Dubrovački dnevnik br. 189

VALENTIN DUJMOVIĆ:

‘’S Frankovićem sam u kontaktu, Dubrovnik nam je svima na prvom mjestu” stranica 16

stranica 6

NA DOBRO NAM DOŠLA PREDSEZONA! ZAHUKTALA SE KAMPANJA

Brave se otključavaju, kreveti namještaju, puno je razloga za optimizam stranica 4

TKO KAŽE DA MLADI NE VOLE KNJIGE?

Studenti sa Sveučilišta osnovali prvi čitateljski klub stranica 20

Predstavljaju se kandidati i programi stranica 8

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462

redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

petak, 5. travnja 2024. Dubrovački dnevniK

Piše Vjera Šuman

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ/DD

Sve naše stranke u svojim programima, ovih dana, naglasak stavljaju na demografiju i pad nataliteta, koji je za Hrvatsku jedan od ključnih problema budućeg opstanka nacije. Njihovi programi kao da su izašli iz istog majstorskog pera nekog demografa opće prakse. Od besplatnih vrtića dovoljnih za sve naše klince, preko većih rodiljnih naknada, do kojekakvih prilično nejasnih planova za priuštivo stanovanje. Uz odlučnu borbu protiv korupcije, koju uredno baš svi imaju u programima, naglasak je i na zaustavljanju iseljavanja mladih i obrazovanih. I tako, ako im je vjerovati, tko god pobijedi, gotovo je svejedno jer svi redom, riješit će goruće hrvatske probleme.

Ozbiljni ekonomski stručnjaci pak deru posve drugu kozu, koja barem po onom što smo dosad čuli, nikom nije zanimljiva. Naime, ključno pitanje, po njima, jest gospodarski rast, točnije jasna projekcija razvoja hrvatskog gospodarstva za sljedećih deset godina. To se prije svega odnosi na proizvodnju,

proizvodne pogone i samoodrživost u proizvodnji hrane. I naravno, sasvim drugačija politika HNB koja može i mora, u skladu s takvom projekcijom, poticati banke na povoljno kreditiranje poduzetništva u smislu širenja proizvodnje i novih tehnoloških rješenja. HNB i sada ima te i takve instrumente, ali ih u tu svrhu ni u bunilu ne koristi. Jedino tako se može dostići produktivnost jednaka onoj u bogatim zemljama, ali HNB za to ne boli briga. Upravo tako bi Hrvatska gospodarski i izvozno ojačala, ali i osigurala dobro plaćena radna mjesta na osnovu kompetencija i znanja, a ne na osnovu članske iskaznice, bilo koje dominantne stranke. Tu je još neophodna i reforma pravosuđa, koja jedina može donijeti pravnu sigurnost, bez koje nema zdravog poslovnog okruženja. Kako zasad stoje stvari, stručnjaci mogu svoje znanje objesiti mačku o rep! Oni koji nisu uspješno znali voditi ni kućni savjet, uporno nas uvjeravaju kako baš oni mogu Hrvatsku napraviti bogatom zemljom. Ne-

ki od njih uspjeli su za početak sebe i svoje napraviti bogatim i još bogatijim. Po onoj ‘kako svaki put započinje prvim korakom’. Sad obećavaju i drugi korak!

GKrad i dalje nema nikakvu proizvodnju niti drugu ozbiljnu gospodarsku granu, osim sad već prekomjernog turizma. Ništa bolje nije ni u ostalim našim turističkim destinacijama, osim nešto u Istri. I Bogu hvala, od turizma se može preživjeti pa i solidno živjeti. Nekako se brzo zaboravilo kakav je život bio u poratno vrijeme dok nije ponovno krenuo turistički ‘bum’. Turizam je sjajan, ali nesiguran i ovisan o brojnim vanjskim utjecajima i ma koliko smo toga svjesni i dalje nema sustavnog ra-

roz cijelu povijest, Hrvati su iz ekonomskih razloga odlazili u emigraciju, ‘pečalbu’, kako god. U vrijeme bivše Juge više ih je bilo u Njemačkoj nego u hrvatskim selima. Jedna bitna razlika između tadašnjih odlazaka vanka na rad i ovih danas je što su odlazili većinom očevi, muževi, sinovi, uglavnom slabije obrazovani, kako bi pomogli svojima, ali i kako bi zaradili i po povratku sagradili kuće, autosalone, otvorili neki obrt i započeli samostalni posao, ovdje u Hrvatskoj. Gotovo jednako kao i brojni Filipinci ili Nepalci, koji su trenutno na radu u Hrvatskoj. Novi odlasci današnjih mladih Hrvata nisu pečalbe već iseljavanje. Iseljavanje, uglavnom obrazovanih ljudi sa svojim mladim obiteljima. Karta u jednom smjeru i novi život tamo gdje od svog rada, bez veza i vezica, napreduju u poslu prema vlastitim sposobnostima. Tamo školuju svoju djecu, koja će s vremenom jedva sricati koju hrvatsku riječ. Doći će oni na godišnji odmor koji si mogu priuštiti u svojoj, srcu im dragoj Hrvatskoj, i opet se vratiti natrag, u svoju novu domovinu. Osim svih drugih, ne malih pogodnosti, svaki od njih posebno će naglasiti poštovanje i način ophođenja, koji njihovi tamošnji poslodavci imaju prema njima. Nikad i nikom ne pada na pamet povisiti glas ili se bahato ponašati prema podređenom. Radi li se doista tu samo o civilizacijskim razlikama?

zvoja drugih djelatnosti. Kao što plodno Konavosko polje i dalje ne služi ozbiljnom i planskom razvoju ekološke poljoprivrede, koja osigurava sigurne i isplative plasmane na tržište. Priče o poslovnoj zoni i dalje su ostale na pričama umjesto ozbiljnih ulaganja i novih tehnoloških rješenja i zapošljavanja obrazovanih mladih naraštaja. Sve samo puke tlapnje o razvoju IT tehnologija i/ili meke za digitalne nomade.

N ema veze, sezona se zahuktava i nasreću nemate vremena za gledanje promidžbenih spotova. Mislila sam kako je onaj prvi Grmojin, napravljen kao da je iz devedesetih godina izuzetak, ali sad nam je i Peđa pokazao spot jednako loš i nekreativan. Majko moja, kraj toliko digitalnih i marketinških mladih kreativaca, hoće li barem jedan jedini spot biti napravljen za 21. stoljeće? Ili su naši političari uvjereni kako je retro in i u politici? Ima li tu ikog sa suvislom i kreativnom idejom ili je osnovna ideja i dalje, nema novo, samo deri po starom? Eto vas.

Brave se otključavaju, kreveti namještaju, kuhinje pripremaju – na dobro nam došla sezona!

Uskršnji vikend u Dubrovniku i početak ljetnog reda letenja u Zračnoj luci Ruđer

Bošković označio je i početak predsezone, uvertiru u još jedno turističko ljeto

Prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika, u Dubrovniku je u prva tri mjeseca ove godine ostvareno više od 73 tisuće dolazaka i više od 161 tisuće noćenja. Te brojke označavaju i povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pa je tako 1 posto više dolazaka, odnosno 7 posto više noćenja ostvareno u ovoj godini.

Ana Hrnić iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika kaže – rezultati do sada su u skladu s očekivanjima, a očekuju i uspješan nastavak predsezone i ljetne sezone.

„Sukladno najavama hotelijera, očekuje nas uspješna sezona. Osim toga, prema informacijama Zračne luke Ruđer Bošković, samo ovaj tjedan najavljeno je preko 70 letova, što je za Dubrovnik kao avio destinaciju izuzetno važno. Kroz sezonu ćemo biti povezani s više od 75 destinacija, a ako sudimo prema dosadašnjem bookingu, ispred nas je uspješna sezona“ izjavila je.

„Trudimo se u vremenu pred i posezone organizirati što više vlastitih manifestacija, ali i podržati razne manifestacije koje organiziraju poduzetnici. Tako imamo proljetni gurmanski tjedan, gastro manifestaciju u organizaciji Turističke zajednice i dubrovačkih ugostitelja u kojoj sudjeluje 19 restorana s kreativnim i maštovitim menijima. Vjerujemo da će i tu biti dobar odaziv, a nakon toga slijedi Dubrovnik Flower Market, različiti koncerti u travnju, sportske manifestacije i slično. U svakom slučaju – u gradu je živo“, zaključila je.

STRANCI PREDNJAČE I VOLE HOTELE

Dubrovnik je u prva tri mjeseca posjetilo preko 18 tisuća Hrvata i ostvarili su 40 tisuća noćenja, ali ipak su brojni bili stranci. Strani turisti su ostvarili više od 55 tisuća dolazaka i 120 tisuća noćenja.

Većina gostiju odsjedala je u hotelima gdje je zabilježeno više od 119 tisuća noćenja, dok su u privatnom smještaju brojke skromnije –24 tisuće noćenja.

OŽUJAK U GRADU

Što se tiče brojki iz ožujka, ostvareno je 43 tisuće dolazaka i 89 tisuća noćenja, što pred -

Ana Hrnić iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika kaže – rezultati do sada su u skladu s očekivanjima, a očekuju i uspješan nastavak predsezone i ljetne sezone.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Grad se probudio iz zimskog sna, većina ugostiteljskih objekata je svoja vrata otvorila

stavlja tri posto više noćenja, i šest posto manje dolazaka u odnosu na isti mjesec lani. Domaći gosti su kroz ožujak ostvarili nešto više od sedam tisuća dolazaka, te 15 tisuća noćenja, a strani gosti oko 36 tisuća dolazaka i 73 tisuće noćenja.

I u ožujku je najveći broj turista odsjedao u hotelima, njih 36 tisuća, dok je u privatnom smještaju odsjelo nešto više od 4 tisuće gostiju.

Uskrs je u Dubrovniku provelo 6314 turista

od kojih su najbrojniji bili gosti iz Ujedinjenog

Kraljevstva, a slijede Hrvati, Nijemci, Amerikanci, Francuzi, Španjolci…

HOĆE LI PADATI REKORDI?

Drugog dana travnja Ryanair je otvorio svoju novu bazu u Zračnoj luci Ruđer Bošković i započeo s operacijama s dva zrakoplova Boeing 8-200 ‘Gamechanger’. Ryanair će letjeti na 19 ruta koje uključuju i 10 novih ruta prema većim europskim gradovima poput Bergama, Barija, Pariza, Osla... Očekuje se i kako će irski avioprijevoznik dovesti dodatan broj turista Dubrovniku s obzirom na povoljnije cijene koje nudi u odnosu na konkurenciju. „Sada je ispred nas izazovna sezona koja će vjerojatno biti i rekordna, a čeka nas velik posao. Ovo partnerstvo Ryanaira i naše Zračne luke rezultirat će boljom povezanošću, većim brojem letova u ljetnoj sezoni i toliko željenim zimskim rutama, povezujući Dubrovnik s europskim destinacijama. Zračna luka Ruđer Bošković bit će bolje povezana nego ikad, a dalje će razvijati Dubrovnik kao turističku i city break destinaciju“, poručio je direktor Zračne luke Ruđer Bošković, Viktor Šober. U neformalnim razgovorima s turističkim djelatnicima osjeća se optimizam. Dapače, većina njih se slaže sa Šoberom i tvrdi kako će ovo biti godina novih rekorda.

U neformalnim razgovorima s turističkim djelatnicima osjeća se optimizam. Dapače, većina njih tvrdi kako će ovo biti godina novih rekorda.

Velik broj turističkih djelatnika očekuje godinu u kojoj će padati rekordi

Iza nas je uspješan uskrsni vikend

Trend na tržištu

Samo do kraja ožujka preko 1000 zahtjeva više za radne dozvole

Hrvatska je sve privlačnija stranim državljanima kao mjesto za rad i život. Redovi ispred Policije postali svakodnevica

U Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, sve je više stranih radnika. Čak i oni koji su nekako uspjeli propustiti silne vijesti o strancima koji rade u Lijepoj našoj, o njihovim pravima, smještaju, prilagodbi i slično, mogu primijetiti kako ove naše nove sugrađane sve češće susrećemo na ulicama, u trgovinama, na gradilištima, u ugostiteljskim objektima. Bilo da se radi o poštaru, konobaru ili radnici u pekari, svima je jednaka želja i cilj pri dolasku ovdje: zaraditi novac i omogućiti sebi dostojanstven život.

U Hrvatskoj je do prije desetak godina glavna tema u svim političkim kampanjama, poput ove koja je u tijeku, bila upravo nezaposlenost. Od zemlje s nedostatkom radnih mjesta postali smo zemlja u kojoj nedostaje tisuće radnika i kojima je upravo Hrvatska novi dom u kojem mogu naći sreću i prosperitet. Teško je to razumljivo prosječnom Hrvatu koji po ovom standardu spaja kraj s krajem pa se pita zašto stranci od svih država na svijetu biraju baš ovu zemlju, kojom oni sami nisu prezadovoljni, ali je očito kako razlog itekako postoji. Bilo da se radi o plaćama koje su veće, osiguranom smještaju, boljim uvjetima rada ili nečemu skroz desetom – toliki broj ljudi sigurno svoje mjesto boravka i rada ne bira „naslijepo“, radeći „eci, peci, pec“ prstom iznad karte, već dolaze zbog dobre ponude ili preporuke onih koji su u Hrvatskoj već stekli radno iskustvo. Ne može se reći da interesa nije bilo i prije, ali činjenica je da on i dalje rapidno raste, pa se od uobičajenih „zemalja radničke sreće“, kao što su primjerice Njemačka i Irska, lagano odustaje, a okreće se prema Hrvatskoj. Tako je u medijima sredinom ožujka odjeknula vijest kako

je broj radnih dozvola „probio plafon“, odnosno da ih je u samo dva mjeseca izdano 46 posto više, točnije njih 43 tisuće.

BROJKE SVE VEĆE

A prelio se taj rast i na našu županiju. Nije to bilo teško ni zaključiti ako ste se proteklih mjeseci zatekli ispred zgrade Policijske uprave. Red onih koji su došli predati zahtjev za radnu dozvolu počne se formirati puno prije nego što se vrata uopće otvore, a tijekom cijelog jutra. A velik broj ljudi. osobe, različite dobi, spola, ali i nacionalnosti, strpljivo čekaju ispred vrata i dijele svoje priče.

Brojke podržavaju teoriju o porastu izdanih zahtjeva i na našem području. Kako su za Dubrovački dnevnik odgovorili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u razdoblju od 1. siječnja do 29. ožujka, izdano je 3743 dozvola za boravak i rad, što predstavlja porast od preko 1000 dozvola u usporedbi s brojem izdanih dozvola u istom periodu prošle godine, točnije do 31. ožujka, kad ih je bilo 2380.

A kad se prisjetimo da sezona tek treba početi, jasno je da su te brojke tek – početne. Primjerice, prošle godine, u periodu od 1. travnja do 31. kolovoza izdano je 5359 dozvola za boravak i rad, a s obzirom na trend rasta, vjerojatno će i taj broj u narednom periodu biti premašen za tisuću, dvije, a možda i više… A kome Dubrovnik predstavlja neko bolje mjesto i nadu za, ako ništa, bolju zaradu, govore podaci o tome kojim je državljanima izdano najviše dozvola za boravak i rad. Riječ je o državljanima Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Nepala, Srbije, Filipina, Indije i Bangladeša.

Ne može se reći da interesa nije bilo i prije, ali činjenica je da on i dalje rapidno raste, pa se od uobičajenih „zemalja radničke sreće“, kao što su primjerice Njemačka i Irska, lagano odustaje, a okreće se prema Hrvatskoj. Tako je u medijima sredinom ožujka odjeknula vijest kako je broj radnih dozvola „probio plafon“, odnosno da ih je u samo dva mjeseca izdano 46 posto više, točnije njih 43 tisuće.

Piše Ivana Smilović

RADNICI DEFICITARNIH

ZANIMANJA UVIJEK

DOBRODOŠLI

No za dobitak radne dozvole, odnosno dozvole za život i rad, treba proći i proceduru. Svoju ulogu u tome ima i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima iz 2021. godine propisan je novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja. Za razliku od prije, kad je Vlada određivala kvotu dozvola, poslodavci se sada moraju obratiti HZZO-u, koji provodi test tržišta rada, odnosno pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada. Ako ima domaćih radnika s odgovarajućim kvalifikacijama, znanjima, vještinama i iskustvom koji će popuniti to radno mjesto, ništa od dozvole. No, ne uvijek. Test tržišta rada tako se ne traži u slučaju produljenja dozvole za istog poslodavca i državljanina treće zemlje, kao ni u sektorima poljoprivrede, šumarstva, ugostiteljstva i turizma do 90 dana tijekom kalendarske godine, kao i u slučaju dozvola koje se izdaju sukladno članku 110. Zakona (ključno osoblje u trgovačkim društvima, EU plava karta, osobe premještene unutar društva i slično).

A tu su i deficitarna zanimanja, za koja se također ne provodi test. Lista takvih zanimanja je

poprilično dugačka i varira od županije do županije. U cijeloj Hrvatskoj nedostaje, primjerice zidara, tesara, armirača, slastičara, pekara, klesara, stolara… Konobara i kuhara nedostaje u dijelu županija, pa tako i u našoj, isto kao i sobara, čistača, pomoćnih kuhara i konobara, ali i vozača autobusa. U periodu od 1. svibnja do 30. rujna u Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji u deficitarna zanimanja pripadaju i prodavači.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno Područnog ureda Dubrovnik, podijelili su podatak kako je u periodu od 1. siječnja do 29. veljače zatraženo 3037 mišljenja za dozvolu i rad stranih državljana, od čega je pozitivno riješeno njih 965. Izdanih dozvola za rad i boravak bilo je 1752. Od najčešćih zanimanja za koja se dobilo pozitivno mišljenje su čistačica, sobarica, pomoćni kuhar, kuhar, pomoćni konobar, konobar, radnik visokogradnje, zidar, tesar, armirač… Vlada je predstavila i izmjene i dopune Zakona o strancima, no prošli saziv Hrvatskog sabora „nije stigao“ o tome raspraviti, a oporba je jasno progovarala protiv nekih njegovih stavki. Tako je to ostao „problem“ koji će se rješavati nakon izbora.

U Hrvatskoj je do prije desetak godina glavna tema u svim političkim kampanjama, poput ove koja je u tijeku, bila upravo nezaposlenost. Od zemlje s nedostatkom radnih mjesta postali smo zemlja u kojoj nedostaje tisuće radnika i kojima je upravo Hrvatska novi dom u kojem mogu naći sreću i prosperitet.

PREDSTAVLJENA LISTA BR. 7 ZA X. IZBORNU JEDINICU

‘’Povećali smo plaće, mirovine i minimalac, Dubrovniku osigurali

20 milijuna eura , otocima još osam’’

U Splitu su predstavljeni kandidati

HDZ-a na listi za X. izbornu jedinicu

Predstavljanje kandidata HDZ-ove liste, liste br. 7 za X. izbornu jedinicu na parlamentarnim izborima, održano je ovog tjedna u Splitu. HDZ-ova lista izgleda ovako: 1.

„Dok drugi govore, mi realiziramo, uvijek smo korak ispred njih i uvijek imamo odgovor na sve izazove“, izjavio je podsjetivši kako je oporba u krizama govorila kako ‘ćemo završiti s 400 tisuća nezaposlenih’. „Ne samo da se to nije ostvarilo nego Hrvatska nikad nije bila bolja i uređenija. Danas je život u Hrvatskoj bolji, a prošli smo kroz brojne krize“, izjavio je dodavši kako je danas nikad manje nezaposlenih, nikad više zaposlenih, kako su plaće i mirovine narasle za 60 posto, a minimalna plaća za 104 posto.

‘ NIJE HRVATSKA JAKA KOLIKO JE JAK

ZAGREB , NEGO I CAVTAT ’

Bačić je kazao kako je X. izborna jedinica u svim izbornim ciklusima bila uvijek udarna. „Uvjeren sam kako ćemo taj sjajan rezultat postići i 17. travnja“, izjavio je te zahvalio svim članovima i članicama HDZ-a u DNŽ , a posebno Blažu Pezu, predsjedniku ŽO HDZ-a, što rade za Hrvatsku.

Spomenuo je izgradnju Pelješkog mosta, spajanje gradova u automrežu, brze ceste... „Nije Hrvatska jaka koliko je jak Zagreb, nego koliko je jak Imotski, Cavtat ili Ilok“, izjavio je dodavši kako je osigurano 20 milijuna eura za Dubrovnik te osam milijuna za otoke DNŽ . Boban je izjavio kako ga fascinira ravnomjeran razvoj Hrvatske. „Kao gradonačelnik Solina, u četiri godine vladavine SDP -a, u grad je samo jednom pod okriljem noći došao tadašnji ministar Zmajlović. Samo u Splitu projekti koje provodi Vlada su lučka, obala, centar

foto Ivo Čagalj/PIXSELL

kompetencije, nadogradnja medicinske škole... Neovisno o tome tko je na lokalnoj razini, ova Vlada prepoznaje potrebe građana“, izjavio je te poslao poruku oporbi: nema rastavljanja nego spajanja - i HDZ , i Hrvatska. Šuta je kazao kako je Split postao ‘grad duhova’ te čestitao Dubrovniku na razvoju, dodavši kako je trenutno ispred Splita. Kako kaže, cilj mu je da Split bude prvi grad te kako će posebnu pažnju posvetiti na stambenu politiku i rješavanje problema mladih.

‘IZ KRIZA SMO IZAŠLI SNAŽNIJI’ Franković je kazao kako je sve ono što je HDZ prije četiri godine obećao, to i napravio te podsjetio kako je to razdoblje bilo izazovno. „Izašli smo iz vremena problema snažniji, mudriji, jači nego ikad prije. Svjesniji smo kakvi izazovi mogu biti ispred nas i kako ih savladati. Vlada Andreja Plenkovića je pokazala da zna kako raditi kad je teško. Pričati o našim političkim suparnicima bi bilo nepriklad -

no jer niti program imaju niti mogu o tome govoriti. Mi dolazimo s vizijom Hrvatske kao decentralizirane zemlje. Zato Hrvatskoj nisu potrebne isprazne priče“, izjavio je Franković. Krstulović Opara je izjavio kako Vlada Andreja Plenkovića gradi tehnološki centar u Splitu, a ne Puljak. „Ta populistička ekipa dijeli, a mi smo donijeli cijeli niz suverenističkih mjera i pokazali smo kako se voli domovina. Populisti nam neće pomoći. Ekipa iz Mosta i Domovinskog pokreta nam govori da nismo dovoljno domoljubi, a njihovi čelnici nisu glasali za Zakon o hrvatskom jeziku. Takvi ne mogu proći“, izjavio je Krstulović Opara kritizirajući oporbu.

Vučković je kazala kako je uvijek čast biti na listi za X. izbornu jedinicu. „Jedina je ovo stranka koja fokusirano ostvaruje sve strateške ciljeve. Jedina je stranka koja se pokazuje i dokazuje u proteklim godinama, jedina stranka koja se mogla nositi sa svjetskom pandemijom, mogla rješavati pitanje energet-

„Ne samo da se to nije ostvarilo nego Hrvatska nikad nije bila bolja i uređenija. Danas je život u Hrvatskoj bolji, a prošli smo kroz brojne krize“, izjavio je Bačić dodavši kako je danas nikad manje nezaposlenih, nikad više zaposlenih, kako su plaće i mirovine narasle za 60 posto, a minimalna plaća za 104 posto

Branko Bačić: “Dok drugi govore, mi realiziramo, uvijek smo korak ispred njih i uvijek imamo odgovore za sve izazove’’

petak, 5. travnja 2024. Dubrovački

skih kriza, obnoviti sva poljoprivredna gospodarstva na Banovini nakon potresa, javnu infrastrukturu, objekte...“, izjavila je Vučković

te naglasila napore oko ribarstva i poljoprivrede u vidu ulaganja u infrastrukturu te najavila natječaje za poljoprivrednike.

Marija Vučković

Damir Krstičević

„Izašli smo iz vremena problema snažniji, mudriji, jači nego ikad prije. Svjesniji smo kakvi izazovi mogu biti ispred nas i kako ih savladati. Vlada Andreja Plenkovića je pokazala da zna kako raditi kad je teško. Pričati o našim političkim suparnicima bi bilo neprikladno jer niti program imaju niti mogu o tome govoriti. Mi dolazimo s vizijom Hrvatske kao decentralizirane zemlje. Zato Hrvatskoj nisu potrebne isprazne priče“, izjavio je Franković

Baričić je kazala kako se u Saboru zalagala za otočane u trenutku donošenja zakona o pomorskom dobru i lukama, ali i naglasila napore oko borbe protiv nasilja nad ženama. „Ja sam glas, tu sam zbog svojih otočana, svih građana Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske“, izjavila je. Šošić je kazao kako će se u Saboru zalagati za prometnu infrastrukturu grada Splita te snažnu demografsku revitalizaciju.

‘METKOVIĆ JEDINI IMA REALIZIRANU

SORTIRNICU I KOMPOSTANU’

Milan, gradonačelnik Metkovića, istaknuo je projekte u gradu. „Posebno sam ponosan na dva projekta – sortirnica i kompostana. Metković je jedini grad koji ima realizirane te projekte“, izjavio je.

Budalić je kazao kako je ponosan što je dio tima, a kako mu je posebna čast što je s njim i njegov zapovjednik Krstičević. „Nekad smo u ratu branili domovinu, a danas radimo na dobrobit naše domovine“, kazao je te se prisjetio deblokade Dubrovnika.

„Nabavljamo borbene zrakoplove, a upravo uz pomoć borbenih zrakoplova i tada smo uspjeli deblokirati Dubrovnik, a kasnije i cijelu našu zemlju“, izjavio je. Brkan, gradonačelnik Makarske, govorio je

o turizmu. „Nije to došlo preko noći ni samo od sebe, Vlada je stvorila preduvjete za turizam. Voljeli bismo da se takve stvari događaju i dalje“, kazao je te poručio biračima da je ‘ HDZ stranka koja je stvorila Hrvatsku’ i da ‘ne padaju na šarene laže’.   Mužinić Bikić je izrazila zadovoljstvo napretkom osnovnoškolskog sustava, kao ravnateljica u osnovnim školama u Dalmaciji. „Djela, a ne riječi, to je politika koju vodim kao gradonačelnik na Visu“, izjavio je Radica te pobrojao ulaganja na otoku Visu.

„Sve su ovo dokazani ljudi, dokazane osobe koje imaju iskustvo, znanje, sposobnost i oni su jamac da će se naša Dalmacija i dalje razvijati, da će rasti plaće i mirovine, da će naš turizam napredovati i da ćemo razvijati naše poduzetništvo“, izjavio je Krstičević te naglasio ulaganja u vojsku i policiju.

„Za 20-ak dana će avion Rafal doći u Hrvatsku i bit će jamac mira i sigurnosti Hrvatske zauvijek. Nabavili smo i helikoptere Crni jastreb, uložili u kopnenu vojsku, vratili smo hrvatsku vojsku u Sinj, Broce, Pulu, Vukovar, Varaždin... Ulagali smo u ljude, u hrvatskog vojnika jer je vojnik najvažniji dio obrambenog sustava, povećali smo plaće vojnicima i policajcima, poštujemo hrvatske branitelje“, izjavio je.

Mato Franković

Srđevci i Možemo! predstavili listu i program, u fokusu otoci, ali i zdravstvo

Nositelj liste u X. izbornoj jedinici je Đuro Capor, a ne predstavljanje je stigla i Sandra Benčić

Stranke Srđ je Grad i Možemo! organizirale su u srijedu konferenciju za medije na Srđu, odnosno na platou pred ulazom tvrđave Imperijal, na kojoj su predstavljene kandidacijske liste koalicije u desetoj izbornoj jedinici, kao i izborni program. Nositelj liste je Đuro Capor.

“ S nama su ljudi koji će predstavljati interese ljudi u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na našim otocima. Radi se o ljudima koji su prekaljeni borci za javno dobro i koji su u svojim gradskim vijećima, županijskim skupštinama godinama se zalagali za sve ono što je interes naših lokalnih zajednica. Na isti način kao što smo mi već 18 godina u borbi za Srđ izdržali i pobijedili u svim pravnim postupcima, arbitražama, također ćemo interese ljudi braniti, štititi, promovirati u Hrvatskom saboru. Želim ukazati na još jedan aspekt našeg programa, a to je da ćemo se baviti ne samo urbanim aglomeracijama već ćemo posebnu pažnju iskazati brizi za ruralna područja, naše otoke. Upravo u otocima vidimo priliku da se razviju u samoodržive zajednice s kvalitetom života koja će privlačiti i liječnike i profesore, sve one deficitarne struke koje pogotovo na otocima, ali

i na našoj obali nedostaju”, kazao je Capor. U Dubrovnik je ovom prilikom stigla i Sandra Benčić. “Htjela bih naglasiti jedan aspekt programa koji smatram da je ključan za obje županije, a posebno za otoke. To je naš program za zdravstvo. Svima je jasno da imamo ozbiljan problem s nedostatkom liječnika, s ogromnim listama čekanja i s izuzetnom lošom perspektivom, kako za primarnu, tako i za druge dijelove zdravstvene zaštite upravo u ovim županijama. Sve je teže dobiti liječnika primarne zdravstvene zaštite, o specijalizantima da ne govorim, u  ova područja. Ono što smo u programu zadali jest da je primarna zdravstvena zaštita ono što ćemo najviše sada jačati. Da se vraćamo postavkama Andrije Štampara o tome da su domovi zdravlja ključna mjesta gdje se prima osnovna zdravstvena zaštita. Da ćemo domove zdravlja proširivati i infrastrukturno jačati, u smislu opreme te da mijenjamo sustav plaća za liječnike obiteljske medicine, kako bi te plaće bile na jednakoj razini atraktivnosti onih koje su bolnicama, kako bi potakli zapravo najbolje da idu u obiteljsku medicinu koja mora postati ono što je i zamišljeno, a to je osnova čitavog zdravstvenog sustava. Što se tiče liječnika u svim

granama, ono što smo mi predložili i što ćemo definitivno napraviti, osim adekvatnog plaćanja, jest stimuliranje liječnika da rješavaju liste čekanja u javnozdravstvenom sustavu tako što ćemo im ponuditi atraktivne kompenzacije”, kazala je Benčić i dodala da se planiraju i paketi za liječnike u područjima gdje su deficitarni, koji će uključivati i rješenje stambenog pitanja, kao i druge pogodnosti, zbog kojih će željeti doći raditi u Dubrovnik, ruralna područja županije, a i na otoke.

“Ono što također želimo naglasiti jest da smo napravili plan prehrambene samodostatnosti Hrvatske i to je važno za županije koje su turističke. Naime, prema istraživanju koje je provedeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 70 posto prihoda od turizma nama odmah odlazi van, u druge države. Zbog uvoza. To želimo okrenuti na način da ćemo jačati poljoprivrednu proizvodnju, ali i prehrambenu industriju, povezivati je s turističkim sektorom, ali i s javnim, da bi zapravo taj novac koji dobivamo od turizma ostajao u Hrvatskoj”, kazala je Benčić i dodala da najveći dio prihoda odlazi van, a okolišne i druge štete ostaju, poput visokih cijena stanova i otpada.

POLITIKA

Radovi na preuređenju i opremanju Spomen sobe

poginulih dubrovačkih branitelja u Sponzi u završnoj fazi

Radovi na preuređenju i opremanju Spomen sobe poginulih dubrovačkih branitelja u palači Sponza ulaze u završnu fazu. Spomen soba preuređuje se na način da na dostojan način komemorira izgubljene živote hrabrih dubrovačkih branitelja te da obuhvati cjelovitu priču ratnog stradanja Grada i njegovih stanovnika, a prema arhitektonskom projektu autorice Nikoline Jelavić Mitrović, dizajnerice interijera, autorice nagrađivanih muzejskih postava i izložbi.

Izveden je sloj podne obloge od čeličnog lima s prikazom Dubrovnika i naznačenim agresorskim pogocima. Na središnjem dijelu sobe ugrađene su tri stijene koje su izrađene od bronce i povezane čeličnim gredama. Na stijenama su ugrađeni limovi s imenima branitelja te se na njih ugrađuju drvene pločice s fotografijama branitelja i kratkim biografskim tekstovima. Na lim se ugrađuje i satinirano staklo iza kojeg se nalazi svjetiljka koja podsjeća na svjetlost svijeće. Na svakoj stijeni se nalazi 60 pozicija za

branitelje sa 180 pozicija na sve tri stijene. Ukupno je prikazano 160 poginulih dubrovačkih branitelja s reguliranim statusom pri Ministarstvu branitelja Republike Hrvatske, a 20 je praznih pozicija za eventualne nadopune u budućnosti. Također, izvode se zapadna i istočna zidna obloga od ploča patiniranog brončanog lima za interaktivni video zid s fotografijama i biografijama branitelja, informacijama o Domovinskom ratu, razaranju i o obnovi Grada, filmovima te animacijom.

Provedene su sve potrebne instalacije, a planiran je i početak ugradnje rasvjete i multimedijske opreme. Soba je prilagođena za osobe s invaliditetom, za gluhe, nagluhe i slijepe odnosno slabovidne sobe. Sukladno ugovorenom roku, očekivani završetak radova na uređenju Spomen sobe je prva polovica travnja. Uređenje spomen sobe podudara se i s dvadesetom godišnjicom otvaranja Spomen sobe u današnjem prostoru unutar palače Sponza.

Sastanak gradonačelnika s opskrbljivačima ususret sezoni

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je prošlog tjedna sastanak s predstavnicima dobavljača koji obavljaju uslugu dostave restoranima i ostalim poslovnim subjektima u povijesnoj jezgri, kao priprema za predstojeću sezonu.

Usuglašeno je kako su prošlogodišnje mjere dobro funkcionirale te će se po istom principu raditi i ovu sezonu. Tako će dostavna vozila moći ulaziti u povijesnu jezgru prema operativnom planu, odnosno točnom vremenskom rasporedu, kako bi se smanjio istovremeni broj vozila na Stradunu.

Gradonačelnik je najavio i kako Sanitatu uskoro stižu nova elektrovučna vozila, čime će se povećati mogućnost brže i kvalitetnije opskrbe povijesne jezgre. Podsjetio je i kako je Odlukom o komunalnom redu od prošle godine na snazi zabrana korištenja paletara s ciljem smanjenja buke i očuvanja kulturne baštine, odnosno omogućeno je korištenje vozila samo s napumpanim gumama. Dio ovih mjera donesen je nastavno na iskazane potrebe stanovnika na zboru građana Gradskog kotara Grad.

Komemoracija u Memorijalnoj

kući Rona Browna uz 28. obljetnicu tragedije

U Memorijalnoj kući Ronald Brown u srijedu je održana komemoracija, u povodu obilježavanja 28 godina od tragične nesreće američkog vojnog zrakoplova nadomak Dubrovnika. U knjigu žalosti riječi sjećanja upisali su veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Nathalie Rayes, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, izaslanik ministra obrane voditelj Područnog odsjeka za poslove obrane Dubrovnik Ante Damić, Mario Curić u ime Općine Konavle i Viktor Šober, direktor Zračne luke Ruđer Bošković - Dubrovnik.

Tog 3. travnja 1996. tadašnji ministar trgovine SAD -a Ronald Brown, koji je boravio u službenoj trgovačkoj misiji u Hrvatskoj, zajedno s još 34 osobe stradao je u zrakoplovnoj nesreći kada se Boeing američkih zračnih snaga srušio na području brda Sv. Ivan, na prilazu dubrovačkoj zračnoj luci. ‘’Danas razmišljamo o njima i njihovoj misiji koja je bila donijeti nadu Hrvatskoj u trenutku oporavka od brutalnog rata. Danas smo ponovno ovdje s tim principima i radimo zajedno za prosperitet. Rekla bih da Hrvatska i

SAD nisu samo saveznici već prijatelji. Misiju Ronalda Browna nastavljamo i danas stoga želim zahvaliti svima koji čuvaju uspomenu na američkog heroja. Ovdje smo u čast njegove ostavštine’’, kazala je u današnjoj prigodi veleposlanica Rayes. Prigodne riječi uputio je i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić ističući kako je Ron Brown bio u plemenitoj misiji.

‘’Prisjećamo se njihove žrtve i činjenice i da su te 1996. nosili svjetlo nade u Hrvatsku, posebno u naš grad koji se tek trebao oporaviti od svih ratnih strahota. Nažalost, sudbina je htjela drukčije, izgubljeni su ljudski životi. Međutim, suradnja između SAD -a i Hrvatske se nije zaustavila već se nastavila i s vremenom rasla. Danas možemo jasno reći kako su dvije zemlje snažni partneri’’, kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Nakon komemoracije u Dubrovniku članovi delegacije, među kojima i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić te pročelnice Upravnog odjela za europske fondove Martina Skopljaković, na brdu sv. Ivan u Konavlima položili su vijence i svijeće na mjestu nesreće.

U sve autobuse Libertasa na gradskim i prigradskim linijama uvedena usluga bezgotovinskog plaćanja

U potpunosti je završena implementacija bezgotovinskog kartičnog plaćanja u cjelovitom sustavu javnog gradskog prijevoza, a da nova usluga besprijekorno funkcionira uvjerio se i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković na liniji 1A. Bezgotovinsko plaćanje od 26. ožujka omogućeno je na svim Libertasovim prigradskim linijama, a od srijede, 3. travnja usluga je dostupna i na svim linijama u gradskom javnom prijevozu čime će se značajno ubrzati proces ulaska ljudi u vozila i rasteretiti vozači pri naplati.

Društvo Libertas Dubrovnik d.o.o. također kontinuirano provodi implementaciju audio vizualnih najava stanica u svoje autobuse, a sve navedeno izravno utječe na postizanje bolje i kvalitetnije usluge u javnom gradskom prijevozu.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako će uvođenjem zone posebnog prometnog režima javni gradski prijevoz biti okosnica budućeg prijevoza oko povijesne jezgre te da su poslovne inovacije i ulaganja u vozni park kontinuirana. Podsjetio je kako je javni gradski prijevoz trenutno besplatan za preko 70 posto korisnika, ali i da je krajnji cilj ove gradske uprave omogućiti da se postupno svi građani Grada Dubrovnika u javnom prijevozu voze besplatno.

Direktor Libertasa Franko Mekišić kazao je kako je javni gradski prijevoznik spreman za novu turističku sezonu. Najavio je nastavak obnove voznog parka pa će tako do kraja travnja stići osam novih vozila, od toga pet vozila već do kraja ovog tjedna.

‘’S

Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda i predsjednik županijskog HNS-a

Frankovićem sam u kontaktu, Dubrovnik nam je svima na prvom mjestu, zato su i realizirani povijesni projekti’’

Valentin Dujmović već sedmu godinu zaredom zamjenik je generalnog direktora Hrvatskih voda i izvršni direktor Hrvatskih voda za jadranski sliv. Predsjednik je županijske organizacije HNS-a, a na lokalnim izborima 2017. godine bio je kandidat za gradonačelnika u drugom krugu. U Hrvatske vode došao je s pozicije predsjednika uprave Vodovoda Dubrovnik. Po struci je magistar znanosti o okolišu.

Već ste sedmu godinu na visokoj funkciji u Hrvatskim vodama. Kako danas gledate na svoj početak, jesu li godine donijele određeno iskustvo?

Pristojno sam ušao u taj sustav, koji je ogroman i iznimno je velika odgovornost za cijelu državu u smislu obrane od poplava. Treba vremena za određene stvari, ali danas mogu reći kako prilično suvereno vladam materijom. Kad pogledaš sebe na početku, bez obzira na to što si došao iz tog sektora, uvijek ima novih izazova koje treba savladati. Moram istaknuti tim ljudi s kojima radim, Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, vrhunski je stručnjak i cijeli život je u tome. Nisam naišao na nekoga u državi tko mu može parirati u znanju i iskustvu. Vidjeli ste nedavno kako su se uspješno pokazale ‘’montažne barijere’’ u situacijama obrane od poplava, za to zasluge treba prepisati njemu koji je to primijenio u Hrvatskoj i što je to bila pozitivna vijest u cijeloj državi. Bilo je situacija na terenu u kojima je uspio spasiti stvar, kad bi voda toliko prijetila kućama da se već odustajalo od bilo kakvih pokušaja obrane, ali na kraju bi ishod bio pozitivan, upravo zato što on ima ogromno iskustvo. Davor Vukmirić treći je kolega u upravi, a zadužen je za Dunavski sliv. Nas trojica funkcioniramo jako dobro.

‘’SVUGDJE SE KOPA I GRADI’’

Kako Dubrovačko – neretvanska županija stoji u odnosu na investicije Hrvatskih voda?

Mi smo u nekoliko godina s 3 milijarde došli na gotovo 7 milijardi kuna godišnjeg proračuna, samim time i investicija. Hrvatske vode nisu tvrtka kojoj je cilj stvarati višak u smislu dobiti, ako ostane višak prihoda, to je neuspjeh. Brojne su investicije u projek-

tima obrane od poplava diljem zemlje, kao i projekti jedinica lokalne samouprave, to je primjerice voda na Mljetu. Nakon niza problema na koje smo naišli i intenzivnog rada i tu smo priču završili. Svugdje se kopa i gradi.

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji u tijeku je 210 milijuna eura investicija, samo kroz projekte Hrvatskih voda. U to ne ulaze veliki projekti aglomeracije

Dubrovnik, Ploče i Metković koji sami iznose još milijardu i 600 milijuna kuna ili preko 200 milijuna eura. Tu su projekti uređenja kanala i potoka u svrhu obrane od poplava, manje intervencije za kanalizaciju kao što su Lopud, Šipan, vodoopskrba Doli, Zamaslina – Konštari, kao i bušotine u Blatu na Korčuli. To je jako zanimljivo, u Blatu imamo dvije bušotine kroz koje smo dobili 50 litara vode u sekundi, a s tom se količinom cijeli taj drugi dio otoka može ležerno opskrbiti vodom. Trenutno se voda pumpa s Pruda na Korčulu i Lastovo, što uključuje jako puno prepumpnih stanica, koje iziskuju veću potrošnju električne energije i ta voda mora biti skuplja. Kad se pronađe bušotina na otoku, to je uistinu bogatstvo. Vodu smo pronašli još u Putnikoviću, kao i u Trpnju još dvije bušotine kapaciteta 25 litara u sekundi. Za usporedbu, Trpanj u srcu sezone troši 13 litara vode u sekundi, a s ove dvije bušotine je samostalan i neovisan u vodoopskrbi. To je samo mali dio naših investicija u Županiji.

Znači, Hrvatske vode prolaze kroz intenzivno investicijsko razdoblje

Kad razgovaramo u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, koga god pitate, naša partnerska, licencirana društva, svi se slažu kako nikada nije bilo ovakvih investicija, ovo što se događa posljednjih godina od Neretve do Dubrovnika je baš ogromno.

‘’DUBROVNIK DOBIVA NOVE TEMELJE’’

S obzirom na poslovne aktivnosti, obilazite cijelu Hrvatsku. Kakve su usporedbe našeg područja u tom smislu s ostatkom države? Prije 4, 5 godina sam dao intervju za Slobodnu Dal-

S ovom investicijom od cca milijardu kuna Dubrovnik će dobiti moderan sustav odvodnje. Naravno, građanima će u nekim periodima biti teško, raskopat će se ulice, zaustavit će se promet, bit će problem s parkiranjem, ali to moramo napraviti. Sve je ispod zemlje, a bez tog sustava ne možemo uopće razmišljati o kvalitetnijem turizmu i ekološkoj održivosti, kao i o kvaliteti života domaćih ljudi uopće, a o napretku i širenju Grada da ne govorimo.

maciju i naslov je bio – ‘’Prekopat ćemo Dalmaciju’’. Netko me nedavno podsjetio na to, tako je i bilo, prekopali smo Dalmaciju. Split, Solin, Kaštela, Trogir, Sinj, Ploče, Metković, Dubrovnik… sve je raskopano. Grade se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, na Jadru se priprema uređaj za kondicioniranje vode, što je nešto slično kao naš pročistač u Dubrovniku, grade novi sustavi odvodnje…

Što se tiče Dubrovnika i velikog projekta aglomeracije, očekujem da ovih dana krenu i ove preostale javne nabave, većina je već ugovorena. Natječaj za pročistač otpadnih voda na Petci je u tijeku, cijeli Dubrovnik će što se tiče vodoopskrbe i odvodnje dobiti nove „temelje“, novi sustav, promijenit će se sve ono što dosad postoji. Znamo kakvih problema ima i dan danas, neprestano se događa se da se aktivira akcidentni ispust na Petci, to će sve postati prošlost.

SANIRANJE PETKE

Bilo je takvih događaja dok ste bili direktor Vodovoda. U jednom trenutku sanirano je veliko oštećenje u sustavu na Petci zbog čega su fekalije izlazile u more, svi se sjećaju tih dana. To je stari sustav koji je izgrađen 1985. godine ja mislim, a dokumentacija o njemu ne postoji jer se u tijeku gradnje projekt mijenjao. Doslovno su ronioci koje smo angažirali ulazili u te cijevi s kamerom i snimali stanje u samoj Petci kako bi se vidjelo gdje se

mogao dogoditi problem kako bismo ga mogli riješiti. Ja nisam mogao spavati tih dana, razmišljao sam o tim ljudima koji su to radili, ulazili u tu cijev kojom izlaze otpadne vode. Srećom, jedan kolega u Vodovodu je tada uočio na snimci što je mislio da bi mogao biti problem i tako se to tad riješilo.

Dobro, i tada je već bilo rečeno kako ta ‘’krpljenja’’ sustava nisu konkretno rješenje i da Dubrovnik jednostavno mora dobiti novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Petci i s projektom aglomeracije takva bi izlijevanja fekalija u more trebala biti prošlost. S ovom investicijom od cca milijardu kuna Dubrovnik će dobiti moderan sustav odvodnje. Naravno, građanima će u nekim periodima biti teško, raskopat će se ulice, zaustavit će se promet, bit će problem s parkiranjem, ali to moramo napraviti. Sve je ispod zemlje, a bez tog sustava ne možemo uopće razmišljati o kvalitetnijem turizmu i ekološkoj održivosti, kao i o kvaliteti života domaćih ljudi uopće, a o napretku i širenju Grada da ne govorimo.

Spominjali ste često i Malostonski zaljev?

Tako je, to je isto projekt na kojemu samostalno bar zasad rade Hrvatske Vode, sve smo financirali sami, to je projekt kojim se ja intenzivno bavim već sedam godina i sad smo napokon u fazi izrade projektne do-

U Dubrovačko – neretvanskoj

županiji u tijeku je 210 milijuna eura investicija, samo kroz projekte Hrvatskih voda. U to ne ulaze veliki projekti aglomeracije Dubrovnik, Ploče i Metković koji sami iznose još milijardu i 600 milijuna kuna ili preko 200 milijuna eura.

HNS će sigurno

sudjelovati na lokalnim izborima, a o tome ćemo još razgovarati. Sigurno neće netko drugi odlučivati kako ćemo se posložiti na izborima kao što je to bilo prije četiri godine.

kumentacije, građevinskih dozvola. Vjerujem da ćemo realizacijom ovog projekta cijevi sustava odvodnje „izvaditi“ iz Malostonskog zaljeva i na ovaj način dodatno zaštiti Zaljev, ali i uzgoj Malostonske kamenice. Plan je dograditi sustav i tako pokupiti i objekte koji danas nemaju javnu odvodnju odnosno kanalizaciju.

POLITIČKA ZAPOŠLJAVANJA

Percepcija je javnosti za sve državne tvrtke, pa tako i Hrvatske vode, kako su često samo poligon za zadovoljavanje političkih dogovora i uhljebljivanje. Koji je vaš stav o tome?

Tko preuzme odgovornost za upravljanje u gradovima ili državom, na određene funkcije imenuje svoje ljude. U Dubrovniku je to tako radila Dubravka Šuica, to je napravio Andro Vlahušić, a tako radi i Mato Franković, kao što bi i bilo tko drugi radio. Oni koji osvoje političku odgovornost za upravljanje, s određenih funkcija maknu one kojima ne vjeruju i stave one kojima vjeruju i onda za njih preuzimaju odgovornost. Računi se građanima polažu svake četiri godine na izborima.

Percepcija je da oni koji su tako ‘’uhljebljeni’’ ništa ne rade ili rade krivo, a za to dobiju plaću. Činjenica je da su u ovoj branši plaće u privatnom sektoru puno veće nego u javnom, iako se nešto tu sad malo promijenilo. Inženjeri sve češće bježe u privatni sektor zbog duplo bolje plaće, a ostaju oni koji ne mogu poći nigdje i nešto malo onih koji ne žele poći nigdje. Ako se taj trend nastavi, cijela lokalna i državna samouprava postat će upravo takva kakva je percepcija. Naravno da ima još mnogo kvalitetnih ljudi, ali u cijelom sustavu mora biti onih koji su nešto više sposobni, kao i onih koji su možda nešto manje, tako je svugdje, i u jednom razredu osnovne ili srednje škole imate učenike koji se lakše ili teže nose s gradivom.

Unatoč toj percepciji, jasno je kako svaki uspješni menadžer zapravo pokraj sebe želi što kvalitetni-

je ljude, kako bi njemu samome bilo lakše i kako bi se posao bolje napravio, to bi trebalo biti logično. Naravno, pogledajte što se dogodilo u Sloveniji prošlo ljeto, kada je cijela država poplutala. Cijeli taj isti vodni val je također došao nama i nije se dogodilo ništa. To je zato što su Hrvatske vode dobro odreagirale. Nekad nešto ne možemo, nekad je nešto nemoguće obraniti, neočekivano padnu ogromne količine kiše, primjerice. Nekad su se takve ekstremne situacije događale jednom u 10,15 godina, a sad to imamo gotovo svake godine. Uistinu se nešto događa s klimom i vremenom. Nisu to teorije zavjere, mi to vidimo iz naše pozicije jer nam se svake godine dogodi neko iznenađenje.

Ali, ima svakakvih situacija na terenu, na području Zadra je nekoliko kuća poplavljeno jer smo imali tužbu dva, tri vlasnika objekata koji nisu dali da napravimo zaštitni zid jer bi to njima zaklonilo pogled. Ja razumijem te ljude, ali kad se nešto tako dogodi, oni se sklone po strani, ne govore da su digli tužbe i tako ugrozili projekt i svoje domove, a građani prozivaju Hrvatske vode i jedinicu lokalne samouprave.

Koliko ste sudjelovali s pozicije u Hrvatskim vodama u projektima u Dubrovniku?

Što se tiče Grada Dubrovnika i pozicije u Vodovodu s koje sam došao, projekt aglomeracije se nastavio mojim dolaskom u Zagreb. Ljudi koji su preuzeli upravljanje Vodovodom su dolazili u Zagreb i rješavali dokumentaciju, ali sam ja bio uključen u to. Moja direktna odgovornost je bila priprema EU projekata, uz ostale redovne poslove, to je nešto na čemu sam radio, ne samo za projekte koji se tiču Dubrovnika, nego cijelog Jadranskog sliva.

S gradonačelnikom Frankovićem sam cijelo to vrijeme u kontaktu i dan danas se čujemo, ovisno o temama, kad je to potrebno, s jedne i s druge strane. Jedno smo vrijeme zbog projekta aglomeracije održavali tjedne sastanke zoom-om i to je trajalo više od godinu dana. Tada pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, Zrinka Raguž je bila na većini sastanaka, a mogu reći da je gradonačelnik Franković bio korektan i da se javno zahvalio prilikom potpisivanja ugovora za aglomeraciju.

PRLJAVA KAMPANJA

A bili ste nekad politički oponenti, kampanja je bila i prljava.

Ja bih rekao za samoga sebe, a vjerujem i on, kao i ljudi oko nas, da smo s vremenom sazreli, to je uobičajeni proces. Sigurno smo danas nešto malo pametniji. S današnje pozicije sigurno ima dosta stvari koje ne bih ponovio, a mislim da je tako i s druge strane. Kampanja se može voditi na brojne načine. Čuo sam nekidan bivšeg dubrovačkog biskupa Matu Uzinića koji je upravo to rekao, pokažite projekte, prekinite pljuvati jedni druge. Takvi napad i tračevi ionako budu zabava za narod, kruha i igara, ali meni se čini da kampanje treba voditi konstruktivnije. Treba jasno komunicirati što će se napraviti za ovaj grad. Nakon tog drugog kruga, našli smo zajedničku priču i zajedno smo nastavili raditi na projektu koji je temelj

S današnje pozicije sigurno ima dosta stvari koje ne bih ponovio, a mislim da je tako i s druge strane. Kampanja se može voditi na brojne načine. Čuo sam nekidan bivšeg dubrovačkog

biskupa Matu

Uzinića koji je upravo to rekao, pokažite projekte, prekinite pljuvati jedni druge.

Takvi napad i tračevi ionako budu zabava za narod, kruha i igara. Treba jasno komunicirati što će se napraviti za ovaj grad.

bilo kakvog razvoja Dubrovnika, tako da bih mogao reći da sam nastavio raditi i dalje u interesu onih ljudi koji su za mene glasovali, odnosno cijelog Grada. Nadam se da tako rade i drugi koji su na pozicijama. I Zrinka Raguž je iz Dubrovnika, i s njom sam ranije komunicirao dok je bila na poziciji upravnog odjela kojega vodila i sada kad je u Ministarstvu regionalnog razvoja, kad su u pitanju projekti koji su važni za Grad svi smo na istoj strani, nikad se nije dogodilo da nije odgovorila na poruku ili dogovorila sastanak, isto tako s druge strane. Kad je u pitanju Grad, mogu reći da nam je svima Dubrovnik ispred bilo kojeg odnosa i percepcije. U kampanji se kaže svašta iako ne bi trebalo.

Kakva je vaša pozicija sada u HNS-u i kako stoji stranka na nacionalnoj razini, ali i u lokalu?

Ja sam u međuvremenu postao član predsjedništva nacionalnog HNS-a, a tu sam predsjednik županijske organizacije, i dalje funkcioniramo jednako dobro u našoj Županiji, imamo dva vijećnika u Županiji, kao i 2017. godine. Vidjet ćemo kako će to biti na sljedećim izborima.

Je li HDZ prihvatljiv politički partner HNS-u?

I to je više puta ponavljano, a takav je i stav zadržan na Predsjedništvu HNS-a, sigurno je da je HDZ kojega vodi Andrej Plenković nama prihvatljiv. Odnosi se to na politiku koju vodi ova Vlada, kao i Vlada prije nje, to je nešto što nam odgovara i tu ne vidimo ništa sporno. Tu nema ekstremizama, radi se o normalnoj, pristojnoj, građanskoj vladi, to je nama bitno i zato jesmo tu.

Treba se prisjetiti svih HNS-ovih ljudi i HNS-ove ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koja je iznijela reformu obrazovanja i koja je uvijek bila u nekom fajtu s premijerom, ali su funkcionirali i ta je reforma pro-

vedena, nešto se promijenilo. To je ono što smo tražili i ona je to provela do kraja. Bilo je i svađa, na rubu, ali se reforma provela, proveo ju je HNS

Što je danas s vama i s Androm Vlahušićem? Je li mandat u Gradskom vijeću HNS-ov? Da, mandat je i njegov, i HNS-ov.

Zastupa li on u Gradskom vijeću politiku HNS-a? Ma ne, on zastupa svoju politiku. Ne savjetuje se on ni s kim, ali nismo to ni očekivali. Nadao sam se da će proći još netko, ali nije, prošao je samo on. Lista je bila koalicijska, nije to bila nikakva platforma Dubrovnik naš grad, to je bila lista HNS-a i ostalih stranka, a Andro Vlahušić je bio na toj listi.

Cijeli taj rad u Hrvatskim vodama iziskuje odvojeni život, rad je u Zagrebu, daleko od obitelji. U međuvremenu ste se i razveli. Kako uspijevate organizirati privatni život u ovim okolnostima?

S djecom provodim jako puno vremena, za njih je to ispao jako težak period kao što je to svakom djetetu u razvodu, ne samo mom Davidu i Danielu koji imaju 9 i 12 godina, dosta je to osjetljivo vrijeme jer su jako svjesni svega. Nastojim im taj period maksimalno olakšati, jako puno se družimo, razgovaramo, putujemo. Radujemo se svakom susretu i svakom novom putovanju. Imamo neke svoje avanture, planove i sprovodimo ih u djelo.

Kakvi su planovi HNS-a za budućnosti. Očekuju nas i lokalni izbori.

HNS će sigurno sudjelovati na lokalnim izborima, a o tome ćemo još razgovarati. Sigurno neće netko drugi odlučivati kako ćemo se posložiti na izborima kao što je to bilo prije četiri godine.

Studenti osnovali

čitateljski klub: „Igramo se, trudimo se književnost promatrati iz puno kutova“ Često se može čuti kako za mlade više nema nade, kao i da se znaju družiti, nemaju koncentracije za ništa, pa ni čitanje… No, ova ekipa pokazuje suprotno!

Čitateljski klub Unidu razbija sve stereotipe koji se ovih dana veže uz nove generacije. Oni čitaju, pišu, druže se i u svemu tome uživaju, bez obzira na to što imaju i fakultetske obaveze. Kako je do toga došlo, otkrili su nam studenti treće godine Medija i kulture društva Sveučilišta u Dubrovniku Sanjina Cvijanović, Romana Knežević i Bruno Dedo.

„Prošle godine, negdje pri kraju svibnja usred ispitnih rokova, kolegica i ja smo razgovarale i došle na ideju. Pričale smo o tome kako se ništa ne događa u gradu, kako nemamo ništa gdje bismo mogli spojiti sve studente sa svih odjela na jednom mjestu, a onda i raditi nešto što volimo. A volimo čitati, pisati… Moglo bi biti nešto od toga. I ta ideja se ‘kuhala’ tijekom cijelog ljeta, došao je listopad, počela su predavanja, pitali smo profesore za potporu, dali su nam je i malo pomalo došlo je do Kluba čitatelja“, govori Romana Knežević o samim počecima.

Kada su krenuli s čitateljskim klubom, nisu ni sami znali koliki odaziv mogu očekivati, no njime su sada zadovoljni.

„Nemamo fiksni broj članova. Imamo određene studente koji sudjeluju u gotovo svakom susretu, ali prosječno imamo nekih 15-tak studenata, nekad više, nekad manje. Htjeli smo imati barem nekoliko članova, čisto da možemo započeti s Klubom i organizirati susret koji bi nam svima bio ugodan. Jer nekako razmišljamo – bolje i manje članova, samo da dijelimo isti interes i da možemo voditi neke dobre, stimulirajuće razgo-

vore, nego da dolazi čak i previše ljudi koji možda ne bi bili toliko zainteresirani za naš program“, kaže Bruno Dedo, a Knežević dodaje kako im je „bitnija kvaliteta, nego kvantiteta“.

A u studentskom Klubu čitatelja čita se, očekivano, raznoliko.

„Zadnja knjiga koja se čitala je bila Majstor i Margarita, a prethodno među ostalim i kriminalistički roman Dobri sin. Imamo širok spektar knjiga koje čitamo. Svačiji izbori, žanrovi, stilovi su dobrodošli. U cilju nam je da što više različitih stilo-

Piše Ivana Smilović

Druženje uvijek prođe u dobroj atmosferi

„Prošle godine, negdje pri kraju svibnja usred ispitnih rokova, kolegica i ja smo razgovarale i došle na ideju. Pričale smo o tome kako se ništa ne događa u gradu, kako nemamo ništa gdje bismo mogli spojiti sve studente sa svih odjela na jednom mjestu, a onda i raditi nešto što volimo. A volimo čitati, pisati… Moglo bi biti nešto od toga. I ta ideja se ‘kuhala’ tijekom cijelog ljeta, došao je listopad, počela su predavanja, pitali smo profesore za potporu, dali su nam je i malo pomalo došlo je do Kluba čitatelja“

va obuhvatimo i da svatko od nas proširi vidike“, objašnjava Dedo.

RUŠENJE PREDRASUDA

„Na neki način se igramo jer sami nismo nikada ništa ovog tipa osnivali. Tako da smo prvi put imali

odabir od tri knjige, a na sastanku smo razgovarali o sve tri knjige. Drugi put smo htjeli vidjeti kako će to izgledati kad čitamo samo jednu. Mislim da nismo standardni klub čitatelja, ne uzmemo jednu knjigu, pa razgovaramo o njoj. Imamo, nazovimo ih, rubrike – Booktalk, adionica Wine and write, imali smo prvi kviz o književnosti Knjiz. Planiramo još neke radionice kao što je Storytelling. Jednostavno, igramo se, trudimo se književnost promatrati iz puno kutova. Ima ljudi koji jednostavno ne vole pročitati roman, nego recimo vole pisati. Ili vole kratke priče, ili vole samo doći i igrati se s nama“, dodaje Sanjina. Lijep je ovo odmak od poražavajuće statistike koja iz godine u godinu pokazuje da sve manje osoba u Hrvatskoj čita. „Iskreno mislim da potičemo ljude na čitanje. Na prvom sastanku su skoro svi rekli da vole čitati, ili su voljeli, ali nemaju vremena, pa im je ovo super motivacija. Ali događaju se i susreti na Booktalku gdje netko jednostavno ne stigne završiti knjigu, što je sasvim u redu s obzirom na to da smo mi studenti i da i naš dan traje samo 24 sata, imamo obaveza na svakom polju. Ali nam je drago da je netko pročitao barem jedan dio, pa razgovaramo, izvlačimo teme oko kojih možemo dosta debatirati. Netko pročita, netko ne. A imamo i kolegu koji nam svaki put dođe i pita nas može li posuditi knjigu iz naše male knjižnice, jer imamo nekoliko knjiga koje smo mi, između sebe, donirali, jer još nismo krenuli s nekim suradnjama. Mislim da

Romana, Bruno i Sanjina stvorili su klub u koji su svi dobrodošli

je to najljepši osjećaj, kad netko dođe i pita – mogu li posuditi knjigu, vidio sam jednu odličnu“, govori Sanjina, a Romana dodaje:

„Ono što mi želimo je srušiti predrasude. Klub čitatelja ne znači da pročitamo 30 knjiga mjesečno. I mi također imamo ispite, rokove i sve, ne stignemo ni mi toliko. Tako da, ako netko dođe, a ne pročita knjigu nego sluša o njoj, to je isto super, možda će je pročitati idući put.“

Cilj im je da se nitko ne osjeća isključen nego prihvaćaju sve, pa i one koji su pročitali tek poglavlje ili dva. Ili možda čak ni ne vole čitati.

DOBRODOŠLI SVI, NE SAMO STUDENTI

„Zamislili smo da to bude konstruirano isključivo kao druženje. I da ne bude nikad nešto što je strogo određeno nego da svi zajedno kao kolege i prijatelji sjednemo, popričamo, družimo se. Kao što su kolegice i rekle, nije Klub samo za one koji čitaju nego i za one koji pišu. Jer ima određenih članova kojima treba podrška pri pisanju, a susreti Kluba čitatelja im dobro dođu kao vrsta predstavljanja nekih tekstova, imaju određenu, užu publiku koja im može dati savjet, mišljenje, a to je veoma korisno“, kaže Bruno.

Početna ideja su bili sastanci jednom mjesečno, da bi se to pretvorilo u dva, pa čak i tri druženja. Pokušavaju izbalansirati: ako su organizirali jedan razgovor o knjizi, drugi sastanak obuhvatit će neki drugi sadržaj.

„Važno nam je sastati još jednom, jer nas kolege stalno pitaju kada će biti sljedeće druženje. Tako nam je drago jer shvaćamo da nismo dosadni, ljudi žele da se što više sastajemo. Pa gledamo ako smo čitali Majstora i Margaritu onda organizirati neko neformalnije druženje“, govori Sanjina, a Ro-

mana objašnjava da im je posebno drago jer na svaki susret dođe netko novi.

„To nam je super jer je ili čuo od prijatelja, prijateljice, vidio na Instagramu, na plakatima ili nešto slično. I dokaz nam je da radimo dobru stvar“, kaže Romana.

Naglašavaju kako Unidu čitateljski klub možda jest prvi studentski čitateljski klub u gradu, ali to ne znači da za sudjelovanje treba biti student. Već sada se s njima druži srednjoškolka, a imaju puno upita i od bivših studenata.

„Ono što je zanimljivo, kod svake knjige damo pitanja koja se tiču života. Iščitamo knjigu i vidimo kako je možemo prenijeti u stvarni život. Mislim da bi bilo zanimljivo da imamo ljude iz svih sfera života, da čujemo i njihovo mišljenje“, kaže Romana. No zasad su članovi ipak većinom studenti, koji moraju kombinirati obaveze koje svaki fakultet nosi s čitanjem. A dobro je poznato da je „nemam vremena“ jedna od glavnih izlika za nečitanje. „Imam periode kad jednostavno ne mogu čitati. Ali onda imam momente kad čitam tri knjige u isto vrijeme, jer mi je dosadno jednu. Tako da to puno ovisi o našem raspoloženju, motivaciji. Meni čak nije stvar u tome koliko imam obaveza, nego kako se ja osjećam. Jer ako ne mogu pročitati, uvijek pogledam barem epizodu serije. Trudim se samoj sebi postaviti izazov da pročitam svaki dan nekoliko stranica jer mi to možda pomogne da malo češće čitam. Taj sam tip osobe koji će u pet dana pročitati tri knjige ili mjesec dana neće ništa otvoriti“, objašnjava Sanjina kako funkcionira njen čitateljski ciklus.

Bruno, s druge strane, zapravo i ne čita toliko često. „Nemam vremena ili nemam volje. Ali ja pišem, pa nekad kroz taj proces pisanja jednostavno moram uzeti nešto što je netko drugi napisao, čisto da nađem inspiraciju i potencijalnu vodilju. Ne čitam toliko koliko neki od članova čitateljskog kluba“, objašnjava Bruno.

A slično je i s Romanom, koja kaže da za nju čitanje i pisanje predstavljaju odmor.

„Nije mi problem ako imamo za učiti, jer ću to uzeti da se odmorim – netko pogleda seriju, a netko pročita par stranica knjige. Što se tiče pisanja, mislim da je to dobra ventilacija, kad pišemo izbacujemo sve dobre i loše stvari iz sebe i onda se očistimo od toga i lakše nam je krenuti dalje“, dodaje Romana.

Slažu se da za čitanje ipak treba i više koncentracije, na što nije svatko u svakom momentu spreman. Od žanrova, Sanjina preferira pustolovnu fantastiku, jer voli pobjeći u neki drugi svijet. Bruno voli komediju, s naglaskom na crnu komediju, no ono što piše nije nužno žanrovski određeno, već neke stvari prikaže na komičan, a druge na tragičan način. Romana također voli znanstvenu fantastiku, a u pisanju – ovisi u kojem je raspolože-

Primarni cilj je bio i ostao druženje

„Iskreno mislim da potičemo ljude na čitanje. Na prvom sastanku su skoro svi rekli da vole čitati, ili su voljeli, ali nemaju vremena, pa im je ovo super motivacija. Ali događaju se i susreti na Booktalku gdje netko jednostavno ne stigne završiti knjigu, što je sasvim u redu s obzirom na to da smo mi studenti i da i naš dan traje samo 24 sata, imamo obaveza na svakom polju. Ali nam je drago da je netko pročitao barem jedan dio, pa razgovaramo, izvlačimo teme oko kojih možemo dosta debatirati”

nju. Nekad je to poezija, nekad roman struje svijesti, a ima i znanstvene fantastike.

Tako različiti, a opet tako slični, nije ni čudo što su prihvaćeni kao dobrodošao novitet u studentskim, a nadaju se, i širim krugovima. Planiraju rasti, a ideja im svakako ne nedostaje.

„Najbolje su one poruke u 11 sati navečer - e, a mogli bismo ovo napraviti“, smije se Romana. Sanjina pak govori kako joj je želja povezivanje s drugim čitateljskim klubovima u Hrvatskoj.

„Jer znamo da nismo jedini, za Dubrovnik smo svjesni da jesmo. Želja nam je stvoriti tradiciju, da oni dođu nama, pa mi njima, da se tako upoznajemo. Također, voljeli bismo ostvariti neku suradnju s Dubrovačkim knjižnicama ili možda s nekim izdavačkim kućama, jer nam je to baš veliki problem, jedan od faktora koji odlučuje što ćemo čitati. Jer, mi bismo neku knjigu, a onda vidimo da imamo samo jednu, pa biramo radije nešto drugo. Bilo bi nam lakše kad bismo imali pomoć“, kaže.

KORAK PO KORAK

Skromno naglašavaju da su ipak u svemu još uvijek početnici.

„Htjeli smo započeti na intimniji način, da s užim krugom krenemo, da nam svima postane ugodnije baratat sa svime time. Pa kasnije, kad se oslobodimo, kad uhvatimo tijek stvari, počnemo na nekoj većoj razini. Jer smo imali razne prijedloge kad smo osnivali klub – da radimo druženja na većoj razini, da zovemo određene književnike, poznatije osobe. Međutim, to nam je tad bilo malo previše jer nismo bili upoznati s cijelim organizacijskim procesom. Nismo se tada još ostvarili u ovoj ulo-

zi. Kad odradimo određeni broj susreta i kad nam svima to postane malo prirodnije, nadamo se krenuti na nekoj malo većoj razini“, kaže Bruno, a Sanjina dodaje da se trude i pokušavaju, pa su sve što su planirali, uspješno organizirali. Tako su organizirali i razgovor s književnicom Andreom Debak, koja je poslušala njihove radove i ostala u kontaktu s njima.

„Idemo korak po korak, pomalo, bilo je i prijedlog da se organizira svečano otvorenje, a to nam se nije svidjelo. Meni je jako drago što je naš čitateljski klub prepoznat i što nas ljudi zovu, želimo da ljudi znaju, ali isto tako, stvarno nije klišej priča, ali nama nije bila prvobitna namjera da se mi ‘proslavimo’ ili radimo zbog fakulteta, medija, bilo čega, nego nam je bilo zbog nas samih. Zbog druženja, nama neki odmor, vježba, praksa“, kaže Sanjina. Granica nema, pa su tako organizirali čak i večer stand-up komedije.

„Htjeli smo to odvojiti od Kluba čitatelja, napraviti nešto veće u organizacijskom smislu. Došlo je 70-tak ljudi, što je nama u organizacijskom smislu odlično. Pa i za grad, da u ovako maloj sredini ljudi dođu na nepoznata imena. S time smo zadovoljni zato što smo napravili još jedan korak prema zrelosti da bi idući projekt bio još i bolji“, priča Romana, a Sanjina dodaje da to pokazuje i njihovu zrelost, jer je gore nešto obećavati, a onda to ne ispuniti. I kako onda reći da mladi ne znaju, ne žele, nemaju volje? Ako ste još uvijek sumnjičavi, najbolje da pođete na jedan od sastanaka UNIDU čitateljskog kluba. Jer, ne morate biti student, ne morate čak voljeti ni čitati, već samo biti otvoreni za jednu sasvim posebnu vrstu druženja.

Za raspravu o knjizi nije je čak potrebno ni cijelu pročitati

U izradi nova flota za Maraton lađa na Neretvi, kupnju jedne osigurat će Dubrovačkoneretvanska županija

Župan je zahvalio udruzi Lađara na ovoj inicijativi i istaknuo da se radi o izradi potpuno identičnih lađa za novu generaciju natjecanja

ge lađara Neretve Luka Oršulić potpisali su u srijedu u Palači Ranjina u Dubrovniku Ugovor o nabavci tradicionalne neretvanske lađe. Naime, Udruga lađara Neretve je u procesu obnove flote za tradicionalni Maraton lađa na Neretvi, a ovim Sporazumom Dubrovačko-neretvanska županija osigurava sredstva za kupnju jedne lađe. Župan je zahvalio udruzi Lađara na ovoj inicijativi i istaknuo da se radi o izradi potpuno identičnih lađa za novu generaciju natjecanja. ”Dubrovačko-neretvanska županija se uključila u akciju na način da potpisivanjem ovog Ugovora osiguravamo kupnju jedne lađe, a potičemo sve koji su u mogućnosti da se uključe i sudjeluju u ovoj akciji. Maraton lađa se odavno pretvorio u manifestaciju državne razine te čini Neretvu, a i cije -

tičkom smislu”, rekao je župan Dobroslavić.

Predsjednik Udruge lađara Neretve Luka Oršulić  zahvalio se ovom prilikom županu Dobroslaviću, DNŽ i Vladi RH na maksimalnom pomaganju rada udruge te pomaganju cijele doline Neretve i očuvanju njene baštine ”Što se tiče lađa napravljen je program u kojem se grade 33 nove lađe, a za to je zaslužno brodogradilište “Stipaničev “. Lađe će biti identične kako ne bi bilo nikakvih prigovora o eventualnoj nepravilnosti u daljnjem natjecanju. Do 1. srpnja će biti isporučeno 15 lađa, a jedna od tih lađa je i od DNŽ po kojoj će i dobiti ime”, rekao je Oršulić. Potpisivanju ugovora su nazočile i pročelnice Žaklina Marević te Jelena Dadić Račić kao i pročelnik Ivo Klaić.

”Dubrovačko-neretvanska županija se uključila u akciju na način da potpisivanjem ovog Ugovora osiguravamo kupnju jedne lađe, a potičemo sve koji su u mogućnosti da se uključe i sudjeluju u ovoj akciji. Maraton lađa se odavno pretvorio u manifestaciju državne razine te čini Neretvu, a i cijelu našu županiju još atraktivnijom u turističkom smislu”, rekao je župan Dobroslavić

PONEDJELJAK, 8.4. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

UTORAK, 9.4. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

SRIJEDA, 10.4. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

ČETVRTAK , 11.4. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 12.4. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SUBOTA, 13.4. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 14.4. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ljubica, Maro, Matea i Vinko - za uživanje u ljubavi i zajedničkom životu bit će puno vremena, na prve minute braka ostaje i trajna fotouspomena

Kiara, Doris, Maja, Marta, Mila, Marko, Josip, Noa i Marino - za okruglim stolovima cijelom je društvu bilo razdragano i fino

Martina i Petra - prijateljice osvjedočene i bojom odjeće usklađene

Mara, Marin i Sandra - poći na misu i blagoslov hrane obiteljski je običaj u Uskrsa dane

Medo, Milica i Stole - Kikin cvjetni uskršnji aranžman vidjeti vole

Julia, Đivo, Marija i Bello - izrazito fotogenično i vedro je društvo cijelo

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Viktorija, Kristijan, Jadran, Ivica i Andrej - godi iskoristiti priliku za lijepu i prigodnu obiteljsku sliku

Irma, Karla, Mara i Sonja - mlade su Linđašice gostima i domaćima s radošću dijelile pisanice

Katarina i Paula - svaki je izlazak ugodan i za zanimljive razgovore pogodan

Đuro, Joško, Goge, Kruno, Borislav i Pero - premda je voditelj u odjavi koncerta rekao da je Ragusa vremešna klapa, očito je i uhu ugodno da s glasovima i sluhom i dalje sve štima i klapa

Tina i Perica - najslađa je zajednička kavica dragih prijateljica

Igor, Ivan, Marija i Ivana - slasno sladoledan je gradski đir dunda, tetke i mališana

PRESUDILA MU FATALNA NESREĆA

‘JUPITER’ Nakon sudara s teretnjakom potonuo na morsko dno, među četvero poginulih i jedno dijete

Brod je nakon 11 godina mogućeg onečišćenja izvučen iz mora i izrezan u staro željezo, sve je rezultiralo sudskim procesima i studijama

JUPITER je bio još jedan klasični poslijeratni grčki brod za kružna putovanja, jedan od mnogih slične sudbine koji su šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća često dolazili nama u posjet. Izraelski je brodar Zim Israel Navigation Co. Ltd. iz Haife naručio u brodogradilištu Ateliers et Chantiers de Bretagne u Nantesu novogradnju, putničko-teretni brod od 7810 bruto tona, nosivosti 2018 tona generalnih tereta, dug 127 i širok 19,7 metara, a koji je na svo-

Olupina broda ostala je punih 11 godina ležati na dubini od 82 metra pa je tek nakon pojave velike naftne mrlje i procjene opasnosti od mogućeg teškog zagađenja okoliša u 43-dnevnoj akciji spašavanja 1999. godine izvučena na morsku površinu i u obližnjim rezalištima izrezana u staro željezo

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

jih šest klimatiziranih putničkih paluba mogao prevoziti 596 putnika u jedinstvenom ekonomskom razredu. Dva devet-cilindarska SEMT- Pielstick diesel glavna pogonska stroja (svaki snage od po 4767 kW) omogućavala su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 17 čvorova. Porinut u more 19. veljače 1961. godine i kršten imenom MOLEDET (Domovina), zaplovio je koncem iste godine na redovnoj emigrantsko - turističkoj pruzi iz Haife preko Limassola do Marseillea, naizmjenično tičući Napulj ili Genovu. Nakon 225 uspješno obavljenih putovanja, uprava kompanije je odlučila obustaviti putnički promet i specijalizira se samo za teretni.

PREUREĐEN U KRUZER

MOLEDET je kao posljednji ZIM-ov putnički brod prodan 28. rujna 1970. godine grčkoj kompaniji Potamianos Lines koja mu daje privremeno ime ALEXANDROS . Nakon potpune rekonstrukcije u brod za kružna putovanja, što je uspješno urađeno u Pireju, novi je brod kapaciteta 470 putnika zaplovio 7. svibnja sljedeće godine Sredozemljem pod imenom JUPITER u sestrinskoj floti Epirotiki Linesa. Uglavnom se držao grčkih i turskih egejskih otoka i obale, a posebnost mu je bila u kratkim trodnevnim i četverodnevnim krstarenjima s polaskom iz Pireja. Sredinom osamdesetih godina, nakon krize tržišta brodskih putovanja, uvjetovane otmicom broda ACHILLE LAURO, veliki broj grčkih putničkih brodova, medu njima i JUPITER , veći je dio godine provodio raspremljen u zaljevu Perama pored luke Pirej u Grčkoj.

FATALNA NESREĆA

Uspio je nakratko zaploviti kao ploveće učilište britanskih srednjih škola i fakulteta, nažalost ne zadugo. Dana 21. listopada 1988. JUPITER je iz Pireja krenuo na sedmodnevno edukativno kružno putovanje sa skupinom od 390 britanskih učenika i 84 njihovih nastavnika te 110 članova posade da bi se samo petnaestak minuta kasnije na izlazu iz luke sudario s talijanskim teretnjakom ADIGE i za 40 minuta ne-

Dana 21. listopada 1988. JUPITER je iz Pireja krenuo na sedmodnevno edukativno kružno putovanje sa skupinom od 390 britanskih učenika i 84 njihovih nastavnika te 110 članova posade da bi se samo petnaestak minuta kasnije na izlazu iz luke sudario s talijanskim teretnjakom ADIGE i za 40 minuta nepovratno potonuo na morsko dno. U nesreći je stradalo dvoje putnika (učenik i nastavnik) i dvoje članova posade.

povratno potonuo na morsko dno. U nesreći je stradalo dvoje putnika (učenik i nastavnik) i dvoje članova posade. Ostali putnici su prebačeni na privezani putnički brod PEGASUS (iz iste flote Epirotiki Linesa) u luci Pirej gdje su proveli noć prije povratka kućama.

IZVUČEN ZBOG POTENCIJALNOG

ZAGAĐENJA

Olupina broda ostala je punih 11 godina ležati na dubini od 82 metra pa je tek nakon pojave velike naftne mrlje i procjene opasnosti od mogućeg teškog zagađenja okoliša u 43-dnevnoj akciji spašavanja 1999. godine izvučena na morsku površinu i u obližnjim rezalištima izrezana u staro željezo. Neposredno nakon incidenta, kapetan talijanskog broda je pritvoren, a grčke i talijanske vlasti su okrivljavale jedna drugu. Kasniji sudski procesi trajali su gotovo osam godina. Izvješće Instituta za psihijatriju iz 1999. usredotočilo se na iskustva djece i kada je objavljeno, činilo je jednu od najvećih studija o adolescentima koji su preživjeli katastrofe.

Utjecaj na mlade također je zabilježen u knjizi pod nazivom Jupiterova djeca, koju je napisala i objavila 1998. bivša učiteljica Mary Campion koja je preživjela havariju broda. S obzirom na ozbiljnost incidenta, smatralo se nevjerojatnim da su svi osim jednog školarca preživjeli, ali u intervjuu za The Indepen -

dent, Mary Campion je sugerirala da je njihovo ponašanje moglo biti faktor koji je doprinio tome: “Školska djeca su navikla slušati naredbe, a oni u brodu su to činili bez svađe. Navikli su biti u gomili, kontrolirani od strane odraslih, bez pitanja u to vrijeme, i da se često kreću tijekom školskog dana u velikom broju bez guranja, naguravanja ili ozljeđivanja jedni drugih.”

DOLASCI U DUBROVNIK

Dana 28. listopada 1972. godine u grušku je luku u 7:00 sati ujutro iz Venecije prvi put uplovio grčki putnički kruzer JUPITER , iskrcao 336 putnika te se u 16:00 sati s novom skupinom od 341 putnika zaputio prema Krfu. Istu je operaciju ponovio 7. studenog s 330 iskrcanih i 335 ukrcanih putnika da bi 17. studenog ovdje samo iskrcao 330 putnika i oko 11:00 satí se prazan na koncu sezone kružnih putovanja uputio prema jednom od zimskih sidrišta luke Pirej u Grčkoj. Iako je JUPITER u ove sve tri plovidbe koristio grušku luku za home port, kasnije se ispostavílo da su mu one još dulje vrijeme ostale jedine zabilježene posjete našemu gradu. Ponovo nam se vratio 4. travnja, 28. svíbnja í 17. rujna 1977., a potom čini još jednu dulju stanku i dolazi 3. svibnja 1985. Nakon ukupno 14 uplovljavanja započetih 17. ožujka 1987. godine konačno diže sidro 2. listopada i više se u Dubrovnik nikada nije vratio.

PROSLAVA USKRSA IZMAKLA KONTROLI

Na Vojnoviću izbila tučnjava , policija morala intervenirati

U noći s Uskrsa na Uskrsni ponedjeljak, u jednom od kafića na Vojnoviću došlo je do tučnjave te je bila potrebna reakcija policije. Potvrđeno nam je to u OKC-u.

„Oko tri sata u Ulici Iva Vojnovića je prijavljeno narušavanje javnog reda i mira, što su policijski službenici i zatekli kada su izašli na teren. Osoba je privedena te odvedena na Odjel psihijatrije u OB Dubrovnik. Provest će se i kriminalističko istraživanje“, kazali su o sinoćnjoj situaciju. Kako neslužbeno doznajemo, mladić koji je izazvao tučnjavu, bio je agresivan i prilikom privođenja te je policija koristila suzavac. Iz OKC-a samo kažu da je policija sukladno zakonu koristila moguća sredstva za uspostavu javnog reda i mira.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Aprilili - dan ludosti

Prije mjesec i nešto dana, gospar Todorić je najavio svoj politički trijumf. Na izborima će, ne samo sudjelovat, nego i pobijedit. Njegova stranka Zajedno Hrvatska, odlučila je sasvim sama skinut njemu mrski HDZ. Bivši šef Agrokora najavio je kako ga zanima samo premijerska pozicija, jer ima veliku podršku naroda.

Ovih dana se predomislio pa je objasnio s osmijehom na licu svojim brojnim glasačima kako se u tako kratkom roku, ipak nije stigo - pripremit. Tako je razočaro svoje fanove i ostavio državu na milost i nemilost onih koji su pripremljeni rođeni. Kažu, Ava Karabatić se uspjela pripremit, a on nije.

A njemu za utjehu ipak ostaje sloboda, dvorac, milijuni sigurni u poznatoj alpskoj državi.

Ni’ko živ više ne može istražit puteve novca; zarasli travom zaborava. Tako misle jedni, a drugi zlopamteći su uvjereni da je miljeniku Franjove privatizacije mjesto u - zatvoru. Misle da su mu time i zaprijetili. I kako se čovjek na to može pripremit? Zvuči ko onaj vic iz bivše države, kad se za spikera na radiju prijavio kanditat s govornom manom, pa je na pitanje zašto nije dobio posao objasnio: jjjjebiga eto, nnnisam u pppartiji!

Uz financijsku pomoć EU, naš ministar policije je kupio ‘na neviđeno’ dva nova kanadera, koja u Hrvatsku slijeću već 2030. godine. Do tada samo trebaju izgradit tvornicu u Kanadi, dobit dozvolu za rad, pa kad skupe 20 narudžbi i nađu kredite, krenut će s proizvodnjom. Neki zabrinuti vatrogasci tvrde da DE Haviland nema solada za pokrenut proizvodnju. Nakon propasti Bombardiera 2015., sve je rasprodano i propalo, pa EU zapravo spašava kanadsku firmu. Zato prijateljski upozoravaju našu Vladu, da ne bi slučajno izgubili račun, jer europsko tužiteljstvo nikad ne spava. Stranka umirovljenika mogla bi sama dobit izbore, kad bi je podržalo milijun i dvjesto tisuća penzionera, ali njima je bilo lakše dobit podršku HDZ-a. Pa, iako im oporba nudi stalni rast mirovina, besplatan tramvaj i još svašta nešto, oni se zadovoljavaju mrvicama koje padaju s trpeze

HDZ-a, a i to samo - prigodno. Zamisli ti, a rijeke pravde nude se mukte. Sve dosad pravde nikad nije bilo u slobodnoj prodaji. Mogla se kupit samo - na crno.

Unatoč svemu, vodstvo HSU-a prihvatilo je sporazum, po kojemu su im osigurane doživotne tople saborske fotelje. Doduše, vremešni članovi stranke penzionera imaju najkraći mandat. ‘Ko preživi izbornu kampanju, i mirita mjesto u Saboru. A ni nesvrstanim oldtimerima neće bit loše; njima će koalicijski partneri, ako pobjede, osigurat barem još tisuću novih kontejnera za smeće. Tako će bit značajno manje gužvi na kontejnerima za one kojima je nečije smeće zapravo - blago. Na prvi travnja su neki mediji objavili iznenadnu ostavku predsjednika države. U posve neočekivanom zapletu, Milanović je podnio ostavku predsjedniku Ustavnog suda, kako bi u izbornoj kampanji odmjeravo snagu s Plenkovićem. Od njegove ostavke, još je veće iznenađenje bilo što funkciju predsjednika preuzima nezavisni saborski zastupnik Miroslav Škoro, jer su predsjednik Sabora, ali i svi potpredsjednici, upisani ko kandidati na izbornim listama, što znači da ne mogu bit v.d. dužnosti predsjednika.

Iako se Hrvatska već 30 godina doima ko prvoaprilska država, ove vijesti nisu svima bile tako sumnjive, sve dok neki drugi mediji nisu objavili seriju još sumnjivijih vijesti. Nećeš valjda povjerovat da je Vatikan Hrvatskoj ukinuo vatikanske ugovore, vratio zemljište i tisuće nekretnina te se samoraspustio zbog raznih seksualnih skandala, gubitka povjerenja vjernika i nedostatka kadrova. Slijedilo je još manje vjerojatno priznanja HDZ-a da su kriminalna organizacija i da zato odustaju od izbora. Putin je skočio kroz prozor i ostavio pismo u kojem se duboko kaje zbog rata u Ukrajini. Vučić prizno Kosovo i imenovo ambasadora u Prištini. Pa onda prvoaprilska najava uplovljavanja u Gruž, najvećeg broda na svijetu, druge setemane, koja je na trenutak razveselila mnoge naše građane. Sedam tisuća i šesto putnika moglo bi prilično napunit butige, kafiće, zidine, taksije, autobuse. Za one skeptične je

i ovo laž, jer osim činjenice da je brod trenutno na Karibima, ovih dana svejedno nikako ne može akostat u Gruž i zbog gradonačelnikova upravljanja gradom i uredbe o ograničenju putnika na 5 tisuća. A sad nešto sasvim drugačije. Europski istražitelji preuzeli su istragu o privatnim porukama šefice Europske komisije, Ursule i šefa Pfizera, Alberta. Bilo je tu i ‘di si lipoto’ i ‘radosti moja’, ali najviše im je sumnjiv dogovor o kupnji cjepiva u vrijednosti od 20 milijardi dolara, uz podatak kako je na koncu ostalo viška cijelih četiri milijarde eura vrijednog cjepiva koje je završilo u - smeću.

Stručnjaci tvrde da samo ta činjenica zaslužuje da ne’ko ode u zatvor, pa makar ne dokazali nikakvu korupciju. Naši prominentni antivakseri poželjeli su da europska šefica teret sumnje podijeli s dragim prijateljem, našim premijerom, uz nadu da će konačno - oba dva pasti. U Njemačkoj legalizirali kanabis. Što bi se reklo, Zelena tranzicija u svom najboljem izdanju. Neki Nijemci piju svoje pivo nakon posla, neki samo žele pušiti svoju travu, čuje po ulicama govore napušeni slavljenici. Tako Njemačka, tradicionalno ‘zemlja piva’, postaje zemlja legalnog kanabisa. Postoje i ograničenja u količini posjedovanja, ali i uzgoja doma, što brine policiju koja sve to mora nadzirat. Valjda će učinkovita vlada svakom policajcu nabavit ručnu vagu. Pušači rekreativci sretni su u uvjerenju da dileri više neće zarađivati, a smanjit će se i kriminal. Uz to smatraju kako je alkohol puno štetniji, pa ga ne zabranjuju. Mlađi Hrvati dijele njihov optimizam. Sad ih baš ništa više ne drži doma.

A SADA, POLUFINALE!

Dubrovački Square u lovu na finale HMNL , ali i na Ligu prvaka

Odigrani su svi susreti četvrtfinala SuperSport Hrvatske malonogometne lige

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija, Goran Mratinović / DD

Četvrtfinalno doigravanje Squareu je kao prvoplasiranoj momčadi regularnog dijela dodijelilo utakmice protiv osmoplasirane momčadi, a to je bio Osijek. U prvom susretu u Gospinom polju Dubrovčani su slavili rezultatom 5:1, a u Osijeku rezultatom 3:1. Četvrtfinalna serija igrala se na dvije pobjede, tako da su Dubrovčani na uvjerljiv način izborili plasman u polufinale SS HMNL. „Slično prvo poluvrijeme i u Dubrovniku i u Osijeku. Primili smo gol na identičan način, i na identičan način se vratili do poluvremena. Presudila je naša sprema i individualna kvaliteta, i dokazali smo zašto smo broj jedan ove sezone” – rekao je trener Squarea Marin Jukić, koji ističe i važnost prolaska dalje u minimalnom broju utakmica: „Znamo koliko je psihološki teško igrati te treće utakmice. Protivnik nema što izgubiti, a vi ste pod moranjem da dobijete, pa dobro da smo riješili ovako”.

OPET TAJ OLMISSUM...

Omiški „Gusari” su također dvokorakom prošli u polufinale, dvjema pobjedama protiv makarskog Novog Vremena (3:1 i 2:0). Upravo će Olmissum bi-

ti Squareov protivnik u polufinalnom doigravanju, no, polufinale i finale se igra na tri dobivene utakmice. Upravo su Omišani prošle sezone izbacili Square u polufinalu Prvenstva, a ove sezone su ih na penale svladali u polufinalu Kupa u Gospinom polju. Što se tiče dva Prvenstvena ogleda ove sezone u regularnom dijelu, u prvom je Olmissum slavio u Gospinom polju sa 7:3, da bi u Omišu završilo 1:1. Dakle, bliža prošlost daje blagu prednost Olmissumu, ali to se sve briše i zaboravlja uoči doigravanja. „Nema nepoznanica, sve je poznato. Ovaj put na tri dobivene utakmice. Vjerujem da na našem domaćem parketu možemo ostvariti dvije pobjede, a onda u gostima ići završiti to na najbolji mogući način. Respektiramo Olmissum, ali vjerujem da možemo i moramo opravdati ovu jedinicu iz regularnog dijela sezone” – rekao je Jukić o nadolazećem izazovu. Prva utakmica protiv Olmissuma na rasporedu je 19. travnja u Gospinom polju. Nakon toga, i drugi susret se igra u Dubrovniku. Treći je u Omišu, gdje bi bio i eventualni četvrti susret, dok bi majstorica bila u Dubrovniku. U dvije utakmice stvari je u četvrtfinalu riješila Stanoinvest Futsal Pula, i to protiv šibenske Crnice. U obje utakmice završilo je 4:0. Jedini susret koji je završio u majstorici je onaj između aktualnog prvaka Futsal Dinama i splitske Torcide. U prvom 6:1 za Dinamo, u drugom pobjeda Torcide u produžecima (3:2), da bi u majstorici Zagrepčani opet zabili šest komada, a Torcida niti jedan. U drugom polufinalu tako će igrati Futsal Pula i Futsal Dinamo.

Plasman u finale prošle je sezone značio i plasman u UEFA Futsal Ligu prvaka, tako da dubrovački klub uz ambiciju prvog naslova prvaka Lijepe naše, ima ambiciju i prvi put zaigrati u europskom elitnom natjecanju.

Trener Squrea Marin Jukić stigao je ove sezone u dubrovački klub, s kojim sada ima priliku osvojiti prvi naslov prvaka Lijepe Naše u povijesti kluba.

U Dubrovnik stiže gotovo četiristo judoka iz cijele Europe!

U sportskoj dvorani Gospino polje se ovog vikenda (6. i 7. travnja) održava deseto izdanje Europskog judo kupa. Organizator je klub Dubrovnik 1966 pa smo za malo više detalja upitali predsjednicu kluba Klaru Mitrović i trenera Matea Semiza

Dubrovnik i dvorana Gospino polje proteklih se dana pomalo pripremaju za dolazak velikog broja judoka iz cijele Europe. Dubrovčani su se proteklih godina pokazali kao dobri domaćini, usprkos problemima i neadekvatnoj dubrovačkoj sportskoj infrastrukturi. Isto se očekuje i ove godine. „Turnir nikada jači, nikada bolji. Oko 370 natjecatelja je za sada prijavljeno. Na sam dan akreditacija će biti još prijava, tako da stvarno, očekujemo najveći broj do sada” – rekla je Klara Mitrović, predsjednica Judo kluba Dubrovnik 1966.

Najveći izazov je smjestiti toliki broj natjecatelja u Gospino polje, pa u klubu moraju prilagoditi i satnice borbi. I u subotu i u nedjelju je početak u devet sati uju-

Piše Rafael Barkiđija foto Tino Marić/HJS

tro. Finalni blokovi, kada se odvijaju borbe za medalje, počinju od 16 sati. „Pripreme su na neki način počele čim je završio prethodni Europski kup. Doveli smo strunjače iz Poreča ima već desetak dana. Ima puno izazova, a najveći je izazov broj natjecatelja. Mi ne možemo staviti četiri tatamija u Gospino polje, nego samo tri. Sve ostalo, kao i svake godine, ide po planu. Oprema se donosi iz Zagreba, prijavljena su i 32 suca, dolaze razne komisije, od sudačke do europske sportske komisije” – dodala je Mitrović. Iako ovo nije natjecanje u rangu Grand Prixa ili Grand Slama, Europski kupovi svakako su važnija natjecanja u judo kalendaru, što ističe šef struke i trener kluba Mateo Semiz. „Jako bitno natjecanje u kalendaru Europske judo federacije i Hrvatskog judo saveza. Nastupit će jako kvalitetna hrvatska reprezentacija. Možemo istaknuti Dominika Družetu, osvajača europske seniorske medalje, do 81 kg. Inače, Europski kup u Dubrovniku je kriterijski turnir za Europsko seniorsko prvenstvo, koje će se održati u Zagrebu dva tjedna nakon Dubrovnika. Nisu popunjena sva mjesta u kategorijama, a to će nekima biti posljednja prilika”, izjavio je.

Logično je kako će u Gospinom polju ovog vikenda nastupiti i respektabilan broj dubrovačkih boraca. Stižu sjećanja prošlogodišnjeg izdanja, kada su Anđela Violić i Josip Bulić osvojili zlata, ali i Iva-

na Šutalo iz JK Dubrovnik. Osim njih, ove godine će nastupiti i nešto mlađi članovi kluba, koji pomalo sve više „kupe” europsko iskustvo – Mateo Tomašević i Borna Butijer. Tu je i Ardian Sufaj, ali i niz natjecatelja iz drugih klubova iz Dubrovnika. „Možda najzanimljivije ime koje će nastupiti na Europskom kupu je Francuskinja Deketer Manon, aktualna svjetska seniorska bronca iz 2022. godine, u kategoriji do 63 kilograma. Ovo joj natjecanje služi za dizanje forme” – ističe Semiz. Uz to, valja istaknuti i dolazak najbolje hrvatske judašice, Barbare Matić, koja je već izborila plasman na Olimpijske igre u Parizu. Osim što je najbolja hrvatska judašica, već je i svjetski broj jedan u kategoriji do 70 kilograma.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

KAD IZLAZA NEMA

Kad izlaza nema kada posvud zid je

Kad u tamnici si a okolo ljudi

Kad čvršći taj zid je od pravog prosudi

Kad u toj apsani teže je do igdje

Kad izlaza za te nema nikog nigdje

Kad ništa se tebi nìodkud ne nudi

Kad osuđènik si i kad se ne sudi

Kad zidom zaklonjen očinji ti vid je

Kad filmovi tvoji tek su na papiru

Kada diletanti sav novac ubiru

Kada netalenti odasvud izviru

Tad Konteso trebam smirenu ti ruku

Tad čujem tvoj korak poznat mi po zvuku

Svevišnji tad ima konačnu odluku 20/1/22

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Nama obećavaju bolju budućnost.

Sebi su uzeli bolju sadašnjost.

humanitarni prilozi

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Umjesto cvijeća za pok. Điva Novaković Nikica Novaković prilaže 30€

dva skalina

Umjesto cvijeća, u spomen na gđu. Maru Ulaga, 40 EURA prilažu Marija Krželj i Mirjana Sardelić; Umjesto cvijeća za pok. Ivana Miloš, 40 € prilaže obitelj Jelke Šegedin;

U spomen na pok. Milicu Đuraš, umjesto cvijeća 100 € prilažu kolegice Hotela Kompas;

U spomen na pok. majku našeg susjeda Iva Menđušića, umjesto cvijeća 50 € prilaže obitelj Šetka;

U spomen na pok. Anu Lončar, umjesto cvijeća 75 € prilaže Hristić Kata;

U spomen na pok. Anu Lončar, umjessto cvijeća 30 e prilaže Mare Đerek;

Umjesto cvijeća, u spomen na pok. Darka Ruskovića, 50 € prilaže obitelj Iva i Vesne Vrtiprah;

U znak sjećanja na dragu prijateljicu Anu Prkačin, umjesto cvijeća 30 € prilaže Darija Martinović;

U spomen na dragog kolegu Iva Dujmovića, umjesto cvijeća 30 € prilažu Sanja, Ivona i Marija;

U spomen na pok. Mariju Perović, umjesto vijenca 60 € prilaže Feliks Šaut;

Martina Perić donacija 100 €;

Jelka Dedo donacija 20 €;

Obitelj A. i B. mojaš donacija 20 €;

Caritas Dubrovačke Biskupije

Obitelj Gojan u spomen na pok. Maru Ulaga

AUTOR: SLAVKO BOVAN ORGAN NJUHA PLANINA U GRČKOJ

GRAD U HRVATSKOM PRIMORJU MASLINA

NAPRAVA ZA PROSIJAVANJE BRAŠNA

ALJAŠKI POLARNI PAS

PASMINA PASA

UKRAJINSKI BOKSAČ KLIČKO

GLAZBENIK NA SLICI VARESE ITALIJA KONTUZIJA VRSTA SEDLA (S OPUTOM)

AMERIČKI BEND OREGON ARGENTINSKI NOGOMETAŠ PREDMETI

KRATICA ZA KULTURNI INFORMAT. CENTAR

SLOVENSKI KNJIŽEVNIK CANKAR

S TE STRANE

ALB. TEL. AGENCIJA

PIĆE PRIJE JELA

GRAD U RUSIJI

DOMAĆA ŽIVOTINJA

UZVIK IZNENAĐENJA

OSOBNA ZAMJENICA

JAP. PISAC KENZABURO

NORVEŠKA VOJNIK U OSMAN. CARSTVU

OPERSKA KUĆA KOJOJ JE BIO RAVNATELJ MRAČAN

VEZNIK UNATOČ SVEMU OBALITI

FARBA, KOLOR

IZVRŠNI BIRO DUŠIK G GLAZBENIK NA SLICI JE

DRAGE VOLJE

PORJEČJE, SLIJEV

INDIJSKI ZAČIN

NOGOMETNI TRENER, TOMISLAV

SLJEDBENIK PRAVCA U UMJETNOSTI

MALTA KARLOVAC N NJEGOV RODNI GRAD

VODENI OTOK

POGLAVLJE U KURANU

SLAVONSKI BROD

IRENA OD MILJA

NEUTRON JADRAN

ISTANČANOST

Novi Vinodolski, oliva, aperitiv, sito, otud, ovca, malamut, ona, Splitska opera, I, ipak, realist, boja, M, KA, IB, N, edem, rado, sura, sliv, SB, n, kari, Ira, Ivić. ODT, SIG, avra, Atenagora, Knin, minimalizacija, O, tkač, velikan, ja, orato rij,

AUTO / MOTO

Prodaje se Opel Corsa 1,4 66 kwh, 2015.godište. Registriran do 09/2024, prešao 36 000 km. Mob: 091 319 2560

Prodajem automobil Toyota Auris u dobrom stanju, 2007., 1.6 v automatic. Prešao 220000 km. Registriran do rujna 2024. Cijena 4000 EUR. Mob: 091 574 89 29

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem garsonjeru na Gornjem konalu, (soba, kuhinja i banja). Cijena 350 eura. Za sve informacije zvati na 099 634 9536

Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodajem trosobni stan od 65 metara kvadratnih u Lapadu, u zgradi Mercedesa, na odličnoj poziciji. Parking uključen. Cijena: 4000 eura za kvadratni metar. Zvati na: 092/337-5466

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više

parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je

u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposred-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

noj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-189

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus

nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2 -

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZATON - DVOSOBAN

STAN U IZGRADNJI

69 M2 - 225.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

SUH,Podružnica

Dubrovnik, organizira odlazak na terapije u Lječilište Topusko od 02.04. do 24.04.2024.godine.

Pozivaju se zainteresirani članovi da se prijave putem telefona (358-615) ili osobno u prostoriji SUH- a (ul. Josipa Kosora 30- ponedjeljak, srijeda i petak od 09-11 sati).

118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemlji-

šta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Poklanjam kolica za bebe, marke Kiko, uključeno je i jaje. Korištena, ali u dobrom stanju. Mob: 099/859-5222.

Prodajem kozje mlijeko s dostavom, kontakt: 099 835 7981, bez poruka!

Prodajem valjak za peglanje

Bosch 85 cm, očuvan. Cijena 350 eur. Mob: 099 377 2297

USLUGE RAZNO

Lekcije i sve vrste prijevoda nudi profesorica engleskog i španjolskog s dugogodišnjim iskustvom. Mob: 098 912 8484

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 1.4. do 7.4.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 8.4. do 14.4.

preminuli

Ivica Kulušić (1947)

Marica Bujan (1939)

Mare Rilović (1931)

Ivo Jelić (1942)

Mare Mojaš (1938)

Jovanka Pupić (1929)

Marija Slade (1931)

Pavo Komnenić (1958)

Milka Radiš (1936)

Ane Dubelj (1928)

Petar Bajan (1939)

Branimir Kera (1933)

Vlaho Perušina (1935)

Luko Stjepović (1947)