Dubrovački dnevnik br. 185

Petak,

dubrovackidnevnik.net.hr

stranica 18 KAKVA

ŠKOLSKI BROD

SS UNIVERSE EXPLORER TKO

Počinje Festival demokracije, na jugu kampanja već odavno u tijeku stranica 4

‘Rast je neminovan, veliku ulogu će odigrati Ryanair’ stranica 8

Koliko je Davor Trupković bio upetljan u mutne poslove po Dubrovniku stranica 12

U Dubrovnik je uplovljavao 90-ih, doživio je dvije velike nesreće stranica 26

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik

oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

All in

Piše Vjera Šuman

FOTO: ILUSTRACIJA: TOMISLAV MILETIC / PIXSELL, FREEPIK

Mjesecima je sve, na ovaj ili onaj način, u znaku izbora, ali sad je Plenki odlučio baciti ‘all - in’ i najavio raspuštanje Sabora 22., a možda i ranije. Tako će festival demokracije, na hrvatski način, moći početi. Šok i nevjerica u većem dijelu oporbe, ali što je tu je, morali su se na brzinu skulirati i praviti se kako su spremni da spremniji ne mogu biti. Odmah se počelo sastančiti i slagati koalicije, dok je Možemo i dalje ostao na poziciji solo igrača uz pokoji točkasti zahvat. HDZ je spremno najavio i nositelje lista u svim izbornim jedinicama. U desetoj je nositelj naš dobri gospar Bačić, koji je odmah nakon objave objasnio novinarima kako je upravo HDZ najveći borac protiv korupcije u Hrvatskoj!? Kako mu zamjeriti? Nije ni njemu lako svakodnevno ‘fregat’ sve ono što njegovi šporkaju. Ali hrabro i nepokolebljivo ulazi u glibavu vodu. Smije li drugačije?

HTVje u Dnevnik pozvao svog gazdu Plenkija, pa je njegovo obraćanje i nabrajanje svih njegovih velikih uspjeha, pardon, razgovor s njim, trajao cca pola sata. Nije loše, odmah se vidi kako nismo mi Kina pa da veliki vođa govori četiri sata. Hrabri novinar postavio je i poneko pitanje, posebno je dojmljivo bilo pitanje kojim je tražio Plenkija pojašnjenje što će točno prije Izbora dati umirovljenicima. Jer Plenki je to spomenuo, ali nije ulazio u detalje, pa ga je ovaj vrijedni novinar na to podsjetio. Izdašne predizborne isporuke zaposlenicima u javnom sektoru dopunit će i predizbornim jednokratnim dodacima umirovljenicima, svom vrlo stabilnom biračkom tijelu. Plenki nam je bio ljubazan, opušten i dobrohotan kakvog dugo nismo vidjeli. Tako svi, a posebno drugi novinari, odmah mogu vidjeti kako za njegove arogantne odgovore i podcjenjivanje novinara, nije kriv naš

Plenki, nego bezobrazni novinari koji svašta i bez imalo obzirnosti prema njegovom napornom radu samo i isključivo za dobrobit Domovine, pitaju. Ma dajte molim vas, sve će biti veselo i opušteno, samo dovraga, pazite što pitate. Još je bolje da ne pitate ništa, osim ako zaboravi nabrojati neki svoj uspjeh. E onda, i samo onda ga ljubazno podsjetite. Eto, sve je jednostavno. Uz takvo primjereno ponašanje ne bi mu trebao ni AP zakon.

Penavine pulene je Plenki odbacio, pa je lider DP-a naglo počeo pričati o svom prijatelju Karamarku, što mi-

riši na povratak otpisanih. Karamarko se osjeća kao Thatcherica i u tom smislu na njegovoj predizbornoj stranici je samo slika negdašnje engleske premijerke. Kviz pitanje: Koji od njih dvojice vam više baca na Margaret Thatcher? Možda to ni nije tako loše jer bi oni onda imali ženu na prvom mjestu liste, što bi svakako pokazalo kako oni nisu u ‘dilu’ s klečavcima na nekim hrvatskim trgovima. Ali Škoro im ovaj puta neće pomoći, pa je veliko pitanje hoće li i koliko njih uopće ući u Sabor.

Zoki se ne oglašava, što je trenutno razumljivo, ali kad se oporavi

od smrti u obitelji, očekujemo vrlo, vrlo zanimljive nastupe. U svakom slučaju, svi oni koji mole dragog Boga da konačno barem neko vrijeme žive u dosadnoj državi, neće im biti uslišeno. Ali tako nam je kako nam je. Ipak ima i dobrih vijesti. Naše neovisno i vrijedno pravosuđe pokazalo je koliko vrijedno i samozatajno rade kako bi pravda bila zadovoljena. I učinkovita. Tako će Jambo morati u ‘pržun’ na osam mjeseci za neke malverzacije iz 2007. Sve je riješeno za samo sedamnaest godina. Bravo! Tako radi naše pravosuđe! Eto vas.

Ususret

TKO ĆE S KIM? Počinje Festival demokracije, na jugu kampanja već odavno u tijeku

Iza HDZ-a i Andreja Plenkovića je mandat koji je u X. izbornoj jedinici obilježio povijesni završetak projekta Pelješkog mosta. Koaliciju s ljevice predvođenu SDP-om komentiraju Anita Bonačić Obradović i Viktorija Knežević

Piše

Gradska vijećnica

SDP-a i v.d. predsjednice dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović pozdravlja dogovor stranaka ljevice. “Drago mi je što su ostale stranke prepoznale SDP kao glavnog lidera oporbe i shvatile da sinergijom napokon možemo pobijediti HDZ i vratiti ljudima nadu”, kaže Bonačić Obradović. Priznaje kako će trebati dosta toga uskladiti jer je ipak riječ o velikom broju stranaka.

Hrvati će za nešto više od dva mjeseca izaći na birališta. Parlamentarni izbori bit će prvi u nizu, nakon čega će uslijediti izbori za Europski parlament i predsjednički izbori. U jednom tjednu mnogo je toga postalo jasnije, nakon što je premijer Andrej Plenković obznanio kako će Hrvatski sabor biti raspušten 22. ožujka. Nije dugo trebalo čekati za konačne potvrde političkih stranaka o samostalnom ili zajedničkom izlasku na izbore i tako su prestale sve špekulacije koje su se o tome pojavljivale mjesecima.

Kao što je ovoga tjedna postalo jasno, SDP izlazi na izbore u koaliciji od 10 stranaka ljevice i centra, a to su još stranka Fokus, IDS, PGS, Reformisti, Centar, Radnička fronta, Stranka s imenom i prezimenom, Glas i HSS. Stranka Možemo! izlazi uglavnom samostalno, kako su i najavili, s tim da su s SDP-om i ostalima postigli dogovor o takozvanim ‘’točkastim koalicijama’’, odnosno zajedničkom izlasku na izbore u nekim izbornim jedinicama. Most izlazi na izbore u koaliciji s Hrvatskim suverenistima. Domovinski pokret ipak neće na izbore u navedenoj desnoj koaliciji, dok u lijevu nisu ušli i Socijaldemokrati. Izlazak na izbore najavio je i Ivica Todorić koji je osnovao stranku ‘’Zajedno Hrvatska’’, kao i Damir Vanđelić s novoosnovanom strankom ‘’Republika’’.

DOMINACIJA HDZ-A 2020.

Na prošlim izborima zastupnika u Hrvatski sabor

u X. izbornoj jedinici, koji su provedeni 4. i 5. srpnja 2020., najviše glasova tradicionalno je osvojio HDZ. Od tada ukupno 397 508 birača, glasovalo je 196 058 birača, odnosno 49,32 posto. HDZ u koaliciji s Hrvatskom demokršćanskom strankom tada je osvojio 78 451 glas, odnosno 40,86 posto glasova birača. SDP u koaliciji s većinom današnjih koalicijskih partnera osvojio je 13 466 glasova, odnosno 34,27 posto. Most je osvojio 23.149 glasova, odnosno 12,05 posto, Domovin-

Kampanja je odavno krenula, ekipa Centra obilazi jug Hrvatske

ski pokret, Hrvatski suverenisti i ostatak desne koalicije 19.74, odnosno 10,28 posto. Što se tiče ljevice i centra, koalicija u kojoj su bile stranke ‘’Pametno’’, ‘’Fokus’’ i ‘’SIP’’ osvojila je na jugu 10 356 glasova, odnosno 5, 39 posto. Ove će stranke na Parlamentarnim izborima 2024. izaći zajedno s SDP-om. Platforma Možemo!, među kojima su bili i dubrovački ‘Srđevci’, tada je osvojila 8.251 glas, odnosno 4,29 posto. Preračunato u mandate, HDZ je tada u X. izbornoj jedinici osvojio 7 mandata, SDP 3, Most 2, Domovinski pokret i Suverenisti jedan mandat, a stranka Pametno i partneri također jedan mandat. Jedini saborski zastupnik iz samog Dubrovnika u ovom mandatu bio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

SURADNJA NA LJEVICI

Najavljeni izlazak na izbore koalicije predvođene SDP-om, koji će ovoga puta na izbore i sa strankom Centar, uz ostale koalicijske partnere, komentirale su dubrovačke političarke za koje je očekivati kako će se naći na izbornoj listi ove koalicije za X. izbornu jedinicu. Gradska vijećnica SDP-a i v.d. predsjednice dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović pozdravlja dogovor stranaka ljevice. “Drago mi je što su ostale stranke prepoznale SDP kao glavnog lidera oporbe i shvatile da sinergijom napo-

kon možemo pobijediti HDZ i vratiti ljudima nadu”, kaže Bonačić Obradović. Priznaje kako će trebati dosta toga uskladiti jer je ipak riječ o velikom broju stranaka.

“Nije to sigurno lako, to je stvar predsjednika stranke i pregovaračkog tima. Znam da je medijima najzanimljivije tko će gdje biti, na kojoj poziciji, ili koliko će SDP imati, a koliko neke druge stranke, ali mislim da je sad stvarno najbitnije da je u centru pozornosti čovjek. Mislim da je ljudima pun kufer toga gdje će tko sjediti i tko će ko-

Politički oponenti sve češće su u javnim medijima i u međusobnim raspravama. Viktorija Knežević u ime stranke Centar već mjesecima je u kampanji, zajedno s Marijanom i Ivicom Puljkom obilazi Županiju, komuniciraju zajedničke političke stavove i organiziraju druženja s građanima. Počela su i predizborna sučeljavanja stavova pa su tako ovoga tjedna razmijenili stavove

HDZ-ov Marko Potrebica i Srđevac

Đuro Capor

Plenković je u Dubrovniku čest gost - s obilaska Lapadske obale

Suradnja Možemo! i ‘Srđevaca’ traje već neko vrijeme

Most je u Dubrovniku u proteklom mandatu doživio kadrovske promjene. Dotadašnja najistaknutija figura, Maro Kristić bio je visoko na listi na Sabor, a sada više nije član te stranke. Njihov koalicijski partner na nacionalnoj razini, Hrvatski suverenisti u Dubrovniku su u koaliciji s gradskim HDZ-om. HDZ na jugu uglavnom nema problema s radikalnom desnicom, kao što to ima Andrej Plenković

ju poziciju imati već ih interesira što to znači za njih, za malog čovjeka, za umirovljenika kojem je 300 eura mirovina, za čovjeka koji radi na poslu koji je malo plaćen, za čovjeka koji ne može doći do radnog mjesta ako nema člansku iskaznicu HDZ-a’’, rekla je Bonačić Obradović. Koaliciju je komentirala i članica stranke Centar Viktorija Knežević.

“Komentar bi bio - ili HDZ ili Hrvatska! To je konačno shvatila velika skupina stranaka, svi smo po strani stavili nesuglasice i mobilizirali se oko ostvarenja tog važnog cilja. Jer zaista, ako sada ne uspijemo smijeniti HDZ na ovim izborima, Hrvatska klizi prema scenariju koji se događa u Srbiji, u zemljama gdje su režimi “zapekli” i toliko izmijenili procese da više nema povratka ili je povratak izuzetno težak’’, kazala je Knežević.

U SPLITU PROBLEMI VEĆ PRVOG DANA

I dok u Dubrovniku, primjerice, Bonačić Obradović i Knežević nemaju javnih političkih nespojivih stavova i međusobnih sukoba, u Splitu, najvećem gradu koji obuhvaća našu izbornu jedinicu, negativne reakcije na najavljenu koaliciju stižu već prvoga dana jer su prethodnih godina bili u brojnim sukobima.

Gradski odbor splitskog SDP-a ne podržava koaliciju s Centrom Ivice Puljka na državnoj razini i organizirat će unutarstranački referendum kako bi se članovi mogli izjasniti o predizbornoj suradnji. Osim što tvrde kako im programi nisu usuglašeni ni na ideološkoj razini, Puljka su optužili za kupovinu njihovog vijećnika, a za njegovo upravljanjem Gradom Splitom rekli su kako je kao i u ‘’najgorim danima HDZ-a, Keruma ili SDP-a’’ te da njegovu vlast obilježava ‘’netransparentnost, politička trgovina, klijentelizam i pogodovanje donatorima, prijateljima i stranačkim članovima.’’

MOŽEMO! I ‘SRĐEVCI’

Dubrovačka stranka “Srđ je grad“ i „Možemo!“ potpisali su strateško partnerstvo kao uvertiru u zajednički izlazak na izbore u X. izbornoj jedinici već ranije, iako je njihova suradnja postojala već i na prethodnim izborima 2020. godine. Tada su se na listi za X. izbornu jedinicu, između ostalih našli i Đuro Capor, Igor Miošić, Petra Marčinko i Svjetlana Jelavić Dean, ali i Igor Legaz, koji je također bio s njima na listi za Gradsko vijeće. Ljubav između ‘Srđevaca’ i Legaza vrlo brzo je pukla, a kao što je poznato, Legaz se prije svega protivio njihovom osnivanju političke stranke te je smatrao kako bi njihovo javno djelovanje trebalo ostati ‘’nepolitično i u korist građana’’. Cilj ‘Srđevaca’ i Možemo! na jugu je zasigurno ovoga puta prijeći izborni prag i osvojiti mandate. Ovoga puta u ostatku Hrvatske nisu tek plat-

forma koja je nastala na krilima aktivizma , nego su već tri godine na javnoj sceni i u poziciji za pokušati ispraviti sve ono u načinu upravljanja na što su upozoravali. Protekle tri godine na vlasti pokazali su što mogu ili ne mogu, a kako im to govore politički oponenti.

LJEVICA I DESNICA U SRAZU NA JUGU

Iako je u ovom tjednu postalo jasnije i konkretnije tko bi mogao s kime na izbore i tko ima kakve afinitete, na dubrovačkoj političkoj sceni sve je to bilo očito već ranije. Politički oponenti sve češće su u javnim medijima i u međusobnim raspravama. Viktorija Knežević u ime stranke Centar već mjesecima je u kampanji, zajedno s Marijanom i Ivicom Puljkom obilazi Županiju, komuniciraju zajedničke političke stavove i organiziraju druženja s građanima.

Počela su i predizborna sučeljavanja stavova pa su tako ovoga tjedna razmijenili stavove HDZ-ov Marko Potrebica i Srđevac Đuro Capor u eteru radio Dubrovnika. HDZ Srđevcima spočitava aktivizam i nedostatak odgovornosti, a Srđevci HDZ-u klijentelizam i korupciju. Potrebica je pritom Caporu replicirao kako HDZ vodi Grad Dubrovnik već dva mandata bez afera.

I HDZ je u kampanji već neko vrijeme. Iza njih je u proteklom mandatu završetak povijesnog projekta, Pelješkog mosta, u samom Gradu i najvećeg projekta cestovne infrastrukture, rekonstrukcije Lapadske obale. Gradonačelnik Franković više puta je isticao kako je kroz poziciju zastupnika u Saboru komunicirao brojne dubrovačke probleme i sudjelovao u donošenju zakona koji olakšavaju probleme lokalne sredine poput upravljanja prometom oko povijesne jezgre ili suočavanjem s prekomjernom apartmanizacijom. Sam premijer Andrej Plenković bio je tijekom proteklog mandata čest posjetitelj Dubrovnika gdje je nazočio raznim otvaranjima završenih projekata.

DESNICA BEZ RADIKALNIH AKTIVNOSTI

Most je u Dubrovniku u proteklom mandatu doživio kadrovske promjene. Dotadašnja najistaknutija figura, Maro Kristić bio je visoko na listi na Sabor, a sada više nije član te stranke. Njihov koalicijski partner na nacionalnoj razini, Hrvatski suverenisti u Dubrovniku su u koaliciji s gradskim HDZ-om. HDZ na jugu uglavnom nema problema s radikalnom desnicom, kao što to ima Andrej Plenković.

Naredni tjedni bit će velika priprema za festival demokracije. Politički akteri bit će puni planova, projekata, analiza i kritika. Na građanima je važan zadatak, odabrati političku opciju i kandidata za kojega vjeruju kako će zastupati njihove stavove i uvjerenja i sudjelovati u donošenju odluka na najbolji mogući način.

SITUACIJA JE OBEĆAVAJUĆA

KAKVA ĆE BITI SEZONA? ‘Povećanje broja gostiju je neminovno, tu će veliku

ulogu odigrati Ryanair!’

Dionici u turizmu o očekivanjima od ove sezone te u kojem smjeru bi se trebalo promišljati

Sa svakim dolaskom ožujka, na hrvatskoj obali se postavlja ono isto pitanje – kakva će biti sezona? Nije drugačije ni u Dubrovniku, a dosadašnji podaci pokazuju kako bi mogla biti još bolja od one lani.

Prema podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika, od 1. siječnja do 26. veljače ove godine zabilježeno je nešto više od 27 700 dolazaka odnosno nešto više od 68 300 noćenja. Uspoređujući s prošlom godinom, to je 10 posto više dolazaka i noćenja nego lani. U ovom razdoblju, najbrojniji su domaći gosti, potom oni iz Bosne i Hercegovine, Kosova, SAD -a, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Kine i Albanije.

REZERVACIJE BOLJE NEGO LANI

„I ove godine ima 10 do 15 posto više rezervacija nego lani. Prošle godine su bile odlične, no sredinom svibnja se to usporilo“, govori osnivač i direktor agencije ‘Direct Booker’ Nino Dubretić.

No, prošle godine nije bilo toliko letova Ryanaira koji će se dogoditi ove godine. Podsjetimo, najpopularniji svjetski ‘niskotarifaš’ od travnja će Dubrovnik povezivati s Berlinom, Krakowom, Milanom, Parizom, Poznanom, Rimom, Stockholmom, Helsinkijem, Memmingenom, Wroclawom, Oslom, Düsseldorfom, Brusselsom, Baden-Badenom, Manchesterom i Barijem, što je 19 novih direktnih linija.

„To je jednostavno zakon brojeva. Toliko i toliko novih sjedala u avionima dovest će toliko i toliko turista u destinaciju. Po svim zakonima logike i brojeva, to mora biti povećanje, stoga ne vidim načina kako bi se išlo ‘unatrag’, tj. da bude lošije nego lani, osim neke neočekivane situacije. Povećanje broja gostiju je neminovno i tu će važnu ulogu odigrati Ryanair“, izjavio je Dubretić.

LJUDI SVE VIŠE PUTUJU

Međutim, hrvatskoj su obali ‘na ruku’ proteklih godina išle i situacije u mediteranskim zemljama koje su joj konkurentne. Tijekom pandemije korona virusa, to je bila bolja epidemiološka slika nego u ostalim konkurentskim zemljama u koje je uvođen ‘lockdown’ i ogroman broj novozaraženih i preminulih. Kasnije su to bili požari, nemiri, a na hrvatskoj obali je bilo prilično mirno. Treba uzeti u obzir kako se veliki turistički ‘boom’ predviđa i Albaniji koja je sve više počela raditi na polju turizma, a bitno niže cijene u odnosu na konkurenciju su joj glavni adut. On, u vremenu inflacije, je zapravo i jako važan adut. „Mi u proteklom razdoblju jesmo ubrali taj jedan dio kolača, međutim pravilo je kako svake sezone ljudi putuju više nego one prethodne. Sve više ljudi putuje, pa iz siromašnijih zemalja. Na mapi sada imamo Indiju, oporavljaju se daleka tržišta na koja u pandemiji nismo

„Po svim zakonima logike i brojeva, to mora biti povećanje, stoga ne vidim načina kako bi se išlo ‘unatrag’, tj. da bude lošije nego lani, osim neke neočekivane situacije. Povećanje broja gostiju je neminovno i tu će važnu ulogu odigrati Ryanair“, izjavio je Dubretić.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

mogli računati, primjerice Kina i Australija… Svake godine ljudi putuju sve više, ne zbog toga što su političari nešto prebitno napravili nego je to činjenica. I, naravno, Ryanair je bitno pojačao linije zbog čega svakako treba pohvaliti Zračnu luku Dubrovnik koja je za to najviše zaslužna“, izjavio je Dubretić. Što se tiče inflacije, Dubretić smatra kako ona neće dovesti do lošijih brojki. „Već smo imali taj šok zbog porasta cijena, inflacije, činjenice kako se nakon uvođenja eura sve zaokruživalo na onu višu decimalu, a tu je i rat koji još uvijek bukti u Ukrajini… Taj šok smo prošli, pregrmili smo to, privikli smo se, mislim kako ova sezona i zbog toga mora biti bolja od prošle“, govori Dubretić.

TREBA RADITI NA PRODULJENJU

BORAVKA GOSTIJU

Međutim, prebrojavanje koliko je ‘glava’ stiglo u neku destinaciju, praksa je koja se u modernim razmišljanjima o turizmu polako napušta. Naravno kako brojke jesu bitan pokazatelj, no ne moraju nužno biti i temeljni cilj. Kako bi se postigla ta famozna održivost destinacije, o kojoj se sada itekako go -

vori, dakle kako bi grad bio što bolji doživljaj i turistima, ali i njegovim stanovnicima, govori se o disperziji gostiju tijekom cijele godine, o potrošnji, pa i o nekim drugim parametrima kojima bi se mjerio turistički uspjeh. „Brojke svakako čine svoje. Netko će kazati kako je bitnija potrošnja, no teško je zaista konkretno utvrditi koliko je tko potrošio… Osobno mislim kako je produljenje boravka najveći uspjeh. Dakle, ako prosječan gost u Dubrovniku ostaje tri noći, bilo bi sjajno po povećati na četiri. To je povećanje prihoda za 30 posto na svim razinama! Kako to postići, trebao bi biti fokus svih nas dionika u turizmu zajedno“, izjavio je Dubretić.

Kako to postići?

„Za početak, sve turističke zajednice u županiji bi, umjesto toga što imaju svaka svoju, trebale biti okupljene oko jedne web stranice na kojoj bi se nalazili svi potrebni podaci. Dakle, kad netko iz Londona, pijuckajući svoj ‘english tea’, poželi doznati što sve treba posjetiti na našem području, to ne budu samo zidine, nego bi mu na stranici trebalo ‘iskočiti’ kako ima Konavle, Pelješac, agroturizam… Svaka turistička zajednica ovdje ima

„Čini se kako će sezona krenuti nešto ranije. Ulazimo u nju s oko 60 vozila i 100-tnjak vozača. Imat ćemo sedam, osam zaposlenih osoba u ‘call centru’“, kaže Ivica Smoljko.

Brojke su zasad bolje nego lani

Najave za ovu sezonu su nam odlične. Nama je, doduše, i prošla godina bila druga najbolja po prihodima u povijesti Luke, najbolja je bila 2019. godina. Za ovu je u najavi porast dolazaka kruzera“, govori Željko Raguž

svoju stranicu, tako da ih je u konačnici puno, zastarjele su i nemaju baš neki doseg…“, govori Dubretić.

SRĐ KAO OGROMAN POTENCIJAL (ALI NE NUŽNO ZA GOLF)

No, svi koji dolaze u našu županiju, to čine prvenstveno zbog Dubrovnika. Svatko tko prvi put dođe u Konavle ili na Pelješac, svakako će htjeti prvenstveno vidjeti Grad, ako već tamo nije bio. Pitamo ga kako produljiti prosječan boravak gosta u Dubrovniku, pogotovo danas kad je turistički trend taj da gost želi vidjeti što više toga u što kraćem vremenu. „Tu su ključne određene investicije, pa i u kontekstu sportske, pa i multifunkcionalne dvorane u Gospinom polju gdje bi se održavali širem broju ljudi zanimljivi događaji, utakmice, veliki koncerti… Ogroman potencijal vidim i na Srđu koji bi mogao obogatiti dubrovački turistički sadržaj, a ne stvarati dodatne gužve. Tamo se godinama promišljalo u kontekstu golf terena, što je za mene primjer loše odluke. U tom smislu bi se napravio projekt koji bi donio 10 tisuća kreveta na ekstra lokaciji gdje bi ti ljudi odigrali pokoju partiju, a onda bi se opet svi spustili u Grad i stvarali gužvu. U prijevodu, gore bi se samo napravila velika spavaonica, ti gosti sa Srđa bi se samo spustili dolje i činili gužvu, a gore nitko ne bi išao“, tvrdi Dubretić. Stoga on ima drugačiju ideju.

kaćim stazama, šetalištima… Svi koji dolaze u Dubrovnik, akonto te ponude na Srđu bi možda ostali tu još taj jedan dan. Ponavljam, to je onda 30 posto povećanje prihoda na svim razinama. I tome bismo trebali težiti“, tvrdi Dubretić.

‘SEZONA BI MOGLA POČETI RANIJE, NAMA JE SVAKA ZIMA SVE BOLJA’

Ivica Smoljko, prvi čovjek ‘Plavog taksija’, kaže kako se i taksisti pripremaju za sezonu s obzirom na to kako su najave zasad odlične.

„Čini se kako će sezona krenuti nešto ranije. Ulazimo u nju s oko 60 vozila i 100-tnjak vozača. Imat ćemo sedam, osam zaposlenih osoba u ‘call centru’“, kaže Smoljko. U prva dva mjeseca ove godine, zabilježeni su odlični rezultati. Kako kaže Smoljko, u ‘Plavom taksiju’ je svaka zima sve bolja i bolja. No, tada se i brojni domaći voze ‘Plavim taksijem’ koji radi tijekom cijele godine. Nije baš pobornik prebrojavanja gostiju, smatra kako bi naglasak trebalo staviti na održivost i podizanje kvalitete pa pozdravlja gradski projekt ‘Respect the City’. Pitamo ga kako bi autotaksi djelatnici mogli doprinijeti boljoj slici destinacije.

„Mi u našem udruženju imamo kodeks ponašanja kojeg se potrebno pridržavati. Onaj tko ga prekrši, više ne može raditi ni djelovati u udruženju, automatski ga isključujemo iz sustava“, kaže Smoljko.

Produljenje boravka gostiju povećalo bi potrošnju i prihode

„Mislim kako bi Srđ bio idealan prostor za neki kompleks s vodenim parkovima, zabavnim sadržajima, kongresnim dvoranama, tr-

Podržava i najavu Grada oko uvođenja posebnog prometnog režima oko Grada čime se definira koja taksi vozila bi tu mogla prolaziti i pod kojim uvjetima.

„Smatramo kako je taj projekt fantastičan i mi ćemo ga sigurno podržati. U gradonačelniku vidimo saveznika, vidimo kako ima volju i želju riješiti taj problem, mada ga nije baš lako riješiti“, izjavio je Smoljko.

MEĐU NAJBOLJIM SEZONAMA ZA

LUKU DUBROVNIK

Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž očekuje povećanje broja putnika u odnosu na lani.

„Najave za ovu sezonu su nam odlične. Nama je, doduše, i prošla godina bila druga najbolja po prihodima u povijesti Luke, najbolja je bila 2019. godina. Za ovu je u najavi porast dolazaka kruzera“, govori Raguž podsjetivši kako je na sjednici Gradskog vijeća usvojen i novi UPU Gruški akvatorij’ što je korak bliže ka realizaciji terminala. Kako kaže Raguž, bit će to ‘šlag’ na kraju dugogodišnjih napora koji će turizam u Dubrovniku podići na jedan još veći, kvalitetniji nivo.

PONEDJELJAK, 11.3. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

UTORAK, 12.3. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

SRIJEDA, 13.3. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

ČETVRTAK , 14.3. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

PETAK, 15.3.

doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

BRODET

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 16.3. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA, 17.3. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

Brojne afere zadnjih godina potresaju dubrovačke konzervatore

Koliko je uhićeni Davor

Trupković

bio upetljan

u mutne poslove po Dubrovniku?

Davor Trupković nedavno je uhićenje dočekao na mjestu v.d. pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Koliko je znao o mutnim poslovima dubrovačkih konzervatora, odnosno još važnije pitanje – u koliko je muteži osobno (bio) upetljan?

Sredinom veljače policija je prema nalogu Ureda europskog javnog tužitelja upala u Ministarstvo kulture i medija vezano uz istragu nezakonitog trošenja novca iz fondova EU na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Pretreseni su ne samo uredi, već i domovi visoko rangiranih dužnosnika Ministarstva, među kojima i Davora Trupkovića, koji je u to vrijeme bio v.d. pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, a inače je godinama bio desna ruka ministrice Nine Obuljen Koržinek. Trupković se provjerava zbog sumnji u plaćanje napuhanih faktura

Geodetskog fakulteta i tvrtki bliskih njegovim nekadašnjim čelnim ljudima za 3D skeniranje zgrada uništenih u potresu.

Zanimljivo da je Trupković 3D skeniranje planirao provesti i u Dubrovniku. Još tamo 2018. godine, prilikom predstavljanja javnosti odluka Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a o stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika, Trupković je govoreći o temi konzervacije zidina istaknuo kako će Ministarstvo kulture, u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Društvom prijatelja dubrovačke starine, izraditi cjelovitu 3D dokumentaciju zidina gdje će se uočiti sve neprimjerene intervencije iz 50-tih i 60-tih godina. Kako sada iz ovog kuta odzvanja ta informacija.

KAKO JE SKINUTA ZAŠTITA SA

ZGRADE REMIZE?

No, nažalost, to nije jedina sumnjivost koja se tiče Dubrovnika i Trupkovića. Dubrovački dnevnik prvi je pisao još tamo davne 2017. godine kako je od strane tvrtke Pemo (s)rušena upravna zgrada Dubrovačkih električnih željeznica na prostoru Remize. Spomenuta zgrada na Remizi građena je 1913. godine po projektu praškog arhitekta Václava Vítězslava Chytrýa i bila je zaštićena kao kulturno dobro o čemu je svjedočio članak 69. Urbanističkog plana uređenja Radeljević-Libertas, koji je usvojen na sjednici Grad-

skog vijeća u travnju 2011. godine. U njemu pod nazivom Preventivno zaštićeni objekt bivše upravne zgrade Dubrovačkoga električnog tramvaja (rješenje Klasa: UP/I-612-08/08-05/05) – registrirano kulturno dobro, u sklopu konzervatorskih smjernica, stoji: - Općim uvjetima zaštite i očuvanja za upravnu zgradu ‘’Dubrovačke električne željeznice’’, predviđa se očuvanje osnovnih karakteristika arhitekture secesijskoga obilježja, nastale početkom 20. stoljeća. Polazna postavka za bilo koji zahvat izrada je dokumentacije postojećega stanja. Obnovu građevine potrebno je planirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, uvažavajući osobitosti secesijske arhitekture uz očuvanje i rekonstrukciju oblikovnih elemenata pročelja. U postupku obnove potrebno je zadržati plastičnost i raščlanjenost zidnoga plašta te očuvati oblik i obradu izvornih otvora pročelja. Potrebno je ispitati mogućnost rekonstrukcije razdjelnih vijenaca i elemenata balustrade balkonskih ograda prema izvornoj projektnoj dokumentaciji. Kod rekonstrukcije svih elemenata moraju se koristiti izvorni materijali i tehnika gradnje. Obnovom je potrebno predvidjeti očuvanje postojećega stubišta s kvalitetnim elementima kovane ograde – pisalo je u Urbanističkom planu uređenja Radeljević-Libertas.

No, u samo nekoliko godina skinuta je zaštita sa zgrade o čemu svjedoči dopis koji je potpisao upravo Davor Trupković.

-Dana 19. siječnja 2017. uvidom u Registar kulturnih dobara RH ustanovili smo kako bivša upravna zgrada Dubrovačke električne željeznice nije upisana u predmetni registar, te stoga ne podliježe odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – među ostalim stoji u odgovoru Uprave za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture s potpisom Trupkovića tvrtki Pemo koja se raspitivala o zaštiti zgrade odnosno smije li se rušiti.

Dubrovački dnevnik prvi je pisao još tamo davne 2017. godine kako je od strane tvrtke Pemo (s)rušena upravna zgrada Dubrovačkih električnih željeznica na prostoru Remize. Spomenuta zgrada na Remizi građena je 1913. godine po projektu praškog arhitekta Václava Vítězslava Chytrýa i bila je zaštićena kao kulturno dobro o čemu je svjedočio članak 69. Urbanističkog plana uređenja Radeljević-Libertas

Piše Maro Marušić foto Davorin Višnjić /PIXSELL

BROJNE NEPRAVILNOSTI NA ZAŠTIĆENIM

OBJEKTIMA

Prema odgovoru resornog Ministarstva Pemo je zgradu srušio legalno, ali postavlja se pitanje tko je skinuo zaštitu sa zgrade? Je li Davor Trupković bio upetljan? Kako je oznaka zaštite samo tako nestala? Naravno da je odgovornost na dubrovačkim konzervatorima i nadležnima iz Ministarstva kulture. Nadalje, Dubrovački dnevnik pisao je o brojnim nepravilnostima na dubrovačkim gradilištima koji su bili pod kulturnom zaštitom, a za čiju je gradnju trebala suglasnost konzervatora. Podsjetimo, rekonstrukcija Peskarije, gradnja apartmana na Pločama, rekonstrukcija objekta investitora Mije Rešetar, kuća Benković-Bumbić, Restićev ljetnikovac u Susjepanu, ljetnikovac Kaboga Zec u Gružu - svim ovim građevinskim projektima zajedničko je da se rade na zaštićenoj kulturnoj baštini, sve ove investicije projektirala je tvrtka Omega Engineering arhitektice Jelice Peković, svi ovi projekti dobili su suglasnost dubrovačkih konzervatora te – najvažnije od svega –na svim ovim projektima utvrđene su brojne nepravilnosti, a radovi su (privremeno) obustavljeni. Dubrovački dnevnik prvi je objavio izvješće višeg građevinskog inspektora Damira Čenića gdje su popisane brojne nepravilnosti na ovim gradilištima, a u kojem je, među ostalim, prozvana i projektantica Jelica Peković protiv koje je podnesen optužni prijedlog prekršajnom sudu u Dubrovniku zbog izrade projekata protivno propisima!

Nakon svih ovih afera Žana Baća sletjela je s mjesta

šefice dubrovačkih konzervatora, isto kao i bivša pročelnica gradskog odjela za izdavanje dozvola Silva Vlašić. Davora Trupkovića svojevremeno su mediji pitali što misli o svim ovim nezakonitostima na zaštićenim dubrovačkim građevinama. Njegov odgovor Dubrovačkoj televiziji nema veze s mozgom.

-Imate uvijek mogućnosti i svako pravo građana da ustvari iznesu slažu li se s nekim postojećim… Mislim da to prinosi, na kraju krajeva, uljuđenoj Europi, da dođemo do puno boljih rješenja... Stvar je građevinske inspekcije i nadležnih tijela da provjere je li sve građeno u skladu sa zakonom. Projektna dokumentacija postoji, nije se nigdje radilo bez projektne dokumentacije, ali činjenica je ta da mi kao konzervatori nismo ti koji zabranjujemo da se ništa ne može, nego upravljamo prihvatljivim promjenama – rekao je Trupković tom prilikom ništa posebno ne kazavši, odnosno nabacujući se samo floskulama. Nevjerojatno je kako je naposljetku baš on postavljen na dužnost v.d. pročelnika dubrovačkih konzervatora gdje bi možda i ostao da u priču nisu uletjeli europski istražitelji. Sada je na mjestu v.d. pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku na službenim stranicama Ministarstva zavedeno ime Bruna Diklića. Ostaje za vidjeti hoće li se istraga u slučaju Trupkovića proširiti i na Dubrovnik, iako, kako stvari stoje, malo je vjerojatno, jer se ovi sumnjivi projekti u Dubrovniku nisu provodili europskim novcem pa europski istražitelji nemaju interesa. Ali zato bi DORH mogao odgovoriti na još dodatnih pitanja nakon što zgotovi istragu za koje im je dostavljeno više kaznenih prijava.

Dubrovački dnevnik prvi je objavio izvješće višeg građevinskog inspektora

Damira Čenića gdje su popisane brojne nepravilnosti na ovim gradilištima, a u kojem je, među ostalim, prozvana i projektantica

Jelica Peković protiv koje je podnesen optužni prijedlog prekršajnom sudu u Dubrovniku zbog izrade projekata protivno propisima!

ŽUPAN U OBILASKU

Na gradilištu Lučinog razdolja se rade temelji za trafostanicu i pristupna cesta

U sklopu projekta gradit će se pet pretovarnih stanica za pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje na obradu i odlaganje

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom i načelnikom Općine Dubrovačko primorje Nikolom Knežićem obišao je radove na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Trenutačno se na gradilištu izvode radovi na izgradnji pristupne ceste i temelja za buduću trafostanicu.

Podsjetimo, Centar za gospodarenje otpada Dubrovačko neretvanske županije Lučino razdolje gradi se na području Općine Dubrovačko primorje. U sklopu projekta gradit će se pet pretovarnih stanica (Dubrovnik, Metković, Janjina, Korčula i Lastovo) za pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema Cen-

tru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje na obradu i odlaganje.

Projekt je planiran u svrhu uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko neretvanske županije, a cilj mu je da služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja miješanim komunalnim otpadom na području pet gradova i 17 općina DNŽ. Vrijednost projekta je veća od 54 milijuna eura.

U obilasku gradilišta bili su i pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Silvio Markota te direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić.

Projekt je planiran u svrhu uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko neretvanske županije, a cilj mu je da služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja miješanim komunalnim otpadom na području pet gradova i 17 općina DNŽ. Vrijednost projekta je veća od 54 milijuna eura

Uređuje se lapadska

Ulica Ludmila Rogovskog

Započeli su radovi na sanaciji kolnika u Ulici Ludmila Rogovskog koja povezuje ulicu Žrtava s Dakse s Ulicom Petra Zoranića.

Navedena investicija izvodi se kao dio programa pojačanog održavanja prometnica i javnih površina, a uključuje uklanjanje postojeće betonske podloge te radove uređenja i asfaltiranja kolnika dužine 110 metara.

Radove vrijedne 37.455,88 eura s PDV-om izvodi tvrtka Dubrovnik ceste s ugovorenim rokom izvođenja od 15 kalendarskih dana.

REZULTAT PARTICIPATIVNOG BUDŽETIRANJA

Neboderko na prijedlog građana vozi do nebodera u

Gružu

„Neboderko“, nova linija u gradskom prijevozu koja, na prijedlog građana, nebodere u Gružu povezuju s poslovnim centrom grada, počela je prometovati u ponedjeljak.

Projektom „Neboderko“ povećana je autobusna povezanost dijela Gruža, a isti je realiziran u sklopu prošlogodišnjeg ciklusa participativnog budžetiranja u suradnji Grada Dubrovnika, Gradskog kotara Gruž i javnog prijevoznika Libertas Dubrovnik. Kako bi se stanovnicima nebodera u Gru -

Završen tehnički pregled gruške place

Radovi na rekonstrukciji Tržnice Gruž završeni su nakon čega je u četvrtak, 29. veljače izvršen tehnički pregled objekta koji prethodi ishođenju uporabne dozvole te početku rada nove place.

Službenici nadležnog Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje utvrdili su kako su svi preduvjeti za izdavanje uporabne dozvole ispunjeni osim požarstva.

žu omogućila bolja povezanost s poslovnim centrom grada prijevoz se obavlja sljedećom trasom: Robna kuća Srđ - Kružni tok- Ulica Andrije Hebranga- Ulica generala Janka Bobetka-Od Gaja 70.

Linija trenutno prometuje prema probnom režimu, dok će prijedloge i sugestije građana korisnika navedene usluge Libertas Dubrovnik primati pozivom na 020 441 – 334 ili putem elektroničke pošte libertas@libertasdubrovnik. com.

Sukladno uputama požarnog inspektora potrebno je izraditi  manje korekcije projektne dokumentacije. Nakon što isto bude izvršeno te nakon dobivanja pozitivnog očitovanja požarnog inspektora placa u Gružu može započeti s radom.

POTVRĐENA ISPRAVNOST POSTUPANJA GRADA

Odbijena tužba o poništavanju lokacijske

dozvole za cestu na Nuncijati

Upravni sud u Splitu odbio je tužbu Marije Butigan kojom je tužiteljica tražila poništavanje lokacijske dozvole za cestu na Nuncijati koja vodi do braniteljskog naselja i rješenja nadležnog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Naime, Grad Dubrovnik je 19. travnja 2023. ishodio je lokacijsku dozvolu za gradnju spojne ceste do naselja Nuncijata, čime je ispunjen još jedan korak nužan za realizaciju projekta braniteljskog naselja na Nuncijati. Spojna prometnica protezat će se od naselja Nuncijata do državne ceste D8 u ukupnoj duljini od 568 metara. Tužiteljica u svojoj tužbi navodi kako projekt buduće prometnice zadire u njezinu nekretninu.

„Čak i da se radi o poljoprivrednom zemljištu, o čemu tužiteljica nije dostavila nijedan dokaz, ta okolnost ne bi utjecala na rješenje upravne stvari, jer je izgradnja predmetne prometni-

ce od javnog interesa planirana GUPom.“, navodi se u presudi od 19. veljače 2024. kojom je potvrđena ispravnost postupanja Grada Dubrovnika u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Protiv navedene presude tužiteljica može izjaviti žalbu u roku od 15 dana, a istekom tog roka lokacijska dozvola postaje pravomoćna te gradska uprava nastavlja s realizacijom projekta i to izvlaštenjem zemljišta što je preduvjet za izdavanje građevinske dozvole. Svi vlasnici zemljišta bit će u postupku izvlaštenja i obeštećeni sukladno stvarnoj vrijednosti nekretnine.

Podsjetimo, u 2023. godini okončan je postupak dodjele zemljišta braniteljima koji su prethodno to pravo stekli, a sukladno odlukama Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i sukladno pravu na stambeno zbrinjavanje izdanom od strane Ministarstva branitelja Republike Hrvatske.

Dodatno pomlađen vozni park Libertasa , nabavljena tri nova autobusa

Grad Dubrovnik i Libertas Dubrovnik, uz suglasnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, realizirali su projekt nabave tri nova autobusa, čime se nastavlja trend pomlađivanje i osuvremenjivanja voznog parka gradskog prijevoznika.

Autobusi su dužine 12 metara, putničkog kapaciteta 68 mjesta, od čega je 55 sjedećih, opremljeni su najsuvremenijim E6 motorima, koji zadovoljavaju najviše ekološke standarde te svojom multi funkcionalnošću omogućavaju široku primjenu unutar sustava prijevoza.

Libertas Dubrovnik može se pohvaliti jednim od najmlađih voznih parkova u Hrvatskoj čime se povećava usluga javnog gradskog prijevoza, ali se smanjuju i troškovi održavanja.

Tako su u prosincu prošle godine Libertasu ispručena tri nova Iveco midi gradska autobusa, u travnju 2023. godine isporučeno je vozilo Iveco Daily kapaciteta 19 putničkih mjesta dok su u ožujku 2023. u Remizu stigla dva autobusa Iveco Crossway kapaciteta 51 putnik (41 sjedeće i 10 stajaćih mjesta).

Prethodno je u dva ciklusa realizirana nabava 29 autobusa sufinanciranih iz EU fondova.

Tete Mare 20 godina uveseljava mladost kraj Pomorske: „Još

uvijek

svaki sendvič

pravim s ljubavlju!“

Uz Međunarodni dan žena donosimo razgovor s gospođom Marijom Čerkić koja već dva desetljeća s jednakim žarom, ljubavlju i osmijehom uveseljava mlade pomorce i sugrađane koji navrate do kultnog kioska na sendvič

Svaki grad ima onih nekoliko ljudi koje svi poznaju. Na popisu tih ‘svi ih znaju’ u najvećem broju će se naći biznismeni, kriminalci i oni koji te dvije stvari spoje. Tek rijetko ćete na tom popisu pronaći obične, ‘male’ ljude, one koji žive među nama u susjedstvima i vode živote sasvim uobičajene, bez grandioznih vila, stotine zaposlenih ispod sebe, bez beskonačnih popisa sporno stečene imovine. Kada takve nađete na popisu ‘njih svi znaju’, to znači da ste naišli na neke od najboljih ljudi u društvu, na ljude primjere. To su ljudi koji imaju simpatične nadimke, a po punom imenu ih uglavnom znaju tek najbliži. To su ljudi koji ne vole da se o njima puno priča, a takva je i tete Mare. Dvadeset godina u kiosku kraj Pomorske škole živi s mladima, a i to je jedva bio dovoljan povod da tete Mare pristane biti malo u centru pažnje! Marija Čerkić od djetinjstva je htjela biti liječnica, ali vrijeme u kojemu je odrastala za žene je bilo drugačije od današnjeg. Kako joj majka nije dopustila upis u medicinsku, mlada Marija iz protesta je odbila preuzeti svjedodžbe i odabrati školu, tako je automatski upisana u Pomorsku.

„Kad sam došla doma pitala me mati koje su ženske sa mnom u razredu, a ja sam joj rekla – nisi mi dala ići u medicinsku đe su samo ženske, e sad su ođe sami muški!“, priča nam te-

te Mare s osmijehom na licu i dodaje – nikad nije požalila, iako o odlasku na brod nije niti razmišljala.

ŽIVOT JE VRAĆAO KRAJ POMORSKE

„Nakon rata sam radila u butižici kraj Pomorske škole, jednostavno me tu cijeli život vra-

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

„Voljela bih naći nekoga tko bi ovo nastavio, ali... Ne može se tu zaraditi velike novce niti kiosk gledati kao biznis, a danas ljudi ‘oće sve - vile, skupi namještaj, bazen, dobro auto... Zaborave da je najvažnije mirno spavati“

ćao. Kad se butiga zatvorila, došla sam na ideju napraviti nešto da ta djeca jedu lijepe sendviče, a ne ono što su do tada jeli – salamu u po’ štruce kruha“, pripovijeda tete Mare kako je otvoren „Skiper“, ugostiteljski kiosk kojeg skoro pa nitko ne zna po imenu jer bio je i ostao – u Mare.

„Svake godine napišem ‘kupone’ za maturalne, a jednom mi je došao momak i govori mi – tete Mare, ja vam ovaj kupon za sendvič u ‘Skipera’ imam već mjesecima, ma nisam imo pojma đe je to, dok mi nisu rekli – to ti je u Mare!“, priča nam samo jednu u nizu šaljivih zgoda koje svakodnevno proživljava s mladima. Kiosk je otvorila u rujnu 2003. godine na prostoru Zaklade pomorsko trgovačke akademije ‘Ivo Račić’. Ona plaća najam, a Zaklada te novce dalje usmjerava na stipendije. Tako je s kioskom sve počelo, ali je na kiosku i ostalo - neobično je to za ugostitelje u Dubrovniku koji posao uglavnom šire, pa od malih restorana u konačnici dođu i do ulaganja u nekretnine. „Mogli smo svojevremeno doći do prostora na Pilama i to bi bila tvornica para, ali... Ja imam troje djece, mali su bili i rekla sam tada – što

će oni ako mi to otvorimo? Ne može se djeci ljubav davati novcem. Bilo mi je važno sačuvati obitelj“, priča nam tete Mare tako neke male, a velike lekcije o životu.

ORMAR U KIOSKU PUN JE ŠKOLSKIH POTREPŠTINA

Mladost kojom je svakodnevno okružena održava i nju itekako mladom.

„Oni su takva energija da je to predivno! Kad su išli na europsko natjecanje iz robotike, svoju grupu su nazvali ‘Marini sendviči’, tako su mi pronijeli ime svijetom. Kad budem imala vremena, napisat ću sve što sam tu doživjela, za plakat i smijat se, ali uvijek samo pozitivne stvari! Ide mi 21. godina ođe, a nikad od te djece nisam doživjela nešto neugodno. Kad su mi provalili u kiosk prije nekoliko godina, jedan mi je gospar rekao – to je sigurno ova mularija što je vazda oko vas. Ja sam rekla – ne! Znala sam da meni to nisu učinila djeca iz Pomorske. Tako je i bilo, došli su me inspektori obavijestiti kako su provalnici uhićeni i da će mi sud dati imena, a ja kažem – gosparu, samo mi recite da ta djeca ne idu u

Mladost kojom je svakodnevno okružena održava i nju itekako mladom. „Oni su takva energija da je to predivno! Kad su išli na europsko natjecanje iz robotike, svoju grupu su nazvali ‘Marini sendviči’, tako su mi pronijeli ime svijetom. Kad budem imala vremena, napisat ću sve što sam tu doživjela, za plakat i smijat se, ali uvijek samo pozitivne stvari!“, priča gospođa Mare

„Ne može se poštovanje steći preko noći. Volim djecu, a ona to osjete. Iako su veliki u srednjoj

školi, to su još djeca, a djeca imaju dobru intuiciju. Ne smije ih se varati jer vrlo brzo skuže tko na njima čisti frižider i stavlja okrajke u sendvič“, govori i poručuje kako je pozadina priče i tajna uspjeha vrlo jednostavna – ljubav, bez ‘gladi’ za novcem

ovu školu. On odgovara – ne, a ja sam to znala. Ma đe će oni meni provaliti kad im dajem što god im treba“, priča tete Mare i objašnjava kako uvijek u ormaru u kiosku ima zadaće, olovke, trokute za nautiku, šestare, digitron... Što god kome u školi fali, idu pitati u Mare! Jedan put je njen suprug bezuspješno tražio nove hlače dok se nije sjetila kako su i one u kiosku - u ormaru jer je mladiću trebalo pripomoći kad je došao u kratkima, a i njima se ne može izaći na ispit.

„Ma znate koliko su se puta od onda obukle?!“, priča nam kroz smijeh.

TAJNA JE LJUBAV, BEZ GLADI ZA NOVCEM

Nije kiosk Skiper jedini, bilo je tu i drugih koji su pokušali, od fast food-ova, do butiga koje su pravile sendviče, ali jedino je Skiper opstao. Tajna?

„Ne može se poštovanje steći preko noći. Volim djecu, a ona to osjete. Iako su veliki u srednjoj školi, to su još djeca, a djeca imaju dobru intuiciju. Ne smije ih se varati jer vrlo brzo skuže tko na njima čisti frižider i stavlja okrajke u sendvič“, govori i poručuje kako je pozadina priče i tajna uspjeha vrlo jednostavna – ljubav, bez ‘gladi’ za novcem.

Mobitel joj je prepun poruka učenika s narudžbama, a toj organizaciji ih je naučila korona. Kako se ne bi svi zbijali za naručiti sendvič za vrijeme velikog odmora, na ploči u svakom razredu je pisao broj mobitela tete Mare. Učenici bi naručili, ona pripremila i samo bi dolazili pokupiti. Dobro razrađen sustav ostao je i do danas. „Sjećam se jednom, momak me svaki dan pita je li njegovo gotovo, a ja mu govorim – sine,

pa nije mi došla poruka. A on mi govori da sam mu napisala – ne šalji poruke više. Onda smo shvatili da je slao na krivi broj, rekla sam mu – pa jesi li normalan, đe ću ti ja tako nešto napisat?! Tko zna kome je on slao poruke svaki dan“, priča kroz smijeh tete Mare i dodaje kako je privilegija toliko se smijati u danu kao ona, a poručila je i svima koji rade s djecom da u njima trebaju više uživati.

MNOGI SE DANAS VRAĆAJU S VIJAĐA

REĆI - HVALA

I danas s njima proživljava mladost, a mnogima je u dva desetljeća bila prijateljica, savjetnik, životni učitelj, mjesto smijeha, ali i mjesto utjehe. Danas na kiosku zato postoje oni koji će doći i sendvič platiti velikim novčanicama, puno većim nego što je sendvič vrijedan - zato što danas ljudi, a nekada djeca, više ne plaćaju samo sendvič. Oni danas s vijađa dolaze teti Mari reći hvala za sve ono što im je u mladosti dala.

O mirovini bi već mogla početi polako razmišljati, ali kaže – ne zna kako će.

„Još uvijek svaki sendvič pravim s ljubavlju, a 20 godina je prošlo ko san! Toliko maturalnih zabava pa ih je lijepo vidjet onako sređene u vestitima, pa onda i pred obranu kad im je panika dok se ne vrate s diplomom. Voljela bih naći nekoga tko bi ovo nastavio, ali... Ne može se tu zaraditi velike novce niti kiosk gledati kao biznis, a danas ljudi ‘oće sve - vile, skupi namještaj, bazen, dobro auto... Zaborave da je najvažnije mirno spavati“, zaključuje naš razgovor gospođa Marija Čerkić, svima dobro poznata i draga tete Mare.

Domaći radnici diskriminirani u odnosu na strance

Dubrovčani podstanari trebaju se praviti Nepalci i eto im besplatnog smještaja

Śubha dina, ma kāma garnēchu yadi tapā’īnsamga ni: Śulka āvāsa cha! Ili u prijevodu, ja bih radio, ako imate besplatan smještaj

Kako doći do stana, pitanje je koje muči mnoge mlade Dubrovčane koji su imali kurčevu sreću da ne naslijede nikakvu nekretninu od baba i đedova. Bilo da ga pokušavaju kupiti, bilo da ga pokušavaju unajmiti, sve se čini kao Tom Cruiseova ‘mission impossible’. No, ne očajavajte, postoji rješenje, a Dubrovački dnevnik je tu da vam pomogne. Naime, sve što trebate jest da se pravite da ste Nepalac, Filipinac, Tajlanđanin... Njima, za razliku od rođenih Dubrovčana, poslodavac plaća smještaj, štoviše čak i topli obrok, režije... Pa, dragi Dubrovčani bez nekretnine, krenimo redom korak po korak do toliko željenog krova.

KORAK PRVI

Da biste se pravili Nepalac, jasno, prvo trebate nabaviti nepalsko državljanstvo. Kako do toliko željenog nepalskog državljanstva? Po sumnjivim krčmama hercegovačkog krša možete doći do bilo kojeg potrebnog papira, bilo da je riječ o vozačkoj dozvoli, diplomi građevine ili doktorskoj disertaciji o ‘teorijskoj paradigmi rasta trajne propusnosti’; sve ama baš sve se može nabaviti za nekoliko stotina konvertibilnih maraka. Ali to nije sve –uz državljanstvo dobijete i set noževa. Akcija Nož, žica, domovnica je zgotovljena. Mission possible.

KORAK DRUGI

Kada ste riješili državljanstvo, slijedi izgled. Pretpostavljamo da ste bijele kože. Da biste bili uvjerljivi u traženju posla i posljedično besplatnog smještaja, morate se potamniti. U DM-u već za 5 eura možete zadobiti preplanuli indijski izgled. Tu su kreme Nivee i poljske Ziaje, a možete dodatno uštedjeti koristeći šanersku Baleu. Ne treba posebno spominjati da brojem krema za tamnjenje kože prednjači legendarna marka Sundan-

ce, koja čitav svoj ples po policama DM-a duguje suncu. Ako ste skeptični prema raznoraznim kemijskim bućkurišima iz korporacijskih laboratorija – te se bojite raka kože, ne daj Bože – možete se okrenuti Majčici Prirodi. To vas u školi nisu učili, ali mnoge namirnice pomažu u tamnjenju kože poput primjerice maslinovog ulja. Doduše, nije taj postupak jeftin, pa je za džep možda bolje koristiti orahe.

Ne biste vjerovali, ali i piva pomaže u dobivanju indokineskog looka. No, nemojte se radovati prerano. Nažalost, pivo se ne nanosi u jednjak, nego na kožu nakon što ste je namackali zaštitnim faktorom od UV zračenja.

KORAK TREĆI

Što s jezikom? Trebate li znati engleski? Ne bi bilo zgorega, ne može odmoći. Na kraju krajeva, Britanci su se metiljali po indijskom poluotoku i Himalaji, pa mnogi tamošnji stanovnici natucaju engleski. No svakako vam preporučamo da na intervjuu – koji by the way uopće nije strašan, nego čista formalnost – ubacite i malo nepalskog. -Śubha dina, ma kāma garnēchu yadi tapā’īnsamga ni: Śulka āvāsa cha!

Ili u prijevodu, ja bih radio, ako imate besplatan smještaj.

KORAK ČETVRTI

Bojite se da će vas, unatoč svim ovim koracima, netko prepoznati da ste rodom iz Dubrovnika i otkucati gazdi koji će vam onda uzeti besplatni smještaj? Ne strahujte, u Dubrovniku je tijekom ljetne sezone nemoguće vidjeti Dubrovčanina. Nema ih doslovno nigdje - ni na ulicama, ni na kupalištima, ni na radnim mjestima u hotelima, posebno ne unutar zidina - nigdje nikoga iz grada

Možete vjerovati u Šivu, u Višnu, kako god hoćete. Što vam više ruka neka božica ima, to bolje. Možete i u božicu Hobotnicu vjerovati, neće poslodavac ništa shvatiti. Naravno, poklonik ste reinkarnacije, samsare, karme, nirvane. Kada budete nabrajali u što vjerujete morate samo biti skoncentrirani da nakon nirvane ne kažete Pearl Jam, Soundgarden, Alice in Chains...

nećete sresti, osim ako ne idete jesti. Budu jedino po gablec restoranima, ali vi ćete imati osiguran topli obrok, pa se ne zabrinjavajte.

KORAK PETI

U Nepalu je hinduizam glavna religija stoga ne bi bilo zgorega praviti se hinduist. Kako se praviti da ste hinduist? Da vas utješimo, ni oni sami ne znaju što točno ta religija podrazumijeva. Možete vjerovati u Šivu, u Višnu, kako god hoćete. Što vam više ruka neka božica ima, tim bolje. Možete i u božicu Hobotnicu vjerovati, neće poslodavac ništa shvatiti. Naravno, poklonik ste reinkarnacije, samsare, karme, nirvane. Kada budete nabrajali u što vjerujete morate samo biti skoncentrirani da nakon nirvane ne kažete Pearl Jam, Soundgarden, Alice in Chains...

KORAK ŠESTI

Nema bifteka, jeste shvatili? Krava je u hinduizmu sveta životinja slično kao kod nas Dubravka Šuica.

KORAK SEDMI

Kada god možete, smeće bacajte svuda uokolo osim u kantu za otpatke. Ne daj Bože da reciklirate otpad, odmah će vas uhvatiti i dignuti vam

besplatni smještaj. Znači, omot od čokolade u travu, kesu iz Lidla na stablo, plastičnu Coca-Colu u more, opušak na asfalt, i nema nikakvih problema. Naime, nikad nitko u Indiji, Nepalu i Butanu nije vidio koš, čak ni na tribinama košarkaških utakmica.

KORAK OSMI

Nemojte kukati kada su jugo i kiša, jer će skontati da ste iz Grada. Na kraju krajeva, blizu Nepala nalazi se najkišovitiji grad na svijetu, indijski Cherrapunji, što hoće reći da ste vi kao fetivi Nepalac itekako naviknuli na kišne prilike. Vama kao hindusu voda je sveta, Ganges je vaša majka.

ZAKLJUČAK

Toliki je manjak radne snage u Dubrovniku da čak i ako zeznete neki od ovih koraka, ništa vam se neće dogoditi. Neće vas izbaciti iz smještaja, zapamtite, jer im vi trebate, iako je potpuno nejasno zašto onda ne poboljšaju radne uvjete rođenim Dubrovčanima koji su diskriminirani u odnosu na Slavonce, Bosance, Srbe, Makedonce, Nepalce, kurce, palce.... Ali vas koji ste sad Azijat, ta pitanja ne trebaju više moriti. Sretno u vaša besplatna četiri zida!

Nemojte kukati kada su jugo i kiša, jer će skontati da ste iz Grada. Na kraju krajeva, blizu Nepala nalazi se najkišovitiji grad na svijetu, indijski Cherrapunji, što hoće reći da ste vi kao fetivi Nepalac itekako naviknuli na kišne prilike. Vama kao hindusu voda je sveta, Ganges je vaša majka

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Kike i Iva - u điru uz more se neizmjerno uživa

Martina, Tia, Marta i Maja - talentirane djevočice iz OŠ Ivana Gundulića su Lidrana, s izvedbom Karakondžula (tema koje grebu), pobjednice

Ivona, Ivan i Marta - djevojčica se čupavog fotoreportera ne boji kad su s njom mama i tata

Ana, Suzana i Maro - presretna je svekrva i mama, ne dolaze iz Splita nevjesta i sin svakoga dana

Frano i Davor - vazda duhoviti i sposobni voditi zanimljivi razgovor

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Jovanka, Nika, Slavica i Saška - potonja namještene slike ne voli, samo lijepe i spontane objaviti dozvoli

Leona, Đoka i Lući - kad se Grada nagusta, može se mirno i kući

Josip i Gina - “pala” je šetnjica laka i fina

Ivica i Ivo - na Stradunu se sreli, što proljeće uskoro stiže obojicu veseli

Truli, Mitke, Ćemal i Kočo - gruški prijatelji stari se u pričama uz kafu “dotaknu” svakodnevnoga života i stvari

Zoran, Joško i Josip - dobroj sezoni punoj posla se nadaju, dan susreta još je bio zimski “uspavan”

Milka i Ruža - dugogodišnje prijateljstvo im uvijek radost pruža

DUBROVČANI GA PAMTE

Ivo

ŠKOLSKI BROD SS “UNIVERSE

EXPLORER” Uplovljavao je u

Dubrovnik 90-ih, a doživio je i dvije velike nesreće

Na brodu je bilo i dubrovačke posade

U brodogradilištu Ingalls Shipbuilding Corporation iz Pascagoule u saveznoj američkoj državi Mississippi izgrađen je 1958. godine kao oceanski lajner za kompaniju Moore McCormack Lines pod imenom BRASIL. Imao je 15257 bruto tona, a jednako kao i brod blizanac ARGENTINA mogao je prevoziti 557 putnika. Bili su dugi 188,2 i široki 26,2 metra, a dvije Ge -

neral Electric DRG parne turbine preko dvije propele su im davale brzinu od 18 čvorova. Ugovorena cijena svakog broda pojedinačno je iznosila 24.4 milijuna američkih dolara.

Bili su to posljednji putnički brodovi u potpunosti izgrađeni u Sjedinjenim Američkim Državama, a kao kuriozitet se spominje su -

Brod je preuređen u ploveće sveučilište te od konca iste godine pod imenom ENCHANTED SEAS plovi oko svijeta u programu “Semester at Sea” Sveučilišta u Pittsburghu. Već u siječnju 1996. mijenja ime u prikladnije za ovu namjenu UNIVERSE EXPLORER pod kojim posjećuje i Dubrovnik.

Piše

Batričević foto PRIVATNI ARHIV

djelovanje svih tadašnjih 48 saveznih država u njihovoj izgradnji i opremanju.

KAO ‘BRASIL’ SE SIDRIO ISPRED LOKRUMA

BRASIL je na svoje prvo komercijalno putovanje otplovio 12. rujna 1958. godine iz New Yorka prema Rio de Janeiru, Montevideu i Buenos Airesu, a do konca godine na istim mu se južnoameričkim prugama priključio i brod blizanac ARGENTINA . Od sredine 1963. zapo -

Dana 27. srpnja

1996. pored Aljaske je izbio požar u praonici robe oko 3 sata ujutro kad je na brodu bilo 1006 putnika i posade (to putovanje je bilo bez studenata). Poginulo je pet članova posade, a 55 članova posade i jedan putnik su ozlijeđeni. Procijenjena šteta na brodu je bila 1,5 milijuna dolara, a točan uzrok požara nikada nije službeno objavljen

činju i sa svojim prvim kružnim putovanjima, kada je BRASIL znao usidriti i na sidrište pored Lokruma.

Neočekivano, početkom jeseni 1969. BRASIL i ARGENTINA su u Baltimoreu prisilno privezani gdje ostaju sve do 1972. godine kada ih oba za 20 milijuna dolara kupuje Holland America Line. HAL ih kompletno u njemačkom Bremerhavenu preuređuje te BRASIL preime -

U listopadu 2000.

UNIVERSE EXPLORER je oštećen na rijeci Saigon u Vijetnamu tijekom sudara s kontejnerskim brodom gdje je imao oštećenja na pet kabina i oštetio je 9,1 metara trupa. Tada je na brodu bilo više od 600 studenata te nitko od njih nije stradao

nuje u VOLENDAM , a ARGENTINU u VEENDAM Od tada imaju po 22160 bruto tona, a na svojih osam putničkih paluba mogli su prihvatiti 730 putnika o kojima je brigu vodilo oko 300 članova posade.

ČESTO MIJENJAO IME

VOLENDAM često mijenja i vlasnike i ime, pa tako do 1995. plovi kao MONARCH SUN i ISLAND SUN pa ponovo VOLENDAM , a nakon toga LIBERTE , CANADA STAR , QUEEN OF BERMUDA te ENCHANTED SEAS . Godine 1995. kupuje ga Azure Investments te ga daje u dugoročni najam kompaniji New Commodore Cruise Lines.

Brod je preuređen u ploveće sveučilište te od konca iste godine pod imenom ENCHANTED SEAS plovi oko svijeta u programu “Semester at Sea” Sveučilišta u Pittsburghu. Već u siječnju 1996. mijenja ime u prikladnije za ovu namjenu UNIVERSE EXPLORER pod kojim posjećuje i Dubrovnik.

OD POŽARA DO SUDARA

Dana 27. srpnja 1996. pored Aljaske je izbio požar u praonici robe oko 3 sata ujutro kad je na brodu bilo 1006 putnika i posade (to

putovanje je bilo bez studenata). Poginulo je pet članova posade, a 55 članova posade i jedan putnik su ozlijeđeni. Procijenjena šteta na brodu je bila 1,5 milijuna dolara, a točan uzrok požara nikada nije službeno objavljen. Nakon popravka štete plovi i dalje s učenicima sveučilišta te nam UNIVERSE EXPLORER uplovljava u grušku luku, 24. studenog 1999. godine. Na brodu je bilo i dubrovačke posade.

U listopadu 2000. UNIVERSE EXPLORER je oštećen na rijeci Saigon u Vijetnamu tijekom sudara s kontejnerskim brodom gdje je imao oštećenja na pet kabina i oštetio je 9,1 metara trupa. Tada je na brodu bilo više od 600 studenata te nitko od njih nije stradao.

Godine 2004. brod je otišao na popravak u Hong Kong, ali nakon sporova s vlasništvom i raznih problema otkrivenih tijekom inspekcije, odlučeno je da se brod proda u otpad. Brod je preimenovan u UNIVERSE te je isplovio iz Hong Konga vlastitim pogonom u Indiju prema rezalištu brodova. Nasukan je na plaži rezališta Alang tijekom plime 7. prosinca 2004. i u potpunosti je izrezan za nekoliko mjeseci.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Udarna vijest

Europski parlament nije, kako misle mnogi, skup dobro plaćenih besposličara koji se bave glupostima. Eto, ovih su se dana uspješno dogovorili oko digitalnih vozačkih dozvola, a nešto manje uspješno oko pravila za mlade vozače, koji će radi nedostatka kamionskih vozača, dobit dozvolu prije prvog brijanja. Uz dokaz fizičkog zdravlja. Naših 11 zastupnika je bilo protiv, uvjereni da, barem što se hrvatske mladeži tiče, 17-godišnjaci ni u ludilu ne smiju vozit grdosije od kamiona ili aute od 300 konja. Na kraju i biser iz prometne psihologije. Euro zastupnici su mora bit, uz pomoć umjetne inteligencije, odlučili da se od vozača zatraži samoprocjena svoje mentalne sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola. Ono, dođeš na policiju po dozvolu, a gospođa na šalteru te pita: ‘jeste li vi dobre glave? - Jesam, hvala na pitanju. - Evo dozvola!’ Prirodna inteligencija ipak tome nije dorasla. Po nalogu Ureda javnog europskog tužitelja, uhićen je bivši šef Croatia osiguranja i bivši ministar gospodarstva. Prema neslužbenim informacijama, Europu je imbrujo za 370 tisuća eura subvencije za sadnju tulipana koje navodno nikad nije posadio. Iako mu plantaža cvjećarske firme ‘Naša farma’ naoko izgleda pusto, samo bi zločesti istražitelji EU plaćenici ovog vrijednog uzgajivača prozvali lupežom; bome svi znaju za klimatske promjene.

Vjerojatno trenutno isto izgleda svaka plantaža pa i nizozemska; tulipani samo što nisu nikli, koji sunčan dan i svi će tulipani van. A dok se to ne dogodi, da ne bi dangubio, bivši ministar se više bavio svojom vilom Sveta Marija blizu Motovuna, uređenom za turističke svrhe, za vjenčanja ili druge proslave. Kažu, kad vilu posadiš, ne trebaš se strašit ni klimatskih promjena, ni kasnog klijanja. A grupa turista s Dalekog istoka, šetajući Zagrebom, pitala je svoga vodiča da im objasni zašto muški kleče na trgu uz transparent Ja sam bezgrešno začeće, a što rade njihovi protivnici uz natpis Patrijarhat ubija. Vodič im je pojednostavljeno objasnio kako okupljeni vjernici kleče i mole se Bogu za podređenost žena, iako je to u zemaljskom životu protuustavno, dok na drugoj strani nevjernici prosvjeduju tražeći od Boga da ne usliši molitvu vjernika. A sve radi

ženskog čednog odijevanja i protiv abortusa. Onda im je preveo i pjesmu ‘Zeko i potočić’ u ležećoj izvedbi žene koja je ih je poslije aplauza dodatno poučila kako i žene molitelja trenutno doma kleče, zahvaljujući Bogu što su bar to kratko vrijeme slobodne od zlostavljanja svojih gospodara. Stranci su bili ushićeni, ali u dilemi je li sve viđeno samo dio turističke ponude Grada Zagreba i jedna od nezaobilaznih ruta obilaska grada pa su predložili da Turistička zajednica ovakve događaje organizira tijekom cijele sezone. Kažu, jako im se sviđa opuštenost Hrvata. Cijeli svijet se raspada, ratovi na sve strane, krize i glad, a u nas kleče i mole za žensko čedno odijevanje. Njihova istočnjačka vjera nudi im zaštitu više bogova pa im je zanimljivo naše ufanje da će naš jedan jedini Bog uopće razmotrit, a kamoli riješit sve molbe i žalbe svijeta. Ali to je fini neki narod. Oni nikad ne bi, ko neki naši Antikristi, ova događanja nazvali bolesnom duhovnošću i hinjenom pobožnošću, u ime političkih ciljeva ustroja društva prema njihovom svjetonazoru. A ima i takvih ocjena!

GONG-ovo istraživanje govori da vladajuća stranka koristi botove za stvaranje lažnog dojma podrške HDZ-ovim objavama u kojima vrijeđaju opoziciju i prosvjednike. Kažu, ne samo da lažu hrvatske građane, nego i krše pravila Europske komisije koja nastoji spriječit upravo ovakve manipulacije. HDZ negira bilo kakvo korištenje botova. Pa što onda ako nečija zahvala Vladi za povijesno blagostanje Hrvata, prikupi recimo 117 lajkova u jednoj minuti? Ne, nije to bot! To je samo hrpa super zadovoljnih građana, koji su svi istovremeno stisnuli lajk na pozitivni komentar o najboljoj vladi - ikad.

A udarna vijest ove setemane bila je najava raspuštanja Sabora i skorašnji izbori. Iako nerijetko čeljad misli da se udarne vijesti biraju isključivo prema kriteriju udarenih, ovega puta kažu - nije tako, jer izbore nikako ne smijemo propustit. Mnogima je to jedina prilika da i sebi i drugima dokažu da su još živi. Čak i za neke koji više nisu živi.

Izbori su i nada za penzionere; svima nešto raste, samo njima pada. Ali i manje ambiciozni mlađi Hrvati jedva životare. Pa onda dolaze oni ambiciozniji, koji ne bi rado u emi-

graciju, nego bi u politiku, kad bi samo znali kako. Uz malo truda i na brzinu, može se skoro sva’ko priučit političkim vještinama. Problem je što dio današnjih priučenih političara šalju čudne poruke svojim biračima koje jedni ne razumiju, drugi ne vole, treći im ne vjeruju, ili im se rugaju. Šteta što se ni’ko nije sjetio napisat priručnik za političare početnike. Recimo za početak, učenje mantre u vidu uobičajenih fraza: mi jako zaostajemo za Europom, narodu je dosta obećanja, hoćemo prave promjene! Europske plaće! Borba protiv korupcije ne poznaje stranačku pripadnost itd.

Pri tom je vrlo bitno da se govornik posebno potrudi da ono što govori zvuči uvjerljivo. Zato treba i malo vježbe pred zrcalom. Dovoljno je po ure ujutro i isto toliko uvečer. Oni karijerno ambiciozniji moraju bit uporniji pa u vježbe utrošit barem duplu minutažu. Ne kažu zaludu da u radu leži osnova svakog uspjeha. I teško da bi naši sadašnji vodeći političari tek tako mogli predvodit široke narodne mase da nije bilo zrcala i vježbi. Moguće i hibridnih vježbi, u istočnjačkim školama Mantre. Naški rečeno – mantranja. I tako, prema nenapisanom priručniku, nakon treninga u ogledalu, treba počet s probama pred ukućanima. Najbolje prvo pred djecom. U nedostatku svoje. pozajme se od susjeda, uz obećanje nekakve zgodne nagrade. Djeca su lako potkupljiva. Za političara početnika, to je uživanje u prvoj pobjedi njegova govorništva, ali i u prvoj prijevari. Jer sutradan je nagrada već zaboravljena. Kad djeca pitaju za obećanje, a hoće sigurno, jer ona ništa ne zaboravljaju, treba se taktički pravit lud. A, ako baš uporno gnjave s tim, objasni im se kako se trebaju malo strpjet, jer je cijeli svijet u recesiji. I tu dolazi do izražaja talent budućeg političara. Ako bi i dalje tražili obećano, može se pribjeć starim, dobro isprobanim metodama. Treba im zaprijetit batinama.

Tek nakon toga potencijalni političar osjeti spremnost i sigurnost potrebnu za pristupanje jednoj od dvije najjače stranke. Najčešće one koja je trenutno na vlasti. Ako ona padne, druga jedva čeka prebjege. I sasvim je nevažno kako će okolina na to reagirat. To je samo, klasično političko sazrijevanje.

Tri natjecateljska dana, sedam utakmica, jedan osvajač: Pula pobjednik završnice malonogometnog Kupa u Gospinom polju!

Grad Dubrovnik, malonogometni klub Square i dvorana Gospino polje, ugostili su od petka (1. ožujka) do ponedjeljka (4. ožujka) završnicu Malonogometnog

Kupa Hrvatske. Nastupilo je osam klubova: Square, Futsal Dinamo, Novi Marof, Šibenik 1983, Olmissum, Novo vrijeme, Brod 035, Stanoinvest Futsal Pula

Stanoinvest Futsal Pula pobjednik je 31. Malonogometnog Kupa Hrvatske. U finalnom susretu protiv omiškog Olmissuma u Gospinom polju, do svog drugog uzastopnog naslova došli su tek nakon boljeg izvođenja šesteraca. Iako se u Dubrovniku priželjkivalo finale u kojem će nastupati domaćin Square, to se nije dogodilo, no zadnja utakmica dubrovačkog final eighta itekako je imala što za pružiti.

Uoči finala i Pula i Olmissum imali su jedan naslov pobjednika Kupa. Pula ga je osvojila prošle sezone, a Olmissum u sezoni 20./21. Prvo poluvrijeme finalnog susreta nije pružilo promjenu rezultata. Valja istaknuti kako je momčad iz Omiša imala nekoliko dobrih šansi, ali na vratima Pule bio je raspoložen vratar Florijan Cindrić. U nastavak utakmice momčad iz Pule ulazi malo uvjerljivije negoli u prvom poluvremenu. Ipak, prvi su poveli omiški Gusari, u 33. minuti. Lijepa asistencija Antonija Sekulića, a još ljepši pogodak kapetana Duje Kusture. Međutim, samo tri minute poslije, dolazi do nesporazuma ispred omiškog gola. Vratar Vinko Rozga, koji je do tada besprijekorno odradio obrambene obveze, nije se uspio sporazumjeti sa svojim igračima, što je kaznio Pulin Kolumbijac Fe-

lippe Echeverry. Nakon regularnih 40 minuta igre rezultat je 1:1.

Uslijedili su produžeci. Dva puta po pet minuta. U prvom bez uzbuđenja, da bi u drugom produžetku uslijedila prava drama. Tek 18 sekundi prije kraja veliko slavlje Puležana. Francuz Arthur zabija 2:1. Međutim, samo deset sekundi nakon tog pogotka, i osam sekundi prije kraja, omiški Finac Vanha sjajno se snašao ispred

Piše Rafael Barkiđija foto Goran Mratinović/DD, Pixsell/Grgo Jelavić

Rezultati završnice SuperSport

Hrvatskog malonogometnog Kupa 23./24., Dubrovnik, 1.-4. ožujka 2024.

1/4 FINALA: Stanoinvest Futsal

Pula – Brod 035 8:2; Futsal Dinamo – Novi Marof 8:0; Olmissum – Šibenik 1983 5:1; Square –Novo vrijeme 4:0

1/2 FINALA: Futsal

Dinamo – Stanoinvest Futsal Pula 1:1 (nakon penala 5:4), Olmissum – Square 2:2 (nakon penala 8:7)

FINALE: Stanoinvest Futsal Pula – Olmissum 1:1 (2:2 nakon produžetka, 8:7 nakon penala)

gola vratara Cindrića, i pospremio za konačnih 2:2. Polufinala su završena izvođenjem šesteraca, a na isti način dobili smo i ime pobjednika. U prvih pet serija svi su bili precizni. U šestoj seriji gredu trese Omišanin Jakov Hrstić, a za potvrdu pobjede i obrane naslova, precizan je Dean Moravac.

„Olmissum je ušao bolje. Mi smo se nakon toga vratili, stali smo na loptu, počeli kontrolira-

ti igru. Mislim da smo odigrali jako dobro. Što se tiče produžetaka, sama drama. Imali smo šansi. Damo gol 18 sekundi prije kraja, primimo ga osam sekundi prije kraja. Jedino što mogu je čestitati mojim momcima” – rekao je Dean Moravac, strijelac pobjedničkog šesterca, koji dodaje: „Ključ pobjede je bio ekipni karakter i smirenost. To je glava. Ne praviti greške, igrati jednostavno”.

„Prvo bih pohvalio cijelu organizaciju Kupa, a onda čestitao Puli na naslovu. Tko god da je digao pehar, mislim da bi bilo zasluženo. A svojim bi momcima zahvalio na borbi, što nismo odustajali. Vodili smo 1:0, pa smo primili taj nesretan gol, pa smo zabili taj sretan gol. Za mene osobno šesterci nisu lutrija, ali eto, događa se” – rekao je nakon utakmice Olmissumov Antonio Sekulić.

Pula je do naslova došla četvrtfinalnom pobjedom protiv Broda 035 (8:2), da bi u polufinalu svladali Futsal Dinamo, također na šesterce. Ovo im je drugi uzastopni naslov. Lani su u finalu svladali Šibenik 1983. Olmissumu je ovo bilo četvrto pojavljivanje u finalima Kupa.

Dubrovčanin Antonio Konsuo na završnici Kupa u Dubrovniku, u dresu Futsal Dinama, s kojim je prošle sezone osvojio naslov prvaka Hrvatske.

DVA DANA ZAREDOM - PUNA DVORANA Domaćin završnice, Malonogometni klub Square, odigrao je dvije utakmice pred punim tribinama Gospinog polja. U petak (1. ožujka) u četvrtfinalu su igrali susret protiv makarskog Novog vremena. Dubrovčani su u vodstvo otišli već u 2. minuti, preko Marka Kuraje, a do kraja su se u strijelce još upisali kapetan Hrvoje Cvjetković, Finac Lassi Lintula i Haron Džanković. Dan nakon, u subotu, na rasporedu je bio polufinalni susret protiv Olmissuma, koji je u četvrtfinalu bio bolji od Šibenika 1983.

Pogodaka nije bilo u prvom poluvremenu, iako je Square imao dva udarca s deset metara, nakon što je Olmissum došao do šestog akumuliranog prekršaja. Ni Mirko Hrkać ni Marko Kuraja nisu uspjeli zabiti omiškom vrataru Vinku

Rozgi. No, u drugom su poluvremenu pala čak četiri pogotka. Prvo je Olmissum, kojeg s klupe vodi bivši trener Squarea i bivši trener Pule Frane Despotović, došao u duplo vodstvo. Za 1:0 pogađa Sekulić, a za 2:0 Jakov Hrstić. Pet minuta prije kraja izjednačuje Maro Đuraš, a na samom kraju i Mirko Hrkać. Rezultat 2:2. U polufinalu nema produžetaka, pa se išlo na izvođenje šesteraca, u kojima je Olmissum izborio finale.

„Možemo biti tužni što nismo realizirali sve prilike koje smo imali u prvom poluvremenu. Promašili dva deseterca. U drugom poluvremenu nas je presjekao taj rani gol, međutim, fantastično smo reagirali preko golmana-igrača. U izvođenju šesteraca nismo bili najkoncentriraniji” – rekao je trener Squarea Marin Jukić, koji je bio iskren nakon ispadanja: „Želio bih se zahvaliti publici što je došla u ovakvom broju, što su bili naš šesti igrač i jučer i danas. Žao mi je, najviše zbog njih”.

ŠTO SE TEK U PRVENSTVU SPREMA...

Jedan trofej u sezoni je dodijeljen, a preostao je onaj drugi, još važniji. Domaće Prvenstvo stiglo je do predzadnjeg kola regularnog dijela, a situacija među prvih pet (ujedno i prvih pet aktera odigranog Kupa) je gotovo do kraja izjednačena. Prvenstvenu ljestvicu predvodi Square s 31 bodom. Bod manje (30) ima aktualni prvak Futsal Dinamo. Slijede Pula (29), Olmissum (28) i Novo Vrijeme (27). Prvi pet u četiri boda razlike, a podsjetimo, prvih osam igrat će doigravanje.

Dubrovačkoj momčadi u zadnja dva kola preostaje gostovanje kod Uspinjače Gimke (nedjelja, 10. ožujka od 20:30 sati). Vikend nakon, u zadnjem kolu stiže Novo vrijeme. Nakon toga bit će poznat poredak prvih osam, ali i startne pozicije za doigravanje. Square lovi „jedinicu” za doigravanje, koja donosi prednost domaćeg terena u svim susretima doigravanja.

POZNAT POLICIJI

Muškarac koji je pijan skrivio nesreću kod Cavtata pa pobjegao bio uključen i u slučaj otuđenih antičkih amfora

U trenutku nesreće je u krvi imao 1,68 promila

Neobična prometna nesreća dogodila se u ponedjeljak oko 20:00 sati na ulazu u Cavtat prilikom čega je jedno vozilo sletjelo s ceste, a vozač je napustio mjesto događaja.  Kako su nam kazali iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, vozač u dobi od 50 godina je upravljao vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, prije stjecanja prava na upravljanje vozilom i pod utjecajem alkohola, te je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom, sletio van ruba kolnika na makadam te udario u ukrasno cvijeće. Kako nam kažu iz policije, potom je u nekontroliranom kretanju sletio niz liticu, udario vozilom u drvo te se prevrnuo vozilom na bočnu stranu. Vozač je potom napustio mjesto događaja, a na teren su, osim policije, izašli i vatrogasci.

Inače, vozač je imao 1,68 promila alkohola u krvi. Kako neslužbeno doznajemo, radi se o muškarcu kod kojeg su sredinom veljače pronađene vrijedne i rijetke amfore. Policija je tada pretraživala njegovu kuću zbog sumnje na neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. “Pretragom kuće u Cavtatu krajem kolovoza prošle godine policijski službenici Odjela kriminaliteta droga pronašli su tri antičke amfore za koje je utvrđeno da potječu iz vremena od 1. st. do sredine 3. st. poslije Krista. Pretraga kuće se obavljala u sklopu kriminalističkog istraživanja kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama o čemu je ova Policijska uprava izvijestila pri -

općenjem od 24. kolovoza, a osim droge, u kući su tada pronađena i tri primjerka amfora koje su, uz potvrdu oduzete i poslane na stručni pregled Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku.

Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra svi pronađeni nalazi amfora predstavljaju kulturno dobro te su kao takvi vlasništvo Republike Hrvatske. U sklopu stručnog mišljenja Konzervatorski odjel u Dubrovniku naložio je zbrinjavanje amfora na prikladan način kako bi se spriječilo njihovo oštećivanje te kako bi bile trajno zbrinute te su amfore, u dogovoru s Muzejima i galerijama Konavala, početkom veljače ove godine predane Odjelu za arheologiju i spomeničku”, obavijestili su tada iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Pretragom kuće u Cavtatu krajem kolovoza prošle godine policijski službenici Odjela kriminaliteta droga pronašli su tri antičke amfore za koje je utvrđeno da potječu iz vremena od 1. st. do sredine 3. st. poslije Krista

Piše:

TREBALI DO SPLITA, ZAUSTAVLJENI KOD STONA

Taksist prevozio migrante , iskrcao ih na kolodvoru, pa ih opet ukrcao

Kažnjen je novčanom kaznom od 12 200 eura

Taksist iz BiH (38) koji je na privremenom boravku u Hrvatskoj kažnjen je novčanom kaznom od 12.200 eura zbog prevoženja migranata. Kako su izvijestili iz policije, u vozilu se nalazilo više stranih državljana bez putnih isprava, za koje je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske prešli prethodnog dana pješice, izvan mjesta namijenjenog za prelazak državne granice. Zaustavljeni su na području Općine Ston, a namjeravali su doći do Splita.  Kako su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske odgovorili na naš upit, utvrđeno je kako je spomenuti taksi vozač putem mobilne aplikacije od nezakonitih migranata zaprimio zahtjev za vožnju od mjesta Martinovići, koje se nalazi u neposrednoj blizini državne granice, u općini Župa dubrovačka, do Dubrovnika. “Sama činjenica da se u trenutku poziva nalazio u blizini državne granice je sama po sebi inkriminirajuća, a osim toga, utvrđeno je da su vo-

zača tijekom vožnje do Dubrovnika strani državljani zamolili da ih odveze do Splita, na što ih je okrivljeni, znajući da su putnici nezakoniti migranti, uputio da naruče drugu vožnju putem iste aplikacije od Dubrovnika do Splita, te ih ostavio na autobusnom kolodvoru u Dubrovniku. Par minuta nakon što ih je ostavio, ponovno ih je ukrcao te su se zaputili na putovanje prema Splitu, kada su ih policijski službenici zaustavili na predjelu Pelješca”, odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na naš upit.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je okrivljeni počinio prekršaj opisan u čl. 53 Zakona o strancima kojim je definirano pomaganje državljaninu treće zemlje koji je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku u tranzitu preko državnog područja. Okrivljeni državljanin BIH je uz Optužni prijedlog priveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom od 12.200 eura.

Utvrđeno je da su vozača tijekom vožnje do Dubrovnika strani državljani zamolili da ih odveze do Splita, na što ih je okrivljeni, znajući da su putnici nezakoniti migranti, uputio da naruče drugu vožnju putem iste aplikacije od Dubrovnika do Splita, te ih ostavio na autobusnom kolodvoru u Dubrovniku. Par minuta nakon što ih je ostavio, ponovno ih je ukrcao te su se zaputili na putovanje prema Splitu, kada su ih policijski službenici zaustavili na predjelu Pelješca

Piše: I.Butjer

Mratinović

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

A VEZA SA SVIJETOM

A veza sa svijetom stalno se prekida

Nema interneta sokoćalo* kaže

Sve je ovdje krhko rečeno najblaže

Selo je umrlo od boli od stida

Nema ovdje nikog i ničega ni da

Vjetar makar puhne bilo bi mi draže

Od mrtve tišine koja mi ne laže

Da već sam u grobu bez nade bez vida

Konteso tvoj glas je tek slutnja prividā

Da živimo da smo i mi dio svega

Izmakli iz buke zločinačkog stijega

Internet mi samo mrenu s oka skida

Donedavno selo − skladna pȉtomina

Napušteno muk je pradoba divljina

9/7/23

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Kad je shvatio da je govno – živ se pojeo.

humanitarni prilozi

UDRUGA “POSEBAN PRIJATELJ”

- Baldo i Ana Brbora umjesto vijenca za pok. Željka Oberana prilažu 40 eura .

MASLINA

- Obitelj Marković, umjesto cvijeća za pok. Dinu Miletić prilaže 60,00 EUR.

dva skalina

U spomen na pokojnog Iva Obuljen, 60 € prilaže Anita Kraljević; U spomen na pok. gospara Iva Miloša,50 € prilaže Hrvatska udruga Poslovnih žena KRUG-ogranak Dubrovnik; Umjesto cvijeća za pok. Luka Kosovića, 185 € prilažu njegovi prijatelj;

U spomen na dragu Svjetlanu Kljunak, 40 € prlažu Dita, Damir i Vedran; XX donacija 10 €;

Caritas Dubrovačke Biskupije

- umjesto cvijeća za pok. Nikša Domić – Ambroz Čivljak – 50 eura

AUTOR:

SLAVKO BOVAN

VRSTA

VEZNIKA

PTICA

GRABLJIVICA

RODNI

OTOK

GLAZBENIKA NA SLICI

JEDINICA

ELEKTRIČ. OTPORA

PODRUČJE

U SJEVERNOJ

DALMACIJI

SLOVENSKI GLAZBENIK SOSS

VALOVITI NANOS PIJESKA U PUSTINJI

IZOTOP KISIKA

VARESE

KISELINA (lat.)

GLAZBENIK (TENOR) NA SLICI

PROCES AROMATIZIRANJA

KRATICA ZA SARAJEVSKI ISPRAVAN, ISTINIT AUSTRIJA GRAD U DALMACIJI GRADITELJ ARKE IZDAVAČKO DRUŠTVO

IZRAĐIVAČ PREDMETA OD VOSKA

KEMIJSKI SPOJ (anagram: SETER)

AGENCIJA ZA POSLOV. INFORM. PIĆE OD GROŽĐA

GRČKI OTOK UČLANJENJE

ZAPAD RIJEKA U RUSIJI

EPOHA NESPOSOBNOST ZA ŽIVOT (grč.)

UMIJEĆE SLAGANJA CVIJEĆA RIJEKA U SIBIRU

DIO KOMPOZICIJE NOGOMETAŠ, HIROKI

KOTOR N NJEGOV RODNI GRAD

STANOVNICA AZIJSKE DRŽAVE

PRAŠAK OD PLODA KAKAOVCA

RAZINA

ZAVIST, ZLOBA

ALT HRVATSKA PJEVAČICA

PARLAMENT REPUBLIKE HRVATSKE MALA AZIJA

TALIJANSKA PJEVAČICA GIGLIOLA CINQUETTI

ZDRAVSTVENA USTANOVA

DANSKI PROIZVOĐAČ MEDICINSKE OPREME

DUBROVAČKI DNEVNIK

GRAD U PORTUGALU (anagram: FORA)

LJETINA, PRINOS

ŽENSKI

BIV. NOGOMETAŠ PRIMORAC

PJESMA GLAZBENIKA NA SLICI

BITKA UKRASNA BILJKA

REPUBLIKA

AUTO / MOTO

Prodajem Golf 1.6, 1998 godište, lpg, registriran do 9.mjeseca. Mob: 098 674 772

Mercedes Benz, Blue Tec, C klasa, limuzina 4/5, diesel motor 2150 ccm, 120 kW/160 KS, automatic 7 brzina, 2/2015, cca 81.000 km, regist. do 9/2024, norma isp. plinova Euro 6, garažiran, redovno servisiran. Tel. 099/206 - 76 60 od 9 - 16 sati. Cijena 22.000 €.

Prodajem Citroen C4, 1.6 benzinac, 2009.g, prešao 59000km. Registriran do 5.2024. Mob: 098 594 563

Prodajem felge s gumama za automobil Škoda Octavia 2.0. Dimenzije su 6x15, ET47. Felge su u dobrom stanju. Gume su stare 2014/2015. Telefon: 020/425-906.

IZNAJMLJIVANJE

Obiteljski bistro traži stan za najam djelatnika na području grada u minimalnom periodu od 01.04. do 01.11.2024. Molimo zainteresirane da se jave na mail: info@bistrobacchus.com ili na tel: 0996179939

PLOVILA

Kupujem barku istranku s kabinom. Kontakt: (020) 425-906

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na

Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cije-

na: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četi-

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

ri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –

297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekret nine

- ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Poklanjam fotelju i kutnu garnituru u dobrom stanju. Mob: 098 178 9787

USLUGE RAZNO

Profesor s dugogodišnjim iskustvom u podučavanju daje poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu. Kontakt: 092136084

Skoro izvorni govornik daje lekcije iz njemačkog jezika učenicima, studentima i odraslima. Kontakt: 092 233 4205

skih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Rezidba maslina, loze, kivija, ruža, košnja trave, uređivanje okućnice, vrtova, dvorišta i sl. 0916143946

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe,čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. Upiti na : 098 765 757

nje stare piture-popravci-pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 4.3. do 10.3.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 11.3. do 17.3.

preminuli

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U

MIRNOM PREDJELU

51 M 2 - 188.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

www.angelusnekretnine.hr

Nudim povremenu pomoć starijim i pospremanje u domaćinstvu - upokojenka sa iskustvom (Ploče, Metković, Dubrovnik)... tel/viber 00385 91 947 9000

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevin-

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skida-

Viktor Selecki (1956)

Ane Grgurević (1931)

Ante Oberan (1942)

Jozo Krilić (1964)

Luca Lazari (1929)

Dragoslav Delić (1944)

Jele Ćorić (1939)

Ante Barišić (1958)

Ana Prkačin (1947)

Janja Vuletić (1930)

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

TEMA OD IZNIMNE VAŽNOSTI ZA GRAD

U Dubrovniku će se održati panel o prihvatnim kapacitetima

Ove rasprave poslužit će kao platforma za argumentiranu razmjenu mišljenja, iskustava iz prakse te razmatranje inovativnih pristupa

Rasprave o turizmu na temu: Turistički prihvatni kapacitet kao upravljački alat u destinacijskom menadžmentu održat će se u petak, 8. ožujka u 18.00 sati. Rasprave će se održati u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik. Na suvremeno turističko tržište sve značajniji utjecaj imaju vanjski čimbenici kao što su globalno zagrijavanje, klimatski ekstremni, degradacija prirodnih resursa i prostora i sl. S druge strane, sve agresivniji turistički razvoj rezultira brojnim problemima na lokalnoj razini poput pritiska na komunalnu i prometnu infrastrukturu, povećanja cijena i smanjene dostupnosti nekretnina, promjena demografske strukture turističkih odredišta (gentrifikacija) te smanjenja ukupne kvalitete života lokalnog stanovništva.

U takvom izazovnom okruženju nužno je aktivno promišljati o strategijama povećanja otpornosti destinacije na vanjske ugroze odnosno o načinu na koji je moguće osnažiti kapacitete turističkih odredišta za održivi i uravnoteženi razvoj. U tome kontekstu se kao jedan od glavnih alata učinkovitog i proaktivnog destinacijskog menadžmenta nameće potreba procjene prihvatnog kapaciteta turističkog odredišta, što je tema koja je u fokusu ovih Rasprava.

Ove rasprave poslužit će kao platforma za argumentiranu razmjenu mi -

šljenja, iskustava iz prakse te razmatranje inovativnih pristupa i metodologija za implementaciju održivih strategija destinacijskog menadžmenta utemeljenih na turističkom prihvatnom kapacitetu, kao polazištu kvalitetnog upravljanja turizmom.

Uvodničari: Damir Krešić (Institut za turizam, ravnatelj) i Izidora Marko -

vić Vukadin (Institut za turizam, viša znanstvena suradnica)

Panelisti: Mato Franković (Grad Dubrovnik, gradonačelnik), Neven Ivandić (Institut za turizam, viši znanstveni suradnik), Ivan Maslać (HKD Napredak - Dubrovnik, predsjednik), Nikolina Trojić (Libertas međunarodno sveučilište, predavač)