Dubrovački dnevnik br. 192

Feljton“Zagonetka pobjede” u ovom broju Dubrovačkog dnevnika

OZRENKA KALITERNA:

‘’Oblačila sam Severinu, donijela prve tangice u Grad, to je bila senzacija’

stranica 16

PONAVLJALI NATJEČAJ PET PUTA

Redovi za radne dozvole ogromni jer nitko ne želi raditi na šalteru stranica 10

USUSRET LOKALNIM IZBORIMA

Ljevica se želi ujediniti protiv nikad snažnijeg HDZ-a, tko će im biti gradonačelnički kandidat? stranica 4

VEDRAN KOSOVIĆ, PREDSJEDNIK DPDS-A:

Nastavljamo s projektima, u ovom mandatu cilj je i obnova Kaša stranica 14

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462

redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

petak, 26. travnja 2024. Dubrovački dnevniK

Pomirbeno općenje i domovinske orgije

Piše Lucija Komaić

FOTO: ILUSTRACIJA / NEVA ZGANEC/PIXSELL

Nakon te izborne srijede, vrlo brzo je postalo jasno kako Hrvate čeka jedno od mučnijih razdoblja postizbornih pregovora. Dok same političke kampanje teško padaju na želudac zbog lažnih obećanja i šarenih, prozirnih laži, preteških riječi i podvala, s druge strane postizborna koaliranja i pregovori mučni su zbog nemorala i sitničavih interesa koji izbijaju iz svake rečenice uključenih aktera. U prvom planu, sve što može uočiti prosječni građanin je tko s kime ne bi koalirao. Sukus je to prvog tjedna postizbornih pregovora o sastavljanju nove vlade i većine u Saboru. Domovinski pokret neće s Možemo i SDSS-om. Ni Most ne bi s Možemo ni s SDSS-om, kao ni s HDZ-om. ‘’Ljubav’’ je obostrana. Ni Možemo ne bi čak ni u neku lijevu vladu, ako bi u njoj bili Domovinski pokret i Most. IDS , Fokus i Matija Posavec neće u desnu vladu, Hrvatski Suverenisti s liste Mosta ne bi u lijevu, baš kao ni Mislav Kolakušić s liste Domovinskog pokreta u desnu. U cijeloj toj situaciji, HDZ i Domovinski pokret,

odnosno oni koji su ostali, najbliži su dogovoru o sastavljanju vlade, samo je pitanje koja će za to biti cijena. Njihova ‘’ljubav’’ tijekom kampanje, praćena i možda najodvratnijim gadostima poput plakata Domovinskog pokreta o tome kako je ‘’glas za Andreja Plenkovića i glas za to da silovatelji i zločinci i dalje budu na slobodi’’, ipak će rezultirati pomirbenim općenjem. E stetski je ta općenja i brakove iz interesa promatrati kroz prizmu kako politika zaista jest tek umijeće mogućeg. Građani su iskazali svoju volju i ona je šarolika. Na političarima je sada u toj šarolikoj situaciji pronaći dogovor, fokusirati se na sličnosti, pronaći kompromise u različitostima. Razina političke kulture u Hrvatskoj još uvijek je na jako niskim granama, a premalo ljudi još uvijek razumije političke procese. Možda je to nekima teško povjerovati, ali je činjenica o kojoj se nedovoljno govori ta da prosječni hrvatski birač često ne zna ni pravila izbornog sustava, a kamoli što drugo. Previše je onih koji su na izbore izašli sa-

Dubrovački dnevniK petak, 26. travnja 2024.

mo da bi glasovali bespogovorno ‘’za HDZ’’ ili ‘’za Milanovića’’, kao i onih koji su izašli samo da bi glasovali ‘’protiv Milanovića’’ ili ‘’protiv Plenkovića’’. Personalizirano pojednostavljivanje izbora za stolice u parlamentu dodatno je zakuhao predsjednik Zoran Milanović svojim šokantnim uključivanjem u kampanju s pozicije predsjednika Republike koji najavljuje kako će biti premijer. Pokušao je pomoći Peđi Grbinu, SDP -u i strankama ljevice koje su se okupile samo zato da HDZ ne bi i treći put oformio većinu i vladu. Na prvi pogled to doista jest izgledalo kao da je s defibrilatorom vratio SDP u život iz mrtvih, ali su tjedni nakon toga pokazali kako je to bila samo jedna strana priče.

M ilanovićev efekt bio je i taj da je aktivirao sve one neke koji su se digli iz fotelja te neradne srijede samo zato da smanje Milanoviću mogućnost da opet postane premijer. Što se samog SDP-a i stranki ljevice tiče, pitanje koje nikad neće dobiti odgovor je kako bi ta stranka prošla na izborima bez da se Milanović uključio u kampanju. Možda bi doživjela još veći debakl od osvajanja premalo mandata, a možda bi prošla bolje, to nitko ne zna. Bez obzira na izbor Ivana Turudića na funkciju glavnog državnog odvjetnika, a što je Milanović iznio kao glavni motiv koji ga je iz ogorčenja nagnao u političku kampanju, činjenica i dalje ostaje kako je u abecedi Ustava RH da predsjednik države ne smije biti član ni jedne stranke niti kandidat na izborima. O pravdanje kako je Ustav konstantno kršila i Kolinda Grabar Kitarović, jednostavno nije prihvatljivo objektivnom građaninu. Da su građani podržavali njeno kršenje Ustava, ne bi bila izgubila izbore i ne bi bili izabrali upravo njega od kojega su očekivali suprotno političko ponašanje. Među biračima ljevice nije popularan stav kako je Milanović prekršio Ustav jer se često može čuti kako cilj opravdava sredstvo. Ako je cilj rušenje stranke čiji članovi ne poštuju zakone, a sredstvo kršenje za društveno uređenje najvažnijeg od njih, onda je i sva ta borba uzaludna.

R askol je najčešća riječ koja će se spominjati ovih kada su u tijeku političke orgije i bit će ih mnogo. Najzanimljiviji od njih je raskol u Mostu

kojega su napustili istaknuti supružnici Raspudić. Vjerski fanatik iz Rijeke Marin Miletić strašno je zamjerio doktorici znanosti Mariji Selak Raspudić koja je u blic odgovoru tijekom sučeljavanja odgovorila s ‘da’ na pitanje o abortusu kao pravu žene. Miletić se od nje javno ogradio, a čini se kako je nije podržao u tome ni ostatak Mosta. Opće je poznato kako je Selak Raspudić u javnom prostoru upravo suprotno, osoba koja je uvijek zastupala stavove o tome kako život treba štititi od začeća i koja je javnim djelovanjem uvijek na toj strani. Jasno je objasnila kako se ne slaže jedino s tim da je zabrana metoda kojom se to postiže, kao što to smatra većina građana iz cijelog političkog spektra. To je očito naljutilo fanatike u Mostu koji su nakon devet godina konačno pokazali svoje pravo lice i kako im ni onda nekad davno, kada su u ovakvim postizbornim orgijanjima zabavljali javnost s laganjem o ideološkim stavovima i javnim bilježnikom, zapravo samo željeli ono što Selak Raspudić nije podržala isključivo kao metodu, ali ne i stav.

A li, novi ‘’Most’’, Domovinski pokret, mogao bi biti stranka još većih bisera u budućnosti. Predsjednik stranke Ivan Penava osramotio se već na prvoj postizbornoj presici s novinarima, molio ih je da mu ne ‘amputiraju’ stavove. Pokušao ih je uvjeriti kako nije istina da mrzi Srbe tako što je pokazao kako se slikao pokraj kipa Ni-

kole Tesle. Program Domovinskog pokreta pun je floskula koje pomalo zastrašuju kad ih se prevede u potencijalnu opasnost da ulaze u sfere ljudskih prava, slobode javnog izražavanja, medija, obrazovanja i svega onog što radikalna desnica želi kontrolirati. L ako je dio građana motivirati strahom tamo gdje je politička kultura na niskim razinama. Projekt ‘’Domovinskog pokreta’’, kao novog ‘’Mosta’’ koji odlučuje o tome tko će formirati vlast, nastao je upravo na tim brojnim strahovima. Plaše birače sa Srbima, homoseksualcima, Nepalcima, migrantima, Istanbulskom konvencijom kao najvećim fenomenom neupućenih. Teško je shvatiti kako i dan danas međunarodni dokument usmjeren borbi protiv nasilja nad ženama, uspijevaju prodati kako nekakvu rodnu ideologiju koju samo oni vide. Lukavo su za izborni uspjeh iskoristili i strah teoretičara zavjere o koroni izlaskom na izbore s Mislavom Kolakušićem i Ivanom Viliborom Sinčićem kao protagonistima takvih izjava u Europskom parlamentu. Tako je Domovinski pokret uspio nemoguće, ujediniti rubno lijevo i rubno desno i tako namaknuti zavidan rezultat, a lijepo će i narednih dana kroz domovinske orgije unovčiti to svoje rezultatsko domoljublje. I vazda će se tu naći netko tko će biti prevaren. Ali, nakon izbora, nema kajanja. Građani uvijek imaju upravo onakvu vlast kakvu zaslužuju.

Ljevica smatra da se treba

ujediniti protiv nikad snažnijeg HDZ-a , tko će im biti gradonačelnički kandidat?

Parlamentarni izbori još su jednom pokazali kako je HDZ najsnažnija politička opcija u Dubrovniku i županiji. Istaknuta politička lica ljevice predlažu ujedinjenje, no pitanje je hoće li se dogovoriti oko zajedničkog gradonačelničkog kandidata

Iza građana su parlamentarni izbori. U superizbornoj godini, kako se u medijima voli spominjati, slijede još i izbori za Europski parlament, krajem godine predsjednički, a sljedeće godine građanima možda i najzanimljiviji – lokalni.

Logika birača na izborima za Hrvatski sabor i na lokalnim izborima često zna biti potpuno drugačija. Na izborima na nacionalnoj razini često se bira ideološki. Na izborima na lokalnoj razini bira se konkretno, za osobu, pojedinca za kojeg birač procijeni kako će najuspješnije riješiti komunalne probleme i poboljšati kvalitetu života u sredini u kojoj živi, povlačeći konkretne poteze koji konkretno utječu na njegov život. No, izborni rezultati na nacionalnim razinama ipak se provlače po stranačkim prostorijama i skupovima, analiziraju se trendovi, što je to moglo bolje, što lošije i, bez obzira na tu različitu logiku biranja, ipak se uzimaju u obzir kod donošenja odluka oko izlaska na lokalne izbore.

HDZ POBIJEĐUJE I U SREDINAMA KOJE

NISU ‘NJIHOVE’

HDZ je na ovim izborima pokazao kako u našoj županiji stoji najbolje – osvojili su najviše glasova u svim gradovima i općinama, osim u Veloj Luci i Lastovu gdje je pobjedu odnijela SDP -ova koalicija. Pobijedili su i u Neretvi, nekoć Mostovoj utvrdi, što ih posebno veseli. Gradonačelnik Mato Franković bio je jedi -

ni kandidat na listi iz Dubrovnika koji ponovno ulazi u Sabor, a po broju preferencijalnih glasova s HDZ-ove liste u X. izbornoj jedinici je treći, iza Branka Bačića i Damira Krstičevića. Impresivni su to rezultati pogotovo u kontekstu toga kako Bačić i Krstičević imaju puno veći glasački ‘bazen’. „Zahvalio bih sugrađanima koji su podržali HDZ i preferencijalni glas dali našem gradonačelniku, gosparu Matu Frankoviću. Iznimno sam zadovoljan brojem glasova koje smo dobili na parlamentarnim izborima, ali bi to bilo pogrešno dovoditi u korelaciju s lokalnim izborima koji će se dogoditi u svibnju. Pokazali smo kako je HDZ u Dubrovniku najjača politička opcija i kako ima najveću podršku sugrađana, što je ne samo rezultat rada Vlade nego i nas samih koji obnašamo odgovornost u upravljanju gradom. Istaknuo bih i odličan rezultat koji smo ostvarili u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji i ti su postotci omogućavali HDZ-u sedam mandata. Nažalost, u dijelu Splitsko-dalmatinske županije je rezultat neznatno lošiji pa je to na kraju ukupno šest mandata. HDZ je snagu pokazao i u sredinama u kojima nema svoje lokalne čelnike“, zadovoljan je potpredsjednik dubrovačkog HDZ-a Marko Potrebica. Ovakvi rezultati su potvrda popularnosti aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića, a temeljno je pitanje hoće li se kandidirati na idućim lokalnim izborima.

„Tko će biti kandidat, odlučiti ćemo kad za

Marko Potrebica: Pokazali smo kako je HDZ u Dubrovniku najjača politička opcija i kako ima najveću podršku sugrađana, što je ne samo rezultat rada Vlade nego i nas samih koji obnašamo odgovornost u upravljanju gradom

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto GORAN MRATINOVIĆ, LUCIJA KOMAIĆ

Viktorija Knežević: Postoje razlike između mene, SDP-ovaca i ‘Srđevaca’, ali postoje i sličnosti, tolike da bismo se mogli puna dva mandata ‘ubiti od posla’ pa da tek onda dođemo do nekih razlika

to dođe vrijeme. Stranka nije i ne može biti jedan čovjek, svatko od nas je zamjenjiv, ma koliko promislili da to nije tako u jednom momentu“, kazao je Franković nakon parlamentarnih izbora, odgovarajući na novinarska pitanja.

KNEŽEVIĆ : RAZLIKE POSTOJE , ALI TREBAMO

SE UJEDINITI

Dok je na desnici situacija poprilično čista i jasna, osim toga tko će biti gradonačelnički kandidat, mada je Frankovićeva kandidatura sve izvjesnija, ljevica će tek morati osmisliti plan koji nastoje provesti i na nacionalnoj razini – srušiti HDZ s vlasti. Zasad je jedino poznato kako će na izbore kao kandidatkinja za gradonačelnicu ispred Centra ići Viktorija Knežević koja se na izborima za Sabor našla na sedmom mjestu na listi Rijeke pravde za X. izbornu jedinicu. Knežević nije kandidatkinja ljevice s najviše osvojenih preferencijalnih glasova u Dubrovniku, ali je zadovoljna rezultatom. Kako kaže, ovo joj je ipak prvi put da aktivno sudjeluje u političkoj kampanji i da veliki broj birača još uvijek nije upućen u sistem takvog glasovanja. Pitali smo je jesu li joj rezultati ostvareni na ovim izborima putokaz za one lokalne.

„Lokalna kampanja se bitno razlikuje od one nacionalne. U lokalnoj kampanji su u fokusu konkretne teme, ljudi biraju konkretne osobe, konkretne programe. Primjerice, moji konkretni programi su gradnja novog Dubrovnika i rješavanje infrastrukturnih i prometnih

problema gradnjom podzemnih tunela, prometnica i garaža te da se u gradu osiguraju povoljni stanovi u isključivo stambenim zonama. U kampanji na nacionalnoj razini se govori načelno. Primjerice svi se slažu kako je korupcija veliki problem, ali je i donekle apstraktan pojam jer nitko konkretno ne govori kako doći do cilja, a to je rješavanje problema korupcije“, kaže Knežević koja poručuje – ako si odgovoran političar, lokalna kampanja je puno lakša, jer se nude konkretna rješenja za konkretne probleme, a i građanima se lakše poistovjetiti s kandidatima i ponuđenim programima.

Iz godine u godinu se na izborima na nacionalnoj, ali i lokalnoj razini pojavljuje veći broj kandidata što dovodi do ‘raspršivanja’ glasova tog biračkog tijela na više, umjesto na jednu osobu. Čini se kako i Knežević podržava ovu ideju, pa i u kontekstu lokalnih izbora. „Ovi izbori su pokazali kako je politika, ako želi biti uspješna, umijeće okupljanja. Postoje razlike između mene, SDP -ovaca i ‘Srđevaca’, ali postoje i sličnosti, tolike da bismo se mogli puna dva mandata ‘ubiti od posla’ pa da tek onda dođemo do nekih razlika. Razlike postoje, no uistinu su sitne, mada neki smatraju kako bi okupljanje trebalo izostati zbog nekakvih ideoloških razlika. A ja bih ih pitala, hoće li ih se za 100 ili 150 godina sjećati kao principijelnih ljudi ili kao ljudi koji nisu preuzeli odgovornost za ovaj grad, za dobrobit ljudi ovog grada i krenuli se baviti politikom,

Anita Bonačić

Obradović: Ne možemo pričati da želimo rušiti

HDZ, a onda SDP ide sam, ‘Srđ je Grad’ sam i tako dalje. Što postižemo? Popunjavamo

klupe u Gradskim vijeću. Pa neka

nam ovo što se dogodilo na nacionalnoj razini bude

škola – D’hont je neumoljiv, a jedino

zajedno možemo nešto konkretno

napraviti

a ne filozofijom politike? Trebali bismo učiti od onih koji su nam ostavili ovaj Grad, raditi za njegovu dobrobit i zajednički srušiti HDZ , što je bila ideja vodilja i ovih, parlamentarnih izbora“, poručila je Knežević.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : SDP VODI LJEVICU , ALI UVIJEK SAM ZA RAZGOVOR

Time je nedvojbeno istaknula kako se zalaže za ujedinjenje ljevice i na predstojećim lokalnim izborima, a kako je već najavila svoju kandidaturu, ta bi osoba trebala biti ona. No, postavlja se pitanje hoće li tu ideju podržati ostale stranke ljevice, dakle SDP i ‘Srđ je Grad’. Čini se kako i v.d. predsjednice Anita Bonačić Obradović podržava ideju oko ujedinjenja, no tko će biti gradonačelnički kandidat? „Država je u takvoj situaciji da prvo treba riješiti problem korupcije i problematične zakone poput lex AP, a onda se baviti ideološkim pitanjima. Ako je cilj da Hrvati žive bolje, onda se moramo ujediniti, a ne se izvlačiti i razočarati birače. Treba ih upitati – žele li da HDZ vodi ovu državu i naredne četiri godine? Što se tiče kandidata, SDP je i na ovim izborima pokazao kako je najveća oporbena stranka, ima infrastrukturu, ljude, iskustvo u upravljanju državom… S druge strane, imamo stranke na ljevici koje se još uvijek uče, neke od njih imaju znatno manje članova, neke se nisu dokazale u vođenjima…“, kazala je Bonačić Obradović, a potom se osvrnula i na moguće ujedinjenje ljevice na lokalnim izborima. „Lokalni izbori se uvijek bave konkretnim problemima i konkretnim rješenjima tih problema. Mi smo grad s ogromnim proračunom, ali nemamo nadstandard, veći dio ide na plaće u gradskoj upravi, umjesto na kapitalne projekte i programe. Nemamo načine kako zarađivati više, živimo od socijalne pomoći iz EU fondova. Tko bi bio vođa? Oko toga treba sjesti razgovarati, vidjeti tko je najjači u datom trenutku. Ako imate jednu stranku poput SDP -a, s ovim brojem ljudi, koja je povela oporbu, organizirala prosvjede, onda je jasno tko vodi ljevicu. Ali ponavljam, uvijek sam za to da sjednemo za stol, mislim kako smo za takvo što dovoljno zreli, umjesto da se dogovaramo preko posrednika i medija. Naravno, ako nam je cilj srušiti HDZ. Ako je jedini cilj ući u Gradsko vijeće, onda je to druga stvar“, izjavila je Bonačić Obradović. Trenutno obnaša funkciju v.d. predsjednice dubrovačkog SDP -a i trenutno je najistaknutije lice te stranke. Svakako joj je vjetar u leđa dala i činjenica kako je na ovim izborima prikupila pozamašan broj preferencijalnih glasova, a među kandidatima iz Dubrovnika, naš -

la se na drugom mjestu, iza Frankovića. Kaže kako je to potvrda da ide u dobrom smjeru, da je konstruktivna i da je sigurna kako su građani prepoznali njena zalaganja kao najaktivnije gradske vijećnice. Pitamo je hoće li se nametnuti i kao lider ljevice u Dubrovniku na lokalnim izborima, čije ujedinjenje također zagovara.

„Vršiteljica sam dužnosti predsjednice i imam jednake ovlasti kao predsjednik stranke. Dogovor na razini stranke je da ne raspisujemo unutarstranačke izbore dok traju izbori za Sabor odnosno Europski parlament, no oni će se raspisati u dogledno vrijeme. Što se tiče kandidata ispred ljevice na lokalnim izborima, kad postanete predsjednik stranke, automatski prihvaćate mogućnost da budete kandidat za gradonačelnika, no još je rano o tome govoriti, ali i stvar je odluke stranačkih tijela. Vidjet ćemo još u kojem ćemo sastavu ići, ali ja cijelo vrijeme govorim kako samo ujedinjeni možemo pobijediti HDZ , što smo naučili i na nacionalnim izborima. Da su se zbrojili glasovi koalicije Rijeke pravde i Možemo!, imali bismo više glasova od HDZ-a, imali bismo 59 mandata, HDZ 58, Domovinski pokret 10, dakle četiri manje, i bilo bi nam lakše sastaviti vladu. Ovako smo zbog D’honta izgubili devet mandata! Zabrinuli su me određeni politički akteri koji su se pohvalili većim brojem mandata u Saboru pa se postavlja pitanje je li cilj nas kao ljevice ‘bildati’ mjesta u Saboru ta zauzeti mjesto oporbe ili srušiti HDZ ? Što se tiče lokalnih izbora – ista stvar. Ne možemo pričati da želimo rušiti HDZ, a onda SDP ide sam, ‘Srđ je Grad’ sam i tako dalje. Što postižemo? Popunjavamo klupe u Gradskim vijeću. Pa neka nam ovo što se dogodilo na nacionalnoj razini bude škola – D’hont je neumoljiv, a jedino zajedno možemo nešto konkretno napraviti“, poručila je Bonačić Obradović.

TREBAJU LI ‘SRĐEVCI ’ NOVO RJEŠENJE ?

Stranka Možemo! u X. izbornoj jedinici na parlamentarne je izbore izašla u koaliciji sa ‘Srđevcima’.

„Tek ćemo analizirati rezultate ovih izbora, još je rano. Znamo kako smo u odnosu na prošle parlamentarne izbore ostvarili 57 posto više glasova u Dubrovniku i preko 40 posto na razini županije. Što se tiče projekcija na lokalne izbore, to ne mogu uspoređivati, jer je logika samog izlaska glasača nešto drugačija i tom ćemo se analizom tek pozabaviti“, izjavio je Marko Giljača koji se na listi za parlamentarne izbore našao na posljednjem mjestu. Nositelj liste bio je Đuro Capor, istaknuto lice

‘Srđevaca’, gradski vijećnik, ali i kandidat za

Marko Giljača: Oko lokalnih izbora nam se nigdje ne žuri, možda se nekima žuri, nama ne. Radimo u istom smjeru i o tome ćemo razgovarati između sebe, a tek onda s drugima

gradonačelnika na proteklim lokalnim izborima u Dubrovniku. Izbore u Dubrovniku nije osvojio, ali ni mandat u Saboru, kao nositelj liste. Lista je u X. izbornoj jedinici prešla izborni prag, no mjesto u Saboru im je izmaknulo za svega 300-tinjak glasova, zbog D’hontove metode računanja. Postavlja se pitanje je li Capor onda i dalje prava osoba koja bi trebala predvoditi ‘Srđevce’ u tom smislu i biti gradonačelnički kandidat na lokalnim izborima, a u neformalnim se razgovorima često spominje upravo u tom kontekstu. „Smatram kako je Đuro odradio sjajnu kampanju, dao je sve od sebe, kao i mi svi skupa. Nije bilo lako s obzirom na sve okolnosti, sve frakture koje su se dogodile. Birači su se očito odlučili za binarni pristup, prvenstveno su birali između dvije velike nacionalne stranke. Mi nećemo žuriti oko toga tko će biti gradonačelnički kandidat na lokalnim izborima i kako ćemo izaći, odabrat ćemo pravo vrijeme, još je rano“, poručio je Giljača. Zanimljivo je i kako je na ovim izborima pobjedu na biračkim mjestima unutar zidina odnio HDZ , što se smatra glasačkom utvr-

dom ‘Srđevaca’. Giljača ponavlja kako je logika glasača drugačija na ovim i na lokalnim izborima, pa je teško uspoređivati te trendove. „Općenito je prerano govoriti o lokalnim izborima. Što se tiče nacionalnih, mislim kako smo bili potpuno pošteni prema biračima, rekli smo kako ćemo izaći. Rezultati su pokazali kako smo bili u pravu jer smo poduplali klub koji smo imali u Saboru. U dvije izborne jedinice nismo ušli u Sabor, od kojih je jedna ta X. izborna jedinica, što ostavlja nešto lošiji osjećaj… Nedostajalo je 300-tinjak glasova… Oko lokalnih izbora nam se nigdje ne žuri, možda se nekima žuri, nama ne. Radimo u istom smjeru i o tome ćemo razgovarati između sebe, a tek onda s drugima“, izjavio je Giljača.

Parlamentarni su izbori u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrdili ono što je poznato još s lokalnih – HDZ je na ovom području najsnažnija politička opcija. Ljevica će tek morati osmisliti novu strategiju ako želi preuzeti vlast jer se ove prošle nisu pokazale baš učinkovitima. Kažu kako vremena još ima, no do lokalnih izbora je ostala tek godina dana.

Park

Bad Homburg zasjao u novom ruhu

Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu proveo je hortikulturno uređenje parka Bad Homburg gdje je zasađeno ukupno 108 grmova, 1150 komada trajnica, 300 komada sezonskog cvijeća te 10 penjačica.

Park je tako oplemenjen grmovima vajgele, patuljaste pitospore, abelije, dojcije, ortencije, sezonskim voćem sunpatiens, trajnicama afričkog ljiljana, veprine, velecvjetne pljuskavice, gazanije i lantane te penjačicama bogumile.

Ukupna vrijednost uređenja je oko

12.900 eura s PDV-om odnosno 10.250 eura bez PDV-a.

Radovima u Ulici između vrta Vodovod rješava

alternativnu opskrbu povijesne jezgre

Vodovod Dubrovnik nastavlja raditi na stvaranju petlje za alternativnu opskrbu povijesne jezgre Dubrovnika. Nakon dovršetka radova u Parku Baltazara Bogišića i Ulici uz Posat radovi se trenutno odvijaju u Ulici između vrta gdje se 260 metara dotrajalog cjevovoda mijenja novim od nodularnog lijeva. - Cilj nam je bio izmijeniti cjelokupnu vodoopskrbnu mrežu na ovom području, a ujedno i stvoriti alternativni pravac opskrbe pitkom vodom područja unutar zidina. Stoga će ovi radovi značajno pridonijeti boljoj vodoopskrbi cijele povijesne jezgre jer ćemo je u slučaju kvara na primarnom cjevovodu moći i dalje opskrbljivati – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić te dodao da radovi uključuju i izgradnju hidrantske mreže te zamjenu postojećih

priključaka, kao i vraćanje ulice u prvobitno stanje nakon dovršetka radova. Također je naglasio da će se nakon trenutnih radova na potezu od Zrinsko-frankopanske ulice do Ulice uz Posat gdje se postavljaju priključci, raditi i potez od Zrinsko-frankopanske ulice do Ulice Marijana Blažića. – Nakon toga ćemo moći reći da je projekt uspješno završen i dugoročno osigurana opskrba pitkom vodom ne samo ovih ulica već i povijesne jezgre – zaključio je predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić, pritom zahvalivši sugrađanima koji žive ili koriste ulicu na strpljenju tijekom izvođenja radova.

Cjelokupna investicija vrijedna je oko 66 tisuća eura, a Vodovod je financira vlastitim sredstvima. Dovršetak radova očekuje se kroz mjesec dana.

NASTAVAK ULAGANJA U SPORTSKU INFRASTRUKTURU

Krenula rekonstrukcija prostora Veslačkog kluba Neptun

Grad Dubrovnik nastavlja ciklus ulaganja u sportsku infrastrukturu, sukladno Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku 2018. – 2028. Na Orsanu su u tijeku radovi na izgradnji hangara i klupskih prostora za Veslački klub Neptun, a za ovu svrhu u gradskom proračunu osigurano je 700 tisuća eura.

VK Neptun, jedan od najdugovječnijih sportskih klubova u Dubrovniku, ovom cjelovitom rekonstrukcijom dobit će kvalitetne uvjete za rad i daljnje ostvarivanje sportskih uspjeha. Izvođač radova je Texo Molior d.o.o., a planirani rok završetka izvođenja radova je 12 mjeseci. Ugovor o izvođenju radova vrijedan je 793.381,44 eura bez PDV-a, odnosno 991.726,80 eura s PDV-om. Uz ovu značajnu investiciju, uskoro će započeti i izgradnja prvog boćarskog doma Đuro Miletić, kao i cjelovita

obnova dvorane u Gospinom polju te gradnja novog nogometnog terena koji će služiti za U12 natjecanja i terena za košarku i badminton. Podsjetimo, ova gradska uprava u posljednjih sedam godina pokrenula je niz investicija u desetljećima zanemarenu sportsku infrastrukturu. Izgrađena je judo dvorana u Mokošici, nogometni teren u Gospinom polju, sportska dvorana OŠ Montovjerna, dvorana za borilačke sportove Gospinom polju, obnovljene su sportske dvorane u OŠ

Lapad i OŠ Centar. Također, Grad Dubrovnik je značajnim sredstvima prije nekoliko godina sufinancirao izgradnju hangara Jedriličarskog kluba Orsan. U proračunu Grada Dubrovnika za 2024. izdvojena su i dodatna sredstva za javne potrebe u sportu koja su veća za 48,70 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Arhitektonska nagrada za spomen obilježje ‘’Trag svjetla’’

Za spomen obilježje ‘’Trag svjetla’’, kojeg su Grad Dubrovnik i Vatrogasna zajednica grada Dubrovnika podigli u spomen na stradalog vatrogasca Gorana Komlenca, arhitektonski ured Proto-Arch nagrađen je BIG SEE Architecture Award 2024. u kategoriji ‘Javni/otvoreni prostor i krajolik’.

Na mjestu stradavanja, između sela Ljubač i Gromača, spomenik je otkriven 31. srpnja 2023., na prvu godišnjicu smrti Gorana Komlenca koji je stradao u akciji gašenja požara. Spomenik je tada otkrila supruga preminulog Iva Komlenac uz prisustvo djece, a autorica spomenika Lea Đurović Ruso iz Proto-Archa pojasnila je kako krug predstavlja simbol života i prikazuje etape Goranovog ljudskog života. Kamen teksturu mijenja od grube na početku do sjajne poliranosti, simbolizirajući put u vječnost. Kamen je na jednom mjestu raspuknut i označava Goranovo stradanje, a kamena vertikala završava s obilježjem križa.

‘’Projekt TRAG SVJETLA, posvećen stradalom vatrogascu Goranu Komlencu, posebno je obilježio naš profesionalni put. Unatoč tragedije, uspjeli smo prenijeti moćnu poruku vjere, nade i svjetlosti kroz jezik arhitekture’’, izjavila je Lea Đurović Ruso povodom osvajanja nagrade.

Grad Dubrovnik ovo je spomen obilježje podignuo kao trajni znak sjećanja na snagu plemenitosti i požrtvovnosti.

Zašto se stvaraju veliki redovi pri čekanju za radne dozvole? Odgovor je zapravo poprilično jednostavan

Potreba za stranom radnom snagom puni stupce novina već neko vrijeme, a ove godine ta je tema “eksplodirala”

Sve više poslodavaca pribjegava mogućnosti zapošljavanja stranih radnika, poglavito zbog nedostatka domaće radne snage, a brojke rastu iz dana u dan. S približavanjem sezone, potražnja za stranim radnicima sve je veća, a kroz mjesec dana mnogima čije je područje rada upravo turizam, trebat će radnici “sad i odmah”. No zamišljena procedura zahtijeva razmišljanje o zapošljavanju mjesecima prije stvarne potrebe, baš kao i pokretanje samog postupka. Prva stanica je Hrvatski zavod za zapošljavanje, bez čijeg pozitivnog mišljenja ne može doći do daljnjeg postupka. Kompleksan je to proces u kojem se ocjenjuje pogodnost poslodavca za zapošljavanje, ali i radnika za obavljanje posla. „Prednost“ imaju oni koji će posao obavljati u deficitarnim zanimanjima te se za njih ne treba obavljati Test tržišta rada, pri kojem se može vidjeti postoje li dostupni domaći radnici za tu djelatnost. No i nakon jasne podjele na one koji mogu i one koji ne mogu dobiti radne dozvole, procedura još nije gotova nego se nastavlja na policiji. Zato se, između ostalog, već neko vrijeme ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske mogu vidjeti redovi radnika koji čekaju trenutak kada će zakoračiti za šalter i „finiširati“ započetu proceduru. No put do šaltera je redovito dug, višesatan, a za one bez strpljenja povremeno i višednevan, što je dovelo do rasta nervoze među radnicima, ali i poslodavcima. Upire se prstom na sve strane, traže se krivci, a redovi i dalje nastavljaju biti jednako dugi, ako ne i dulji.

VELIKI PORAST BROJA ZAHTJEVA

Upravo zbog toga odlučili smo provjeriti gdje „zapinje“, odnosno zašto se stvaraju tolike gužve, a time i rast negodovanja onih koji radne dozvole čekaju. Kako nam objašnjavaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, od početka ove godine, pa sve do 19. travnja, na našem području PU je izdala ukupno 5155 dozvola za boravak i rad. Usporedbe radi, u istom periodu prošle godine izdano je 3322 dozvola, što pokazuje rast od 1800 izdanih dozvola za boravak i rad. Rapidni rast potražnje za samim dozvolama utječe na sve dionike procesa pa tako i na policiju.

„Veći broj zahtjeva i izdanih dozvola dovodi i do sve većih gužvi koje su stvaraju na šalterima koji obavljaju poslove sa strancima. Sukladno uvjetima kojima raspolažemo, stranim državljanima su na raspolaganju tri službenice na šalterima“, kažu iz PU dubrovačko-neretvanske.

Brojka od tri službenice zvuči poprilično malo na, do 19. travnja, izdanih preko 5000 radnih dozvola. No bitno je naglasiti da povećani opseg posla nije „gurnut pod tepih“, niti je promakao Policijskoj upravi nego su taj novi izazov probali riješiti čak pet puta.

„Svjesni činjenice velikog broja zahtjeva i potrebe većeg broja službenika koji će te zahtjeve obrađivati, ova Policijska uprava je samo tijekom 2023. godine u pet navrata objavljivala natječaje i oglase za popunom radnih mjesta u navedenoj Službi, ali kao i u ostalim djelatnostima, tako se i kod nas nije prijavio dovoljan broj kandidata u odno-

Brojka od tri službenice zvuči poprilično malo na, do 19. travnja, izdanih preko 5000 radnih dozvola. No bitno je naglasiti da povećani opseg posla nije „gurnut pod tepih“, niti je promakao Policijskoj upravi nego su taj novi izazov probali riješiti čak pet puta

„Svjesni činjenice velikog broja zahtjeva i potrebe većeg broja službenika koji će te zahtjeve obrađivati, ova Policijska uprava je samo tijekom 2023. godine u pet navrata objavljivala natječaje i oglase za popunom radnih mjesta u navedenoj Službi, ali kao i u ostalim djelatnostima, tako se i kod nas nije prijavio dovoljan broj kandidata u odnosu na broj koji se tražio provedenim natječajima, što dovodi do višemjesečnog iscrpljivanja raspoloživih djelatnika. Kroz pet natječaja tražilo se ukupno devet djelatnika/ ca, a popunjena su samo četiri radna mjesta“, objašnjavaju u PU dubrovačko-neretvanskoj.

su na broj koji se tražio provedenim natječajima, što dovodi do višemjesečnog iscrpljivanja raspoloživih djelatnika. Kroz pet natječaja tražilo se ukupno devet djelatnika/ca, a popunjena su samo četiri radna mjesta“, objašnjavaju u PU dubrovačko-neretvanskoj.

DOZVOLE SE IZDAJU U PROPISANIM

ROKOVIMA

Iako je to temeljni problem, a i dodatni izazov zaposlenim djelatnicama, postoje još i oni dodatni. „Osim navedenog, potrebno je istaknuti kako je većina poslodavaca zatražila početak važenja dozvole za rad svojim zaposlenicima-stranim državljanima u isto vrijeme (1. i 15. travnja), umjesto da su to rasporedili na više datuma s različitim početkom rada, a što je dovelo do višesatnih čekanja stranih državljana kako bi se prijavili na šalteru i ishodovali biometrijsku iskaznicu“, kažu u policiji. Važno je reći da izdavanje dozvole za boravak i rad ne funkcionira po principu da je dovoljno samo „lupnuti pečat“. Detaljni podaci o svemu što je poslodavac dužan ispuniti dostupne su na internetu. „Iako su poslodavci upoznati s dokumentacijom koju stranci moraju priložiti, događa se da isti nepripremljeni dođu na šalter, nakon čega budu vraće-

ni od službenica te se nakon pribavljanja potrebne dokumentacije ponovo vraćaju što otežava i prolongira vrijeme ishođenja radnih dozvola“, naglašavaju iz PU dubrovačke-neretvanske.

No, bez obzira na brojne prepreke, ipak sve ide svojim tijekom i u roku.

„Unatoč velikom broju zaprimljenih zahtjeva, dozvole za boravak i rad se izdaju u propisanim rokovima ukoliko je uz zahtjev priložena uredna dokumentacija. Međutim, želimo napomenuti kako je postupak nešto duži ako je stranac državljanin države iz koje mu je za ulazak u RH potrebna viza (državljani Nepala, Indije, Filipina). Naime, za takve se osobe, osim postupka koji provodi Policijska uprava, provodi i postupak izdavanja dugotrajne vize“, zaključuju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Povećana potreba za radnom snagom van hrvatskih snaga definitivno je veliki izazov – kako poslodavcima, tako i službama zaduženim za provedbu radnih dozvola. Za očekivati je da će se, zbog novonastalih problema, raditi na promjenama. Tako se, primjerice, u spominjanju izmjena Zakona o strancima govorilo o produljivanju trajanja radnih dozvola na tri godine. No to će ipak morati pričekati završetak izbornih peripetija.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Dobroslavić: Uputili smo prigovor zbog aerodroma u Trebinju; izabrani laureati uz Dan županije

Na sjednici Županijske skupštine vijećnici su se dotakli teme koncesije u Uvali Sumartin, najavljenog ishođenja građevinske dozvole za aerodrom

Trebinje, ali i odlučivali o laureatima uz Dan županije

Sjednica Županijske skupštine, 19. po redu u ovom sazivu, održana je u srijedu, a tijekom vijećničkih pitanja su se povukle brojne teme važne za svakodnevicu građana pa tako i ona koja se odnosi na spornu koncesiju u Uvali Sumartin. „Mi smo već 2016. godine donijeli odluku o koncesiji na javnom natječaju. Dobila je zajednica ponuditelja Dubrovački zalasci sunca i počeli su koristiti koncesiju uredno, izgradili su sve što je bilo predviđeno prema lokacijskoj dozvoli i uvjetima natječaja, uložili su znatna sredstva. Međutim, drugi dionik je uložio žalbu na natječaj, što nije neuobičajeno. Išlo je sve do Visokog suda, sve je išlo korist Ministarstva i Županije, međutim Visoki sud je donio dvije kontradiktorne odluke i tu su počeli problemi. Mi kao županija smo spremni provesti bilo koju odluku, pa tako i to, ali nije jasno koju treba provesti i primi-

jeniti. Zbog toga je Ministarstvo predložilo DORH-u da se ispita zakonitost odluka i da se odluči koja je “prava”. Prije toga ne možemo ništa postupati. Uređenje tog prostora je trenutno u rukama komunalnog poduzeća“, izjavio je župan Nikola Dobroslavić odgovarajući na vijećničko pitanje Nikše Sentića koji ga je upitao i za komentar na najavu kako će do kraja godine biti ishođena građevinska dozvola za projekt aerodroma kod Trebinja. „Protiv toga smo jer ta investicija ugrožava vodooprskbu dubrovačkog područja. Nemamo problema s time što će susjedne države planirati na svom području, ali to ne smije utjecati na područje Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske. Uputili smo prigovor, imamo pravo na to, učinit ćemo sve da se lokacija promijeni u lokaciju koja je za njih pogodna, a ne utječe na našu županiju“, odgovorio

je Dobroslavić.

LAUREATI:

Nakon provedene rasprave, jednoglasno su donesene odluke o javnim priznanjima koja se dodjeljuju uz Dan Županije i blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandića. Nagrada za životno djelo dodjeljuje s postuhumno Nikoli Miroševiću. Nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodjeljuje se Nevenu Faziniću, VK Neptun Dubrovnik, Caritasu Dubrovačke biskupije, Udruzi Radost iz Ploča. Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju, dodjeljuje se Pavu Orepiću i Mandolinskom orkestru kulturno umjetničkog društva iz Metkovića. Sve su nagrade donesene jednoglasno i na Odboru i na Županijskoj skupštini.

PONEDJELJAK, 29.4. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

UTORAK, 30.4. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA, 1.5. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Punjena paprika

s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

ČETVRTAK , 2.5. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

PETAK, 3.5. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA, 4.5. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 5.5. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE

Vedran Kosović: Nastavljamo s projektima, u ovom mandatu želimo

riješiti i Kaše

Povjeren mu je drugi mandat na čelu društva koje skrbi o najvrjednijem resursu Dubrovnika – povijesnim zdanjima, a na samom početku novog mandata otvoren je novi gradski prostor koji priča priču o slavnoj prošlosti Dubrovačke Republike

Prostor se nalazi na atraktivnoj lokaciji na Gundulićevoj poljani

Na Gundulićevoj poljani ovaj je tjedan otvoren novi gradski, javni prostor koji ima edukativnu i povijesnu svrhu. U moru suvenirnica, restorana brze hrane, slastičarnica i sličnih turističkih ‘mamilica’ jedan ovakav prostor od nemjerljive je vrijednosti. Nekadašnji prostor Zagrebačke banke kupio je Grad Dubrovnik 2018. godine od Ministarstva državne imovine, a novce, nešto manje od 10 milijuna kuna, osiguralo je tada Društvo prijatelja dubrovačke starine.

Na Gundulićevoj poljani 6 sada se nalazi izložba kovanica iz vremena Dubrovačke Republike. Otvorena je nekoliko dana nakon što je Vedranu Kosoviću potvrđen drugi mandat na čelu društva, dobra uvertira za nove dvije godine projekata i čuvanja dubrovačke povijesne baštine, starine od koje živi sadašnjost i budućnost.

POKRENUTI PROJEKTI KOJI SU

ZAUSTAVLJENI U KORONI

„Prethodne dvije godine mandata obilježilo je pokretanje svih onih projekata koji su bili zaustavljeni u koroni, zadovoljan sam da smo sve to uspje-

U prostoru na Gundulićevoj poljani otvorena je izložba ‘Novac Dubrovačke Republike’

li. To su projekti poput gradilišta u Stonu, Korune, Velikog zida, Svetog Ivana, Dominikanskog samostana u Čelopecima, Svetog duha na Šipanu, Prevlake...“, nabrojao je Kosović i podsjetio kako je riječ o projektima gdje su radovi već bili krenuli, a u koroni su se morali zaustaviti što je bilo jako teško. „To je zaista bio jedan šok za svih, nije bilo lako to izdržati, ali uspjeli smo sve opet pokrenuti“, uvodi u razgovor.

FINANCIJE SU DOBRE

Prema riječima predsjednika Društva, danas financijski stoje dobro.

„Godina iza nas je bila u skladu s očekivanjima. Pratimo pokazatelje ove turističke sezone i vidimo dobre brojeve. Uključeni smo i u priču održivog turizma kroz Plan upravljanja, tako da postoji i težnja kontrole turizma unutar ‘zdravih brojki’“, govori.

„U međuvremenu smo se financijski konsolidirali, riješili obaveze za kredite koje smo uzimali, pa smo s pravom počeli raditi i na novim projektima. Nova se gradilišta otvaraju, a kad pogledamo naprijed, iznimno nam je bitan nastavak priče kne-

Na Gundulićevoj poljani 6 sada se nalazi izložba kovanica iz vremena

Dubrovačke Republike. Otvorena je nekoliko dana nakon što je Vedranu Kosoviću potvrđen drugi mandat na čelu društva.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

ževih dvorova. Do kraja godine je plan dovršiti Janjinu i započeti radove u Orebiću. Ulažemo velike napore u taj projekt“, istaknuo je Kosović i dodao kako je jedan od bitnih projekata za budućnost lukobran Kaše.

PROJEKT LUKOBRAN KAŠE

„Cijelo vrijeme komuniciramo sa Županijom, Gradom i konzervatorima. Što se tiče Društva i članova, dajemo snažnu podršku projektu, ali on ima neke posebnosti i limite vezane za samo upravljanje s obzirom na to da je pod Županijskom lučkom upravom, a ne direktno pod Dubrovačko-neretvanskom županijom“, pojašnjava Kosović i apostrofira kako je zbog toga važno iznaći najbolji model za projekt.

„Želja je velika i zaista mislimo da je to važan projekt, stava smo kako je to dio fortifikacije u sklopu Grada Dubrovnika i kao takve Kaše promatramo kao remek djelo. Vjerujem da ćemo uspjeti“, poručio je. Što se tiče odnosa s gradskom upravom danas, predsjednik DPDS-a naglašava kako je najbitnija otvorena komunikacija.

„Ona se treba događati tamo gdje je potrebna, a to je s instancama Grada, gradonačelnika, zamjenice gradonačelnika i resornim pročelnicima. Že-

ljeli smo uspostaviti zdravu komunikaciju i zaista mogu reći da imamo korektnu suradnju“, kazao je Kosović.

‘SLOGA KUĆU GRADI’

I sam gradonačelnik Mato Franković na otvaranju izložbe ‘Novac Dubrovačke Republike’ naglasio je kako „sloga i dogovor kuću grade“.

„Jedan od rezultata sloge i dogovora je upravo ovaj prostor. Prije šest godina, dobili smo informaciju kako se prodaje iznimno vrijedan prostor i dobili smo mogućnost korištenja pravo prvokupa za prostor Zagrebačke banke. Da nismo iskoristili to pravo, sigurno ne bi ovdje bilo ono što će biti u budućnosti“, rekao je Franković i izrazio želju da s vodstvom DPDS-a i u budućnosti bude jednaka sloga.

Inače, 2018. godina bila je godina velikih turističkih brojki, pandemija korona virusa i slom turizma nisu bili niti na vidiku, a o održivom turizmu razgovaralo se tek ‘u povojima’. Zbog toga je za prostor vladao veliki interes, iako procijenjen na 6 milijuna kuna, na aukciji je postigao cijenu od skoro deset milijuna kuna, a licitaciju su obavljali tada Niko Kapetanić i Denis Orlić i pobijedili brojne ‘jake’ poduzetnike.

DPDS planira

obnoviti Kaše: „Želja je velika i zaista mislimo da je to važan projekt, stava smo kako je to dio fortifikacije u sklopu Grada

Dubrovnika i kao takve Kaše promatramo kao remek djelo. Vjerujem da ćemo uspjeti“, poručio je Kosović.

Vedran Kosović, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine

Ozrenka Kaliterna je vlasnica najdugovječnijeg butika u Dubrovniku

‘Odijevala sam Severinu, donijela tangice u Grad, mogla sam napraviti puno veću karijeru, ali ni za čim ne žalim’

Ozrenka Kaliterna, vlasnica butika O, više od tri desetljeća uveseljava dubrovačke kupce. Prošli smo čitavu karijeru žene koja je bila ispred svog vremena

Boutique O u DOC-u jedno je od rijetkih preostalih mjesta u Dubrovniku gdje se može kupiti drugačija odjeća i obuća, sušta suprotnost današnjim unificiranim trendovima H&M-a i sličnih marki. Vlasnica Ozrenka Kaliterna u modni je biznis ušla još za vrijeme Jugoslavije, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Nalješkovićevoj ulici unutar zidina odlučila otvoriti butigu donjeg rublja, što je u to vrijeme bila prava revolucija. Drugim riječima, njezin modni butik najstariji je u Dubrovniku koji radi u kontinuitetu.

-Prva sam donijela tangice u Grad – započinje Ozrenka svoju priču smijući se – Zvuči ludo iz današnjeg kuta, ali bila sam u to vrijeme privatnica. Ne samo ja, nego su mnogi u socijalističkoj Jugoslaviji imali takve butige. Primjerice na Babinom kuku svi su bili privatnici. Kako sam došla na ideju donjeg rublja? Shvatila sam da žene imaju prilično dosadne principe po tom pitanju pa sam htjela vidjeti što će se dogoditi. No, otvaranje butige donje robe nije prošlo glatko. Bila je to velika senzacija u ono vrijeme. Ozrenka je htjela dati reklamu na radio, ali ju nisu htjeli emitirati govoreći joj da je otvorila seksi shop. -Posao nije išao. Žene su se sramile dolaziti u butigu i da sam nastavila raditi s gaćicama, ostala bih bez gaća – smije se žena

‘Lako je moguće da će se velike butige poput H&M-a zatvarati u budućnosti’

koja je bila ispred svog vremena – pa sam osim donjeg veša, ubacila u asortiman i klasičnu odjeću, posteljinu te čarape. Malo pomalo, posao je krenuo i počela sam rasturati. U 16 kvadrata radila sam ogroman biznis. Uvozila sam robu iz Italije koja je u to vrijeme imala nevjerojatne količine spektakularnih stvari. Nažalost, nisam u potpunosti bila svjesna svog talenta. Tada je nedostajalo štosnih stvari i mogla sam još jače odraditi.

RODITELJI NISU PREPOZNALI TALENT

Odijevanje Ozrenka shvaća jako ozbiljno, jer osoba na taj način komunicira s okolinom. Od malih nogu bila je fascinirana modnom estetikom pa je već s 18 godina odlazila u Italiju diviti se krpicama. Čizma je osamdesetih bi -

‘Kada idem u Bolognu ili Padovu (prije i u Tursku) kupiti robu, uvijek biram ono što se meni sviđa, a ne ono što se nosi. Često mi tamo kažu da biram drugačije nego svi ostali. Još uvijek mi se dogodi da mi se, kada vidim dobru robu, pojave leptirići u stomku, nikad nije prestalo, a radim pune 44 godine’

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

la modni eldorado svijeta. Iako joj se ljubav prema modi pojavila jako rano, niti ona sama, niti njezina obitelj nisu bili svjesni da se može pretvoriti u zanimanje.

-Ja sam već s 10 godina sjedala za mašinom i šila prve stvarčice. Odmah me trebalo sta-

viti na zanat. Međutim, bio je trend odlaska na fakultet pa sam završila višu pomorsku i opet na kraju išla u Split polagati za krojački zanat kako bih otvorila butigu. Roditelji nisu prepoznali moj talent i nikad nisam imala vjetar u leđa tako da sam sve morala sama. Jednostavno nije bilo povjerenja u moju ideju – priča nam o počecima. Onda je došao, pa prošao rat i tamo negdje na prijelazu milenija, Ozrenka je shvatila da Grad, kakav je ona čitav život poznavala, pomalo nestaje. Počele su se prodavati nekretnine strancima, broj ljudi u zidinama je krenuo opadati, život pomalo nestajati. Stoga je odlučila butigu prebaciti u DOC . Kupila je prostor 2003. godine i krenula u nove izazove. -Prvih godina je bilo dobro, a onda je uslijedio šok kada se po prvi put pojavila hiperprodukcija jeftine robe. Tu mi je posao jako pao, no s vremenom je dio žena shvatio kako jeftinije nije bolje pa su mi se počele vraćati. Ja se svakom kupcu posvetim, savjetujem ga, objasnim materijal i kvalitetu, sve ono što neće dobiti u prostorima velikih korporacija. Na kraju se iskristaliziralo da se zlatna vremena nikad neće vratiti, ali uvijek mogu za-

‘Onda se više uživalo u životu, a danas se samo radi, a unatoč tome, rijetko tko može priuštiti stan. Ljudi su prije puno više izlazili vanka, međusobno se družili, a danas su ih internet i društvene mreže udaljili jedne od drugih. Također, onda ni novac nije bio toliko bitan, danas je pohlepa ogromna’

‘U mirovini sam, ali ću nastaviti radit dok god budem mogla’

‘Da sam nastavila raditi s gaćicama, ostala bih bez gaća’

‘Treba uživati u onome što jesi, a ne silovati ono što nisi. Ne može se sve. Ja ne mogu pjevati, ali zato ću te obući. Onaj drugi će pjevati, treći će pisati, četvrti glumiti, neka svatko da ono što ima i to je to. Smatram da je obitelj na prvom mjestu i ako za nečim žalim to je što sam se možda previše dala u posao’

raditi za svoju egzistenciju. U biti posla ima za normalan život jedne osobe. Inače, imam 66 godina, u mirovini sam, primam 400 eura, ali radit ću sve dok budem mogla – kaže ova žena na čijoj bi energiji pozavidjele i puno mlađe osobe.

Mišljenja je da sada kreće u posao da bi mogla odlično raditi, samo na drugačiji način. Primjerice, netko bi joj trebao za internetski marketing, netko za šivanje, a ona bi organizirala sve ostalo. No, ne žali ni za čim. -Netko tko dobro šije ubio bi od posla čak i u Dubrovniku. Nažalost, totalno su druga vremena, mlade ova struka ne interesira, lako je moguće da će krojači u Dubrovniku izumrijeti kada se umirove starije generacije. Što će biti u budućnosti s ovim mojim zanimanjem? Uvijek će se tražiti ljudi koji će modno savjetovati imućnije ili zvijezde kako se odijevati. Naravno, preko interneta će se naručivati još više. Lako je moguće i da će se velike butige poput H&M-a ili Zare zatvarati u budućnosti, iako to neće biti tako skoro – tvrdi.

DJEVOJKA SA SELA

Ozrenka je savjetovala brojne poznate osobe uključujući Mirjanu Karanović, Miu Begović, Maju Šuput, Severinu i Alku Vuicu. Čak je sudjelovala u čitavom stylingu Severine za pjesmu i spot Djevojka sa sela. Zajedno su išle u Rim kupovati odjeću za brendiranje ‘seoske djevojke’.

-Bila je to velika odgovornost. Tvoje ime zauvijek ostane potpisano kao osobe zadužene za styling. Može se čovjek dugoročno i osramotiti. Tu sam prvi put shvatila veliku odgo -

vornost koju ovaj posao donosi. Iz ovog kuta mogu kazati da sam u to vrijeme bila jedinstvena, samo toga nisam bila svjesna. Da sam otišla u Zagreb, sigurno bih napravila puno veću karijeru, ali sam smatrala da nisam bila dorasla glavnom gradu. Uvijek je bila prisutna misao da je meni Dubrovnik mjera i to je ono što ja mogu – iskrena je Ozrenka. Danas nema supkultura, mlade ženske liče jedna drugoj kao da su kopipejstane. Hoće li u budućnosti moda biti sve manje važna? -Mislim da je tako odvajkada. Uvijek je većina ljudi bila više-manje jednako obučena, a pojedinci su se isticali. Ja sam oduvijek izlazila vani kako bi mi šunulo i ljudi bi se prepadali. Ali to je moja osobnost pa me reakcije nisu interesirale. Jedina razlika između onda i sada jest što su danas žene puno razgolićenije što zna biti i odbojno. Ima i još jedna razlika, a to je da su žene danas u globalu zbog nezdrave prehrane puno deblje nego prije, odnosno mora se naručivati jako puno konfekcijskih brojeva što prije 30 godina nije bio slučaj. Kada sam bila mlada nitko nije govorio o celulitu, a danas je sveprisutan. Zašto modna industrija nije više okrenuta muškarcima? Postoje brojni butici, među kojima je i njen, a koji nude isključivo odjeću za žene.

-Da sam imala butigu muške robe, mislim da bih mogla kupiti čitav grad – smije se – Zato što muškarac ili točno zna što hoće ili nema pojma. U oba slučaja mu možeš pomoći. Ako muškome ponudiš pet majica koje mu se sviđaju, on će ih kupiti svih pet, a žena će se nećkati, poći prvo popiti kafu, a ako se vrati, eventualno će uzeti jednu. Muški ne vole dugo kupovati, proći će dvije, tri butige i to je sve. Neće izgubiti cijeli dan u šopingu.

LEPTIRIĆI

Kako god, trend je da se butige u Dubrovniku neprekidno zatvaraju, a novih nema na vidiku. Ozrenka će nastaviti raditi dok je god zdravlje posluži.

-Što bih ja sad doma radila u mirovini? Gledala televiziju i pridružila se ovima koji su extra large. Da se ima gdje izaći, rado bih otišla plesati. Idem na tango zadnje dvije godine. S nama pleše gospođa Đurđa Tedeschi, koja ima lijepe godine. Trebate vidjeti, em kako je obučena, em kako pleše. Uh koja životna energija, fenomenalno.

Novac joj nikad nije bio na prvom mjestu. Uvijek je kreativa bila ispred svega.

-Ako vidim da neka jakna ide, neću ih naručiti tisuću, jer onda postane mainstream. Kada idem u Bolognu ili Padovu (prije i u Tur-

‘Danas su žene puno deblje nego prije’

‘Netko se rodi star, a netko je, unatoč borama, zauvijek mlad’

sku) kupiti robu, uvijek biram ono što se meni sviđa, a ne ono što se nosi. Često mi tamo kažu da biram drugačije nego svi ostali. Još uvijek mi se dogodi da mi se, kada vidim dobru robu, pojave leptirići u stomku, nikad nije prestalo, a radim pune 44 godine. Inače, roba je sve manje kvalitetna, pogotovo kada se radi od recikliranog materijala. Puno kraće traje – ističe.

Za kraj ju pitamo da usporedi kvalitetu živo -

ta u Dubrovniku iz njene mladosti u odnosu na danas.

-Onda se više uživalo u životu, a danas se samo radi, a unatoč tome, rijetko tko može priuštiti stan. Ljudi su prije puno više izlazili vanka, međusobno se družili, a danas su ih internet i društvene mreže udaljili jedne od drugih. Također, onda ni novac nije bio toliko bitan, danas je pohlepa ogromna. Sreća da imam svoju balicu s kojom se družim. Pomaže nam i što su djeca velika, to je predivna stvar. Nakon što napuste dom, prvo ide tugovanje što više nikome ne trebaš, ali potom i velika sreća. I nitko ne pita pare! Dobre su sve godine za život, ja imam jednaku radost života i sada i prije. Malo zdravlje manje služi, ali energija i ljubav prema svakom danu i dalje su tu. Po meni je ili jesi ili nisi, i to se ne mijenja nikad. Netko se rodi star, a netko je unatoč borama zauvijek mlad. I dalje imam jako puno želja i snova. Ne znam hoću li imati mogućnosti, ali i ako ne, opet dobro. Treba uživati u onome što jesi, a ne silovati ono što nisi. Ne može se sve. Ja ne mogu pjevati, ali zato ću te obući. Onaj drugi će pjevati, treći će pisati, četvrti glumiti, neka svatko da ono što ima i to je to. Smatram da je obitelj na prvom mjestu i ako za nečim žalim, to je što sam se možda previše dala u posao –zaključuje Ozrenka Kaliterna, žena bogatog radnog i životnog iskustva. Želimo joj još puno leptirića.

‘Roditelji nisu prepoznali moj talent i nisam imala vjetar u leđa’

Dramatičan trenutak bitke za Zvekovicu. Lijevo dimi zapaljeni tenk kojem je eksplozija odvalila gornji dio kupole i odbacila ga na cestu desetak metara unazad.

BITKA ZA ZVEKOVICU

Neizvjesna sudbina Cavtata i tisuća prognanika

U jutarnjim satima 7. listopada ‘91. godine JNA je pokrenula tenkovsko - pješački napad na Zvekovicu. Kako je tijekom jutra mjesto branilo svega desetak mještana ono je izgledalo kao da je napušteno pa je JNA nakon izviđanja procijenila da će ga prodorom iz tri smjera, uz upotrebu oklopa, vrlo brzo i lako zauzeti. Nakon što su zaposjeli osmatračnicu sjeverno od naselja krenuli su u naselje spuštati pješake i oklopne kolone iz smjera Konavoskog polja i Zračne luke. U međuvremenu je u Zvekovicu iz Dubrovnika stigla i jedna skupina policajaca kojima je zadatak bio uspostaviti crtu obrane ispred naselja. Tako su se branitelji i agresori, neočekivano i s jedne i s druge strane, sukobili u samom naselju te je u nastaloj zbrci došlo do obostranih gubitaka. Na hrvatskoj strani poginuli su branitelji Rasim Pramenković, Jusuf Muslija i Ilija Šaravanja, kao i mještani Antun Mišić i Branko Dragišić koji je zbog srpskog podrijetla zvjerski smaknut jer je ostao na hrvatskoj strani. Branitelji Niko Srgota i Lovro Guljelmović poginuli su u automobilu koji je pogođen tenkovskom granatom dok su iz Cavtata vozili prema Zvekovici. Branitelji Asim Pramenković, Safet Macanović i Zdenko Bulić su zarobljeni i odvedeni u zloglasni logor Morinj u Boki kotorskoj. Ova bitka označila je kraj oružanaog otpora u Konavlima. Tek su se manje grupice konavoskih branitelja pritajile u blizini svojih domova u Konavoskim brdima. Ni Cavtat se više nije moglo vojno braniti pa ga se pokušalo spasiti posredovanjem Europske zajednice tako da je u njemu ostao samo manji broj policajaca. Padom Zvekovice Cavtat je ostao odsječen od Dubrovnika s kojim je mogao održavati samo morsku vezu, a u njemu se, najčešće po hotelima, zateklo oko 6 tisuća izbjeglica iz Konavala. JNA je, naravno, zahtjevala predaju ovog gradića.

FELJTON “ZAGONETKA POBJEDE”

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U četvrtom nastavku donosimo sjećanja sudionika dramatične bitke za Zvekovicu koja se dogodila 7. listopada 1991. godine, kao i njene posljedice za to naselje, ali i za obližnji Cavtat.

JNA - oklopljena rulja

Vitomir Bajac MUP Dubrovnik

Mi smo 7. listopada ‘91. u ranim jutarnjim satima, skupili se, jedan broj, možda tako, 20-ak ljudi, ukrcali se u oklopnjak, tzv. “Majsan”, i krenuli prema Zvekovici. Zadaća nam je bila zauzeti položaje kod stare željezničke stanice na Zvekovici da bi spriječili prodor neprijatelja koji bi eventualno nadirali kroz Konavosko polje tom lijevom stranom ispod Zračne luke. Po onom što smo mi imali saznanja mi smo trebali biti središnja grupa, nama s lijeve strane je trebala biti isto jedna grupa, točnije kod mjesta Uskoplje, grupa gardista koji su pokrivali drugu stranu Konavoskog polja, i jedna grupa je trebala biti kod usjeka u Močićima koja bi zapriječila prodor na tom dijelu Jadranske turističke ceste. Do Oboda nas je dovezao “Majsan”, tamo se on okrenuo i vratio prema Dubrovniku. Mi smo pješke krenuli u mjesto Zvekovica i na ulazu u mjesto, točnije u blizini gostione “Tomislav”, tamo smo zastali da se svi skupimo, jer smo išli u koloni jedan iza drugoga, i da vidimo što se događa jer nismo nikoga vidjeli... U to, s jednog brežuljka poviše Zvekovice netko je otvorio vatru. Mi smo računali da su to možda naše postrojbe koje su tu trebale biti. Povikali smo: “Ne pucajte, ne pucajte!”, međutim kad su sastavili i od pravca aerodroma vidjeli smo da to nisu naši ljudi. I onda je jedan mladić koji je tamo u Zvekovici bio, koji nije došao s nama, jer ih je bilo troje, četvoro koji su već bili u naselju, oni su se odjednom pojavili i počeli vikati da su četnici ušli u Zvekovicu.

5. PROLETERSKA “CRNOGORSKA”

U Konavlima je 4. listopada JNA u napad uvela 3. bataljun 5. proleterske motorizirane brigade iz sastava 2. titogradskog korpusa, kojim je zapovijedao major Srba Zdravković. Zapovjednik 5. Proleterske brigade bio je potpukovnik Sima Kričak, a “tenkovske čete” 3. bataljuna major Živko Vojinović. Opremljen oklopnim transporterima M-60 i zastarjelim tenkovima T-34, ovaj bataljun je nastupao Jadranskom magistralom i Konavoskim poljem od Debelog brijega prema Cavtatu. Iako je prvi izravni okršaj imala tek na Zvekovici 7. listopada, ova postrojba je na svom pravcu spalila nekoliko konavoskih sela. Odmah pri ulasku u Konavle spaljeni su napušteni Tušići i Gruda, a zatim su u više navrata, sve do okupacije Cavtata 15. listopada, u zgarišta pretvoreni Čilipi, Močići i Zvekovica.

Željan Matić

MUP Dubrovnik

Prilično jaka vatra je otvorena na nas s dva položaja, znači s tog brežuljka i gore iznad Zvekovice, oni su tu već bili utvrđeni, tako da smo mi pokušali doći što bliže. Neke su se kolege probili otprilike na pola puta do brežuljka, nisu uspjeli dalje, a drugi su išli gore prema tom brdašcu iznad naselja Zvekovica. Ja sam bio u zoni restorana “Tomislav” i pucanje je postajalo sve intenzivnije...

Vitomir Bajac

MUP Dubrovnik

Mi nismo imali nešto municije ni logistiku nikakvu, to je puškaranje trajalo nekoliko sati, ali uspjeli smo ih zadržati na rubovima Zvekovice, nisu ušli više u mjesto do dolaska tenkova. A od protuoklopnih sredstava imali smo samo tri kumulativne tromblonske mine.

Ivica Pavlović

MUP Dubrovnik

Kad sam čuo gusjenice to me bilo malo u momentu i sledilo, nisam mogao vjerovati da je tenk tu već došao u stvari. I kad smo pogledali kroz persijanu vidio sam jednoga na Browningu, počeo je “šarat” po kući. Probilo je zid, kao da je od sira, nisam mogao vjerovat’!

Željan Matić

MUP Dubrovnik

Ja sam ‘82., u tadašnjem redovnom vojnom roku, dužio ručni bacač i sad sam bio u prilici prvi put u životu vidjet tenk koji je gađao dole po našim položajima u Cavtatu, na 60 - 70 metara od mene. I taj osjećaj nemoći, da ga nemam čime gađat’... Mislim, ja ne da sam bio bijesan, to je jedno skoro pa ludilo!

Vitomir Bajac

MUP Dubrovnik

Zdenko Pejić zvani Profa, on je ispalio jedan tromblon, Banović isto tako, Tonči, je opalio jedan, tako da je ovaj prvi tenk samo zadimio, pucali su i u drugog iza... Tad je nastupilo povlačenje u manjim grupama prema Platu. Taj okršaj na Zvekovici, ostao mi je urezan u sjećanje, jer kao i svugdje dalje, išli

smo nenaoružani, nepripremljeni, bez nekih dobrih informacija o stanju na terenu. Činjenice govore da smo ušli u Zvekovici takoreći među njih. Srećom, nije bilo više žrtava, žalosno je i ovo da je nekoliko ljudi poginulo i nešto zarobljeno, ali je moglo biti daleko gore.

Zdenko Bulić

pričuvni ZNG, Cavtat

Čim sam zarobljen odveden sam putem gdje sam odmah dobrano isprebijan kundacima, šakama, nogama, cijevima od pušaka... Ukrcali su nas, čini mi se, u “Atlasov” kombi i dalje su nas vodili kroz okupirani teritorij Konavala prema Crnoj Gori.

Jakša Raguž povjesničar

Glede destrukcije naselja, razlog je često bio osobna osveta. Na mjestu gdje bi oni doživjeli neke veće gubitke ili poraz tijekom ‘91. godine, obično bi naselje do temelja spalili, stanovništvo ili poubijali ili odveli u logor. Takva je bila sudbina Zvekovice, gdje su pretrpjeli gubitke pa su masakrirali ljude koje su zatekli po mjestu. Tako je jedna osoba zaklana, jedna strijeljana, nepokretni starac Mišić je ostavljen da izgori u vlastitoj kući, žene i djecu sa Zvekovice su odvodili u logor u Kumbor ili Morinje gdje su ih mučili, zlostavljali i maltreti-

Mato “Mišo” Moretti

KŠ Cavtat

Već u prvim danima napada Cavtat je spašen od zateklog stanovništva jer je u 3 navrata bio izložen vatri, ognju. Dva puta od požara koji su se po buri razvili poslije paljenja trafostanice u Platu, i kasnije požara koji je krenuo s Oboda, i treći put prilikom napada na Cavtat 7. listopada kada su zapaljivim granatama zapalili cijeli poluotok. Narod koji se tu zatekao, plus prognanici, su te požare golim rukama pogasili i spasili Cavtat. U tim prvim danima do pada Zvekovice... s jedne strane puca, Cavtat gori, bezbroj naroda iz Konavala, tih nesretnih izbjeglica, nisu više imali mogućnosti da nastave bježat’ prema gradu, skre-

rali. Moć zapovjednika i osobna želja za osvetom često su rezultirali stravičnom destrukcijom pa su vjerojatno i Močići i Čilipi spaljeni kao osveta za Zvekovicu. Naime, rezervisti koji su doživjeli debakl u Zvekovici u povratku su počeli paliti kuće, u Močićima su tada bili samo žene i djeca jer su muškarci dan ili dva prije odvedeni u Morinje. Postoji zapis kako oni pucaju i rafalno pogađaju devetogodišnje dijete koje je s majkom u naručju, znači pucaju po ženama i djeci dok pale kuće. Urlaju na njih: “Marš vanka, izlazite svi!”, pa onda pucaju po tim ženama i djeci. To su bila stravična iživljavanja.

tani su sa Zvekovice prema Cavtatu, tako da se Cavtat, bez da se pripremao za takve okolnosti, našao... ako možemo nazvati to, “okupiran” od našeg vlastitog naroda. Trebalo ih je prihvatiti, smjestiti... Što im dati jesti? Kako, čemu to sve skupa vodi? Bilo je prepušteno sve samoinicijativi naroda koji je u Cavtatu ostao, da on prvi priskoči prihvatu tih ljudi. Teško je opisati psihozu koja je vladala među tim ljudima jer to je zaista bila kataklizma koja je zadesila Konavle. Ljudi koji nisu očekivali rat u takvom obliku... Oni su preko noći izletjeli iz svojih kuća, s nečim što su u rukama imali, vrećice, kesice, s djecom svojom, sa starcima. Krenuli su, ni sami ne znajući dokle će stići... I ostali su s nama u Cavtatu.

S jedne strane Država ubija s porezima, a s druge ne uzima apsolutno ništa

Free walking država

Dajte se više odlučite! Ili nas prestanite maltretirati s besmislenim prometnim pravilima i sličnim nametima ili potpuno ukinite porez. Ako mogu free walking ture, free walking apartmani i free walking novinarstvo, onda može i free walking Lidl

Albanka izazvala prometnu nesreću na Ratcu u kojoj je poginulo dvoje ljudi. Pa majku ti tvoju!

Jesi čula, majku ti tvoju, Državo! Dionica legendarne D8 na Ratcu opasna je kao zveckanje Irana nuklearnim oružjem, jer je brza kao britanski posjetitelj Ultre na amfetaminu, a istovremeno vijuga kao kraljevska kobra koja se sprema na revolveraški obračun s mungosom. Pa opet, zakonodavac je iscrtao isprekidanu liniju kojom dozvoljava pretjecanje. Svaki put kad vozim po Ratcu, otvorim, i oči, i uši, i usta, i jagodice, jer se, unatoč kilometarskoj isprekidanoj liniji, realno bez straha od nadgrobne ploče može pretjecati na samo par sitnih, kratkih mjesta. Tamo uvijek očekujem nekog tenka da mi izleti pred šoferšajbu.

Uglavnom, da se ja držim prometnih pravila davno bih bio pokopan na Dančama. Nikad ne gledam prometne znakove nego isključivo vozim po osjećaju. Na Ratcu rijetko prestižem, čak ni s motorom, a opet s druge strane često zaobilazim auta na punoj liniji, pogotovo kad sam na dva kotača. Onda se odnekud stvori policijsko vozilo i piše mi kaznu.

GOSPODINE, VOZILI STE…

-Vozili ste 30 kilometara više od dopuštene brzine – govori mi cajo vadeći kemijsku.

-A koliko je dopuštena brzina?

-70 kilometara na sat, gospodine.

-70 kilometara na sat, i kad je sunce, i kad je snijeg i led? Isto vrijedi, je li tako?

-Gospodine, ograničenje je 70 kilometara na sat, ali uvijek trebate prilagoditi vožnju uvjetima na cesti.

-Pa evo sam je prilagodio tim vašim uvjetima. Cesta je suha kao brojne žene koje sam bario, a nigdje nikoga. Nažalost, odavno sam odrastao i sve mi je kristalno jasno. Briga Državu, i za uvjete na cesti, i za sigurnost vozača, a posebno njihovo zdravlje, jedino i isključivo im je važno napuniti proračun. Nema tu neke filozofije, ne trebaš poznavati Sokratovo učenje da zbrojiš dva i dva kaznena boda. Jedini smisao Države jest puniti proračun kako bi zapošljavala uhljebe i posljedično dobivala glasove. Rekoh, odavno to razumijem, ali ono što mi nije jasno jest zašto Država negdje strašno sili punjenje proračuna, poput prometnih prekršaja, a s druge strane - nimalo. Evo recimo free walking ture. Dubrovnik je pun vodiča koji ‘besplatno’ vode goste po isprekidanoj liniji Straduna. Žive od bakšiša turista, a Državi u proračun uplaćuju par centi tek da se zadovolji forma. Premijer se s tim ne opterećuje, jer zna da će Maro Marušić sjesti u auto i poći u spenzu u Lidl.

-Gospodine, znate li što ste pogriješili? – govori mi cajo vadeći kemijsku. -Znam, gospodine – odgovaram – to što sam se rodio.

-Nemojte biti tako depresivni – tješi me – vidite kako je lijepi dan. No vi niste upalili svjetlo, iako zakon nalaže da se od studenog do travnja mora 24 sata voziti s upaljenim svjetlima.

-Pa evo i sami govorite da je lijepi dan. Bura je oprala nebo kao čistačica apartman, vidljivost je sve do Barija, zašto bih onda palio svjetlo? Da mi žarulja crkne što prije? Nažalost, odavno sam zašao u odraslu dob i sve totalno capisco. Briga Državu i što se

Uglavnom, da se ja držim prometnih pravila davno bih bio pokopan na Dančama. Nikad ne gledam prometne znakove nego isključivo vozim po osjećaju. Na Ratcu rijetko prestižem, čak ni s motorom, a opet s druge strane često zaobilazim auta na punoj liniji, pogotovo kad sam na dva kotača

bura satere da opere nebo od šporkog juga, njima je jedino važno napuniti proračun. Pa zašto ga onda do kraja ne pune?

DRŽAVA SE NE OPTEREĆUJE

Evo recimo free walking apartmani. Sve živo se iznajmljuje – šupe, garaže, sutereni, potkrovlja - milijarde se okreću u privatnom smještaju, a istovremeno država uzima kikiriki. Nema klasičnog poreza za najam turistima, nema poreza na nekretninu, možeš imati čitav blok stanova, a Država od svog tog ogromnog tržišta nema apsolutno ništa. Premijer se s tim ne opterećuje, jer zna da će Maro Marušić sjesti na motor i otići na placu u Gruž. -Gospodine, zašto se parkirali motor na trotoar? – govori mi cajo vadeći kemijsku.

-Nego, gdje ću ga parkirati? U more?

-Nemojte tako odgovarati i nervirati se. Normalno da ga nećete parkirati u more, ali ne smijete ni na trotoar.

-A gdje su, molim vas, mjesta za motore? Parkirao sam na trotoar, jer ima dovoljno mjesta

da mogu proći kolica. Nažalost, odavno nisam dijete i sve kontam. Brige Državu i za motore i traktore. Njima je važno jedino napuniti proračun. Pa zašto ga onda, jebemumater, ne pune?

Evo recimo free walking portali. Preko pune internetske linije uhodaš na portale i slobodno čitaš vijesti. Milijuni čitatelja svakodnevno besplatno čitaju novinarstvo po portalima, a Država ne ubire nijednog eura. Premijer se s tim ne opterećuje, jer ionako ne zna. Dajte se više odlučite! Ili nas prestanite maltretirati s besmislenim prometnim pravilima i sličnim nametima ili potpuno ukinite porez. Ako mogu free walking ture, free walking apartmani i free walking novinarstvo, onda može i free walking Lidl. Ušetaš, uzmeš besplatno što ti treba i na kraju samo ćušneš na blagajni koliko misliš da je potrebno. Bez poreza, bez općina, županija, turističkih zajednica, vlade i parlamenta, bez svih tih gluparija. Free driving država.

Brige Državu i za uvjete na cesti, i za sigurnost vozača, a posebno njihovo zdravlje, jedino i isključivo im je važno napuniti proračun. Nema tu neke filozofije, ne trebaš poznavati Sokratovo učenje da zbrojiš dva i dva kaznena boda. Jedini smisao

Države jest puniti proračun kako bi zapošljavala uhljebe i posljedično dobivala glasove

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Nikad niži vodostaj

Rijeke pravde ipak nisu oplahnule većinu Hrvata. Bila je ovo još jedna sušna godina. U zemlji gdje desnica godinama suvereno vlada, a ljevica se samo pravda, na izborima je po treći put zaredom, većina birača, radije odabrala sušu pravde, nego rijeke obećanja. Samo velika izlaznost birača donijet će promjene, rekli su mudri analitičari. I onda se dogodila velika izlaznost, ali radi sunčanoga dana, a ne radi željenih promjena. Izgleda da su samo meteorolozi pogodili najavivši promjenu. I neki ekonomisti su još preciznije procijenili promjenu; izborna slobodna srijeda oštetila je hrvatsko gospodarstvo i državu za milijun i šesto trideset tisuća radnih dana, koliko je zaposlenih u Hrvatskoj, a koji taj dan nisu radili.  Na koncu se HDZ opet pohvalio pobjedom, s osmijehom širokim ko izborni plakat, a protivnička koalicija ne zna kojim će sad putem, jer im je njihov nesuđeni premijer krivo protumačio Ustav. A svatko je dužan držat se Ustava i zakona. Ustav je iznad građana Hrvatske, objasnio je predsjednik Ustavnog suda, kad je objavio da se predsjednik države ne može kandidirat za premijera. A predsjednik stranke pravomoćno osuđene za kriminal smije bit mandatar. O tome u Ustavu izgleda ništa ne piše. Niti išta piše ‘ko smije bit glavni državni odvjetnik.

To doduše razumiju oni koji su studirali pravo, ali većina neukih građana se pita služi li Ustav građanima ili građani Ustavu? Nije im jasno da im mudro napisan Ustav služi da shvate kako nisu u pravu, čak ako i većina njih znaju da jesu. Ili misle da znaju!?

Sve ti je zaludu kad znanje i mudrost nisu isto. Naprimjer, znanje je znat (što mnogi ne znaju) da je pomadora voće, a mudrost je pak da pomadoru nikad ne stavljaš u - voćnu salatu. Političku salatu začinio je svojom mudrošću premijer Plenković namjerom da, za despet opoziciji, a osobito Mila-

noviću, što prije skupi 76 glasova. Većina nedostajućih glasova dolaze od stranke Domovinski pokret, čiji je važni dužnosnik prije izbora tvrdio kako je cijela država talac jednog lopova i najvećeg neprijatelja hrvatskog narodapremijera.

Sad se taj odgovorni političar predomislio pa dizanje svojih 13 ruku za HDZ u Saboru uvjetuje ukidanjem ćirilice i zabranom srpskih cajki, zatvaranjem državnih granica za nepoželjne, izmjenom povijesti drugoga rata i ‘mitskih priča’ o zločinima Jasenovca, spaljivanjem nepoćudnih školskih udžbenika, izmjenom programa Igara, a na javnim medijima uvođenjem svakodnevnih veličanje Domovinskog rata i sebe samih, u večernjem terminu. Rijeke pravde baš nisu imale nikakve šanse prema ovom morskom tsunamiju.

A nakon spasonosnih izbora za naš parlament, Hrvatsku čekaju još i izbori za Brisel. Sad kad je HDZ, hrvatska pučka stranka sredila hrvatski puk, vrijeme je da njihovi elitne jedinice, za triput veću plaću uvedu red i u tamošnjem parlamentu, koji se sve više pretvara u vreću punu rogova. Naravno, predsjednik HDZ-a nosit će listu stranke za izbore za Europski parlament u šestom mjesecu. Mnogi hrvatski birači rado bi ga tamo poslali i jedva čekaju da još jednom glasaju za njega.

U opoziciji znaju da to nije nikakav njegov odlazak u EU, nego isključivo boostanje glasova za HDZ. Ono, ko da te izaberu za gradonačelnika nekog grada, a ti tamo dovedeš svoju babu da te zamjeni, kažu gubitnici zadnjih izbora. U nas su svi domoljubi i puna su im usta borbe za demokraciju, ljudska prava i slobodu govora.

A onda, oni koji nisu zadovoljni kad njihova opcija izgubi na izborima, objave na društvenim mrežama kako se sele vanka i nikad se više neće vratit. Kakvi su to molim te domoljubi, koji ne mogu izdržat u svojoj vlastitoj državi? Oni

bi, valjda, da se sve samo od sebe sredi, bez ikakvog njihovog truda ili žrtve. Valjda misle da za ideale ginu- budale. Evo u Americi prije par dana mladi Amerikanac, protivnik brojnih teorija zavjere na svijetu, pomoću kojih politički gospodare našim životima, najavio je svoju žrtvu - samozapaljenje. Bio je dosljedniji nego 99 posto političara. Polio se bidonom benzine i zapalio se, javno, ispred suda u kojemu se održava suđenje Trumpu. Obećo zapaljenje, izvršio ga. Čovjek od integriteta, doslovno izgorio za ideale. A vlasti samo kažu kako mu nisu svi doma. Naš ministar obrane je najavio dolazak prvih šest od 12 borbenih aviona Rafale. Hrvatski piloti će dat gas i doletjet iz Francuske za uru i po’. Doznaje se da je, iako su avioni plaćeni više od 1.2 milijarde eura javnog novca, ugovor tajna pa javnost ne smije znat što smo točno platili. Kad je bal, nek’ je bal, raduju se putnici Hrvatskih željeznica koji vlakom od Zagreba do Splita putuju blizu 8 i po’ ura. Baš ko u vrijeme Austrije. Doduše, naše lokomotive nisu iz tog doba, nego tek nešto starije od Rafala, ali ne puno. Vidi se napredak. Kurioziteta radi, Rafale po naški znači ‘nalet’. I zamisli ti, svaki mu sat naleta košta 38 tisuća dolara. Nalet ga bilo, rekli bi u Hercegovini.

Piše Mario Klečak

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nikola, Ombla, Reina i Orlanda - na šetnici “su doma”, draže im je biti tu, nego “putovati” do Grada

Ivo, Katica, Đuro, Jadranka, Živko i Kate - za prošetati uz more u Uvalu rado navrate

Mirta i Davor - unuka i nono na zajedničko provedeno vrijeme nemaju prigovor

Lukša i Romana - brata i sestru jako veseli što su se u vrijeme njene pauze nakratko sreli

Ante i Smajo - na Pilama se sreli i pozirali veseli

Marko i Drage - lijepo je predahnuti, osvježiti se, pa poći dalje s više dodatne snage

Dubrovački

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

dnevniK petak, 26. travnja 2024.

Renato i Danko - vole sjesti i porazgovarati bar na kratko

Jadranka, Nikša i Gordana - Lapad je njihov, tu žive i svakog su dana

Rosa, Naibe i Magaly - poseban gust je na materinjem španjolskom razgovarati i Stradunom prođirati

Leona, Ozren i Božo - uživancija je bila i vješta vožnja romobila

Snježana i Vicko - kad put oko Lapada vodi i kratki predah godi

Ivana, Vito i Sofia - dok mališan bezbrižno spava stigne se popričati i popiti kava

BROD S KOJIM JE

DUBROVČANIN SRUŠIO REKORD Veliki planovi za kruzer s kojim je kapetan Jozo Glavić prošao Korintski kanal

U prosincu 2023. prodan je kompaniji Villa Vie Residences koja mu daje novo ime VILLA VIE ODYSSEY

Početkom 1991. godine po narudžbi panamskog brodara Crown Cruise Line u brodogradilištu Union Naval de Levante u Valenciji u Španjolskoj, položene su kobilíce za dva broda blizanca od po 19093 bruto tona. Brodovi dugi 164 i široki 22,5 metara su na osam putničkih paluba mogli prihvatiti 820 putnika. Četiri dizel pogonska stroja Wartsila 8R32 ukupne snage 12945 kilovata su ih pokretala preko dvije pitch propele brzinom od 19 čvorova.

Novogradnja broj 197 krštena imenom CROWN JEWEL isporučena je u svibnju 1992. i iznajmljena u Barceloni za smještaj posjetitelja Ljetnih olimpijskih igara koje su se u to vrijeme održavale u glavnom katalonskom gradu. Iz Barcelone je otplovila sredinom kolovoza prema New Yorku odakle poduzima kružna putovanja prema Karibima.

KAKO JE NJEGOV BLIZANAC POSTAO

‘GEMINI’

Blizanac CROWN DYNASTY, novogradnja broj 198 zaplovila je u veljači 1993. u najmu britanskog Cunarda na krstarenjima uz ístočnu oba-

lu Meksika, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. U isto vrijeme Cunard je zakupio i CROWN JEWEL koji nešto modificira ime i plovi kao CUNARD CROWN JEWEL. Ipak, ne posve uspješno, pa je već 1995. prodan malezijskom Star Cruises Lineu za kojega pod novim imenom SUPERSTAR GEMINI poduzima krstarenja u indokineskim vodama s polascima iz Singapura, gdje je

O TOME JE GOVORIO CIJELI SVIJET

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

Braemar

Nakon problema s pandemijom Covid 19, brod je stavljen

2020. u raspremu u Škotskoj te je u prosincu 2023. prodan kompaniji

Villa Vie Residences koja mu daje novo ime VILLA

VIE ODYSSEY s namjerom da će na prvo komercijalno putovanje kao brod rezidencija (s privatnim kabinama) isploviti

iz Southamptona

15. svibnja 2024. godine.

bilo i sjedište kompanije.

Ovdje ostaje punih dvanaest godina, sve do prosinca 2007. kada prelazi u flotu brodara Jewel

Owner, ali i sljedeće dvije godine pod istim imenom i u istim morima plovi u najmu Star Cruisesa. Od siječnja 2009. privremeno mijenja ime u VISION STAR, a od travnja je u najmu španjolskog Ouail Cruises kao GEMINI

Nakon što je potpuno preuređen, od lipnja do listopada GEMINI poduzima sedmodnevna kružna putovanja s polaskom iz Venecije, tičući luke: Dubrovnik, Santorini, Rodos, Kusadasi i Pirej. Nenadano, španjolski Quail Cruises je bankrotirao 2011., pa je GEMINI prisilno vezan na Tilbury Docks (dio Londona). Od 2014. je u luci Da-

DOLASCI U DUBROVNIK

Braemar

Braemar prolazi Korintski kanal

les Voe na Shetlandu u Škotskoj gdje je udomio 400 radnika tamošnjih naftnih platformi kompanije Total.

U studenom 2015. je otplovio prema istanbulskom brodogradilištu Besiktas gdje je potpuno preuređen za nova kružna putovanja u programima ciparskog Celestial Cruises za kojeg od ljeta 2016. plovi pod imenom CELESTIAL NEFELI. Od 2019. ponovo mijenja ime GEMINI te plovi za turskog kruzing operatera Miray Cruises i pod zastavom Bahama.

REKORD O KOJEM JE BRUJAO CIJELI SVIJET

Drugi brod blizanac je za razliku od CROWN JEWELA bio naš redoviti posjetitelj. CROWN DYNASTY je nakon aranžmana s Cunardom, u ožujku 1997. iznajmljen brodaru Majesty Cruise Line koji mu daje i novo ime CROWN MAJESTY. Koncem iste godine u najmu je Norwegian Cruise Linea za kojeg sljedeće dvije godine plovi pod imenom NORWEGIAN DYNASTY, da bi se već u listopadu 1999. godine vratio u matičnu flotu, Crown Cruise Line, i

ponovo zaplovio kao CROWN DYNASTY. U svibnju 2001. konačno ga je kupio Fred. Olsen Line, potpuno preuredio u hamburškom brodogradilištu Blohm & Voss i dao mu novo ime BRAEMAR. Od tada na svojim stalnim krstarenjima istočnim Sredozemljem redovito dolazi u Dubrovnik. Fred. Olsen Line ga je u svibnju 2008. još jednom poslao u Hamburg gdje je u istom brodogradilištu za nešto malo više od mjesec dana intenzivnih radova produžen za 31 metar. Sada je BRAEMAR dug 196 metara te ima 24 344 bruto tona. Godine 2019. dubrovački kapetan Jozo Glavić je zapovijedajući brodom prošao Korintski kanal te je oborio rekord najvećeg broda koji je ikada prošao kroz kanal. Nakon problema s pandemijom Covid 19, brod je stavljen 2020. u raspremu u Škotskoj te je u prosincu 2023. prodan kompaniji Villa Vie Residences koja mu daje novo ime VILLA VIE ODYSSEY s namjerom da će na prvo komercijalno putovanje kao brod rezidencija (s privatnim kabinama) isploviti iz Southamptona 15. svibnja 2024. godine.

Godine 2019. dubrovački kapetan Jozo Glavić je zapovijedajući brodom prošao Korintski kanal te je oborio rekord najvećeg broda koji je ikada prošao kroz kanal.

Gemini

Gemini

Gemini

Superligo, evo nas!

Odbojkašice

Dubrovnika ponovno su u elitnom razredu hrvatske odbojke

I u drugoj utakmici kvalifikacija za popunu Superlige, u nedjelju (21. travnja), svladalale su HAOK Rijeku rezultatom 3:2.

Piše Rafael Barkiđija foto Goran Mratinović/DD

„Težak je put do Superlige, ali to nam je motiv više” - isticalo se tako u Ženskom odbojkaškom klubu Dubrovnik od samog početka ove sezone, koja je donijela određene promjene u popuni najvećeg ranga – Superlige. Naime, malo prije početka, odlučeno je da pobjednik drugog ranga (Prve lige) ne ide direktno u Superligu, već u kvalifikacije protiv desetog od 12 klubova iz Superlige. Prihvatile su odbojkašice trenera Leonarda Barića ovaj izazov, a na kraju ga obavile na gotovo stopostotan način. Prva liga ove je sezone brojala 12 klubova. Svatko sa svakim igrao je dva puta, ukupno 22 utakmice svaka ekipa. Dubrovkinje su uvjerljivo uzele naslov pobjednica Prve lige, upisavši u sezoni 21 pobjedu i samo jedan jedini poraz. Drugoplasirani Veli Vrh imao je 18 pobjeda i četiri poraza. Čekao se kraj

Superlige, kako bi Dubrovnik doznao tko je ta deseta ekipa, protiv koje će se igrati kvalifikacije na dvije pobjede. I dočekalo se – bit će to HAOK Rijeka. Hrvatski akademski odbojkaški klub Rijeka na papiru je bio blagi favorit u kvalifikacijama. Prvo zbog činjenice da trenutno imaju više iskustva u puno težim mečevima, zbog igranja u Superligi, a drugo zbog prednosti domaćeg terena u doigravanju. No, i to su dubrovačke odbojkašice uspjele preskočiti i na kraju izboriti povratak u najveći rang, gdje su posljednji put nastupale u sezoni 2021./2022.

Pobjeda 3:2 u Rijeci, a potom još jedna dramatična pobjeda, 3:2 u Gospinom polju, pred osamstotinjak gledatelja u pravoj odbojkaškoj atmosferi.

Slavlje je moglo početi.

Drugu utakmicu protiv Rijeke, u Gospinom polju,

Dubrovkinje su uspjeh sezone

23./24. ispisale u sastavu: Doris Buzolić, Gabriela Stipanović, Lara Dežulović, Manuela Karač, Marija Kristić, Laura Prkačin, Andrea Butigan, Julia Oliveira Franco, Ana Prkačin, Laura Gnjatović, Milica Djukić, Anamarija Mrakić, Mia Obradović, Matea Vuletić, Mia Vukas, Nika Mandić, Iva Maslać.

Trener Leonard Barić, pomoćne trenerice Marina Radić, Paulina Prkačin i Maja Ereš.

obilježila je fenomenalna atmosfera. Sedamstotinjak gledatelja, župski bubnjari, limena glazba Komolac, led ekran... Sve to većina je igračica doživjela prvi put. I to je itekako pomoglo Dubrovkinjama na putu do pobjede i Superlige. „Rijeka je ekipa koje je niz godina u Superligi. Sad je u njih nastupila mladost, dosta reprezentativki, ali ispostavilo se da je naš spoj mladosti i iskustva bio bolji ovaj put. Prvi sam put osobno doživjela ovakvu atmosferu. Ta glazba, to sve, neopisivo, baš gušt za igrati” – rekla je kapetanica Dubrovnika, Sinjanka Doris Buzolić. Buzolić je u dubrovački klub stigla 2019. godine. Tada je imala 18 godina. Klub je bio u Superligi, nakon čega su 2021. godine, ispale u drugi rang. Ostala je u Dubrovniku, sada vratila klub u Superligu i to kao kapetanica. Slična je priča i njene prethodnice u kapetanskoj ulozi, Gabrijele Stipanović, koja je igračica Dubrovnika od 2016. godine. I ona je prošla kroz uspone, padove te sada nove uspone. „Mislim da smo kao ekipa bile spremnije. Da smo više to htjele. Rijeka nije očekivala da će se naći u ovoj situaciji. Mislim da su nas malo podcijenile pa mislim da smo ih malo neugodno iznenadile u igračkom smislu. Ali mi smo cijelu sezonu pripremale se za ovo. Znale smo da će nas čekati teške utakmice protiv kvalitetne ekipe. Ovo su mi bile možda dvije najbolje i najdraže utakmice u mojoj karijeri” – istaknula je Stipanović. Nova sezona počinje krajem rujna/početkom listopada. Dubrovkinje će u elitnom razredu, koji će od sljedeće sezone brojati deset klubova, nastupati s klubovima: Mladost, Dinamo, Marina Kaštela, Kelteks, Osijek, Ribola Kaštela, Nebo, Don Bosco, Brda. „Ja mislim da je naš klub na čelu s ekipom, upravom i mojim staffom, zaslužio da iduće godine imamo rolu kakvu Dubrovnik zaslužuje. Hvala svim ljudima što su došli u Gospino polje, nadam se da ih nismo razočarali, barem što se tiče borbenosti. Mislim da je Dubrovnik zaslužio gledati Superligu, a mislim da su ove cure zaslužile da ih ovoliko ljudi gleda” – rekao je riječki strateg na klupi Dubrovnika, Leonard Barić, koji je jedan od najzaslužnijih za dubrovačko odbojkaško proljeće. Mogu li nas Dubrovkinje iznenaditi i u najvećem rangu?

Olmissumu

: nastavak

u petak u Omišu, a sprema se i autobus navijača!

Piše Rafael Barkiđija

foto

Tko će prije do tri? Glavno je pitanje na koje odgovor traže četiri kluba sudionika poluzavršnice domaćeg prvenstva. Square i omiški Olmissum jedan su par, a Futsal Dinamo i Futsal Pula drugi. Serija se igra na tri pobjede, a igra se po sistemu 2-2-1. Square protiv Omišana i svih klubova ima prednost domaćeg terena, s obzirom da su u regularnom dijelu završili kao prvoplasirana momčad. Prve dvije utakmice tako su odigrane u Gospinom polju. U prvoj je Square upisao pobjedu 4:3, u petak (19. travnja). Vrlo zanimljiv susret u kojem je Square imao 2:0 u prvom poluvremenu, 3:0 i 4:1 u drugom, da bi se Olmissum uspio vratiti, ali ne do kraja. Druga je utakmica bila u nedjelju (21. travnja), nakon finala odbojke. Pred osamstotinjak gledatelja Olmissum dolazi do pobjede (3:2) i tako izjednačava seriju na 1:1. Sve seli u Omiš, gdje se sada igraju dva susreta. Squareu treba barem jedna pobjeda kako bi osigurao najmanje majstoricu u Dubrovniku, dok bi ga

dvije pobjede odvele u finale. Dubrovački klub je zbog svega organizirao i autobus za navijače, koji će u Omišu bodriti momčad prema finalu. Akciju su odradili pozivom na društvenim mrežama.

Dvije utakmice pratile su se i u Puli, gdje je dočekan aktualni prvak Futsal Dinamo. U prvom je domaćin upisao pobjedu tek nakon izvođenja penala, dok je u drugoj Dinamo slavio s 2:1. Identičan scenarij, serija na 1:1, sve seli u Zagreb i vruću atmosferu Doma Sportova.

POLUFINALNO DOIGRAVANJE SQUARE – OLMISSUM:

1. utakmica, Gospino polje, 4:3 (Lintula, Kuraja, Đuraš, Djaelson Cavalcante Alves / Vanha, Kustura, Sekulić)

2. utakmica, Gospino polje, 2:3 (Kuraja x2 / Bukovec, Jurlina, Žilić)

3. utakmica, SD Ribnjak – Omiš, petak (26. travnja) u 19h

4. utakmica, SD Ribnjak – Omiš, nedjelja (28. travnja) u 18h

Rafael Barkiđija

Trener Dubrovnika Leonard

Barić i kapetanica Doris Buzolić

Konavljanin i Crnogorac razradili plan pa dopremali ogromne količine droge putem mora

Dvojac je otprije poznat policiji, jedan je recidivist teških prometnih prekršaja, a za drugim je bila raspisana potraga

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska razbila je zločinačko udruženje koje je iz Crne Gore u Dubrovnik, pa dalje u ostatak Hrvatske, prokrijumčarilo najmanje 305 kilograma marihuane vrijedne minimalno 600 tisuća eura. O ovom događaju, policija je nedavno uputila priopćenje za javnost.

„Droga se krijumčarila u plovilima

morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku, nakon čega se skrivala i potom prevozila do kupca. Sumnja se da su pripadnici navedenog zločinačkog udruženja iz Crne Gore u Hrvatsku u tri navrata prokrijumčarili zasad neutvrđenu količinu droge, dok je policija u dva navrata oduzela ukupno 250 kilograma droge prokrijumčarene na ovaj način“, objavili su, među

ostalim, u svom priopćenju.

DVOJAC OTPRIJE POZNAT POLICIJI, ZA JEDNIM RASPISANA POTRAGA

Glavni akteri su jedan Konavljanin (25), otprije poznat policiji te crnogorski državljanin (27) za kojeg se drži kako ima kontakt sa samim vrhom jednog od zloglasnih crnogorskih klanova. Ovo nije prvi put kako ga se dovodi u vezu s krijumčarenjem droge. Naime, tijekom 2020. godine je, u slučaju krijumčarenja droge morskim putem iz Crne Gore u Dubrovnik, policija uhitila dvoje državljana. Za ovim je Crnogorcem tada raspisana potraga, a tamošnje tužiteljstvo sada je obuhvatilo i taj slučaj. Što se tiče drugog aktera, 25. godišnjeg Konavljanina, radi se o mladiću koji je prošle godine u lipnju na motociklu bježao od policajca, koji ga je zbog niza prometnih prekršaja pokušao zaustaviti. Vozio je brzo, bez registarske oznake i bez kacige. S obzirom da se nije zaustavio, policijski službenik je za njim krenuo u potjeru i tom prilikom doživio prometnu nesreću u kojoj je zadobio teške i vrlo ozbiljne tjelesne ozljede, dok se motociklist udaljio s mjesta nesreće, no naknadno je priveden.

Tada su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske utvrdili kako je ri -

ječ o recidivistu težih prometnih prekršaja, protiv kojeg je policija Općinskom sudu u Dubrovniku, u posljednjih pet godina, podnijela 62 prekršajne prijave za 154 počinjena prometna prekršaja, uključujući i tu prometnu nesreću. Tada je imao i prikupljenih 26 negativnih prekršajnih bodova zbog čega mu je ukinuta vozačka dozvola, a dvaput je i zatvaran.

KONAVLJANIN PRIHVAĆAO VOZAČE I DROGU PA JE PRATIO

DALJE PO HRVATSKOJ

Ovaj problematični dvojac sada se tereti kako je bio zadužen za prebacivanje droge iz Crne Gore do Dubrovnika morskim putem, i onda dalje po ostatku Hrvatske, barem najvećim dijelom. Prema informacijama koje smo dobili iz pouzdanih izvora, Dubrovnik je bio tranzitno mjesto, a Konavljanina se tereti kako je njegovo zaduženje bilo prihvatiti vozače koji su prevozili drogu iz Crne Gore, primiti robu i smjestiti je te je dalje pratiti do krajnjeg odredišta. Dakle, tereti ga se kako je bio zadužen za logistiku krijumčarenja droge u Hrvatskoj. Zanimljivo je kako je do ove velike zapljene došlo tako što je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska prvotno imala nekoliko manjih zapljena, a onda su došli do saznanja odakle dolazi marihuana i došli do zaključka kako na naše područje stiže morskim putem. Zbog toga su i male zapljene droge zapravo jako važne – jer mogu dovesti do većih zapljena, do razbijanja cijelih zločinačkih udruženja, do opasnih klanova… Najveći dio od ovih 305 kilograma marihuane zaplijenjen je na Lučkom, u suradnji sa zagrebačkom policijom, dok je manji, ali i dalje značajan dio, zaplijenjen u Rogotinu. Veliku ulogu, naravno, odigrala je i crnogorska policija, pa je razbijanje zločinačkog udruženja zapravo rezultat zajedničkog, kontinuiranog rada. Kriminalističko istraživanje u ovakvim slučajevima zapravo se nikada ne završava, što znači kako bi se mogao očekivati dodatan broj osoba koje bi mogle biti obuhvaćene i nova saznanja oko dilanja najvjerojatnije albanske droge iz Crne Gore u Hrvatsku. ( IBM )

‘Odmah ga našli’

Turist šetao po Gružu pa ukrao čovjeku mobitel iz auta

Nakon što je u petak, 19. travnja, u 11,15 sati 47-godišnjak prijavio krađu mobitela u Dubrovniku, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik proveli su kriminalističko istraživanje kojim je nakon samo sat vremena pronađen počinitelj navedenog kaznenog djela.

Utvrđeno je da se radi o 38-godiš -

njem državljaninu Srbije koji je u Dubrovniku boravio turistički, te je šetajući Obalom pape Ivana Pavla II iskoristio nepažnju vlasnika osobnog vozila i sa stražnjeg sjedala otvorenog vozila otuđio mobitel nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu. Otuđeni mobitel je pronađen kod osumnjičenog te će biti vraćen vlasniku, izvijestili su iz policije.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

GDJE NEKAD SU BILA

Gdje nekad su bila naša rodna polja

Gledah ih odozgo sa rodnoga praga

Obrađena lijepa meni vrlo draga

I vrtovi naši proplanci i dôlja

Sve to satrala je komunista volja

Da selima našim ne bude ni traga

Seljak da postane gradska radna snaga

I „radnička klasa“ i „budućnost bolja“

U selu sam rodnom sav u drači gustoj

Jer diktatori su svojom samovoljom

Samo prošlost našu napravili boljom

Bolestan i star sam u kući mi pustoj

Konteso pogledaj sred moderna vijeka

Polja su nam džungla doba pračovjeka

Ne upiri prstom u nešto što ne možeš dodirnuti.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na pok. Terezu Marić, umjesti vijenca 100 € prilažu obitelji Dolina i Ljubišić;

U spomen na gosp.Duška Dropulića, oca naše prijateljice Morane, umjesto cvijeća prilažu Iva Pešice i Nikolina Staničić; Umjesto cvijeća za pok. Nina Dubčica, našeg prijatelja, 50 € prilažu Zdenka i Joško Božiković;

U spomen na pok. Jova Milojevića, obitelj Sokol prilaže 30 €; Pizzeria Papillon donacija 95 €;

Caffe bar Belfast donacija 30 €;

U spomen na dragog Nikšu Bendera, umjesto cvijeća, 60 eura prilažu Vesna i Dubravko Kaminski

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

U spomen - umjesto cvijeća za pok. Ivanku Lazić 40 eura prilaže Ambroz Čivljak

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

U spomen na Lucu Čokljat Mare i Ane prilažu 40 EUR-a

U spomen na Lucu Čokljat obitelj Jerinić i Njirić prilažu 60

EUR-a

U spomen na Lucu Čokljat Katija i Chuck prilažu 30 EUR-a

U spomen na tetku Lucu Čokljat Kate i Peter prilažu 100

EUR-a

U spomen na Lucu Čokljat stanari zgrade Obuljenske 2 prilažu 120 EUR-a

ELITE TRAVEL D.O.O. PUTNIČKA AGENCIJA donira 259 EUR-a

CENTAR MASLINA

Obitelj Đura Bagovića, u spomen na prijateljicu Seku Lasić, umjesto vijenca prilaže 50,00 EUR;

Žarko Sušić, donacija 370,00 EUR.

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

AUTOR: SLAVKO BOVAN KNJIŽEVNIK I AKADEMIK NA SLICI GLAVNA ARTERIJA VOLT OSOBINA ISKRENIH LJUDI CRVENI KRIŽ

DJELO KNJIŽEVNIKA NA SLICI

UPRAVNI ODBOR

ŽABLJI UD

BRISATI

SLIKARSKE DAŠČICE ZA BOJE

AUSTRIJA MALA AZIJA VRSTA PRAVNOG STRUČNJAKA

NJEGOVO DJELO TENISAČICA WINKLER

SVINJSKO MESO ALB. TEL. AGENCIJA

STARA JEDINICA JAKOSTI MAGNETNOG POLJA

TEK KUPLJENI

VIJATNAMSKA NOVINSKA AGENCIJA

MUČITI, DOSAĐIVATI KOMU (reg.) VISOKA ŠKOLA ZA UMJETNOST U ST. RIMU NOSTITI TAKO DA LEPRŠA, RAZVIJATI GLUMAC VIDOVIĆ DJELO KNJIŽEVNIKA NA SLICI ŽENSKO IME, ITALINA

INA OD MILJA

ELEKTRIČNI

FIGURA U KADRILU KISIK

17. I 22. SLOVO ABECEDE OTOK ODMAZDA ZUB ZA ZUB

GRČKI BOG LJUBAVI

GLAZBENA MJERA

KRATICA ZA ASTROFIZ. VIRTUALNI OPSERVATORIJ

DOMAĆA ŽIVOTINJA

FRANCUSKI NOG. TRENER. JEAN

SLIKA GOLOG TIJELA

KOLA, AUTO

RIJEKA D DJELO KNJIŽEVNIKA NA SLICI

ULOŽEN NOVAC U IGRAMA

PRIPOVIJEST JOSIPA KOZARCA

NORDIJSKI VRHOVNI BOG

SORTA KAVE

RIJEKA U RUSIJI

LUKA U CRNOJ GORI MRVITI BARIJ

BESPILOTNA LETJELICA BILJKA

LOV NA RAKOVE

OSOBNA ZAMJENICA PRASTANOVNICA BALKANA ATL. KUP EUROPE

BIZMUT JUNACI IZ GRČ. MITA

ŠARENA PAPIGA

ODISEJEV OTOK

RAD NA TERENU

RUSKI SLIKAR RJEPIN SMAK SVIJETA

OPĆI ZAKON O UNIVERZITETIMA

S. P.

OPASNOST KOJA SE

MOŽE PREDVIDJETI

KLUB BILO TKO KRTICA ZA ALKALNO. AGREGAT. REAKCIJU

ZEMLJORADNIK

UZVIK USHIĆENJA

RIJEKA U PAKISTANU (anagram: IRAN) ALUMINIJ

VULKAN U FILIPINIMA

GALSKO PLEME

INICIJALI PISCA CANKARA FOSFOR

PORTUGAL ČEMPRES

TANAK SLOJ LEDA NA RIJECI

RJEŠENJE: Lavice na kavici, UO, Skroviti vrt, krak, svinjetina, otirati, Inica, palete, ete, akt, A, Anadolija, RI, ljp, O, ulo g, Eros, Tena, takt, Odin, AVO, moka, koza, Oma, Bar, Ba, P, dron, itko, rakolov, baltik, ono, Ilirka, Apo, Bi, Ajasi, ratar, Itak a, OZU, Nari, terenski rad, IC, Ilja, apokalipsa.

AUTO / MOTO

Prodaje se Opel Corsa 1,4 66 kwh, 2015.godište. Registriran do 09/2024, prešao 36 000 km. Mob: 091 319 2560

Prodavam Mercedes170 A, 2004.g, prešao 195000 km. Mob: 097/ 661 60 33

Prodajem Volkswagen Bubu, 2002.godište, 1.9 TDI, 66kw, prešao 160 000 km. Mob: 097/ 661 60 33

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30 kvadrata. 098 765 459

Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem trosobni stan od 65 metara kvadratnih u Lapadu, u zgradi Mercedesa, na odličnoj poziciji. Parking uključen. Cijena: 4000 eura za kvadratni metar. Zvati na: 092/337-5466

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Do-

ZATON - DVOSOBAN

STAN U IZGRADNJI

69 M2 - 225.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

njoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda,

kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-189

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

“Udruga antifašista poziva svoje članove zainteresirane za odlazak na komemoraciju u Jablanicu, 11. svibnja 2024. godine da se prijave na br. mobitela 098 528474 ili 092 1838487 te na br.telefona u Udruzi antifašista 332-737 svake srijede u vremenu od 15.-17.00 sati.”

- 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spoje-

ne parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se šator za tri osobe, impregnirani. Cijena po dogovoru. Mob: 099 857 13 06

Prodajem med (vrijesak). Mob: 099/

Poklanjam podnicu 190x90. 0958090993

Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 250 Eura. 0958090993

Poklanjamo modne lutke za butike, krojačice, KUD-ove. Mob: 0958090993

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 22.4. do 28.4.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 29.4. do 5.5.

preminuli

NIKOLA PAVLOVIĆ (1949)

NEDJELJKA RUDENJAK (1936)

MARIJA ŠKRABO (1957)

NEDJELJKA BAČIĆ (1937)

TEREZA MARIĆ (1943)

DOMENIKO RANA (1951)

LUCE KLEŠKOVIĆ (1947)

NIKE MLINARIĆ (1947)

IRENA BODULIĆ (1934)

IVAN LJUBIMIR (1935)

LUCE SEKONDO (1944)

NIKŠA BENDER (1945)

TONKO ŽABICA (1933)

POBIJEDIO NA NATJEČAJU

ORSULA VRAĆENA VIDAKU! ‘Puno je izazova, ali radit

ćemo 10 puta više!’

Dubrovačka baština donijela je odluku o davanju u zakup Parka Orsula, a kao najbolji ponuditelj odabrana je tvrtka Centrum d.o.o. za trgovinu i usluge s kojim će se zaključiti Ugovor o zakupu. Tvrtka je u vlasništvu Andra Vidaka pa se može kazati kako je Orsula ponovno vraćena Vidaku koji je na tom prostoru organizirao sjajne programe.  “Sve je ovo u zadnji momenat, mada sam toliko sretan zbog te podrške ljudi. To je nešto neopisivo i to ne možeš dobiti ako ne radiš dobro. I cijeli smisao je upravo u tome! Neće biti lako, ali ću zbog ove podrške raditi još 10 puta više”, kroz smijeh nam govori Vidak. No, izazova je puno. Već je kraj travnja, a konkretniji program nije mogao biti ugovoren jer nitko nije mogao znati kakav će biti ishod natječaja.  “Cijela se priča dosta rastezala i prak-

tički sam doveden u situaciju da je već 1. svibnja, a ‘do jučer’ sam čak mislio kako će na natječaju dobiti netko drugi. Još sam prošlog ljeta došao s idejom oko programa na Orsuli, no ne možete ništa planirati ako nemate riješeno pitanje prostora. To se rastezalo cijelu zimu, a natječaj je trajao dosad pa se nisam usudio provesti ni najelementarnije investiranje. Zbog toga mi je situacija jako nezgodna, a ne znam koliko mogu računati na neko razumijevanje jer dobio sam priliku i naravno kako će se svi pitati gdje je program, gdje je festival, gdje je ta svjetska pozornica... Dat ću sve od sebe, možda se dogodi ta čarolija koju nudi Orsula i napravimo pet, šest dobrih koncerata, a vjerojatno ćemo raditi i neka druženja kako bi ljudi znali da mogu doći gore... Treba platiti i taj najam koji ni-

je malen, u dva mjeseca nekako zaraditi 20 tisuća eura samo za to, bez da platiš ikoga i išta. Sve u svemu, ova godina će vjerojatno biti pomalo ‘tko preživi, pričat će’, a sljedeće bi sve to trebalo biti na vrhunskom nivou”, izjavio je Vidak.

Kako nam je otkrio, otvaranje programa trebalo bi se održati tijekom zadnjeg vikenda u lipnju, a najvjerojatnije će to biti jedno veliko druženje do sitnih noćnih sati. S konkretnim razgovorima oko programa se može krenuti tek sada pošto je natječaj tek sada dovršen.

“Imamo neke kombinacije i ideje, ali tek sad možemo krenuti s konkretnim pregovorima. Malo bolji izvođači su uglavnom rasprodani jer nisu mogli čekati dovijeka, sve je zadnji momenat, ali potrudit ćemo se”, poručuje Vidak.