a ja šutim s njim se ne inatim

Knjižnice prepune nema više mjesta

Za tolike knjige no pisac ne presta

Sad prazne bjeline nude kompjutori

Konteso ako sve u ratu ne zgori

31/5/22

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

Bolje se naći i na stranputici, nego – u ćorsokaku.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na dragu Vesnu Novak Ulagu, 30 € prilaže Mira Tošović; Pomoć djeci 62 € od Matiasa; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €

maslina

Obitelji Miša i Đina Šmok, u spomen na pokojne Milu i Tihomira Beban, umjesto vijenaca prilažu 100,00 EUR;- Vedran, Marija, Dora i Matko, umjesto vijenca za preminulog prijatelja Roberta Tot-Hortija prilažu 100,00EUR

Udruga za Down sindrom DNŽ

CVIJETA KNEGO PRILAŽE 15 EURa

U SPOMEN NA POK. KATU PUHIĆ STANARI ZGRADE IVA VOJNOVIĆA 89 PRILAŽU 55 EURa

Udruga Gluhih i Nagluhih DNŽ priređuje Izlet u Sinj, za svoje članove, članove njihovih obitelji i prijatelje udruge. Nakon posjete Sinju, organiziran je objed u restoranu Oaza Mira - Vojnić Sinjski. Polazak je u subotu, 22.06. u 07:30 sati ispred udruge. Prijaviti se do četvrtka, 20.06. na tel. 020 332 690 tajnici Stanki.

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

srdačnost, elan, Toul, artistika, Alba Albul, čir, Bar, sai, Iliri, I, Ast, Teutonac, Lovci na snove, A, Nike, C, snj, OTAN, iste, sala, nar, T, OR, Ales, uši, volt, Ilij, J, KA, moć, etar, PŠ, sprintati, I, Ecija, sevdah, m, Riv era, Rodrigo, I, avantura, dud, Jane Fonda, boje, Avari, Nacional, S K A N D I N A V K A

AUTO / MOTO

Daewoo Lanos, 2000. godina, registracija istekla, prešao 150,000 km, druga vlasnica, u dobrom stanju osim boje. Prodajem. 091 614 3946.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098 679 111.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098 747 183

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem kuću u Rožatu, 119 kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623

Prodajem oranicu u Konavli-

Kontakt: 095 466 2211

ma, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten,

Kontakt: 098 244 390 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građe -

eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

vinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211 Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2 - 118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Kupio bih stari kameni puco. 097 670 7137.

Kupujem starinske ručno klesane predmete od kamena i ostale zanimljive stare kamene stvari. Ponudite ako nešto imate. 097 670 7137.

Prodajem novu masivnu fotelju. Mob. 099 493 4134.

Prodajem 4 aluminijske felge, 16 cola s 5 rupa. Mob. 098 178 9787.

Povoljno prodajem dvoja balkonskih vrata s persijanama, PVC stolarija - visina 217 cm, širina 117 cm, te više radijatora s priključcima. Cijena po dogovoru. Mob. 091 501 6202.

Povoljno prodajem 4 ljetne gume Fulda Ecocontrol HP2, 185x65/15. Gume prošle 200 km, proizvodnja 01/2024. Cijena 190 eura. Mob. 098 285 563.

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanita-

rija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 10. 06. do 16.6.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 17.6. do 23.6.

preminuli

ROBERT TOT-HORTI, (1969)

SAŠA KOLENDIĆ-ŠTAKULA (1960)

NAFIJA SULTANOVIĆ (1941)

BORJANKA STOJANOVSKI (1940)

ANE LJUBIĆ (1935)

ANTE GABRIČEVIĆ (1936)

NIKE DUPER RAJIČ (1935)

LUCE ĐUKA (1940)

TONĆI TKALEC (1955)

FRANJO CAREVIĆ (1980)

KATICA PAVLOVIĆ (1936)

ANTE BRAILO (1974)

ANDRIJA IVUŠIĆ (1946)

NIKOLA MILJKOVIĆ (1942)

NIKE IVANKOVIĆ (1927)

DIMITRIJE SLADE (1937)

petak, 14. lipnja 2024. Dubrovački

ONI MOGU BAŠ SVE!

Dubrovački atletski klub ugostio natjecanje za djecu

s teškoćama u razvoju

Samo natjecanje koncipirano je kao atletika kroz igru, a posebno je po tome što je ovo prvo natjecanje malih atletičara, djece s teškoćama u razvoju koji u klubu redovito i vrijedno treniraju već nekoliko mjeseci s trenerima i asistenticama.

FOTO: Rafael Barkiđija

„S ovim projektom krenuli smo 2022. godine. Tada smo imali jednog sportaša i bio je to Ante Kolnđija, a sada već

imamo šezdesetak aktivnih sudionika u dubrovačkim klubovima koji provode ovakav program“, istaknuo je na

otvorenju pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo. Đivo Brčić.