Dubrovački dnevnik br. 197

Petak, 31. svibnja

Feljton“Zagonetka pobjede” u ovom broju Dubrovačkog dnevnika

dubrovackidnevnik.net.hr

Petkom i svetkom atento godina V. / broj 197 / 2024. / issn 2718-3742

stranica 38

Na svojoj koži sam naučio kako se uspješno provode projekti stranica 14

Uvala Sumartin ove sezone će biti prazna, objekti neće raditi stranica 4 Organizirano stanovanje u Blatu daje odlične rezultate stranica 16

Svjesna sam da moram biti primjer djevojčicama koje me prate stranica 22

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić/PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Buzara s kečapom

Piše Vjera Šuman

Nel Pavletic/PIXSELL

Možda ću vas iznenaditi, ali u Hrvatskoj je kampanja u punom finišu pred izbore. O tome nešto više znaju birači HDZ –a jer jedino oni, doista, ozbiljno vode kampanju, obilaze Hrvatsku i maksimalno rade na motiviranju svojih birača. S Plenkijem na čelu liste očekuju uhvatiti pet ili šest mjesta za svoje ljude u Europskom parlamentu. I stvarno su se stavili. Za razliku od njih, SDP nešto tu i tamo prozbori, točnije jave se oni koji su na listi, bez imalo ozbiljne potpore svoje stranke koja po svemu viđenom, nije ni čula da se odvija neka kampanja. Nisu puno bolji ni drugi. Svi su uvenuli i ispuhali se, od netom završenih domaćih izbora, koji nisu, usprkos rastu koji su doživjeli na Zokijevim krilima, donijeli očekivane rezultate. Peđa kao totalni komunikacijski patuljak, mogao je i morao izazvati pozitivni šok i nadu svojih birača jedino i isključivo svojom ostavkom. Ali je i dalje u fazi ‘piškit ću, kakit ću’. Usprkos tome što su u Europskom parla-

mentu najaktivniji, s vidljivim rezultatima, bili upravo SDP -ova zastupnica Borzan, Picula i Matić, stranka nema snage pospremiti nered u svojim redovima i pokazati kako su tu i kako nekog vraga rade. Aktivnosti ne fali Bartulici iz ‘Imovinskog pokreta’ koji svojim kontroverznim izjavama puni medijski prostor, sasvim prikladno, radeći na vidljivosti koja može i vrlo vjerojatno hoće donijeti glasove i osigurati mu visoka primanja i lijepu budućnost. Da je ostao u Americi, takvu apanažu nikad ne bi mogao osigurati. S druge strane, za mentalno zdravlje svih nas ostalih, bit će ugodnije kad taj gospar svoja trkeljanja nastavi prosipati u Bruxsellesu.

Europski izbori u nas nikad nisu izvukli na birališta puno birača, čemu ne pomaže ni traljava kampanja kakvu imamo. Koliko smo uopće svjesni značenja sudjelovanja naših europarlamentaraca u zajednici kojoj pripadamo, nitko se nije potrudio objasniti. Opća percepcija u Hr-

vatskoj je kako se time samo bogato uhljebljuju neki prilično vješti uhljebi. Ispada, iako ne u svim slučajevima, kako je tome baš tako. Zašto je tako, pitanje je i za premijera, i za Zokija, ali prije svega za parlamentarne stranke u Hrvatskoj. I zato, kako sad stvari stoje, većinu birača boli briga za europske izbore, sasvim isto kao i sve druge stranke, osim HDZ-a i nešto aktivnijeg Možemo!. Dobro, Kolakušić se bori i rukama i nogama, ali je malo vjerojatno kako će mu nezadovoljni ‘Imovinci’ osigurati dovoljan broj glasova za povratak tamo gdje se hladio godinama i prvi put ozbiljno zinuo pred nove izbore. Kako god okreneš, naša oporbena scena jadna je i nikakva, i nastavi li se tako ponašati, bez pravih mladih lavova, HDZ će vladati dulje od Broza. I za to odgovornost snose jedino i isključivo oporbenjaci. Ako bolje ne znaju, a prema viđenom ne znaju, bolje je da šute i pokriju se ušima dok ne uberu saborsku mirovinicu.

Novi državni odvjetnik Turudić, preuzeo je dužnost i postavio ravnatelja USKOK-a, na kojeg, realno, nema prigovora jer se radi o sposobnom tužitelju. Sve daljnje korake pratit ćemo sa zanimanjem. Bit će svakako urnebesno vidjeti kako će izvesti udar na ovlasti europske tužiteljice. Što se tiče stanja u našem pravosuđu s novim ministrom koji, kako se čini, nije siguran je li došo ili pošo, nemamo se čemu pozitivnom nadati. Ali mrca nade uvijek postoji, to nam je u genetskom kodu. Nada zadnja umire.

Kad je riječ o sezoni, tu se ne radi samo o nadanju nego o pokazateljima koji su zaista odlični. Prošetala sam nekidan malo po Stonu koji je prepun turista i doista je živo kao da je vrh sezone. I što ćeš poželjeti nego malo lijepih kamenica i meni uvijek dragu buzaru od mušula. U Malom Stonu samo su dvije terase đe možeš sjedat vanka i uživat i u pogledu, i u ariji. Pa smo sjeli na vanjsku terasu, jedinu koja je bila otvorena i naru -

čili kamenice i buzaru. Kamenice ne možeš falit jer takvih ko u Stonu nema niđe na svijetu. Ali tako loše napravljenu buzaru nikad nisam probala! Pod parolom, za turiste je sve dobro! Da ju je spravljao Filipinac ili Nepalac, bolje bi je spravio. Ako je to pokazatelj odnosa nekih naših ugostitelja prema gostima, bili oni domaći ili furesti, onda nam se dobro ne piše. Za razliku od Istre, gdje se jako trude uskladiti vrijednost za novac i gdje se strpljivo njeguje kult domaće hrane, a da se razumijemo, Istra nije jeftina, ovakvim načinom poslovanja teško ćemo zadržati status najbolje destinacije kakvom se ponosimo. Problem s nedostatkom radne snage, posebno one educirane, ne smije i ne može biti isprika za servirati takvu katastrofu. De facto, mušule prelivene kečapom. Šteta, ubuduće moram samo na sigurno, ako je i dalje sigurno, jer prava domaća spiza neizostavan je dio onog čime se s pravom dičimo. Eto vas.

SVE ZBOG PRAVNIH ZAVRZLAMA

Uvala Sumartin će ove sezone ostati prazna, a objekti neće raditi

Sve i ako bi se već sutra donio sudski pravorijek koji bi potvrdio ispravnost dodjele koncesije, u ovom trenutku više nije lako pronaći radnike, a prostoru su potrebna ulaganja

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Plaža u Uvali Sumartin ovo ljeto će biti prazna. To što neće biti ležaljki, domaćima ne pada posebno teško. No, neće raditi ni objekti. Središnji objekt, pizzerija Trattoria, bila je jedno od omiljenih mjesta domaćih za popiti kavu kad je lijepo vrijeme i odvesti djecu na obližnje sprave za igranje, a rado bi navratili i u beach bar. Naravno, tijekom ljetnih mjeseci prostor je bio atraktivan turistima koji su na popularno nazvanom ‘Sunset Beachu’ unajmljivali ležaljke, ručali, pili koktele, uživali u masažama… U ovom trenutku se još uvijek očekuje sudski pravorijek, no sve i ako bi on bio uskoro donesen i ako bi potvrdio ispravnost koncesije nad tim područjem, sada nije za očekivati kako bi koncesionar, a to je tvrtka Dubrovački zalasci sunca, koja je u likvidaciji, mogao ove sezone početi s radom. Više je objektivnih razloga za takvo što. Kao prvo, sada više nije lako pronaći radnike za ovu sezonu. A onda, potrebna su i ulaganja u prostor koji još od prošle godine zjapi prazan i koji se ne koristi pa bi sasvim sigurno trebalo vremena da se on dovede u stanje prije pravosudne trakavice koja još nije okončana. Nitko sa sigurnošću ne može kazati ni kada bi se to trebalo dogoditi.

Dijelove konstrukcije ispred objekta ‘Kantenari’ u kojem su se održavale proslave i svadbe i koji je zatvoren posljednji, odnijelo je more i cijelom bi području trebala dodatna ulaganja. Stoga je već sada jasno – područje Uvale Sumartin će ove sezone biti prazno.

DUBROVAČKI ZALASCI SUNCA

PRODAJU INVENTAR

Stanje društva Dubrovački zalasci sunca je poznato, ono je proglasilo likvidaciju koja je unesena u sudski registar. No, zanimljivo je kako se vodi kao aktualni koncesionar nad područjem u registru koncesija, i to do 30. lipnja 2035. godine. Oglašena je i prodaja inventara s područja Uvale Sumartin kojom tvrtka nastoji podmiriti dugove koji su na-

Djelatnici Čistoće održavaju prostor urednim

stali prema vjerovnicima i zaposlenicima. Nastao je i dug prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je davatelj koncesije, mada je koncesionar svoje novčane obveze do 2019. godine uredno podmirivao, dok nisu nastale peripetije oko sudskih presuda.

Iako je riječ o atraktivnom prostoru i vrijednoj koncesiji, čini se kako u odnosu na obveze prema Županiji ova situacija i nije osobito zabrinjavajuća, barem kad je riječ o prihodima. Naime, prihod od pomorskog dobra može se trošiti jedino namjenski, a on je na području Dubrovačko-neretvanske županije prilično visok, stoga situacija s koncesijom u Uvali Sumartin nije osobito negativno utjecala niti ga je ugrozila.

PRAVNE ZAVRZLAME

Zbog čega je došlo do ove situacije, pokazuje situacija koja se dogodila u pravnom sustavu, a odgovarala bi rubrici ‘vjerovali ili ne’.

Naime, postoje dvije presude istog suda oko iste stvari u dva različita predmeta. Jedna, donesena 2019. godine, tvrdi kako su Dubrovački zalasci sunca legalno izabran koncesionar, dok druga iz 2020. godine to osporava. Visoki upravni sud po istoj je stvari tako donio dvije različite odluke koje su međusobno kontradiktorne. Koncesija tvrtke Dubrovački zalasci sunca d.o.o.

nad područjem Uvale Sumartin nazvanim ‘Sunset Beach’ dovedena je u pitanje zbog presude Visokog upravnog suda iz 2020. godine. Prema tom se sudskom rješenju zapravo osporava koncesija Dubrovačkih zalazaka sunca, no ujedno se izvan snage ne stavlja pravomoćna presuda istog tog suda iz 2019. godine, koja je Dubrovačke zalaske sunca proglasila legalno izabranim koncesionarem. Zbog svega navedenog, sada se čeka sudski pravorijek ove priče.

Paralelno su Dubrovački zalasci sunca, u većinskom vlasništvu američke investitorice Carolyn Alm, udovice Johna Alma koji je odlučio investirati u Uvalu Sumartin, tužili državu za naknadu poslovne štete od 14 milijuna eura na dubrovačkom Trgovačkom sudu. U istoj tvrtki razmišljalo se i o pokretanju arbitraže pred Međunarodnim arbitražnim centrom u Washingtonu koji se bavi sporovima ulagača s državom primateljicom ulaganja. U više navrata njihovi su predstavnici isticali kako su uložili novac i kako je koncesija pala te smatraju kako se to nije dogodilo njihovom pogreškom.

ČISTOĆA: NEMAMO KOME ISPOSTAVITI RAČUNE

Za to vrijeme, Dubrovčane su mučile opravdane brige – kako će izgledati prostor u kojem i sami

rado provode svoje slobodno vrijeme i hoćemo li dočekati sezonu uz prizore kakvi Dubrovniku ne priliče. Početkom sezone brojni su se sugrađani pitali tko će održavati uvalu koja je tada bila puna nanosa i smeća. No, taj je problem riješila Čistoća Dubrovnik koja održava područje čistim i urednim, premda to uopće ne spada u dijapazon njenih nadležnosti.

„Djelatnici Društva ČISTOĆA d.o.o. svakodnevno prazne košarice i metu koncesijsko područje u Uvali Lapad, iako navedeno područje nije u nadležnosti Društva. Budući je dosadašnji koncesionar u likvidaciji, nismo u mogućnosti ispostaviti račun za izvršene usluge, ali moramo sačuvati reputaciju čistog nam Grada“, odgovorili su nam iz Čistoće na upit jesu li dostavili račune koncesionaru i u kojem iznosu.

Iako je prostor čist, na dijelu konstrukcije se stvorio problem zadržavanja vode, ispred same Trattorije, a šetači, stanari i vlasnici okolnih objekata nam govore kako zbog toga na području ima dosta komaraca. Dubrovački dnevnik stoga je poslao upit Zavodu za javno zdravstvo DNŽ odakle su kazali kako je Sanitat, kako bi se ublažio odnosno riješio taj problem, na tom području proveo larvicidni tretman.

Kao prvo, sada više nije lako pronaći radnike za ovu sezonu. A onda, potrebna su i ulaganja u prostor koji još od prošle godine zjapi prazan i koji se ne koristi pa bi sasvim sigurno trebalo vremena da se on dovede u stanje prije pravosudne trakavice koja još nije okončana. Nitko sa sigurnošću ne može kazati ni kada bi se to trebalo dogoditi.

Završeni radovi Aglomeracije u Prijevoru

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji predsjednika Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukše Matušića te predstavnika izvođača i nadzora radova obišao je ovog tjedna završene radove na području Prijevora Gornjeg, izvedene u sklopu 117 milijuna eura vrijednog EU projekta Aglomeracije Dubrovnik.

Radovi iz Tendera 2 koji su u tijeku odnose se na odvodnju i vodoopskrbu naselja Nova Mokošica, Obuljeno, Prijevor i Rožat. Obuhvaćaju izgradnju nedostajućih dijelova mreže, kao i rekonstrukciju dijelova u ovim gradskom naseljima za koje se pokazalo da su neadekvatni sadašnjim i budućim potrebama područja. Izgradit će se i rekonstruirati ukupno više od devet kilometara mreže vodoopskrbe i odvodnje, od čega je 5,1 kilometara izgradnje sekundarne mreže javne odvodnje te gotovo 3,9 kilometara dogradnje vodoopskrbne mreže.

Radovi su započeli u kolovozu 2023. godine, a odvijaju se u fazama kako bi što manje ometali život građana. Rok završetka ovog dijela Aglomeracije je ožujak 2025., a vrijednost radova je 3,1 milijuna eura.

NASTAVAK ULAGANJA

U SPORTSKU

INFRASTRUKTURU

Raspisana javna nabava za uređenje i opremanje vanjskih sportskih igrališta

u Gospinom polju

Nakon što je okončano prethodno savjetovanje, Grad Dubrovnik pokrenuo je proces javne nabave za radove na uređenju i opremanju vanjskih sportskih terena u Gospinom polju. Rok za dostavu ponuda je 17. lipnja 2024. godine do 09:00 sati. Procijenjena vrijednost nabave je 220.000 eura (bez PDV-a).

Projektom se planira renovacija vanjskog igrališta podijeljenog na dva dijela – nogometno i košarkaško, smještenog uz samu Sportsku dvoranu, s ciljem unapređenje sportske infrastrukture Grada i osiguranja adekvatnih uvjeta za trenažni i natjecateljski proces sportskih klubova.

Odabran izvođač radova za obnovu skalina uz Jezuite

Obnovom skalina uz Jezuite površine 197.25 metara kvadratnih Grad Dubrovnik i Zavod za obnovu nastavljaju realizaciju Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2024. Radovi sanacije obuhvatit će pripremne, građevinske i konzervatorsko-restauratorske radove na čitavoj površini skalina iz 18. stoljeća, a sredstva su osigurana u u ovogodišnjem Proračunu Grada Dubrovnika.

U sklopu projekta uredit će se dio vanjskog igrališta namijenjenog za nogomet na način da se na postojećem terenu zamijeni dotrajala umjetna trava, formira prostor klupe za igrače uz teren. Tribine će umjesto do sadašnjih betonskih biti poboljšane te će se postaviti plastične klupe. Teren će odgovarati natjecateljskom programu nogometa U12, što do sada nije bio slučaj.

Nadalje, drugi dio vanjskog betonskog košarkaškog igrališta obložiti će se antistres oblogom (tartan) te će se ocrtati  za košarku i teren za odbojku i/ili badminton. Na oba terena zamijenit će se kompletna ograda.

Naime, u provedenom postupku javne nabave kao ekonomski najpovoljnija odabrana je ponuda tvrtke Projekt 22 d.o.o., a vrijednost ugovora koji će se sklopiti s odabranim izvođačem je 210.188,00 EUR bez PDV-a, odnosno 262.735,00 EUR sa PDV-om. Početak radova planiran je sredinom rujna 2024. godine, a predviđeno je da će trajati četiri mjeseca.  Radovi će se izvoditi prema Elaboratu zatečenog stanja s prijedlogom radova i troškovnikom za konzervatorsko-restauratorske zahvate, izrađenom u rujnu 2023. godine, na koji je 1. prosinca 2023. ishođeno prethodno odobrenje za izvođenje zahvata od strane Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Pri izradi dokumentacije financijsku potporu Zavodu osiguralo je Društvo prijatelja dubrovačke starine.

U tijeku javno

savjetovanje za Odluku o prometovanju

taksi vozila zonom

oko povijesne jezgre

Grad Dubrovnik uputio je u javno savjetovanje Prijedlog Odluke o uvjetima, postupku, načinu raspisivanja i provedbe javnog natječaja temeljem kojeg pravne i fizičke osobe-obrtnici koji obavljaju autotaksi prijevoz, ostvaruju pravo ulaza, prometovanja i izlaza iz užeg područja grada Dubrovnika za određeni broj vozila.

Odluka se donosi nastavno na prije 20 dana usvojenu Odluku o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika, što će se regulirati posebnim propusnicama. Prolazak će, putem javnog natječaja, biti odobren i određenom broju taksi izvršitelja, koji će na taj

način ostvariti pravo na smeđu propusnicu. Pravo će se odnositi na pojedino vozilo i bit će vezano uz određenu upisnu registarsku oznaku te neće biti prenosivo.

Prema predloženoj Odluci tekst javnog natječaja, između ostalog, sadržavat će broj odobrenja/smeđih propusnica, kao i broj kojeg može ostvariti pojedini prijavitelj te vrijeme na koje se dodjeljuje propusnica. Popisani su i ostali uvjeti, kao i bodovi prema kriterijima za utvrđivanje prednosti.

Ovo savjetovanje ostaje otvoreno od 29. svibnja 2024. do 28. lipnja 2024., do kada svi zainteresirani mogu dati svoje prijedloge i sugestije na tekst Odluke.

GRAD NASTAVLJA

OBNOVU STANOVA

U POVIJESNOJ

JEZGRI Treća obitelj s više djece uskoro će useliti u gradski stan

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković obišao je ovog tjedna sa suradnicima obnovljen stan u Ulici Prijeko u koji će uskoro useliti višečlana obitelj, u sklopu jedinstvenog programa Dubrovačke stanogradnje i sukladno prvom hrvatskom Planu upravljanja povijesnom jezgrom.

U stanu površine 60 metara kvadratnih odrađeni su građevinsko-obrtnički radovi na podovima, zidovima i stropovima te instalaterski radovi koji su obuhvatili radove na dovodnoj mreži kao i cjelokupno novu internu mrežu instalacija - elektroinstalacije, vodovod i odvodnju te klimatizaciju. Rješenje grijanja i hlađenja postignuto je ugradnjom split sustava bez vanjske jedinice. U sklopu osiguranih sredstava, saniraju se i hodnici u zajedničkom dijelu zgrade, kako bi boravak u zgradi za sve stanare bio kvalitetniji i ugodniji.

Radove je izvela tvrtka Projekt 22 d.o.o. iz Dubrovnika,  pod stručnim nadzorom Joška Mikla iz tvrtke Studio Quasar d.o.o. Ukupna vrijednost projekta iznosi 117 tisuća eura i u cijelosti je osiguran iz Proračuna Grada Dubrovnika.

ZA NJIH 17

Potpisani ugovori o financiranju programa

udruga koje brinu o zaštiti okoliša i prirode

Riječ je o ugovorima koji se potpisuju nakon provedenog javnog poziva vrijednog 27 900 eura

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u Dubrovniku Ugovore o financijskoj potpori za programe udruga civilnog društva s područja Dubrovačko-neretvanske županije koje brinu o zaštiti okoliša i prirode.

Riječ je o ugovorima koji se potpisuju nakon provedenog javnog poziva vrijednog 27 900 eura. Ukupno 17 udruga ispunilo je sve uvjete javnog poziva te su im dodijeljena financijska sredstva.

‘Ono o čemu vi skrbite kroz vaše projekte i programe jako nam je važno. Mi ovaj Javni poziv raspisujemo svake godine i zaista se sufinanciraju kvalitetni programi. Ja vam zahvaljujem na vašim nastojanjima i zadatak svih nas je kvalitetna skrb o zaštiti našeg okoliša’, poručio je župan Nikola Dobroslavić. Potpisivanju ugovora nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Silvio Markota.

‘Ono o čemu vi skrbite kroz vaše projekte i programe jako nam je važno. Mi ovaj Javni poziv raspisujemo svake godine i zaista se sufinanciraju kvalitetni programi’, poručio je Dobroslavić

PONEDJELJAK, 3.6. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

UTORAK, 4.6. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

SRIJEDA, 5.6. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Punjene paprike s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

ČETVRTAK , 6.6. doručak dana Poširana jaja

sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

PETAK, 7.6. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 8.6. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 9.6. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

Predrag Fred Matić, SDP-ov kandidat za zastupnika u EU parlamentu:

Na svojoj koži sam naučio kako se uspješno provode projekti i inicijative od početka do kraja

Europski izbori u Hrvatskoj održat će se 9. lipnja, a jedan od kandidata na listi SDP-a je i Predrag Fred Matić, koji je u Europski parlament izabran još 2019. godine. Za Dubrovački dnevnik otkrio je koliko mu je to iskustvo vrijedno za budućnost, ali i što listu na kojoj se nalazi izdvaja od drugih

Koji su vam glavni ciljevi ukoliko budete izabrani u Europski parlament?

Ukoliko mi građani ponovno daju povjerenje, svakako ću se nastaviti baviti zaštitom ljudskih prava s fokusom na ženska prava i rodnu ravnopravnost. To će biti vrlo važno ako uzmemo u obzir novu Vladu u Hrvatskoj, ali i najave na europskoj razini da će Europa skrenuti udesno. Tu će se na udaru naći upravo temeljna prava i slobode, osobito ženska prava. Također, zanimaju me i neke teme kojima sam se bavio u nacionalnoj politici, npr. teme sigurnosti i obrambenih politika, no kao i dosad vodit ću se onime što mi građani i građanke Hrvatske izraze kao prioritete i potrebe. Treba ipak dodati da sve ovo ovisi i u kojim odborima bih se našao ako dobijem drugi mandat. U svakom slučaju bih volio nastaviti neke projekte koje smo započeli, poput primjerice jačanja borbe protiv nasilja nad ženama.

Kažete da radite za hrvatske ljude, što to konkretno znači?

To znači da se bavimo vrlo konkretnim problemima koje naši ljudi imaju i rješavamo ih, odnosno kontinuirano radimo na njihovom rješavanju. SDP ima sveobuhvatan europski program koji se bavi temeljnim područjima poput stambe-

Piše Ivana Smilović foto SDP

ne politike, ekonomske sigurnosti, zaštite temeljnih prava i sloboda, zelene i digitalne tranzicije. Mogu razjasniti i na primjeru sigurnosti žena i nasilja nad ženama gdje svakodnevno u Hrvatskoj svjedočimo nasilju, slučajevima femicida, zlostavljanja i uznemiravanja žena. Upravo zato smo u ovom mandatu radili na Direktivi o suzbijanju nasilja nad ženama koja je prvi europski zakonodavni okvir koji će ojačati zaštitu žrtava i snažnije sankcionirati počinitelje, to je vrlo konkretna stvar za sve građane i građanke Hrvatske, osobito žene i djevojčice koje su žrtve nasilja. Na taj način smo kao SDP-ovci radili tijekom cijelog mandata, a to ćemo i nastaviti ukoliko budemo opet izabrani.

Zašto mislite da bi građani trebali zaokružiti listu SDP-a, po čemu se razlikujete od konkurencije?

Neskromno mogu reći da smo nas četvero, kao zastupnici SDP-a, odradili sjajan posao u ovom mandatu. Od tema zaštite potrošača i digitalnog identiteta pa sve do vanjskopolitičkih pitanja, zaštite prirode i temeljnih prava i sloboda, bili smo izuzetno aktivni. To se prepoznalo i u Europskom parlamentu pa sam, primjerice, osobno osvojio nagradu Oscar za najboljeg zastupnika u području za-

štite ljudskih prava. To je priznanje na koje sam vrlo ponosan, ali koje pokazuje da smo zaista najbolji odabir kada govorimo o aktivnostima i zalaganju u Europskom parlamentu. Dok konkurencija nije napravila ništa i kontinuirano su gledali samo što i kako mi radimo, mi smo se posvetili zaštiti hrvatskih interesa i rješavanju problema naših građana i građanki To je vrlo važna razlika.

Na drugom mjestu ste na listi, što možete reći o kolegama koji su s vama također na listi SDP-a?

Ponosan sam što sam na drugom mjestu i čast mi je biti u društvu drugih kolega i kolegica s liste. To su sve ljudi koji su se dokazali na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini i koji iza sebe imaju zavidno iskustvo. Mi smo kao ekipa od prvog dana kampanje na terenu, razgovaramo s ljudima, predstavljamo svoj program, ali i slušamo što ih muči i što očekuju od onih koje pošalju u Europski parlament. Sve kolege i kolegice iz liste dobro poznaju potrebe građana i građanki i imamo spremne politike da na njih odgovorimo.

Već imate iskustva u Europskom parlamentu, što biste dosad izdvojili kao glavne uspjehe?

Zadovoljstvo mi je što sam radio na nekoliko ključnih tema u ovom mandatu. Tri glavna uspjeha koja bih izdvojio su usvajanje rezolucije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena što predstavlja jedan od najvažnijih koraka naprijed u zaštiti i unapređenju prava žena diljem Europe. Rezolucija je fokusirana na osiguranje pristupa sigurnim i legalnim pobačajima, kontracepciji, i sveobuhvatnoj seksualnoj edukaciji. Posebna pažnja posvećena je i borbi protiv nasilja nad ženama. Uz to, inicijator sam projekta za mlade pod nazivom „Budućnost Europe: Europska godina mladih“ čiji je cilj mladima iz Hrvatske dati glas i omogućiti im da aktivno sudjeluju u oblikovanju politika koje ih izravno pogađaju. Projektom sam dao priliku mladima da identificirati probleme s kojima se suočavaju, ali i predlože konkretna rješenja. Na kraju, koautor sam Uredbe o obnovi prirode koja predstavlja povijesni korak u zaštiti okoliša i bioraznolikosti u Europi. Rad na ovoj uredbi bio je izuzetno složen zbog potrebe za balansiranjem različitih interesa - od industrijskih sektora do ekoloških organizacija. Međutim, uspješno smo postigli dogovor koji zadovoljava sve strane i postavlja čvrste temelje za buduće generacije.

Kako će vam stečeno iskustvo pomoći ukoliko budete izabrani kao zastupnik?

Prvenstveno sam stekao temeljito razu-

mijevanje funkcioniranja zakonodavnih procesa u Europskom parlamentu, upoznao sam se s procedurama i naučio kako učinkovito raditi unutar ovog složenog sustava. To je izrazito bitno za brzo i učinkovito djelovanje u novom mandatu, bilo da se radi o predlaganju novih inicijativa, suradnji s kolegama ili pregovorima s drugim institucijama EU-a. Na svojoj koži sam naučio kako se uspješno provode projekti i inicijative od početka do kraja. Kroz projekt za mlade sam uvidio koliko je važno uključiti građane u proces donošenja odluka. Ako ponovno budem izabran, nastavit ću se zalagati za participativne procese koji osiguravaju da glasovi građana budu uključeni u izradu politika. Ova inkluzivnost jača demokraciju i osigurava da politike bolje odražavaju stvarne potrebe i želje ljudi.

Nedavno ste bili u Dubrovniku, s kojim problemima i pitanjima su vam se građani obraćali?

Građani i građanke su nam se obratili s mnoštvom problema koji su lokalne prirode, primjerice komunalni problemi, nedostatak prometne infrastrukture i manjak parkova u gradu. Međutim, postoji veliki interes i za europsku ra-

zinu, a spominjali su mi i rad europskih ureda poput EPPO-a i OLAF-a, izražavajući brige da bi baš te institucije mogle imati posla u Dubrovniku.

Građani često govore kako neće izaći na izbore jer su europski, a ne lokalni ili nacionalni, možete li naglasiti važnost ovih izbora?

Izbori za Europski parlament su izuzetno važni jer odluke donesene u Europskom parlamentu imaju izravan utjecaj na svakodnevni život građana. Europski parlament je jedina institucija Europske unije koja je izravno izabrana od strane građana. Sudjelovanjem na izborima jača se demokratski legitimitet EU-a, a veća izlaznost povećava reprezentativnost i odgovornost zastupnika prema građanima.

Sudjelovanje u europskim izborima daje građanima moć da izravno utječu na smjer u kojem se kreće Europska unija i da putem izbora direktno ocjene trenutne politike i političare koji ih zastupaju. Odluke donesene danas oblikovat će budućnost Europe. Iako su europski izbori na prvi pogled udaljeni od lokalnih i nacionalnih pitanja, odluke donesene na europskoj razini često imaju izravan utjecaj na lokalne zajednice.

Deinstitucionalizacija je važan korak u liječenju oboljelih

Organizirano stanovanje za osobe s mentalnim poteškoćama u Blatu na Korčuli

daje odlične rezultate

Deinstitucionalizacija je proces u kojem se mentalno oboljeli odmiču iz klasičnih institucija poput bolnica i domova u smještajne jedinice gdje samostalno žive pod stručnim nadzorom. Na području naše Županije takve se smještajne jedinice za mentalno oboljele nalaze jedino u Blatu na Korčuli

Povodom obilježavanja Svjetskog tjedna mentalnog zdravlja, udruga Lukjernica organizirala je stručnu tribinu na Sveučilištu u Dubrovniku na kojoj se govorilo o raznim dosezima u poboljšanju mentalnog zdravlja. Posebno je zanimljiva bila tema deinstitucionalizacije koja posljednjih godina sve više zaokuplja pažnju. Deinstitucionalizacija je proces u kojem se mentalno oboljeli odmiču iz klasičnih institucija poput bolnica i domova u smještajne jedinice gdje samostalno žive pod stručnim nadzorom. Na području naše Županije takve se smještajne jedinice za mentalno oboljele nalaze jedino u Blatu na Korčuli.

Nikolina Maleš, ravnateljica Doma za odrasle Blato pod čijom se ingerencijom nalaze smještajne jedinice, kaže da bi bilo dobro da one postoje i na kopnu, jer na otoku, posebno zimi, nedostaje sadržaja.

-Do Dubrovnika iz Blata trebaju četiri sata. Tako da su daleko koncerti, psihijatri, medicinski specijalisti. To su problemi koje

Piše Maro Marušić

imaju svi otoci. Osim toga, problem je i nedostatak stručne radne snage, točnije asistenata u organiziranom stanovanju. Bez obzira na sve te poteškoće, organizirano stanovanje itekako dobro funkcionira. To može imati svaki grad. Na svaku poteškoću na koju se naiđe, ako se ima volje, ona se riješi. Drugim riječima ako organizirano stanovanje može imat malo Blato na Korčuli, onda može i bilo koje mjesto, da ne spominjem gradove, na kopnu – istaknula je Maleš.

SMJEŠTAJ U CENTRU BLATA

Socijalna radnica Marina Protić dodaje kako korisnici svaki dan mogu razgovarati sa stručnom osobom ako imaju neke probleme.

-Vrlo važno je razumjeti korisnike i shvatiti da su svi oni posebni, te u skladu s tim treba podržavati osobnosti te osobe. Primjerice imamo korisnika koji je jako funkcionalan, ali voli provoditi vrijeme sam. Ne treba ga forsirati na socijalizaciju, jer ga izolacija čini sretnim. Sve to treba poštovati,

Početak nije bio jednostavan, puno nepoznanica, otpor djelatnika prema nečemu novom, ali s vremenom je sve bilo lakše, a dodatni motiv bili su sjajni rezultati. Inače, stambene jedinice u kojima žive u Blatu u vlasništvu su države. Vjerojatno je to jedan od glavnih razloga zašto organiziranog stanovanja za osobe s mentalnim poteškoćama nema u Dubrovniku, jer su cijene nekretnina astronomske

„Organizirano stanovanje je socijalna usluga gdje se jednoj ili više osoba pruža stručna pomoć u organizaciji svakodnevice, od prehrane do slobodnog vremena. Kod nas u Blatu organizirano je stanovanje u dvije jedinice koje koristi pet osoba te na raspolaganju imaju asistenta u dvije smjene, znači sveukupno 16 sati. Nakon deset godina iskustva, možemo konstatirati da korisnici imaju puno kvalitetniji život nego u nekoj ustanovi. Oni su samostalni i sretni“

na kraju krajeva zato osobe s mentalnim poteškoćama i jesu u organiziranom stanovanju, kako bi radile ono što vole, a što primjerice ne mogu u bolnicama ili klasičnim domovima – naglašava Protić.

Zanimljivo je kako se jedinice za organizirano stanovanje nalaze u centru Blata, a ne na periferiji. Blaćani su jako dobro prihvatili čitavu ideju pa mentalno oboljele ne prati stigma.

-Naši korisnici su poprilično prihvaćeni za jednu malu sredinu. Ljudi im se obraćaju i javljaju na ulici i u butigama, dolaze kod njih, donose im potrepštine. Jedan vrlo kvalitetan život - govori Protić, a Maleš odmah nastavlja.

-Dom sveukupno ima 33 zaposlenika. Znači oni dolaze iz 33 blatske obitelji u kojima se svakodnevno razgovara o poslu te

o mentalnim oštećenjima i tako se razvija svijest i suosjećanje. Tako da je stigma stvarno minimalna – sretna je Maleš. Viši fizioterapeut Josipa Marinović također kaže da smanjenju stigme jako pridonosi činjenica što su korisnici u centru Blata, a ne na periferiji.

-To je bila misao vodilja, da ne smijemo osobe s mentalnim poteškoćama smjestiti na margine društva kako se to stalno činilo kroz povijest, nego su one dio svih nas. Mi se od 2014. godine bavimo organiziranim stanovanjem i one su od tada, pa sve do danas, u centru Blata. Tako dolaze u kontakt s mještanima i tako se integriraju i prihvaćaju u društvo što je jedan od najvažnijih aspekata deinstitucionalizacije – kaže Marinović.

S lijeva na desno: Ana Vidaković, Rozita Granić, Nikolina Maleš, Marina Protić, Fanika Ferić, Josipa Marinović

„Dubrovačko-neretvanska županija mora raditi na razvijanju izvaninstitucionalnih usluga poput organiziranog stanovanja i mobilnih timova. U unutrašnjosti Hrvatske ima puno mogućnosti organiziranog stanovanja. Žalosno je što mnoge osobe s mentalnim poteškoćama moraju ići u druge dijelove Hrvatske, daleko od svojih obitelji, jer nema dovoljno organiziranog stanovanja na jugu zemlje. Takvih je osoba u ovom trenutku čak 59“

SAMOSTALNI I SRETNI

Protić dodatno pojašnjava uslugu organiziranog stanovanja.

-To je u biti socijalna usluga gdje se jednoj ili više osoba pruža stručna pomoć u organizaciji svakodnevice, od prehrane do slobodnog vremena. Kod nas u Blatu organizirano je stanovanje u dvije jedinice koje koristi pet osoba, te na raspolaganju imaju asistenta u dvije smjene, znači sveukupno 16 sati. Nakon deset godina iskustva, možemo konstatirati kako korisnici imaju puno kvalitetniji život nego u nekoj ustanovi. Oni su samostalni i sretni – objašnjava Protić.

Početak nije bio jednostavan, puno nepoznanica, otpor djelatnika Doma prema nečemu novom, ali s vremenom je sve bilo lakše, a dodatni motiv bili su sjajni rezultati. Inače, stambene jedinice u kojima žive u Blatu u vlasništvu su države. Vjerojatno je to jedan od glavnih razloga zašto organiziranog stanovanja za osobe s mentalnim poteškoćama nema u Dubrovniku, jer su cijene nekretnina astronomske.

-Nema pravdanja – kaže Maleš – mi kršimo ljudska prava mentalno oboljelih i moramo napraviti sve što je u našoj moći da im pomognemo. Kao što rekoh, kad ima volje, ima i rješenja. Dubrovačko-neretvanska županija mora raditi na razvijanju izvaninstitucionalnih usluga poput organiziranog stanovanja i mobilnih timova. U unutrašnjosti Hrvatske ima puno mogućnosti organiziranog stanovanja. Žalosno je što mnoge osobe s mentalnim poteškoćama moraju ići u druge dijelove Hrvatske, daleko od svojih obitelji, jer nema dovoljno organiziranog stanovanja na jugu zemlje. Takvih je osoba u ovom trenutku čak 59. Grad, Županija, resorno Ministarstvo, Centar za socijalnu skrb i udruge moraju naći zajedničko rješenje kako bi se organizirano stanovanje poboljšalo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji!

Inače, da bi korisnik mogao samostalno stanovati, treba napraviti procjenu njegove funkcionalnosti. Jedna od njih je Rozita Granić, korisnica doma u Blatu koja je prije toga 20 godina provela po raznim institucijama.

petak, 31. svibnja 2024.

SVE ŠTO TREBA JE DATI ČOVJEKU

LJUBAVI

-Živjela sam u svojoj obitelji, ali kada mi je mama umrla, otišla sam u dom. Prvo sam bila deset godina u domu u Pirovcu, pa potom deset godina u domu u Šibeniku. Psihijatar koji je dolazio u dom nam je kazao da se kreće s projektom organiziranog stanovanja i da dosta nas može tamo živjeti, a među njima i ja. Ponudili su mi mjesto u Blatu i nisam se puno razmišljala, nego sam prihvatila. I odlično mi je tamo. Ostali korisnici su sjajni, baš kao i stanovnici Blata. Život u organiziranom stanovanju je kao da živiš u svojoj kući, samo uz stručnu podršku, a život u domu je kao da si u bolnici. Neusporedivo – priča svoje iskustvo Granić.

Korisnica Ana Vidaković je rodom iz Dubrovnika, a smještena je u Blatu.

-Odlično mi je tamo. Bila sam u domu, a kada su mi ponudili organizirano stanovanje, prihvatila sam. Imam sina i kćer koji su odrasli ljudi, ali imaju svoje živote i svoje obaveze. Često me dolaze posjetiti, brinu se za mene, a bilo bi još bolje da sam negdje bliže smještena. Ali i ovako je dobro, Blato je sjajno, svi korisnici i svi zaposlenici su super, imam samo riječi hvale.

Fanika Ferić je asistentica u organiziranom stanovanju.

-U početku mi je to bio veliki izazov, ali odlučila sam pokušati. Dala sam otkaz u Domu za starije i prihvatila novi izazov. Nisam znala puno o čitavom procesu, imala sam i strah, ali stalno sam se educirala i probijala granice. Na kraju krajeva, sve što treba jest prihvatiti čovjeka i dati mu ljubavi – zaključuje sjajno Ferić čitavu ovu priču.

Kako vidimo, rezultati deinstitucionalizacije su fenomenalni. Korisnici žive kvalitetni(ji)m i humani(ji)m životom. Nažalost, Dubrovačko-neretvanska županija, a posebno Dubrovnik, jako kaskaju po pitanju organiziranog stanovanja za osobe s mentalnim poteškoćama. Jasno je i zašto – ovo je samo još jedna loša nuspojava turizma kakvog imamo gdje kapitalizam sve diktira. Stanovanje je mnogima u Dubrovniku problem, pa tako i organizirano stanovanje za osobe s mentalnim poteškoćama.

Dubrovački

Dubrovački

MISS UNIVERSE HRVATSKE ZRINKA ĆORIĆ

„Od trenutka kad si okrunjena moraš biti svjesna kako

si primjer nekim mladim

djevojčicama

, kako te one slušaju i gledaju”

Dubrovkinja Zrinka Ćorić izabrana je za Miss Universe Hrvatske, što znači da je čeka put u Meksiko, gdje će na svjetskom izboru „braniti boje“ naše zemlje. Po struci medicinska sestra, ova 22-godišnjakinja ipak se odlučila preusmjeriti i pronaći u drugim sferama, a zasad joj ide jako dobro. Za Dubrovački dnevnik podijelila je svoja iskustva s nacionalnog izbora, što zapravo znači biti „missica“, ali i što je sve očekuje

Kako biste samu sebe opisali?

Mogu za sebe reći da sam uporna, promišljena kao i inteligentna, samopouzdana osoba. Ono što me možda i izdvaja i opisuje nije samo moja vanjska ljepota, već strast i predanost s kojom se zalažem za svoje ciljeve i vrijednosti. Također, moja sposobnost empatije i želja za razumijevanjem različitih kultura i perspektiva omogućava mi da se povežem s ljudima na dubljoj razini. I to je nešto neprocjenjivo.

Kako je došlo do prijave za izbor za Miss Universe Hrvatske?

Prijavila sam se za Miss Universe jer je to bila moja želja još od malih nogu dok se Miss Universe pratio na televiziji. Miss Universe je iskustvo koje stvarno želim proživjeti na svjetskom nivou. Vjerujem da je ovo izvanredna platforma koja mi omogućava da podignem svijest o pitanjima koja su meni osobno važna i s nekim s kojim sam se i sama borila i da to podijelim s drugima. Također, to je prilika za razvoj moje vještine liderstva, kao i to da budem uzor djevojčicama i ženama širom svijeta, pokazujući im da ljepota dolazi u mnogim oblicima i da svaka djevojčica/žena može napraviti po-

zitivnu promjenu u svijetu, i što je najbitnije, naučiti voljeti sebe. Svi krećemo od sebe.

Jeste li očekivali da će večer završiti krunom?

Moram priznati da sam jako sretna i uzbuđena. Moj san se ostvario i zaista osjećaj je neopisiv. Toliko se radujem svom mandatu kao Miss Universe Hrvatske jer vjerujem da ću titulu iskoristiti na najbolji mogući način kroz razne projekte koje pripremam. Nisam očekivala pobjedu, ali sam vjerovala u sebe, što je najbitnije, a evo to je i rezultat mog uspjeha.

Kakav je bio osjećaj osvojiti titulu?

Osjećaj je neopisiv. Jednostavno sam osjetila da su se moj trud i upornost isplatili. Kruna i sama titula za mene su puno više i od same riječi. Biti jedna predstavnica Miss Universe je iskustvo koje stvarno želim proživjeti na svjetskom nivou još od malih nogu, kao što sam već spomenula, i to i jest glavni razlog prijave.

Pretpostavljam da je i za ovakvu vrstu natjecanja ključna podrška, što kažu vaša obitelj i

Piše Ivana Smilović foto Shiani Photography, Emanuel Mancy Photography, Privatni album

“Podrška je od iznimne važnosti, a ja sam je imala od strane svoje obitelji, dečka i mojih prijatelja koji su bili uz mene na cijelom putu, kao i sada”

prijatelji?

Podrška je od iznimne važnosti, a ja sam je imala od strane svoje obitelji, dečka i mojih prijatelja koji su bili uz mene na cijelom putu kao i sada. Oni su zaista presretni i ponosni na mene jer vjerujem da nema ništa ljepše nego vidjeti svoje najbliže kako uspijevaju u svojim životnim ciljevima.

Prepoznaju li vas ljudi na putu, kakvi su komentari?

Dogodi se i to, bude zanimljivo i smješno, ali mi bude i drago. Budem zanimljivija više turistima kad me vide kako šetam gradom s lentom. To su lijepi trenutci.

Kako izgledaju pripreme za takvu vrstu izbora, što sve uključuju?

Tek je počelo. Trebalo mi je malo vremena da se dojmovi slegnu, a sada smo već krenuli i sa samim pripremama. Veselim se raznim snimanjima i posjetima s našim sponzorima i partnerima. Neka snimanja smo dosad već odradili, a neka tek dolaze. Također, glavni plan i tijek mojih priprema uključuju razne suradnje s neprofitnim organizacijama, organizacijama i udrugama koje se zalažu za interes žena i djece kao i mentalnom zdravlju ko-

je je meni od iznimne važnosti. Tu su još i catwalk treninzi s mojim trenerom s Filipina, usavršavanje engleskog jezika u školi Berlitz u Zagrebu, školom šminkanja u Bipi Backstage... Tu uključujem i fitness treninge kako bih svoju formu održala vitkom. Najbitnije je prezentiranje kroz društvene mreže i dijeljenje svojih aktivnosti, jer obožavatelji vole da znaju uvijek nešto više iz tvog života, kao i sami tok priprema. Također, nadam se da ću moći iskoristiti ovu priliku kako bih promovirala pozitivne promjene za koje se zalažem.

Izbori za Miss česta su tema mnogobrojnih filmova, a često se prikazuju kao mjesto nadmetanja, ako ne i podmetanja djevojaka. Je li to zaista tako i kakvo je vaše iskustvo s drugim natjecateljicama?

Naravno, naracije u filmovima često dramatiziraju natjecanja za Miss, prikazujući ih kao mjesta gdje se odvijaju intenzivne borbe, intrige i rivalstva među natjecateljicama. Međutim, u stvarnosti natjecanja za Miss često su prilika za žene kako bi istakle svoje talente, ljepotu i osobnost i kako bi promicale vrijednosti kao što su raznolikost i samopouzdanje. Ipak, važno je istaknuti kako su takva iskustva individualna i kako ne odražavaju nužno

“Atmosfera je  zaista prijateljska i vesela jer se djevojke podržavaju i provode vrijeme zajedno”

“Što se tiče Meksika, zasad me ništa posebno ne plaši, osjećam se spremnom, ali tek ću znati kad se pojavim tamo i dobijem prve dojmove”

sve sudionice ili sve aspekte takvih natjecanja. Na kraju, svaka natjecateljica nosi sa sobom svoju jedinstvenu perspektivu i iskustvo koje proizlazi iz sudjelovanja u takvim događajima. Moja iskustva dosad su bila predivna i stvorila sam prijateljstva koja će zasigurno trajati. Na natjecanju Miss Universe, natjecateljice obično imaju jako dobre međusobne odnose. Atmosfera je zaista prijateljska i vesela jer se djevojke podržavaju i provode vrijeme zajedno. Iako se natječu jedna protiv druge, često stvore trajna prijateljstva tijekom natjecanja, kao što sam i ja.

Čeka vas veliki izazov, Meksiko. Jeste li spremni, pretpostavljam da ima puno uzbuđenja?

Jako sam uzbuđena, ali sam i spremna. Jedva čekam doživjeti sve što dolazi. Meksiko će zasigurno ostati veliko iskustvo za mene. Veselim se što ću upoznati divne djevojke širom svijeta koje gledam kao inspiraciju i ogledalo kako biti bolja verzija sebe, jer od svakoga možemo nešto naučiti. Uvijek sam ponosna na svaki ženin uspjeh. Konkurencija je za mene važna i ja je gledam iz pozitivne perspektive.

Razlikuju se pripreme za ovo, puno veće natjecanje?

Velika je razlika jer je ovdje preko 100 djevojaka koje se bore za istu titulu. Pripreme će biti u puno jačem intenzitetu. Dani će biti ispunjeni s puno aktivnosti, i samim pripremama za svjetski stage. Što sam čula od ranije je to da se djevojke dižu dosta ranije oko 4,5 ujutro kako bi se spremile za novi dan. Puno je konkurencije, a vjerujem kako se svaka od nas želi istaknuti.

Čemu se radujete, a što vas možda plaši kad se spomene Meksiko?

Radujem se iskustvu i novim poznanstvima od kojih se mogu stvoriti i neka nova dugotrajna prijateljstva. Veselim se i samom posjetom Meksiku jer

još nisam nikad bila, a imala sam veliku želju. Zasad me ništa posebno ne plaši, osjećam se spremnom, ali tek ću znati kad se pojavim tamo i dobijem prve dojmove.

Stekla sam dojam da su izbori za Miss prije bili puno više praćeni, što mislite zašto je to tako? U Hrvatskoj su puno više praćeni bili u vrijeme kad se izbor prikazivao samo na TV-u. Danas je tu i puno drugih novih izbora ljepote, ali oni najstariji poput Miss Universe Hrvatske su meni jedini od značaja. Ali, s pojavom svih ovih društvenih mreža i sam izbor Miss Universe Hrvatske sada postiže i širu publiku te potiče interakciju na načine koji prije nisu bili mogući. Postoji svakako i razlika između svjetskog i državnog nivoa u pojedinim državama. Tu su i države kojima su izbori za Miss od iznimne važnosti i imaju podršku na državnom, a i svjetskom nivou. Negdje su više praćeni i popularni, a negdje manje. Vjerujem zapravo kako zainteresiranost za ovakav događaj raste iz godine u godinu i kako je interes javnosti znatno veći nego ranije. Bez obzira na mnoge predrasude i primitivizam u Hrvatskoj, za mene je to prilika za razgovor o važnim temama. Bitno je i tko nosi titulu, i kako je predstavlja. Ja ću se potruditi, kao nova Miss Universe Hrvatske 2024, razbiti predrasude i naš primitivizam koliko je u mojoj mogućnosti, i svojim primjerom inspiriram druge cure. Možda ih na kraju potaknuti na prijavu.

Kako izgleda vaš dan sada kada ste Miss Universe Hrvatske?

Izgleda kao i obično, ali s puno ljepšim osjećajem. Raspored mi je poprilično gust jer uz razne obaveze koji dolaze uz titulu i same pripreme na dnevnom nivou, imam i svoj posao. Ali uz dobru organizaciju i obostrano razumijevanje i podršku, sve je lakše. Neću se žaliti, jer ovo je godina koju zaista želim najljepše pamtiti.

“Nije sve u vanjskoj

ljepoti, ti si ono što si iznutra, jer time zračiš”

Koliko truda i rada na sebi zapravo zahtijeva ovakva vrsta posla?

Zahtijeva puno više nego što ljudi misle. (smijeh) Nije čak riječ o vrsti posla, za mene se to podrazumijeva i u svakodnevnom životu da svaka osoba treba redovito raditi na sebi, u ovom slučaju je malo izraženije jer predstavljaš svoju državu i želiš je predstaviti najbolje što možeš kroz svoju osobnost.

Završili ste Medicinsku školu, planirate li raditi u struci ili se vidite u modi ili nečemu sličnom?

Ne planiram raditi u struci, jednostavno se nisam pronašla u tome. Vidim se u modi oduvijek, ali i za to će doći vrijeme, trenutno radim na jednom projektu, ali ću vam o tome reći nekom drugom prilikom. Sada trenutno radim u IT industriji, učim i gradim iskustvo kroz prodaju, marketing i administraciju, i koje će sigurno biti od velike pomoći kad se jednom okrenem poduzetništvu.

Koje sve prilike vam otvara osvajanje titule, jeste li već imali neke ponude?

Mnogobrojne, dosta upita imamo za snimanja mnogih reklama, prisustvovanjima raznim događanjima, ali i tu su snimanja s našim sponzorima i partnerima, gdje moram naglasiti da sam i za neke od njih postala ambasadorica, poput kompanije Tiens koja se bavi kineskom medicinom.

Koji su vaši ciljevi kao Miss Universe, za što bi se zalagali?

Cilj mi je da prvenstveno u Hrvatskoj pokažem kako je Miss Universe i više od same titule i krune. Nije sve u vanjskoj ljepoti, ti si ono što si iznutra, jer time zračiš. Od trenutka kad si okrunjena, moraš biti svjesna kako si primjer nekim mladim djevojčicama, kako te one slušaju i gledaju i kako moraš biti glas i potaknuti neke promjene koje će možda nekome biti od velikog značaja. Prvenstveno bih se zalagala za svijest o mentalnom zdravlju (pomoć pri smanjenju stigme povezane s mentalnim zdravljem te poticanjem važnosti brige o mentalnom zdravlju) koje je meni pomoglo u borbi sa samopouzdanjem i važnosti postavljanja granica u odnosima i za osnaživanje djevojčica i žena (poticanje za ostvarenjem svojih snova, svog punog potencijala, liderstva, obrazovanja, rada na samopouzdanju...) koje je meni pomoglo da slijedim sebe, slušam i ostvarujem svoje želje, sve u ‘moje’ vrijeme.

Kada pogledate deset godina u budućnost, gdje bi se htjeli nalaziti?

Jako teško pitanje, jer ja živim sad u ovom trenutku i ne znam što će biti za 10 godina. (smijeh) Jer 10 godina je zaista puno, ali mogu reći gdje bi se htjela nalaziti. To je sigurno da se vidim kao ostvarena žena u poduzetništvu, a i ono najvažnije za mene, kao voljena žena i majka okružena svojom obitelji i ljudima koje volim.

Koju biste poruku poslali onima koji trenutno ovo čitanju?

Bitno je svakodnevno prepoznavati i cijeniti dobro koje primamo od drugih te biti zahvalan na sitnicama koje čine život posebnim. Zahvalnost nas podsjeća na ljubaznost drugih i pomaže nam da se fokusiramo na pozitivne aspekte života, stvarajući tako puno sretnije i ispunjenije dane.

Tenkisti 37. užičkog korpusa izbili su na Jadransku magistralu u Slanom. Dubrovniku je time prekinuta kopnenena veza s ostatkom Hrvatske.

KLIN JNA U SLANOM

Taktički uspjeh postao strateški neuspjeh

JNA je ostvarila veliki uspjeh okupiravši Slano. Uklinjavanje JNA kod Slanog jedan je od ključnih trenutaka agresije na dubrovačko područje. Stratezi operacije zauzimanja Dubrovnika u planovima koje je objelodanio nekadašnji načelnik Generalštaba JNA Veljko Kadijević, računali su na brzo presijecanje nekadašnje Općine Dubrovnik na više smjerova, nakon čega se trebalo obračunati sa slabo naoružanim braniteljima u odsječenim džepovima te produžiti prema Pločama i dalje prema Splitu. Problem je kod napadača nastao jer je u prvim danima agresije presijecanje uspio napraviti na samo jednom mjestu, dakle kod Slanog. Također, pad Slanog onemogućio je masovni odlazak civila iz okruženja što je rezultiralo većom odlučnošću u obrani. Branitelji su sve više branili ne samo teritorij, nego i vlastite obitelji, susjede i prijatelje koji su ostali opkoljeni u samom Dubrovniku i okolnim naseljima. Divljanje i brutalno iživljavanje postrojbi JNA nad dubrovačkom baštinom, privatnom imovinom, gospodarskim objektima te zarobljenim civilima i braniteljima, samo su učvrstili uvjerenje u potrebu obrane do krajnjih mogućnosti. Vrlo brzo je postalo jasno da predaja takvom neprijatelju ne bi značila spašavanje života i imovine već izvjesno uništenje i nestanak hrvatskog stanovništva s dubrovačkog područja.

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U petom nastavku donosimo sjećanja sudionika žestokog okršaja hrvatskih branitelja sa snagama JNA koje su 4. listopada 1991. godine upale u Slano i time odsjekle kopnenu vezu Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. Uz nevjerojatnu, tvrdoglavu hrabrost, trinaest dragovoljaca uspjelo je nanijeti gubitke neprijatelju i izvući se na slobodni teritorij.

Okršaj u Slanom

Ante Glunčić

pričuvni ZNG, Ston 4. 10.’91. smo se sastali na Rudinama, sa svih strana ljudi koji su imali oružje, netko je imao automatsko oružje, netko je imao obične puške i tako, to nije bilo neko veliko naoružanje i... Mi smo doznali, jer je večer prije bilo bombardirano Slano i mi smo doznali da, navodno, još četnici i vojska nisu uspjeli ući u Slano, a čuli smo da su ostali stanovnici neki, žene, djeca... I onda smo se mi odredili, tko hoće dobrovoljno, da uđemo u Slano prije nego što uđe jugoslavenska vojska i četnici. I nas 13 se odabralo, uzeli smo oružje i krenuli smo... I mi smo mislili da su već četnici tu bili, u Slanome, da je to njihovo. Međutim, nikoga nismo okolo vidjeli. Ni mještane, a nismo vidjeli ni vojsku u Slanome. To nam je bila jedinstvena prilika da se prebacimo u hotel “Admiral”, jer nas 13 koji smo bili tu, ako bi se rasporedili po dvojica u kuće, onda bi nas vrlo lako opkolili, i normalno da bi nas pohvatali svih, dvojicu po dvojicu, ne bi bilo daljnjeg izlaza. Mislili smo “ajde, bolje hotel Admiral da svi skupa budemo na jednom mjestu tu, pa ćemo čuvati jedan drugome leđa”. I uspjeli smo, svih nas 13, doći u hotel “Admiral”. I onda smo se rasporedili u hotel “Admiral”, po dvojica u svaku sobu... Dvojica su stala gore na krovu, a dvojica su stala sa strane da nam čuvaju leđa u slučaju da nas netko tu napadne. I mi smo neprijatelja čekali sigurno jedno sat vremena dok su se oni počeli spuštati odozgo, znači mi smo došli oko pet... pet i po sati popodne, do tada smo se uspjeli utvrditi u hotel “Admiral”.

To je trajalo valjda tri sata dok nismo doplutali do Dola. Kad smo došli do same obale, 3 metra od obale, oni su se počeli odvajati od barke i ići prema obali, jeli. Kako su se oni počeli odvajati, dok sam ja odvezao ruku barka se počela odmicati od obale. Tako da sam ja u jednom momentu bio 3 metra blizu, a u drugom 6 metara daleko! I onda mi nije bilo lako... Kad sam se uspio dočepati obale prokrvarila mi je ruka kako sam je stisnuo. Jer nisam bio neki plivač, ruku na srce...

Zlatko Kovač ZNG Dubrovnik

Trinaestorica odlučnih

U panici koja je nastala kao posljedica žestokog neprijateljskog granatiranja i rasula obrambenih postrojbi, u noći 3. listopada potpuno je evakuirano Slano. U mjestu, osim nekolicine zbunjenih mještana, više nije bilo stanovništva. Zbog velike konfuzije i straha nije obavljeno ni zarušavanje prometnice kojom su se neometano spuštale kolone tehnike i ljudstva JNA od republičke granice prema Jadranskoj magistrali. Kao po pravilu, zbrka i nesnalaženje različitih obrambenih skupina koje nisu imale ikakvu valjanu informaciju o stanju na terenu, one najtvrdoglavije branitelje dovodile su u gotovo bezizlazne situacije. Primjer takve situacije je i okršaj koji je u Slanom vodilo 13 branitelja protiv JNA u popodnevnim satima 4. listopada.

Zlatko Kovač

ZNG Dubrovnik

Dolazili su kamionima s gornje strane, to smo mi vidjeli, pa smo vidjeli jednu ženu s par četnika, gdje im je ona objašnjavala nešto... Počeli su kamioni ići magistralom u smjeru grada.

Ante Glunčić

pričuvni ZNG, Ston

Mi smo možda mislili da će oni produžiti prema Dubrovniku, da idu napasti prema Dubrovniku, da se neće ni zadržavati u Slanome. Ali u svakom slučaju, oni su odmah krenuli razlamati ovu trafiku koja je bila, htjeli su pljačkati u Slanome i tako. I mi smo... ovdje je nastao okršaj. Oni su na nas 3 puta jurišali...

Nikša Žile

pričuvni ZNG, Ston

Jedan bi držao otvorene persijane da može drugi pucati ili jednostavno puškama bi držali otvorene persijane jer su se persijane... da se zatvori, da se ne vidi... dok nije došlo do jačeg sukoba kad su počeli pucati s transportera, s Browinzima, probijali su se unutra jednostavno pregradni zidovi... nebi vidjeo čovjek unutra od klačinare, od dima, od toga svega, zalegao bi... Kad se smiri opet se digni i opet počni pucati i tako da je tu bilo “fighta”, u tri navrata je bilo “dobroga fighta”...

Ante Glunčić

pričuvni ZNG, Ston

Ja i Zlatko smo bili zajedno u sobi, bili smo na prvom katu... On je imao

Rezervisti JNA pokazuju crnogorskim novinarima prozore na zgradi hotela “Admiral” iz kojeg im je 4. listopada 1991. godine pružen žestoki otpor.

jedan tromblon i ja sam mu rekao: “Samo uzmi, namjesti tromblon, ne treba ti puno nišaniti...” jer već je došao 20 metara ispred nas, dovoljno mu je bilo samo da podigne 10 cm, 15, i da ga spusti, “...kad ja otvorim balkonska vrata...”, jer smo imali zatvorena balkonska vrata, jer smo bili napravili puškarnice kroz persijane, “...kad otvorim ja balkonska vrata, kad ja izletim na balkon, ti samo ima da uzmeš i da opališ!” I tako je i bilo, on je uzeo, samo je opalio i zapalio ga je, i zapalio ga je, to je bio tenk ili samohotka, nešto je bilo od toga... Nije se moglo vidjeti jer to je bio toliki mrak, toliki dim, da ja uopće nisam u onoj panici ni razaznao što je...

Ante Kiri

pričuvni ZNG, Ston

Nismo imali kad mijenjati okvire! Ja sam imao puškomitraljez, moj prijatelj

Dugi je bio sa mnom u sobi, zajedno smo pucali prema njima, odgovarali im vatru... Tu se čuo veliki žamor. To je bila katastrofa, Slano je cijelo gorilo, cijelo, sve je bilo u dimu...

Ante Glunčić

pričuvni ZNG, Ston Tonko Dedo, mještanin Slanoga, koji je ostao bio u mjestu i kojega su oni zarobili, oni su njega vezali žicom i vezali su ga za tu samohotku ili tenk, ne znam što je bilo, već je bila noć, i oni su njega natjerali da ide prema nama i da viče: “Nemojte pucat, ovo je naša vojska!” Međutim, mi njega nismo čuli jer toliko je bilo detonacija, tolika je bila pucnjava da vi niste znali gdje se nalazite u tom mometu. A s druge strane, čitava uvala Slanog, sve je bilo u velikom dimu, u velikom požaru, tako da se nije znalo ni tko puca na nas ni što puca...

Mato Sabljić

pričuvni ZNG, Ston

Bila je i municija pri kraju, mahom smo bili mlađi, imali smo od 19 do 30 godina. Ante Glunčić je bio najstariji, i on je, pošto je bio najiskusniji... a nas je četvero bilo ispod 20 godina... odlučio je da se povučemo s barkom jer više nismo mogli izdržat. To je bila mala barka, “Elan”, čini mi se, 4 i po metra, kaić... I tako, veliki požar je bio, sve je gorjelo okolo što su palili, i od granata i tako, tako da nas nisu primijetili kad smo izašli u barku, i mi smo se na vesla izvukli iz vale...

Od čega bi živjeli da nema turizma?

Kako su, pobogu, neandertalci preživjeli 300 tisuća godina bez turizma i apartmana?

Stvarno od čega bi živjeli da nema turizma? To mi se pitanje neki dan neprekidno ponavljalo kada sam gledao dokumentarac na Netflixu o neandertalcima. Da vas sad ne davim s detaljima, neandertalci su preživjeli 300 tisuća godina prije nego što su zauvijek napustili lice Zemlje

Rezultat turizma kakvog imamo je otprilike ovakav – od Ilijine Glavice do Boninova treba sat vremena. Nekad čak ni motor ne pomaže. Lako da je čep samo tu – zna promet ne micati od Kantafiga do Belvedera, pa dalje za Župu. Parkirno mjesto nemoguće je pronaći. Meštra da ti popravi vozilo još teže. Nema liječnika, na pregled čekaš mjesecima, nema ni teta u vrtiću, profesora… I bit će još gore. Lokalnog čovjeka možeš sresti eventualno petkom na placi u Gružu. Nema ih inače nigdje, ni na kupalištima, ni na Stradunu, ni ispred kuća u toplu ljetnu večer. Svi trče za lovom, mnogi rade dva posla. Ujutro ‘normalni’, a popodne se bakću oko apartmana ili voze Uber. Vremena za ništa.

S nikim se ne možeš ništa dogovoriti. Odigrati nogomet ili košarku nemoguća je misija. Čak ni jednoga za tenis nije jednostavno naći. Druženja su rijetka kao kaputi u pornićima. Izumiru i kvartovski kafići.

Nema se gdje izaći. Nema koncerata. Evo sad se i Dubina zatvorila. Problem je i što je sve skupo. Tko može priuštiti česte izlaske po kafićima, Revelin i slična mjesta da i ne spominjemo.

Kada odeš u butigu, čekaš u redovima. Turisti su zaboravili izvagati tikvice. Nikud im se ne žuri, na godišnjem su, briga ih što kisiš. Gužve su abnormalne gdje se god okreneš. Djeca kasne u školu i na trening, jer su autobusi pretrpani pa ne staju na stanice.

O cijenama nekretnina ne trebamo ni govoriti. Ne mogu ih priuštiti ni doktori, a kamoli ostali. Nitko ne želi imati djecu, jer gdje će živjeti? Kako kupiti prvi stan ako ga nisi naslijedio? Koliko god fakul-

teta da si završio i što god radio, četiri zida ne možeš dohvatiti. Potpuni poremećaj svih vrijednosti.

KVALITETA ŽIVOTA

Ukratko, kvaliteta života u Dubrovniku neprekidno opada. Postavlja se pitanje ubija li nas ovakav turizam? Mnogima to često padne na pamet, ali odmah potom pojavi se misao od čega bismo, pobogu, živjeli da nema turizma, pa se većina nekako pomiri sa situacijom da nam je život sranje, ali bolje i takav usrani život nego da se umre od gladi. Stvarno od čega bismo živjeli da nema turizma?

To mi se pitanje nekidan neprekidno ponavljalo kada sam gledao dokumentarac na Netflixu o neandertalcima. Da vas sad ne davim s detaljima, neandertalci su preživjeli 300 tisuća godina prije nego što su zauvijek napustili lice Zemlje. Gledam ja tako te neandertalce, njihov način života, kako su radili oruđe, pokapali mrtve i brinuli se o bolesnim članovima društva, a u kutku moždanih kora neprekidno me muči misterij. Kako su, pobogu, neandertalci preživjeli 300 tisuća godina bez turizma i apartmana?

Ej, punih 300 tisuća godina. Toliko ne može živjeti ni umjetna pomadora iz Lidla. Čak ni Keith Richards. Neandertalci, naši rođaci koje držimo za zaostalu vrstu, bez problema su preživjeli 3 tisuće stoljeća, a vjerojatno bi i danas bili tu da ih klimatske prilike nisu raznijele. Nas klimatske prilike isto tako mogu satrati u nekoliko godina, nema realno nikakve posebne razlike između njihovih i naših života osim što oni nisu plaćali kvadrate špilja po 300 tisuća eura.

Uopće se ne moramo vratiti toliko daleko u prošlost kako bismo odgovorili na pitanje kako živjeti bez turizma. Početkom devedesetih, vi ste to zaboravili, odvijao se Domovinski rat. Puno desetljeće turistička noga nije kročila podno Srđa, posao je bio rijedak kao dolčevite u pornićima, nije bilo ni industrije, ni nikakve druge djelatnosti, pa opet nitko u Dubrovniku nije umro od gladi. Kako to?

Kvaliteta života u Dubrovniku neprekidno opada. Postavlja se pitanje ubija li nas ovakav turizam? Mnogima to često padne na pamet, ali odmah potom pojavi se misao od čega bismo, pobogu, živjeli da nema turizma, pa se većina nekako pomiri sa situacijom da nam je život sranje, ali bolje i takav usrani život nego da se umre od gladi.

Doduše, uopće se ne moramo vratiti toliko daleko u prošlost kako bismo odgovorili na pitanje kako živjeti bez turizma. Početkom devedesetih, vi ste to zaboravili, odvijao se Domovinski rat. Puno desetljeće turistička noga nije kročila podno Srđa, posao je bio rijedak kao dolčevite u pornićima, nije bilo ni industrije, ni nikakve druge djelatnosti, pa opet nitko u Dubrovniku nije umro od gladi. Kako to?

Štoviše, mnoge stvari su bile bolje nego danas. Ljudi su se više zezali, družili, odlazili na kupanje, igrali Divlju ligu, pohodili koncerte i partyje. Odakle im novac za te aktivnosti kad nije bilo turizma?

MN ŽIVOT IZGLEDA PUNO LAKŠI

Sve je bilo puno jeftinije. S 20 kuna mogao si se zabaviti. Kafići su svaku treću ili četvrtu turu udarali na kuću, nigdje se nije plaćao upad, a tamo gdje jest, poput Divinae Follie, preskakale su se ograde. Hrana je bila znatno jeftinija, na kraju krajeva, tu je bio Neum. Za 100 kuna bio si bog neumske butige. Ljudi su se snalazili bez novaca. Danas na prvu život izgleda puno lakši. Nešto se iznajmi, nema šefa da te prči, izgleda kao da dobro zarađuješ, ali cijene su toliko podivljale da na kraju opet živiš jednako skromnim životom kao pri-

je 25 godina. Svake godine sve je skuplje pa da bi pratio taj rast cijena, doslovno bi svaku novu sezonu trebao imati još jedan apartman. Tko to može? Naravno nitko, i džabe ti koliko god radiš i koliko god apartmana imaš, na kraju posjeduješ isto kao prije 20 godina. Evo naprimjer ja. Kada sam počeo raditi u novinarstvu prije 20 godina imao sam od imovine motor. Danas, osim novinarstva, ljeti i skiperavam, i opet od imovine imam motor. Doduše nešto bolji nego onda, ali to je manje-više sve. Jedino što se promijenilo u tih 20 godina jest da radim dva posla i da imam manje vremena što hoće reći da mi je kvaliteta života onda bila bolja. I dalje svi strepimo koliko će turista doći, kakva će biti sezona, hoćemo li preživjeti? A poanta priče je ta da što više turista, veće cijene. Manje turista, manje cijene. Život nam je znači više-manje isti, osim što više turista znači veće cijene, a to onda rezultira i manjkom vremena. Uglavnom, itekako bismo preživjeli bez turizma. Možda bi nam čak i život bio bolji. Imali bismo manje para, ali veću kvalitetu života. Imali bismo ljeto, najbolji dio godine. Kako bi rekla ona poznata dubrovačka izreka – Non bene pro toto aestas venditur auro!

Ljeto se ne prodaje za sve zlato.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Veličina (ni)je važna

Kažu da je političarima teško stat na put. Voze terence! Jedan od njih, bivši ministar branitelja, nakon pola godine od tragičnog sudara, izliječen je od amnezije. Čim mu je njegova odvjetnica vratila pamćenje, optužio je medije da lažu. Tvrdi da niti je bio pri piću, niti je pretjecao, a ni sudar nije bio baš - frontalan. Dapače, njegova odvjetnica je rekla da je pijan bio poginuli nesretnik. Njemu je nađen alkohol u krvi, a ministru je mrvicu alkohola tamo dospjelo tijekom dezinfekcije oguljene kože. Ako se ova teza pokaže točnom, neki misle da će krivnju snosit pokojnik, a njegova obitelj će isplatit Baneta za duševne boli. Jer, zakoni su za sve isti. Presude ne moraju bit. Oporbeni saborski zastupnici poručili su danas kako podržavaju ideju vlade da se ministrima i premijeru Plenkoviću povećaju plaće smatrajući kako nije pravedno da službenici kojima su oni nadređeni, imaju veće plaće od njih, a istovremeno manje odgovornosti na svojim funkcijama. Plaće bi se ministrima i premijeru mogle povećati i za 40 posto. Sve zbog velike odgovornosti Neki se čude, kako oporba inače kritizira svaki prijedlog Vlade, a ovaj objeručke prihvaćaju. Izgleda da posustaju u uvjerenju kako je HDZ-ova najveća odgovornost u nastojanju da ih ne uhvate u krađi. Sad su zadovoljni i samim tim što smiju sjedat u Saboru i dizat ruke za 40-postotno dizanje plaće Vladi.

A kad se diže penzićima, onda su to mrvice! Ili im se uopće ne diže?! Vlastodršce nije sramota kad vide strane penzionere kako putuju po svijetu, uživaju i u nas, a znaju da je našima penzija ko tanga gaćice, pokriju samo najnužnije. Ako i to. Evo i zanimljivosti iz kulture. Ako ste se nekad u životu našli ispred antičkog kipa golog muškarca, vjerojatno ste na njemu primijetili krasnu glavu, savršene mišiće i malu - onu stvar. Znači li to da nije preporučljivo ić u teretanu? Nikako! Istina, mogli su slavni umjetnici kipovima obuć kamene gaćice, ali ima razlog zašto su ti veliki muškarci prikazani s malim ala-

tom. Zapravo je prilično zanimljiv, iako nekim pojedincima pa i cijelim rasama, ne ide u prilog. Povjesničarka Ellen Oredsson kaže da u davnim vremenima veličina nije bila nešto što se cijenilo i čime biste se hvalili uokolo. U antičkim vremenima se smatralo da velike penise imaju muškarci koji su glupi, pohotni i ružni, a oni s malešnim, racionalniji, uspješniji, inteligentniji. Eto, za svačiji ukus ponešto. Domovinski pokret smatra da se Plenković suprotno dogovoru još nije odreko Pupovca, nego ga smatra dijelom parlamentarne većine. U politici je bitno, ‘ko je veći, a ‘ko manji. HDZ-ov prijedlog, da njima neprihvatljivi vođa Srpske stranke bude šef odbora za ljudska prava, miriše na krizu koalicije nove Vlade. Jer to je bio jedini ustupak u pregovorima koji su dobili, a sad, ni to. A taman su lijepo zasjeli u fotelje, a i plaće uskoro krešivaju, pa neće ih se sada valjda odreć. A svakako ne bi da im AP-ova tajnica napiše razrješenja. Na koncu, ipak su mjesec dana uživali u idili o Vladi bez SDSS-a, a bez da su svoje partnerstvo ovjerili kod javnog bilježnika, ko njihov prethodnik MOST. Pavlovljev refleks kaže: kad kučak uopće nije gladan, ali vidi lijepi šnicel, poteku mu sline od miline. Nego, dok smo na MOST-u, tijekom kampanje za izbore u EU parlament, predsjednik MOST-a i nositelj liste za EU izbore dr. Petrov, poziva birače da glasaju za njihovu najvažniju inicijativu vraćanja Europe kršćanskim korijenima, kako bi kršćanska baština ušla u temeljne osnivačke ugovore EU. E, ali to se može postić jedino ako svi 9. lipnja izađemo na EU izbore i damo glas njemu i njegovima. Jer, ako se to ne dogodi, učeni doktor se pita, na temelju kojih vrijednosti će se integrirati svi ljudi koji dolaze živjeti u EU. Drugim riječima, njega brine da će se neki oholi migranti drznut deklarirat ko hindusi, budisti, muslimani, judaisti, bahai ili čak, ne daj Bože -ateisti. Brine njega i na temelju kojih vrijednosti će zaustavit rodnu ideologiju i obijesna mahnitanja onih koji bi danas bili muško, sutra žensko, prekosutra se opet vratili na staro, ovisno

o tome kako se osjećaju ujutro, kad se probude. Ne može to tako. Eto, sad nam tek kažu da naše civilizacije ne bi ni bilo bez kršćanstva. Lako se danas mladima obrazovat uz pomoć umjetne inteligencije, ali o’kle našoj starijoj generaciji vremena sve to ispočetka učit? Oni mogu jedino starost provesti u neznanju, proklinjući srednjoškolsko i akademsko obrazovanje na koje su gubili vrijeme godinama, jer su ih učili potpuno krivim vrijednostima. I bez šale, uvjeravali su nas desetljećima da je Zemlja okrugla i da je Europa već postojala u vrijeme napredne grčko-rimske civilizacije. Tupili su nam o genijalnom razvoju znanosti, filozofije, astronomije, arhitekture, književnosti. Sve to i prije kršćanstva. Štoviše, tvrdili su da je Crkva progonila one koji su više znali, a manje vjerovali. Tobože, pametne ljude su ušutkavali da se glupi ne uvrijede. Čudi što nisu Crkvu optužili i za paljevinu Aleksandrijske knjižnice i smaknuće filozofkinje Hipatije. A kako ćeš ne vjerovat učitelju? Vražje komunjare! Baš miritaju onaj muzej!

Piše Mario Klečak

UŽAS U DUBROVAČKOM ZATVORU

Zatvoreniku dali metadon , preminuo je

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku otvorilo je istragu protiv dvojice zatvorenika iz Zatvora u Dubrovniku koji su trećem zatvoreniku (22) dali metadon od čega je on preminuo.

“Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 10. svibnja 2024., donijelo rješenje o provođenju istrage protiv dvojice državljana Republike Hrvatske (1980. i 1986.) zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo omogućavanja trošenja droga.

Postoji osnovana sumnja da su okrivljenici u večernjim satima 28. prosinca 2023., u Dubrovniku, kao zatvorenici u

jednoj od prostorija za smještaj zatvorenika, u kojoj je bio smješten i istražni zatvorenik (2002.), dogovorno i zajednički mu dali supstitucijsku terapiju, a koju je uzimao jedan od okrivljenika i koju je on neovlašteno i protivno protokolu o dodjeli redovne i supstitucijske terapije (sadrži drogu metadon) držao kod sebe. Osnovano se sumnja da ju je istražni zatvorenik koristio na nagovor dvojice okrivljenika uslijed čega

je preminuo 29. prosinca 2023.

Jedan okrivljenik je uhićen te je sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku prihvatio prijedlog ovog državnog odvjetništva i protiv tog okrivljenika odredio istražni zatvor dok se drugi okrivljenik već nalazi u zatvoru na izdržavanju prethodno mu izrečene kazne zatvora”, stoji u priopćenju objavljenom na stranicama DORH-a.

foto

marijo babarović

petak, 31. svibnja 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Catarina Sofia, Željko, Coco i Koko - fotografkinja je fotografu “upala” u oko

Senko i Marina - njemu još uvijek rad, a njoj odnedavno mirovina su milina

Mares, Ivanka, Antonijo, Davor i Toni - još jedna uspješna generacija maturanata Gimnazije Dubrovnik je ispraćena, školska godina nije uzalud potraćena

Mara, Joško i Lorna - za budući rad ili studiranje lako će se odlučiti mladost pametna i odgovorna

Petra i Gabi - toplina godi, dragi su dani bez oblaka, kiše i vjetra

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nika, Anđela i Pako - kad je ljubimac odgojen i s njim je u šetnju lako

Pero, Boško i Đivo - susret je kratak bio, prijatelj sretan što je prijatelja opet vidio

u

Lucija, Ana Karla i Rommela - proslava zadnjega školskog dana maturanticama je bila lijepa i vesela

Marko, Stijepo, Lea, Petra i Mateo - osjećaj ljepote i raspjevanosti zajedničkog rastanka od srednje škole ih je u park na Pločama doveo

Marija, Marta i Mara - trećašice su uvijek pored drage prijateljice, ovogodišnje maturantice

Pero i Ivona -

novi život zajedno kreću, poželimo im dobro zdravlje, ljubav i sreću

Katarina, Roko, Ivana i Viktorija - norijada je norijada, sad slijedi državna matura i puno ozbiljnija životna storija

GRČKO BOŽANSTVO MORA

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

‘TRITON’

U Dubrovnik je trebao uploviti ’91., no prvi posjet je odgođen zbog ratnog vihora

Tek je koncem devedesetih godina prošlog stoljeća uspio doploviti i do grada

Brod Triton je izvorno bio namijenjen seriji od osam identičnih brodova posebno dizajniran za aviokompaniju Overseas National Airways. Međutim, zbog financijskih poteškoća narudžba je smanjena na dva broda, a brodarska kompanija Cunard Line, koja je bila i vlasnik aviokompanije, preuzela je narudžbe za dovršetak dva broda. CUNARD ADVENTURER je bio Cunardov pokušaj pridruživanja modernoj industriji krstarenja ‘70-ih sa što više brodova, ali financije su ipak diktirale drugačiji razvoj flote.

U nizozemskom brodogradilištu Rotterdamsche Droogdok položena je sredinom 1970. godine kobilica novogradnje broj 329. Imao je 14151 bruto tona, bio je dug 148 i širok 22 metra te je bio predviđen za smještaj 832 putnika i 270 članova posade. Četiri dvanaest-cilindarska Stork Werkspoor diesel stroja ukupne snage 19860 kW omogućavala su mu preko dvije propele brzínu od 22 čvora. CUNARD ADVENTURER je zaplovio sredinom studenog 1971. godine iz San Juana na redovnim krstarenjima po Karibima, a njegov brod blizanac CUNARD AMBASSADOR zaplovio je na istim rutama sljedeće 1972. godine.

PRODAJA NAKON KATASTROFALNOG POŽARA Već 1975. godine, Cunard nakon katastrofalnog požara, na sreću bez ljudskih žrtava, prodaje CUNARD AMBASSADOR , a 1977. i CUNARD ADVENTURER . Preuređen u brod za prijevoz žive stoke CUNARD AMBASSADOR plovi kao LINDA CLAUSEN , potom PROCYON , da bi pod imenom RASLAN u srpnju 1983. godine bio raspremljen u Singapuru. Nakon jedne godine raspreme, ipak je prodan u staro željezo te je rujnu 1984. godine doplovio u tajvanski Kaoshiung gdje je uskoro izrezan. Bolje je sreće bio CUNARD ADVENTURER , kojeg je početkom 1977. godine kupio Knut Kloster,

U grčkoj mitologiji, Triton je niže božanstvo mora, Posejdonov i Amfitritin sin. Prema Ovidiju, Triton uzdiže i smiruje valove, pušući u školjku kao trubu

Tek 1991. godine, TRITON dolazi u Sredozemlje, ali zbog početka ratnih operacija ne dolazi u Dubrovnik, iako je Epirotiki prilikom kupnje na to ozbiljno računao. Zato je plovio uglavnom istočnim Mediteranom i tek je koncem devedesetih godina prošlog stoljeća uspio doploviti i do grada

vlasnik poznate brodarske kompanije Norwegian Caribbean Lines ( NCL ) koja mu daje novo ime SUNWARD II. Potpuno preuređen u Hapag-Lloyd brodogradilištu u Bremerhavenu, plovio je za NCL uspješno sljedećih četrnaest godina uglavnom u karipskim vodama. Ponovo je prodan 1991. a kupac je bio nama dobro poznati grčki Epirotiki Lines.

U SREDOZEMLJU POČETKOM 90-IH

Novo ime broda je TRITON. U grčkoj mitologiji, Triton je niže božanstvo mora, Posejdonov i Amfitritin sin. Prema Ovidiju, Triton uzdiže i smiruje valove, pušući u školjku kao trubu.

Tek 1991. godine, TRITON dolazi u Sredozemlje, ali zbog početka ratnih operacija ne dolazi u Dubrovnik, iako je Epirotiki prilikom kupnje na to ozbiljno računao. Zato je plovio uglavnom istočnim Mediteranom i tek je koncem devedesetih godina prošlog stoljeća uspio doploviti i do grada.

Po objavljenom programu iz 2001. godine, TRITON je na jedanaestodnevnom kružnom putovanju, koje je započelo 30. listopada, ticao luke: Venecija, Itea, Kusadasi, Patmos, Ashdod, Port Said, Pirej, Krf, Dubrovnik, Venecija. Međutim, očito da ovome brodu nije sudbina bila naklonjena da češće kod nas navraća.

Kada je Epirotiki, sada već u sustavu Royal Olympic Cruisesa, početkom 2004. godine otišao u stečaj, TRITON je raspremljen u južnoafričkom Durbanu, a vjerovnici su ga ponudili na prodaju. U javnoj dražbi u travnju 2005. godine, brod kupuje ciparska brodarska kompanija Louis Cruises, potpuno ga preuređuje i daje novo ime CORAL. Nakon sezone 2011., CORAL je raspremljen u zaljevu Eleusis nedaleko od Pireja, da bi ga koncem 2013. Louis Cruises prodao indijskim rezalištima, kamo je pogonom vlastitih strojeva otplovio pod imenom CORA. Na plaže Alanga nasukan je 30. siječnja 2014. te je izrezan iste godine.

petak, 31. svibnja 2024. Dubrovački

U HOTELU DUBROVNIK PALACE

Svečana promocija diplomanata Libertas međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku

Na promociji su, uz diplomante, prisustovali brojni predstavnici dubrovačkog gospodarstva, roditelji i prijatelji

Svečana promocija diplomanata Libertas međunarodnog sveučilišta Dubrovnik održala se u četvrtak, 23. svibnja u kongresnoj dvorani Hotela Dubrovnik Palace. Čestitke ovim vrijednim mladim ljudima te želje za daljnji uspjeh u životu uputili su rektor, prof. emer. dr. sc. Ivo Andrijanić te voditelj podružnice Dubrovnik, prof.

Milan Perić. Među uzvanicima na ovom svečanom događaju, važnom za diplomante prijediplomskog i diplomskog studija Turističkog i hotelskog menadžmenta te Međunarodnih odnosa i diplomacije, ali i za čitavu društvenu zajednicu, bili su između ostalog i gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić koji su se

također obratili diplomantima te čestitali kako njima, njihovim roditeljima, tako i Libertas međunarodnom sveučilištu u Dubrovniku na još jednoj pripremljenoj generaciji za potrebe kako dubrovačkog tako i hrvatskog gospodarstva. Na promociji su prisustovali brojni predstavnici dubrovačkog gospodarstva, roditelji i prija-

telji, a cjelokupan događaj je bio popraćen jako dobro od strane medija što je itekako i velika promidžba Sveučilišta. Nakon dodjele diploma, uslijedilo je druženje uz klapu, koktel, dobru atmosferu i čestitke. „Još jednom čestitamo našim diplomantima!“, poručili su s Libertas međunarodnog sveučilišta.

Čestitke ovim vrijednim mladim ljudima te želje za daljnji uspjeh u životu uputili su rektor, prof. emer. dr. sc. Ivo Andrijanić te voditelj podružnice Dubrovnik, prof. Milan Perić

„KANTICA” OSTAJE U GRADU

TO MOŽE SAMO RAGUSA! Dubrovkinje nastavile dominaciju u hrvatskoj košarci, u četiri godine osvojile su

šest trofeja

Košarkašice Raguse ponovno su obranile naslov prvakinja Hrvatske. U majstorici finala došle su do fenomenalne pobjede u Zagrebu kod Trešnjevke, rezultatom 56-49

Finalna serija Premijer ženske lige između Raguse i Trešnjevke ove je sezone završila u petom, odlučujućem susretu. U prethodne četiri

utakmice serije uvjerljivo je slavio domaćin, što je bila mala prednost za zagrebačku ekipu uoči majstorice, koja se igrala u Zagrebu.

Piše Rafael Barkiđija Foto Marin Sušić/HKS

ŽKK RAGUSA,

OSVAJAČ PRENSTVA HRVATSKE ZA SEZONU

2023/2024.

Gornji red: Tea

Perić Jennifer Ann Fleischer, Marija Rozić, Iva Tokić, trenerica Cvetana Matić, Ilma Šarotić, kondicijski trener Željko Cota i pomoćna trenerica

Alma Majstorović.

Donji red: Andrea Milat, kapetanica

Carmen Miloglav, Lea Hajdin, Iva Todorić, Lina Strilić, Ella Majstorović.

Veći dio petog susreta zagrebačka ekipa provela je u plusu. Dubrovkinje otvaraju s pola koša (0-1), a sve nakon toga, do zadnje četvrtine, bilo je vodstvo Trešnjevke. Imale su domaće +7 u prvoj četvrtini (11-4) te +10 (39-29) u trećoj. Uslijedila je nevjerojatna izvedba Dubrovkinja u fazi obrane. Trešnjevka polovinu zadnje četvrtine ne dolazi do koša, zbog čega su košarkašice Cvetane Matić nagrađene u napadu. Počele su ulaziti trice, pa na kraju Ragusa dolazi i do devet poena viška (41-50). Nije bilo nikakvih preokreta nakon toga, četvrti put zaredom košarkašice Raguse ekipa su koja trči u zagrljaj u zadnjoj utakmici sezone. Medveščak, Plamen Požega, Trešnjevka dva puta. Nitko nije uspio zaustaviti dubrovačku ekipu u pohodu na naslov. Uz to su u posljednje četiri sezone iz bajke, nadodale i dva Kupa.

„Uspjele smo obrambeno zaustaviti Trešnjevku. Borili smo se za svaku loptu. To nas je držalo u igri. Mogu pohvaliti ekipu Trešnjevke, ali i moju, na srčanosti i borbenosti. Osvojili smo četvrti uzastopni trofej. Šesta titula ukupno u četiri godine” – rekla je Cvetana Matić, trenerica Raguse, koja je nakon utakmice prokomentirala i

ključ pobjede: „Trešnjevka se nije dala do kraja. Htjele su preokrenuti. Držale smo loptu što duže. Bilo je bitno da ne stojimo u toj igri, i nismo. Mogu biti samo zadovoljna. Znale smo da će u Zagrebu biti teško. U dvije utakmice one su ovdje dominirale, mi smo u Dubrovniku. Tko će imati više koncentracije, želje, volje... treba se puno toga poklopiti. Ali, mi to, jednostavno, nismo htjele ispustiti iz ruku”.

Lea Hajdin je u majstorici za Ragusu postigla 19 poena. Kapetanica Carmen Miloglav imala je 10, uz šest asistencija. Lina Strilić skupila je 9, od toga dvije vrijedne trice za preokret. Iva Todorić je također imala 9 poena (uz 11 skokova). Pogađale su još Tea Perić (7) i Amerikanka Fleischer (2).

”Čestitke Ragusi na novom naslovu. Najgore za nas je što smo vodili tri četvrtine i izgubili utakmicu u posljednjoj četvrtini. Znali smo da će iskustvo biti njihova prednost, a jednostavno bio sam ljut na igračice kod deset razlike za nas kada su cure pomislile da je utakmica gotova. Tada smo trebali još pojačati, a ne čekati da se utakmica sama dobije. To je danak ne-

iskustvu, a ja nemam što zamjeriti igračicama jer prije početka sezone zaista nas nitko nije vidio u ulozi da igramo majstoricu za prvaka Hrvatske. Ja sam super zadovoljan s njihovim pristupom i rezultatima, a moramo naučiti pobjeđivati, a to je proces koji traje dulje. Vjerujem da ćemo u sljedećoj sezoni biti još bolji”, kazao je trener Trešnjevke Dean Nemec.

NAJBOLJE KAD JE NAJPOTREBNIJE

Nije ovo bila lagana sezona za dubrovačke košarkašice. Doživjele su mnoge igračke promjene uoči sezone. Trebalo je to posložiti. Krenulo je dobro, igrale su i FIBA Eurokup, no onda je uslijedio nešto turbulentniji period. Nekoliko ozljeda, dva odlaska iz kluba (Ivana Ujević i Karmen Čičić), veliki broj utakmica. Ipak, uspjele su preskočiti sve te prepreke i doći u borbu za trofeje. U Kupu su izgubile od Plamena, pa su taj isti Plamen svladale u polufinalu Premijer lige (igralo se tko prije do dvije pobjede), čime su došle do finala s Trešnjevkom. Plamen su svladale u dvije gostujuće utakmice, a Trešnjevku u jednoj, vrijednoj naslova.

Svih šest dosadašnjih trofeja Ragusa je osvojila s trenericom Cvetanom Matić, ali i igračicom, kapetanicom Carmen Miloglav, koja nije krila zadovoljstvo, ali i činjenicu da ove sezone nisu bile među glavnim favoritima. „Mislim da smo mi jedno malo čudo. Jer eto, stvarno, svi su ‘napaljeni’ na nas, bez obzira na skraćenu rotaciju, na sve žive probleme. Mi smo napravile stvar-

no čudo, a imale smo daleko najteži put. Izbacile smo u polufinalu jednog od glavnih konkurenata ove godine za naslov. Kasnije Trešnjevku, kojoj čestitam na vrhunskoj igri. Prikazale su puno toga u ovih pet utakmica, zasluženo su došle do pete. Ali evo, stvarno, dižem kapu svojim curama, jer toliko smo zasluženo ovo dobili i evo, idemo uživati u tome” – istaknula je Miloglav nakon ovog slavlja.

Kćer i mama, igračica i pomoćna trenerica, Ella Majstorović i Alma Majstorović

TITULA OSTAJE U SPLITU

Odavno finalna serija nije završila u tri utakmice: Jadran uvjerljivo protiv

Juga

do obrane naslova prvaka Hrvatske

U prvoj je bilo 14:10 u Splitu, potom 13:15 nakon peteraca u Dubrovnika, a u utorak konačna, treća pobjeda u Splitu. Završilo je 11:8 (3:1, 4:3, 2:2, 2:2)

Piše Rafael Barkiđija Foto Ivana Ivanović / Pixsell

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja završili su natjecanje za sezonu 2023./2024.. Na kraju polovičan, pa čak i solidan dojam. Osvojili su Kup Hrvatske u finalu protiv Jadrana, kao i Eurokup, u kojeg

su se plasirali ispadanjem iz Lige prvaka. Superkup je pripao Splićanima, kao i na kraju, najvažniji trofej – domaće Prvenstvo. Kada se u obzir uzme trenutni omjer snaga ova dva kluba, Jadran

je, treba priznati, bio favorit za naslov. No, nije bilo za očekivati da će pitanje prvaka biti riješeno u tri utakmice. Taj scenarij posljednji se put dogodio u sezoni 19/20, kada je Jug u tri utakmice bio bolji od Mladosti. Većina finalnih serija od samostalnosti pružile su više od tri utakmice.

TRENER KOBEŠĆAK: „NISMO ZASLUŽILI ČETVRTU ILI PETU UTAKMICU”

Jugaši su blizu pobjede bili u drugom susretu u Gružu, kada su izgubili tek nakon peteraca. Da je bio realiziran samo jedan od zicera Juga u zadnjoj četvrtini, sada bi se čekala četvrta utakmica u Gružu. Jedino tada su bili blizu, ali Jadranu svakako idu tri zaslužene pobjede, ističe trener Vjekoslav Kobešćak pa dodaje: „Mi nismo bili spremni uzeti pobjedu u ovoj seriji. Puno grešaka. U trenutku kad smo trebali biti najbolji, dapače, bili smo rastrgani, nervozni...Čestitke Jadranu, bili su bolji ove sezone. Volio bih da smo makar otišli u četiri ili pet utakmica, ali jednostavno, nismo zaslužili”.

Drugi uzastopni naslov i drugi ukupno, osvojio je klub s poljudskog bazena. Zadovoljan je bio i trener Jure Marelja: „Ove sezone smo bili opterećeni velikim brojem sudjelovanja igrača na Europskom i Svjetskom prvenstvu. Uključujući i mene. Veliki pritisak kojeg su momci sjajno iznijeli. Pokazali su u ovoj finalnoj seriji da imaju karakter. Njima sve zasluge, od prvog do posljednjeg, na ponašanju u bazenu i van njega. Zaslužuju ovo”.

„Iskreno, došli smo mi s određenim očekivanjima na ovu utakmicu, ali naša energija u cijeloj finalnoj seriji nije bila na razini na kakvoj bi trebala biti. Ne onakva kakva bi trebala biti da se pobijedi Jadran. Mislim da su oni u tri utakmice pokazali i više no jasno da su kvalitetniji u ovom dijelu sezone. Zasluženo su osvojili Prvenstvo Hrvatske” –rekao je nakon utakmice najtrofejniji hrvatski va-

MVP FINALA JE DOPROŠLOSEZONSKI KAPETAN JUGA

Ljubitelje vaterpola iznenadila je vijest krajem prošlog ljeta kako kapetan Juga Loren Fatović, jedan od najboljih svjetskih igrača, odlazi u redove rivala – splitskog Jadrana. Bila je ovo za njega vrlo uspješna godina. Srebro na Euru i zlato na Svjetskom prvenstvu, a s Jadranom Kup i Prvenstvo. U finalnoj seriji Jugu je postigao čak 11 pogodaka (tri u prvoj, četiri u drugoj i trećoj utakmici), pa je zasluženo uzeo nagradu stručnog suda Hrvatskog vaterpolskog saveza. Uz to, najbolji vratar je Jadranov.

„Mislim da smo stvarno zasluženo osvojili naslov. Ponovo smo kontrolirali utakmicu od samog starta. Mislim da je nakon onog poraza u polufinalu od Mladosti, malo tko očekivao da ćemo uopće osvojiti naslov prvaka, a kamoli da ćemo to napraviti s 3-0. Ovo je naša velika pobjeda. Bili smo prava ekipa od početka sezone do kraja. Zajedništvo nas je krasilo cijelo vrijeme, zatim sad u finalu agresivnost u obrani, ‘Marca’ je branio izvanredno, te i njemu skidam kapu. Pokazali smo da smo najbolji” – istaknuo je Fatović.

Jugaši se okreću ljetu, u kojem će sigurno biti odlazaka i dolazaka u klub. Želja trenera Kobešćaka je da trenutna momčad ostane na okupu, uz još koje pojačanje. Istaknuo je to nakon osvajanja Eurokupa u Rijeci. Ciljevi su povratak naslova Prvaka Hrvatske u Dubrovnik, ali i povratak u Ligu prvaka. Isto je i s Jadranom, koji u sljedećoj sezoni cilja na korak više u Ligi prvaka. Ove su sezone došli do druge faze, ali ne i final foura.

terpolist Maro Joković, koji je i dalje jedna od glavnih karika Juga.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

NEMA TI BLAGA DO

„Nema ti blaga do ugodna života“

Moj prijatelj to je itekako znao

No taj stih mu ništa nije pomogao

S vješala je bačen tamo iza plota

Svaki od nas koji pjesmom nešto mota

Isusove noge nikad nije prao

Svejedno je bio dobar ili zao

Talent pokazuje ili stih il nota

Franҫois* je s družbom po Parizu krao Život je nebitan bitne su balade

Zbog njih je znamenit i poznat postao

Ako dara Božjeg Konteso imade

Svaki stih istinit plaća se životom

Spomenikom ili strvinom za plotom

20/8/21

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Istina je da žene dva puta više

pričaju. To je stoga što se muškarcima sve mora dva puta reći.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na pok. Katu Sokol, 70 € prilaže obitelj Šegedin; Donacija u hum. svrhe u iznosu od 93,80 € prilaže Caffe bar Belfast;

U spomen na pokojnu prijateljicu Lorenu Lujak, 100 € prilažu obitelji Stančić i Krile;

D. P. R.H. donacija 500 €; HSSMS-MT donacija 50 €; Obitelj Đanović donacija 50€; A.Z. donacija 100 €;

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

U spomen - umjesto cvijeća za pok. Ivanku Lazić 40 eura prilaže Ambroz Čivljak

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Emir Bešo prilaže 50 EURa

maslina

- Ivo Koprivec s obitelji, u spomen na pok. Mihovila

Račića, umjesto vijenca prilaže 40,00 EUR;- Zlatko

Kovač, dar korisnicima Centra 10,62 EUR.

AUTOR: SLAVKO BOVAN

ZAMJENICA

GRAD NATJECATELJKE NA SLICI

ZAMJENICA

K A N D I N A V K A

Dominikana, FSR, uviti, plastiti, Bahami, estetik, R, Albanci, onda, one, Una, ljame, Veles, prerasti, Noam, NTR, I, pi, iris, kvar, jela, iva, anel, kolt, Ema, alo, pram, Lavo, RI, A, U, Ivan Aralica, pećinar, debata, IT, Survivor, rl, alibi, metalik, opati, paranoja, periska, Brolin.

AUTO / MOTO

Opel Corsa 1.2 99. godište, u voznom stanju. Može i za dijelove, ali u cijelosti. nije registrirana. 097/661 6033

Prodavam Mercedes170 A, 2004.g, prešao 195000 km. Mob: 097/ 661 60 33

Prodajem WW Polo 1,2, 47kw, benzinac, metalik boja, 2004,g. Prešao 130000km u dobrom stanju, neregistriran. Mob: 098 363 160

PLOVILA

Prodajem malu barku tri metra, uredno registrirana s veslima. Mob. 0915207562

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098679111

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098747183

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 kvadrata, istočna strana Mljeta i pogled na mljetski kanal. 091 915 9145

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZATON - DVOSOBAN

€

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat www.angelusnekretnine.hr

Kontakt: 095 466 2211

Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodajem kuću u Rožatu, 119 kvadrata s pomoćnim objektom od 11 kvadrata. Cijena 195 000 eura. Kontakt: 099 642 8623

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, vo-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna.

da, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na te-

lefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pri-

stupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – La-

zine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem novu biciklu, vrlo malo korištena, s pumpom, sicom, sirenom i bocom, cijena 300 eura. Mob. 095 522 9380

Prodajem novu napu, marke Bosch, 50x90 cm. Cijena 200 EUR. Mob: 091/374 5173

Poklanjam izuzetno lijepu pseću kućicu za većeg psa kontakt: 091 356 9711

Prodajem zamrzivač 400 I Go-

renje. Korišteno jednu sezonu. Cijena 300 eur. Mob: 098 188 2410

Prodajem trodijelna aluminijska vrata s ugrađenim termoizolacijskim staklom i dva oberlihta. Dimenzija 235x207 cm. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 374 5173

USLUGE RAZNO

Tražim radnika za rad u vrtu. Posao uključuje okopavanje, plijevljenje korova, košenje trave mašinom, ispuhivanje lišća, Polijevanje i odnošenje otpada. Tri dana tjedno, po tri sata, ujutro! Plaćanje mjesečno. Kontakt: 020425768

Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od 14-18h)

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 27.5. do 2.6.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 3.6. do 9.6.

preminuli

Kate Mijović (1941)

Mihovil Račić (1950)

Neđeljka Stjepanović (1932)

Iva Merčep (1981)

Pero Varez (1946)

Borinka Ivanković (1932)

Ivica Varkaš (1953)

Andro Burđelez (1959)

Dušanka Kostić (1953)

Ivo Bendiš (1931)

Stane Riđilović (1936)