Dubrovački dnevnik br. 188

Petak,

TKO TO MOŽE PLATIT’? Uskrsna trpeza nikad skuplja, domaće na placi ‘‘po zlato’’

stranica 4

TRI,

Za Uskrs najavljeno 26 letova stranica 6

Vodeće stranke “vole” Korčulu stranica 8

Sunset ovo ljeto bez restorana, kafića i ležaljki stranica 10

Rak debelog crijeva se uspješno liječi! stranica 18

Neka trpeza vonja po tradiciji! stranica 28

Foto: goran mratinović

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Ne možeš falit’, ako raspališ po medijima

Piše Vjera Šuman

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ/DD

Nema gore stvari od bubajuće i uporne boli zuba. Ne pomažu tablete, jednako tako ni rakija, ma što pričale naše none. Ne možeš razmišljati, jesti ni piti, samo si koncentriran na upornu, groznu bol koja bez prestanka nabija, udara i lupa direktno u mozak. Što drugo, nego odjuriti zubaru, dakle, kome drugom doli dentalnom stručnjaku. Upravo to se dogodilo našem premijeru kad je došao posjetiti grad Rijeku. ‘Ne pričaj Butkoviću gluposti. Kome je do hrane?’, ljutito se obrecnuo na ministra prometa. ‘Boli brate, kakav ručak, koga briga za zubaca da je i ove sekunde izvučen iz mora. Kakve škampe? Ništa me ne zanima’, nervozno je viknuo premijer svom smirenom ministru, koji je isplanirao finu spizu u restoranu njegove obitelji. Oni se brižni potrudili i naba-

vili freškog ribljeg cara. Obitelj je s radošću odlučila počastiti svog premijera, ne samo zato što njihov Oleg radi za njega, nego i zato što se dovršava krasan lukobran iliti porporela u njihovoj uvali kako bi im, jahte kad dolaze na ručak, bile zaštićene. N ekako je sasvim slučajno ispalo kako ga baš grade u toj ‘njihovoj’ uvali. Tako se sretno dogodilo! Tko drugačije kaže, kleveće i laže. Na sreću, našem dobrom Olegu sinulo je rješenje. Totalna win – win situacija! Pametan je Oleg, nije uzalud ministar. Baš se otvara neki tamo dentalni laboratorij, dentalni centar u Kastvu. Savršena situacija. Odvezu Plenkija da im svečano otvori Dental centar i usput mu riješe problem sa zubom. Može li bolje? Poslije mogu u miru probati ‘cara’ i freške škampe. Eto,

ne znam zašto se neki mediji sprdaju s otvaranjem Dentalnog centra i uspoređuju s nekadašnjom, Bože mi prosti, ministricom pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, sadašnjom sutkinjom Ustavnog suda, koja je u Varaždinu predizborno i svečano otvorila lift. Niđe veze. Odma’ je jasno da se tu radilo o ‘višoj’ sili.

Za to vrijeme, ‘Možemo’ u Zagrebu priprema otvaranje novo napravljenih podzemnih spremnika za smeće. I to đe? Na Gornjem gradu, kako bi konačno stanovnici ovog dijela grada imali đe s otpadom. Za vraga, izazvalo je to opet pobunu. Takvi su ljudi, nikad zadovoljni. Došli bageri, iskopali rupu, susjeda mi govori: ‘Velika je to rupetina, Bog zna, možda su našli naftu!’. Rupetina, točno ispred ulaza u Palaču Zrinski, palaču koja je služila i kao prvi

Banski dvori, i kao dom Zrinskog iz 17. stoljeća. Zgrada je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Gnjevni sadašnji vlasnici žalili se Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba. Na jedvite jade, ukazao se pred Palačom Zrinski neki tip iz rečenog Zavoda. Nije se predstavio, ali je komentirao događaj koji je uznemirio građane Zagreba. Točnije, poručio je tim ‘dušebrižnicima’ kako bi i sam Zrinski bio ponosan što su pred njegovom ‘palačom’ ugrađeni podzemni spremnici. (!?)

Nositelj liste stranke ‘Možemo’u 10. izbornoj, dobri naš Capor, taj događaj nije komentirao jer, ruku na srce, boli ga briga što se radi u Zagrebu. On, za sad, nema u programu postavljanje podzemnih spremnika pred Knežev dvor, ali ni pred Sponzu. Njemu je draže komentirat’ medije. Tu ne

možeš falit’. Ima ih ovakvih i onakvih. Iskreno, već smo navikli na prozivanja. Možda je to političarima u nekim kratkim uputama za bavljenje politikom. Bit će piše: ‘Kad nemaš drugo, raspali po medijima. Tu nećeš faliti’. Zašto bi samo Plenki ili Zoki imali takve šalabahtere? Ministrica od kulture, Čićova mala, isto nije ništa rekla o devastiranju prostora pred Palačom Zrinski jer trenutno ima pametnijeg posla. Logično!

Ma koliko ovo turbulentno predizborno vrijeme nije lako izdržat’, na ono meteorološko smo se navikli. Ipak, prognoze za neđelju su dobre, pa će ako Bog da granut’ sunce. Uživajte sa svojim najdražima, s najljepšim penganim jajima na svijetu i sretan vam Uskrs! Imajte se lijepo. Eto vas.

SKUPO, SKUPLJE, 2024.

Za uskrsnu trpezu trebat

će posegnuti duboko u špag, a želite li lokalno i domaće – još i dublje

Provjerili smo koliko će Dubrovčani morati posegnuti duboko u džep ili

‘opeglati’ kartice za ovaj Uskrs i kakva je ponuda na placi i u butigama

Blagdane Hrvati vezuju uz tradicije i običaje, obiteljska druženja, ali i ukusnu, domaću hranu. Uskrs je u znaku bojanja jaja, često onih skupljih – domaćih, od koka iz lokalnog kraja; tradicija je i bogat doručak, obiteljski objed s namirnicama koje su tada u sezoni poput biža, mladog luka, janjetine, spravljaju se kremasti kolači, trud uloži u pincu…

Inflacija je obilježila mjesece, pa čak i godine iza nas, cijene su više nego ikada, a plaće nisu u toj mjeri pratile rast, pa se građani sve više žale na skupe košarice u butigama, posebno u vrijeme blagdana kada svi žele trpezu učiniti nešto bogatijom u odnosu na ‘obične’ dane. Provjerili smo koliko će Dubrovčani morati posegnuti duboko u džep ili ‘opeglati’ kartice za ovaj Uskrs i kakva je ponuda na placi i u butigama. Na placi ima svega, od zelenila do jaja, kora luka za bojanje jaja, cvijeća, kuka i šparoga… Ipak, prodavači baš i nisu voljni puno otkrivati, dio njih je s nama podijelio detalje o ponudi pred

Uskrs, a neki su potpuno odbili odgovoriti kolike su im cijene proizvoda. Treba napomenuti i kako cijene nigdje nisu istaknute, pa ih doznati možete jedino ako prodavače pitate za svaki proizvod pojedinačno.

JAJE I PO 40 CENTI, TO JE TRI KUNE!

Ako poželite za uskršnji doručak spremiti tvrdo kuhana jaja s kukama ili šparogama, za vezicu i paket jaja na placi ćete morati izdvojiti otprilike 10 eura, s jednim do dva eura razlike od prodavača do prodavača. Jaja su pak u butigama značajno jeftinija, a paket se može naći već od 2,20 eura.

Želite li doručku dodati i nešto mesa, poput tradicionalne rolane šunke od svinjskog buta, platit ćete komad od butige do butige, i u odnosu na gramažu od 8 eura za kilogram (na akciji), pa i do visokih 15 eura za neke skuplje komade. Može se na placi naći i suhog graha i slanića, no ne baš puno jer sezona im je prošla, a kilo-

Piše Petra Srebrović

foto Goran Mratinović/DD

Na pjaci ima svega, od zelenila do jaja, kora luka za bojanje jaja, cvijeća, kuka i šparoga… Ipak, prodavači baš i nisu voljni puno otkrivati, dio njih je s nama podijelio detalje o ponudi pred Uskrs, a neki su potpuno odbili odgovoriti kolike su im cijene proizvoda.

I mesnice se pripreme za povećanu potražnju pred Usrks

Za one koji vole jaja pituravati po tradicijski - korom od luka, na pjaci su spremne kesice

Iako se u butigama jaja mogu naći po jeftinijim cijenama, građani još uvijek vole kupiti domaće, posebno u doba od Uskrsa

Sve u svemu, jednu tradicionalnu uskršnju trpezu, za četveročlanu obitelj, gotovo je nemoguće platiti manje od 50 eura (i to ako ste baš jako štedljivi), a izglednije je da ćete biti u iznosu od 100 eura.

gram ćete platiti 6 eura. Prodavači nam kažu –to je ista cijena kao i u zadnjih nekoliko godina, kada je koštalo 50 kuna za kilogram.

JANJETINA, GOVEDINA ILI ODOJAK ZA OBJED

Ako se za objed odlučite za janjetinu s bižima, ta bi vas radost mogla koštati poprilično. Cijene janjetine po kilogramu kreću se od 13 eura, pa na više, a biž se zaleđen može sada naći na raznim akcijama, pa se može kupiti i kilo za dva eura. Ako bi umjesto janjetine poželjeli recimo govedinu za juhu, vrat s kostima bi vas koštao otprilike sedam eura za kilogram. U mesnicama su sada u ponudi i odojci za koje treba izdvojiti od 6 pa na više eura za kilogram. Volite li objedu dodati domaćeg ‘zelenila’ poput blitve, taj ćete ‘sport’ skupo platiti. U butigama je blitva sada i po četiri eura, a na placi je cijena slična – od tri do četiri eura, ili jedan euro za balicu mlade. Mladi luk se može kupiti za 50 centi, a namirnice koje bi vam trebale za napraviti francusku salatu platit ćete oko 10 eura (i dobiti pozamašnu količinu) ili pak možete kupiti gotovu zdjelicu od jednog kilograma na različitim akcijama već od 5 eura.

PINCA, NEŠTO KREMASTO ILI SUHO? IZBORA IMA

Za uveseliti se na kraj objeda, ako niste vješti u spravljanju slatkoga, široka je ponuda kolača u butigama, a naravno tu je i neizostavna pinca. Različite vrste kolača poput čupavaca ili mađarice mogu se naći po cijenama od 5 eura za paket, ima i lokalaca koji putem virtualne place nude mikseve suhih i kremastih kolača, a cijena im je 20 eura po kilogramu, dok pincu sada možete naći gotovo svugdje, a cijena varira od 2 za one manje, pa do 4 eura za velike. Naravno, Uskrsa nema bez jaja, pa ćete tako sigurno i jedan paket ‘spržit’ na pituravanje, i to će vas veselje koštati između 5 i 10 eura, ovisno želite li jaja ukrasiti samo bojama ili prigodnim naljepnicama, a možda i vinom (da, i to se može i izgledaju zaista zanimljivo!). Sve u svemu, jednu tradicionalnu uskršnju trpezu, za četveročlanu obitelj, gotovo je nemoguće platiti manje od 50 eura (i to ako ste baš jako štedljivi), a izglednije je da ćete biti u iznosu od 100 eura. Ako ste pak vi onaj koji kuha za širu obitelj – bit će to još i puno, puno skuplje.

Na pjaci ima raznog zelenila, a u ponudi se mogu naći kuke i šparoge

I maslinovo ulje je na cijeni uvijek, posebno kad je domaće

Tko želi malo dublje posegnuti u džep i napraviti uskršnje aranžmane i dekoracije, na pjaci ima i cvijeća

NAJAVE SU ODLIČNE

ZA USKRS NAJAVLJENO 26 LETOVA! Ljetni raspored u zračnoj luci označava i početak predsezone

Sa zadnjim danom ožujka, Zračna luka Ruđer Bošković počinje s ljetnim redom letenja, a povratna informacija hotelijera je – booking je dobar.

Dubrovnik je avio destinacija pa je početak ljetnog reda letenja, neodvojiv od početka sezone, zapravo – predsezone. Već prvi dan ljetnog reda letenja najavljeno je 26 letova među kojima su i dva iz Londona, Beč, Pariz, Madrid, Helsinki, Dublin, Rim, Amsterdam, Frankfurt i drugi. Iako se one prave brojke gostiju mogu vidjeti tek od lipnja pa na dalje, mjeseci prije su uvijek dobar pokazatelj u kojem će smjeru ići godina.

OVE GODINE IMAMO I RYANAIR

Jedna novost ove godine, a koja će zasigurno utjecati na sezonu, jest što s prvim danom ljetnog reda letenja s baznim operacijama u Dubrovniku počinje i irski niskotarifni avio prijevoznik Ryanair. Zračnu luku Ruđer Bošković će dva zrakoplova povezivati s 19 svjetskih destinacija.

„Prema trenutnoj najavi očekujemo, ovisno o tjednu, 54 ili 55 Ryanairovih letova, a u dolasku bi trebalo biti dostupno ukupno oko 320 tisuća sjedala. Prodaja na svim linijama ide jako dobro, pa i nešto iznad očekivanja, posebno što se tiče destinacija Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinavija“, kazao je za Dubrovački dnevnik Maro Lukšić, pomoćnik glavnog direktora za strateško planiranje Zračne luke Ruđer Bošković. U dubrovačkoj zračnoj luci očekuju ‘load factor’ od 90 posto za ovu godinu, a za iduću se očekuje već i postizanje i prosječnih (za slične baze kao što je Dubrovnik) Ryanairovih 94 posto. Osim toga, ove godine se nastavlja i izravna konekcija s New Yorkom, četiri puta tjedno operacijama Uniteda, a početak se očekuje 25. svibnja.

BOOKING U HOTELIMA JE DOBAR

Kako se ‘sezona po rezervacijama poznaje’, hotelske kuće, odnosno privatni iznajmljivači čine krucijalnu kariku u turističkom lancu.

“Početak ljetnog rasporeda letenja usklađen je ove godine s Uskrsom, 31. ožujka, kada se tradicionalno bilježi znatan porast broja letova u odnosu na prethodno razdoblje. Uskrs označava početak turističke sezone u Dubrovniku, što bi u narednim tjednima trebalo rezultirati povećanjem broja posjetitelja u gradu i većim brojem ostvarenih noćenja. Prema podacima dobivenim od hotelskih kuća, booking je dobar, što ukazuje na to da nas očekuje izuzetno uspješna predsezona“, istaknuo je direktor Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Miro Drašković.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Parlamentarni izbori 2024.

Liste bez većih iznenađenja , vodeće stranke ‘’vole’’ Korčulu

Sljedeća dva tjedna bit će ključna u komuniciranju izbornih poruka, programa i poteza. Neke ankete sugeriraju i kako bi ovi izbori trebali popraviti dosadašnji prosjek loše izlaznosti i nezainteresiranosti glasača

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Zvonimir Barisin/PIXSELL, Patrik Macek/PIXSELL

Jedni, drugi i treći kažu: s jednima, drugima i trećima – nećemo! Ili što je još gore, s jednima, drugima ili trećima možda hoćemo, ako odustanu od svega za što se zalažu. No, kad se otvori burza budućih pozicija, a vlast koja je i slast, zamiriše, obično se sve karte pomiješaju.

Nepuna tri tjedna dijele nas od Parlamentarnih izbora i politička trgovina još nije gotova. Burza izbornih lista se zatvara, imena su kompletirana, ali to znači kako će se burza budućih pozicija tek otvoriti. Dogodit će se to po objavi izbornih rezultata, kada će najvjerojatnije biti nužno raditi ustupke za skupljanje 76 saborskih ruku za sastavljanje većine, kako je to bilo i posljednjih godina.

Osnažen podrškom aktualnog predsjednika, buntovnog Zorana Milanovića, koji se uključio u ustavno upitnu političku kampanju, SDP, sudeći prema anketama, ima mogućnost parirati HDZ-u. Svoje pozicije na ovim izborima tražit će i Možemo na ljevici, Domovinski pokret i Most na desnici uz brojne druge liste koje će biti poznate nakon petka u ponoć kada istječe rok za predaju kandidatu-

ra. Svi oni se nadaju kako će u formiranju buduće vlada biti presudni baš njihovi mandati, a onda bi im samo nebo bilo granica.

Jedni, drugi i treći kažu: s jednima, drugima i trećima – nećemo! Ili što je još gore, s jednima, drugima ili trećima možda hoćemo, ako odustanu od svega za što se zalažu. No, kad se otvori burza budućih pozicija, a vlast koja je i slast, zamiriše, obično se sve karte pomiješaju.

U proteklom tjednu svoje su liste objavili iz koalicije Rijeka pravde, dok su iz stranke HDZ, Most i Možemo (u trenutku zaključenja broja) bili objavljeni nositelji lista, uz još neka imena.

SDP I KOALICIJA RIJEKE PRAVDE

Ranko Ostojić, Milanovićev ministar unutarnjih

gom je mjestu, dok je na 5. mjestu Damir Barbir, protiv kojega se pobunio splitski SDP, s obzirom na to kako su s njim, kao bivšim stranačkim kolegom, u političkim sukobima godinama.

SDP, Centar i partneri:

1. RANKO OSTOJIĆ

2. IVICA PULJAK

3. IVANA MARKOVIĆ

4. MIŠO KRSTIČEVIĆ

5. DAMIR BARBIR

6. KATARINA GUGIĆ

7. VIKTORIJA KNEŽEVIĆ

8. JOŠKO MARKIĆ

9. NIKA SILIĆ MAROJEVIĆ

10. GORDANA MUHTIĆ

11. GORANA ROSANDIĆ

12. MATKO BURIĆ

13. RAFAELA MATIĆ

14. ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ

HDZ

HDZ-ovu listu predvodit će Korčulanin Branko Bačić, aktualni ministar graditeljstva, obnove i državne imovine. Bačić se spominje kao dobar HDZov adut s obzirom na zapažene promjene koje su se dogodile s obnovom od potresa nakon što je preuzeo dužnost ministra i cijeli proces ubrzao. Iako do zaključenja broja HDZ nije objavio druga imena, kao sasvim sigurno ime za listu u x. izbornoj jedinici se spominje dubrovački gradonačel-

nik Mato Franković koji je i do sada bio saborski zastupnik. Bačić je potvrdio i kako će na listi biti umirovljeni general, nekadašnji ministar obrane Damir Krstičević. Osim njih, kao izgledne opcije za listu spominju se i predsjednik Županijskog odbora stranke Blaž Pezo i župan Nikola Dobroslavić. ‘U igri’ su i načelnik Konavala Božo Lasić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan i državni tajnici Zrinka Raguž i Frano Matušić.

MOŽEMO!

Nositelj liste Možemo! U X. izbornoj jedinici je i član stranke Srđ je Grad, Đuro Capor, profesor povijesti u srednjoj školi i gradski vijećnik u aktualnom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Možemo! do zaključenja ovog broja novine nije objavio druga imena na listama, no očekuje se kako će se u x. izbornoj jedinici na listi naći još spominju županijski vijećnik Marko Giljača, gradska vijećnica Petra Marčinko i gradski vijećnik Nikša Selmani.

MOST

Čelnik Mosta Božo Petrov nositelj je liste za X. izbornu jedinicu, a s njim će se na listi naći i koordinator stranke za područje Dubrovnika i županijski vijećnik Josip Mikuš i županijski vijećnik Ivica Dajak.

DOMOVINSKI POKRET

Nositelj liste Domovinskog pokreta za X. izbornu jedinicu je Stipo Mlinarić, koji je bio saborski zastupnik u prošlom sazivu.

Sljedeća dva tjedna bit će ključna u komuniciranju izbornih poruka, programa i poteza. Neke ankete sugeriraju i kako bi ovi izbori trebali popraviti dosadašnji prosjek loše izlaznosti i nezainteresiranosti glasača. Činjenica jest kako u Hrvatskoj, nakon godina prilično dosadnih izbornih kampanja, na političkoj sceni nije dosadno, a najzanimljivije vjerojatno tek slijedi nakon izbora.

Osnažen podrškom aktualnog predsjednika, buntovnog Zorana Milanovića, koji se uključio u ustavno upitnu političku kampanju, SDP, sudeći prema anketama, ima mogućnost parirati HDZ-u. Svoje pozicije na ovim izborima tražit će i Možemo na ljevici, Domovinski pokret i Most na desnici uz brojne druge liste koje će biti poznate nakon petka u ponoć.

SPORNA JE KONCESIJA

Plaža u Uvali Lapad ljeto dočekuje zatvorenih objekata, Dubrovački zalasci sunca tužili državu

Društvo Dubrovački zalasci sunca u posljednjih šest godina iskazalo je gubitak veći od 11 milijuna eura. Tvrtka koja je upravljala Uvalom Sumartin pokrenula je likvidaciju pred Trgovačkim sudom, a koncesije nad područjem su poništene

Vlasnici društva Dubrovački zalasci sunca d.o.o. podigli su tužbu protiv Republike Hrvatske za naknadu ulaganja, jer se država nije oglasila na njihov prijedlog mirenja podnesen tri mjeseca ranije. Jedini zahtjev vlasnika prema prema državi bio je raspisivanje novog koncesijskog natječaja. Uz tužbu za naknadu ulaganja, postoji mogućnost i dodatne tužbe za izgubljenu dobit, a čime se potencijalna šteta za Republiku Hrvatsku multiplicira. Udovica investitora, pokojnog Johna R. Alma, Carolyn Alm objasnila je kako od države potražuje sredstva uložena u plažu Sumartin, a riječ je o više od 13 milijuna eura. “Vjerovali smo i još uvijek vjerujemo u ovaj projekt, ali nismo mogli ni zamisliti ovakav epilog, da nakon toliko godina problem koncesije, koja nam je bila zajamčena u jednom trenutku, a onda su nas držali u neizvjesnosti godinama, još uvijek nije riješen. Nadali smo se da će biti riješeno jer ne postoji objektivan razlog da ne bude. Da smo imali ikakve sumnje, ne bismo uložili 14 milijuna eura vlastitog novca u ovaj projekt. Zato smo čekali sve ove godine, nadajući se da će se problem koncesije riješiti jednom zauvijek te da ćemo ostvariti puni potencijal projekta”, kaže Carolyn Alm.

SPREMNI SU OPET UĆI U PROJEKT

Ističe kako, nažalost, sad ne vidi nijedno drugo rješenje kako bi zaštitili svoju investiciju, iako sudski procesi nisu u njihovom interesu. Dodala je i kako su se

odlučili na likvidaciju, a ne bankrot, zato što planiraju podmiriti sve svoje obaveze. Što se tiče tužbe, kaže da se još uvijek iščekuju rješavanje dugogodišnjeg problema s koncesijom.

“Računamo na kompenzaciju za naša prošla ulaganja u vlasništvo Republike Hrvatske, zato što je Sumartin dio pomorskog dobra Republike Hrvatske ili novi tender za koncesiju. U tom slučaju ćemo sudjelovati jer smo još uvijek zainteresirani za ovaj projekt i spremni smo dovršiti investiciju ako sve bude zakonski riješeno i čisto. Ukoliko netko drugi dobije koncesiju, zahtijevat ćemo kompenzaciju za naša dosadašnja ulaganja”, kazuje Alm.  Iznos ulaganja u plažu Sumratin utvrđen je vještačenjem kojega su Dubrovačko-neretvanska županija i tvrtka Dubrovački zalasci sunca d.o.o. sporazumno utvrdili 2021. godine kao nužno za potrebe eventualnog rješavanja međusobnih prava i obaveza. Ulaganja u koncesijsko područje su financirana iz vlastitih sredstava, jer su banke odustale od

financiranja projekta zbog pravno neizvjesnog statusa koncesije. Banka s kojom su Dubrovački zalasci sunca poslovali povukla se iz financiranja projekta nakon saznanja za postojanje upravnog spora koji može dovesti do gubitka koncesije, a niti jedna druga poslovna banka nije bila spremna ući u tako dvojbenu poslovnu situaciju.

ARBITRAŽA U WASHINGTONU OSTAJE MOGUĆNOST

Projekt je stoga morao biti financiran privatnim pozajmicama i nije završen do kraja s obzirom na izostanak mogućnosti bankarskog financiranja, u uvjetima pravne neizvjesnosti. Dubrovački zalasci sunca d.o.o. uložili su u plažu Sumartin gotovo 14 milijuna eura prema procjeni revizorske kuće, stoga je ovo najveća privatna investicija u plažu u Republici Hrvatskoj. Inače, strani ulagač ima pravo na zaštitu ulaganja sukladno ICSID konvenciji, čiji je Republika Hrvatska obveznik, te ima pravo zatražiti međunarodnu arbitražu u Washingtonu. Carolyn Alm kaže kako su spremni ići i toliko daleko, ali se nadaju da za to neće biti potrebe.  U međuvremenu se nastavlja krajem prošle godine započeta likvidacija poduzeća, a najatraktivnija dubrovačka plaža ove godine neće raditi, odnosno objekti će ostati zatvoreni te neće biti niti predsezonske pripreme, čišćenja plaže i ostalih radnji potrebnih kako bi kupanje u uvali Sumartin bilo ugodno i sigurno.

foto Goran Mratinović/DD

Pokrenuta nabava za

Voditelja projekta gradnje i stručni nadzor Centra za starije osobe

Nakon što je krajem veljače pokrenut postupak javne nabave za izgradnju Centra za starije osobe Dubrovnik - Doma za starije i nemoćne ispod Opće bolnice Dubrovnik, Grad Dubrovnik objavio je i postupke javne nabave za Voditelja projekta gradnje, za stručni nadzor i za koordinatora zaštite na radu Centar za starije osobe Dubrovnik ispod Opće bolnice ključni je kapitalni projekt u društvenoj infrastrukturi čijom će se izgradnjom dubrovačkim umirovljenicima pružiti standard koji im je godinama nedostajao. Uz dom u Gružu ovo je, nakon 50 godina, drugi projekt vezan uz skrb i smještaj starijih sugrađana kojeg je pokrenula ova gradska uprava. Uz jednokrevetne i dvokrevetne sobe, Centar će biti opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorijama. Osim smještaja za 205 korisnika i dnevni boravak za 75 korisnika, Dom će pružati i različite usluge za vanjske korisnike poput fizikalne terapije, dostave hrane, pomoći u kući za

slabije pokretne, a kojima je svrha omogućiti što duži ostanak starije osobe u svome domu.

Procijenjena vrijednost javne nabave za radove izgradnje Centra za starije iznosi 13.687.917,96 eura (bez PDV-a) a Grad Dubrovnik već je ranije, podsjetimo, osigurao 6.138.045,24 eura bespovratnih sredstava u okviru poziva Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Preostala sredstva do iznosa maksimalnih prihvatljivih troškova projekta (12.014.045,24 eura) osigurat će se kreditnim zaduženjem u iznosu od 5.876.000,00 eura, što je potvrdilo Gradsko vijeće na svojoj posljednjoj sjednici. Sveukupna investicija izgradnje Centra s opremanjem iznosi 21.113.808,20 eura (uključujući PDV). Rok za dostavu ponuda za izgradnju centra ističe 12. travnja, dok je rok za dostavu ponuda za Voditelja projekta gradnje, stručni nadzor i koordinatora zaštite na radu 15. travnja. Po završetku postupka javne nabave, početak radova očekuje se u lipnju ove godine.

Izvršni odbor Plana upravljanja jednoglasno usvojio Studiju prihvatnog kapaciteta za povijesnu jezgru

Nakon usvajanja na Turističkom vijeću Turističke zajednice grada Dubrovnika, Studija prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a, izrađivača Sveučilišta u Dubrovniku, također jednoglasno usvojena je i na osmoj sjednici Izvršnog odbora Upravljačke komisije Plana upravljanja.

Studiju prihvatnog kapaciteta za povijesnu jezgru članovima Izvršnog odbora Upravljačke komisije Plana upravljanja izložili su predstavnici izrađivačaOdjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prof.dr.sc Ivana Pavlić i izv.prof.dr.sc. Barbara Puh. Studija prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO-a dio je aktivnosti preuzetnih usvajanjem prvog hrvatskog Plana upravljanja, a koji se u Dubrovniku sustavno provodi. Po svojim istraživačko-znanstvenim komponenata Studija je najsveobuhvatniji dokument ovakve vrste u Republici Hrvatskoj, a izrađena je u okviru šireg sporazuma o znanstveno-stručnoj suradnji u istraživanju i razvoju sklopljenog između Sveučilišta, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice i Lučke uprave Dubrovnik u srpnju prošle godine na razdoblje do kraja 2026. godine.

Slijedi usvajanje Studije na tematskoj sjednici Gradskog vijeća.

Gradonačelnik Franković s

ugostiteljima o pripremama za nadolazeću sezonu

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je sastanak s predstavnicima ugostitelja, a teme su bile vezane uz pripreme za nadolazeću turističku sezonu. Uz brojne ugostitelje, pretežno s područja stare gradske jezgre i kontaktne zone, sastanku su se odazvali i predstavnici strukovnih udruženja.

Govoreći o upravljanju javnim površinama te unatoč činjenici da moratorij na javne površine ističe krajem godine, gradonačelnik je poručio kako prostora za uvođenje dodatnih površina za ugostiteljske sadržaje u povijesnoj jezgri nema ni u budućnosti.

Naglasio je kako se opskrba povijesne jezgre, sukladno aktima Grada, može obavljati jedino elektrovučnom vozilima i uz valjanu koncesiju te kako jedinu koncesiju za tu djelatnost trenutno ima komunalna tvrtka Sanitat. Ponovio je kako je strogo zabranjena uporaba viličara, a sukladno zahtjevima građana.  Činjenicu da se od 17 prijava za remećenje javnog reda i mira na području

povijesne jezgre u prošloj godini, samo jedna prijava odnosila na glasnu glazbu, ocijenio je kao rezultat suradnje te istaknuo kako u partnerstvu treba nastaviti i dalje.

Kako se u svjetlu dolaska avio prijevoznika Ryanair na tržište Dubrovnika otvaraju mogućnosti za produljenje sezone važno je osigurati i rad ugostiteljskih objekta tijekom zimskih mjeseci, a obaveze za rad od studenog od sredine ožujka regulirat će se novim ugovorima. Poručio je da će i kod novih ugovora voditi računa o njihovoj dugoročnosti kako bi se ugostiteljima pružila sigurnost ulaganja u unapređenje poslovanja što je svima u interesu. Predstavnici ugostitelja iznijeli su svoje primjedbe i prijedloge za poboljšanje uvjeta rada, posebice što se tiče opskrbe, održavanja čistoće i slično.

Kao i prethodne godine, osim nadzora razine buke, komunalno redarstvo provodit će i pojačan nadzor korištenja javnih površina i pridržavanja zakupaca ugovora o zakupu javne površine.

Objavljen Javni poziv za sufinanciranje dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada Isplaćena uskrsnica dubrovačkim umirovljenicima

Grad Dubrovnik objavio je Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika za 2024. godinu. Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada sufinancira se do 85% opravdanih troškova ukupne vrijednosti investicije. Prijave se zaprimaju do isteka sredstava natječaja, najkasnije do 31. prosinca 2024. godine, a rješavaju se prema redoslijedu zaprimanja. Odabrani Korisnik sredstava nakon primitka Odluke o odabiru obavezan je realizirati prijavljenu mjeru energetske učinkovitosti sukladno svim uvjetima Javnog poziva te predati Zahtjev za povrat sredstava u roku 12 mjeseci od potpisivanja Ugovora. Tekst Javnog poziva i prijavni obrasci dostupni su na web stranici Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik isplatio je ovaj mjesec ukupno 20.400 eura dubrovačkim umirovljenicima, kao dodatak na mirovine uoči Uskrsa. Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika i Mjerama socijalnog programa za 2024. godinu dodatak je isplaćen za 455 korisnika, koji sa svim dodatcima imaju mjesečna primanja u rasponu od 265,58 do 331,81 eura.

Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, Grad Dubrovnik umirovljenicima koji primaju mirovine od 265,58 do 291,99 eura dva puta godišnje (Uskrs i Božić) isplaćuje iznos od 53,09 eura, a onim umirovljenicima čije mirovine iznose od 292,12 do 331,81 eura isplaćuje se 39,82 eura. Odlukom o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika iz 2022. godine povećan je iznos ovog dodatka, kao i cenzus za njegovo ostvarivanje.

ČESTITKA BISKUPA ROKA GLASNOVIĆA

„Uskrsli Krist je život naš“

Ljubljena braćo i sestre!

Život nije slučajna stvarnost. Bog svojim dahom daruje čovjeku život kao najveću vrijednost. On, vječno živ, izvor je i gospodar života: „U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo“ (Dj 17, 28).

Današnje vrijeme nosi sa sobom brojna dostignuća i izazove kojima se uvijek iznova pokušava omogućiti što kvalitetniji život. Svakodnevno smo usmjereni na poboljšanje naše stvarnosti, na traženje novih puteva u postizanju onoga što često nazivamo srećom, odnosno sretnim životom. Međutim, nekoć je davno pojašnjeno da je sreća savršeno stanje koje se postiže sjedinjenjem svih dobara, a danas se itekako opravdano pitamo: „Imamo li sva ta dobra i jesmo li doista sretni?“ Isus gleda drukčijim očima i toliko puta nas svojim riječima upozorava da nema toga blaga koje je vrjednije od života, ali onoga života koji On navješćuje, života u Njemu koji počinje ovdje i sada, a nastavlja se u vječnosti, jer „Bog nam je dao život vječni; i taj je život u Sinu njegovu. Tko ima Sina, ima život; tko nema Sina Božjega, nema života“ (1 Iv 5, 11-12). Možda bismo i mi trebali poput apostola Tome jednostavno i ponizno reći: Gospodin moj i Bog moj, Bog moj i sve moje, jer Bog je jedino dobro koje usrećuje, najviše dobro koje ispunja dušu i daje mir.

Paradoksalnost svijeta i čovjeka očituje se, s jedne strane, u djelovanju protiv života, prekidom dara života, a s druge strane, željom da se život produži što je više moguće. Sve više je i odustajanja od života, počevši od svakodnevice i bijega u različite ovisnosti do želje da se svjesno, na ovaj ili onaj način, prekine nit života. I u takvim situacijama Bog nam govori: „Danas preda te stavljam: život i sreću, smrt i nesreću. Život, dakle, biraj!“ (Pnz 30, 15. 19).

Ljudski je plašiti se poniženja, patnje i smrti. U tim trenucima teško je pronaći mir. Zatvaramo se i navaljujemo kamen na svoje srce koje je uplašeno, jer u životnim borbama često gubimo, pa i od smrti. Zasigurno se tada pitamo poput

Marije Magdalene i pobožnih žena: „Tko će nam otkotrljati kamen s groba?“. Tko će nas pustiti na Izvor života, tko će nam pokazati put, uvesti nas u istinu i darovati nam život? Isus Krist je odgovor na sva naša pitanja. On sam je rekao: „Ja sam Put i Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni“ (Iv 14, 6).

Doista, Kristovo uskrsnuće pobjeda je nad grijehom i smrću te cilj i svrha na-

šega života. Vjera u uskrsnuće temelji se na vjeri u Boga koji nije „Bog mrtvih nego živih“ (Mk 12, 27). Uskrs je radost, život i sreća u Božjem kraljevstvu. Budimo ustrajni u svakodnevnim pobjedama nad svime što nas udaljuje od Krista. Budimo vjerni nadasve malim Uskrsimanedjeljama, susretu sa Životvorcem. Neka nam ništa ne bude važnije od Krista uskrsloga! Sretan Uskrs!

Potpisani ugovori o financiranju programa udruga koje brinu o najranjivijim skupinama društva

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je Ugovore o financijskoj potpori za programe sedam udruga civilnog društva s područja Dubrovačko-neretvanske županije za 2024. godinu. Riječ je o programima ”Pomoć u kući starijim osobama na području Dubrovačko-neretvanske županije”, Dnevni boravak za djecu s cerebralnom paralizom „Skalin po skalin“ te ”Dnevni boravak za osobe s psihosocijalnim teškoćama.

Ugovori su potpisani s udrugom ”Dobra” iz Metkovića, udrugom ”Otac Ante Gabrić” iz Metkovića, udrugom ”Blage ruke” iz Dubrovačkog primorja, udrugom ”Dnevni boravak, pomoć i njega u kući za starije i nemoćne osobe” iz Ploča, udrugom ”Val” s Lastova te udrugom roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom ”Dva skalina” kao i udrugom za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unaprjeđenje duševnoga zdravlja i kvalitete života ”Lukjernica”. ‘Iznimno smo zahvalni na svemu što činite. Vaš doprinos našem društvu je zaista nemjerljiv i mi s velikim zadovoljstvom podupiremo vaš rad’, poručio je župan ovom prilikom.

Riješeno pitanje stanova na Zvekovici, a otkupljena je i zemlja za boćarsku dvoranu u Dubravci

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle je među ostalim usvojeno izvješće o radu načelnika za drugu polovicu prošle godine, Zaključak za zaključivanje sudskih nagodbi u postupcima radi utvrđivanja prava vlasništva nad stanovima na Zvekovici kao i Odluka o otkupu dijela čest. zem 1202/1 u Dubravci za potrebe izgradnje boćarske dvorane.

Obrazlažući svoje izvješće o radu, načelnik Božo Lasić je istaknuo kako je vidljivo što se sve radi i gradi od Cavtata do Debelog brijega. ”Imamo projekt OŠ Cavtat, a uskoro očekujemo početak gradnje, polažemo novu kanalizaciju u Kranjčevićevoj ulici u Cavtatu, potom tu je kanalizacija na Grudi i Moluntu, uskoro slijedi rješavanje boćarske dvorane u Dubravci za koju danas usvajamo Odluku, imamo vrtiće za koje moramo riješiti prostore i tu razmatramo jednu kuću na Zvekovici gdje bi smjestili 100-tinjak djece, ali to tek trebamo odvagnuti. Nastavlja se gradnja ceste od Dubravke do Debelog brijega, završena je gradnja rive u Cavtatu gdje je u tijeku asfaltiranje ispred Doma kulture. Uredili smo brojna dječja igrališta kroz

Konavle, radimo nogostup u Čilipima, a u pripremi je i nogostup od Oboda do Zvekovice. Provodimo program odvoza otpada s kućnog praga i mislim da smo jedina općina koja provodi program odvajanja otpada”, rekao je Lasić te naglasio i kako je u tom razdoblju otvoren i jedan od najmodernijih vatrogasnih domova u Hrvatskoj, onaj na Grudi. Govoreći o sudskim nagodbama za otkup prava vlasništva za stanove na Zvekovici načelnik je istaknuo kako se na tome radilo više od devet godina. ”Na tom problemu smo angažirali stručnjake iz više područja, od pravnika do onih iz građevinskog sektora. Naposljetku, ovom Odlukom prihvaćene su sudske nagodbe za otkup prava vlasništva za stanove na Zvekovici. Vrijednost tih stanova je od 9 do 17 tisuća eura, a svi stanari imaju mo-

gućnost otkupiti ih odjednom ili kroz rok od pet godina”, rekao je načelnik.

Vijećnici su na ovoj sjednici usvojili i Prijedlog Odluke o otkupu kuće koja je naslonjena na Muzej u Čilipima, za potrebe proširenja prostorija Muzeja i galerija Konavala. Lasić je istaknuo i kako je namjera otkupiti još nekoliko nekretnina kako bi Trg ispred crkve sv. Nikole ostao onakav kakav je danas. ”Ta zgrada će puno značiti Čilipima i Konavlima, a namjera nam je otkupit zgrade u centru Čilipa kako netko drugi ne bi došao i time nepovratno izmijenio izgled tog trga”, naglasio je on.

Od ostalih točaka dnevnog reda, usvojen je i Prijedlog Izmjene i dopune plana upravljanja pomorskim dobrom na području Općine Konavle za razdoblje 2024. – 2028. godinu.

Napustio nas je Ivo Jelić , čovjek koji je i u ratu pričao o svjetonazoru mira

Rođen u Dubrovniku 1942. godine, gdje je i proveo cijeli svoj život, ostavio je trag kako na političkoj, tako i na akademskoj sceni kao dugogodišnji profesor.

Jelić je poznat kao čovjek čija je ruka uvijek bila pružena, u ratu i u miru, kako svojim sunarodnjacima, tako i svima onima drugačije vjere i narodnosti. Kako je kazao u jednom razgovoru za Dubrovački dnevnik, uvijek je bio spreman za dijalog, no nikada nije bio onaj koji bespogovorno sluša naredbe. Njegov svjetonazor uvijek je bio – mir, a to je nit vodilja koja ga je vodila kroz čitav život. POLITIČAR

Ivo Jelić preminuo je 26. ožujka, a u Dubrovniku će ostati zapamćen kao dugogodišnji profesor, političar i jedan od osnivača dubrovačkog HDZ-a.

Marija Mašanović, doktorica

‘Rak debelog crijeva uspješno se liječi ako se otkrije na vrijeme’

Doktorica Marija Mašanović objašnjava važnost ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Naime do prvih simptoma može proći od pet, pa sve do petnaest godina

U tijeku je Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva. O detaljima smo popričali s Marijom Mašanović, voditeljicom Odjela za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Kod nekih karcinoma, uključujući rak debelog crijeva, dugo ne vidimo simptome?

Kod raka debelog crijeva može proći od pet do petnaest godina do pojave prvih simptoma. To je zato jer se rak debelog crijeva većinom počne razvijati na sluznici. Jedan od prvih simptoma je krvava stolica, a ona čak ne mora biti vidljiva golim okom. Zato se rade testovi i testira se zaredom tri dana.

Je li se taj test vrši u medicinskim ustanovama ili ga se može napraviti kod kuće?

Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva namijenjen je zdravim osobama koje nemaju nikakve simptome. Nemaju bolove u trbuhu, nemaju krvavu stolicu vidljivu golim okom, nemaju čak ni slabost u krvnoj slici, kao ni gubitak kilograma…, što su simptomi kod uznapredovalog raka debelog crijeva. Taj program je prvenstveno namijenjen osobama od 50 do 75 godina kada se rak debelog crijeva najčešće pojavljuje. Osobe koje se prijave da bi se željele testirati, dobiju testove na kućnu adresu, te tri dana zaredom provode testiranja svoje stolice. Poštar im prvo donese pozivno pismo u kojem ih se pita žele li sudjelovati u ranom otkrivanju karcinoma. Ako su suglasni, onda će dobiti testove. Mogu plaćenu kovertu koju dobiju na adresu staviti kao odgovor u sandučić Pošte ili nas zazvati na telefon 080045066 i zatražiti da im uručimo testove.

Je li test kompliciran za ga napraviti sam?

Test nije kompliciran, nego je problem što se ljudi boje rezultata testa, da im se nešto ne otkrije.

No strah od dijagnoze neće eliminirati samu bolest. Upravo u tome i jest poanta, da se rano otkrije karcinom. Što ga se ranije otkrije lakše ga je i uspješnije liječiti. Ako se otkrije krv u stolici sljedeći pregled je kolonoskopija. Ona je zlatni standard u otkrivanju, ne samo raka debelog crijeva, nego i svih promjena u debelom crijevu, uključujući dobroćudne polipe i slično. Krv u stolici ne mora značiti isključivo rak. Može biti riječ o polipima ili nekoj upali. Važno je i da se polip dalje analizira kako bi se vidjelo što se u njemu točno nalazi. Nakon svih pregleda dolazi se do dijagnoze i pristupa se liječenju.

Kada se otkrije rak debelog crijeva u ranom stadiju, kolike su šanse za izlječenje? Statistike kažu da je devet od deset slučajeva raka debelog crijeva izlječivo u slučaju ranog otkrivanja. Ovo pravilo vrijedi i za neke druge vrste karcinoma. Naravno, kod različitih vrsta karcinoma različito je i vremensko razdoblje koje se smatra ranim otkrivanjem. Za debelo crijevo, pluća, dojku, gušteraču, jetru… različit je taj vremenski interval. Što se tiče ovog nacionalnog programa za rano otkrivanje debelog crijeva, to je za svih odlična vijest čak i ako se otkrije, jer će se najvjerojatnije potpuno izliječit prije nego što se razbukta.

Koji su uzroci raka debelog crijeva?

Rak debelog crijeva najviše je povezan s modernim načinom života. Dovodi se u vezu s prekomjernom težinom, s pretjeranom konzumacijom hrane koja je bogata šećerima i bijelim brašnom, te drugim prerađenim pekarskim proizvodima. Naravno i pretjeranom konzumacijom alkohola i kofeina, te manjkom tjelesne aktivnosti. Da bi se rizik od raka debelog crijeva smanjio, potrebno se zdravo hraniti, primjerice tradicionalnom mediteranskom prehranom. Puno povrća, ribe, maslinovog ulja, integralnih žitarica… Važno je ima-

‘Test nije kompliciran nego je problem što se ljudi boje rezultata testa, da im se nešto ne otkrije. No strah od dijagnoze neće eliminirati samu bolest. Upravo u tome i jest poanta, da se rano otkrije karcinom. Što ga se ranije otkrije lakše ga je i uspješnije liječiti’

‘Rak debelog crijeva najviše je povezan s modernim načinom života.

Dovodi se u vezu s prekomjernom težinom, s pretjeranom konzumacijom hrane koja je bogata šećerima i bijelim brašnom, te drugim prerađenim pekarskim proizvodima.

Naravno i pretjeranom konzumacijom alkohola i kofeina, te manjkom tjelesne aktivnosti’

ti redovitu probavu, a za nju je opet najvažnija zdrava prehrana bogata vlaknima, te tjelovježba koja ubrzava čitav metabolizam i samim tim poboljšava probavu.

Bi li država poreznom politikom trebala promovirati zdravu prehranu? Primjerice na burek i druge štetne proizvode opaliti pozamašan porez, a na zdrave namirnice poput ribe i eko povrća ga smanjiti? Ili, recimo, zabraniti otvaranje pekara blizu škola i vrtića?

Država bi trebala regulirati cijene da zdrava prehrana bude dostupna svima. Nažalost, tržišna utakmica je nešto sasvim drugo i ja kao liječnica ne bih ulazila u svu tu problematiku. Mogu samo preporučiti da se sve konzumira umjereno. Može ponekad i kolač i alkohol, ali ne često. Na kraju krajeva, ni puno banane nije dobro, jer i ona ima voćnog šećera, pa prekomjernom konzumacijom može doći do povećanja broja kilograma. Uglavnom, tjelesnu aktivnost itekako treba povećati barem na pola sata dnevno. Hrvati su sada među najdebljim nacijama, a uz to i puno puše.

Kako druge karcinome prepoznati na vrijeme?

Kod raka pluća rani simptom može biti kašalj, gubitak tjelesne težine ili anemija. Naravno da je rak pluća najviše povezan s pušenjem. Svi pušači bi trebali, ako ne mogu potpuno prestati pušiti, barem pratiti koliko dnevno konzumiraju cigareta. Si-

gurno u tom cijelom broju postoji određeni dio cigareta koji je previše. Od tu treba početi i to smanjiti, jer nije isto koliko se dnevno popuši, iako bi najbolje bilo nikako. Pušači mogu voditi dnevnik popušenih cigareta, a naravno da se mogu i nama javiti u Zavod za javno zdravstvo kako bi im pomogli u prestanku. I za rak pluća postoji Nacionalni program za rano otkivanje, također usmjeren na osobe između 50 i 75 godina. To se rano otkrivanje vrši preko niskodoznog CT-a, a bez problema se može dobiti termin u našoj bolnici. Na osnovu tog pregleda se može vrlo dobro vidjeti stanje pluća, te treba li dalje raditi kontrolne preglede.

Što s onima koji imaju karcinome u obitelji?

Karcinomi mogu imati i genetsku predispoziciju, pa tako svi koji u obitelji imaju određenu vrstu karcinoma, trebali bi raditi preglede, čak i puno ranije, već od 35 godine, odnosno planirati pretrage sa svojim obiteljskim liječnikom. U Hrvatskoj je sada na snazi nekoliko nacionalnih programa za rano otkrivanje karcinoma. Za čitavu populaciju tu su nacionalni program za otkrivanje raka debelog crijeva i pluća, te raka dojke i vrata maternice kod žena. Uskoro bismo mogli imati i nacionalni program za otkrivanje melanoma. Ovo su stvari o kojima treba govoriti, a ne se njih strašiti, jer strah neće otkloniti bolest. Opet ponavljam - što se ranije otkrije, puno je veća šansa za izlječenje, a samim tim i za kvalitetu života, kako pojedinca, tako i njegove obitelji.

Doktorica Marija Mašanović

VELIKO OKUPLJANJE BIVŠIH DJELATNIKA

“Atlasu nitko nije do koljena, to je bila sila i najbolje su radili svoj posao!”

Okupljanje nekadašnjih radnih kolega, ali i prijatelja koje i danas vezuju uspomene na najvažniju putničku agenciju koja je obilježila živote velikog broja Dubrovčana, održano je Studentskom domu.

Oko 170 bivših djelatnika Atlasa okupilo se po sedmi put, prisjećajući se čuvene putničke agencije koja je ostavila veliki trag u životima onih koji su bili dio kolektiva.

Gotovo za svakim stolom čula se rečenica – ‘prije je bilo bolje’.

„To su lijepa vremena, to su bili pioniri turizma, to su bili sami počeci. To je bilo jedno drugo doba živ-

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović/DD

ljenja, dosta usporeno, kad nije bilo ni kompjutera ni interneta… Svi smo skupa rasli u tome, svi smo se gradili. Presretni smo da imamo priliku okupiti se, jedan stvarno divan, emotivan momenat“, rekla je gospođa Jelica Čučević koja je najveći dio svog radnog vijeka provela u Atlasu. Na okupljanje se stizalo i iz drugih gradova. Tako

je Krešimir Macan „potegao“ iz Zagreba, samo da bi se susreo s bivšim kolegama. „U smislu upravljanja hrvatskim turizmom, bilo je jako organizirano. Atlas je bio pravi DMC, ono što danas svi pričaju. Nitko im nije ni do koljena. Atlas te mogao uzeti gdje god i dovesti u minutu gdje je god trebalo, nikada ne bi propustio avion. To je bila sila! Najbolje su radili svoj posao. Mislim da su ljudi nostalgični s pravom jer mi smo znali, imali smo cijeli „know how“. Atlas je bio centar svijeta!“, ponosno ističe Krešimir Macan.

„Atlas je gigant koji je bio država u državi, što mi užamo reći. Stvarno je iznjedrio toliko divnih ljudi, toliko prekrasnih stručnjaka u turizmu, koji su se kasnije razmilili, možda po nekim drugim agencijama i poslovima, ali taj Atlas je uvijek ostao baza koja nas okuplja. Nažalost, nakon toliko godina Atlasa više nema, ali mi smo tu – ljudi koji su činili Atlas“, poručila je Čučević i dodala kako su upravo zbog toga važna njihova okupljanja i druženja.

PONEDJELJAK, 1.4. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

UTORAK, 2.4. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA, 3.4. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

ČETVRTAK , 4.4. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

PETAK, 5.4. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA, 6.4. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Penne carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 7.4. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

Pješaci 5. proleterske brigade JNA napreduju kroz Konavle prema Dubrovniku dok srpska politika priprema pojedince za preuzimanje vlasti očekujući skoru predaju Grada.

“privremena vlada”

Beograd priprema dubrovačku marionetsku vlast

Prvi tjedan nakon početka otvorene velikosrpske agresije šire dubrovačko područje bilo je odsječeno od ostatka Hrvatske kod okupiranog Slanog, Osojnik je bio pred padom, a Konavle gotovo potpuno pregažene. Broj poginulih, ranjenih i zarobljenih dramatično je rastao iz sata u sat i sva ova stradavanja bila su skupa ratna škola i težak psihološki udarac. Branitelji su uvidjeli da je i ono malo oružja što imaju neusporedivo s onim što ima napadač. Da bi se mogla posvetiti zaustavljanju neprijatelja, slabo opremljena obrana prvenstveno je morala povezati vlastite redove i spriječiti “raspad sustava”. Kronično pomanjkanje adekvatnog naoružanja, nedovoljne količine streljiva, namjerno ili nenamjerno širenje poluinformacija i dezinformacija, strah od aktivnosti “pete kolone”, nedostatak vojno obrazovanih ljudi na svim razinama, neizvjestan međunarodni status države koju se brani, isprepletanje nadležnosti civilnih i vojnih vlasti od kojih su i jedne i druge bile tek u začecima... sve ove probleme koji su postojali i prije napada dramatično je pojačala vojna agresija popraćena masovnim granatiranjima koja su rezultirala ljudskim i materijalnim gubicima, a koja bi i bez tih “paralelnih problema” predstavljala veliki izazov obrani. Već je i prije napada 1. listopada bilo jasno da branitelji ne mogu parirati sili kojom je raspolagala JNA, a svakodnevne potvrde takvog stanja stvarale su osjećaj sve jače frustracije. Postojala je ogromna želja da se zaustavi nadolazeće uništenje svega što je Dubrovnik sa svojom okolicom kroz povijest predstavljao. A predstavljao je mnogo, čak i u svjetskim okvirima, pa je i takvo njegovo značenje samo od sebe postajalo sve jače oružje napadnutih, a sve veće opterećenje agresoru koji se pokušavao pretvarati da nije kriv za stradanje i zlo koje se nadvilo nad Dubrovnikom. Vojno-politički igrokazi Beograda koji je pozivao “strane plaćenike i crnokošuljaše” da predaju Grad koji će onda biti pošteđen patnje ciljali su i na dio građana koji bi pristao služiti politici stvaranja “Velike Srbije”.

FELJTON “ZAGONETKA POBJEDE”

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U trećem nastavku govori se o planovima velikosrpskog agresora koji je računao na suradnju dijela građana Dubrovnika prije i nakon, kako se činilo, neizbježne kapitulacije Grada.

prikriveni i otvoreni suradnici okupatora

Prema spoznajama i procjenama Zapovjedništva obrane Dubrovnika JNA je, u sprezi s velikosrpskom politikom, imala spremne pojedince koji bi preuzeli vlast u slučaju predaje Grada agresoru. Snimljeni telefonski razgovor srpskih političkih čelnika ukazao je da takve spoznaje nisu bile neutemeljene.

Tonči Bačić

Zapovjedništvo obrane Dubrovnika Navodno je postojala jedna akcija, njihova operacija koja se vodila pod šifrom “Prijatelj”, koja je imala za namjeru da unutar Dubrovnika imaju pripremljenu osobu koja bi trebala preuzeti vlast u Gradu nakon njihovog ulaska. Prema nekim informacijama koje su meni bile dostupne, ta je osoba bila visoko pozicionirana, međutim, je li ona stvarno postojala ili nije teško je danas procijeniti. JNA je špijunski i kontraobavještajni dio na području Dubrovnika imala razvijen još puno prije. Imali su mrežu svojih obavještajaca i informatora i činjenica je da su imali podatke koje inače u redovnoj komunikaciji ne bi trebali imati, oni su dolazili do podataka i imali podatke koji su mogli biti ključni za obranu. Između ostalih, jedan od podataka koji je nevjerojatan, je da smo nakon zarobljavanja jednog njihovog kapetana pronašli kartu s ucrtanim podacima za koje znamo da je znalo svega nekoliko ljudi. Kako su došli do tih podataka teško je zaključiti. Da li su ih oni dovoljno koristili, je li možda u početku rata velik broj podataka koje su dobivali svojim obavještajnim kanalima loše analiziran, jesu li “prija-

Goran lucin

Zapovjedništvo obrane Dubrovnika

Još u 4. mjesecu ‘91. pozvani smo kao Zapovjedništvo tadašnje TO, u zgradu Hidroelektrane. General Špegelj nas je upoznao sa situacijom koja je bila tada, ali i s vizijom koja nas čeka. Tada je izravno rekao da očekuje s 90 postotnom sigurnošću da će nas JNA napasti. Nakon tog izlaganja tražio je da se pojedinačno izjasnimo kako ćemo se mi ponašati u slučaju takve situacije. To izjašnjavanje je bilo otprilike 50-50 posto. Znači 50 posto nas je reklo da je spremno da se stavi na raspolaganje za obranu zemlje, a ostalih 50 posto je reklo, otprilike, da to nije njihova stvar, da se oni neće boriti protiv svojih i tako je u stvari i bilo.

telj” ili “prijatelji” bili previše povučeni i skriveni...? Moje je uvjerenje da oni tu “šumu podataka” koje su dobivali nisu iskoristili onda kad su trebali. Je li ta operacija “Prijatelj” obustavljena, jeli uopće pripremljena, teško je procijeniti bez podataka s druge strane, a to je gotovo nemoguće.

Petar Luburić

načelnik SZUP-a Dubrovnik

Pete kolone je bilo, naravno. Za mene je peta kolona svi oni koji su otišli iz Grada jer su znali da će biti napad na Dubrovnik i znali su i sat kad će biti, a nisu svog susjeda s kojim su do jučer pili kavu, ili sjedali, nisu ga obavijestili ili njemu rekli: “Slušaj stari, bit će ovo... eto, da ti znaš.” Oni su otišli. Njihov čak ovaj pravoslavni pop je prvi “zbrisao” – sklonio se. Svi su se oni nadali da su se samo malo, privremeno sklonili da im, ne daj Bože, zalutala neka granata ili metak, ne bi njih pogodilo. Vojska će to vrlo brzo sve “počistiti” i oni će se vratiti u Grad. To je bila, nažalost, jednim dobrim dijelom logika onih koji su otišli iz Grada. Ja mogu reći osobni stav – Bogu hvala, dobar dio se nije ni vratio. To mi nije previše žao. To je osobni stav, ne govorim ovo kao djelatnik Službe. Bilo je čak kasnije i nastojanja, kad se već smirila situacija, ‘ajmo sad spašavati stan, kuću, prodavati, ovo – ono... što je sve, mogu razumjeti, ljudski. Ali u ovom smislu lojalnosti Gradu, susjedu, državi – apsolutno neprihvatljivo i to se ne smije zaboraviti.

Telefonski razgovor političkih vođa bosanskih Srba o planovima preuzimanja Dubrovnika, zabilježen 7. listopada 1991. godine

Iz telefonskog razgovora koji su u večernjim satima 7. listopada vodili predsjednik SDS-a za BiH Radovan Karadžić i predsjednik SDS-a Općine Trebinje Božidar Vučurević može se uočiti sprega srpskog političkog vrha s JNA u napadima na Dubrovnik kao i kombinacija vojnog, političkog i obavještajnog djelovanja s namjerom osvajanja krajnjeg hrvatskog juga. Posebno je zanimljiv dio oko promjena granica i postavljanja pripremljenih ljudi za uspostavljanje marionetske vlasti nakon okupacije Dubrovnika.

O stanju na bojišnici:

Karadžić – Kako idu stvari?

Vučurević – Pa da vam kažem, stvari idu dobro na frontu.

Karadžić – Aha...

Vučurević – Uz svo žaljenje za poginulim, stvari su na frontu dobro. Mi smo, mi smo, onaj, već u u pola Kupara, mi smo u Platu, mi smo... aerodrom je davno zauzet. Ja sam prekjučer iš’o i pješice malo dole do aerodroma.

Karadžić – Aha...

Vučurević – I ovamo ovaj Osojnik, ovo uporište je blokirano dobro, prišlo mu se iznad 800 metara. Snage su u Slanom, snage su, ovaj, u Komolcu.

Karadžić – Aha...

Vučurević – Spustili smo se ispod Ivanice dole, ovaj, Dubrovnik je ja mislim sutra uvečer priklješten.

Karadžić – Aha...

O Konavlima:

Vučurević – Nema nekih ruševina... Karadžić – A stanovništvo gdje je?

Vučurević – Pobjeglo u Dubrovnik. Karadžić – A je l’?

Vučurević – I dalje. Jest.

Karadžić – Aha...

Vučurević – U “Croatiji”, stavili su ih, ovaj...

Karadžić – Aha...

Vučurević – ... na kat. A Krizni štab u prizemlje, kao da ih štiti. I ovaj, išli smo do blizu Konavoskih dvora, vidim oni su pogođeni, srušeni...

Generali Cokić i Đurović:

Vučurević – Tako onaj, ide na frontu dobro, ja sam s generalom bio maloprije...

Karadžić – Aha, fino...

Vučurević – Sjedio ovdje...

Karadžić – Je l’ teško ranjen ovaj Cokić?

Vučurević – Pa kroz butnu kost. Sutra

ću morat na sahranu jer sam bio veliki prijatelj s Krstom i mali mi služi kod njega, i vozio ga i tako...

Karadžić – Da, da.

Vučurević – Morat ću na sahranu, ako budu prilike dozvoljavale.

Karadžić – Da, da.

Plan za preuzimanje Dubrovnika:

Vučurević – Uglavnom, sve će to biti dobro ako nas ove igre političke, europske, ne zaj***. Ma neće, ja mislim.

Karadžić – Ma ne znam, jedino oko

Dubrovnika mogu da zaje***, da se džabe gine tamo. Ali u svakom slučaju od granice crnogorske će morati da se odmaknu, tu nema govora. A Dubrovnik treba spasiti za Jugoslaviju, pa nek bude republika i gotovo, nek’...

Vučurević – E tako, tako...

Karadžić – Dole bi trebalo naći neke građane da odluče to kad se oslobode.

Vučurević – Da, ja sam baš govorio, kad uđemo u Dubrovnik odmah ćemo privremenu vladu od njihovih ljudi, molim lijepo...

Karadžić – Da, da, jest.

Vučurević – Ja mislim ako nas ne ometu sutra će on biti dobro pritisnut.

Karadžić – Da, da.

Vučurević – Ovaj dan - dva, on je pao, nema tu priče.

Karadžić – Da, da. A kako je, ginu li oni?

Vučurević – Ginu dosta. Imamo 132 zarobljena.

Karadžić – Ima li stranaca?

Vučurević – Molim?

Karadžić – Ima li stranaca?

Vučurević – Ima stranaca, ali ih većinom, ako ih treba zarobit - biju ih oni. Karadžić – Oni ih pobiju, je li?

Vučurević – Oni ih pobiju, ali ima...

Karadžić – Aha...

Vučurević – Ima i Nijemaca, ima Francuza, Kurda...

(izvor: www.icty.org)

USKRŠNJE RIČETE

Neka trpeza vonja po tradicionalnim specijalitetima!

Naša sugrađanka, Katija Guljelmović pripremila je za čitatelje Dubrovačkog dnevnika ričete tradicionalne hrane koja se od davnina

nalazila na dubrovačkim trpezama u doba Uskrsa

Pripremila: Katija Guljelmović

FOGACA

• 2 kockice svježeg kvasa

• 2,5 dcl mlijeka

• 15 dkg cukara (šećer)

• 90 dkg muke (brašno)

• 8 dkg masla

• 8 dkg masti

• Ožica rosuline

• 8 jaja

Zamutiti 2 kockice svježeg kvasa  u 1.5 dcl mlijeka s jednom ožičicom cukara (šećer) i jednom ožicom muke (brašno). Pustit da kisne. U 90 dkg muke dodati pjenicu od kvasa, umijesiti, pokriti krpom i pustiti da ponovo kisne oko 2 sata. Za to vrijeme 8 dkg masla i 8 dkg masti izbatiti s 15 dkg cukara, gratanom korom limuna i naranče i batit s 8 žumanjaca. Dodati veliku ožicu rosuline (liker od ruže) i 1 dcl mlakog mlijeka. U dobro izbaćenu smjesu dodati snijeg od 5 bjelanjaca. Naposljetku sjediniti s tijestom. Ostaviti na toplom da kisne 3 sata. Podijeliti na kruščiće. Premjestiti ih u rostjeru od pečenja i opet ostaviti 2 do 3 sata da kisnu. Uskisle zarezati škarama  da ostanu tri do četiri reza. Namazati ih baćenim žumanjcem, posuti krupnim granuliranim cukarom i peći na umjerenoj jačini, oko 170 °C45 min ili ovisno o njihovoj veličini.

JANJETINA S BIŽIMA

• 1 kg mlade janjetine

• 1 kg očišćenog biža

• Petrusin

• Kopar

• Česan

• Konzerva

• 2 glavice luka

• Bijelo vino

• Papar

• sol

Na svinjskoj masti (2 ožice) izdinstati sitno nasjeckan luk. Kad svehne i dobije zlatnu boju, dodati 2 do 3 pice sjeckanog česna i petrusin. Odmah potom dodati ožicu konzerve i pustiti da se zaprži. Nasjeckanu janjetinu na kocke dodati i okreniti na šugu par minuta da se zatvore pore. Dodati 1 čašu bijelog vina i sve zajedno izdinstati sa začinima dok vino ne ishlapi, otprilike 40-ak minuta na srednje jakoj vatri. Nakon toga dodati biž i kopar te nastaviti kuhati još pola sata.

PADIŠPANJ

• 10 jaja

• 10 ožica cukara

• 8 ožica brašna

• Kupica (=čep) domaćeg prošeka ili rozuline

• Vanilin cukar

• Kora 1 domaćeg limuna

Izbatite posebno bjelanca u jednoj zdjeli, a u drugoj zdjeli žumanjca sa cukarom. Žumanjca sa cukarom batite najmanje 30 minuta dok vam smjesa ne postane jako gusta i pjenasto sjajna. Umiješati limunovu koricu koja ce vam ubiti miris jaja. Dalje sve radite kuhačom. Pomalo dodavajte prošek ili rozulinu, kap po kap i nastavite batit’. Sjedinite s baćenim bjelancima i dodavajte ožicu po ožicu brašna te lagano umješajte da vam baćenjem uđe što više zraka. Vidjet ćete da vam se lagano stvaraju mjehurići što je znak dobre smjese. Dno kalupa od 26 cm obložite papirom za pečenje. Nikako nemojte umjesto toga nauljiti strane ni dno kalupa. Mnogi time pogriješe i kolač splasne. Ulijte tijesto i stavite ga u hladnu pećnicu koju ste upalili na 160 °C. Pecite uru vremena, a potom još 10 minuta, ali smanjite na 150°C. Kolač se više suši nego što se peče. Kad je gotov, ne otvarajte pećnicu, nego ga ostavite da se u njoj hladi. Prebacite ga na pjat, ukrasite štaubom i imat ćete divan, pjenasti kolač uz kavu, čaj ili čašicu prošeka. Može trajati nekoliko dana i ne gubi na okusu ni mirisu.

KUHANA ŠUNKA U KRUHU

• 1 šunka od 1,2-1,5 kg

• nekoliko zrna papra

• 2 lovorova lista

• 0,6 kg glatkog muke

• 25 g svježeg kvasa

• 2 žličice soli

• 1 žlica cukra

• 0,4 l mlijeka

• 0,15 l ulja

• 1 jaje

Šunku najprije treba skuhati. Ako mislite peći kruh ujutro, predlažem da šunku skuhate večer prije. Šunku potopite u lonac s hladnom vodom, paprom i lovorovim listom te vodu zagrijte do vrenja. Smanjite vatru i kuhajte onoliko sati koliko ona ima kilograma. To znači u ovom slučaju oko sat i pol. Ugasite vatru i ostavite neka se šunka ohladi u vodi od kuhanja – može i preko noći. Za tijesto za kruh najprije aktivirajte kvasac tako što ćete u lončiću zagrijati mlijeko, pa u njega dodati cukar i kvas. Pustite neka se diže oko deset minuta. U većoj posudi pomiješajte brašno i sol, te im polako dodajte uzdignuti kvas, miješajući mikserom s nastavcima za tijesto. Na kraju dodajte ulje. Mijesite ga na najjačoj brzini, a zatim nastavite rukama, barem 5 do 10 minuta. Stavite ga u nauljenu posudu, pokrijte krpom i ostavite neka se diže na toplom oko sat vremena. Ohlađenu šunku izvadite iz vode, skinite joj mrežicu i posušite je ubrusima. U zdjelici vilicom umutite jaje i kistom premažite cijelu šunku. Uzdignuto tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj površini u pravokutnik debljine oko 2 cm. Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Šunku omotajte tijestom sa svih strana, tako da spoj tijesta bude na dnu šunke. Dlanovime tijesto što više pritisnite uz šunku. Tijesto s gornje strane premažite ostatkom umućenog jajeta i nabockajte pantarulom. Pecite 20 minuta. Vrh pokrijte aluminijskom folijom i pecite narednih 35 minuta. Šunku u kruhu izvadite iz pećnice, umotajte u kuhinjsku krpu i pustite da se tako ohladi. Režite na kriške i – dobar tek.

LJUBIČASTA JAJA

• 240 ml jabučnog octa

• 700 ml vode

• 1 žlica cukra

• 2½ žličice soli

• 1 manja cikla

• 12 tvrdo kuhanih jaja, oguljenih.

U lonac ulijte vodu i dodajte ocat, cukar, sol i ciklu. Kuhajte dok cikla ne omekša (oko 30 minuta), a zatim pustite da se ohladi. Ciklu ogulite i prepolovite te s vodom u kojoj se kuhala prebacite u posudu koju možete staviti u frižider. Dodajte jaja. Oguljena tvrdo kuhana jaja stavite u tekućinu s ciklom i ohladite u frižideru na najmanje 3 sata, a ako želite jaču boju, preko noći. Ovakva dekorativna, prirodno bojana jaja prava su poslastica i za nepce i za oko na mom stolu. Djeca ih vole, a i nama odraslima nisu manje draga. Ako se želite poigrati uz malo mašte, žumanjca možete izvaditi, doraditi ih u kremu s hrenom ili ih jednostavno izmiješati s francuskom salatom. Istom to smjesom možete ih puniti i ukrašavati vlascem ili začinskim biljem po želji.

BABIN KRUH

Naizgled će vam se činiti komplicirano, međutim, kad otkrijete božanstveni okus, probudit će u vama maštu. Izuzetno je mekan i po nekoliko dana, a možete ga uz dodatak cukara ili suhog voća začas pretvoriti u slatki kruh.

Osobno ga volim filovat’ s marmeladom od limuna i mrcu grožđica. To je mojim ukućanima omiljena poslastica za doručak. Ovo je klasična ričeta za babin kruh.

• 1 freški kvas

• 1 dcl toplog mlijeka

• 600 do 700 g muke (brašna)

• 200 ml mineralne vode

• 50 ml jogurta

• 1 dcl  maslinovog ulja

• 215 g otopljenog masla

• 1 jaje za premaz

Freški kvas razmrviti u mlakom mlijeku i pustiti da se digne. Od svih ostalih sastojaka zamijesiti tijesto, uobičajenim redoslijedom kao i za obična peciva. Podijeliti na tri loptice i pustiti da se udvostruči. Za to vrijeme otopiti maslo. Kad je tjesto uskislo, razvijati ga na 1 cm debljine te premazati otopljenim maslom. Ako ga želite zasladiti, onda između svakog lista tijesta stavite grožice ili marmeladu po želji tanko namazanu. Izvaljati i drugu lopticu te s njom pokriti premazani komad tijesta. Premazati ponovno maslom kao i s prvim dijelo. Potom razvijati treći dio, rezati na trakice koje ćete zarolati i složiti u krug, u namašćen okrugli kalup. Možete koristiti onaj od torte. Premažite ostatkom otopljenog masla, a potom jajem. Pustite još 10 minuta da se diže. Peći na 200 °c 30 min. Sada kada imate ovu osnovnu ričetu, poigrajte se maštom i začas je možete pretvoriti u slatku čaroliju. U slast!

Želimo Vam sretan Uskrs ispunjen radošću i mirom!

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Zalazak sunca, sramota jutra

Fra Stjepan iz Zagreba, u svojoj je propovijedi upozorio muškarce, da previše čiste, maze i paze svoje aute, a još oštriji je bio komentirajući žene. Smeta mu što one, šminkajući se od sebe čine mačku idola, tj. cirkus, kako bi pola sela trčalo za njom. A kad se umije, svi će je ostavit. S puno solidarnosti je taj Božji sluga poručio muškim vjernicima kako je važno da budu oprezni, jer im ženske mogu svašta podvalit. On vjerojatno misli, da mogla birat’, radije bi odabrala bit’ lijepa nego pametna. Jer prosječna žena zna da prosječni muškarac bolje vidi, nego sluša. Ili misli!

Neke prozvane žene mačke, idoli, obadale su na ovom muškarcu u haljini, opravu vrijednu barem tisuću eura. Što je barem 50 posto financirano od njih vjernica, koje se oblače i šminkaju vlastitim soldima. I dok svećenik njih naziva cirkuskim mačkama, nakon što je već ispio drugi kalež misnog vina, on i dalje očekuje da one njega oslovljavaju s - velečasni. Bože, ako si me ti stvorio, molim te, potvrdi to još jednom mome propovjedniku, progunđala je jedna drugotna vjernica. Novoizabrani šef DORH-a je, kažu, mjesec dana brinuo o propuhu u njegovom skupom autu. Onda je primijetio dvije rupice na autu, pa ga je odveo meštru. Doduše, odveo ga je mehaničaru umjesto autolimaru. A njegova stručna dijagnoza je bila da dva metka od pištolja nađena unutra, nisu dio serijske opreme tog modela auta. Pretpostavio je da je metke dodatno ugradio nepoznati strijelac potpuno svjestan da taj dodatak ne može proć na tehničkom pregledu.

Manje stručni, sasvim izgledno i malo zlonamjerni, rekli su kako je moguće, da mu je auto propuc’o onaj policajac, kojemu je nepoznat ne’ko bjež’o u njegovom autu. Čeka se još mišljenje forenzičara. Do tad će mu poslužit i obični blindirani Mer-

cedes.

Dok dva glavna favorita u utakmici za premijera svojim oratorskim majstorijama hlade birače od izlaska na izbore, treći je svoje učešće najavio domoljubnom pjesmom, ‘Na tvojoj strani’. Pjesma mu zbog sažaljenja zaslužuje barem jedan mandat. Neki mu predlažu i novu pjesmu, ako uđe u drugi krug: ‘Dajte mi glas, mog budžeta spas’. Neko je zlonamjerno stavio citat poznatog doktora Samuela Johnsona iz 18. stoljeća koji je tvrdio kako je domoljublje posljednje utočište - hulja. Ma bili ovo vragu palo na pamet?

Firma koncesionara popularne plaže u Uvali Lapad je u likvidaciji. Kažu, vlasti su krive; prvo im dali koncesiju, pa je onda poništili. Pravosudna sramota! Tužit će nam državu u Americi.

Oni su stranci pa ne razumiju da je pravda u Hrvatskoj svima dostupna. Sva’ko može, kad god poželi, da je uzme u svoje ruke! Kako god bilo, dubrovačkih zalazaka sunca će sigurno i dalje bit. Bit će, i mora, i pržine, ali za ležaljke, suncobrane i druge sadržaje se ne zna. Prema većini Lapađana, prostor plaže, tzv. morsko dobro, i nakon uređenja, više je izgledalo morsko, nego dobro. Objekti na plaži su već neko vrijeme zatvoreni, što se ne može reć za one koji su za to krivi.

U zadnjih 30 godina, stopa pretilosti među djecom i adolescentima porasle su čak četiri puta, dok su se odrasli više ne-

go uduplali, podaci su studija provedenih na čak 220 milijuna ljudi iz 190 zemalja. Stanje u Hrvatskoj nije ni malo bolje, pa se sve više raspravlja o uzrocima takvog stanja nacije. Hrvati pitani, što oni misle da je razlog tome, uglavnom nemaju odgovora, jer s obzirom na sve goru gospodarsku situaciju, ovi podaci dosta proturječno djeluju, kažu neki. Kako možeš debljat na ovakvu skupoću? Drugi baš to ocjenjuju k’o razlog, jer besparica tjera mlade u pekaru, a stariji, radno aktivni nemaju vremena za kuhanje pa jedu brzo i nezdravo.

Ali, kako onda objasnit fenomen političara; oni sigurno ne jedu brzu hranu, pa nakon dva mandata izgledaju jednako pretili k’o i obična sirotinja. Kako to objasnit? Na koncu i jedan samozvani medicinski fenomen je ustvrdio, kako se on živ jede, a ne deblja se.

I dok nauka muku muči kako riješit ovaj ozbiljan problem čovječanstva, neki domišljati poduzetnik s Balkana je ponudio tržištu svoj genijalni proizvod za mršavljenje. Jamči, da je njegova metoda za skidanje suvišnih kilograma izuzetno efikasna. Takozvana, arapska gravitacijska panceta se isporučuje u posebnom rusaku iz kojega se po preporuci - uopće ne vadi. Dovoljno je stavit’ rusak na leđa i svakodnevno trčat’ osamnaest i po kilometara. Za šesnaest dana izgubit ćete devet kilograma. Naručite odmah!

Piše Mario Klečak

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Sanda i Ines - pričalo se toga dana i o zanimljivostima Japana

Andrej i Marino - o ljubavi ne treba govoriti, i iz slike se može viditi

Kan, Đivo i Patricia - ljubimac je zaista velik i djeluje opasan, al’ je, kažu, prava bebica i samo zaigran

Josipa i Laura - za djevojački subotnji izlazak prava je ura

Slađana i Ana - bile su dobre kolegice, a ostaše najbolje prijateljice iz zajedničkih bankarskih dana

Slavica i Andrej - voljenoj majci voljeni sin iz Zagreba došao, rado s njom i na Porporelu pošao

Stanko i Rudolf - u svom poslu svaki je dokazani izvrsnik, prvi turistički radnik, a drugi likovni umjetnik

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Šime, Lana i Enio - zanimljiv kadar vrijedi toliko da bi se sa šetnice i na plažu korak skrenio

Branko i Božo - zanimljiva je tu pričica, spominje se i kamenica

Ana, Klarisa, Olivija i Davor - obitelji godi i od šetnje kratak odmor

Antonea i Neven - đir kroz dobrosusjedski Lapad im je omiljen

Kuki, Durmo, Nina, Senad, Antonia,Nedo i Cani - spremni za sezonu, dobrog raspoloženja i osmijeha uvijek imaju “tonu”

VJERAN POSJETITELJ DUBROVNIKA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Crown Odyssey je pod imenom Balmoral plovio rutom Titanica i sudjelovao u komemoraciji povodom

100 godina od potonuća

U Dubrovnik je prvi put uplovio 12. listopada 1989. Godine.

CROWN ODYSSEY je kao novogradnja broj 616 izgrađen u srpnju 1988. godine u brodogradilištu Meyer Werft, u njemačkom Papenburgu za Royal Cruise Line iz Pireja. Cijena izgradnje broda je bila 178 milijuna američkih dola-

ra, a namijenjen je bio dugim luksuznim putovanjima. Grčki je brodar u svojoj nevelikoj floti imao još samo dva broda, ROYAL ODYSSEY (nekadašnji izraelski SHALOM iz 1964. ) i GOLDEN ODYSSEY (kasnija ASTRA I) koji su isto

CROWN ODYSSEY je kao novogradnja broj 616 izgrađen u srpnju 1988. godine u brodogradilištu Meyer Werft, u njemačkom Papenburgu za Royal Cruise Line iz Pireja. Cijena izgradnje broda je bila 178 milijuna američkih dolara, a namijenjen je bio dugim luksuznim putovanjima.

CROWN ODYSSEY

je prvi put uplovio u Dubrovnik 12. listopada 1989. Sljedeće godine dolazi 8. i 15. svibnja na proputovanju s grčkih jonskih otoka za Veneciju, da bi za Dubrovnik u ljetnoj sezoni 1991. uplovio još četiri puta. Nakon Domovinskog rata ponovo se vraća kao NORWEGIAN

CROWN dana 6. kolovoza 2003. godine.

tako često, pod svim tim imenima, redovito uplovljavali u luku Gruž. Koliko je Dubrovnik bio značajan za Royal Cruise Line, govori podatak kako je 1988. godine ROYAL ODYSSEY ovdje imao ukupno osam uplovljavanja, a GOLDEN ODYSSEY sljedeće dvije godine čak 27 posjeta. CROWN ODYSSEY je imao 34250 bruto tona, bio dug 188 i širok 28,2 metara, a na svojih je devet paluba mogao prihvatiti do 1250 putnika i 550 članova posade. Dva Mak (Maschinenbau Kiel GmbH) diesel stroja, ukupne snage 21300 kW, pokretala su ga preko dvije propele brzinom od 22,5 čvora. Za Royal Cruise Line brod plovi samo godinu

dana, jer ga sljedeće godine kupuje Kloster Cruise za svoju novoosnovanu kompaniju Norwegian Cruise Line ( NCL ) sa sjedištem na Bahamima. Pod starim imenom nastavlja svoje plovidbe sve do 1996. godine, kada mijenja ime u NORWEGIAN CROWN . Kada je NCL 2000. kupio i Orient Line, šalje ga u njegovu flotu tri godine na Daleki istok, pod starim imenom CROWN ODYSSEY. Povratkom u NCL 2003. godine, vraća se ponovo imenu NORWEGIAN CROWN . Sredinom 2006. NCL je prodao ovaj brod kompaniji Fred. Olsen Cruise Lines koja mu daje i novo ime BALMORAL . Međutim, brod je nastavio komercijalno ploviti pod starim imenom, jer je u zakupu NCL-a još morao odraditi ranije objavljena i rasprodana kružna putovanja, sve do konca studenog 2007. Prethodno se na Bahamima 7. lipnja 2006. prilikom uplovljavanja u luku Hamilton, nasukao na pješčani sprud. Pričekavši plimu, istu večer je uz pomoć tri remorkera sigurno odsukan. NORWEGIAN CROWN još neko vrijeme plovi ustaljenim jednotjednim putovanjima, ljeti iz New Yorka do Bahama, a zimi (kada je u južnoj hemisferi zapravo ljeto) dvotjedno između argentinskog Buenos Airesa i čileanskog Valparaisa, usput tičući Magellanov prolaz i zloglasni Rt Horn. Po novom programu kružnih putovanja, za novog vlasnika i pod svojim novim imenom, zaplovio je u floti Fred. Olsen Cruise Linesa tek

BALMORAL je

unajmila putnička agencija “Miles Morgan Travel” kako bi plovilo rutom RMS TITANICA, s namjerom zaustavljanja iznad točke na morskom dnu gdje je TITANIC potonuo i gdje počiva od 15. travnja 1912. godine.

početkom 2008. Godine.

POSJETE DUBROVNIKU

CROWN ODYSSEY je prvi put uplovio u Dubrovnik 12. listopada 1989. Sljedeće godine dolazi 8. i 15. svibnja na proputovanju s grčkih jonskih otoka za Veneciju, da bi za Dubrovnik u ljetnoj sezoni 1991. uplovio još četiri puta. Nakon Domovinskog rata ponovo se vraća kao NORWEGIAN CROWN dana 6. kolovoza 2003. godine.

Početkom studenog 2007. godine Fred. Olsen Cruise Lines je u New Yorku preuzeo BALMORAL te ga je odmah uputio u hamburško brodogradilište Blohm & Voss na potpunu rekonstrukciju. Brod je prvo prerezan po sredini trupa, da bi mu se ubacila već ranije izgrađena 30 metara duga, nova brodska sekcija s 350 dodatnih postelja. Tako je već koncem siječnja 2008. godine novi BALMORAL s 43000 bruto tona, duljine 218 metara i kapaciteta prihvata 1348 putnika i 740 članova posade, kao najveći brod u floti Fred. Olsena Linesa, otputovao u Miami na svoje prvo komercijalno putovanje. Prvi je put, pod novim imenom, u jutarnjim satima uplovio u grušku luku 9. lipnja 2008. godine te u kasnijim godinama ostao njen stalni posjetitelj.

PLOVIO RUTOM TITANICA

BALMORAL je unajmila putnička agencija “Mi -

les Morgan Travel” kako bi plovilo rutom RMS

TITANICA , s namjerom zaustavljanja iznad točke na morskom dnu gdje je TITANIC potonuo i gdje počiva od 15. travnja 1912. godine.

BALMORAL je isplovio iz Southamptona 8. travnja 2012. prošavši Cherbourg i potom Cobh (bivši Queenstown) u Republici Irskoj gdje je stigao 9. travnja 2012. Cobh je bio posljednja luka za RMS TITANIC prije nego što je krenuo preko Atlantika.

Do mjesta olupine TITANICA su stigli točno na njegovu 100. godišnjicu potonuća u 23:00 sata 14. travnja 2012. godine. Na brodu je održana komemoracija koja je kulminirala bacanjem tri cvjetna vijenca u more. BALMORAL je ostao plutati na toj poziciji preko noći, a zatim je krenuo sljedećeg jutra rano, s namjerom da stigne do odredišta Titanica, New Yorka.

STOLNI TENIS

Dubrovačkim Piturima treba još samo jedna pobjeda za obranu naslova prvaka Hrvatske

Stolnoteniska Superliga došla je nadomak kraja, a Libertas Marinkolor na dobrom je putu za osvajanje četvrtog uzastopnog i petog ukupno naslova najboljeg kluba u Lijepoj našoj.

Ako itko zna proslaviti naslov prvaka Hrvatske, onda su to dubrovački stolnotenisači, koji su u zadnjih nekoliko godina u Gospino polje donosili pehare najboljih u Hrvatskoj. Uz to i naslove u Kupu, a kada se već o svemu ovome govori, valja istaknuti kako su u rujnu prošle godine doveli i stolnotenisku Ligu prvaka u Gospino polje. Trojac kojeg predvodi kapetan Miho Simović, uz Filipa Čipina i Tomislava Japeca, sada je udaljen samo jednu pobjedu od donošenja novog pehara u klupsku kancelariju.

U najvišem rangu natjecanja u Hrvatskoj – Superligi, i dalje ne znaju za poraz ove sezone. Odigrali su 16 mečeva i upisali isto toliko pobjeda. Uz to imaju i meč manje, no i s tim podatkom su uvjerljivo na vrhu. Prvi pratitelj na tablici im je GSTK Zagreb, koji ima 14 pobjeda i i tri poraza. Slijedi varaždinski StaRR (13:4) i STK Zagreb (13:3). Uz podatak o jednoj pobjedi, potrebnoj za naslov, drugi važan podatak je i sljedeći protivnik s kojim će odmjeriti snage u Superligi. To će upravo biti prvi pratitelj na tablici, GSTK Zagreb. Meč je na rasporedu 13. travnja u Gospinom polju od 17 sati. Iako je trojac Ivan Hencl – Leon Benko – Filip Borovnjak poražen u prošlom kolu kod StaRR-a, meč će biti daleko od laganog. No, ako tada i ne ostvare pobjedu, ostaje im meč dan poslije (14. travnja od 11 sati) protiv trenutno sedmoplasirane Pule. Ako i tada ne dođu do pobjede, što bi bilo pravo sportsko čudo, imaju još i dva gosto-

vanja. Kod starog dobrog znanca StaRR-a u Varaždinu te u Velikoj Gorici.

Lovi STK Libertas ove sezone duplu krunu. U utorak (26. ožujka) su u četvrtfinalu Kupa Hrvatske pobijedili HSTK Velika Gorica s 3:0. Izborili su plasman na final four Kupa. Dubrovački klub iskazat će želju za organizacijom završnice Kupa. Završnicu je još izborio GSTK Zagreb, a trebali bi im se još priključiti StaRR (igra protiv Marathona u četvrtfinalu) te STK Zagreb, koji igra protiv drugoligaša Zaboka.

Piše Rafael Barkiđija foto STK Libertas Marinkolor

Trojac STK Libertas Marinkolor: Tomislav Japec, Filip Čipin i kapetan Miho Simović.

Hoće li GOŠK Dubrovnik 1919 uspjeti izbjeći ispadanje u

županijsku ligu?

Dubrovački nogometaši ove su sezone najviše vremena proveli na samom dnu tablice Treće nogometne lige – jug, inače četvrtog ranga natjecanja u Hrvatskoj. No, situacija je bila puno gora nego li je sada.

U drugom dijelu sezone dubrovački je klub imenovao novog trenera. Zadranin Marko Pinčić preuzeo je posljednjeplasiranu momčad tablice Treće nogometne lige – jug, a čini se i doveo tračak nade na Lapad. U posljednja dva kola GOŠK-ovci su upisali dvije minimalne pobjede. Svladali su su sinjskog Junaka na Lapadu, a potom Primorca na gostovanju u Biogradu. Tim su se pobjedama, barem za sada, maknuli sa začelja prvenstvene ljestvice. Pretposljednji su s 15 bodova. Ukupno četiri pobjede, tri remija i 13 poraza. Dva boda manje na dnu tablice ima RNK Split, koji također proživljava svoje teške dane. Isto bodova kao GOŠK ima HRNK Zmaj iz Makarske.

Upravo u sljedećem kolu, u subotu 30. ožujka, na Lapadu od 15 sati, igraju GOŠK Dubrovnik 1919 i Zmaj. Dubrovčani bi eventualnom pobjedom mogli pobjeći na 14. od 16 mjesta ljestvice. Računajući i taj susret, do kraja je još deset kola. Nije to previše utakmica, no, nije ni premalo za ostanak u četvrtom razredu hrvatskog nogometa.

Lider 3.NL-jug je i dalje Zadar, koji ima 47 bodova. Tri manje ima Zagora iz Unešića. Metkovska Neretva trenutno je deveta s 25 bodova (sedam pobjeda, četiri remija, devet poraza), dok je Neretvanac Opuzen na 11. mjestu s isto bodova kao i Neretva. No, imaju šest pobjeda, isto toliko remija i sedam poraza. U sljedećem kolu, u isto vrijeme ka-

da igra GOŠK na Lapadu, Neretvanac gostuje u Omišu, a Neretva kod Uskoka.

TREĆA NL-JUG, ODIGRANIH 20. KOLA:

1. Zadar (47), 2. Zagora (44), 3. Junak Sinj (37), 4. GOŠK Kaštela (34), 5. Hrvatski Vitez Posedarje (33), 6. HNK Primorac Biograd (32), 7. Omiš (30), 8. Sloga Mravince (28), 9. Neretva (25), 10. Uskok (25), 11. Neretvanac (25), 12. Vodice (23), 13. Kamen (21), 14. Zmaj Makarska (15), 15. GOŠK Dubrovnik 1919 (15), 16. RNK Split (13).

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

TA SUNČANA RAZKOŠ

Ta sunčana razkoš vjerodostojna je

U toj gustoj žutoj boji zavičaja

Premda na taraci ne vidiš joj kraja

Sve dokle žutilom svi cvjetovi sjaje

Forzicija s drugim žutim tu uztraje

Usred velegradskog betonskog bezkraja

Krvotok i pluća moja to napaja

I sve druge moje duševne odaje

Ožujak je mjesec buđenja baš svega

Predproljetnom danu svakom treba njega

Sunčeva i zraka toplina i kupka

Konteso iz danā i mjesecā klupka

Odmotaj pa smotaj uzbuđenje za nas

Cvijeće zrake slavlje postelju i Parnas

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Da bi bio po mjeri sustava –skraćen je za glavu.

humanitarni prilozi

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Umjesto cvijeća za pok. Điva Novaković Nikica Novaković prilaže 30€

dva skalina

Umjesto cvijeća, u spomen na gđu. Maru Ulaga, 40 EURA prilažu Marija Krželj i Mirjana Sardelić; Umjesto cvijeća za pok. Ivana Miloš, 40 € prilaže obitelj Jelke Šegedin;

U spomen na pok. Milicu Đuraš, umjesto cvijeća 100 € prilažu kolegice Hotela Kompas;

U spomen na pok. majku našeg susjeda Iva Menđušića, umjesto cvijeća 50 € prilaže obitelj Šetka;

U spomen na pok. Anu Lončar, umjesto cvijeća 75 € prilaže Hristić Kata;

U spomen na pok. Anu Lončar, umjessto cvijeća 30 e prilaže Mare Đerek; Umjesto cvijeća, u spomen na pok. Darka Ruskovića, 50 € prilaže obitelj Iva i Vesne Vrtiprah;

U znak sjećanja na dragu prijateljicu Anu Prkačin, umjesto cvijeća 30 € prilaže Darija Martinović;

U spomen na dragog kolegu Iva Dujmovića, umjesto cvijeća 30 € prilažu Sanja, Ivona i Marija;

U spomen na pok. Mariju Perović, umjesto vijenca 60 € prilaže Feliks Šaut; Martina Perić donacija 100 €; Jelka Dedo donacija 20 €; Obitelj A. i B. mojaš donacija 20 €;

Caritas Dubrovačke Biskupije

U spomen na dunda Mladen Novak - 75 eura prilaže Danijel Novak

GRADOVI I

OPĆINE U DUBROV NERETV ŽUPANIJI

*

KAVEZ ZA

PTICE

30. I 15. SLOVO ABECEDE FILM NIKITE MIHALKOVA *

KRATICA ZA GRADSKI ODGONETAČKI KUP *

GRČKI NOGOMETNI KLUB

6. I 26. SLOVO ABECEDE DESNI PRITOK SAVE

AMERIČKI BOKSAČ, MAX REPUBLIKA *

DOBA, RAZDOBLJE

BRAT OD MILJA

KRATICA ZA VOJNOEVIDENCIJ. SPECIJALNOST ZEMLJIŠNE MJERE OČIŠĆENO * DODATAK ZA POBOLJŠAVANJE KVALITETE

SLIKOVNA ZAGONETKA MAMAC SNOVI RUMUNJSKI NOG. KLUB

HLADNO ORUŽJE DOTA, PRĆIJA

ENERGIJA POLET ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

TORPEDNI ČAMAC

MIT. ŽENE RATNICE

POLJ. NOG. GRZEGORZ STARA JEDINICA AKTIVNOSTI SKOPJE

PROVJERA ZNANJA (mn.) ZAPAD

tč,

at omi,

AUTO / MOTO

Prodajem automobil Toyota Auris u dobrom stanju, 2007., 1.6 v automatic. Prešao 220000 km. Registriran do rujna 2024. Cijena 4000 EUR. Mob: 091 574 89 29

Prodajem, Mercedes Benz, Blue Tec, C-klasa, limuzina 4/5, diesel motor 2150 ccm, 120 kW/160 KS, automatic 7 brzina, 2/2015, ccc 81.000km, reg.do 9/2024, norma isp. plinova Euro 6, garažiran, redovno servisiran. Dodatne informacije na tel. 099/206 - 76 60 od 9 - 20 sati. Cijena 22.000 €.

Prodajem Fiat 126 “PEGLICA”. Mob: 099 493 4134

IZNAJMLJIVANJE

Butiga “Terra Croatica” traži skladište u Starom gradu. Mob: 091 254 1556

Iznajmljujem garsonjeru na Gornjem konalu, (soba, kuhinja i banja). Cijena 350 eura. Za sve informacije zvati na 099 634 9536

Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30 kvadrata. 098 765 459

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem trosobni stan od 65 metara kvadratnih u Lapadu, u zgradi Mercedesa, na odličnoj poziciji. Parking uključen. Cijena: 4000 eura za kvadratni metar. Zvati na: 092/337-5466

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku

grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8

kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Či-

šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okuć-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

bači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2.

Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemlji-

nicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-189

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantuni-

SUH,Podružnica

Dubrovnik, organizira odlazak na terapije u Lječilište Topusko od 02.04. do 24.04.2024.godine.

Pozivaju se zainteresirani

članovi da se prijave putem telefona (358-615) ili osobno u prostoriji SUH- a (ul. Josipa Kosora 30- ponedjeljak, srijeda i petak od 09-11 sati).

ma, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Luka Šipanska, brižno održavan maslinik s omirinom 90 m2 - 120.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 095 466 2211

Slano, Grgurići, građevinsko zemljište na mirnoj lokaciji blizu mora - 1200 m2 - 250.000 eura - Angelus nekretnineured Dubrovnik - 098 676 009

Zaton, u prodaji imamo kuću s pet smještajnih jedinica blizu

ZATON

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

plaže, 195m2 - 630.000 euraAngelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Popovići - građevno zemljište na mirnoj lokaciji, 1000 m2118.000 eura - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € -

Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem domaće patate liseta s dostavom. Mob; 099 507 4000

Prodajem novu kišnu pelerinu, br.44, marka Scotch&Soda. Mob: 098 994 5618

USLUGE RAZNO

Lekcije i sve vrste prijevoda nudi profesorica engleskog i španjolskog s dugogodišnjim iskustvom. Mob: 098 912 8484

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 25.3. do 31.3.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 1.4. do 7.4.

preminuli

IVO DUJMOVIĆ (1966)

JOVANKA SARAJLIĆ (1949)

DARKO DARIJEVIĆ (1967)

NIKOLA LJUBIĆ (1939)

ANA VULETIĆ (1927)

DINKO ŠAIN (1942)

MARE ULAGA (1936)

IVICA TOMIĆ (1956)

SMILJANA ŽIDIĆ (1938)

OLIVERA VERA BRAVAČIĆ (1930)

RADMILA LAZIĆ GUDELJ (1939)

MIROSLAV OBUĆINA (1935)

ISMET JAKIĆ (1941)

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovnik

Pengala su se jaja,

izrađivale pomice i igrale tradicionalne igre

Tradicionalna manifestacija ‘Uskrs u Primorju’ okupila je mnoštvo velikih i malih koji su se dobro zabavili u raznim igrama poput trčanja u vrećama, nošenja jaja na kuhači i potezanja konopa. Održane su radionice pravljenja pomica, a izabrana su i najljepša pengana jaja. Nezaobilazan dio manifestacije, svake su godine i autohtoni proizvodi lokalnih OPG-ova, poput meda, vina, ulja, rogača i pince.

Ove nedjelje, 31. ožujka, počinje ljetno računanje vremena. Kazaljke pomičemo jedan sat naprijed, s 2 na 3 sata.

SPAVAT ĆEMO URU MANJE