Dubrovački dnevnik br. 191

Petak, 19. travnja Petkom i svetkom atento godina V. / broj 191 / 2024. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr sub

Foto: ilustracija (grgo jelavić / Pixsell)

X. IZBORNA JEDINICA

stranica 4

REPORTAŽA NOVA PRAVILA

Dio dubrovačkih iznajmljivača više neće moći iznajmljivati apartmane stranica 6

INTERVJU S DINKOM

PERAČIĆEM: vitamin d život znači

Placa bi trebala raditi i nakon jutra, najbolje bi bilo kad bi cijela riva bila šetnica stranica 14

Ronilački klub Dubrovnik proslavio 60. rođendan stranica 16

Ne bježite od sunca, posljedice mogu biti užasne stranica 20

petak, 19. travnja 2024. Dubrovački dnevniK

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Dočekali

Na jugu ništa nova

Piše Nikša Klečak

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

smo i tu srijedu, prvu izbornu srijedu otkad je ovih novih naroda i narodnosti. Izbori su se održali, relativni pobjednik je poznat, to je Hrvatska demokratska zajednica, u našoj Županiji i Gradu su debelo pobijedili, a izborni legitimitet im dodatno potkrepljuje ogromna izlaznost.

Ili je ljudima bilo dosta HDZ-a pa su izašli i birali HDZ ili im je dosadno pa zazivaju nove izbore, nije baš jasno. Crven, bijeli, pravi, kako su sebe apostrofirali ovi iz Domovinskog pokreta, napravili su vrhunski rezultat. Desni Možemovci DP-ovci će očito biti prevaga budućoj

vlasti. Imaju oni neke prohtjeve, neće sa Srbima, vjerojatno im i Istanbulska konvencija nije nešto napeta, ali neće biti ni prvi ni zadnji koji su izdali vlastiti program i vlastite birače. A onima koji su tradicionalno birali HDZ, svoj moralni spas su pronašli očito u Domovinskom pokretu. Mržnja prema Srbima s kojima je Plenković komforno krojio vlast protekla dva mandata, ne sjeda nekim biračima niti nakon što smo zagazili u četvrto stoljeće otkako je rat realno završio, bar onaj obrambeni, a pitanje pozitivne diskriminacije nacionalnih manjina, jedno je od osnov-

nih načela poštivanja ljudskih prava i sloboda, a time i pokazatelj razvijenosti demokratskog društva. Čovjek bi realno očekivao da je ona Škorova Vjera, ljubav i domovina samo stih domoljubne pjesme, da je za politiku bitna i ekonomija, socijala, kultura, infrastruktura, ali vraga, sitni, emotivni, huškački partikularni interesi su očito doveli do toga da nam je treća politička opcija sutra ručna kočnica prema zdravim temeljima kakve bi morala imati normalna članica u Europskoj uniji. Možemo očito ne može, barem ne u x. izbornoj jedinici. Iako su mu ankete da-

vale šansu u x. izbornoj jedinici, Đuro Capor ipak nije uspio ući u Sabor pa zasad izgleda kako ćemo iz Dubrovnika imati samo jednoga saborskog zastupnika, ujedno i gradonačelnika Mata Frankovića dok će ostali čekati neku drugu priliku.

I Dubrovnik je odlučio u skladu s ostatkom Hrvatske honorirati HDZ najvećim brojem glasova. Nešto više od 35 posto glasova dobar je temelj za lokalne izbore koji nas čekaju dogodine. Franković je preferencijalno u Dubrovniku dobio očekivan broj glasova, njih 3568, a lijepo je prepoznata i Anita Bonačić Obra-

dović koja je s četrnaeste pozicije obranila čast dubrovačkog SDP-a i osvojila 1117 glasova. Đuro Capor kao nositelj liste Možemo osvojio je 1036 glasova. Građani su iskazali svoju volju, a na političarima je u narednom razdoblju zadatak dogovoriti većinu koja bi u Saboru trebala udruženim snagama raditi u interesu svih, a ne samo onih koji su ih birali.

Iako ste možda u srijedu navečer pozorno pratili sve podatke, pripremite se idućih dana, možda i tjedana za incognito pregovore, prebjege, žetone. Bit će svega, vidjet ćete.

IZBORI 2024.

HDZ u Dubrovniku apsolutni pobjednik , osvojili su sve gradove, SDP-ova

je Vela Luka

Veliki trijumf HDZ-a u našoj Županiji, SDP pokazao kako su liderska opcija ljevice

HDZ je apsolutni pobjednik parlamentarnih izbora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a ova je stranka osvojila sve gradove. SDPova koalicija pobijedila je u Veloj Luci. Zanimljivo je i kako je HDZ osvojio najviše glasova u sredinama u kojima inače nemaju vlast, a to su Ploče, Korčula i Metković. U Dubrovniku je najviše glasova osvojila HDZova koalicija, potom SDP -ova, a na trećem mjestu se po glasovima našao Domovinski pokret s Pravom i Pravdom, potom Možemo! i ‘Srđ je Grad’ te Most.

FRANKOVIĆ JEDINI SABORSKI ZASTUPNIK

IZ DUBROVNIKA

“Prije svega želim zahvaliti građanima grada Dubrovnika, naravno i drugih dijelova Hrvatske na uistinu velikom odazivu. HDZ u Dubrovniku je apsolutni pobjednik. Na 90 posto biračkih mjesta pobjeda Hrvatske demokratske zajednice, 7364 glasa našoj listi”, kazao je gradonačelnik Mato Franković u izbornoj noći, koji je ujedno novi, stari saborski zastupnik. Rekao je da je to preko 2000 glasova više od “onih prvih iza njih”.

“Zahvaljujem našim sugrađanima na preferencijama koje su dali meni kao kandidatu, preko 3000 glasova. Velika izborna pobjeda za HDZ , nakon osam godina vlasti doživjeti ovakav nacionalni rezultat apsolutno obvezuje nas kao stranku, ali jasno je vidljivo da naši sugrađani vide sve što je vlada HDZ-a radila za naš grad, prepoznaje uspjehe počevši od Lapadske obale, Aglomeracije Dubrovnik, pa dalje. Još jednom, dragi sugrađani, veliko hvala! Čast mi je ponovno služiti gradu! Meni kao jedinom saborskom zastupniku iz Dubrovnika”, zaključio je Franković.

‘ DRAGO MI JE ŠTO JE PROPAO MILANOVIĆEV

PROJEKT ’

Župan Nikola Dobroslavić je kazao kako je velika pobjeda zaslužena i kako su u nju vjerovali od početka.

“ Mislim da je to rezultat rada naše Vlade zadnja dva mandata, ali isto tako i viših razina - županija i gradova kojima je upravljao HDZ Zahvaljujem našim sugrađanima na povjerenju koje su nam ponovno dali i naravno da mi je drago da je propao projekt koji je radio

„Za budućnost smo definitivno pojednostavili izbor glasačima lijevoga centra, da im bude jasno tko je predstavnik njihovih glasača. Najbitniji su dani iza kada se vidi koalicijski potencijal“, izjavila je Bonačić Obradović.

“Zahvaljujem našim sugrađanima na preferencijama koje su dali meni kao kandidatu, preko 3000 glasova. Velika izborna pobjeda za HDZ, nakon osam godina vlasti doživjeti ovakav nacionalni rezultat apsolutno obvezuje nas kao stranku, ali jasno je vidljivo da naši sugrađani vide sve što je vlada HDZ-a radila za naš grad, prepoznaje uspjehe počevši od Lapadske obale, Aglomeracije Dubrovnik, pa dalje! Čast mi je ponovno služiti gradu! Meni kao jedinom saborskom zastupniku iz Dubrovnika”, kazao je Franković.

predsjednik Zoran Milanović, a to je jedan ružan projekt kojim se rušio Ustav RH i kojim su se blatile institucije i vjerujem da će stvari nakon ove pobjede doći na svoje mjesto”, poručio je Dobroslavić.

HDZ DOBIO KORČULU, PLOČE I OPUZEN, GDJE

NEMAJU LOKALNU VLAST

Blaž Pezo, predsjednik županijskog HDZ-a pohvalio se kako su dobili sve gradove u županiji.

“Posebno me vesele pobjede u gradovima i sredinama gdje ne obnašamo vlast, a to su recimo Korčula, Ploče i Opuzen. To je jedna dobra najava za sljedeće lokalne izbore. Stvarno nas veseli da Hrvatska nije doživjela tu treću republiku i ove ideje koje prosipa naš sada vjerojatno i bivši predsjednik, tako da nas vesele rezultati i potvrda našeg rada na županijskoj i državnoj razini. Rezultati koje smo očekivali smo i ostvarili, posebno vesele rezultati naše županije”, zaključio je Pezo.

SDP POKAZAO KAKO JE I DALJE VODEĆA

OPCIJA LJEVICE

Anita Bonačić Obradović, v.d. predsjednice

SDP -a naglasila je kako je „ SDP ovim izborima definitivno pokazao da je najveća alternativa desnici i HDZ-u“.

„Za budućnost smo definitivno pojednostavili izbor glasačima lijevoga centra, da im bude jasno tko je predstavnik njihovih glasača. Najbitniji su dani iza kada se vidi koalicijski potencijal. S obzirom na to kako smo svjesni da HDZ ima manji koalicijski potencijal i da realno više nemaju s kim pregovarati, vidjet ćemo kako sve ide i hoće li se u pojedinim strankama raspršiti glasovi nama i HDZ-u. Vidjet ćemo što se može, neizvjesno je do kraja. Nažalost vidim i da su neke stranke, od kojih sam očekivala bolji rezultat, podbacile. Prije svega mi je drago da se veći broj ljudi probudio i izašao ispuniti svoju građansku dužnost, a za Dubrovnik bih voljela da se više ugleda na grad Varaždin koji je imao izvrsnu izlaznost. Iako je Dubrovnik i dalje daleko od prosjeka, iako smo bolji nego što smo bili 2020. i 2016. godine“, zaključila je Anita Bonačić Obradović. Premda nije osvojio najviše glasova birača, SDP je pokazao kako je najjača opcija ljevice.

Kraj privremenih dozvola

Dio dubrovačkih

iznajmljivača

više neće moći izdavati apartmane

Neće se više moći produžiti privremene dozvole za najam apartmana. Ako nekretnina nema uporabnu dozvolu ili nije prošla postupak za legalizaciju, više neće moći imati dozvolu za apartman

U skoroj budućnosti moglo bi doći do značajnih promjena na tržištu apartmana, odnosno mogao bi se povećati broj stanova koji se daju u dugoročni najam podstanarima! Naime, uskoro više neće biti moguće produživati privremene dozvole za apartmane. Da bi se apartman registrirao, odnosno dobio kategorizaciju, u sklopu dokumentacije bilo je potrebno dostaviti uporabnu dozvolu. Za nekretnine koje nisu nikad nisu dobile uporabnu dozvolu, dozvoljavalo se priložiti građevinsku dozvolu pa bi apartman dobio privremeno rješenje. No, to sada neće biti moguće, ako nekretnina nije prošla postupak legalizacije. Ivo Klaić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more pod čijom je sad ingerencijom Ured državne uprave koji se bavi izdavanjem i kategorizacijom apartmana, pojašnjava detalje.

-Nekretnine koje nisu imale uporabnu dozvolu, mogle su se registrirati kao apartman uz predočenje građevinske dozvole. To privremeno rješenje trajalo je tri godine. U koroni se donijelo rješenje da se te dozvole automatski produžuju godinu za godinu, no sada to više neće biti moguće. Kada te dozvole isteknu krajem ove godine, više se neće moći produživati, odnosno

ti apartmani neće moći raditi samo uz predočenje građevinske dozvole – naglašava Klaić.

NE ZNA SE TOČAN

BROJ

Dobit će trajnu dozvolu samo one nekretnine koje su podnijele postupak za legalizaciju odnosno dobile rješenje o legalizaciji što ujedno znači da sad imaju uporabnu dozvolu. -Hrvatska je imala 960 tisuća zahtjeva za legalizacijom. Vjerujem da je najveći dio nekretnina koje nisu imale uporabnu dozvolu predao zahtjev za legalizaciju. Neki možda nisu, ali teško je govoriti napamet o točnom broju bez valjanih statističkih podataka. Uglavnom, rok zahtjeva za legalizaciju davno je istekao, tko je predao, predao je, više se ne može. Da skratimo, oni apartmani koji rade bez uporabne dozvole i nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju, odnosno dobili rješenje, neće više moći dobiti dozvolu za najam turistima. Ovo vrijedi i za zgrade, i za kuće – govori Klaić još jednom ističući da ne zna koliko apartmana u Dubrovniku i okolici neće moći dalje raditi.

Stoga smo se s tim pitanjem obratili Ninu Dubretiću iz Direct Bookera, agencije koja se bavi iznajmljivanjem, a koji kaže da nema točne brojke, ali otprilike je apartmana s privremenim rje-

Nino Dubretić ističe kako je otprilike apartmana s privremenom dozvolom bilo između pet i 10 posto i oni bi sada mogli ići u dugoročni najam. Teško je kazati koliki je broj njih predao zahtjev za legalizaciju i dobio je, a da su i dalje radili s privremenom dozvolom

Piše Maro Marušić foto Patrik Maček/PIXSELL

‘Nekretnine koje nisu imale uporabnu dozvolu, mogle su se registrirati kao apartman uz predočenje građevinske dozvole. To privremeno rješenje trajalo je tri godine. U koroni se donijelo rješenje da se te dozvole automatski produžuju godinu za godinu, no sada to više neće biti moguće. Kada te dozvole isteknu krajem ove godine, više se neće moći produživati, odnosno ti apartmani neće moći raditi samo uz predočenje građevinske dozvole’, kaže Ivo Klaić

šenjem između pet i 10 posto od ukupnog broja. -Sad ima li među njima i koliko ih je točno onih koji su predali zahtjev za legalizaciju i nisu još uvijek uzeli rješenje kojim mogu imati trajnu dozvolu, teško je špekulirati, ali dio apartmana će sigurno otpasti kada se ukine privremena dozvola, no opet ponavljam zaista je jako teško kazati o kojem se broju radi – napominje Dubretić.

STAV PREMA IZNAJMLJIVANJU

IZ 2012. GODINE

Da, teško je kazati koliko je točno tih apartmana, no simptomatično je da vlasnici apartmana s privremenim rješenjem godinama nisu riješili taj status. Postavlja se pitanje zašto, ako su dobili rješenje o legalizaciji. Možda su neki samo bili lijeni, ali dio njih sigurno nije ni dobio rješenje. Zanimljivo da ni brojne zgrade građene u Jugoslaviji, poput primjerice onih na Montovjerni, nisu imale uporabnu dozvolu. Sad ostaje pitanje koliko su predstavnici stanara bili upoznati sa svim birokratskim zavrzlamama. Neki predstavnici stanara vjerojatno su podnijeli zahtjev za legalizaciju dok neki drugi zbog neznanja to nisu učinili. Teško je sada špekulirati tko jest, tko nije.

Na kraju krajeva, rok za prijavu legalizacije istekao je u ljeto 2012. godine puno prije invazije turista i otvaranja apartmana. Brojni građani tada uopće nisu bili svjesni da će dolaziti ovoliko turista i da će se ogromna lova okretati u iznajmljivanju pa je možda nekima promaknula važnost uporabne dozvole. Neće mu rušiti legalno napravljenu zgradu u Jugoslaviji bez obzira što nema uporabnu dozvolu, pa što bi se zamarali birokracijom? Ponavljamo, ovo bi mogao biti stav iz 2012. godine. Kako god, kraj privremenih dozvola poklapa se s najavom gradonačelnika Mata Frankovića o zabrani apartmana u stambenim zgradama. Podsjetimo, gradonačelnik je najavio da bi uskoro moglo biti zabranjeno otvaranje novih apartmana u zgradama, a oni apartmani koji do sada imaju trajnu dozvolu moći će nastaviti raditi. Kako god bilo, sigurno će se dio apartmana koji su se dosad izdavali turistima s privremenim dozvolama okrenuti dugoročnom najmu. Ne zna se još o kojem je točno broju riječ, ali o kojoj god cifri se radilo, sigurno će barem malo pomoći podstanarima koji muku muče s dugoročnim pronalaskom stana.

Otvorena nova Spomen

soba poginulih dubrovačkih branitelja u Sponzi

Nakon cjelovite rekonstrukcije, unutrašnjeg uređenja i opremanja Spomen soba poginulih dubrovačkih branitelja u Sponzi svečano je otvorena. Preuređena i opremljena Spomen soba obuhvaća povijest ratnog stradanja Grada, njegovih stanovnika i hrabrih branitelja, s posebnim naglaskom na najveću žrtvu – izgubljene živote onih koji su ga branili. Ceremonija otvaranja, prema scenariju i režiji Paola Tišljarića, završila je najsvečanijim dijelom. Uz zvuke skladbe „Il Silenzio“, hrvatska zastava položena je u unutrašnjost Spomen sobe. Zastavu su unijeli hrvatski vojnici, a u Spomen sobu položio ju je predsjednik Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik Vide Prce. U svom obraćanju gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković rekao je kako muzeji imaju presudnu ulogu u interpretaciji povijesti i promicanju istine, u ovom slučaju isti-

ne o Domovinskom ratu i ulozi dubrovačkih branitelja u obrani Grada i očuvanju Slobode.

-„Zaustavljena, prekinuta, ali nikada zaboravljena dubrovačka mladost…. Njihova imena i lica svim će posjetiteljima pričati priču o generaciji ponosnih, odvažnih i neustrašivih ljudi koji su, bez oružja ili ratnog iskustva, spremno stali braniti svoje domove i naše pravo na slobodu. U očima im nema ni traga mržnje, samo bezuvjetna ljubav prema Domovini, prema Gradu Slobode i svojim obiteljima“, rekao je između ostalog gradonačelnik Franković. Prisjetio se snažnih riječi zapovjednika obrane Grada, general bojnika Nojka Marinovića, koji je rekao –„pamćenje je alat, a mržnja je golemi teret“, poručivši da Spomen soba treba služiti kao poticaj za pamćenje i podsjetnik na to da je sloboda uvijek vrijedna žrtve.

Prigodnim govorima, uz gradonačelnika Mata

Frankovića, obratili su se izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik Varina Jurica Turk te predstavnik roditelja poginulih branitelja Vide Prce. Ceremoniji su nazočili i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, posebni savjetnik Predsjednika Vlade Damir Krstičević, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ante Damić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, biskup dubrovački, mons. Roko Glasnović, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, pročelnice i pročelnici gradskih upravnih tijela, vijećnice i vijećnici Gradskog vijeća, brojni članovi obitelj poginulih dubrovačkih branitelja te hrvatski branitelji. Uređenje Spomen sobe, prema arhitektonskom projektu dizajnerice interijera Nikoline Jelavić Mitrović, autorice nagrađivanih muzejskih postava i izložbi, podudara se i s dvadesetom godišnjicom otvaranja Spomen sobe u današnjem prostoru unutar palače Sponza. Prema riječima autorice Spomen soba je posveta ovom Gradu kao simbolu slobode, a posjetiteljima omogućuje povezivanje na osobnoj, emotivnoj razini.

Završena sanacija pločnika na Poljani Paska Miličevića

Završeni su radovi sanacije dijela pločnika na Poljani Paska Miličevića. Radove vrijedne 174.975,00 eura bez PDV-a izvela je tvrtka uz Građevinar-Quelin d.d. uz stalni arheološki nadzor tima iz tvrtke Arheoplan d.o.o., a investicija je provedena kao dio Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2023. Zavoda za obnovu Dubrovnika. Radovi su obuhvatili demontažu kamenog pločnika, iskop nasipa ispod kamenih ploča, postavljanje geotekstila zbog pronalaska arheoloških elemenata, ugradnju podložnih slojeva te ponovno polaganje kamenog pločnika. Zbog oštećenja, dio postojećih kamenih ploča bilo je potrebno zamijeniti novima.

Naime, tijekom radova pronađeno je nekoliko struktura koje su se istražile, dokumentirale i zaštitile  geotekstilom, prije izvedbe novog popločanja. Upravo zbog potrebe dokumentiranja novootkrivenih arheoloških struktura te odabira uzorka završne obrade novih kamenih ploča, rok izvođenja neznatno je produžen.

Tijekom izvođenja radova provedeno je i ispitivanje modula stišljivosti podloge, kako bi se osigurala projektirana nosivost pločnika.

Gradu Dubrovniku uručene odluke o financiranju vrijedne

2,2 milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić gradonačelniku Frankoviću uručio je odluke o financiranju projekata:

· Energetska obnova Športske dvorane Gospino polje vrijedna 1.676.290,37 eura, · Energetska obnova OŠ Marina Držića –škole s posebnim programom vrijedna 510.227,67 eura i

· Strategije zelene urbane obnove grada Dubrovnika vrijedna 33.180,70 eura. Ukupna vrijednost odluka je 2.219.698,74 eura.

Gradonačelnik Franković zahvalio je ovom prigodom Vladi Republike Hrvatske te istaknuo važnost ulaganja u komunalnu i obrazovnu infrastrukturu za građane. „Obnova postojeće sportske dvorane u gradu Dubrovniku će razinu kvalitete sportskih događanja i treniranja podići na puno veću razinu nego što je to bilo dosada. Projekt smo davno pripremili i dugo i željno iščekivali ovaj dan i hvala resornom ministarstvu na ovoj iznimno velikoj pomoći. Realizirat ćemo jedan od

strateških projekata koji je i sportska studija koju smo napravili zacrtala kao potreban kako bismo Grad Dubrovnik pozicionirali na karti gradova koji su u mogućnosti realizirati sportska međunarodna događanja. Druga odluka je o dodjeli sredstava za energetsku obnovu škole za djecu s posebnim potrebama. Sve naše škole smo energetski obnovili upravo zahvaljujući ovoj Vladi, kao i značajan broj vrtića. Osim energetske učinkovitosti koja se postiže ovim projektima, postiže se i kvaliteta boravka svim korisnicima objekata“, naglasio je gradonačelnik Franković. Bespovratna sredstva dodjeljuju se temeljem javnih poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Uručenju ugovora nazočili su i župan Nikola Dobroslavić i načelnici i gradonačelnici s područja Dubrovačko-neretvanske županije te su potpisane odluke i ugovori iz nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ukupne vrijednosti 8,2 milijuna eura.

Nakon što je Gradu Dubrovniku za projekt „Rekonstrukcije, dogradnje i opremanja Osnovne škole Mokošica“ odobren 100 postotni iznos troškova, odnosno 10.093.680,21 eura bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, popisan je i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Za ovaj kapitalni projekt, čijom će se realizacijom ostvariti preduvjeti za organizaciju jednosmjenske nastave u svim školama Grada Dubrovnika, ugovor su potpisali  gradonačelnik Mato Franković, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Planirana je dogradnja potpuno nove zgrade na mjestu postojećeg vanjskog igrališta, koje se nalazi istočno od glavne školske zgrade i dvorane. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, nakon čega slijedi javni natječaj za odabir izvođača. Završetkom dvosmjerne spojne ceste Tamarić, čija je izgradnja u tijeku, omogućit će se izvođenje radova na novoj školi, a kasnije i lakša kolna komunikaciju do škole te uvođenje autobusne linije. Podsjetimo, u šest godina mandata ove gradske uprave u sustav osnovnoškolskog obrazovanja uloženo je 20 milijuna eura, otvorene su dvije nove škole, energetski su obnovljene tri škole te su provedena značajna ulaganja u čitav sustav. Osiguranje uvjeta za odvijanje nastave u jednoj smjeni primarni je strateški cilj ove gradske uprave. Prethodno je to omogućeno za učenike OŠ Marina Getaldića u povijesnoj jezgri gdje je prošle godine otvorena nova školska zgrada, a tri godine prije i za učenike nove škole Montovjerna. Potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih 10 milijuna eura za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Mokošica

BOLJI ŽIVOT NA OTOCIMA

Uručeni ugovori vrijedni

850 tisuća eura

Svečano uručivanje ugovora iz Programa razvoja otoka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za Dubrovačko-neretvansku županiju održano je u ponedjeljak u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Riječ o ukupno 14 ugovora vrijednosti 850 tisuća eura koje je uručila državna tajnica MRRFEU Zrinka Raguž.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je svoje zadovoljstvo načinom na koji ovo Ministarstvo pomaže gradovima, općinama i županijama u realizaciji projekata za koje možda ne bi imali vlastitih sredstava. ”Veoma smo zadovoljni da na ovaj način Ministarstvo pomaže jedinicama lokalne samouprave, za projekte koji se ne bi uvijek mogli financirati iz naših sredstava. Mi smo se kao županija također uključili i prijavili nekoliko projekata na ovaj program, čime smo pomogli jedinicama lokalne samouprave. To su četiri projekta, a radi se o energetskoj obnovi Doma za starije u Korčuli, uređenje ambulante u Slanu, Dom u Kobiljači, kao i Dom zdravlja Metković, odnosno novi CT uređaj za navedeni dom u kojem ćemo sredstvima Županije urediti taj prostor”, rekao je župan Dobroslavić te ustvrdio i kako uskoro slijedi novi veliki program – Teritorijalni program za otoke, koji za cijelu Hrvatsku iznosti 150 milijuna eura, a za našu županiju 32 milijuna eura.

”Tu ćemo imati projekte u svim jedinicama lokalne samouprave, tako smo i postavili taj program, da svakome damo šansu. Svima ćemo osigurati najmanje 1,6 milijuna eu-

ra, a i DNŽ će imati svoje projekte.  To će biti veliki daljnji poticaj razvoju otoka”, rekao je župan Dobroslavić. Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković zahvalio se Ministarstvu na skrbi na otocima, odnosno ulaganju u ravnomjeran razvoj. ”Dobili smo još jedan ugovor za Grad Dubrovnik, odnosno za Suđurađ na Šipanu, nastavak izgradnje igrališta. Prva faza je završena, također financirana od strane Ministarstva. Zahvaljujem se Ministarstvu koje uistinu skrbi o otocima, vodi računa da svako područje Republike Hrvatske bude jednako razvijeno. Puno nam znače ova bespovratna sredstva jer ne bi lako svojim vlastitim sredstvima mogli sve te projekte realizirati. Imat ćemo veliko, kvalitetno igralište. U ovom tjednu se započinju i radovi na kanalizacijskoj mreži, također realizirani bespovratnim sredstvima“, kazao je Franković. Državna tajnica Zrinka Raguž, inače Dubrovkinja, istaknula je kako je Program razvoja otoka na području Dubrovačko-neretvanske županije financirao 85 projekata ukupne vrijednosti veće od šest milijuna eura. ”Ministarstvo je uložilo više od 20 milijuna eura u naše otoke u posljednjih osam godina. Danas ćemo uručiti 14 ugovora ukupne vrijednosti 850 tisuće eura. Čestitam na ugovorima, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU će vas nastaviti podržavati“, kazala je Raguž te istaknula i kako će Dubrovačko-neretvanskoj županiji danas uručiti i Sporazum o provedbi teritorijalne strategije Dubrovačko-neretvanske župa-

nije za otoke.

”U novom financijskom razdoblju imamo cijeli jedan segment koji se odnosi na otoke, u tome smo prvi. Mi jedini imamo poseban program europskih sredstava namijenjenih otocima. To je 150 milijuna eura ukupno za sedam otočnih županija, a kod nas je to 32 milijuna eura”, zaključila je Raguž nakon čega je uslijedilo uručivanje ugovora. Uručeni su ugovori Dubrovačko-neretvanskoj županiji za projekt energetske obnove Doma za starije Korčula, kao i spomenuti Sporazum o provedbi teritorijalne strategije Dubrovačko-neretvanske županije za otoke, Gradu Dubrovniku za drugu fazu uređenja igrališta na Šipanu, Općini Mljet za projekt uređenja nerazvrstane ceste NC-14 NC12 Uvala Blace na Mljetu, Općini Ston za uređenje nerazvrstanih cesta, Općini Trpanj za izgradnju parkirališta u naselju Trpanj, Općini Janjina za uređenje rive u Sreseru, Općini Lastovo za uređenje urušene rive u ulici Put Lenge, naselje Pasadur, otok Prežba, kao i projekt uređenje mjesta Lastovo, faza III, Općini Lumbarda za uređenje igrališta I. faza, te Općini Orebić za uređenje trga. Ugovori koji danas nisu preuzeti, bit će poslani poštom, a to su za Grad Korčulu uređenje polivalentne dvorane za školski i predškolski odgoj u Račišću kao i ugovor za uređenje obale na otoku Vrniku, Općini Blato za izgradnju športskih terena na Prižbi II. faza te Općini Vela Luka za uređenje šetnice na trasama već postavljenih gravitacijskih kolektora u centru Vele Luke, V. faza.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Zadnja filmska klapa

Poznatog hrvatskog filmskog redatelja i borca za ženska prava, kazneno je prijavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. U prijavi ga optužuje da je uznemiravo mlađe kolegice i djevojke s kojima je radio. One koje slavnom umjetniku nisu dale sebe sto posto, micane su s projekata, (gubile poso). To je javno potvrdila i scenaristica, iako ona nije bila u njemu - poželjnim godinama. Ili baš zato, kažu neki, koji njegovo ponašanje pravdaju tek prilično jadnim - upucavanjem. Čovjek jednostavno prekomjerno voli onu stvar, ali nije agresivan, nikoga ne siluje, samo malo eto….uvjetuje. Sve te ženske su htjele ulogu, a dobile su nogu. Pozicija moći? Možda! Ali tu nema nikakvog zločina, niti zle namjere. Slično ponudi tele-operatera, kad ti nudi mukte mobitel, ako prihvatiš bezobrazno visoku pretplatu. Pa ti vidi!

Bolesno lascivni redatelj javno se pokajo i prije kaznene prijave. Pa iako bolest nije sramota, neke ženske udruge svejedno bi ga prisilile na liječenje, a onda u zatvor pa neka tamo režira svoju pokvarenu maštu i savjest, kažu one. Muškim udrugama opet nije jasno kako se ta bolest liječi, osim nehumanim škopljenjem filmskom klapom.

Iran tvrdi kako je javio Izraelu i njegovim saveznicima da im šalje hrpe dronova kamikaze od po 20 kila eksploziva, ko osvetu za njihovo gađanje ambasade u Siriji. Treba im devet sati da dođu do Izraela pa će imat dovoljno vremena da ih poskidaju. Nisu im poslali one velike skupe i brze balističke rakete jer njih dobro prodaju Rusiji. Takve bi stigle za devet minuta, ali ni jedna nije krenula. Eto morali su nešto poslat pa jesu. Na zatvorenoj sjednici HDZ-a, šef stranke je izvrsnim govorom zadivio prisutne. Oni koji ga bolje poznaju tvrde da je njihov vođa već od malih nogu bio intelektualac. Kažu, on ko mala beba nije progovorio, nego…..probesjedio. Nije bilo novinarskih mikrofona pa je svog bivšeg stranačkog kolegu, gradonačelnika Vukovara objektivno prozvo zlim i nesposobnim, za razliku od svoje

vlastite babe, koja bi puno bolje vodila Vukovar, samo da je - živa. Upozorio je prisutne kolege da ni na MOST-ovce ne trebaju računat, jer su bolesni i zreli za ludnicu Vrapče.

Kako ova antologijska analiza njegovih kolega političara ne bi pala u zaborav, nepoznati član stranke, tajno je snimio govor svoga šefa i poslo ga konspirativnim medijima. Oni su naivno povjerovali da će ovo naškodit velikom vođi, pa su sve objavili. Šefu je, po običaju, porasla popularnost u očima prosječnog Hrvata. Nešto manje je oduševio populaciju od četrdesetak godina, za koje je ustvrdio da su indoktrinirani ljevičarskim medijima, koji im, godinama već, ispiru mozak. Jer većina medija, zlorabeći slobodu riječi, godinama uporno ponavlja priču kako nas je 90-ih, uz očekivanu poratnu bijedu, HDZ dodatno osiromašio svojom privatizacijskom pljačkom, nepotizmom i korupcijom, raznih Kutla, Tutla i Mutla. Sram ih bilo!

Iz prozvane populacije tvrde da su zbog svega navedenoga, njihovi roditelji mladi za penziju, a stari za nove početke, završavali na burzi i jedva životarili. Pa dodaju još, nakon HDZ- ove politike, koja nas je koštala međunarodne izolacije, nakratko se pojavilo svjetlo na kraju tunela, kad ono, rotacijsko i - plavo. Vratio se HDZ sa Sanaderom na čelu i odero nas kriminalom još žešće. Nakon pravomoćne sudske presude i Ćaći i korumpiranoj mu stranci, današnji sljednici iste stranke tvrde da nije kriv auto kad nekoga ubije, nego vozač. Da je bar tako; jednom njihovom bivšem ministru obrane - lovcu, već pet mjeseci se ne sudi za smrt čovjeka, kojega je ubio on ili njegov auto. To treba ustvrdit istraga. Mora bit da je njegov terenac bio jedan od onih - samovozećih.

Dan prije predizborne šutnje, sretno umirovljeni general i bivši ministar obrane , mobiliziran je za HDZ-ovu pobjedu u desetoj izbornoj jedinici. Prigodno se pojavio na misi u Stobreču, kako bi uz pomoć svojih birača, dobio i Božji blagoslov. Za svaki slučaj, tamošnji svećenik počastio ga je i dodatnim obraća-

njem vjernicima s oltara. Višestruko odlikovani domovinski borac samo je svih pozdravio. Čovjek nikad nije bio od velikih riječi, a zločesti splitski komentatori na društvenim mrežama tvrde da se on u Crkvi inače slabo snalazi. Sjećaju se ranijih iskustava, kad je general htio izvesti trostruki znak križa, prilikom čitanja Evanđelja, pa mu nije baš išlo. Kažu, u namjeri da napipa nos i čelo pa istovremeno čučne, umjesto naklona, skoro je sebi iskopo oko. Sve je snimljeno! A baš je izgledalo da je prošo cijelu kampanju bezbolno. U jednoj američkoj bolnici, nedavno je objavljeno kako je pacijent do jučer na aparatima, dobio novi bubreg. Ali ne bilo kakav, nego – svinjski! Poznati kirurg koji je izveo operaciju, na konferenciji za novinare oduševljeno je objasnio da je svinjski bubreg bio iste veličine ko i ljudski, i to najljepši bubreg kojega je on ikad vidio.

Pacijent, sretan što je živ, malo je ipak bio skeptičan. Na pitanje hoće li u buduće promijenit prehranu, odgovorio je negativno; kaže, prije je jeo dosta prirodne hrane, dok nije na Internetu pročito da većina ljudi umire - prirodnom smrću. Osim toga, brinu ga i neprovjereni podaci s Googlea, da pacijenti koji dobiju organe drugih osoba, poprime neke karakterne osobine i loše navike tih donora, a koje prije nisu imali. Osobito ga brine moguća promjena glasa, za dvije oktave niža.

I tako, dok su se novinari razilazili, zaključili su isto: ovaj Amerikanac je možda dobio svinjski bubreg, ali njegov smisao za humor bio je čisto ljudski.

Piše Mario Klečak

Dinko Peračić : „Tržnicu treba prilagoditi suvremenom životu, da radi i nakon jutra, a najbolji scenarij bi bio kada bi cijela riva bila šetnica“

Zašto krov izgleda kao škrge? Zašto su betonski stupovi u točno toj poziciji? Zašto je preko konstrukcije navučeno platno? Zašto se nije ‘ostaklila’? Placa u Gružu krije mnoge tajne, a njen ‘otac’, renomirani i nagrađivani arhitekt Dinko Peračić, ispričao nam je sve detalje, finese i ideje koje su bile niti vodilje u nastanku onoga što vidimo danas

Vaša ideja place u Gružu je projekt koji datira iz 2016. godine, dugo je ‘sazrijevao’. Kada ga vidite gotovog, u svoj punini, jeste li zadovoljni kako je vaša ideja provedena u djelo i biste li nešto danas učinili drugačije? Mislim da je, što se tiče kvalitete prostora i sadržaja koji je dobiven, to jedna velika stvar. Kako je projekt dugo trajao, isprobavali smo razne verzije kroz dobru suradnju s konzervatorskim odjelom u Dubrovniku i investitorom. Razgovarali smo o raznim opcijama i mogućnostima te brojnim izazovima u projektu, pa su i rađene brojne varijante. Izvrtjetli smo sve mogućnosti za koje smo mislili da imaju smisla i došli do ovog rješenja. Uvjerili smo se da je baš ovo pravo rješenje za prostor. Poprilično sam zadovoljan s rezultatom, neke stvari su u samom izvođenju trebale biti malo drugačije, ali one nisu presudne za samu kvalitetu prostora, a riječ je o kvaliteti detalja izvedbe betonskih obloga i nekih finesa u prostoru.

Kroz mjesece koji su prethodili gradnji, pa i u vrijeme radova, više se puta od strane društva Sanitat pa i Grada Dubrovnika isticalo kako će gruška placa biti ‘pionir’ no -

viteta. Što je toliko posebno u krovu, osim onoga što je golim okom vidljivo, da je izgrađen od više dijelova koji čine jednu cjelinu? Projekt je od početka imao jednu dvojnost u sebi, jer prostor tržnice treba biti visok zbog prirodnog svjetla i zraka, a s druge strane zbog pozicije ove tržnice koja je u sklopu renesansnog ljetnikovca, ta je klimatska zaštita odnosno tenda – trebala ostati jako niska i nije smjela biti fiksna, prema GUP -u. Tu se onda dogodila jedna situacija da trebamo imati krov, a ne smijemo imati krov. Tako smo i došli do ovog krova koji rješava sve probleme i pitanja tržnice. Možemo ga zatvoriti da štiti od kiše i vjetra, a možemo ga otvoriti kada je vrijeme dobro. On nam omogućuje trgovati onako kako smo naviknuli - na otvorenom. Kako smo imali ograničenja, zbog zahtjeva za pogledom na glorijet, kapelicu i kuću ljetnikovca, ovaj krov je postao jedna vrlo zanimljiva konstrukcija, novitet koji sve te zahtjeve i omogućuje. Što je još važnije, ta konstrukcija ne traži nikakve dodatne stupove po sredini, nego je to otvoren i cjelovit prostor, bez prepreka koje bi smetale organizaciji prostora. Još jedna zanimljivost kod krova jest što je on unutar

„Tu sigurno ima mjesta i za neke degustacije, ugostiteljstvo, ali bi trebalo svesti na neku razumnu mjeru, prioritet treba imati tržnica i sve njene funkcije. Ugostiteljstvo je nešto čega ima dovoljno, grad je pun restorana tako da ovdje treba biti prvenstveno trgovina hranom“

Piše Petra Srebrović Goran Mratinović/DD,

„Projekt je od početka imao jednu dvojnost u sebi, jer prostor tržnice treba biti visok zbog prirodnog svjetla i zraka, a s druge strane zbog pozicije ove tržnice koja je u sklopu renesansnog ljetnikovca, ta je klimatska zaštita odnosno tenda –trebala ostati jako niska i nije smjela biti fiksna, prema

GUP-u. Tu se onda dogodila jedna situacija da trebamo imati krov, a ne smijemo imati krov. Tako smo i došli do ovog krova koji rješava sve probleme i pitanja tržnice“

nekadašnjih granica ljetnikovca i izvan njih na trgu koji se širi prema parku Luja Šoletića. Time se dobila tržnica koja je ujednačeni javni objekt, a ostavlja mekši dojam zbog platna na konstrukciji. Platno nas je približilo tom domaćinskom osjećaju za hranu, čini dojam puno ugodnijim jer dodaje i svjetlo ispod sebe, ali i sprječava da se skupljaju ptice u konstrukciji. Iz zraka također daje poseban dojam, svijetli kao otvorena rebra, škrge ili persijane kroz koje se vidi na tržnicu. Tim jednim elementom, koji se na prvu čini vrlo jednostavan, rješavaju se brojna pitanja.

Spomenuli ste prilikom otvorenja place, kako je krov zamišljen da bude otvoren većinu vremena, hoće li to biti moguće i ljeti?

On se otvara prema sjeveru, zasjenjuje tržnicu i samo će se vidjeti vedro nebo iznad, većinu vremena u godini. Nećete biti izloženi suncu pa se jedino treba zatvarati kada pada kiša. Kad god je lijepo vrijeme, nema razloga da on bude zatvoren.

Hoće li utjecaj mora, odnosno soli za koju znamo da može ‘nagristi’ različite materi -

jale, imati negativne utjecaje na krov?

Svi elementi imaju zaštitni sloj koji odgovara upravo tom mjestu ugradnje. Naravno da to traži i održavanje, ali s obzirom na debljinu sloja koji smo propisali, održavanje bi se trebalo događati svakih 10-15 godina, dakle ne često. Kao i svaka kuća, tržnica traži održavanje, međutim mi smo projektom i kroz izvođenje napravili sve da se to održavanje svede na najmanju moguću mjeru.

Što vam je bilo najizazovnije u projektu? Je li vam bilo teže u početku doći do ideje što napraviti na placi ili vam je bilo teže raditi neke kompromise, odnosno rješenja koja će biti funkcionalna u konkretnom prostoru? Mislim da je najteže bilo doći do rješenja krova. Puno je studija rađeno da se dođe do tendi i natkrivanja trga, a kada se to riješilo sve je ostalo išlo samo po sebi. To je glavni element projekta, iako ima naravno i drugih elemenata, ali to je nešto što je ključ. Kada stojite u prostoru imate dojam dvostrešnog krova kakav je recimo u ribarnici ili solskoj bazi koja je također u Gružu. Dobiva se niz prostora pod kosim krovom, a to je tradicionalna for-

Peračić u Gružu tijekom testiranja prototipa tende

„Kod nas danas tržnice rade samo

kroz jutro, a to su navike iz vremena kada su ljudi imali više slobodnog

vremena pa su mogli dolaziti samo ujutro. Mislim da bi tržnicama trebalo omogućiti prilagođavanje suvremenom načinu života, da se ljudi mogu doći opskrbiti i u drugo doba dana“

ma prostora, ali od sasvim novih materijala. Jako je važno da je u sklopu tržnice napravljena i obnova ljetnikovca, a to je projekt učinilo zahtjevnijim i skupljim. Osim toga, obnovljene su i sve podzemne instalacije i okolni javni prostor, pa je formiran i trg na mjestu nekadašnjeg prizemnog objekta.

Dio građana ipak kaže kako bi radije placu u Gružu vidjeli optočenu kamenom, više kao neodvojivi nastavak ljetnikovca Gundulić na koji je naslonjena. S druge strane, nove građevine bi ipak trebale odavati duh današnjeg vremena i utjeloviti sadašnjost, kako bi u jednom trenutku postale zapis povijesti točno tog vremena. Je li vam vodilja u arhitektonskom rješenju bila pomiriti te dvije datosti?

Bijeli ‘okvir’ predstavlja nekadašnje granice ljetnikovca, odnosno zid koji je srušen kada je prije 80-ak godina građena placa

Upravo to su bili dugotrajni razgovori s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku. Našli smo zajednički jezik, pokušali smo biti što je više moguće pristojni i uvažavni prema baštini te nastojali rekonstruirati bitno za ljetnikovac. To je jedan fascinantan prostor i građevina - 150 metara je bilo dugo pročelje ljetnikovca prema moru, kad je izvorno sagrađen more je dolazilo do samih zidova. Prije 80 godina srušen je zid iza kojega je bio ribnjak, kako bi se tu napravila tržnica. Na tržnicu su Dubrovčani navikli i ona je danas jednako važno mjesto kao što je i ljetnikovac dio baštine. Zato je tu bilo važno vratiti format, odnosno izvornu dimenziju ljetnikovca prema moru. Zato je napravljen prednji bijeli okvir koji je iste visine kao postojeći zid, a drži upravo onaj kut ribnjaka koji je srušen. Vratili smo, dakle,

natrag taj zid i format ljetnikovca, ali imamo i veliki otvor prema moru. To je jedan element koji se pojavljuje kao novi, čisti i bijeli, ali on vraća i ono što je bitno za ljetnikovac, a to je njegova nekadašnja dimenzija.

Nije imalo ikakvog smisla da mi cijeli taj zid vraćamo kakav je nekad bio, jer onda bi tržnica bila potpuno odvojena od rive i ne bi imala pogled prema moru, a za rivu se pak nadam da će jednog dana postati šetnica bez automobila. Tada bi projekt dobio svoju punu i pravu dimenziju – šetnica uz more koja se direktno otvara s tržnicom. To je najbolje moguće za jedan takav javni prostor.

Kao i krov, pomicat se mogu i banci. Postoji li neki sadržaj koji biste vi voljeli vidjeti na prostoru place? Znamo da ‘trbuh grada’ radi otprilike do ranog popodneva, a što nakon? Oprema jest pokretna pa se ona može, za posebne prigode, koristiti za društvena događanja. Dobili smo natkriveni klimatski zaštićeni javni prostor, prvi red do mora, jednu fantastičnu javnu površinu. Inače, ti natkriveni vanjski prostori postaju sve važniji, pojavljuju se kao jedna nova tema u svim mediteranskim gradovima, a mi smo to napravili s pokretnim elementima na inovativan i zanimljiv način. Ipak, mislim da se tržnice, njihova uloga i način poslovanja danas jako mijenjaju, a gradovi polažu očekivanja da one postanu središta gradskog života. Kod nas danas tržnice rade samo kroz jutro, a to su navike iz vremena kada su ljudi imali više slobodnog vremena pa su mogli dolaziti samo ujutro. Mislim da bi tržnicama trebalo omogućiti prilagođavanje suvremenom načinu života, da se ljudi mogu doći opskrbiti i u drugo doba dana. Prvenstveno bi bilo važno raditi na organizaciji prodajnih mjesta, ponudi tržnice i radnom vremenu da bi što više odgovaralo potrebama građana. Ona treba biti tržnica sa svim svojim ulogama - ulogom opskrbe i ulogom susreta. Tržnice su izuzet-

„Ovim projektom Dubrovnik je pokazao da tržnicu ne vidi kao običan trg s bancima i suncobranima, nego kao važno mjesto za kvalitetu života svojih građana“

no važna mjesta jer je trgovina osobna, tu kupujete od poznatog prodavača kojemu vjerujete i dolazite generacijama. Za razliku od trgovačkog centra, stvaraju se iznimno snažne društvene veze. Zašto ljeti ne bi radila i uvečer? To bi bio najbolji mogući scenarij, posebno u budućnosti kada bi cijela riva bila šetnica. Tu sigurno ima mjesta i za neke degustacije, ugostiteljstvo, ali bi trebalo svesti na neku razumnu mjeru, prioritet treba imati tržnica i sve njene funkcije. Ugostiteljstvo je nešto čega ima dovoljno, grad je pun restorana tako da ovdje treba biti prvenstveno trgovina hranom ili u manjoj mjeri, neka mjesta gdje se možete zaustaviti i nešto pojesti.

Prodavači su se požalili da ih je strah funkcionalnosti place zimi. Spomenuli su kako se i sada osjeti taj povjetarac s mora, ali su temperature visoke pa to ne smeta, no kažu kako nisu uvjereni da će to biti dobro zimi. Gradonačelnik Mato Franković kaže da će se po potrebi promisliti i o nekim dodatnim rješenjima, što vi na to kažete? Bi li vam smetalo da se krene u intervencije na vaš dizajn? Po konzervatorskim uvjetima i GUP-u, to ne može biti zatvoreni objekt, jednostavno nije dozvoljeno. Što se tiče zaštita od vjetra sa zapadne strane, mislim da sa strane od mora nemamo nekih vjetrova koji bi nas ugrožavali. Nas ugrožavaju jugo i bura koji dolaze iz drugih smjerova, a od kojih je tržnica već prirodno zaštićena i na što su prodavači naviknuli. Ovdje su zapravo poboljšani uvjeti u odnosu na ono što je bilo do sada, jer imamo i krov koji nas štiti. Mislim da zaštita s mora ne bi nikoga spasila od vjetra. Ja sam naravno za sva poboljšanja koja imaju smisla, ali zatvaranje prema moru ničemu ne bi služilo. Ovim projektom Dubrovnik je pokazao da tržnicu ne vidi kao običan trg s bancima i suncobranima, nego kao važno mjesto za kvalitetu života svojih građana. Tamo se trguje svježom, lokalnom i sezonskom hranom, tamo se grade društveni odnosi. Sačuvati i razvijati tržnicu na tako dobrom mjestu i dati joj hrabri suvremeni izgled, pokazuje koliko je ona za grad i građane važna.

Placa u Gružu dobila je nove vizure

Peračić je upozorio kako bi placi trebalo omogućiti približavanje suvremenom načinu života, u prvom redu misleći na prilagodbu radnog vremena, kako bi kupci imali mogućnost opskrbe i popodne

Ni sa 60 godina Ronilački klub Dubrovnik ne staje, školuju se mlađi kadrovi, a puno toga je još u planu

Pozitivna atmosfera, veselo druženje, a uz to i pomoć okolišu – Ronilački klub Dubrovnik opravdao je svoju svrhu, a ponudio i puno više

no razmišlja o usporavanju, ali kada klub dođe u te godine, želja mu je samo dodatno rasti. Uvjerili smo se u to razgovarajući s članovima Ronilačkog kluba Dubrovnik, koji u travnju obilježava svoj 60. rođendan, a u srcu je još uvijek mladić – željan dobrog druženja, smijeha, a ponajviše pomoći zajednici.

Ovogodišnje akcije su krenule, pa su tako prvo počistili u „svom dvorištu“, odnosno u podmorju ispred kluba, a mi smo im se pridružili, doduše samo u nadgledanju, u eko akciji u Marini Frapa, gdje su u uru vremena izvadili čak 200 kila otpada! Našlo se tu svega, od željeza, guma, pa sve do wc školjke.

„Našli smo standardne stvari, što je karakteristično za područje u kojem su vezovi, to su uglavnom što namjerno, što nenamjerno, od-

bačeni alati s barki i brodova, automobilske gume, ali imamo i jednu lijepu čašu za u Klub“, iz mora nam dovikuje Matea Martinović u ronilačkom odijelu.

A na barci je za prihvat otpada bio odgovoran Mateo Musladin koji je do kraja akcije bio – zatrpan.

„Ima boca raznoraznih, stolica, tapita, nema što nema. Uobičajene stvari u moru, nažalost, ali tako je“, s osmijehom govori Mateo.

Dovoljna je bila jedna akcija da shvatimo da su šala i smijeh standardne karakteristike ovakvih okupljanja, gdje se uz vrijedan rad nađe vremena i za zafrkanciju.

„Nalazimo svašta. Desetak akcija organiziramo kroz četvrti i peti mjesec, a onda koncem sezone isto pet-šest akcija. Izvadili smo tona i tona otpada, teško je ocijeniti o kojoj je količini uop-

Piše Ivana Smilović foto IS

Branislav Stojkić iz RK Mostar i Maroje Capurso iz RK Dubrovnik ponosni su na suradnju dva kluba

Matei Martinović nije strano izvlačiti gume iz mora

će riječ. Dobra je stvar što je sve manje novoga smeća. Vadi se uglavnom ono staro. Vjerujemo da smo možda u akcijama došli do te razine da ljudi vide da smeće ne bi trebalo baciti u more, da se to ipak vidi, a ne da je razmišljanje – bacit ću u more, pa neće nitko vidjeti“, govori nam instruktor u Ronilačkom klubu Dubrovnik Vlaho Radonić.

Prije je bilo gore, ističu iz kluba, jer bi se u moru često našle olupine barki, ali i stare mašine za pranje robe, pegle, mikseri, kao i sve drugo što je ljudima doma smetalo, ali odvoz na smeće predstavljalo im je tlaku, pa su se okrenuli moru koje može „progutati“ sve. Danas je to ipak malo drugačije.

Među lokacijama koje su pokazale pozitivan pomak je svakako Lokrum. Portoč se godinama čistio, a prije dvije-tri godine organizirana je akcija u kojoj su iznesene praktički dvije vreće smeća! Zbog toga se akcije organiziraju rjeđe, a kako kažu iz kluba, Portoč je jako čist, iako tamo dolaze „lokalci“ s barkama no odnose svoje smeće doma, a ne ostavljaju ih roniocima za kasnije prikupljanje. No nije problem samo „naše“ smeće, jer još uvijek veliki dio otpada stiže iz Albanije.

MORE PRETVORENO U „ZAJEDNIČKO“ SMEĆE

„Ako ste ikad bili tamo, znate kako izgledaju njihova korita rijeka. Prolaze kroz smeće, koje završi u moru, pa jugom dođe do nas“, objašnjava Radonić.

A čisti se, svakako, posvuda. Jedno od kritičnijih mjesta je Porat, gdje se može čistiti prije sezone i dolazaka kruzera i jahti, a prvenstveno zbog sigurnosti ronilaca. Šilok u njega najčešće donese velike količine smeća, a iz kluba naglašavaju da imaju jako dobru suradnju s Županijskom lučkom upravom, pa se akcije organiziraju prije i iza sezone. Klub inače broji 150 članova, od toga je, kako kažu „super aktivno“ njih 60-tak. Na akciji u Marini Frapa sudjelovalo je 30-tak ronilaca, a pridružio im se i prijateljski klub iz Mostara. Branislav Stojkić, tajnik Ronilačkog kluba Mostar, istaknuo je kako se broj njihovih članova povećava i da ih je trenutno oko 120.

„Nećete vjerovati, uvijek se iznenade ljudi s Jadrana kad kažemo da u Mostaru ima preko četiri ronilačka kluba i skoro 300 aktivnih ronioca. Svake godine na Jadranu i u Bosni i Hercegovini odradimo nekih tridesetak ekoloških akcija. Imamo svoju tradicionalnu akciju na Mo-

Na akciji u Marini Frapa sudjelovali su i članovi prijateljskog kluba iz Mostara

U moru se ponekad nađe i wc školjka

starskom jezeru, ali na poziv naših prijatelja iz Hrvatske obiđemo doslovno sve – od Istre do Dubrovnika! Dubrovnik nam je nekako drag zato što imamo prijateljske i dobrosusjedske odnose s našim Dubrovčanima“, priča Stojkić i dodaje da su pronalazili nevjerojatne stvari u morima i jezerima.

„Mi najviše problema na kontinentu imamo s podizanjem svijesti ljudi da treba očuvati Neretvu. Jer kao što znate, nije ona samo u Mostaru, ide kroz Čapljinu, a na kraju krajeva dolazi i ušće u Hrvatsku. Uistinu moramo raditi više na edukaciji ljudi. Bude starih štednjaka, automobilskih olupina, cijevi. Sve što čovjek može očistiti iz svog dvorišta i baciti u zajedničko. I onda nam uništi prekrasnu oazu, bila to rijeka, jezera ili more“, pomalo razočarano kaže Stojkić.

GDJE GOD SE NAĐU, RONIOCI „KLIKNU“ O nepoštovanju okoliša dalo bi se puno toga napisati, ali držimo se mi ipak onih koji se to svim silama pokušavaju izboriti da se stvari, komad po komad smeća, promijene. Ljubav prema Ronilačkom klubu Dubrovnik teško može sakriti ijedan od članova, ali posebnu vezu s njim ima Maroje Capurso, koji je dio kolektiva preko 20 godina!

„Došao sam u klub 2000. godine. Odlična atmosfera! Ono što me privuklo i zašto sam zapravo ostao sve silne godine dio kluba je ta nevjerojatna pozitivna energija. Ne da se to opisati. Uđete unutra i odmah vas to društvo, ta ekipa i sve to skupa okupira. A pogotovo kad idete na more! Tamo se priča o moru, podmorju, kako se roni, gdje se ide, ideje što uvesti novo, gdje je dobro, lijepo… Samo je priča o moru. Ostaviš sve brige na pučini i samo uživaš“, ponosno govori Capurso.

Kroz godine skupilo se puno iskustava. „Mi se odazivamo – tko god nas zazove! Ako smo slobodni i možemo doći, mi dolazimo. Zadnjih godina smo dobili donaciju kombija, tako da imamo naš prijevoz, ukrcamo se i idemo. Put Splita, Zadra, Šibenika, gdje god nas zovu, eto nas. Isto tako, gostujemo kod Ronilačkog kluba Mostar jer su oni dosta mladi, deboto su počeli. Kod nas su dolazili po savjete, jako dobra ekipa, također su jako pozitivni, pa smo se skompali i našli zajednički jezik – ronjenje. Oni gostuju kod nas, mi kod njih, svake godine je to intenzivno“, kaže Capurso.

I čini se da se ronioci nekako uvijek nađu i dobro funkcioniraju, barem ako je uzeti za primjer ova dva kluba, za koja nisu bitne ni granice koje ih dijele – ako što treba pomoći, pakira se oprema i putuje. A dobra je to škola za mlađe generacije, kojih ima u dubrovačkom ronilačkom klubu. I zanimljivo, zadnjih godina je sve više članica!

„I ostaju u klubu, nismo isključivo muški klub, ima dosta žena, što mi je jako drago. A što se tiče godina… Nažalost, ronjenje je takav sport da za ronjenje s bocama ipak morate imati neke godine. Po zakonu je ograničenje 14 godina, ali mi smo ponukani iskustvom uzeli da je 16 godina dob u kojoj, recimo, počnu slušati. To je najvažnije, svi smo bili u pubertetu. To su dobre godine za preuzimanje i učenje osnova, što nam je najbitnije. Kad zna osnovu, o čemu se tu radi, kad nije, amo tako reći – bandoglav, onda je dalje sve lako“, s osmijehom govori Capurso.

SVE POČINJE S KAVOM

Ipak, važno je naglasiti da su u klub dobrodošli i oni mlađi, koji su „dahači“, odnosno rone na dah. „Pozivamo ih, svakako! Ako „dahate“, dođite u

Mateo Musladin je ovaj put bio zadužen za prihvat otpada

klub da vam pokažemo kako pravilno „dahati“ i naučimo vas što se s vama događa. Tako da, ako se kojim slučajem i dogode nekakve nezgodne situacije, znate kako se ponašati“, poručuje Capurso.

Klub je vrlo otvoren, pa i doslovno – svaki dan je netko u klubu, pa se često dogodi da prolaznici zavire u prostorije i pitaju: „Što ima novo?“. Odgovor je najčešće: „Sjedi, popij kavu, pa ćemo ti ispričati.“.

Uvijek se ima puno toga za ispričati, jer iako je napunio 60 godina, klub i dalje napreduje. „Nema stajanja, idemo dalje, školujemo nove kadrove, mlađi instruktori dolaze, okuplja se mlađa ekipa, što nas neopisivo veseli. Jer taj klub raste iz godine u godinu, to je već nevjerojatno. Mi ronimo cijelu godinu! Podatak da mi imamo preko sto zarona godišnje je nevjerojatan, jer pokazuje da ronimo svaki treći dan u godini. Jako, jako lijepo, baš pozitivno, jednostavno morate doći i uvjeriti se sami“, kaže Capurso. Bitno je naglasiti da se Ronilački klub Dubrovnik ne bavi samo ekološkim akcijama i promocijom ronjenja i školovanjem novog kadra. „Bavimo se i civilnom zaštitom, spašavanjem i traganjem na moru. Imamo 13 naših članova koji su pripadnici Državne intervencijske postrojbe Split, pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Obučeni su za traganje i spašavanje na vodama, u što spadaju jezera, more… Pod morem i na moru, može se tako reći. To su situacije koje se nažalost događaju, ali treba se pomoći. Nama je jako drago i jako smo veseli kad možemo pomoći i situacija završi pozitivno. Kad nekoga spasite ili spasite nečiji brod, lijepo se osjećate. Nažalost, ima i drugih situacija u kojoj tragamo za utopljenicima, ali u tom momentu mislite na obitelj, pomažete toj obitelji“, objaš-

njava Capurso i dodaje da su svi – volonteri. A ako ste nakon što ste sve ovo pročitali pomislili da biste se mogli učlaniti u Ronilački klub Dubrovnik, to je zapravo i više nego jednostavno.

„Svaki dan je u klubu netko oko pet-šest ura, dođete na kavu, i kažete – dobar dan, ja bih se htio učlaniti! I to je to. Jedino što vam treba je dobra volja, svako malo organiziramo tečajeve i kad se taj tečaj najavi traje otprilike od sedam do deset dana, nauče se osnove. I ono što je bitno, nemojte misliti da s tečajem završava vaša poduka. Vi ste tu naučili osnove, imate osnovnih pet-šest zarona i dalje vas učimo sa svakim sljedećim zaronom. Da dobili ste kategoriju, položili ste, zovete se roniocom, ali mi nastavljamo dalje s vašom edukacijom da budete što bolji i da to bude lijepo, sigurno i ugodno, kako vama, tako i nama“, zaključuje Capurso.

Ura vremena bila je dovoljna za prikupiti 200 kila smeća

Eko akcije se uvijek odvijaju u dobroj atmosferi

Vlaho Radonić je jedan od instruktora u RK Dubrovnik

TEMA KOJA ŽIVOT ZNAČI

Vratilo nam se sunce, ne bježite od njega, jer posljedice mogu biti grozne

Vitamin D nije samo vitamin nego prohormon od čijeg nedostatka pati više od pola populacije, a mnogi od njih to ni ne znaju. Nedostatak vitamina D može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, a glavni izvor je sunčeva svjetlost

Dok smo odrastali, roditelji, liječnici i nastavnici su nas učili o važnosti vitamina C. O njemu se govorilo kao o vitaminu koji poboljšava imunitet, opću sliku čovjekovog zdravlja, pomaže u borbi protiv prehlade i gripe. I to je zaista tako! Svemir, priroda i čovječji organizam su savršeni – kad zavlada vrijeme prehlada i gripa, vrijeme je od narančina i ostalih agruma koji obiluju vitaminom C i odlični su saveznici protiv sezonskih virusa.

Međutim, malo se tada govorilo o još jednom, iznimno važnom vitaminu, a to je vitamin D. Kolika je njegova važnost, najbolje pokazuje činjenica da je njegov najveći izvor sunčeva svjetlost. A bez Sunca, na Zemlji ne bi bilo života. Najveći dio potrebnih doza vitamina D, čovjek dobiva putem sunčeve svjetlosti, a manji postotak može dobiti iz hrane. Namirnice koja obiluju vitaminom D su masna riba poput lososa ili skuše, gljive, žumanjak, govedina i svinjetina.

DANAŠNJA MLADOST MANJE BORAVI

NA SUNCU OD NJIHOVIH RODITELJA

I dok se prije 20, 30 ili 50 godina govorilo gotovo samo i isključivo o problemima koje može izazvati deficit vitamina C, danas je sve više studija koje dovode brojne ozbiljne bolesti i stanja u korelaciju s nedostatkom vitamina D. Iako se najčešće koristi izraz ‘vitamin D’, zapravo postoje dva oblika tog vitamina; D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol) koji ima veću bioras-

položivost. Zanimljivo je i to kako vitamin D zapravo udovoljava kriterijima hormona. Vitamin D je prohormon s nekoliko aktivnih metabolita koji djeluju kao hormoni.  Ono što je sigurno jest to kako je vitamin D neophodan za dobro zdravlje čovjeka i za njegov snažan imunitet. No, moderan način života ‘odsjekao’ je ljude od sunca i prirode. Prosječna osoba danas puno više vremena provodi u zatvorenom prostoru, pod umjetnim svjetlima i pred ekranima, nego što je to recimo činio njegov nono koji je puno više vremena provodio, primjerice, na suncu u baštini. Današnja djeca manje se igraju vanka u odnosu na njihove roditelje, none i djedove kad su bili njihovih godina. Općenito su ulice i javni prostori prazniji nego što je to prije bilo slučaj. Dok su danas kompjuteri, televizije i mobiteli glavni izbor za kraćenje slobodnog vremena, prije su to bile aktivnosti koje su često uključivala druženja vanka, pod suncem. Moderan čovjek danas puno radi, često za kompjutorom, često u zatvorenom prostoru i na kraju dana mu vrlo često nedostaje vitamina D jer je nedovoljno izložen sunčevoj svjetlosti. Puno je tu naškodila i propaganda koja je generalno poručivala kako od sunca treba bježati. Istina je kako se ne treba izlagati jakom, podnevnom suncu tijekom ljetnih mjeseci i kako je potrebno zaštititi kožu odgovarajućim kremama sa zaštitnim faktorom prilikom izlaganja sunče-

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ/DD

Moderan čovjek

danas puno radi, često za kompjutorom, često u zatvorenom prostoru i na kraju dana mu vrlo često nedostaje vitamina D jer je nedovoljno izložen sunčevoj svjetlosti. Puno je tu naškodila i propaganda koja je generalno poručivala kako od sunca treba bježati. Istina je kako se ne treba izlagati jakom, podnevnom suncu tijekom ljetnih mjeseci i kako je potrebno zaštititi kožu odgovarajućim kremama sa zaštitnim faktorom prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti, ali generalno izbjegavanje sunca i stalni boravak u zatvorenim prostorijama mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema uslijed nedostatka vitamina D koji uistinu – život znači

voj svjetlosti, ali generalno izbjegavanje sunca i stalni boravak u zatvorenim prostorijama mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema uslijed nedostatka vitamina D koji uistinu – život znači.

DR. TEŠANOVIĆ: VITAMIN D IGRA VAŽNU

ULOGU KOD IMUNITETA, KOSTIJU, ALI I ŠTITNJAČE!

„Vitamin D danas je predmet velikog interesa i temeljem istraživanja svakim danom se utvrđuju novi učinci koje on ima na ljudsko zdravlje pa ga više ni ne smatramo vitaminom nego hormonom, što dovoljno govori o tome koliko je važan“, govori dr. Sandi Tešanović, specijalist interne medicine i subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, vlasnica poliklinike Hygea. Kako kaže, prva uloga je ona koju ima u metabolizmu s obzirom na to kako povećava absorpciju kalcija i osigurava dovoljne količine organizmu. Vitamin D igra vrlo važnu ulogu i kod izgradnje kosti u ranijim godinama, a kasnije, tijekom menopauze, generalno poboljšava njenu strukturu. Dr. Tešanović napominje kako istraživanja pokazuju kako nedostatak vitamina D može imati značajan utjecaj na rad štitnjače, što

je još uvijek predmet niza ispitivanja, a značajan je i kod imunološkog odgovora organizma.

HAŠIMOTO I NEDOSTATAK VITAMINA D

IDU ‘RUKU POD RUKU’

Medicinska istraživanja o povezanosti vitamina D i ljudskog zdravlja u posljednja su dva desetljeća doslovno ‘eksplodirala’, a prvenstveno kad je riječ o funkcioniranju štitnjače. Rezultati tih studija su pokazali kako su pacijenti s hipotireozom, dakle smanjenom funkcijom štitne žlijezde, patili od niskih razina vitamina D i kalcija. Najčešći uzrok ovog stanja je Hashimoto tiroditis ili Hashimotova bolest štitnjače, a istraživanja su pokazala kako ovi bolesnici uglavnom imaju smanjene razina vitamina D. Portal Štitnjača.hr lijepo je objasnio kako vitamin D utječe na funkciju štitnjače. Naime, koža iz kolesterola pod utjecajem UVB zraka proizvodi D3 – kolekalciferol – osnovnu formu D3 vitamina. Taj D3 se u jetri transformira u kalcifediol, a zatim se u bubrezima pretvara u aktivnu formu D3 vitamina – kalcitriol. Kalcitriol nije ništa drugo nego Rocaltrol koji se propisuje nakon operacije štitne žlijezde i paratiroida zbog naglog pada ioniziranog kalcija u krvi.

„Vitamin D danas

je predmet velikog

interesa i temeljem istraživanja

svakim danom se utvrđuju novi

učinci koje on ima na ljudsko

zdravlje pa ga više ni ne smatramo vitaminom nego hormonom, što dovoljno govori o tome koliko je važan“, govori dr. Sandi Tešanović, specijalist

interne medicine i subspecijalist

endokrinologije i dijabetologije, vlasnica poliklinike

Hygea.

SVE VIŠE STUDIJA POKAZUJE POVEZANOST

IZMEĐU NEDOSTATKA VITAMINA D I PCOSA

Utjecaj vitamina D na endokrini sustav čovjeka najbolje je vidljiv na primjeru štitne žlijezde, no sve se češće povezuje i sa spolnim hormonima koje luče jajnici. Prethodna istraživanja pokazala su kako postoji moguća veza i između razvoja metaboličkog sindroma, visokog krvnog tlaka, inzulinske rezistencije i pretilosti, koji su često povezani s PCOS-om (sindromom policističnih jajnika). Zaključeno je i kako nedostatak vitamina D može biti dodatni čimbenik rizika za razvoj PCOS-a pa se tim ženama savjetuje uzimati dodatke koji sadrže vitamin D kako bi smanjile taj rizik.

Međutim, autori studija napominju kako će ovu poveznicu tek trebati dodatno istražiti u kontekstu hormonalne neravnoteže kod žena s PCOS-om, koji može biti uzročnik pojačane dlakavosti, masne kose i kože, akni, dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine, neredovitih menstrualnih ciklusa, izostanka ovulacije, a onda posljedično i neplodnosti.

ISTRAŽUJE SE I UČINAK NA LIJEČENJE DEPRESIJE

Svjetska zdravstvena organizacija predvidjela je kako će do 2030. godine depresija postati vodeća bolest današnjice. Za sve one koji preporučuju liječenje od depresije ‘motikom i lopatama’, vrijedi spomenuti kako ovaj poremećaj treba uzeti itekako za ozbiljno. Umjesto stigmatizacije, sve se više govori o tom problemu. Depresija nije negativno razmišljanje uslijed viška slobodnog vremena, ona još češće pogađa one kojima su dnevni rasporedi pretrpani, što je čest slučaj u današnjem vremenu. Depresija se, uz osjećaj beznađa i besmislenosti, snažnu potištenost i plačljivost te epizode tjeskobe, i uz nemogućnost uživanja u svemu onome što je osobu prije ispunjalo, zabavljalo i veselilo, očituje i kroz probleme koji se očituju i na fizičkom nivou. Često to mogu biti neobjašnjivi bolovi, a još češće konstantna iscrpljenost i umor koji osobi onemogućuju svakodnevno funkcioniranje jer i najmanji dnevni napori poput tuširanja ili spremanja obroka postaju veliki tjelesni izazov.

Ne čudi što se i u ovom kontekstu istražuje utjecaj vitamina D. Nije tajna kako hormoni uvelike diktiraju psihička stanja čovjeka i njegova raspoloženja. Uostalom, i depresivni te anksiozni poremećaji su rezultat disbalansa kemije u organizmu, prije svega hormona sreće, i divljanja hormona stresa. Kako je i vitamin D zapravo hormon, sasvim je za očekivati kako bi i on mogao imati utjecaj na ljudsko raspoloženje, a sve je više novih studija koje nalaze povezni-

ce između nedostatka vitamina D i depresije. Tako je prije dvije godine objavljena velika studija koja sugerira kako uzimanje dodataka vitamina D može ublažiti simptome depresije kod ljudi kojima je ona dijagnosticirana, čime se otvorila mogućnost eventualnog novog načina liječenja tog mentalnog poremećaja u perspektivi. Poznato je kako vitamin D pomaže regulirati brojne funkcije u središnjem živčanom sustavu, a ranije studije provedene na životinjama su pokazale kako ovaj vitamin-hormon može doprinijeti kemijskoj ravnoteži u mozgu. Upravo bi to moglo biti objašnjenje povezanosti između vitamina D i mentalnog zdravlja. Velika analiza koja je objavljena u znanstvenom časopisu Critical Reviews in Food Science and Nutrition obuhvatila je više od 50 tisuća sudionika, s depresijom i bez nje, a koje su uzimale dodatke s vitaminom D ili placebo. Rezultati su pokazali kako su sudionici s depresijom koji su pili vitamin D bilježili poboljšanje stanja svog mentalnog zdravlja, za razliku od onih koji su imali depresiju, a uzimali su placebo.

KAKO DEFICIT MOŽE NAŠTETITI DJECI

I TRUDNICAMA?

Nedostatak vitamina D može naštetiti i dječjem zdravlju jer je dokazana njegova veza s rahitisom kod djece, bolesti kod koje kosti slabe te postaju deformirane i bolne. Kod tinejdžera, deficit će izazvati osteomalaciju, poremećaj bolova u kostima i slabosti mišića. Uz to, manjak vitamina D u organizmu kod trudnica može izazvati trudnički dijabetes, kao i preeklampsiju tj. visok krvni tlak. Preeklampsija se i danas smatra najopasnijom komplikacijom u trudnoći.

VIŠE OD 50 POSTO POPULACIJE PATI

OD NEDOSTATKA VITAMINA D

Procjenjuje se kako više od 50 posto svjetske populacije ima nedostatak vitamina D, a većina ljudi za to ni ne zna. Koncentracije vitamina D posebno padaju zimi, kada je manje sunčeve svjetlosti i kada se ljudi uopće manje izlažu suncu, a utjecaj imaju i čimbenici poput zagađenja zraka i povrh svega – načina života. Puno rjeđi su oni koji u svom organizmu imaju višak vitamina D, no i ta stanja su moguća, stoga treba biti oprezan pri konzumaciji suplemenata.

Zanimljivo je kako proizvodnja vitamina D u organizmu ovisi o mnogim čimbenicima, primjerice dobu dana, godišnjem dobu, geografskom položaju i tipu kože. Tako će tamnija koža stvarati manje vitamina D od svjetlije, a u organizmu mlađih osoba će se više stvarati nego u onom starije osobe.

dr. Sandi

Tešanović

Pretilost je povezana s manjkom vitamina D, ali i pothranjenost, zatajenje bubrega i jetre jer onda tijelo ne može adekvatno obraditi vitamin D, nasljedne pretpostavke, a kod upalne bolesti crijeva, celijakije, cistične fibroze i sličnih stanja moguća je slabija apsorpcija.

NA SUNCE TREBA, ALI PAMETNO

Jedan od prvenstvenih uzroka deficita je izbjegavanje sunca, kao najvećeg izvora vitamina D. Međutim, izlagati se treba pametno i oprezno, kako zbog štetnih UV zraka ne bi došlo do štete umjesto koristi.

„Danas je jako važno koristiti kreme sa zaštitnim faktorima kako bismo se zaštitili od melanoma odnosno karcinoma kože, a one donekle priječe stvaranje vitamina D u koži. Naime, najveći dio vitamina D u organizmu primamo od sunca, oko 80 posto, a tek manji dio iz namirnica koje konzumiramo, a koje obiluju vitaminom D. Danas većina ljudi sasvim sigurno bilježi nedostatak vitamina D. U Dubrovniku imamo laboratorij putem kojeg se može provjeriti razina vitamina D u organizmu, no ta je usluga skupa i ne treba je zloupotrebljavati, ali svakako je treba racionalno koristiti“, kazala je dr. Tešanović.

POMAŽU LI UOPĆE SUPLEMENTI?

O važnosti vitamina D i ozbiljnim posljedicama koje njegov deficit može izazvati sve se više govori, raspravlja, piše, čita i istražuje. Mnogi u svemu tome, bez prethodnog utvrđivanja pate li zaista od deficita ili se radi o nekom drugom stanju, kupuju suplemente s vitaminom D.

No, studije se bave pitanjem koliko suplementi zaista mogu pomoći kod ozbiljnih nedostataka ovog vitamina. O ovome je na društvenim mrežama već pisao Gordan Lauc, poznati hrvatski biokemičar i molekularni biolog.

„Brojna istraživanja su pokazala da je niska razina vitamina D povezana s rizikom brojnih bolesti, no taj rizik ne možete smanjiti uzimanjem suplemenata s vitaminom D. Ako želite smanjiti rizik bolesti, morate razinu vitamina D podići na neki drugi način, prvenstveno izlaganjem suncu (za riblje ulje i sl. ne postoji dovoljno istraživanja da bismo bili sigurni). Osim za vrlo mali broj ljudi za koje postoje jasni dokazi da imaju neki problem, suplementacija vitaminom D pomaže jedino kao placebo efekt. Uzimanjem suplemenata vitamina D pomažete samo onima koji vam ih prodaju (govorim o odraslima, za djecu možda nije tako)“, objavio je Lauc, pozivajući se, među ostalim, i na napis koji je izašao u uglednom popularnoznanstvenom časopisu Scientific American. No, ono što sasvim sigurno pomaže je – sunce. Stigli su lijepi, proljetni dani, sunce još uvijek nije prejako (kada to postane, važno se zaštititi i izbjegavati izlaganje kada je ono najače). Provodite slobodno vrijeme na otvorenom. Sad već postoji dovoljno znanstvenih pokazatelja kako ćete na ovaj jednostavan način ublažiti neke stare tegobe, a možda i spriječiti neke nove. O koristi vitamina D za ljudsko tijelo sasvim sigurno će se u narednom vremenu još više istraživati, a brojni benefiti će tek biti dokazani.

Osnovni ekonomski zakon

Cipele broj 46 je nemoguće kupiti, jer se odmah prodaju. Pa, zaboga, zašto ih onda nema više?

Temeljni ekonomski zakon – onaj naravno o ponudi i potražnji – pada u prodavaonici cipela kao Neymar u kaznenom prostoru. Pa kaže ovako – ogromna je potražnja za cipelama velikih brojeva, ali ponuda je slaba, jer se ta obuća odmah proda. Pa, ako se odmah proda, zašto se opet ne naruči?

Uvijek ista priča. Dođem u butigu od cipela, nije neka ponuda, klasična diskriminacija prema muškima, ali ipak uspijem naći neku koja mi se barem malo sviđa.

-Imate li broj 46?

-Naravno da nemamo – govori mi prodavačica koja bi u tom trenutku željela biti bilo gdje na svijetu osim u toj prodavaonici.

Sve mogu shvatiti. Mogu shvatiti zašto ljudi glasaju za neku stranku, iako ih pljačka. Mogu shvatiti zašto licemjerni Zapad proziva Putina zbog Navalnog dok u isto vrijeme zatvara oči nad Julianom Assangeom. Mogu shvatiti zašto se ura i dalje pomiče u ožujku i listopadu, iako teško. Mogu shvatiti čak i lockdown u koroni. Mogu shvatiti i zašto se puno mlađe žene lijepe na Zlatka Matešu. Mogu shvatiti i zašto balica šparoga dođe 100 eura. Mogu shvatiti i zašto nitko ne želi raditi za dnevnicu manju od 100 eura. Mogu shvatiti i zašto nitko ne želi raditi. Uopće. Mogu shvatiti i zašto se puno starije žene lijepe na Facebook. Mogu shvatiti i ananas na pizzi. Mogu shvatiti i manevre bočnog parkiranja kod žena. Mogu napola shvatiti i zašto mladi vole trap. I zašto svaka cura izgleda isto kao da je bas linija trance skladbe. Mogu shvatiti i da ljudi ništa ne shvaćaju.

Naposljetku mogu shvatiti i zašto ljudi plaćaju silne novce da bi išli na snijeg – da, fakat, mnogo toga mogu skontati – ali zašto nema prokletog broja 46, e to nikako ne mogu razumjeti. -Zato jer se prodalo – objašnjava mi prodavačica koja bi u tom trenutku radije parkirala bočno nego bila u toj prodavaonici – Svi veliki brojevi se odmah prodaju čim dođu.

PONUDA I POTRAŽNJA

Temeljni ekonomski zakon – onaj naravno o ponudi i potražnji – pada u prodavaonici cipela kao Neymar u kaznenom prostoru. Pa kaže ovako – ogromna je potražnja za cipelama velikih brojeva, ali ponuda je slaba, jer se ta obuća odmah proda. Jebemu mater, ako se odmah proda, zašto se opet ne naruči? Ili proizvede, ili što već?

To je otprilike kao da dođete u pekaru i zatražite burek od sira.

-Nemamo burek od sira.

-Zašto nemate?

-Zato jer se odmah proda, pa smo stoga odlučili da ga više ne pravimo. Imate zato burek od cikle.

Rekoh, sve mogu shvatiti, ali zašto prodavaonice cipela svjesno odlučuju da ne zarađuju, to mi nikako nije jasno. Možda mi ipak netko

Rekoh, sve mogu shvatiti, ali zašto prodavaonice cipela svjesno odlučuju da ne zarađuju, to mi nikako nije jasno. Možda mi ipak netko može objasniti, recimo veliki ekonomski mislilac Andro Vlahušić. Riječ je o prvom čovjeku u ljudskoj historiji koji je iznio teoriju prema kojoj za rast cijena nekretnina (među ostalim) nisu krivi apartmani

Piše Maro Marušić foto Davor Javorović/PIXSELL

Mogu shvatiti i ananas na pizzi. Mogu shvatiti i manevre bočnog parkiranja kod žena. Mogu napola shvatiti i zašto mladi vole trap. I zašto svaka cura izgleda isto kao da je bas linija trance

skladbe. Mogu shvatiti i da ljudi ništa ne shvaćaju. Naposljetku mogu shvatiti i zašto ljudi plaćaju silne novce da bi išli na snijeg – da, fakat, mnogo toga mogu

shvatiti – ali zašto nema prokletog

broja 46, e to nikako ne mogu razumjeti.

može objasniti, recimo veliki ekonomski mislilac Andro Vlahušić. Riječ je o prvom čovjeku u ljudskoj historiji koji je iznio teoriju prema kojoj za rast cijena nekretnina (među ostalim) nisu krivi apartmani.

- Cijene stanova u Dubrovniku danas, 2024. godine potpuno su iste kao davne 2008. godine, pred šesnaest godina, kada su rijetki stanovi bili iznajmljeni turistima, jer nije bilo Bookingcoma, Airbnba, Game of Thronesa. Iznajmljivanje stanova turistima u Dubrovniku ne utječe na cijenu stanova, što se vidjelo i za dvije godine korona pandemije, kada turista uopće nije bilo, a cijene stanova nisu pale, nego značajno porasle – iznio je Vlahušić nedavno teoriju koja je uzdrmala temeljne ekonomske postulate o ponudi i potražnji.

SHVAĆANJE

Stoga smo mu se obratili pitavši ga kako je moguće da je nemoguće naći veliki broj cipela. Ljubazni Vlahušić nam je odgovorio. -Brojevi cipela u Dubrovniku danas, 2024. godine potpuno su isti kao davne 2008. godine, pred šesnaest godina, kada su rijetki kupci kupovali obuću preko interneta, jer nije bi -

lo Bookingcoma, Airbnba, Game of Thronesa. Iznajmljivanje poslovnih prostora butigama od cipela ne utječe na brojeve cipela što se vidjelo i za dvije godine korona pandemije, kada nitko nije kupovao cipele, jer izlazaka iz kuća i šetnje po otvorenom uopće nije bilo, a brojevi cipela svejedno nisu porasli do 46, nego značajno pali prema ženskimaobjasnio nam je budući nobelovac za ekonomiju Andro Vlahušić. Sve mogu shvatiti. Mogu shvatiti zašto je Dorica Nikolić nosila frizuru u obliku kacige. Mogu shvatiti i zašto Valentino Rossi nosi 46 na motoru, iako mu je broj cipela 37. Mogu shvatiti zašto su puno mlađe žene lijepe na Facebooku (zbog filtera). Mogu shvatiti i zašto stjuardese govore one upute o padu aviona. Mogu shvatiti čak i touchdown u američkom nogometu. Mogu shvatiti i zašto jedna kamenica dođe ko brački kamen. Mogu shvatiti i avokado na gruškoj pjaci. Mogu shvatiti i zašto puno starije žene hvale bore, a drže se botoksa. Mogu shvatiti i zašto je Andro Vlahušić uzeo saborsku mirovinu. Mogu shvatiti i zašto ne želi raditi. Uopće. Mogu shvatiti i da ljudi ništa ne shvaćaju.

Naletio vozilom na vozača

Libertasa i vozio ga na haubi tridesetak metara

Policija je uhitila državljanina Francuske zbog događaja u kojem je teško ozlijeđen vozač Libertasa prošloga četvrtka u ulici Iva Dulčića na Babinom kuku, kada je na njega naletio automobil francuskih registarskih oznaka. Kako je Dubrovački dnevnik ranije pisao, u subotu su u popodnevnim satima u pratnji policije i u okviru istrage dva francuska državljanina odvedena na daljnju obradu i prepoznavanje, a jedan od njih je vozio automobil u trenutku u kojem je ozlijeđen vozač Libertasa.

Istraga je obuhvatila i njihov automobil marke Peugeot francuskih registarskih oznaka koji je bio parkiran u ulici Kardinala Stepinca u blizini apartmana u kojem su francuski državljani odsjeli. Vozač autobusa je u pauzi između vožnje prelazio pješački prijelaz te je na njega dosta velikom brzinom naletio automobil Peugeot, francuskih registarskih tablica. Vozač je potom protestirao u smjeru automobila i upozorio ih kako su ga takvom vožnjom mogli ubiti, nakon čega je jedan od prisutnih

u automobilu uputio par psovki na engleskom jeziku. Kulminacija događaja je bila kada je vozač želio pročitati registarske tablice, a vozač automobila je u tom trenutku krenuo na njega te ga udario haubom i tako vozio tridesetak metara dok nije ispao na prometnicu. Nakon toga su se udaljili s mjesta događaja. Sve je snimljeno i nadzornom kamerom iz samog autobusa. Vozaču je određen istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela te opasnosti od bijega.

RAZOTKRIVENO ZLOČINAČKO UDRUŽENJE

Iz Crne Gore u Hrvatsku prokrijumčarili najmanje 305 kila marihuane

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su u suradnji s Upravom kriminalističke policije Ravnateljstva policije, Službom kriminaliteta droga Policijske uprave zagrebačke i Specijalnim policijskim odjeljenjem Uprave policije Crne Gore, a u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, dovršili višemjesečno kriminalističko istraživanje kojim su obuhvatili jednog hrvatskog državljanina u dobi od 25 godina i državljanina Crne Gore u dobi od 27 godina zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Osumnjičeni hrvatski državljanin uhićen je tijekom jučerašnjeg dana na području Dubrovačko-neretvanske županije, a 27-godišnji državljanin Crne Gore uhićen je u Crnoj Gori. Uhićene osobe se sumnjiče da su se, od 27. prosinca 2022. do 14. ožujka 2023., udružile radi nabave većih količina marihuane na području Crne Gore i krijumčarenja te droge preko državne granice u Hrvatsku radi njene daljnje prodaje u Hrvatskoj i drugim državama Europske unije. Droga se krijumčarila u plovilima morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku, nakon čega se skrivala i potom prevozila do kupca. Sumnja se da su pripadnici navedenog zločinačkog udruženja iz Crne Gore u Hr-

vatsku u tri navrata prokrijumčarili zasad neutvrđenu količinu droge, dok je policija u dva navrata oduzela ukupno 250 kilograma droge prokrijumčarene na ovaj način. Osumnjičeni 25-godišnji hrvatski državljanin je predan pritvorskom nadzorniku, a Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja. Nadležno državno odvjetništvo Crne Gore će, u suradnji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, procesuirati crnogorskog državljanina uhićenog u Crnoj Gori.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nita i Karla - noni imati puno krasnih slika nije muka, jako je već dokazana fotografkinja draga unuka

Maro, Josip, Jadranka i Veselin - veseli druženje i dobro raspoloženje cijelo društvo staro

Ivo i Lući - unuka je od nona puno dobrog čula o ponosu i časti festanjula

Vlaho i Ivana - pred kraj dana energiju “dopuni” slatka hrana

Petra, Nikolina, Noemi i Marijatalentirane su slikarice, Umjetničke škole Luke Sorkočevića učenice

Tereza, Iliana i Jelena - lijepa im je i draga dubrovačko - splitska veza

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Božo i Marinko - u Atlasa su radili i dobro se upoznali, prijatelji za cijeli život ostali

Božo i Tomo - kad se sretnu, rado i zajedno (pro)ćakulati sjednu

Nikolina, Andrea, Miho, Mia, Nikola, Ana i Ivo - ako je fotoreporter imena zbrkao, ispričava se, nije ih on ovim redom upisao

Mirsad, Suada, Marijana i Zvonimir - kažu da najviše vole poći prošetati u Lapad

Vedran, Slavica i Đuro - isplati se poći van, godi punim plućima disati u sunčan dan

Višnja i Ivana - ne treba se žuriti, ljepše je polako, nego samo juriti

TRAGIČNA SUDBINA

”SS “ORONSAY” Torpedo ga je poslao na dno Atlantika, poginulo šestero ljudi

Brod je posjetio Dubrovnik iste godine kad je porinut, ovdje je često navraćao

U drugoj polovici dvadesetih godina prošloga stoljeća britanski je brodar Orient Steam Navigation Company (Orient Line) u domaćim brodogradilištima naručio izgradnju pet brodova blizanca namijenjenih održavanju redovnih putničko-poštanskih pruga prema Australiji i Novom Zelandu. Tako su kao na nekoj tekućoj vrpci s navoza porinuti u more ORAMA (1924.), ORONSAY (1925.), OTRANTO (1926.), ORFORD (1928.) i ORONTES (1929.). ORONSAY je kao novogradnja broj 500 izgrađen u brodogradilištu John Brown & Company, Clydebank u Škotskoj. Imao je 20043 bruto tona, bio dug 201 i širok 23 metra, a šest Parsons SRG parnih turbina ukupne snage 20000 KS preko dvije propele su mu davale brzinu od 18 čvorova. U dva putnička razreda mogao je prihvatiti ukupno 1836 putnika.

POSJETI DUBROVNIKU

Na svoju prvu prekooceansku plovidbu zaputio se iz Londona 7. veljače 1925. godine prema australskim lukama Melbourne, Sydney i Brisbane. Poput svih ostalih članova ove velike petorke brodarske kompanije Orient Line je često upošljavao i ORONSAY u organizaciji svojih brojnih turističkih kružnih putovanja u kojima je često navraćao i u Dubrovnik, prvi put po samoj primopredaji već 1925. godine. S polaskom iz New Yorka 27. lipnja zaplovio je na 56-dnevnom krstarenju tičući luke: Funchal, Tanger, Gibraltar, Monte Carlo, Livorno, Civitatvecchia, Napulj, Kotor, Venecija, Dubrovnik, Pirej, Istanbul, Beirut, Haifa, Jaffa, Port Said, Alek-

sandrija, Napulj, Genova, Marseilles, Cherbourg, Southampton.

Lokalni tisak je prigodom njegove posjete gradu 21. rujna 1926. zabilježio da je pod zapovjedništvom kapetana A. L. Ouseusa u grad s njim doputovalo 493 putnika i 370 članova posade te da je na njemu neopisivi luksuz. ORONSAY se vraća i sljedeće

U napadu njemačke Luftwaffe 17. lipnja 1940. godine teško je oštećen na sidrištu ušća rijeke Loire, ali je zapovjednik Norman Savage, koji je pred samo dva tjedna već doživio istu sudbinu s brodom blizancem ORFORD, ovaj put je uspio spasiti brod.

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

U plovidbi Atlantskim oceanom, 500 morskih milja jugozapadno od Freetowna države Sierra Leone, napala ga je 9. listopada 1942. godine i prvim ispaljenim torpedom, koji je raznio strojarnicu, potopila talijanska podmornica

ARCHIMEDE. Zapovjednika Normana Savagea, njegovih 281 člana posade, 15 topnika i 25 pilota RAF-a spasio je britanski razarač

HMS BRILLIANT te ih iskrcao u Freetownu. Ostalih 37 članova posade, jednog topnika i 25 pilota RAF-a je nakon pet dana bespomoćnog plutanja spasio francuski ratni brod

DUMONT D’URVILLE, prebacio ih u Dakar u Senegalu gdje su završili u zarobljeništvu vojnih postrojbi Vlade u Vichyu. U potapanju ORON-

SAYA život je izgubilo šest članova posade

dvije godine, čini potom dvogodišnju stanku i dolazi 16. svibnja 1931. godine s 288 putnika i 378 članova posade te ponovo 1932. godine. Posljednji put posjećuje Dubrovnik 18. lipnja 1934. i više se ovamo nikada nije vratio.

PREŽIVIO JE JEDAN NAPAD U DRUGOM

SVJETSKOM RATU, ALI NE I DRUGI

U programu putovanja započetom u Londonu 28. travnja 1927. godine zapisane su luke: Gibraltar, Palma de Mallorca, Krf, Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Venecija, Patras, Korint, Katakolon, Naufplio, Faleron (Atena), Istanbul, Siracusa, Palermo, Alžir i Cadiz, s povratkom u Southampton 27. svibnja. Početkom Drugog svjetskog rata ORONSAY je 1939. godine rekviriran za potrebe vojnih transporta. U napadu njemačke Luftwaffe 17. lipnja 1940. godine teško je oštećen na sidrištu ušća rijeke Loire, ali je zapovjednik Norman Savage, koji je pred samo dva tjedna već doživio istu sudbinu s brodom blizancem ORFORD, ovaj put je uspio spasiti brod. Preuzeo je preživjele s potonulog broda LANCA-

STRIA i unatoč potpunom uništenju komandnog mosta, uz pomoć jedne pomorske karte, džepnog kompasa i sekstanta uspio je dovesti ga u sigurnost izvan dometa njemačkih bombardera. U plovidbi Atlantskim oceanom, 500 morskih milja jugozapadno od Freetowna države Sierra Leone, napala ga je 9. listopada 1942. godine i prvim ispaljenim torpedom, koji je raznio strojarnicu, potopila talijanska podmornica ARCHIMEDE. Zapovjednika Normana Savagea, njegovih 281 člana posade, 15 topnika i 25 pilota RAF-a spasio je britanski razarač HMS BRILLIANT te ih iskrcao u Freetownu. Ostalih 37 članova posade, jednog topnika i 25 pilota RAF-a je nakon pet dana bespomoćnog plutanja spasio francuski ratni brod DUMONT D’URVILLE, prebacio ih u Dakar u Senegalu gdje su završili u zarobljeništvu vojnih postrojbi Vlade u Vichyu. U potapanju ORONSAYA život je izgubilo šest članova posade. Kapetan Savage je za izvanredno hrabro i stručno obavljene ratne zadatke dobio najviše britansko kraljevsko odličje Reda Britanske Imperije.

DODJELA NAGRADA

Sve najbolje od dubrovačkog sporta na jednom mjestu:

„Svako ulaganje u sebe donijet će novi uspjeh”

U Studentskom domu je održana tradicionalna dodjela nagrada Dubrovačkog saveza športova za najbolje pojedince i kolektive u 2023. godini

DVOSTRUKO SLAVLJE ZA AKTUALNE

PRVAKINJE

Košarkašice Raguse proglašene su najboljom ekipom 2023. godine. Bilo je to očekivano, jer Dubrovkinje su prošle godine osvojile svoj treći uzastopni naslov prvakinja Hrvatske, kao i Kup Ružice Meglaj Rimac. Nastupale su i u FIBA Eurokupu. Ove godine Kup im je izmakao iz ruku, ali su ponovno izborile doigravanje Prvenstva Hrvatske. Traži se četvrta kruna. „Zadnje četiri godine imamo kontinuitet rada i osvojenih medalja. Prošla sezona je bila iz snova. Ovu sezonu smo izgubili Kup u finalu od Požege, ali to je sportska sreća. Ne možemo uvijek pobjeđivati” –rekla je medijima nakon dodjele kapetanica Raguse Carmen Miloglav. Završnica Premijer lige počinje krajem travnja.

Nevjerojatnu sportsku priču napravila je 31-godišnja Iva Todorić, košarkašica iz Zmijavaca, koja već nekoliko sezona vodi Ragusu kroz berbu trofeja. Naravno, nije sama, ali velike zasluge idu njenom učinku tijekom ovih pet godina. Nerijetko je imala triple-double po utakmici, pa time i zaslužene nagrade najbolje igračice. U 2023. godini bila je MVP i Prvenstva i Kupa.

Najbolja sportašica Grada Dubrovnika za 2023. godinu je košarkašica Raguse Iva Todorić

„Jako sam sretna zbog ovoga. Za jednu curu iz malog sela to je veliki uspjeh. Ovo je prvenstveno Ragusina nagrada i to je timski sport, ali lijepo je dobiti ovakvu nagradu. Ja svojim igrama pridonesem uspjehu ekipe, ali ne značim sama koliko i cijela ekipa” – istaknula je Todorić nakon još jedne plaketice u njenim policama.

Piše Rafael Barkiđija

Foto: Goran Mratinović/ DD, Hrvoje Dumančić (regate.com.hr)

POJEDINAČNA

PRIZNANJA ZA NAJMLAĐE KATEGORIJE

(PRVACI DRŽAVE ILI OSVAJAČI DRŽAVNOG KUPA):

-AK Dubrovnik Racing: Marko Puljić i Luko Dubreta, -AK Ragusa Racing: Nikola Vatović, -Badmintonski klub

Dubrovnik: Lea Burazor, Marko Janičić, Patrik Karamatić, Erika Konjuh, Karla

Iva Vuletić, -Judo klub Dubrovnik

1966: Borna Butijer, Šejla Škaljić, -Judo klub Dubrovnik: Leona Niketić, -Judo klub Mokošica: Ivana Gavranović, -Taekwon-do klub

Shark: Andrija

Memunić, Iris Radulj, Lucija Mršić, Lea Katarina Capurso, Roza Bukvić, Laura Obad, Karmen Tapalović, Nina Vukanović, -Karate klub Kakato: Agata Bjelica, -PK Jug: Juraj Barčot, Mario Šurković, -Tenis klub Libertas: Vlaho Petković, Ana Petković, Leticia Tarocco, -Tenis klub Ragusa: Stjepan Bogdan.

Iva je prije dolaska u Dubrovnik sa zagrebačkim Medveščakom osvojila šest prvenstava i pet kupova, pa je s Ragusom osvojila tri prvenstva i dva kupa. Impresivne brojke, koje se mogu podebljati i ove sezone. Put do uspjeha nije svakome isti, ali ono što nam ističe „Toda”, kako se uglavnom može čuti u Gospinom polju, poslužit će kao jako dobar savjet: „Svako ulaganje u sebe donijet će novi uspjeh, zato nikad ne odustati od svojih snova”.

DVA PUTA SE SLAVI I U GRUŽU

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja imali su uspješnu 2023. godinu, u kojoj su osvojili Regionalnu ligu, Kup i Superkup, dok su u Prvenstvu došli do majstorice sa splitskim Jadranom, koji je tada uzeo svoj prvi naslov. Igrali su i završnicu, final eight Lige prvaka. Trener Vjekoslav Kobešćak je unatoč velikim promjenama u rosteru u posljednjih nekoliko sezona, uspio najtrofejniji hrvatski klub dovesti do nekih naslova, za koje će i sam priznati da su bili, ako ne neočekivani, onda jako težak poduhvat. To mu je šesto priznanje za najboljeg trenera dubrovačkog Saveza, a Jugu čak 26. momčadska nagrada.

„Meni se čini da je Dubrovnik sve više grad

sporta. Svake godine kada se ovdje nađemo, slušamo uspjehe ovih mladih sportaša, velika je to stvar. Volio bih da Dubrovnik još više bude grad sporta. Ima perspektivu, uz prednosti i određene nedostatke. Ima ljude koji vole sport, prate sport, znaju sport. Nadam se da će ovakvih nagrada svima biti još više” – istaknuo je Vjeko Kobešćak nakon dodjela, a osvrnuo se i na klupsku nagradu: „Imali smo teških trenutaka, ali uspjeli smo zaista zadržati nivo kvalitete. Važno je da i ovi juniori i mlađi juniori osvajaju ovakve nagrade. Mislim da smo u mlađim selekcijama ove i prošle godine napravili jednu reorganizaciju, koja će nam donijeti uspjehe u narednim godinama”.

PRVI PUT NAJBOLJI SPORTAŠ JE – JEDRILIČAR!

Alec Cvinar, 26-godišnji jedriličar Orsana, u srpnju je prošle godine nastupio na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj, u klasi ILCA6 (ex. Laser Radial). Zauzeo je šesto mjesto, što je veliki uspjeh Dubrovčanina i Jedriličarskog kluba Orsan. Na Svjetskom prvenstvu bilo je 12 plovova. Cvinar je do šestog plova bio prvoplasirani u ukupnom poretku, nakon čega je doživio diskvalifikaciju (prosvjed), što ga je gurnulo na šesto mjesto. No, i to je bio

PRIZNANJA ZA

NAJBOLJE MLADE

EKIPE I MOMČADI:

Juniori Jug Adriatic

osiguranja (prvaci

Hrvatske i pobjednici Kupa), mlađi

juniori Jug Adriatic

osiguranja (pobjednici Kupa), dječaci do 9 godina KK

Dubrovnik (prvaci

Hrvatske) i djevočice do 12 godina ŽKK

Ragusa (prvakinje

Hrvatske).

Priznanja za međunarodne uspjehe: Željo Perković (karate klub Kakato), Goran Pulig (Trialon klub Dubrovnik)

najbolji rezultat jednog Orsanovca ikada na svjetskim prvenstvima. U njegovo ime na-

grade su preuzeli njegov trener Marijan Pamuklić, uz predsjednika kluba Denisa Orlića.

NAJVEĆI PLJESAK ZA PROFESORE IVICU

BREKALA I ŽELJKA ĐAPIĆA Dubrovački savez športova svake godine dodijeli i priznanja za životno djelo. Ove godine najveće priznanje dobili su Ivica Brekalo i posthumno Željko Đapić. Puno o njima zna upravo predsjednik Dubrovačkog saveza športova Maro Kapović.

„Gospar Ivica Brekalo je dugogodišnji tajnik Dubrovačkog saveza športova, ali prije svega profesor, kineziolog, čovjek koji je radio s mlađim sportašima. Pokrivao je mnoge sportove, on je praktički pokrenuo ovaj Savez. Profesor Željko Đapić, naš prerano preminuli trener juda, veliki čovjek, veliki prijatelj, nažalost, posthumno je dobio ovu nagradu Svi sportaši i sportašice su još jednom htjeli zahvaliti čovjeku koji je popeo dubrovački judo na europske i svjetske razine. Na neki način smo mu ipak uspjeli zahvaliti i to mi je drago” – istaknuo je Kapović. Nagradu za profesora Brekala preuzeo je njegov prijatelj Marinko Mikulandra, dok je za profesora Đapića preuzela njegova kćer, Petra Đapić Caput.

Alec Cvinar postao je Orsanovac s najboljim rezultatom u povijesti kluba: šesto mjesto na Svjetskom prvenstvu.

Petra Đapić Caput preuzela je nagradu za životno djelo njenog oca Željka.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

IZGINULI SU

Izginuli su u ratovima djedi

Pradjedi još više i još poranije

No vazali turski ni poslije ni prije

Nikad nisu bili to iz toga slijedi

Plemstvo u razkoši a sav puk u bijedi

Posvuda slično je duž Evro-Azije

Premda nema plemstva tu su parajlije

Uzorak je isti i on uvijek vrijedi

Seljačić nadaren kog su školovali

Samac samonikli i bogumil stoga

U genu nikoga ne štujem do Boga

No sve se događa izvan moje volje

Konteso za koga god da glasovali

Taj na nama jaši pa smo uvijek dolje 11/3/21

Zora će svanuti i ako

pijetlovi ne budu kukurikali.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na gospara Marka Luja, oca dragog mi kuma Roberta, 50 € prilaže Lucijan Aleksić;

Umjesto cvijeća za pok. Dubravku Banić,majku naše učiteljice

Mirjane,uz iskrenu sućut cijeloj obitelji, 100€ prilaže 2 C osnovne škole Župa dubrovačka

Mario Dedo donacija 170€;

Baldo Mojaš donacija 20 €; Matias caffe bar Belfast donacija 32 €; Guadnna caffe bae Belfast donacija 30 €;

U spomen na dragu susjedu Lucu Čokljat stanari zgrade Rožatske 7 prilažu 80 EUR-a

Elite travel d.o.o. putnička agencija, donira 120 EUR

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

U spomen na Lucu Čokljat, Miron Marić prilaže 20 EUR-a, Tonći Vicelić prilaže 50 EUR-a,Golubović Brnada prilaže 30 EUR-a, Obitelj Ivice Bušlje prilaže 40

EUR-a, Šćepo i Milena Marić prilažu 50 EUR-a, Josip Marić prilaže 50 EUR-a, Roberto Zvono prilaže 50 EUR-a, Ane Pavličević prilaže 20 EUR-a, Ivica Duždević prilaže 20 EUR-a, Obitelj Tomašević prilaže 50 EUR-a, Suzana Herceg prilaže 20 EUR-a, Vlaho Tepšić prilaže 20 EUR-a, Marjan Magaš prilaže 20 EUR-a, Lile Marušić prilaže 30 EUR-a, Nikola Kozina prilaže 50 EUR-a, Obitelj Damira Sulića prilažu 30 EUR-a, Mario Vasilj prilaže 50 EUR-a, Željko Brajković prilaže 50 EUR-a, Šime Klarić prilaže 50 EUR-a, Vlaho Martinović prilaže 20 EUR-a, Ivan Kukrika prilaže 20 EUR-a, Jure Čokljat prilaže 20

EUR-a, Dubravka Klarić Knežević prilaže 20 EUR-a, Obitelj Klarić prilaže 20 EUR-a, Obitelj Katje Mišeta prilaže 20 EUR-a, Obitelj Boža Koprivice prilaže 20 EUR-a, Obitelj Mustapić i Saulović prilažu 30 EUR-a, Obitelj Iva Mihatović prilažu 40 EUR-a....

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

AUTOR: SLAVKO BOVAN OPERNA PJEVAČICA NA SLICI

RODNI GRAD OPERNE PJEVAČICE NA SLICI

ČLANOVI MOMČADI U SPORTU

DRAGI KAMEN (mn.)

FLUOR, DUŠIK, JOD, KISIK ILI

NPR. UGLJIK

GRAD U JEMENU

POĆI ZA ČIJIM PRIMJEROM TERET, OBVEZA, TEŠKOĆA

DIO TIJELA IZMEĐU VRATA I NADLAKTICE (mn.)

OČIGLEDAN OSOBNA ZAMJENICA NORVEŠKA BIVŠI NOGOMETAŠ, IVAN BULJAN

ŠPANJOLSKI NOG. KLUB

LITRA

HEKTAR NJENA ULOGA ŠAHIST, ALEKSANDR

ŽENSKO IME, ITALINA MIRISNOST

ŽENSKO IME, LJILJANA

SAKUPLJAČ POREZA

ARIJAN OD MILJA

ONAJ KOJI KALEMI

TANGO ILI SAMBA

PLODNA

MJESTA U PUSTINJI

ISTA SLOVA

SLOVAČKI PISAC KUZMANY

NJENA ULOGA U OPERI SEOSKI SVATOVI

TALIJANSKA GLUMICA MASSARI

GLAS PJEVAČICE NA SLICI

NJENA ULOGA U OPERI AIDA

TALIJANSKA TELEVIZIJA MODEL RENAULTA

ALT

STAROGRČ. PLEME

LUKA U ALŽIRU

PORTUGAL

UKUPNOST DUŠEVNIH OSOBINA

KUKAC

NALIK PČELI

FOSFOR JAVNO MNIJENJE

GL. GRAD ERITREJE

PRIPADNIK STRANKE U CARSKOJ RUSIJI PATKE

ODJEK, JEKA

U ULOGA PJEVAČICE

NA SLICI U OPERI

COSI FAN TUTTE”

DAMA U ŠAHU IMENICA HALOGENI ELEMENT

PROZORSKO STAKLO (mn.)

RADIOLOKATOR TONA PORAST RITAM S JAMAJKE FRANCUSKI NOGOMETNI TRENER, JEAN

POKRAJINA U SAUDIJSKOJ

ARABIJI

NOVO MESTO

KRATICA ZA AMERIČKI ENGLESKI

GRAD U ČEŠKOJ

RAZRAĐIVANJE (mn.) RADIJ AMERICIJ GLUMAC PITT VRH.

BIJELI VAPNENAC S OTOKA BRAČA RADIOSTANICA DRAŽI

ELEKTRON SILA, MOĆ KRATICA ZA OTORINOLARINGOLOGIJU

NJEMAČKA GLUMICA DAGOVER

NEPOSREDNO PRIJE

AKADEMIJA DRAM. UMJ.

CELZIJ PJESMA U JAMPSKOM METRU

NJENA ULOGA U OPERI “CARMEN”

U OPERI “NIKOLA

ZRINJSKI” IGRA NA SREĆU ZBIRKA ZEMLJOPIS. KARATA EN. KLUB

LANSIRNA RAMPA BOKSAČ SALKOVIĆ AUSTRIJA ISPRAVAN NJEMAČKA

POJEDINI KOMAD ALATA NJENA ULOGA U OPERI “PRODANA NEVJESTA”

TURSKI PLEMIĆI PROMETIJ

RJEŠENJE: Dubrovnik, Mara, igrači, kalamar, alemi, poreznik, nemetal, oaze, A, Aden, Real, Oran, HA, Alisa, psiha, Ita, osa, Ljilja, P, JM, eser, race, eho, Asir, D, im, NM, C, okna, AME, RL, T, Brad, aorist, razrade, brački kamen, RS, E, snaga, uoči, loto, atlas, age, LR, Senaid, prav, alatka, Ludmila.

AUTO / MOTO

Prodaje se Opel Corsa 1,4 66 kwh, 2015.godište. Registriran do 09/2024, prešao 36 000 km. Mob: 091 319 2560

Prodavam Mercedes170 A, 2004.g, prešao 195000 km. Mob: 097/ 661 60 33

Prodajem Volkswagen Bubu, 2002.godište, 1.9 TDI, 66kw, prešao 160 000 km. Mob: 097/ 661 60 33

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem apartman za 2 osobe na ulazu u Cavtat (Sarajevsko). Parking osiguran. Cijena + režije na mob: 098 1990360

Iznajmljujem garsonjeru u centru Nove mokošice na duže vrijeme. Zvati iza 13:00h. Mob: 097 742 2536

Iznajmljuje se poslovni prostor, 50 m2 u Karingtonki (tri prostorije, hodnik, kupatilo), Cijena na upit. Mob: 098 919 2692

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem trosobni stan od 65 metara kvadratnih u Lapadu, u zgradi Mercedesa, na odličnoj poziciji. Parking uključen. Cijena: 4000 eura za kvadratni metar. Zvati na: 092/3375466

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2,

ZATON - DVOSOBAN

STAN U IZGRADNJI

69 M2 - 225.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna.

Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098

747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2.

Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

(strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

- Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m

0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, vo-

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

da i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-189

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik

- 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2 - 118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik

- 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 250 Eura. 0958090993

Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba Jugoslavije i stare motore. 097 670 7137

Prodajem modne lutke za bu-

tike, krojačice, KUD-ove. Mob: 0958090993

Prodavam lamperiju, ariš, 30 godina sušena u garaži: d 3900 x š 110 x debljina 12 mm. Ukupno 40m2. Cijena 350 eur. Info: 098 907 6114

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 15.4. do 21.4.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 22.4. do 28.4.

preminuli

JOVO MILOJEVIĆ (1932)

KATARINA ĐEREK (2005)

STJEPAN ĐEREK (2003)

ZORA OREPIĆ (1942)

LUCE ČOKLJAT (1945)

NEVENKA PROROČIĆ (1962)

DUBRAVKA BANIĆ (1952)

MARKO PIVČIĆ (1929)

MARIJA (MARE) BELIN (1952)

ANE BAULE (1936)

KATE MILETIĆ (1952)

PONEDJELJAK, 22.4. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

UTORAK, 23.4. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SRIJEDA, 24.4. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo

pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

ČETVRTAK , 25.4. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

PETAK, 26.4. doručak dana

Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 27.4. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 28.4. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima