Dubrovački dnevnik br. 198

Petak, 7. lipnja

i svetkom

S RYANAIROM PADAJU REKORDI!

EUROPSKI IZBORI

Picula: Moramo biti više od ljetne turističke destinacije, rad u Europi za rezultate u Hrvatskoj!”

stranica 4

stranica 4

DUBROVAČKA ‘SURVIVORKA’

Mihaela Pavlović u intervjuu otkriva: Imala sam najluđi doček s transparentima, balonima i bengalkama!

stranica 14

PRIČE O MORU I BRODOVIMA

Leopoldville je prevozio kolonizatore i njihova bogatstva, a sudbina mu je namijenila težak kraj

stranica 16

Foto: lucija komaić

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Lucija Komaić

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Pomozimo tom jadniku!

Piše Vjera Šuman

Patrik Macek/PIXSELL

Info o tome kako se prijaviti za glasovanje za EU parlament vrtjela se u svim medijima. I to je dobro! Usput, upozori ljude na ove, važne izbore, ma koliko smo još skeptični na tu temu. Podsjetili su i mene, pa sam pošla na svoju stranicu e-građani, kako bi se prijavila za glasovanje van mjesta stanovanja. Ali ne lezi vraže, nisam bila dovoljno brza i to napravila na vrijeme koje je propisala naša, za razliku od mene, vraški žurna administracija. Sinulo mi je tek 30. svibnja, dakle, 10 dana prije izbora. Ali, nećeš razbojniče, prijava privremenog mjesta boravka, izvan mjesta stanovanja, mogla se obaviti do 29. svibnja. Tko se prijavio, prijavio se. Tako razmišlja naša administracija i cijela bulumenta državnih službenika. ‘Ne može to tako, treba vremena da se to provede, upiše, sredi. Je li tako? Tako je! Ako ste mislili da je sustav e-građani brz, uređen i učinkovit, krivo ste mislili. Treba im isto toliko dana kao i da ste išli na noge, od

jednog šaltera do drugog raspravljajući s ne baš ljubaznim službenicima.

Naravno, nije kriv sustav e-građani, nego ‘kvaka OO’ koja čuči u glavama! U glavama i sustavu birokratskog razmišljanja koji počiva na stavu, građanin mora ovo i mora ono! A oni, kad naprave, ako naprave. Jer oni ništa ne moraju, poglavito ne odmah i brzo. Džabe nam sva tehnologija, sustavi, digitalija i ostala čuda brze komunikacije, kad sve zapne na ljudskom faktoru, koji jedva i koristi ili zna koristiti sve te nove tehnologije. Pritom nisu, što je često i potpuno besmisleno, međusobno umreženi. Pa onda sve na kraju ispadne pješke. Upravo je započela s radom ‘Radna skupina za digitalizaciju hrvatskog pravosuđa’, pri odvjetničkoj komori. Vodi je Vlaho Hrdalo, mladi i agilni Dubrovčanin sa zagrebačkom adresom, pa možda nešto i uspije pokrenuti. Lajkam.

M inistarstvo pravosuđa i uprave, u međuvremenu je promijenilo

FOTO:

naziv. U ovoj novoj vladi zove se Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Za očekivati je da se tisuće i tisuće predmeta, iz soba natrpanih spisima prebaci u digitalni oblik za nekih, jedva, ha, ako smo dobrohotni, desetak godina. Što je super. Još prije četiri godine, tadašnji ministar Malenica je nabavio tehnologiju za direktno diktiranje sudaca. Ne zapisničaru, nego u uređaj koji glas transformira u zapis. Ti, nimalo jeftini uređaji, već godinama skupljaju prašinu i ne koriste se. Pomalo! Suci su većinom iz tzv. generacije ‘Baby Boomer’ i nešto iz ‘generacije X’, što će reći da su između 40 i 65 godina. Ovih od 40 je puno manje. Znanstvenici tvrde da generaciju obilježava vrijeme odrastanja, za to nam nisu trebali znanstve -

nici jer i sami znamo, pa je jako teško očekivati od ovih generacija primjenu tehnologije koja obilježava ove nove generacije milenijalaca. Promijene su neophodne, ali kako stvari stoje, nemoguće. Kad na vlast dođu milenijalci, već će ih u razvoju ‘prepišati’ oni koje nazivaju generacija Z i oni, koji danas imaju svega nekoliko godina, koji su Alfe. Osobno znam nekoliko sudaca koji nisu u stanju sami poslati mail i što sad? Ja kao Boomer, ma koliko se trudila, kaskam, kaskam! Neka dobro balansirana kombinacija znanja i iskustva i mladih tehnološki naprednih ‘lavova’, nije u fokusu ni onih na vlasti, ni onih koji ne znaju poslati mail. I, veži ga tu.

Prošli put sam pisala kako bi za naše mentalno zdravlje bilo dobro da

nam Bartulica pođe u Europski parlament na dobru apanažu. Nisam ni slutila koliko se taj siroti zastupnik pati i kako teško preživljava s manje od 50 eura mjesečno. I zato sad, milosrdna srca molim sve vas da glasujete za tog jadnička. Mi Hrvati uvijek smo pomagali u nevolji. U ovom času siroti Bartulica je u teškoj nevolji i stvarno je neophodno poslati ga u EU da on, žena mu i djeca, ne gladuju. Stvarno nema smisla da uzima hranu u Caritasa i da mu stara majka otkida od usta kako bi mu platila režije. Pođite na birališta i pomozimo tom jadnom i bijednom čovjeku. Ja ne mogu iz prije navedenih razloga, ali uzdam se u vas i vaše ispravno srce. Poglavito se uzdam u naše bogataše, umirovljenike. Što mi drugo ostaje. Eto vas.

Analiza turističkih pokazatelja u predsezoni

ŠTO NAM JE DONIO RYANAIR?

Rekordnu

predsezonu, pune apartmane, restorane, taksije i butige, a s njim povoljno leti i dubrovačka mladost

Dubrovnik je ostvario milijunto noćenje već krajem svibnja, na razini cijele Dubrovačko – neretvanske županije turistički statistički podaci su izvrsni, a najviše je rastao upravo privatni smještaj u travnju i svibnju, otkad je irski niskobudžetni avioprijevoznik uspostavio svoju bazu u Dubrovniku kojega svakodnevno povezuje s brojnim europskim destinacijama

Piše Lucija Komaić, Petra Srebrović foto Lucija Komaić, privatni album

Predsezona teče izvrsno i s prvim danom lipnja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji boravilo je 30 tisuća turista. I Grad je pun gostiju, na svakom koraku su dobro popunjeni ugostiteljski objekti, taksiji, autobusi ili izletnički brodovi. Milijunto noćenje u Dubrovniku ostvareno je već krajem svibnja, a i drugi statistički podaci su u porastu.

Tako je u Dubrovniku u svibnju ostvareno 169 793 dolazaka i 512683 noćenja, što je porast od 23 posto u dolascima i 25 posto u noćenjima u odnosu na prethodnu godinu. Na razini Dubrovačko – neretvanske županije ostvareno je 241267 dolazaka i 806711 noćenja što je 17 posto više dolazaka, a 22 posto više noćenja u usporedbi sa svibnjem 2023.

RAST OD 30, 40, 50 POSTO

Zračna luka Ruđer Bošković u svibnju 2024. godine zabilježila je brojku od 361759 putnika, što predstavlja rast od oko 31 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom prvih pet mjeseci zabilježen je rast broja putnika od 25 posto. Prema vrsti smještaja, u dubrovačkim hoteli-

ma je zabilježeno 89988 dolazaka te ostvareno 262861 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 57639 dolazaka i ostvareno 188608 noćenja.

‘’Opravdali smo sva ulaganja u privatni smještaj koja smo radili ove zime, renovirajući i otvarajući nove smještajne kapacitete na području Dubrovnika, drago mi je da smo napravili dobru procjenu. Oduvijek govorim kako je samo bitno da nam gosti dođu, a sve ostalo je na nama. Ne znam zašto se ovoliko čekalo, ali Ryanair je pun pogodak’’, smatra Grkeš.

‘’Onim gostima koji putuju ili žele putovati preko Ryanaira, sad se nudi i Dubrovnik, a prije nije. To su uglavnom destinacije sa sjevera Europe, a na tim tržištima su gosti koji traže toplije krajeve za odmor, a mi smo im tu relativno najbliži. Zapravo Ryanair u predsezoni i jest donio tu revoluciju, kako smo i mislili. Ti su letovi jako dobro popunjeni, čak i domaći putuju što je osvježenje i možemo reći podizanje kvalitete života i domaćih ljudi’’, govori Dubretić.

S obzirom na to kako brojka noćenja nije jedini indikator uspješnosti destinacije, iz Grada Dubrovnika su javili kako je i prodaja digitalne kartice Dubrovnik pass u prvih pet mjeseci zabilježila promet od ukupno 4.337.780,00 milijuna

eura, što predstavlja rast od 50 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prema vrsti smještaja na razini Dubrovačko –neretvanske županije, 13 posto više noćenja u odnosu na prošlogodišnji svibanj ostvareno je u hotelima, a čak 36 posto više u objektima u domaćinstvu. U samom Gradu Dubrovniku trend rasta u privatnom smještaju još je i veći. Ono što najviše odskače od uobičajenih pozitivnih trendova je veliki porast dolazaka i noćenja u privatnom smještaju u travnju i svibnju što koincidira s dolaskom niskobudžetnog avioprijevoznika Ryanair.

DUBRETIĆ: RYANAIR JE DONIO REVOLUCIJU U PREDSEZONI

Nino Dubretić iz Direct Bookera, tvrtke koja se bavi upravljanjem objektima u privatnom smještaju i član Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika, odgovorio je na pitanje je li veliki porast pokazatelja u privatnom smještaju doprinos upravo Ryanaira koji je prije dva mjeseca pokrenuo svoju bazu u Dubrovniku kojega svakog tjedna više puta povezuje sa 16 europskih destinacija.

‘’U ovom razdoblju nije bilo nekog značajnijeg

Nino Dubretić

‘’U prva dva mjeseca operacija, travanj i svibanj, popunjenost letova Ryanaira u dolasku je oko 84 posto, dok je popunjenost u odlasku oko 76 posto. Nastavno na navedeno, Zračna luka Ruđer Bošković je zadovoljna ostvarenim rezultatima i brojem putnika s obzirom na to da je isto zapravo ostvareno u predsezoni. Uzimajući u obzir sve navedeno, vrlo smo zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ryanairom te uspostavom baze u našoj zračnoj luci’’.

porasta kapaciteta u privatnom smještaju, a to se vidi prema ukupnom broju smještajnih jedinica na platformama. Nije bila neka navala novih iznajmljivača, nije se ništa značajno dogodilo, rekao bih kako je to normalno disanje tržišta, dio njih dolazi, netko odlazi. Najveća promjena jest taj Ryanair, koji je uspostavio direktnu vezu s velikim brojem novih destinacija i novih gostiju’’, odgovara Dubretić.

‘’Onim gostima koji putuju ili žele putovati preko Ryanaira, sad se nudi i Dubrovnik, a prije nije. To su uglavnom destinacije sa sjevera Europe, a na tim tržištima su gosti koji traže toplije krajeve za odmor, a mi smo im tu relativno najbliži. Zapravo Ryanair u predsezoni i jest donio tu revoluciju, kako smo i mislili. Ti su letovi jako dobro popunjeni, čak i domaći putuju što je osvježenje i možemo reći podizanje kvalitete života i domaćih ljudi’’, govori Dubretić koji smatra kako će se pozitivan trend nastaviti u sezoni i nakon nje.

‘’NAZNAKA POZITIVNIH TRENDOVA U BUDUĆNOSTI’’

‘’Naravno, ako je sve normalno, zakon brojeva je takav da je svaka sezona bolja od prethodne, svaka generacija putuje sve više, letovi su sve jeftiniji i to je nekakav prirodan slijed, ali s Ryanairom je to na jednoj novoj razini. U travnju i svibnju bilježimo nerealno visoke poraste u postotku i sad se pokazalo ono što smo uvijek i mislili, kako upravo travanj i svibanj mogu biti idealni za posjet ‘’City Break’’ destinaciji kako što je Dubrovnik, zbog nižih temperatura i manje gužve. Ako dođeš u prosjeku tri dana, sigurno je bolje to napraviti u predsezoni ili posezoni. To je ne-

kakva naznaka onoga što nas čeka u budućnosti, a ja vjerujem kako će i ova razdoblja biti okarakterizirana kao srednja sezona s tendencijom rasta prema visokoj’’, optimističan je Dubretić. Slavica Grkeš, potpredsjednica strukovne grupe putničkih agencija Županijske komore Dubrovnik pri HGK i vlasnica tvrtke Dominium Travel d.o.o., koja se između ostaloga bavi upravljanjem objektima u privatnom smještaju također smatra kako je za visoke brojke zaslužan upravo Ryanair.

GRKEŠ: BILJEŽIMO PORAST OD 103 POSTO U TRAVNJU I 74 POSTO U SVIBNJU

‘’Ostanci su još uvijek kratki, ali rast broja noćenja, kad su u pitanju objekti kojima mi upravljamo, je 103 posto više u travnju u odnosu na 2023. godinu, a 74 posto više u svibnju u odnosu na prošlogodišnji. U lipnju primjećujemo rupe zbog Europskog prvenstva u Njemačkoj i olimpijade u Parizu, ali sve će se to riješiti u ‘’last minuteu’’ i pretpostavljam kako će se pozitivan trend nastaviti’’, kaže Grkeš.

‘’Primjetan je značajan rast broja noćenja u Dubrovniku, ali moram napomenuti kako Mljet, na kojem imamo dosta smještajnih jedinica, radi dosta lošije nego prošle godine, pogotovo u odnosu na razdoblje korone kada se na otoku tražio krevet više. To dovoljno govori o dinamici i trendovima u turizmu i koliko se sve mijenja i koliko moramo uvijek biti spremni na prilagodbe’’, upozorava Grkeš.

‘’Opravdali smo sva ulaganja u privatni smještaj koja smo radili ove zime, renovirajući i otvarajući nove smještajne kapacitete na području Dubrovnika, drago mi je da smo napravili dobru procjenu. Oduvijek govorim kako je samo bitno da nam gosti dođu, a sve ostalo je na nama. Ne znam zašto se ovoliko čekalo, ali Ryanair je pun pogodak’’, smatra Grkeš.

‘’Moramo još prilagoditi ponudu ovako kratkim ostancima, ali sezona će biti rekordna i nadam se da ćemo je izvući s vrhunskim ocjenama kao i do sada’’, zaključuje.

ZRAČNA LUKA: BILO JE IZAZOVA, ALI SVE SMO IH RIJEŠILI, ZADOVOLJNI SMO REZULTATOM

Veliki porast u predsezoni i do kraja svibnja bilježi i Zračna luka Dubrovnik iz koje su nam odgovorili na pitanja o tome kako se dolazak Ryanaira odrazio na njihovo poslovanje i kakva je popunjenost ovih svakodnevnih letova.

U prva dva mjeseca operacija, travanj i svibanj, popunjenost letova Ryanaira u dolasku je oko 84 posto, dok je popunjenost u odlasku oko 76 posto.

‘’Nastavno na navedeno, Zračna luka Ruđer Bošković je zadovoljna ostvarenim rezultatima i bro-

Dubrovački dnevniK petak, 7. lipnja 2024.

‘’Mladi s ovako dostupnim letovima imaju više mogućnosti za izaći iz grada i putovati. To je izvrsna prilika za studente i sve one koji žele putovati uz prihvatljivi iznos karte. Dosad sam putovala u Helsinki i Milano, zbog jeftinih letova koji su dostupni, a sigurno ću putovati s Ryanairom i dalje’, kaže Lorena Arias (19).

jem putnika s obzirom na to da je isto zapravo ostvareno u predsezoni. Uzimajući u obzir sve navedeno, vrlo smo zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ryanairom te uspostavom baze u našoj zračnoj luci. Želimo istaknuti kako smo imali dosta izazova oko uspostave baze kao i samim pripremama za uspostavu baze, međutim sve je odrađeno u skladu s planom i zadanim rokovima, na obostrano zadovoljstvo Ryanaira i Zračne luke Ruđer Bošković“, zaključuju.

RASTE DOBIT, PADAJU CIJENE

Irski zračni prijevoznik, najveći u Europi po broju putnika, osim što utječe na povećanje turističkih statistika u destinacijama u koje leti, i sam bilježi pozitivne pokazatelje. Kako su izvijestili iz tvrtke u svibnju, Ryanair je ostvario skok godišnje dobiti za više od trećine te su priopćili kako će se zbog toga usporiti daljnji rast cijena njihovih aviokarata te će one i dalje ostati prihvatljive većini putnika. Tako je već prethodna dva mjeseca moguće putovati ili planirati putovanje iz Dubrovnika Ryanairom po prihvatljivim cijenama u Dublin, Beč, London, Rim, Helsinki, Berlin, Milano, Paris, Brussels, Baden-Baden, Memmingen, Krakow, Manchester, Dusseldorf, Poznan, Oslo i Wroclaw. Kako sve ne bi ostalo samo ma turizmu i turistima, potrebno se osvrnuti na nove mogućnosti koje je dolazak niskobudžetnog avioprijevoznika donio Dubrovčanima, osim popunjenih apartmana, restorana i taksija. To je prije svega dostupnost novih destinacija po prihvatljivim cijena-

ma, a na putovanja u nove destinacije odlučuje se sve više Dubrovčana, a posebno onih mlađih.

PUTUJU I TINEJDŽERI I STUDENTI

Jedna od njih je i Lorena Arias (19) iz Dubrovnika, koja je kroz prva dva mjeseca otkad je uspostavljena baza Ryanaira već letjela dva puta s ovim avioprijevoznikom, jednom u Helsinki u Finsku, a drugi put u Italiju, u Milano, u susret s prijateljima koje je upoznala na razmjeni. Kako kaže, u njihovoj generaciji svi su dolazak Ryanaira dočekali izrazito pozitivno.

‘’Mladi s ovako dostupnim letovima imaju više mogućnosti za izaći iz grada i putovati. To je izvrsna prilika za studente i sve one koji žele putovati uz prihvatljivi iznos karte. Dosad sam putovala u Helsinki i Milano, zbog jeftinih letova koji su dostupni, a sigurno ću putovati s Ryanairom i dalje’, kaže Lorena Arias.

Dubrovnik je specifičan, geografska izoliranost sigurno je jednim dijelom otežala putovanja i samog lokalnog stanovništva, posebno tijekom zimskih mjeseci uz već poznate izazove suživota lokalnog stanovništva i Croatia Airlinesa. Dostupnost novih destinacija svakako je pozitivna vijest uz sve one dobre turističke pokazatelje koje bilježi dubrovačko područje ove predsezone. No, kako svaka medalja ima dvije strane, tako će se i učinak ovih pozitivnih trendova zasigurno narednih tjedana promatrati i kroz druge pokazatelje poput gužvi, otežane usluge u prometu i trgovinama, promjenom strukture gostiju i njihovih navika, uzavrelom atmosferom među svima onima koji rade pojačanim intenzitetom iako prava sezona još nije ni počela, a s obzirom na najave, bit će rekordna. Tko preživi, pričat će, a možda na kraju i odletjeti na zasluženi odmor u neku od dostupnih destinacija.

Lorena Arias

Slavica Grkeš

HDZ predstavio listu i kandidate

“Ako itko Europi može reći hvala, onda je to jug“

Hrvatska demokratska zajednica, predvođena nositeljem liste HDZ-a za predstojeće izbore zastupnika u Europski parlament Andrejom Plenkovićem, predstavila je izborni program pod nazivom „Hrvatska snažna i važna“ ovoga ponedjeljka u Hotelu Hilton Imperial Dubrovnik. Predstavljanju su nazočili i kandidatkinje i kandidati s liste

‘’Lista za Europski parlament Hrvatske demokratske zajednice, lista broj 5, sastavljena je od najiskusnijih, najkvalitetnijih i najkompetentnijih kandidata kad je riječ o europskim pitanjima. Nakon osam godina vidljivih i snažnih postignuća na europskom planu, pozicionirali smo Hrvatsku u jezgru europske integracije, ušli smo u šengenski prostor, osigurali europski stabilizacijski mehanizam, uplatili smo 6, a povukli 25 milijardi eura za investicije i razvoj’’, rekao je uvodno Andrej Plenković. Posebno je istaknuo projekte koji svjedoče o dobrobiti hrvatskog članstva u EU na jugu Hrvatske poput Pelješkog mosta, sustava aglomeracije, uz ostale brojne investicije u luke, otoke, obrazovanje, zdravstvo i slično.

‘’Na taj smo način osigurali, i ekonomski rast, i rast socijalnog standarda, zaštitili gospodarstvo od posljedica Covida, i energetske krize nakon rata u Ukrajini. Podsjećam kako je trenutno u Hrvatskoj zaposleno milijun i 722 tisuće ljudi, a nezaposleno 88 tisuća, a kad smo krenuli prije osam godina radilo je milijun i 444 ljudi, dok je nezaposlenih bilo 285 tisuća i to je pokazatelj hrvatskog gospodarstva danas. Zato pozivam sve da podrže naš program ‘’Hrvatska snažan i važna’’ i kandidate s liste broj 5’’, rekao je Plenković koji je pritom također istaknuo i izgradnju punog profila autoceste do Dubrovnika, kao najvažniji projekt koji će se realizirati u budućnosti. Potpredsjednica Europske pučke stranke, Dubravka Šuica naglasila je kako su tri odrednice stranke - prosperitet, sigurnost i demokracija te da je to tako-

đer kompatibilno s programom HDZ-a. “Sigurnost nam je ključna, obrana demokracije i prosperitet putem Europskih fondova. Što se tiče Dubrovačko-neretvanske županije, osjetit će se bolje korištenje fondova i izgradnja infrastrukture, ali i sigurnost jer se nalazimo na granici Schengena i naravno obrana demokracije koja je danas ugrožena sa svih strana. Europa ide i u smjeru pomoći za izgradnju brze ceste do Zračne luke, već se lagano rješavaju papiri i ide se prema toj cesti”, poručila je Šuica.

Okupljenima se obratio i dubrovački gradonačelnik i predsjednik dubrovačkog HDZ-a Mato Franković i naglasio kako HDZ 12 uzastopnih ciklusa na hrvatskom jugu osvaja izbore.

“Kroz različite projekte koji se realiziraju u našem gradu vidimo koliko je snažna podrška Vlade našem gradu i kolika je sinergija između gradske uprave i Vlade.

Što EU izbori znače za sve nas? Ljudi se često pitaju što ljudi u Europskom parlamentu znače za naš grad i što donose sutra našoj djeci. Puno toga. Ako ijedna sredina može reći hvala Vladi i hvala Europskoj uniji na realizaciji brojnih projekata to je Grad Dubrovnik i Dubrovačko - neretvanska županija. Pelješki most je zorni primjer što Europa znači za naš grad i građane. Spomenut ću i projekt Aglomeracije Dubrovnik vrijedan 100 milijuna eura koji nam je omogućio da svaki dan bez obzira na vremenske uvjete pijemo čistu vodu. Od OŠ Montovjerna, preko Lapadske obale, brojnih obnovljenih vrtića, izgradnje buduće OŠ Mokošica i budućeg doma umirovljenika ispod OB Dubrovnik. Više od 300 milijuna eura bespotvratnih EU sredstava uloženo je u naš grad, to sigurno ne bismo mogli sami napraviti”, naglasio je Franković benefite članstva u Europskoj uniji.

PONEDJELJAK, 10.6. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

UTORAK, 11.6. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

SRIJEDA, 12.6. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

ČETVRTAK , 13.6. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

PETAK, 14.6. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 15.6. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

NEDJELJA, 16.6. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

ZASTUPNIK U EUROPSKOM PARLAMENTU

Tonino Picula: „Možemo i moramo biti više od ljetne turističke destinacije, zato – rad u Europi, rezultati u Hrvatskoj“

Dva puta je nosio SDP-ovu listu za Europski parlament, jednom je bio na petom mjestu, a ove godine je dvanaesti. Prepoznat kao borac za autohtone hrvatske proizvode poput Prošeka i Terana, zagovaratelj jačanja sigurnosne politike Europske unije, kao i proširenja na zapadni Balkan, Tonino Picula još jednom traži povjerenje građana za mjesto europskog zastupnika

Dugogodišnji ste zastupnik u Europskom parlamentu. Koji su to potezi za koje ste se zalagali u svojim mandatima?

Na temelju dosadašnjih rezultata redovito sam uvrštavan među najutjecajnije hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, a na kraju mandata sam ocijenjen kao najutjecajniji zastupnik u području vanjske, sigurnosne i politike proširenja. U ovom mandatu sam bio Koordinator za vanjsku politiku S&D, voditelj Radne skupine za zapadni Balkan i stalni izvjestitelj za odnose sa SAD-om i Crnom Gorom. Autor sam Preporuka za novu strategiju proširenja EU. Bio sam i supregovarač u ime EP-a za Instrument pretpristupne pomoći III (14 milijardi eura) i za Plan rasta za zapadni Balkan (6 milijardi eura). Tu je i Izvješće „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“.

Kada sam 2013. ušao u Europski parlament nije postojalo niti jedno radno tijelo u europskoj institucionalnoj arhitekturi koje bi se bavilo otocima. Danas u Parlamentu imamo Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, čiji sam bio predsjednik. Predložio sam akcijski plan o prelasku otoka na čiste izvore energije jer smo procijenili kako ćemo kroz energetiku najlakše otvoriti vrata otocima u europskim programima.

Nakon toga, u Komisiji je osnovano Tajništvo inicijative čiste energije za EU otoke.

Kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu bavio sam se pitanjem zaštite hrvatskih proizvoda od trenutka kada sam ušao u parlament, dakle od 2013. godine. Jedna od mojih prvih akcija je bila zaštita Terana i Prošeka kada sam uputio svoj prvi pisani upit Europskoj komisiji. Vjerujem da ćemo uskoro konačno dobiti potvrdu Komisije o pravu na korištenje naziva Prošek usprkos golemim talijanskim pritiscima da se to ne dogodi.

Koji su to programi i odluke za koje ćete se zalagati? Zašto bi glasači trebali zaokružiti baš vaše ime na listi?

Moji ciljevi za sljedeći mandat, ako mi građani opet ukažu povjerenje, obuhvaćaju nastavak ostvarivanja hrvatskih interesa u Europskom parlamentu uz rad na punoj afirmaciji Europske unije kao relevantnog geopolitičkog aktera. Pod sloganom “rad u Europi, rezultati u Hrvatskoj”, želim nastaviti raditi na zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, pomorskim i poljoprivrednim temama.

To su, prije svega, potpore malim proizvođačima hrane koji uglavnom najmanje profitiraju od

Moji ciljevi za sljedeći mandat, ako mi građani opet ukažu povjerenje, obuhvaćaju nastavak ostvarivanja hrvatskih interesa u Europskom parlamentu uz rad na punoj afirmaciji Europske unije kao relevantnog geopolitičkog aktera. Pod sloganom “rad u Europi, rezultati u Hrvatskoj”, želim nastaviti raditi na zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, pomorskim i poljoprivrednim temama.

plodova svog rada kao i zaštita njihovih autohtonih proizvoda na europskoj razini. Od pomorskih tema to je nastavak projekta kojega sam pokrenuo na europskoj razini - energetska tranzicija i održivi razvoj otoka. Osim toga, potporom maritimnoj industriji i očuvanju tradicionalne pomorske baštine, Hrvatska može i mora biti više od ljetne turističke destinacije. Novi ekonomski, klimatski, zdravstveni i sigurnosni izazovi doveli su u pitanje tradicionalne podjele na unutarnju i vanjsku politiku. Vanjska politika postala je sastavni dio svake unutarnje, nacionalne politike, od proizvodnje i lanaca opskrbe, do cijene energenata i migracija. Na vanjskopolitičkom planu nastavit ću raditi na daljnjem proširenju Unije koje će biti utemeljeno na jasnim kriterijima i mjerljivom napretku.

Bili ste nositelj SDP -ove liste za EU parlament, bili ste i peti, sad se natječete s posljednjeg mjesta. Kako se to dogodilo?

Iza mene su zaista različita iskustva kada je riječ o izborima za EP. Dva puta sam nosio listu, jednom sam bio na petom mjestu, a sada sam dvanaesti. Ono što te situacije povezuje jest da su mi građani svaki put dali povjerenje da ih zastupam. I to ozbiljnim brojem glasova. Vjerujem na temelju mog rada u EP, ali i zbog svega onoga što sam radio od početka bavljenja politikom. Bio sam angažiran na lokalnoj razini (kao gradonačelnik Velike Gorice), nacionalnoj (kao ministar vanjskih poslova i zastupnik u Saboru) i međunarodnoj (potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a). Nije tajna da mjesta na listi određuju unutarstranački odnosi. Dio ozbiljnog bavljenja politikom je i svjesno prihvaćanje rizika. Međutim, rezultat liste i konačan raspored na listi na kraju krajeva određuju građani koji će izaći na birališta. To je sigurno najbolji način da provjerim u kojoj mjeri oni prepoznaju i podržavaju moj rad u proteklih pet godina. I ne samo u tom periodu.

EU više nego korektno odrađuje svoj dio posla. Na raspolaganju su nam obilni izvori financiranja kao članici čiji je razvoj ispod europskog prosjeka.

Ali ne glasi pitanje kako nam je u EU, nego kako živimo u Hrvatskoj kao članici EU! Mi, u najvećoj mjeri, trebamo biti vlasnici našeg vlastitog razvoja. Ako smo i prenijeli dio suvereniteta na EU, nismo prenijeli našu temeljnu odgovornost prema Hrvatskoj i njenoj budućnosti.

U razgovoru s građanima Dubrovnika potvrdilo se pravilo kako ljude podjednako smeta cinizam vlasti kao i socijalni i gospodarski problemi. Dubrovčani su ponosni na svoj grad, ali ih itekako brinu npr. problemi prometne zagušenosti uz opću neizvjesnost koju nose nesigurne prilike u našem susjedstvu. Visoka inflacija, deficiti stambene politike i sve viši troškovi života bile su neizbježne teme.

Nedavno ste se na placi u Gružu družili s građanima Dubrovnika. Koja su to pitanja, teme i problemi s kojima su vam se obratili? U razgovoru s građanima Dubrovnika potvrdilo se pravilo kako ljude podjednako smeta cinizam vlasti kao i socijalni i gospodarski problemi. Dubrovčani su ponosni na svoj grad, ali ih itekako brinu npr. problemi prometne zagušenosti uz opću neizvjesnost koju nose nesigurne prilike u našem susjedstvu. Visoka inflacija, deficiti stambene politike i sve viši troškovi života bile su neizbježne teme.

Inače je izlaznost na izbore za EU parlament prilično loša, za ogroman broj građana Hrvatske, EU parlament kao institucija im je nešto daleko, možda čak i apstraktno. Kako ih motivirati na izlazak na birališta? Niska izlaznost naših građana na izbore za Europski parlament u oštroj je suprotnosti s njihovim stavom o koristi koju Hrvatska ima od članstva u Europskoj uniji. Osamdeset posto građana, po posljednjim ispitivanjima Eurobarometra, kaže da je članstvo potvrdilo njihova pozitivna očekivanja. Po tome su Hrvati u vrhu EU jer je prosjek zadovoljstva Unijom oko sedamdeset posto. Nisam za penalizaciju apstiniranja od izlaska na birališta nego za sinergetski učinak medija, nevladinog sektora i, naravno, političkih stranaka koje EU trebaju predstavljati kao prvorazrednu razvojnu šansu za Hrvatsku, a ne alibi za svoje propuštene prilike ili loše politike.

Premijer Andrej Plenković nositelj je HDZove liste. Kako to komentirate i jeste li iznenađeni?

Mislim da su barem dva razloga za taj njegov potez. Jedan je da otjera crnog labuda jer je 2019. sastavio listu za EP od nepoznatih ili malo poznatih imena vjerujući da je snaga političkog brenda dovoljna za uvjerljivu pobjedu. Nije bila. Tada je SDP -ova lista iznenadila na izborima i osvojila isti broj mandata kao i hadezeova. Drugi razlog je njegova želja da eventualnim izbornim uspjehom liste kojoj je on na čelu istakne svoje ime u poslijeizbornom procesu kada se bude odlučivalo o najvišim dužnostima u institucijama EU.

U Europi je zanimljiva, pa i tenzična situacija, poglavito zbog rata u Ukrajini koji još uvijek traje. Kako to utječe na EU i kakav je stav EU danas, nekoliko godina nakon ‘službenog’ početka rata (kada znamo kako su se prilike na tom području zahuktale puno prije)?

Slogan aktualnog belgijskog predsjedanja je sasvim opravdan: zaštititi, ojačati, pripremiti. EU nije samo zajedničko tržište i zajednica vrijednosti nego je i zajednica podjele rizika! Zalaganje za kontinuiranu podršku Ukrajini postaje medij preko kojeg se oblikuju odnosi ne samo prema despotskoj Putinovoj Rusiji nego i unutarnji odnosi unutar EU. Pored toga, Ukrajina aktivno brani jedan dio vanjskih granica EU jer je kandidatkinja s odobrenim početkom pregovora o punopravnom članstvu. Rusija u Ukrajini mora doživjeti poraz ne samo na bojištima nego i kao pokušaj povratka na model dominacije imperija u svjetskoj politici.

EU se danas, uz rat u Ukrajini, susreće s brojnim izazovima, onim sigurnosnim, pa i inflacijom… Kakva je njena budućnost? Ruska invazija na Ukrajinu posvuda je multiplicirala posljedice ranijih kriza koje su pogodile Europsku uniju. Pri tome ne mislim samo na posljedice pandemije covida-19 nego svega onoga što se događalo još od velikog financijskog sloma u SAD 2007. godine. Od agresivne politike financijskog odricanja preko masovnih imigracijskih valova, Brexita i slabljenja transatlantskih veza do općeg osjećaja nesigurnosti i primjetnog pada povjerenja u mainstream politike, osobito među srednjom klasom u europskim društvima. Ukupno uzevši, ove se godine stvaraju uvjeti za “savršenu oluju” globalnih razmjera; mogući reizbor Trumpa, Orbanovo predsjedanje Europskim vijećem, i to nakon vjerojatnog uspjeha krajnje desnice na europskim izborima dok Kina pod Xi Jin Pingom zbog unutarnjih problema postaje nestabilnija i agre -

Niska izlaznost naših građana na izbore za Europski parlament u oštroj je suprotnosti s njihovim stavom o koristi koju Hrvatska ima od članstva u Europskoj uniji. Osamdeset posto građana, po posljednjim ispitivanjima Eurobarometra, kaže da je članstvo potvrdilo njihova pozitivna očekivanja. Po tome su Hrvati u vrhu EU jer je prosjek zadovoljstva Unijom oko sedamdeset posto.

sivnija! EU se povijesno razvija kroz krize, a ovo vrijeme je sigurno prvorazredna prilika za njeno geopolitičko sazrijevanje! Zbog toga države članice EU moraju pokazati sposobnost žurnog jačanja dosada najslabijih zajedničkih politika: vanjske, sigurnosne i obrambene.

Hrvatska u sigurnosnom smislu, barem prema pokazateljima, stoji dosta dobro. No, po onim ekonomskim, standard je dosta lošiji nego u većini zemalja članica. Kako EU gleda na to?

EU više nego korektno odrađuje svoj dio posla. Na raspolaganju su nam obilni izvori financiranja kao članici čiji je razvoj ispod europskog prosjeka. Ali ne glasi pitanje kako nam je u EU, nego kako živimo u Hrvatskoj kao članici EU ! Mi, u najvećoj mjeri, trebamo biti vlasnici našeg vlastitog razvoja. Ako smo i prenijeli dio suvereniteta na EU, nismo prenijeli našu temeljnu odgovornost prema Hrvatskoj i njenoj budućnosti. Najveću odgovornost za ostvarenje najavljenih razvojnih ciljeva ima Vlada. Nažalost, u Hrvatskoj europski novac mora štititi posebna agencija EU - Ured europskog javnog tužitelja koji ima pune ruke posla zbog malverzacija ministara i članova vladajuće stranke.

Nekoliko zemalja priznalo je Palestinu. Kakav bi stav tu trebala zauzeti Hrvatska?

Za razliku od nekih prošlih vremena kad je još bilo opravdano vagati takvu odluku, doprinos eskalaciji krize, uz golemo stradanje

nevinih ljudi u pojasu Gaze, potpuno diskvalificira premijera Netanyahua kao nekoga tko je voljan iskreno pregovarati o trajnom miru na tom prostoru. Hrvatska danas mora biti puno otvorenija prema mogućnosti priznanja Palestine.

Iza nas su izbori za Hrvatski parlament. Plenković je novi, stari premijer, a na vlasti imamo desnu koaliciju. Gdje je SDP pogriješio?

Ključan događaj zbio se 17. veljače, točno dva mjeseca prije parlamentarnih izbora 17. travnja. Riječ je o uspjelom skupu velikog broja oporbenih stranaka političkog centra i ljevice na Markovom trgu u Zagrebu. Motiv koji nas je sve okupio bilo je odbijanje načina kako je imenovan Ivan Turudić na čelo DORH -a. To je trebala biti početna točka drugačije strategije oporbe uoči parlamentarnih izbora. Umjesto toga, u potpunoj tajnosti je donesena odluka da se stranku podčini ambicijama jednog čovjeka. Javno sam iznio neslaganje s takvim postupanjem. Rezultat je poznat. Predsjednik i stranačko vodstvo uspjeli su jedino obnoviti oporbeni status.

Kazali ste tada za medije kako ‘nikada niste u fan klubu Zorana Milanovića’ i kako bi, ako ne sastavi vladu, trebao otići s Pantovčaka. Ostajete li pri tom stavu?

Ne vidim nijedan razlog da promijenim to stajalište. Dapače.

Gradonačelnik otkazao

sedam ugovora

o zakupu javnih površina u Gradu zbog kršenja

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izrekao je sedam otkaza ugovora o zakupu javnih površina na razdoblje od sedam dana. Tri otkaza odnose se na ugostiteljske objekte, dok se četiri odnose na protupravno postavljanje reklamnih panoa i prodaju karata na javnim površinama.

Otkazi ugovora izjavljeni su ugostiteljskom obrtu Sebastian za istoimeni objekt na Prijekome, društvu Stabulum d.o.o. za objekt „Lajk“, također na Prijekome te ugostiteljskom obrtu „The Best“ za pizzeriju „Gajeta“ u Žudioskoj ulici.

Sankcionirani zakupci proširili su zakupljene javne površine i tako smanjili  slobodan pješački prolaz dijelom ulice. Time su počinili prekršaje iz članka 36. Odluke o zakupu javnih površina Grada Dubrovnika.

Za postavljanje info pulta za reklamiranje

pravila

i prodaju karata na javnoj površini, bez potrebnog rješenja nadležnog upravnog odjela, otkazi ugovora uručeni su i obrtu „Tirena“, kao i tvrtkama „Klik holidays d.o.o.“, „Silva j.d.o.o.“ te „Mala Mara d.o.o.“

Zakupci su dužni prestati se koristiti javnim površinama koje su predmet ugovora o zakupu i ukloniti sve stolove i stolice s javne površine. Ponovno zaključenje ugovora mogu zatražiti nakon otklanjanja okolnosti koje su dovele do otkaza ugovora, ali ne prije protoka roka od sedam dana.

Sukladno najavama gradonačelnika Frankovića, koje je ponovio i na pripremnom sastanku s ugostiteljima u ožujku, komunalno redarstvo će osim nadzora razine buke provoditi pojačan nadzor korištenja javnih površina i pridržavanja zakupaca ugovora o zakupu javne površine.

Spasioci i timovi prve pomoći i ovo ljeto na dubrovačkim plažama i ulicama

Grad Dubrovnik i ove godine financira projekt ‘’Crveni križ u Gradu’’, odnosno djelovanje Spasilačke službe na dubrovačkim plažama te timova Prve pomoći Crvenog križa na nekoliko punktova, za što je u gradskom proračunu osigurano 77.000,00 eura. Ugovor o dodjeli financijskih sredstava potpisali su gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik Marko Grgurević.

Upravo je u tijeku obuka nove generacije spasioca, koji će od 21. lipnja biti prisutni na gradskim plažama Mandrač, Danče, Štikovica i Bellevuee. Spasioci koji rade na našim plažama prošli su tečaj za spasioce na otvorenim vodama kojeg provodi Hrvatski Crveni križ i Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik, koji uz ostalo obuhvaća osnovni i napredni tečaj iz pružanja prve pomoći.

Timovi prve pomoći Crvenog križa ove će godine ponovno biti prisutni na najposjećenijim lokacijama u gradu i to na dva punkta na Stradunu, dva na zidinama i dva na Lokrumu. Na ovaj način nastavlja se dugogodišnja suradnja Grada i gradskog društva Crvenog križa s ciljem sigurnog boravka u našem gradu.

Članovi Kluba mladih i Spasilačkog kluba „Neptun“ Dubrovačkog Crvenog križa interveniraju  i pomažu sugrađanima i posjetiteljima Grada koji im se požale vezano za probleme toplinske slabosti, iscrpljenosti, toplinskog udara, sunčanice, dehidracije, opekotina, uganuća, posjekotina, prijeloma, uboda insekata i sl. Obučeni u uniforme s vidljivom oznakom Crvenog križa, osim pružanja prve pomoći članovi Kluba mladih često daju i informacije o Gradu, a svim posjetiteljima pružaju dodatan osjećaj sigurnosti i brige za njihovo zdravstveno stanje.

Sanitat ojačao opskrbu povijesne jezgre s četiri nova

elektrovučna vozila

Četiri nova elektrovučna vozila nabavljena su za potrebe opskrbe povijesne jezgre, a uručenju su na pretovarnoj zoni na Pločama nazočili i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i direktorica Sanitata Dubrovnik Klaudija Barčot. Vozila francuskog proizvođača Goupil  vrijedna su ukupno 297.722.40 eura s PDV-om, odnosno 74.430,50 eura po vozilu. Sanitat Dubrovnik tako od danas raspolaže sa šest kvalitetnih vozila prilagođenih prometovanju povijesnom jezgrom čime je razina komunalne usluge dostave gospodarstvenicima i građanima podignuta na veću razinu.

“Siguran sam da će ova razina usluge rasti i u nadolazećim godinama, posebno sa specijaliziranim vozilima. Prvenstveno mislim na ona vozila koja će omogućiti prijevoz zamrznute hrane od Ploča do samog objekta”, rekao je gradonačelnik Franković. Najavio je i trajno rješenje problematike pretovarne zone u drugoj

fazi projekta, ugradnjom cjelokupne zone ispod platoa i u podzidima postojećeg parka, čime će se sadašnji prostor zone pretvoriti u trg dostupan javnosti.

Direktorica Barčot pojasnila je način funkcioniranja opskrbe.

“Pretovarna zona funkcionira od 5 do 18 sati za zaprimanje tereta, u Gradu je izuzetak od 7 i po do 8 kada se ne smije voziti u povijesnoj jezgri. Ujutro gledamo glavninu voziti elektrovučnim vozilima dok ostatak dana imamo četiri električne prikolice kada se krećemo po Gradu, s obzirom na koncentraciju gostiju to nam je puno lakše i jednostavnije”, kazala je Barčot.

Moderna vozila tehnički su potpuno opremljena, duljine 3675 mm, širine 1305 mm, širine kabine 1200 mm te ukupne nosivosti 2100 kilograma. Po riječima dobavljača, komercijalnog predstavnika tvrtke Eol-ekos Stipe Tokića, trajanje baterije je otprilike 48 sati.

Nakon uspješnog završetka projekta DANOVA, radionicom za procjenu potreba i postojećih rješenja za osobe s invaliditetom, održanoj 4. lipnja na Sveučilištu u Dubrovniku, započela je provedba projekta DANOVA NEXT. Projekt DANOVA bio je fokusiran za poboljšanje prometne pristupačnosti slijepim i slabovidnim osobama, dok je projekt DANOVA NEXT proširen na sve druge osobe s invaliditetom.

Prezentaciju projekta DANOVA NEXT održao je Hrvoje Spremić, zamjenik glavnog direktora Zračne luke Ruđer Bošković, zakonski okvir za usluge prijevoza za osobe s invaliditetom predstavio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, dok je primjere dobre prakse Grada Dubrovniku u izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom predstavio zamjenik pročelnika za Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić. Dubrovački primjeri dobre prakse služit će kao predložak za provedbu projekta DANOVA NEXT

BEZBROJ MOGUĆNOSTI

Trames radi na fantastičnom projektu: U Novskoj će izgraditi prvi gaming kampus u Europi

U srcu Hrvatske, na tlu Novske, rađa se projekt koji već sada privlači pažnju cijele države, ali i šire. Projekt je vrijedan 60 milijuna eura, a njegovo će otvaranje označiti ključni korak hrvatskog gospodarstva u sektoru digitalnih industrija. Zanimljivo je da iza njega stoji tvrtka sa sjedištem u Dubrovniku, Trames d.o.o.

Planirana je izgradnja kampusa za gaming industriju, jedinstvenog u Hrvatskoj i diljem Europe. Ono što čini ovaj projekt posebnim jest činjenica da će to biti prvi projekt financiran iz europskog Fonda za pravednu tranziciju koji će donijeti novo svjetlo u području tehnološke i zabavne evolucije. Budući da je dovršen proces projektiranja te da su osigurane dozvole za gradnju, očekivana realizacija projekta je 2027. godine. Upravo ovog tjedna, točnije ovoga utorka potpisan je Ugovor za prvu fazu u vrijednosti od 26,3 milijuna eura.

Ovaj kampus obuhvaća obrazovanje, studentski smještaj, rad, druženje, rekreaciju i igru. Svojom veličinom i inovativnim pristupom, projekt postavlja standarde koji će privući pažnju zainteresirane publike širom Europe.

Čim je projekt ugledao svjetlo dana, privukao je našu pozornost; željeli smo saznati više i o projektu, ali i o projektantskom timu koji stoji iza ovog iznimnog poslovnog megapoduhvata. Stoga smo stupili u kontakt s tvrtkom Trames koja je urbanistički i arhitektonski osmislila i uobličila projekt na temelju zadanog programa. Tvrtka Trames d.o.o.,

odnosno njezin projektantski tim, prepoznatljiv po znanju, iskustvu istručnosti, stoji i iza brojnih drugih projekata – i niza obnova zaštićenih javnih objekata, hotelskih kompleksa te drugih velikih zahvata, a trenutno je javnost najviše zainteresirana za projekt Hotela Sumratin koji je u jeku gradnje. Krenuli su 2001. godine kao mali ured u Du-

Dalia Ðuratović, Petrica Balija i Ante Stojan iz tvrtke Trames d.o.o.

„Prema našim informacijama, gaming industrija je druga industrija u svijetu, nakon nafte. Ona predstavlja izuzetno zanimljivu i prosperitetnu sferu za razvoj i rad, stoga nas osobito veseli činjenica što ovaj projekt ima potencijal usporavanja odlaska mladih iz Hrvatske’’, rekla je Petrica Balija.

brovniku, a danas Trames d.o.o. predstavlja ozbiljnu tvrtku koja okuplja različite stručnjake, inženjere, arhitekte, dizajnere itd. Objedinjuje ih izvrsna koordinacija unutar poslovnog tima. Izniman trag u svijetu gradnje ostavili su do sada ne samo u području izgradnje zgrada, hotela, cesta, aerodroma i luka, već i čitavih gradova; Tramesov tim projektirao je, naime, jedan novi grad u Iraku. Stoga, da bismo stekli širi uvid u proces projektiranja i nastanak golemog Centra gaming industrije u Novskoj, razgovarali smo s tri člana Tramesova projektantskog tima: Da-

liom Đuratović, Antom Stojanom i Petricom Balija. „Kampus nije slučajno nastao u Novskoj; Izbor lokacije uvjetovan je činjenicom da su upravo u tom gradu već postojali temelji gaming industrije i razvijena mreža start-upova involviranih u razvoj videoigara na svjetskoj razini. Oni su glavni pokretač razvoja ovog projekta. Regionalna agencija Simora iz Novske uspjela je povezati tu industriju s obrazovanjem i znanošću te složiti program za koji su dobili europska sredstva. Projekt kampusa, koji se sastoji od više objekata, či-

„Budući da se u računalnim igrama često pojavljuju kozmičke i znanstveno-fantastične priče, logično je bilo da posegnemo za primjerenom simbolikom’’, pojasnio je Ante Stojan izgled centralnoga objekta, arene ili inkubatora, u kojega stane 2500 ljudi, a koji podsjeća na svemirsku letjelicu.

ni programsku jezgru oko narativne strukture videoigara. On obuhvaća studiranje, studentski smještaj, rekreaciju te rad i testiranje igara“, rekla nam je Dalia Đuratović.

HRVATSKA JE PLODNO TLO ZA IT I GAMING INDUSTRIJU

Kampus se sastoji od četiri glavna objekta te prateće infrastrukture.

„Ključan objekt unutar kampusa predstavlja arena. Unutar nje bi se trebala održavati, testiranja računalnih igara na svjetskoj razini. Uz arenu je smještena upravna zgrada, takozvani akcelerator, unutar kojega je cilj smjestiti sve razvojne tvrtke (startup) koje su sada smještene na različitim lokacijama. Uz to, u kampusu je predviđen studentski dom i fakultet s unutrašnjim i vanjskim sportskim sadržajima vezanima uz proces obrazovanja. Novska već ima srednju školu koja priprema učenike za ovu vrstu djelatnosti, a osnivanje fakulteta bio je logičan nastavak obrazovnog tijeka, objasnila je Đuratović.

Očekuje se da će ovakav tip kampusa privući mlade iz cijele Hrvatske i Europe.

„Hrvatska je plodno tlo za IT i gaming, a Novska u tome prednjači. Ona ima cijelu prateću strukturu koja će omogućiti doseljavanje većeg broja ljudi zainteresiranih za rad u ovom sektoru’’, zaključuje Đuratović.

Ovako veliki projekt ne dolazi, dakako, bez izazova.

„Najveći izazov je zapravo bio upoznati se sa svijetom igrica koji danas dominira među mlađim generacijama i uvidjeti razmjere kojima te video igrice utječu na način života mladih ljudi, na njihovu komunikaciju, estetske afinitete, kao i na druge aspekte njihova života. Namjera nam je bila da u jednom virtualnom i nadasve uzbudljivom svijetu stvorimo ambijent koji će upravo te mlade ljude značajno involvirane u industriji igrica privući u realni prostor. Taj prostor mora biti dovoljno sadržajan, privlačan, kulturološki izazovan i sposoban za transformacije, da bi mlade i djecu izvukao u realni svijet i angažirao na sadržajan život i rekreaciju“, istaknula je Petrica Balija.

„Upravo iz tog razloga projekt smo započeli smještanjem prometnice oko kampusa, kako bi u središtu osigurali prostranu pješačku zonu unutar koje su smješteni prostori različitih sadržaja zanimljivih mladima. Nastojeći da njihov boravak na otvorenom bude trajan i kontinuiran kroz cijelu godinu, štoviše, da boravak na otvorenom bude način života, projektirali smo prostranu nadstrešnicu koja povezuje međusobno sve objekte i omogućuje stalna druženja i susrete. To nam je bilo izuzetno važno. Smatramo da će taj prostor postati sekundarni centar Novske, u kojem će i oni koji nisu izravno korisnici kampusa, vrlo rado doći i boraviti“, dodala je Balija.

„Kampus nije slučajno nastao u Novskoj; Izbor lokacije uvjetovan je činjenicom da su upravo u tom gradu već postojali temelji gaming industrije i razvijena mreža start-upova involviranih u razvoj videoigara na svjetskoj razini. Oni su glavni pokretač razvoja ovog projekta’’, rekla je Dalia Đuratović.

ARENA KOJA ASOCIRA NA SVEMIRSKU

LETJELICU

Ante Stojan objasnio je kako arhitektonsko oblikovanje odražava temu i viziju virtualnih svjetova.

„Budući da se u računalnim igrama često pojavljuju kozmičke i znanstveno-fantastične priče, logično je bilo da posegnemo za primjerenom simbolikom. Zbog toga centralni objekt, arena ili inkubator, u koju stane 2500 ljudi, podsjeća na svemirsku letjelicu koja je pri slijetanju tvrdo aterirala, kako bi rekli avijatičari. Time je oblikovala novu tektoniku prirodnog terena – zelenu padinu okrenutu prema centralnom dijelu kompleksa koja je namijenjena druženju i relaksaciji’’, pojasnio je Stojan.

S južne strane su dva diska, između kojih je ekran vidljiv s autoceste, kao i s glavnog trga, koji postaje integralni dio arhitekture i marketinga. Na njemu će se prikazivati aktualna događanja u kampusu.

Petrica Balija kazala je kako objekte povezuje prostrana nadstrešnica pod kojom se formiraju ugodni, zaštićeni ambijenti u prizemljima, oblikovani toplim slavonskim bojama i materijalima, u kojima se prožima unutrašnji i vanjski prostor. „Oni su dimenzionirani po mjeri pješaka. Tu je riječ o manjim prostorima, centrima različitih događanja, prostorima u kojima se mogu formirati mjesta za sjedanje, mjesta za odmor i susrete“, kaže Balija.

„Prema našim informacijama, gaming industrija je druga industrija u svijetu, nakon nafte. Ona predstavlja izuzetno zanimljivu i prosperitetnu sferu za razvoj i rad, stoga nas osobito veseli činjenica što ovaj projekt ima potencijal usporavanja odlaska mladih iz Hrvatske. Centar gaming industrije u Novskoj daje mogućnost obrazovanja, samozaposlenja, ali i suradnje svjetskim liderima u gaming industriji, a istodobno ostavlja prostor da mladi stvore obitelj i ostanu u domovini“, zaključila je Petrica Balija.

„Taj će objekt svojom veličinom i artikulacijom biti dominantan na ovom kompleksu. Ostale građevine - fakultet, studentski dom, akcelerator, energana - dopunjuju svemirsku scenografiju. Futurističkim fasadama usklađeni su s Inkubatorom, međutim arhitektonski su nenametljivi i međusobno ujednačeni. Artikulirani su kao hermetične forme, s naglašenim horizontalnim linijama, čak i preko prozora, a riječ je o škurama koje se, jasno, mogu otvarati, ali koje svojim uskim prorezima stvaraju osjećaj kozmičke arhitekture“, dodao je Stojan.

DUBROVKINJA KOJA JE STIGLA DO FINALA

Mihaela Pavlović o iskustvu u Survivoru: „Drugo mjesto je super, ni za čim ne žalim, sve bih ponovila!“

Ovogodišnji Survivor Nove TV trajao je 90 dana, a svih 90 dana u Dominikanskoj Republici provela je Dubrovkinja Mihaela Pavlović. Razlog je jednostavan – došla je sve do finala, gdje je u plavom plemenu ipak malo bolji bio Luka Rimac. No, drugo mjesto je svejedno impresivno i predstavlja veliki uspjeh, a o kakvom je iskustvu riječ i koliko je sama zadovoljna, ispričala je za Dubrovački dnevnik

Kakav je osjećaj nakon cijelog iskustva doći doma, jeste li se oporavili ili treba još vremena?

Biti doma je stvarno neobično, baš jako čudno. Tamo stvarno apsolutno ništa nismo imali, tek kad smo se vratili smo to shvatili. Prije svega, sve je nekako ubrzano. Tamo je život bio jako spor, a i mi smo se sporo kretali, nismo imali snage. Sve je oko nas bilo umirujuće, a ovdje je život tako ubrzan. Kad vidim aute kako brzo idu kraj mene, nije mi svejedno, iako to djeluje smiješno. Kao da nisi imao život prije ovoga, kao da je sve totalno drugačije. Još sam u fazi refavanja, nisam došla sebi, ali svakim danom se sve više vraćam na svoje „tvorničke postavke“ koje sam imala prije Survivora.

Je li na neki način oslobađajući osjećaj usporiti život?

Zapravo, u startu je bilo jako teško. U današnje vrijeme ostati bez mobitela je već teško samo po sebi, a kamoli kad ti netko uzme osnovne životne uvjete, stvari na koje si navikao, koje su ti normalne.

Piše Ivana Smilović

foto Rafael Barkiđija, Nova TV

Tako da je u startu bilo neobično, ali nakon nekih dvadesetak dana aklimatizacije, na otoku smo se navikli da jednostavno nemamo hranu kad želimo niti osnovne higijenske uvjete. Privikli smo se, meni stvarno ništa nije bio problem jer sam pošla s ludom željom. Bila sam spremna na apsolutno sve i stvarno je tako i ispalo.

Kažete da vam ništa nije bio problem, ali što vam je najviše nedostajalo? Prvotno sam mislila da će mi hrana biti najveći problem, ali najviše mi je nedostajala moja obitelj, moji najmiliji, prijatelji, ljudi koji su tu uvijek za mene, netko tko će me podržati, dati mi iskren zagrljaj. Ta podrška, unutarnji mir, to mi je najviše falilo. Jer tih 90 dana nisi imao komunikaciju sa svojima, nisi znao kako su oni, jesu li oni dobro, to mi je bilo neobično. Ali eto, preživjela sam i u tom dijelu!

Moramo spomenuti da ste sudjelovali i prošle godine, ali ste se ozlijedili na

prvom poligonu. Čini se da vam je to bilo baš teško iskustvo?

Ta godina je bila jako teška za mene, nisam osoba koja je životno negativna, uvijek gledam stvari pozitivno. Prošle godine sam dobila poziv, vjerovala sam da većina ljudi u Survivor ulazi preko veze, ja sam bila kao nevina djevojčica, došla sa strane i upala u tu priču. I onda se to sve dogodilo prvi dan, baš sam se na prvom poligonu ozlijedila i morala sam poći, to mi je bilo suludo i nestvarno. Iskreno, nisam uopće očekivala da mogu dobiti drugu priliku jer mislim da se u ovako velikim showovima to rijetko kad ili uopće događa. Od silne želje ponovno sam poslala prijavu, nisam se dala, to je toliko izgaralo u meni. Nakon točno godinu dana sam dobila ponovni poziv da dođem i sudjelujem, nitko nije bio sretniji od mene. Moram naglasiti da je bilo veoma teško kad sam prvi dan došla na otok, vraćale su mi se slike od prošle godine, nije bilo jednostavno ponovno s tom nogom stati na poligon, ponovno na isto mjesto gdje sam se ozlije-

dila. To je bilo jako teško za glavu. Imala sam prvih 15 dana sigurno psihičke barijere, nisam se mogla opustiti sto posto. Stalno sam sebi govorila – ajme majko, hoće li me ovo izbaciti iz showa? Mogu reći da sam negdje pred finale rekla sebi da moram otpustiti kočnicu i ako treba druga noga stradati, ne daj Bože, neka strada u finalu! (smijeh) Tako da mogu reći da me tek pred kraj pustila sto posto glava koja me mučila cijelo vrijeme. I jedna anegdota, od početka Survivora kad sam došla na otok rekla sam doktorici da ću, naravno, bandažirati nogu cijelo vrijeme. Kad smo završili, doktorica mi je rekla da sam potrošila preko 200-300 metara bandaže! To pokazuje kolika je zapravo bila ta psihička barijera, koliko me je to sve kočilo. Meni je noga bila dobro, nisam imala nikakav problem s njom, ali u glavi mi je bilo lakše kad znam da je koljeno stabilno, fiksirano i da imam sigurnost.

Drugu priliku ste baš dobro iskoristili, došli ste na korak do pobjede. Ka-

kav je osjećaj biti tako blizu, a ne pobijediti?

Stalno spominjem da mi je nestvarno da sam prošle godine ispala prvi dan, a ove godine ostala do zadnjeg dana, to mi je nešto što još ne mogu pojmiti. Sama činjenica da sam došla do finala mi je bila velika, razmišljala sam: gdje sam bila prošle godine, a sad sam tu… To je već bila kruna mog uspjeha. Naravno, ostao mi je žal što nisam osvojila pehar, što ga nisam donijela doma. Ali mogu reći da je Luka u završnici imao više sreće, bio je koncentriraniji, bio je bolji, jednostavno sam mu mogla samo čestitati. Ali žal će ostati zauvijek.

Jer je cilj uvijek biti prvi?

Mogu reći da nisam nikad ulazila s ciljem da baš idem pobijediti. Tamo sam pošla sa željom doživjeti sve ono što sam ja. Doživjeti poligone jer sam sportskog duha, obožavam se natjecati. Doživjeti logorovanje koje obožavam, svakog prvog maja sam u Splitu, logorujem po tri dana. Nema previše hrane, samo va-

tra, samo mir. Volim ribolov, cijeli život sam u tome, lovim ribu, čistim, sama je doma na gradele spremam. To je nešto što mene opisuje, što me životno veseli. Onda mi stvarno ništa od toga nije bio problem i sebe sam vidjela tamo. I baš sam si rekla: idem vidjeti kako je to sve skupa, baš sve što volim na jednom mjestu. I rekla sam da idem dan po dan, ostati što duže, da ja budem zadovoljna, da ispunim svoj san i svoju želju. Eto, samim time, dan po dan, dan po dan… Nisam netko tko je došao igrati igrice, spletkariti, skupljati pratitelje, sa željom da budem „netko i nešto“, da mi se ljudi na putu dive, klanjaju, slikavaju me… Nisam taj tip. Došla sam nekako nevino, ponizno, samo s tom željom. Želja me dovela do finala i nitko sretniji od mene što sam uopće bila njegov dio.

A i vidjelo se da niste od spletkarenja kad vam je porota dala sve glasove, a vaši protukandidati čak i naglašavali da vi zaslužujete pobjedu.

Osjećaj je bio predivan jer shvatiš da

si kroz svo to vrijeme, kroz svih 90 dana tim ljudima očito bio oslonac. Stvarno su lijepe riječi rekli, tek sam to vidjela kad sam izašla. Riječi podrške i hvale, a stvarno je i bilo tako. Trudila sam se u teškim trenucima dizati kako sebe, tako i ostale. Sve je to toliko lijepo čuti na kraju, da si tim ljudima toliko pomogao, da si ih u nekim trenucima motivirao i dizao. Na kraju su mi dali taj glas, bilo mi je lijepo vidjeti svih sedam pločica s mojim imenom. Nitko sretniji u tom momentu od mene. Ipak, moram priznati da sam dan prije protestirala jer sam u polufinalu izgubila. Htjela sam direktno ući, volim taj „častan put“. Rekla sam Dorianu da me nitko ne treba izglasavati, da bi radije s njim igrala „ruku na ruku“, pa tko pobijedi, neka ide u finale. On mi je prišao i rekao da ne uzimam to toliko srcu, da će porota odlučiti za osobu koja je 90 dana bila što je trebala biti i bila pravi „survivor“. Uvjerio me da će sigurno izabrati dobro i eto, stvarno je tako ispalo.

Riječ je o natjecanju, ali stekao se dojam da ste se međusobno bili u dobrim odnosima.

Kad smo počeli s četvrtfinalnim borbama, kad smo morali igrati protiv svojih u plemenu, ja sam se baš izgubila. Dosta njih je, recimo to tako, „dobilo krila“, bilo im je fora što igraju sa svojima. Meni je bilo jako neobično, imala sam jako ču-

dan osjećaj. Bilo mi je čudno igrati protiv nekoga moga, s kim sam do jučer bila prijateljica, a sad mi je rival na terenu. Mene je to baš opterećivalo, stvaralo mi je pritisak. Ušla sam u četvrtfinalnu borbu s grčem, kao da igram protiv sestre. Nisam se nikako mogla sto posto opustiti. Onda sam vidjela da je svima to normalno, čak je nekima bilo i zanimljivo. Pa sam sama sebi rekla – što ti je? U polufinalu sam se odlučila igrati, opustiti, tek mi je tada popustio taj grč i bilo je bolje. Jako je neobično kad nakon skoro 80 dana što si igrao protiv crvenog plemena, ekipe koju si vidio kao protivničku, odjednom igraš protiv nekoga tko ti je srcu drag. A zaista smo svi postali prijatelji, obitelj, ipak je to 90 dana koje smo provodili 24 sata zajedno. Neobično, prezanimljivo, ali bez ikakvog negativnog žara. Svi smo se podržavali kad bi izgubili, a i kad bi pobijedili.

Luku i vas su nazvali „mamom i tatom“, kakav je osjećaj bio natjecati se u finalu protiv bliske osobe?

Što se tiče samog finala, ja sam od samog početka govorila kako bih voljela s najboljima biti u finalu. Nisam bila od igrica – idem sad dovesti nekog, recimo tako, lošijeg igrača do finala, pa da sam ja sigurna. Vjerujem da ti karma uvijek vrati, kad-tad. U životu nisam od toga također. Bilo mi je drago jer Luka je

stvarno od samog početka bio jako dobar igrač, jako kvalitetan, izdvajao se. Bila sam toliko sretna što sam došla u finale s njim, iako je muškarac, nije lako s muškarcem biti u finalu. Znamo da imaju neke predispozicije puno bolje i jače od žena. Ali, uvijek volim „pucati na veće planine“, to mi je čak bio izazov. Dala sam 200 posto, rekla – nek’ mi danas ide i druga noga ako treba, ali izgorjet ću na terenu! Nisam imala neku nervozu koju sam mislila da ću imati, nisam bila negativno uzbuđena, nije me „pojela“ trema. Stvarno sam bila dobro. Ali ta prva igra mi je nekako presudila, vodio me 4:2, vratila sam na 4:4, dobio je 5:4, “u bobu“. Drugu sam borbu dobila 4:0, stvarno mi je išla od ruke. Treća igra je donijela promjenu u gađanju, u tom mi momentu to nije leglo, kad sam vidjela da mi ne ide, već sam glavom tonula. Ni za čim ne žalim, sve bih ponovila, ništa mi nije krivo. Drugo mjesto je super, svi mi koji smo došli do finala smo 90 dana bili na otoku. Došli smo do kraja, odigrali smo svu igru, za mene smo svih četvero pobjednici jer smo stigli do zadnjeg dana i preživjeli.

Dosta se pričalo o vašem odnosu s Lukom, je li tu stvarno bilo iskrica? I je li vas počastio večerom kao što je obećao?

Večera je bila, naravno, održao je svo-

je obećanje. Mogu samo reći da Luka i ja od samog početka imamo neko lijepo prijateljstvo. U početku je bio tih, samozatajan, ali kako je vrijeme prolazilo stvarno mi je bio sve draži i draži. Rekla sam sto puta da bih takvog momka voljela imati i za prijatelja vanka. Tu smo ja i on koji nekako sve to držimo po strani, van svih novina, volimo svoju privatnost. Ali ako jednog dana bude nešto, Bože moj, znat će se! (smijeh)

Jeste li u kontaktu s drugim natjecateljima, čujete li se ili vas je obuzeo „stvarni“ život?

Često se čujemo, Luka i ja smo non stop u komunikaciji, Dorian također, Matea, ma i s „crvenima“ se čujemo! Doduše, ovo je možda više neki post-sindrom faljenja. Mi smo svi došli doma kao da nas je netko bacio u neki drugi svijet, pa se dopisujemo kako nam je. Fali nam more, tišina, fale mi „plavci“, „crveni“, ljudi s kojima sam svakodnevno bila. Ovo je sad sve nešto novo, neka rutina koju trebaš prihvatiti, a mi se zapravo čujemo da olakšamo jedni drugima. Pitamo se – je li tebi ovako, meni se stalno spava, je li se tebi stalno spava? Bili smo i na druženju u Zagrebu, uskoro ćemo i na druženje u Beograd, tako da smo stvarno svi ostali u predivnom odnosu, oba plemena. Imam sigurno prijatelje za cijeli život.

Kako su vas dočekali vaši najbliži?

Imala sam, ja mislim, najluđi i najbolji doček od svih Survivora. Prije svega doček na aerodromu, s transparentima, balonima, bengalkama… Bilo je pedesetak ljudi, nešto nestvarno za mene, nešto što možeš osjetiti jednom u životu. Nakon toga smo išli doma kao u nekoj povorci, osjećala sam se kao da idem na pir! (smijeh) Došli smo ispred kuće, dočekao me također niz bengalki, vatromet, ljudi, baloni. Bili su barski stolovi, bilo je meze, svega, stvarno prekrasno. Kad vidiš obitelj na okupu, kad vidiš svoje, mamu, tatu, sestre, najdraže i najbolje prijatelje, cijela fitness ekipa s kojom treniram je bila tamo… Ne mogu objasniti te osjećaje, jedinstveni su. Što sam tad doživjela ne mogu objasniti, kao što nikome ne mogu objasniti sam Survivor. Bilo je prekrasno, srce mi je ispunjeno i mogu biti presretna što imam takve ljude oko sebe u životu.

Imate i veliku podršku cijelog Dubrovnika, sugrađani su intenzivno pratili Survivor i navijali.

Nisam imala taj dojam, bili smo u svojevrsnoj karanteni dok se finale emitiralo, bila sam u Dubrovniku, ali najviše doma jer nisam htjela da me ljudi vide. Ali tek unazad nekoliko dana sam počela izlaziti u butigu, na benzinsku, i mogu reći - to je nevjerojatno. Stalno riječi

podrške, riječi hvale. Lijepo mi je što se mogu tako osjećati, što sam tako prikazala Grad i na kraju krajeva i samu sebe. Kakva sam bila u showu, takva sam i vanka. Drago mi je što su ljudi sretni i zadovoljni. Imaju milijun pitanja, ne vjeruju da spavamo stvarno na podu, da nemamo ništa za jesti, baš je zanimljivo slušati pitanja, a i davati odgovore.

Nekima ste sigurno i uzor.

Primila sam nevjerojatan broj poruka podrške. Javilo mi se dosta djece, to mi je jako drago. Vidim da sam ih motivirala da u životu ne odustaju, da se bore za ono što žele i da u konačnici svoj cilj i ispune. Voljela bih sve te mlade usmjeriti u neki sport, poslati jaku poruku da se u životu bore. Nebitno zapravo je li to neka sportska strana života ili neki drugi izazov, bitno je vjerovati u sebe. I imati želju, koja je najbitnija od svega.

Bili ste u prošloj sezoni, pa u ovoj sezoni, možemo li vas očekivati u nekoj od sljedećih sezone?

To me često pitaju, vrlo rado bih se vratila, ali ne vjerujem da bi ikad više imala ovoliki žar, ovoliku želju koju sam imala. To je bilo nešto što je bilo luđački, što sam ispunila. Sad mi je sve ravno i lijepo, oko mene su leptirići, sve mi je šareno! Ali da dobijem poziv, sigurno bih opet pristala.

Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Ponos i predrasude

U povodu Dana Hrvatske vojske, predsjednik države je nagradio i pohvalio 150 zaslužnih pripadnika Oružanih snaga. Tom prigodom je upozorio javnost, kako nema dovoljno opreme, tehnologije, a časnika i dočasnika ima duplo više nego vojnika. Navodno doktora znanosti imamo više nego vojnika. I kako ćeš tako dalje? A Rusi zveckaju oružjem!

Strah od ruske opasnosti, otklonio je ubrzo naš premijer najavom uvođenja tečajeva vojnih vještina od iduće godine. To će bit doprinos Hrvatske, što NATO-u, što hrvatskoj mladeži, kojih se lani u vojsku prijavilo više od 400. Opozicija zamjera premijeru, što mu je tijekom Domovinskog rata jedini doprinos bio, njegovo nesebično grickanje kroasana u Parizu i Briselu. Pa dobro, to što nije služio nikakav vojni rok zbog anemije, ne znači da on ne brine za našu sigurnost. Jedino je nepoznanica, zašto baš zbog Rusije; osim ako Hrvatska ne sprema napad HV-a na Rusku Federaciju? U tom slučaju mu predlažu vojnu obuku za onih 700 tisuća glasača koji glasaju za HDZ, pa neka navale na Ruse. A neki su mu, onako neprilično (i utuživo!), spomenuli jednog lajavog kućnog ljubimca i mamu. Sačuvaj Bože! Pripovijedali su nama naši stari, kako su u nekadašnjim ratovima bogati davali volove, a siromašni - sinove. Slabo su tad znali imena političara i ministara, ali znali su dobro, da u miru djeca pokapaju očeve, a u ratu očevi pokapaju sinove! A bogati se ionako za sebe/svoje pobrinu, pjevale su mlađe generacije. Obilježavanje Tijelova počelo je u 13. stoljeću, kad se Augustinskoj redovnici (poslije svetoj Julijani) iz samostana kod Liegea u Belgiji, dok je gledala puni mjesec, prištampala nekakva - mrlja. Puni mjesec je redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju na njemu k’o svetkovinu, koja Crkvi baš nedostaje. Časna je onda nekako nagovorila mjesnoga biskupa Roberta de Thorotea, da u svojoj biskupiji uvede ovaj blagdan. Poslije je ideja prihvaćena i od Pape Urbana IV, koji je uveo novi blagdan u cijelom Katoličkom svijetu.

Čudno je da naši, država i Crkva, nisu bolje koordinirali blagdane. Tijelovo i Dan državnost na isti dan! Kako čovjek može stić na procesiju kroz Grad i Svetu misu, i Svečanu akademiju u jednom danu? A mogli smo lijepo praznike slaviti pojedinačno i četvrtak i petak, a onda uobičajeno plandovati u Subotu i Nedjelju.

A kako bi podsjetio građanstvo, da ni datum ovoga državnog praznika nije uklesan u kamenu, predsjednik države je pojasnio, da zapravo nismo slavili Dan državnosti, nego dan koji nam oni pokušavaju nametnuti kao praznik; stranačka fešta i spomendan Hrvatskog sabora. Dan poslije, odlično koordinirano, u Povorci ponosa, očito siti radosti među svoja četiri zida, brojni članovi istospolnih zajednica i njihovi štovatelji, prošetali su Zagrebom iskazujući svoj ponos. Bezgrešni aktivista s razglasom tražio je da se obrate, nazvavši njihov ponos - smrtnim grijehom.

Većina očevidaca su bili tolerantni i bez predrasuda. Jedini što su neki kurijozni tražili da im se objasni, na što su oni zapravo - ponosni? E da, i za što skandiraju za Palestinu? Znaju li oni, da bi HAMAS ugledu na ostale islamske zemlje, svi njih bacio s vrha zgrade? Ili da nas malo modernizirano - objesio! Umjesto odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom udarne bušilicetorne, dubrovačkog borca s vjetre njačama, čeka suđenje na dubro vačkom Općinskom sudu. Prema tužbi Državnog odvjetništva, te rete ga što se trsio uzurpirati već uzurpirani dio pomorskog dobra ispod vile Elite, kako bi omogućio običnom pučanstvu prolaz do mo ra, a znajući da kupališta pripada ju samo povlaštenom sloju Hrva ta iz zemlje i inozemstva. Tražit će barem uvjetnu kaznu zatvora, ali i odštetu od 25 tisuća eura oštećenom trgovačkom društvu Royal Hotel. O ovoj temi se kratko pričalo po gradu.

Poklopilo se baš s vjenčanjem godine, sina planetarno poznatog škotskog pjevača, koji je oženio lijepu Amerikanku, hrvatsko-hercegovačkih korijena i slavnog prezimena Artukovich. Osim sad već bivšeg prezimena, mlada ima i odgovarajuću tetovažu hrvatskog grba, s prvim bijelim poljem. Istu onakvu šahovnicu, k’o na Crkvi sv. Marka.

Kaže, u spomen pokojnom đedu, koji je ni kriv ni dužan bjež’o iz Molunta u Italiju, pred komunistima pedeset treće. Naravno da to nije onaj Artuković, koji je bjež’o iz Hrvatske četrdeset i treće, a bio ministar pravosuđa i bogoštovlja, a onda i unutarnjih poslova, do sloma NDH-zije. Samo su imali isto prezime. A korijeni mogu izgledat slični, ali i drugačiji; k’o korijen hrena i repe.

U svijetu u kojemu su baloni simbol proslava i radosti dokoličara, jedna zemlja je odlučila balone, ispunjene helijem koristit iza prijevoz smeća zrakom. U svojem najnovijem potezu ‘diplomacije’, vlada Sj. Koreje je uz pomoć sjevernog vjeflotu balona preko granice u Južnu Koreju, ne s porukama mira ili ljubavi, već s komunalnim otpadom, smećem. Slično nastojanju Crne Gore i Albanije, da s nama podijele dio smeća, samo pomoću morskih struja,

Ali taj dosta inventivan način zbrinjavanja otpada, nije se svidio građanima korejskoga juga, dok su u nevjerici gledali slijetanje smrdljivih balona. Neki su se zezali kako je to ‘najnoviji izvozni proizvod’ Sj. Koreje, dok su drugi to nazvali jedinom ‘kulturnom između dviju Koreja u zadnje vrijeme.

Jer, letjeli su nedavno, uz pomoć južnog vjetra i baloni s juga na sjever. Doduše, bili su puni humanitarne pomoći rodbini u Sj. Koreji; od robe, keša i grickalica, pa do muzike snimljene na USB sticku. Sve zabranjeno, zakonski.

Piše Mario Klečak

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Hrvoje i Niko - korak po korak, Lapadom lako ukorak

Ema i Lucija - u pravom prijateljstvu sve je uvijek bez dilema

Ante i Srećko - dva brata u istom gradu ne stanuju, tim se više svakom susretu raduju

Ina i Rafaela - ljepši je i sunčan dan kad i frešku ariju “nudi” Porporela

Matea i Mirna - “palo” je kupanje, potom i spenze kupovanje

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Lucka i Nika - s dragom tetkom u Grad poći voli djevojčica lijepa k’o slika

Doris, Tea i Leo - mališan u kolicima mirno spava, ljubav ga čuva prava

Bruna i Antonio - put ih je oko Babinog Kuka vodio

Eko i Lala - nema do Gruža, prijateljima prigodu za susret pruža

Mara i Niko - odlično znaju vrijednost izreke “Svuđe pođi, ali doma sretno dođi!”

Boro, Tonći, Iris, Mato i Mirko - društvo se nikad ne tuži na vedru i spretnu konobaricu koja ih s osmijehom služi

Daniela i Diana - u hladu uživaju i sjede, dobro znaju blagodati tende

BELGIJSKI PAROBROD

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

‘Leopoldville’ je prevozio kolonizatore i njihova

bogatstva, sudbina mu je namijenila težak kraj, a Dubrovnik je posjetio

samo jednom

Prvi i jedini posjet gradu dogodio se 1. rujna 1937. godine sa 183 putnika i 240 članova posade

Belgijski brodar Compagnie Belge Maritime du Congo posjedovao je nekoliko brodova u svojoj zanimljivoj putničko-teretnoj floti specijaliziranoj za održavanje redovne pruge iz Antwerpena prema lukama Matadi i Boma, u njihovoj tadašnjoj afričkoj koloniji Belgijskom Kongu. Jedan od njih je bio i LEOPOLDVILLE, peti od ukupno šest brodova istoga imena koji su neumorno plovili vodama Atlantskog oceana prevozeći belgijske kolonizatore i njihova silna bogatstva koja su oni tamo stoljećima stjecali.

LEOPOLDVILLE je kao novogradnja broj 623 zaplovio u kolovozu 1929. iz brodogradilišta James Cockerill u belgijskom Hobokenu- Antwerpen, dok je godinu dana ranije u francuskom St. Nazaireu izgrađen i brod blizanac imena

ALBERTVILLE . Bili su to brodovi od 11300 bruto tona, dugi 146 i široki 19 metara. Dva John Cockerill 8 cilindarska parna stroja četverostruke ekspanzije i ukupne snage od 1019 KS

su ih preko dvije propele pokretale brzinom od 16 čvorova.

Sve do 29. srpnja 1940. plovili su na svojim redovnim prugama, a tek su povremeno bili unajmljeni i na kružnim putovanjima. Oba su broda preuređena koncem 1936. godine Antwerpenu, kada su ostali bez jedne od svoje dvije nadaleko prepoznatljive ciminjere. Nakon njemačke okupacije Belgije, kao saveznički brodovi u Liverpoolu ušli su u sastav bri-

LEOPOLDVILLE je posjetio Dubrovnik

1. rujna 1937. sa 183 putnika i 240 članova posade. To mu je ovdje ostala jedina zabilježena posjeta kojom se pridružio eliti najpoznatijih svjetskih brodova koji u svojim kružnim putovanjima diljem svijeta nisu propustili priliku posjetiti i naš grad.

LEOPOLDVILLE je

na 5 milja od francuske obale naletio na njemačku podmornicu koja ga je sa samo jednim precizno ispaljenim torpedom poslala na morsko dno. U njemu su živote izgubile 802 osobe, među kojima i 763 američka vojnika, dok je ostale spasio britanski razarač HMS BRILLIANT.

tanske ratne mornarice za koju počinju ploviti kao transportni brodovi.

SUDBINA MU JE ODREDILA TUŽAN KRAJ

Nažalost, već u prvim plovidbama u lipnju 1940.

ALBERTVILLE u francuskoj luci Le Havre potopili su njemački bombarderi, dok je LEOPOLDVILLE uspješno plovio gotovo do samoga konca rata. U plovidbi iz Southamptona prema luci Cherbourg u samoj božićnoj noći, 24. prosinca 1944. oko 18 sati, prevozeći 2235 američkih vojnika, LEOPOLDVILLE je na 5 milja od francuske obale naletio na njemačku podmornicu U-486 (zapovjednik Oberleutnant Gerhard Meyer, star 29

godina) koja ga je sa samo jednim precizno ispaljenim torpedom poslala na morsko dno. U njemu su živote izgubile 802 osobe, među kojima i 763 američka vojnika, dok je ostale spasio britanski razarač HMS BRILLIANT. Dugo je američka Vlada zataškavala nesmotreni gubitak toliko mladih života koji su službeno proglašeni nestalima u ratu (Missing in Action). Slučaj je uspješno prikrivan sve do 1984. godine, dok je prava istina o ovoj velikoj tragediji objavljena tek 1996. godine.

DANAS JE PODVODNA ATRAKCIJA

Zanimljivo je da je samo tri mjeseca nakon potapanja LEOPOLDVILLEA, podmornica U-486 stradala s kompletnom posadom od 48 ljudi kod norveškog Bergena. Od 1996. olupina broda LEOPOLDVILLE postala je čestim ciljem podvodnih ronilaca. Brod lijevo bočno leži na svega 5 milja daleko od Cherbourga (Francuska) na muljevitom dnu i relativno je dobro očuvan.

LEOPOLDVILLE je posjetio Dubrovnik 1. rujna 1937. sa 183 putnika i 240 članova posade. To mu je ovdje ostala jedina zabilježena posjeta kojom se pridružio eliti najpoznatijih svjetskih brodova koji u svojim kružnim putovanjima diljem svijeta nisu propustili priliku posjetiti i naš grad.

LOV NA OLIMPIJSKO ZLATO

Izbornik Tucak objavio širi popis uoči Pariza, na njemu je ponovno najtrofejniji hrvatski vaterpolist!

Ova će godina biti upamćena po održavanju sva tri velika vaterpolska natjecanja, kada su reprezentacije u pitanju. Nakon srebra na Euru u Dubrovniku i Zagrebu, a potom, naravno, svjetskog zlata u Dohi, slijedi pariški izazov

Piše Rafael Barkiđija foto Igor Kralj, Grgo Jelavić/Pixsell

„Moj jedini cilj je uzeti to zlato, onda mogu u penziju” – riječi su koje je u više navrata i različitim varijantama izgovarao izbornik Tucak, a time se može sumirati i ambicija hrvatske vaterpolske reprezentacije uoči Olimpijskih igara. U Pariz putuje europsko srebro i svjetsko zlato, što opravdava velika očekivanja – kako Barakuda, tako i javnosti.

Muški vaterpolski turnir u Parizu počinje 28. srpnja. Hrvatska je smještena u skupinu A, gdje su Italija, Rumunjska, Grčka, SAD i Crna Gora. Drugu skupinu čine Australija, Srbija, Francuska, Mađarska, Japan i Španjolska. Četiri najbolje reprezentacije iz svake skupine izborit će četvrtfinale. Do tada izabranici Ivice Tucka imaju još vremena za pripremu. Klupske sezone završavaju, a time počinju reprezentativne radosti i brige. Izbornik je već odredio i širi popis, 22 kandidata.

NAKON VIŠE OD TRI GODINE VRAĆA

SE VLASNIK 20 REPREZENTATIVNIH MEDALJA!

Doček dubrovačkih osvajača zlatne olimpijske medalje na Stradunu iz 2012. godine.

Ime o kojem se na širem popisu najviše govorilo je definitivno Maro Joković. Legendarna dubrovačka ljevica kraj reprezentativne karijere objavila je koncem 2021. godine, kada su se zbrajali svi mogući uspjesi s Hr-

vatskom. Osvojio je ukupno 20 medalja, od toga jedno olimpijsko zlato, dva svjetska i jedno europsko. Evo ga sada, ponovno na popisu. Doduše, širem, ali teško je za povjerovati da Ma-

Maro Joković nakon osvajanja olimpijskog zlata protiv Italije u finalu u Londonu, 2012. godine

ro Joković na kraju neće biti i unutar užeg popisa.

Joković je trenutno član dubrovačkog Juga, u kojem nastupa treći put. Igrao je do 2013. godine, kada prelazi u Pro Recco, u kojem ostaje dvije godine, pa se opet vraća u Jug. U Dubrovniku igra tri ipo godine (2015-2019), pa odlazi najprije u Olympiacos, a potom i Bresciju. Treći put u Jug se vratio 2021. godine. Ukupno je u karijeri osvojio impresivnih 59 trofeja.

„Svi znamo tko je i što je Maro Joković i koje su sve njegove vrline, kvalitete. Osobno sam bio s njim u kontaktu i prije Europskog prvenstva u Dubrovniku i Zagrebu, kao i prije Dohe i Svjetskog prvenstva. Međutim, određene su okolnosti utjecale tada da na njega u tom trenutku nismo mogli računati. Zapravo, Joković je tada baš, uoči Dohe imao i zdravstvenih problema. Nakon Dohe smo se ponovo čuli i dogovorili na vjerujem obostrano zadovoljstvo. Hrvatska reprezentacija s Marom Jokovićem i bez njega, jasno je kao dan da nije ista priča. Jasno, to ne znači da je ikome sada, uoči priprema zajamčeno mjesto u reprezentaciji, odnosno među 13 koliko ih ide na turnir u Parizu. Svi su oni u potpuno rav-

nopravnom statusu kandidata i morat će se izboriti za mjesto u momčadi. Oduvijek sam tvrdio da momčad ne čini 13 najboljih igrača-pojedinaca, već ona 13-ica koja čine najmoćniji kolektiv” – naglasio je izbornik Tucak na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen širi popis. Uz to, Tucak je na toj konferenciji obznanio kako ostaje hrvatski izbornik sve do 2028. godine.

Osim Jokovića, pozvano je još nekoliko Dubrovčana. Kapetan Juga, vratar Toni Popadić, potom Marko Žuvela (Jug), Loren Fatović (Jadran) i Filip Kržić (Jug). Iz redova dubrovačkog kluba tu su još Franko Lazić i Rino Burić.

Cijeli širi popis hrvatske vaterpolske reprezentacije. Vratari: Marko Bijač, Toni Popadić, Mate Anić, Mauro Ivan Čubranić. Centri: Josip Vrlić, Ivan Krapić, Luka Lončar, Antonio Dužević. Bekovi: Rino Burić, Matias Biljaka, Marko Žuvela, Luka Brnetić. Napadači: Loren Fatović, Andrija Bašić, Filip Kržić, Konstantin Kharkov, Franko Lazić, Zvonimir Butić, Ante Vukičević, Luka Bukić, Maro Joković, Jerko Marinić-Kragić. Stučni stožer: Ivica Tucak, Jure Marelja, Renco Posinković, Pero Kuterovac, Igor Pezelj i Damir Luketić.

POVIJEST JE ISPISANA

Prvi put ikada Jugaši

su

najbolja momčad u Hrvatskoj!

Plivački klub Jug je pod vodstvom trenera Frane Ćirka osvojio ekipno prvo mjesto. Veliki uspjeh kluba, za kojeg su na tom natjecanju nasupili Vlaho Nenadić, Juraj Barčot, Mario Šurković, Andrej Stojanovski, Bruno Tošović i Đivo Baletin.

“Kada sam krenuo s radom u klubu 2016. godine, krenuli smo u C razredu plivanja. Malo po malo, probijali se do prvog ranga. Četvrta je ovo godina da smo na postolju. Bili smo dva puta treći, potom drugi, i ove godine naslov. Nije da smo očekivali, ali spremili smo se. Svaka čast. Momci su plivali vrhunski, sve su dali od sebe, bodrili se. Povijesni uspjeh jer Jug nije nikad ekipno bio prvi u državi, ni u Hrvatskoj i u Jugoslaviji”rekao je trener Ćirak, koji nije mogao sakriti zadovoljstvo nakon ovog velikog uspjeha. Već neko vrijeme klub iz Gruža bere plodove odličnog rada. Skupljaju se medalje na domaćim bazenima, nastupa se i na najvećim svjetskim smotrama, a ni olimpijske ambicije viiše nisu nešto nerealno. “Najviše sam ponosan što smo od našeg prvog ekipnog postolja, 2021. godine, imali kompletnu smjenu generacija, pa smo se uspjeli održati u vrhu usprkos svemu. Dokaz da se dobro radi. Čestike svima u klubu” - zaključuje Ćirak. Sljedeća prilika za nove uspjehe i rekorde je na Europskom seniorskom prvenstvu u Beogradu, koje se održava od 17. do 23. lipnja. Na njemu će nastupiti Juraj Barčot, koji je nakon Sanje Jovanović, prvi predstavnik Juga na nekom od najvećih seniorskih natjecanja. Plaman na istog je već sam po sebi veliki uspjeh. Na europske avanture odlazi i Vlaho Nenadić, koji je pozvan na Europsko juniorsko prvenstvo u Vilniusu u Litvi. Održat će od 2. do 7. srpnja.

Piše Rafael Barkiđija foto PK Jug

Policija u Kominu uhitila muškarca osumnjičenog

za teško ubojstvo

u pokušaju

, prijetnju i napad

na službenu osobu

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u suradnji s policijskim službenicima Policijske postaje Ploče, dovršili su kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo uhićenjem 36-godišnjeg hrvatskog državljanina osumnjičenog za niz kaznenih djela i to teško ubojstvo u pokušaju, prijetnju, pokušaj nanošenja teških tjelesnih ozljeda i napad na službenu osobu.

Naime, osumnjičeni 36-godišnjak je pod utjecajem alkohola, u nedjelju, 2. lipnja, oko 19,30 sati, ispred obiteljske kuće u mjestu Komin, nakon ranije prepirke, počeo vikati na članove svoje obitelji i bacati kamenje prema kući u kojoj zajednički žive.

Kada je ga je jedan od članova obi -

telji pokušao smiriti, osumnjičeni ga je fizički napao udarcem u glavu, nakon čega ga je pokušao smiriti drugi član obitelji kojeg je osumnjičeni također fizički napao, gušeći ga rukama oko vrata, uslijed čega je oštećeni izgubio svijest. Tijekom trajanja navedenog sukoba osumnjičeni je svim članovima svoje obitelji u više navrata prijetio smrću, a prilikom intervencije policijskih službenika iste je fizički napao i pri tom ih lakše ozlijedio. Vrlo brzo je uhićen i uz primjenu sredstava prisile doveden u prostorije policije.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni 36-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Razriješen niz krađa u Župi , krim istraživanjem utvrđeno kako je za

sve kriv mladić (24)

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Postaje granične policije Gruda razriješena su tri kaznena djela krađe počinjena u posljednjih desetak dana na području Župe dubrovačke.

U prvom se slučaju radilo o krađi motocikla dubrovačkih registarskih oznaka počinjenoj tijekom noći s 20. na 21. svibnja. Motocikl je, s ključem u bravi, bio parkiran ispred obiteljske kuće u mjestu Buići, a u prostoru  ispod sjedišta se nalazila kaciga i prometna dozvola, vlasništvo 48-godišnjaka. U drugom se slučaju radilo o krađi triju skupocjenih sunčanih naočala i novčaniku u kojem su se nalazili osobni dokumenti, bankovna kartica i novac, sve u vlasništvu 45-godišnjaka. Krađa je počinjena u noći s 21. na 22. svibnja, a spomenuti predmeti su otuđeni iz nezaključanog osobnog vozila koje je bilo parkirano ispred obiteljske kuće također u mjestu Buići. U trećem je slučaju tijekom noći 23. na 24. svibnja ispred dvorišta obiteljske kuće u Čibači otuđen električni romobil u vlasništvu 23-godišnjaka. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je sva tri kaznena djela počinio 24-godišnjak koji je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

GOVORI GOVORI

Govori govori pa opet govori

Recitira zatim piše piše piše

Jedino o sebi sve više i više

Riječi riječi riječi puni svi ȍtvori

Kada sobu zrači pa prozor òtvorī

Riječi smjesta prhnu hitro odjezdiše

Nestanu u zraku pozoblju ih kiše

Soba prazna svijetla ni „a“ da prozbori

Brže papir zgrabi i olovku zatim

Piše a ja šutim s njim se ne inatim

Knjižnice prepune nema više mjesta

Za tolike knjige no pisac ne presta

Sad prazne bjeline nude kompjutori

Konteso ako sve u ratu ne zgori

31/5/22

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Bolje se naći i na stranputici, nego – u ćorsokaku.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U sjećanje na pokojne kolege Draška Milojevića i Melka Dendera, maturanti gimnazije IV a, generacija 1971.g.: Ivana, Nada, Marina, Anuška, Mari, Anita, Jadranka J., Slave, Jadranka P., Jelena Meri, Andro i Neven, umjesto cvijeća prilažu 130 €;

U spomen na dragoga Nermina Zelentrovića, 75 € prilaže obitelj Miljas;

U spomen na dragoga Vlaha Dundića, 75 € prilaže obitelj Miljas;

Umjesto vijenca spomen na Vlaha Dundića, supruga naše kolegice Božice, REOR d.o.o. Prilaže 100 €; Umjesto vijenca u spomen na gospodina Vlaha Dundića, supruga Božice Dundić, 50 € prilaže Paolo Mennea; U spomen na pok. Dušanku Kostić, sestru naše Dube, umjesto cvijeća, 50 € prilažu kolege iz IUC-a; Umjesto vijenca za pok. oca naše drage Leone, učenici i učiteljica 3e razreda O.Š. Župa dubrovačka prilažu 130 €; U spomen na pok. Andra Tolju, umjesto vijenca, LIDIJA d.o.o. prilaže 100 €; U spomen na pok. Ivana Ančića, djelatnici citologije O.B. Dubrovnik prilažu 80 €; U spomen na pokojnu Borinku Ivanković, umjesto cvijeća, 60 € prilažu obitelji Miha Soljačića i Jerke Kalinić; U spomen na dragog prijatelja Pera Vareš, 200 € prilažu njegovi Doljani i igrači Prstena : kapetan Svetac, Moškov, Mijo, Božo Marin, Čago, Mali Končić, Davor, Željko, Dario i Marinko Rudilo; Mario Balić-donacija u humanitarne svrhe 40 €; Donacija u humanitarne svrhe – Pizzeria Papillon 75 €; Donacija u humanitarne svrhe - Caffe bar Belfast 40 €;

maslina

Stanari zgrade Zlatni potok 5 i 7, u spomen na pok. Pera Vareza, umjesto cvijeća prilažu 140,00 EU

S K A N D I N A V K A

amaterski sport, narod, erotičar, trg, mili, Erika, oko sokolovo, ET, Nonina, ovoliko, ep, zdravo, uz, R, lole, Zoka, ahar, Ilok, Alpe, Tir, Lion, raž, Ann, Nabu, M, KI, OT, T, atel, viva, tu, orati, Mosor, kravate, bageri, U plavetnilo, o j, SIK, iskazivanje, ijar, tim, borik, janovič, Murina.

AUTO / MOTO

Opel Corsa 1.2 99. godište, u voznom stanju. Može i za dijelove, ali u cijelosti. nije registrirana. 097/661 6033

Prodajem Mercedes170 A, 2004.g, prešao 195000 km. Mob: 097/ 661 60 33

Prodajem WW Polo 1,2, 47kw, benzinac, metalik boja, 2004,g. Prešao 130000km u dobrom stanju, neregistriran. Mob: 098 363 160

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem novouređeni stan 35 m2 u Zagrebu na duže vrijeme, Harambašićeva 42, osigurano parkirno mjesto. Pogodno za jednu osobu, eventualno dvije. Mob. 098-9393-669.

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098 679 111

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 kvadrata, istočna strana Mljeta i pogled na mljetski kanal. 091 915 9145

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZATON - DVOSOBAN

STAN U IZGRADNJI

69 M2 - 225.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098 747 183

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946

Prodajem kuću u Rožatu, 119

mljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko ze-

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Poklanjamo modne lutke (torza) za butike, krojačice, KUD-ove. Mob: 0958090993

Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 200 Eura. 0958090993

Kupujem starinske ručno klesane predmete od kamena i ostale zanimljive stare kamene stvari. Ponudite ako nešto imate. Mob. 097 670 7137

Kupio bih stari kameni puca. Mob. 097 670 7137

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. Mob. 098 765 757

Vrtlarstvo radovi: uređivanje okućnica, vrtova, đardina, košnja trave i slično. Mob. 091 614 3946

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skida-

nje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 3.6. do 9.6.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 10. 06. do 16.6.

preminuli

STANE BAZDAN 1940

ANDRO TOLJA 1950

NIKŠA TOLJA 1983

MELKO DENDER 1952

LJUBICA TOMAŠ 1939

BOSILJKA GOIĆ 1938

ĐURO KULAŠ 1938

NERMIN ZELENTROVIĆ 1967

ĐURO BURĐELEZ 1933

IVO METKOVIĆ 1964

KRISTO METKOVIĆ 1946

VLAHO DUNDIĆ 1966

MUHAMED MUSTAJBAŠIĆ 1948

MIRJANA OCOKOLJIĆ 1932

MARKO TAPALOVIĆ 1940

DARKO PREBISALIĆ 1962

JOSIP BARIŠIĆ 1930

ANA MERČEP 1938

NEDJELJKA ĐUKAN 1936

HIT U STUDENTSKOM DOMU

Roboti preuzeli ulogu pomoćnih konobara, zaposlenici i gosti oduševljeni

Restoran Academia u Studentskom domu ima nove zaposlenike! Riječ je o dva robota koji su uz pomoć postali i svojevrsna atrakcija

“Sa željom da olakšamo komunikaciju s kuhinjom našem osoblju, našim konobarima nabavili smo dva robota koji će obavljati poslove pomoćnog konobara. Nakon početnog iskustva ovih par dana, mogu reći da su naši konobari jako zadovoljni da su dobili poja-

čanje. Jako su se dobro uklopili sa zaposlenicima, svi su im dali drugačija imena”, priča ravnatelj Studentskog doma Marko Potrebica.

A roboti su vrlo korisni, pa se tako koriste za donositi hranu iz kuhinje, ali i odnošenje suđa na pranje.

“Postali su apsolutna atrakcija, naši studenti se rado s njima slikavaju, izazivaju čuđenje jer su prvi u gradu, postali su na neki način photo point u Studentskom domu”, kaže Potrebica i dodaje ako bude potrebe - naručit će ih još.