Dubrovački dnevnik br. 162

1 2 3 4 5 7 6 8 9 10 11 12 14 13 15 16 17 18 19 21 20 22 23 24 25 26 28 27 29 30 31

U ovom broju donosimo poseban prilog “Moj prvi dan u školi”

srpanj sub pet ned pon uto sri čet foto: goran mratinović / ilustracija

MCDONALD’S SVE BLIŽI

Pokrenuli izmjene GUP-a, traže restoran i parking umjesto

Hrvatska komora arhitekata utvrdila nepravilnosti kod gradnje zaštićene kulturne baštine

stranica 6

drvoreda

stranica 4

Placa u Gružu dobila vizure stranica 8 Petak, 15. rujna Petkom i svetkom atento godina IV. / broj 161 / 2023. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr RUJAN vremenska prognoza

Izletnici oduševljeni hibridnim brodom: ‘Nema tko nije zadovoljan!’

stranica 18

Pomoćnici u nastavi su djeci i lijeva i desna ruka, a onda ih se ljeti šalje na berzu

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Koga ćemo staviti za ministra?

Gorostas hrvatske diplomacije, romantični ministar koji s toliko nježnosti čita stihove ruskog ministra Lavrova, tema je svih medija. Razlog nema veze s njegovim tankoćutnim čitanjem poezije nego je tako do zla boga prozaičan. Pare! Gomila para. Naš ‘Zbunislav’, zajedno s bliskom obitelji, većinski je vlasnik jedine tvrtke u Hrvatskoj koja zbrinjava ubijene ili krepane životinje. Sasvim je svejedno jesu li to gude koje su zaražene svinjskom kugom ili bi možda samo mogle biti zaražene kugom. Tu su i koke nesilice koje daju jaja sa salmonelom, i to baš stalno kod jednog hrvatskog poduzetnika koji nije umrežen s pravim ‘igračima’.

Naš poeta zaradio je u posljednjih sedam godina nekih sedam milijuna eura od djelatnosti toliko daleke od poetične prirode ovog neobičnog lika. Lika koji ničim izazvan niže gaf za gafom u svojoj sasvim slučajnoj

dužnosti šefa diplomacije. Ono kad slažeš Vladu pa pitaš: „Kvragu, zaboravili smo Ministarstvo vanjskih! Koga bismo mogli? Ima li tko ideju? Možda onog Grlića Radmana, ha, što kažete? Pa kakve veze ima što nema pojma o poslu? Pa tko ima? Ako bude dobar i poslušan, pomoći ćemo mu ovako ili onako!“ I tako smo dobili Grlića Radmana. Zbunjeni ministar ima ekskluzivno pravo na zbrinjavanje lešina i milijuni mu padaju sami od sebe. I što je tu čudno? Sasvim je primjereno da Vlada ima ugovor s njegovom tvrtkom. Kakvo pogodovanje? Druge takve tvrtke nema u Hrvatskoj! Što smo trebali angažirati neku mađarsku ili kinesku tvrtku? Sve logično.

Za to vrijeme, šef Hvidre kupio je još jednu morsku nekretninu na lijepoj lokaciji kod Zadra, jedva nekih 620 kvadrata. Nije ju stigao unijeti u imovinsku karticu, kao ni brojne druge, iz posve opravdanog razloga. Ra-

Piše Vjera Šuman foto: Marko Lukunić/PIXSELL

di dan i noć, zbog čega nema vremena baviti se trivijalnostima. Na pitanje odakle mu pare za nekretninu, zaprepašteni Đakić rekao je kako pada s nogu radeći dan i noć. I eto, to je jedan vrijedan čovjek, koji ima i vrijedne sinove zbog čega su vlasnici hotela i brojnih nekretnina. Oni su živi dokaz koliko se rad, samo rad i ništa drugo doli rad isplati. Svi oni drugi građani Hrvatske, uključujući i brojne članove Hvidre koji samo kukaju kako nemaju, kako ne mogu preživjeti od primanja koja imaju, samo su dokaz teške i nepopravljive lijenosti. Nemaju jer nisu vrijedni i radišni kao naš dobri Đakić koji se danonoćno lomi od posla. I to vam je sva istina.

Nezadovoljstvo našeg župana, ali i drugih poglavara županija izazvala je odluka Vlade o promjeni osnivača bolnica diljem Hrvatske. Tako osnivač i vlasnik dubrovačke bolnice neće više biti ova županija, nego drža-

va. I ma koliko prigovarao Dobroslavić, kao i ostali župani, nema na tu temu pravo glasa. Cijela ta priča dogovorena je i potpisana u Bruxellesu još 2021. godine u sklopu obećanja o provođenju zdravstvene reforme. Za obećanu reformu država će utržiti velike novce iz Fonda za oporavak i otpornost. Prijenos vlasništva bolnica dio je onog što mora obaviti. Teoretski sve to ima smisla jer je velika objedinjena nabava deseterostruko jeftinija od one pojedinačne za svaku bolnicu. To se odnosi jednako na nabavu lijekova, novih medicinskih uređaja, ali i na nabavu sve ostale opreme za potrebe bolnice.

Tu se otvara pitanje je li ministar Beroš u stanju napraviti stvarnu reformu, koja je našem zdravstvu neophodna. Dosad od njega nismo čuli suvisli plan koji je navodno odavno napisan i na Plenkijevom je stolu, plan za koji nije konzultirao struku osim

dvoje troje bliskih i podobnih. Ministar koji je sve velike poslove Nabave njegovog Ministarstva dodjeljivao svom prijatelju i osobnom fotografu, od onih neslavnih stranica Cijepi se, do sličnih softverskih i nebuloznih rješenja. Takav ministar teško može biti osoba kojoj ćemo s punim povjerenjem vjerovati kako čini sve za dobrobit onih koji silan novac godinama izdvajaju za zdravstvo. Ali mu se sad otvaraju nove mogućnosti za poslovanje s ‘prijateljem’. Još jedan slučajni ministar i ništa drugo.

Sve to neće promijeniti tužnu činjenicu kako u dubrovačkoj bolnici nedostaje svog medicinskog osoblja, posebno sestara i doktora. Jedino nam ostaje nadati se kako će uvjeti, kao i odnos prema pacijentima i dalje ostati bolji od većine ostalih bolnica u Hrvatskoj. Jer vjerujte, znam što govorim, to je neusporedivo. I hvala im na tome! Eto vas.

McDonald’s izostavljen u novom GUP-u, vlasnik zemljišta uputio primjedbe

Na prostoru na kojem bi trebao biti smješten drive in restoran i parking, planirani su biciklistička staza, cesta, nogostup i drvored

U posljednje dvije godine intenzivirala se tema oko dolaska velikog lanca brze hrane McDonald’sa u Dubrovnik. Dubrovački dnevnik o tome je prvi put pisao 2021. godine, kad smo od tvrtke Frendy dobili potvrdu kako su zaprimili upite od strane nositelja hrvatske franšize Globalna hrana d.o.o. koju je 2010. godine kupio Georg Gavrilović iz mesoprerađivačke tvrtke Gavrilović. Globalna hrana tada je iskazala interes za njihovim zemljištem u Luci Gruž.

U međuvremenu su se odradili sastanci i do u detalje definirala priča, o kojoj se u sklopu točke dnevnog reda oko izmjena i dopuna

UPU -a Gruški akvatorij raspravljalo i na sjednici Gradskog vijeća održanoj početkom godine. Tad je izneseno kako je tvrtka Frendy zatražila izmjene UPU -a zbog izgradnje ‘drive ina’ gdje bi mjesto trebao naći najpoznatiji svjetski lanac brze hrane.

PARKINGA NEMA U PROSTORNIM PLANOVIMA

Otprilike u to vrijeme, portal Plava kamenica objavio je dezinformacije o tome kako McDonald’s ipak neće u Gruž te kako su zapravo ‘bacili oko’ na prostor u kojem se nalazi restoran Dubravka. U javnosti su se povukla pitanja koliko je prigodno da se lanac brze hrane nalazi u kontaktnoj zoni. Dubrovački dnevnik tada je provjerio navode te smo dobili informaciju kako McDonald’s ipak neće na Pile,

a dodatna je potvrda stigla nakon završetka natječaja na koji se prijavio samo dotadašnji zakupac, tvrtka Nautika d.o.o., ali ne i Globalna hrana.

Otad je prošlo više od pola godine, a čini se kako se priča oko McDonald’sa u Dubrovniku nije pomaknula s mrtve točke. Stoga smo odlučili provjeriti što se događa po tom pitanju te smo došli do saznanja kako McDonald’s uopće nije uvršten u prijedlog novog GUP -a, što nam je potvrdio i vlasnik tvrtke Frendy Vide Matić.

‘POSTOJI DOBRA VOLJA’

Kako nam je kazao, na prostoru na kojem bi trebao biti smješten drive in restoran i parking, planirani su biciklistička staza, cesta, nogostup i drvored.

„Stranka smo u postupku te smo dobili prijedlog GUP-a. Na njega smo prije 20-ak dana dali primjedbe za koje vjerujemo kako će biti uvažene“, kazao je Matić.

Kako će se njihove primjedbe uvažiti, vjeruje iz razloga što je od samog početka postojala dobra volja od strane Grada oko spomenutog projekta. Naveo je kako su održani sastanci između Grada, Frendyja i predstavnika Globalne hrane koji su išli u dobrom, konstruktivnom smjeru, a i kako je sam gradonačelnik još u ožujku uputio dopis u kojem je izrazio podršku projektu i implementaciji idejnog projekta u novi UPU Gruški akvatorij,

„Stranka smo u postupku te smo dobili prijedlog GUP-a. Na njega smo prije 20-ak dana dali primjedbe za koje vjerujemo kako će biti uvažene“, kazao je Matić

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ/ ILUSTRACIJA

koji je dostavljen Gradu.

Inače, Frendy je potpisao i predugovor s McDonald’som prema kojem imaju pravo prvokupa do 25. siječnja 2024. godine.

TRAŽE SE DJELATNICI

Za to vrijeme McDonald’s već mjesecima traži djelatnike po cijeloj Hrvatskoj, što znači kako vjerojatno računaju na skorašnji početak poslovanja i u Dubrovniku.

Dubrovački dnevnik je još ranije pisao kako je Gruž ‘zapeo’ za oko ljudima u McDonald’su kao idealna lokacija jer je važno da se ispune uvjeti sukladno franšiznom ugovoru. Naime, ovo je jedna od rijetkih lokacija u kojoj se može organizirati rad restorana brze prehrane sa sjedećim mjestima, a ujedno i prodaja hrane i pića za korisnike koji dolaze s automobilima. Uz idealnu lokaciju, jedan od ključnih faktora dolaska franšize bio je i dovršetak Pelješkog

mosta, što svakako olakšava logistički prijevoz namirnica do Dubrovnika i zaobilaženje granice Bosne i Hercegovine. Jedan od direktora tvrtke Globalna hrana, Pavel Pavliček prije nekoliko godina je za Poslovni dnevnik izjavio kako je činjenica da je Dubrovnik ostalim građanima predalek, a da je drugi problem logistika, budući da transport namirnica dijelom prolazi i kroz drugu državu. Zadnji, možda i najveći problem za Pavličeka je bila i cijena nekretnina koje su po njegovom mišljenju previsoke.

No, ti su problemi sada riješeni i samo se čeka uvrštenje u GUP te ‘zeleno svjetlo’ za dolazak brenda koji, ruku na srce, nije u skladu s novim trendom restorana koji stavljaju naglasak na zdravu prehranu, ali je svakako nešto što je Dubrovniku i kao gradu, i kao destinaciji potrebno, sukladno potražnji i građana i turista.

Za to vrijeme McDonald’s već mjesecima traži djelatnike po cijeloj Hrvatskoj, što znači kako vjerojatno računaju na skorašnji početak poslovanja i u Dubrovniku

Investicija Mije Rešetar

Hrvatska komora arhitekata utvrdila nepravilnosti na gradnji zaštićene kulturne baštine na Pločama

Hrvatska komora arhitekata provela je stručni nadzor nad svojom članicom Jelicom Peković i utvrdila nepravilnosti u vezi projekta gradnje na zaštićenoj kulturnoj baštini na Pločama

Hrvatska komora arhitekata provela je stručni nadzor nad radom članice Komore Jelice Peković u vezi glavnog projekta ZOP 23/17 iz listopada 2017. godine u kojem se utvrđene određene nepravilnosti.

-Projekt je nazvan „Glavni projekt – izmjene i dopune“, a nije navedeno na izmjene i dopune kojeg projekta se isti odnosi, projekt je izrađen u suprotnosti s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (na stranicama nedostaju naziv građevine, mjesto, datum, izrade, numeracija stranica, nedostaje zajednički tehnički opis).

U sklopu projekta uključena je izjava prema kojoj je projekt usklađen s Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. U izjavi je navedeno da se planiranim zahvatom ne utječe na ispunjavanje zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Pregledom projekta Povjerenstvo je utvrdilo da je vidljivo da ista izjava ne stoji, budući da je postojeća građevina praktički ruševina s dvije stojeće fasade i bez krova, a zahvatom se planira izgradnja tri nosiva zida i krova. Takav zahvat ne spada u zahvate predviđene Pravilnikom – stoji u nalazu Hrvatske komore arhitekata.

Slijedom navedenog, dodaju, utvrđena je stegovna odgovornost, ali zbog proteka vremena, odnosno projekta datiranog u listopadu 2017. godine i rokova zastare konstatira se da se neće pokretati daljnji postupci pred stegovnim tijelima Komore, ali svakako će se u skorije vrijeme provesti redovni nadzor nad radom Jelice Peković, piše u zaključku Komore koje je objavljeno početkom kolovoza ove godine. Podsjetimo, projekt o kojemu se govori jest izvođenje radova investitorice Mije Rešetar na Pločama na zaštićenoj kulturnoj baštini. Dubrovački dnevnik još prije je pisao kako je viši građevinski inspektor Denis Čanić u svom nalazu ustvrdio da je Rešetar za izvođenje tih radova trebala građevinsku dozvolu, a ne izvoditi radove prema Pravilniku o jednostavnim radovima. Zbog toga je gradilište bilo zatvoreno. Projekt je napravila arhitektica Jelica Peković, a za izvođenje radova dobivena je suglasnost dubrovačkih konzervatora odnosno tadašnje šefice Žane Baće.

NEPRAVILNOSTI NA BROJNIM PROJEKTIMA

Nije ovo bio jedini slučaj u kojem su sudjelovali kon-

U sklopu projekta uključena je izjava prema kojoj je projekt usklađen s Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima. U izjavi je navedeno da se planiranim zahvatom ne utječe na ispunjavanje zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Pregledom projekta Povjerenstvo je utvrdilo da je vidljivo da ista izjava ne stoji, budući da je postojeća građevina praktički ruševina s dvije stojeće fasade i bez krova, a zahvatom se planira izgradnja tri nosiva zida i krova

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

zervatori i Jelica Peković, a da je viši građevinski inspektor Denis Čanić utvrdio propuste. Rekonstrukcija Peskarije, gradnja apartmana na Pločama tvrtke

In Trend vlasnika Mirka Obrvana, također na Pločama rekonstrukcija objekta investitora Mije Rešetar, kuća Benković-Bumbić investitora Miha Glavića, Restićev ljetnikovac u Sustjepanu, ljetnikovac Kaboga Zec u Gružu – svim ovim građevinskim projektima zajedničko je da se rade na zaštićenoj kulturnoj baštini, sve ove investicije projektirala je tvrtka Omega Engineering arhitektice Jelice Peković, svi ovi projekti dobili su suglasnost dubrovačkih konzervatora te –najvažnije od svega – na svim ovim projektima utvr-

đene su brojne nepravilnosti, a radovi su (privremeno) obustavljeni. Investitori ovih

šest objekata dobili su uredno papire za gradnju od strane konzervatora, te Grada Dubrovnika koji u ovakvim slučajevima kada ima suglasnost konzervatora u pravilu samo izda potvrdu. Znači ako je netko pogriješio u cijelom ovom slučaju – a prema nalazu inspekcije pogriješio je itekako – to su u prvom redu konzervatori, pa potom i bivša pročelnica Silva Vlašić čiji je gradski odjel izdavao potvrde bez da je tražio ishođenje pravovaljane građevinske dozvole. Epilog znamo – Žana Baća i Silva Vlašić smijenjene su sa svojih pozicija, istrage i sudski sporovi u ovim slučajevima još uvijek traju, a Državni inspektorat i DORH, podsjetimo, dizali su optužnice protiv aktera.

Ono što je sada novo u cijeloj priči jest nalaz Hrvatske komore arhitekata koji su također utvrdili kako je bilo propusta.

Projekt o kojemu se govori jest izvođenje radova investitorice Mije Rešetar na Pločama na zaštićenoj kulturnoj baštini. Dubrovački dnevnik još prije je pisao kako je viši građevinski inspektor Denis Čanić u svom nalazu ustvrdio da je Rešetar za izvođenje tih radova trebala građevinsku dozvolu, a ne izvoditi radove prema Pravilniku o jednostavnim radovima

Placa u Gružu dobiva vizure

Radovi su u visokom stupnju dovršetka

Radovi na gruškoj placi bliže se kraju, a tržnica polako dobiva svoje vizure. Autor idejnog arhitektonskog rješenja je arhitekt Dinko Peračić, a iznos ovog projekta je viši od 18 tisuća kuna. Kako će izgledati nova tržnica, Peračić je opisao na konferenciji za medije održanoj u siječnju, kad su najavljeni radovi.

„Tržnica po svojoj prirodi mora imati visoki otvoreni zračni prostor radi provjetravanja. S druge strane, potrebno je da bude zaštićena. A s treće strane, konzervatori su uvjetovali da taj krov bude nizak kako bi se vidjeli svi elementi ljetnikovca. Nakon brojnih studija i konzultacija, došli smo do krova koji se zaokreće koji bi štitio u slučaju kiše, a ostatak vremena će biti otvoren. Radi se o konstrukcijama koje su čelične, ali su prekrivene platnom koje pro-

pušta svjetlo. Te konstrukcije će imati unutra svoje vlastito svjetlo pa će djelovati kao svjetleći jastuci koji daju ujednačeno svjetlo na cijeloj tržnici navečer i koje će se moći regulirati. Po tim svjetlosnim tendama će tržnica biti prepoznatljiva,“ izjavio je.

Najavio je i kako će biti prepoznatljiva i po novom okviru od bijelog betona koji se nastavlja zid ljetnikovca i rekonstruira kut ljetnikovca gdje je prije postojao ribnjak.

„Jedan dio te površine moramo iskoristiti za tehničke prostore tako da i tako nešto gube, ali dobivaju proširenje prema plohi tržnice od metar, možda metar i 20. Dakle, ne puno,“ izjavio je. Peračić je kazao kako će se u poslijepodnevnim satima stolovi slagati i micati.

„Oni su dizajnirani tako da se mogu posložiti i

„Ključno je da svaki dan tržnica radi kao zelena tržnica, da se ne događa da imamo prodaju koja bi tu došla umjesto voća i povrća. No, oprema je složena tako da se kroz popodne ili navečer neke druge stvari mogu prodavati. Tu onda može biti neki sajam, degustacije i slično,“ kazao je arhitekt Dinko Peračić

Piše Ivona Butjer Mratinović FOTO: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

rasporediti u konfiguraciju koja nam odgovara kako bi se tržnica, u vrijeme kad se ne prodaje voće, povrće i cvijeće, mogla koristiti za neke druge namjene. Ključno je da svaki dan tržnica radi kao zelena tržnica, da se ne doga-

đa da imamo prodaju koja bi tu došla umjesto voća i povrća. No, oprema je složena tako da se kroz popodne ili navečer neke druge stvari mogu prodavati. Tu onda može biti neki sajam, degustacije i slično,“ kazao je.

UKUPNO 900 METARA Nakon starog puta do Bosanke, osvijetljena i dionica od magistrale do Ploča

U tijeku radovi na izgradnji dječjeg i sportskog igrališta Šumet

Nakon izgradnje sustava javne rasvjete na padini Srđa, od naselja Bosanka do državne ceste D8, kao druga faza ove investicije osvjetljena je ranije neosvijetljena dionica od pothodnika kraj Trafostanice Srđ do podnožja Ulice Bruna Bušića na Pločama.

Naime, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika dovršio je zahvat izgradnje sustava javne rasvjete na spomenutoj dionici dugoj oko 250 metara.

Na početku i na kraju zahvata postavljena su dva stupa javne rasvjete s LED svjetiljkama, od kojih je jedna solarna, dok je veći dio skalinate osvijetljen ugradnjom 23 zidne svjetiljke, također u LED tehnologiji, čime je dodatno naglašena ambijentalnost ove šetnice. Ukupna vrijednost navedenog ulaganja iznosi 9.670,48 eura.

Prethodno je, u prvoj fazi, rasvjeta postavljena u dužini od cca 650 metara na starom putu do Bosanke koji vodi od pothodnika na magistrali sve do naselja. Ukupno je provedena izgradnja 21 stupnog mjesta, a korištene su svjetiljke najmodernije tehnologije sa solarnim napajanjem, koje zadovoljavaju sve ekološke i energetski učinkovite standarde.

Završetkom i druge faze, osvijetljeno je ukupno 900 metara dionice čime je građanima s područja Bosanke i ovog dijela Ploča, ali i svima drugima koji se ovim putem koriste, omogućena sigurna pješačka komunikacija.

Podsjetimo, u suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatskih cesta i Dubrovnik cesta, a na poticaj Libertasa, još 2018. godine uređena je autobusna stanica pored ulaza u HEP-ovo postrojenje podno Srđa.

U tijeku su radovi na izgradnji i uređenju dječjeg i sportskog igrališta Šumet na površini od ukupno 540 metara kvadratnih. Na gradilištu se trenutno izvodi strojni iskop, izvedba armiranobetonskih temelja, potpornih zidova, temelja stupova javne rasvjete i tribina igrališta.

Sportsko igralište za basket i mali nogomet dužine je 15,5 i širine devet metara, a predviđena je i izgradnja dva reda tribina za gledatelje. Dječje igralište predviđeno je za djecu od dvije do dvanaest godina, a opremit će se toboganom, ljuljačkom i vrtuljkom.

Igrališta će imati zasebne ulaze, ogradit će se zaštitnom ogradom te opremiti s tri LED reflektora snage 95 W na dva rasvjetna stupa kao i svom potrebnom urbanom opremom poput adekvatnih završnih obloga, riječnog šljunka i asfaltbetona, klupa, koševa za smeće, zaštitnih ograda te slavine za vodu. Za najmlađe korisnike osigurat će se primjeren i siguran prolaz do pojedinih zona igrališta.

Na inicijativu stanovnika, usuglašeno je kako će se sportski teren u iznimnim slučajevima, poput održavanja ispraćaja i sl., privremeno koristiti kao površina za parkiranje vozila.

Sukladno ugovornoj obavezi, izvođač radova, tvrtka Tehnogradnja, radove je dužna okončati do kraja studenog. Ugovorena vrijednost ove investicije iznosi 123.926,93 eura s PDV-om.

UNESCO GRADOVI Gradonačelnik Franković sastao se gradonačelnikom poljskog Krakova

Napreduju radovi uređenja novog vrtića u DOC-u

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sastao se u Krakovu s gradonačelnikom tog poljskog grada Jacekom Majchrowskim.

Gradonačelnici europskih gradova pod zaštitom UNESCO -a razgovarali su o izazovima upravljanja povijesnim gradovima, ujedno popularnim turističkim destinacijama. Višestruko mnogoljudniji i veći grad, Krakov je u 2019. godini, prema službenim statistikama, posjetilo više od 14 milijuna turista. Stoga je jedna od tema razgovora bila i zaštita, odnosno očuvanje povijesno-kulturne materijalne baštine.

Naime, Krakov koji je na UNESCO -ov popis svjetske kulturne baštine upisan 1978. godine, samo godinu dana prije Dubrovnika, obilježava 45 godina pod okriljem UNESCO -a. Tim povodom organiziran je dvodnevni pro -

gram koji uključuje i nekoliko panel diskusija. Gradonačelnik Franković sudjeluje na panelu “Gradovi svjetske baštine - perspektive i iskustva UNESCO -ve liste” na kojem će predstaviti iskustva i put Dubrovnika prema jednom od snažnim promotora održivosti i odgovornosti u turizmu.

Krakow je drugi po veličini i jedan od najstarijih gradova u Poljskoj. Krakov je bio službeni glavni grad Poljske do 1596. te je od vodećih centara poljskog akademskog, gospodarskog, kulturnog i umjetničkog života. Trgovački grad iz 13. stoljeća ima najveći srednjovjekovni trg u Europi i brojne povijesne kuće, palače i crkve sa svojim veličanstvenim interijerima. Površina obuhvata povijesnog središta Krakova veća je od dubrovačkog, (149,65 ha naprema 96,7 ha), no Dubrovnik ima nešto veće područje tzv. Buffer zone.

Napreduju radovi na uređenju prostora Studentskog centra u DOC-u za potrebe dječjeg vrtića. Površina prostora od 230 metara kvadratnih uredit će se i adaptirati za smještaj tri vrtićke grupe i osigurat će se smještaj 39 djece sukladno državnom pedagoškom standardu.

Adaptacija prostora radi se u postojećim gabaritima bez konstruktivnih zahvata na objektu. Radovi obuhvaćaju građevinsko-obrtničke radove na novoj unutarnjoj organizaciji prostora, izgradnju dva sanitarna čvora za potrebe djece vrtićkog uzrasta, novu elektroinstalaciju, hidrantsku mrežu, sprinkler sustav i sustav vatrodojave. Zadržavaju se svi postojeći vanjski otvori, postojeća opločenja i ograde na terasama.

U objektu se trenutno radi izvedba nove betonske podloge i izrada stropa, a uskoro će se pristupiti izvedbi novih pregrada i izradi hidrantske mreže. Procjenjuje se da će radovi u potpunosti biti završeni u studenom kada će vrtić i biti opremljen.

Ugovorena vrijednost investicije u infrastrukturu predškolskog odgoja i obrazovanja iznosi 173.113,68 eura s PDVom.

Djeci su ponekad lijeva i desna ruka, a onda ih država ljeti šalje na berzu : „Ministre, dođite i uvjerite se što rade pomoćnici u nastavi!“

Bez njih inkluzija bi bila samo mrtvo slovo na papiru, a potrebni su sve većem broju djece od vrtića pa do srednjih škola. Razgovarali smo s gruškim pomoćnicima u nastavi o problemima s kojima se suočavaju

Nedostaje ih na tisuće, djeci su prijeko potrebni pa ih roditelji traže povećalom. Osim službenih kanala poput Zavoda za zapošljavanje, roditelji nerijetko pribjegavaju i oglasima na društvenim mrežama, sve kako bi svojoj djeci omogućili ono što im je potrebno – pomoćnike u nastavi. Moderno vrijeme sa sobom je donijelo i povećanje broja djece s različitim teškoćama u razvoju kojima je potrebna asistencija u školi, pomoćnici su nekada školarcima i lijeva i desna ruka, a resorno Ministarstvo kao da ih ‘ne zarezuje’ ni pet posto.

Svakog kolovoza nanovo se javljaju na natječaje putem kojih se zapošljavaju, a onda u lipnju kada škola završava – država ih šutne na berzu rada. Svake godine dva mjeseca ovi ljudi su nezaposleni, nemaju sve benefite koje imaju osobe s ugovorima na neodređeno vrijeme, ta dva mjeseca ne broje im se u radni staž. Neki nemaju pravo niti na godišnje odmore, a bez stalnog radnog odnosa teško mogu dignuti i najmanji kredit za, recimo, kupnju automobila. Njihov posao nije struka, institucionalno su u zbrci između sustava obrazovanja i socijalne skrbi, a svake godine muče ih ti isti problemi. Puno ih pored ovog posla radi i dodatni, samo kako bi mogli dostojanstveno živjeti. U ne-

kim županijama poput Koprivničko-križevačke satnica im je tek tri eura, nemaju dodatke za smjenski rad niti koeficijent na plaću, pa se mjesečno dolazi do iznosa koji je ispod granice siromaštva!

U DUBROVNIKU BOLJE OD OSTATKA HRVATSKE

Početkom rujna na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, na prijedlog gradonačelnika Mata Frankovića dubrovačkim pomoćnicima u nastavi povećana su primanja na 7,70 eura bruto po satu, odnosno 6, 16 neto. Europski socijalni fond osigurava mjesečnu naknadu od 711 eura bruto po asistentu, odnosno satnicu od 4,8 eura. Ostatak financiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave, odnosno osnivači škola. Grad Dubrovnik osnivač je osnovnih škola na širem gradskom području čiji asistenti stoje puno bolje od svojih kolega u ostatku Hrvatske, pa i od kolega u dubrovačkim srednjim školama kojima je osnivač Županija i koji za sada povećanje satnice nisu dobili.

Ovakvu situaciju mogu zahvaliti socijalno osjetljivom gradonačelniku koji je prepoznao važnost zanimanja – tvrde naše sugovornice.

„Tražili smo sastanak s gradonačelnikom i on nas je u roku nekoliko dana primio. Uvijek je

Početkom rujna na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, na prijedlog gradonačelnika Mata Frankovića dubrovačkim pomoćnicima u nastavi povećana su primanja na 7,70 eura bruto po satu, odnosno 6, 16 neto.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović, Sanjin Strukic/PIXSELL, Hrvoje Jelavic/PIXSELL , pexels

bio iznimno suosjećajan, shvatio je sve naše probleme i potrebe. U posljednjih godinu dana nam je dva puta podizao satnicu, zato bismo zahvalili njemu kao i svim vijećnicima Gradskog vijeća koji su uz stopostotnu podršku prijedlog usvojili, posebno vijećniku Maru Kristiću koji je dva puta za govornicom potencirao ovu temu“, govore nam pomoćnice u nastavi koje rade u Osnovnoj školi Ivana Gundulića u Gružu.

„Možda bi i ministar trebao doći i vidjeti što radimo!“, poentiraju i dodaju kako je u tome najveći problem to što ih Ministarstvo ne prizna-

Moderno vrijeme

sa sobom

je donijelo i povećanje broja

djece s različitim

teškoćama u razvoju kojima

je potrebna

asistencija u školi, pomoćnici su

nekada školarcima

i lijeva i desna

ruka, a resorno

Ministarstvo kao da ih ‘ne zarezuje’ ni pet posto.

Dio djece nažalost i ostaje bez pomoćnika u nastavi zbog njihovog nedostatka na tržištu rada, onda se sami pokušavaju snaći u školskim obvezama

je, dok je, čini se, Grad Dubrovnik puno svjesniji njihovog značaja pa im osim povećanja satnice, redovno isplaćuje božićnicu i regres.

ŠTO RADE POMOĆNICI U NASTAVI?

Njihov posao u principu je provesti cijeli škol-

Jele Baraba i Anita Krizmanić, pomoćnice su u nastavi u gruškoj osnovnoj školi

Grad Dubrovnik osnivač je osnovnih škola na širem gradskom području čiji asistenti stoje puno bolje od svojih kolega u ostatku Hrvatske

ski dan s učenikom. To znači pomoći mu oko praćenja nastave, učenja, pisanja, snalaženja u priboru i knjigama, nekima je potrebna i fizička pomoć poput odlaska na toalet i slično. S njima su po potrebi i u produženom boravku u prva dva razreda, odmora nemaju niti među satovima ni na ‘velikom odmoru’, konstantno moraju budno motriti dijete kojemu asistiraju.

Ne manje važno, potrebni su učenicima i kako bi se socijalizirali s okolinom i vršnjacima i osjećali kao dio razredne zajednice.

„Oni se nerijetko osjećaju kao da ih nitko ne voli. Naš je zadatak onda pokazati im suprotno. Vjerujte nam, kada to uspijemo i pokažemo im kako ih vršnjaci vole, tada se oni potpuno promijene i počinju uživati u školi“, govore nam gruške pomoćnice u nastavi.

RASTE BROJ DJECE S TEŠKOĆAMA,

ASISTENATA NEMA DOVOLJNO

Vidljiv je trend rasta broja djece s poteškoćama u razvoju kojima je u školi potreban pomoćnik. Samo u gruškoj osnovnoj školi, govore nam sugovornice, u deset je godina broj asistenata porastao s manje od deset na dvadeset koliko ih je danas.

„Dijagnoze te djece mi ne znamo, niti su nam bitne. Time se bavi stručna služba, njihovi liječnici i terapeuti, a nama je bitno kako im pomoći u nastavi. Potrebni smo djeci s nekim manjim poteškoćama kada im moramo usmjeravati pažnju, objasniti zadatak i slično, a naravno ima i djece s težim oštećenjima zdravlja kojima je potrebna i fizička pomoć oko kretanja i slično“, objašnjavaju nam sugovornice i dodaju kako je njihov angažman iznimno bitan kako bi učitelji, odnosno pro -

fesori mogli obaviti svoje predmetne obveze. Dijete koje, u njihovom nedostatku na tržištu, ostane bez asistenta, pokušava se samo uklopiti u razredni kolektiv, što je često iznimno zahtjevno kako tom pojedincu, tako i njegovim vršnjacima i učiteljima, odnosno profesorima.

Najbolja i najbezbolnija opcija, iako ne tako česta, jest da asistent dijete prati iz godine u godinu, kroz cijelo školovanje, dok god je potreban.

„Takav kontinuitet je najbolji. Međutim, to je često nemoguće jer asistenti iz raznih razloga odustaju od ovoga posla, neki zbog plaće, drugi shvate da im je previše zahtjevno već prvi dan, tjedan ili mjesec, nekima je to pak samo prijelazni posao dok čekaju zaposlenje na nekom drugom mjestu i slično“, upozoravaju pomoćnice u nastavi s kojima smo razgovarali. Većina ih se zadrži godinu ili dvije, a tek su rijetki oni koji rade po sedam, osam ili deset godina.

POSAO ZA KOJI TREBA LJUBAV I STRPLJENJE Inače, pomoćnici u nastavi bi primjenom novog Zakona o osobnoj asistenciji trebali postati njihov dio, a krovno ministarstvo bilo bi im ono socijalne skrbi. Dodatno je to razljutilo pomoćnike u nastavi koji ističu kako rade u obrazovnim ustanovama, odnosno školama, pa smatraju kako bi se upravo pod tom institucijom trebalo i riješiti pitanje njihovog rada.

„Unatoč svim tim povećanjima koje daje naš Grad, pomoćnika u nastavi će i dalje nedostajati dok god se pitanje našeg rada ne riješi na razini države. Zovu nas roditelji čijoj djeci trebaju asistenti da im nekoga nađemo, ali ljudi jednostavno nema. Osim problema s

Europski socijalni fond osigurava mjesečnu naknadu od 711 eura bruto po asistentu, odnosno satnicu od 4,8 eura. Ostatak financiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave, odnosno osnivači škola

Svakog kolovoza nanovo se javljaju na natječaje putem kojih se zapošljavaju, a onda u lipnju kada škola završava –država ih šutne na berzu rada. Svake godine dva mjeseca ovi ljudi su nezaposleni i nemaju sve benefite koje imaju osobe s ugovorima na neodređeno vrijeme

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Inkluzija za djecu s teškoćama u razvoju prvenstveno znači jednaka mogućnost obrazovanja i učenja

Pomoćnici u nastavi ponekad su školarcima i lijeva i desna ruka

regulacijom rada i malom plaćom, još jedan izazov su i ljudi, za ovaj posao treba imati puno strpljenja“, govore nam sugovornice i dodaju kako edukacija za pomoćnika u nastavi traje otprilike 20 sati.

‘ NITI JEDNA EDUKACIJA NE MOŽE NAS PRIPREMITI ’

„Slušamo predavanja o različitim stanjima, ali svako dijete je individua za sebe i niti jedna edukacija nas ne može pripremiti na ono što nas čeka kada uđemo u razred. Čovjek mora imati ‘ono nešto’ za baviti se ovim poslom. I roditelji tu odigraju važnu ulogu u upoznavanju, objasne nam potrebe djeteta, kako bi u pojedinim situacijama moglo reagirati i slično. Na kraju s vremenom i dan kroz dan učimo o djetetu i ono o nama“, govore.

Na kraju godine su roditelji u većini slučajeva toliko zadovoljni da se zapravo bore s idejama kako to izraziti, neki nazivaju na telefon iz dana u dan s pričama o napretku, drugi iskustva pokušaju pretočiti u neke trajne uspomene, a svima je zajednička velika zahvalnost.

„Mi puno značimo prvenstveno djeci, ali i roditeljima koji su mirni kada znaju kako dijete u školi ima pomoćnika s kojim će obaviti sve one zadatke koje treba, na najbolji mogući način. Značimo i profesorima koji ne bi mogli obavljati svoj posao kako treba da nas nema“, ističu i dodaju kako je u gruškoj školi ostvarena odlična suradnja na relacijama pomoćnici u nastavi-ravnateljica-stručne službe-učitelji-profesori-roditelji-djeca. Nažalost, nije svugdje tako.

„U velikom broju škola u Hrvatskoj, profesori i stručne službe ne prihvaćaju pomoćnike u nastavi i tu nastaje problem“, iznose.

‘OTKAD SI MI TI POSTALA ASISTENT, ŠKOLU OBOŽAVAM’

„Znaš, ja ti školu prije nisam volio, a otkad si mi ti postala asistent školu obožavam“, u tu jednu rečenicu koju je tada osnovnoškolac s višestrukim oštećenjima zdravlja, a danas mladić, uputio svojoj pomoćnici u nastavi, mogla bi stati cijela priča o smislu ovog posla, ali i motivima onih koji ga rade. „Veća satisfakcija nam ne treba. Zbog toga i radimo ovaj posao, iz čiste empatije i ljubavi. Osjećaj da smo korisni tamo gdje je zaista potrebno i rad s djecom nas ispunjavaju. Istina je da nekada doma idemo ‘mrtvi umorni’ s glavoboljom, ali na kraju dana je lijepo. Još da smo cijenjeni... Jer ne živi se od lijepog osjećaja“, zaključuju naše sugovornice.

VRIJEME JE DA IH SE ČUJE

Dok je in govoriti o inkluziji i prihvaćanju različitosti ovi ljudi još stoje na marginama sustava, čekajući da ih netko konačno u njega uvede, njihovoj struci da priznanje i sva prava koja proizlaze iz rada.

Do tada, oni ovise o ‘lokalnim moćnicima’, empatiji gradonačelnika/ca, njihovoj socijalnoj osjetljivosti i spremnosti da ‘odriješe kesu’.

Diljem Hrvatske zbog toga pomoćnici su ispod granice siromaštva, u Dubrovniku za sada imaju sreće jer ih gradska uprava itekako čuje. No, to nije dugoročno rješenje.

Pred svaku jesen i novu školsku godinu o tome se priča, još nikada dovoljno glasno da se konačno nešto i poduzme. A vrijeme je bilo još prije 15 godina kada je Hrvatska potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i obvezala se uvesti inkluzivno obrazovanje. Ono postoji, ali i oni koji ga provode na rubu su egzistencije, drže ih tek dodatni poslovi i ono što država ne može kupiti – ljubav.

Iz godine u godinu raste potreba za pomoćnicima u nastavi, njihov broj se višestruko povećao

„Znaš, ja ti školu prije nisam volio, a otkad si mi ti postala asistent školu obožavam“, u tu jednu rečenicu koju je tada osnovnoškolac s višestrukim oštećenjima zdravlja, a danas mladić, uputio svojoj pomoćnici u nastavi, mogla bi stati cijela priča o smislu ovog posla, ali i motivima onih koji ga rade.

NOVITET NA NAŠEM MORU

Posjetili smo ‘Lacromu’, hibridni brod koji goste vodi od

Gruža do Trstenog i Lokruma

Ljepota mora, prirode i povijesti - dva zaštićena područja povezana su prvim ovakvim brodom nastalim u hrvatskom brodogradilištu

Kada se zakorači na katamaran Lacroma, odmah se osjeti miris novine. Nije ni čudo, jer je Lacroma krenula ploviti prije nekoliko tjedana te je tek tri vikenda dosad „odigrala“ novu rutu Gruž-Trsteno-Lokrum, nastalu u okviru projekta Povijesni vrtovi dubrovačkog područja. Cilj, koji je ostvaren, je bio povezati zaštićena područja i posjetiteljima približiti prirodnu i kulturnu baštinu.

Mali, ali šesan brod, ima udobna sjedala, jako je prozračan, a u ne tako velikom, ali opet prostranom prostoru smjestila su se i dva wc-a.

Ako nekome izgleda neobično, postoji jednostavno objašnjenje – zaista je riječ o posebnom plovilu. Naime, radi se o prvom hibridnom brodu izgrađenom u hrvatskom brodogradilištu, u Dalmontu u Kraljevici.

Radi se o brodu dugom 15 metara, kapacitet

mu je 50 putnika plus posada, a prilagođen je i osobama s invaliditetom.

Kapetan ovog novog, jedinstvenog katamarana je Voditelj službe pomorskog prijevoza JU

Rezervat Lokrum Jere Skorin, koji je od 2009. vozio Zrinskog i Skalu, dobro poznate brodove koji služe za prijevoz na Lokrum. Priznaje da je ‘Lacroma’ za njega veliki novitet. „Iskreno, nije usporedivo. To je sasvim nešto drugo. Prvo što se tiče materijala, to su ipak drveni brodovi, brodovi s dušom. Na jedan način prezentiraju našu kulturu, povijest, baštinu. Ovo je ipak aluminij, koji je, recimo, neki novi materijal koji se koristi u brodogradnji. Istina je da sam tradicionalist i da se još uvijek dijelom sebe držim drva, nekad je njime bilo lakše upravljati i dobro je bilo za održavanje, ali sad više ne. Kod drva je sad to već izazov, ne -

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović

U malom, ali prozračnom prostoru ne nedostaje opreme

Sve je blistavo i novo

mamo meštre, kalafate, tako da to postaje problem. Ovo je sad nešto novo, drugačije“, objašnjava Skorin.

ZANIMLJIVO I KORISNO

Plovidba ovim brodom je zaista jedinstveno iskustvo – kako za kapetana, tako i za putnike. „Drukčije se brod ponaša, on je dosta lakši. Ide se na to radi samih brzina, a bitno je pomiriti sve – brzinu, stabilitet, udobnost plovidbe. Činjenica je da su to materijali budućnosti. Ovdje je ključan i pogon, koji nije konvencionalni, klasični pogon kao na tim brodovima. Uz klasični dizel pogon imamo čisti elektropogon, dakle ima mogućnost za plovidbu na čistu struju. Nije doduše to neki veliki kapacitet, ali sasvim dovoljno! Zamislili smo to za plovidbu kroz luke, gdje je to inače vrlo bitno zbog smanjenja zagađenja okoliša, odnosno ispuštanja štetnih plinova. To je definitivno zanimljivo i korisno i na jedan način i neobično“, priča Skorin koji od svih neobičnosti izdvaja – plovidbu bez zvukova motora i vibracija.

Ima tu još prednosti u odnosu na starije, tradicionalne brodove.

„Ovdje se razvijaju maksimalne brzine koje su, mogu reći, skoro pa duplo veće nego na brodovima dosad. Možemo uhvatiti i do dvadeset čvorova brzine, a tamo su maksimalne brzine nekih 10 čvorova, to je već velika razlika. 1820 čvorova, to je pristojna brzina“, kaže Skorin.

Priznaje da je kao tradicionalist bio i pomalo skeptičan zbog novosti koje donosi prvo ovakvo plovilo izgrađeno u Hrvatskoj.

„U konačnici, činjenica je da brod plovi, mi radimo već treći vikend, zaista nemamo nikakvih problema. Još uvijek se, iskreno, upoznajem s brodom. Još uvijek istražujemo, probavamo, ali ja mogu reći da sam jako zadovoljan!“, dodaje Skorin s osmijehom.

JAKO DOBRO ZAMIŠLJEN

IZLET

A zašto je uopće ‘Lacroma’ doplovila iz Kraljevice u Dubrovnik? Da bi petkom, subotom i nedjeljom vozila goste, domaće ili strane u sklopu projekta do predivnih zaštićenih područja – Arboretuma u Trstenom i Rezervata Lokrum. Dubrovkinje i Dubrovčani pohrlili su iskoristiti priliku i obići dvije prekrasne lokacije. „Bilo je gužve prvi vikend, normalno, ljudi su znatiželjni. Nismo čak ni mogli ukrcati sve koji su došli na izlet s nama. Kasnije je to bilo malo manje. Vidim da su gosti zadovoljni, na kraju krajeva i ljudi komentiraju, ne znam zaista je li se itko vozio da je imao nekakve loše komentare. To bude jedna ugodna plovidba i taj izlet je zamišljen, po meni, dosta dobro. Tako da – jedan zanimljivi izlet, ugodna plovidba, relativno brzo se to odradi, plovidba traje 30-40 minuta od destinacije do destinacije, prostor je klimatiziran, ljudi se ugodno osjećaju“, priča Skorin o ljepotama putovanja s Lacromom.

„Vidim da su gosti zadovoljni, na kraju krajeva i ljudi komentiraju, ne znam zaista je li se itko vozio da je imao nekakve loše komentare“, kaže kapetan Jere Skorin

Brod je možda neobičan, ali je itekako funkcionalan

Plovidba ovim brodom je zaista jedinstveno iskustvo – kako za kapetana, tako i za putnike

Za obilazak Arboretuma na raspolaganju su skoro dvije ure

A ovakav je raspored: iz Gruža se kreće u 9 i 30, a do Trstenog stiže u 10 i 15. Slobodno vrijeme traje sat i 45 minuta, sasvim dovoljno za upiti prekrasnu prirodu. Oko podne kreće se za Lokrum, gdje pauza traje sve do 15 sati. Završetak izleta i konačni povratak u Gruž je oko 15 i 45.

„Dosta brzo, da, ali gosti imaju dosta slobodnog vremena za obilazak i Trstenog i Lokruma“, naglašava Skorin.

Dosad je na izletima bilo više lokalaca, nego turista.

„Ovo je testna godina, ali vjerujem da će zaživjeti iduće godine. Ima puno potencijala. Ukoliko se formira dupla posada, može raditi i sedam dana u tjednu, sve ovisi o potrebama posla. Čak bi se mogao izlet organizirati u dva polaska, dva turnusa dnevno. Sve je pitanje ponude i potražnje“, kaže kapetan.

Dodaje kako mu je važno pratiti reakcije ljudi i kako je malo tko izašao nezadovoljan nakon izleta.

PREMOSTIVE PREPREKE

Dobro je naglasiti kako se Lacromom može ploviti uz pokaz za Lokrum. Međutim, ako ga ne posjedujete, morate kupiti ulaznice na oba područja. Svi posjetitelji su obvezni izvršiti rezervaciju na kristina@lokrum.hr i dobiti potvrdu rezervacije obzirom na ograničeni kapacitet broda. Rezervacije se zaprimaju svakim danom do 18:00 sati ili do ispunjenja kapaciteta od 50 putnika. Što se tiče izgradnje, s obzirom da se radi o nečemu sasvim novom, ipak nije bilo prevelikih problema. Naručitelj broda je JU Rezervat Lokrum, uz suglasnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Potpisivanje ugovora je bilo kraj šestog mjeseca 2022., rok gradnje je bio godinu dana.

„Mi smo produljili rok. Obzirom da se dogodio rat u Ukrajini, prije toga korona, činjenica da se malo poremetilo tržište, odnosno stanje na tržištu u nabavi materijala, konkretno aluminija. Bilo je određenih problema u proizvodnji hibridnog sklopa koji se radio u Italiji“, objašnjava Skorin i dodaje kako je zbog toga brodogradilište zatražilo produljenje roka isporuke, ali i zbog činjenice kako o ugrađivanju hibridnog sklopa ovisi i glavni pogon, koji se paralelno trebao ugraditi. „Sve se ipak uspješno odradilo, a onda su uslijedila ispitivanja koja su bila dosta zahtjevna, s obzirom da je riječ o prvom ovakvom brodu, na ovakav pogon u Hrvatskoj, što je bila određena novina, koliko i samom brodograditelju, nama, toliko i Hrvatskom registru brodova koji je pratio cijelu gradnju i nadzirao sve skupa. Prilikom tih ispitivanja smo opet imali kvar kod hibridnog sklopa, tako da je to sve skupa produljilo rok isporuke broda nepuna dva mjeseca. U

Sjedala su udobna, a na brod stane 50 putnika

Lokrum je druga stanica izleta

Brod plovi petkom, subotom i nedjeljom. Svi posjetitelji su obvezni izvršiti rezervaciju na kristina@lokrum. hr i dobiti potvrdu rezervacije obzirom na ograničeni kapacitet broda, a ako nemaju pokaz za Lokrum, morat će kupiti i ulaznice

konačnici, mi smo dobili dobar proizvod“, zaključuje Skorin i naglašava kako je glavni test brod prošao na putovanju iz Kraljevice do Dubrovnika, koje je trajalo čak 15 sati, a prošlo bez ikakvih problema.

Pozitivni učinak nastavio se i nakon dolaska u Dubrovnik, tako da Lacroma zasad itekako ispunjava očekivanja.

NAJLJEPŠI MOGUĆI ZAVRŠETAK

SAMOG PROJEKTA

Inače, projekt Povijesni vrtovi dubrovačkog područja sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a plodvidba Lacrome predstavlja njegov završni dio. Korisnik ovog projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, s projektnim partnerima JU Rezervat Lokrum, Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika i udrugom DART.

Koristan je i važan za domaće i turiste, jer povezuje posebni rezervat šumske vegetacije Rezervat Lokrum i Arboretum Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetitelja, a koji su se dodatno unaprijedili u sklopu projekta.

Izlet ne samo da je bajkovit, opuštajući i novo iskustvo već i podiže svijest – o važnosti očuvanja bioraznolikosti i zaštite prirode.

To kratko, ali iznimno lijepo putovanje privlačno je i onima koji su bili u Trstenom i na Lokrumu prije nekoliko godina, ali i onima koji su to učinili nedavno. A da je tako bilo i davnih dana, na samom predstavljanju broda ispričala je akademkinja Hrvatske akademije znanosti i umjet-

nosti i voditeljica Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku Nela Lonza, pročitavši jedan citat iz davne 1912. godine.

„U tri sata mali parobrod koji će nas odvesti u Trsteno isplovljava iz Gruža. Naš je brodić bijel i čist i sliči na igračku. Njegov se bakreni dimnjak sjaji, a dio rezerviran za goste ograđen je staklom. Točno u tri krećemo kroz grušku luku, režući nemirno more koje je modro, boje paunovog perja u mješavini plavog i zelenog. Plovimo oko sat vremena dok ne ugledamo čemprese, šipke, masline i naranče koje pokrivaju strminu nad pristaništem. To bi morali biti rubovi znamenitog vrta grofa Gozze“, riječi su kojima počinje opis izleta u Trsteno.

„Taj opis star preko stotinu godina prenosi ljepotu prilaska Trstenom s mora, ali govori o tome da ljepota doživljaja počinje već na brodu. Tada je plovio prekrasni mali parobrod, a i u ranijim stoljećima, sve do Napoleonove ceste, postojali su samo neudobni puteljci kopnom i u Trsteno se po mogućnosti plovilo brodom ili barkama. Kad zaplovimo, pristupit ćemo Trstenom na najljepši mogući način, onako kako su to činili mnogi prije nas. Puštanje u promet ove morske linije za Trsteno i to one koja ga spava s prelijepim lokrumskim vrtovima, stoga je naljepši mogući završetak faze ovog velikog projekta“, kazala je tada Lonza.

I zaista, ima li što ljepše? Na novom, jedinstvenom brodu do čak dva zaštićena područja! Spoj je to mira, plovidbe morem, povijesti i bogatstva prirode – svega što nam u posljednje vrijeme tako nedostaje i nužno treba.

Jere Skorin je kapetan prvog hibridnog broda nastalog u hrvatskom brodogradilištu

Bolnice prelaze pod ‘palicu’ države,

Dobroslavić: Nije najbolje rješenje , ali ispoštovat ćemo

“Smatrali smo da je dobro da osnivačka prava ostanu u županijama, naravno poštivajući rad Ministarstva zdravstva, kao i sve korake koje čine za normalno funkcioniranje zdravstvenih ustanova“, izjavio je župan

rasprave izglasan je Zakon prema kojem upravljačka prava bolnica, pa tako i OB Dubrovnik, prelaze na državu. Mi ćemo, naravno, zakonske odredbe, kao i uvijek dosad, ispoštovati“,

Od iduće godine, upravljačka prava Opće bolnice Dubrovnik, prelaze s Dubrovačko-neretvanske Županije na Republiku Hrvatsku, odnosno Ministarstvo zdravstva. Župan Dobroslavić je poručio kako time nije zadovoljan, no i kako će zakonske odredbe ispoštovati.

Županije tako prestaju biti upravljači općih bolnica diljem Hrvatske, a to je jedna od karika reforme zdravstva protiv koje je bilo vodstvo naše Županije.

Župan Nikola Dobroslavić reagirao je na ovu odluku.

“U sklopu reforme zdravstva koju je predložilo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, inicijalno je bilo predloženo da se upravljačka prava bolnica, zavoda za hitnu medicinu, kao i zavoda za javno zdravstvo prenesu s jedinica regionalne samouprave na državu. Jedan broj županija, među kojima je i Dubrovačko-neretvanska, imao je prigovor na predloženi prijenos upravljačkih prava

što smo javno i istaknuli tijekom javnog savjetovanja u postupku donošenja navedenog Zakona”, podsjetio je.

“Smatrali smo da je dobro da osnivačka prava ostanu u županijama, naravno poštivajući rad Ministarstva zdravstva, kao i sve korake koje čine za normalno funkcioniranje zdravstvenih ustanova.

Tijekom javnih rasprava prijedlog Ministarstva je korigiran na način da upravljačka pra-

va u zavodima za hitnu medicinu te zavodima za javno zdravstvo ostanu na županijama. Mi smo ostali pri svom stajalištu glede bolnica, međutim, većina županija nije bila jednakoga stava.

Nakon saborske rasprave izglasan je Zakon prema kojem upravljačka prava bolnica, pa tako i OB Dubrovnik, prelaze na državu.

Mi ćemo, naravno, zakonske odredbe, kao i uvijek dosad, ispoštovati”, zaključio je.

„Nakon saborske

izjavio je Dobroslavić

M oj prvi dan u školi

GODIŠNJAK UČENIKA PRVIH RAZREDA OSNOVNIH ŠKOLA 2023./2024.

POSEBAN PRILOG

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Urednica izdanja

Ivona Butjer Mratinović

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Izvršni urednik

Nikša Klečak

Fotografi

Goran Mratinović

Nikša Klečak

Na naslovnici: Lorena Udženija i Luka Srebrović (učenici 1.A. OŠ Lapad)

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Marketing

Svjetlana Mirković Šimunović

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Dragi prvašići, nek’ vam je sretno!

U svačijem životu postoje prijelomni i značajni trenuci, a početak osnovnoškolskog obrazovanja svakako predstavlja jedno novo i vrlo važno poglavlje. Mnogi odrasli ga se sjećaju s posebnom nostalgijom. Sjećaju se svojih prijatelja, učitelja i učiteljica, druženja, ali i znanja koja su stjecali kroz to razdoblje.

U školske klupe ove godine su sjeli brojni prvašići koji će jednog dana biti ti odrasli i koji će s nostalgijom gledati fotografije iz svojih školskih dana. Upravo zbog toga je Dubrovački dnevnik, drugu godinu zaredom, pripremio tiskani prilog ‘Moj prvi dan u školi’, projekt u kojem smo tijekom prvog školskog tjedna fotografirali učenike prvih razreda osnovnih škola – od Župe i Konavala, preko najšireg gradskog područja, do Dubrovačkog primorja.

Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Zahvaljujemo na suradnji i svesrdnoj pomoći njihovih roditelja i svih djelatnika škola, posebno ravnatelja i nastavnika bez kojih ovaj projekt ne bi bio moguć. Zahvaljujemo i sponzorima koji su podržali projekt, a najviše zahvaljujemo našim ‘prvašićima’ koji su spremno pozirali pred objektivima fotoreportera. Oni su nam i ove godine poklonili svoje osmijehe, a mi njima, ali i njihovim nastavnicima, roditeljima, obiteljima, rodbini i prijateljima poklanjamo ove stranice koje će ih uvijek podsjećati na najljepši period u njihovim životima.

Prvašići, hvala vam i nek’ vam je sretno! Vaš Dubrovački dnevnik

Dragi prvašići

ti trenutka kada ste prvi put ušli u svoj razred, kada ste upoznali svoje nastavnike, svih smiješnih dogodovština iz školskih klupa, prvih simpatija i zabavnih izleta.

Osnovnoškolsko obrazovanje vam svima donosi jedan temelj, ali učenje nikad ne prestaje jer svaki dan možemo naučiti nešto novo. Zato svakako iskusite i brojne izvanškolske aktivnosti koje vam mogu otvoriti sasvim nova vrata, otkriti žar prema glazbi, sportu ili nekoj drugoj umjetnosti. Što god izabrali, želim da uživate u svemu što radite, budite otvoreni za nova iskustva.

Krenuli ste u jednu sasvim novu avanturu. Vjerujem da ste svi jako uzbuđeni i jedva čekate bolje upoznati školske kolege i nastavnike i tako zajedno hrabro zakoračiti u bogat svijet znanja. Budite vrijedni, uporni, i svakako se nemojte brinuti ako dobijete ponekad i lošiju oc-

jenu jer je sve to dio školskog razdoblja. Iznad svega želim da zadržite svoju dječju radoznalost i razigranost, da steknete puno prijatelja, doživite pregršt zabavnih trenutaka. Upravo će vam ti dragocjeni isječci ostati urezani u sjećanju i srcima zauvijek. S radošću ćete se uvijek sjeća-

Ovom prilikom želim zaželjeti sreću svim roditeljima i nastavnicima naših prvašića. Siguran sam da ćete zdušno voditi naše mališane na ovom putu i da će uz vašu podršku prebroditi sve izazove. Dragi prvašići, želim vam puno sreće na samom početku i tijekom cijele školske godine! Puno učite, družite se i zabavljajte.

Gradonačelnik Mato Franković

Dragi naši prvašići

Započela je jedna nova avantura u vašim životima. Pred vama je razdoblje usvajanja brojnih novih znanja i sklapanja novih prijateljstava.

Želim vam svim puno strpljenja i razumijevanja jer upravo je to najbolji način za prevladavanje svih izazova.

Poštivajte i cijenite vaše učitelje i cijenite podršku roditelja.

Sigurno su vaši prvi dani u školskim klupama neobični i puni pitanja, no uvjeren sam kako će vrijeme provedeno u školskim klupama biti jedno od najljepših razdoblja u vašim životima.

Želim vam svima sretan početak nove školske godine, puno znanja i veselja.

Vaš župan Nikola Dobroslavić

Gradonačelnik Mato Franković

Župan Nikola Dobroslavić

UČENICI:

Alavija Luciana, Brać Maro, Čuljak Matea, Dadić Toni, Falkoni Luko, Galić Dorotea, Glišović Ines, Gverović Lovro, Karabogdan Cvita, Karabogdan Zvone, Kišiček Jakov, Kličan Nia, Kuzman Petra, Lešević Mario, Lukšić Maro, Martinović Luka, Nikolac Ema, Radišić Karmen, Runje Mateo.

UČITELJICE:

Krkić Suzana i Curić Ivana

IVANA GUNDULIĆA

UČENICI:

Barač Oliver, Barkiđija Mari, Dadić Božo, Jakobović Rita, Jakopec Rita, Jurgec Jan, Krešić Karla, Laptalo Marijeta, Marić Veronika, Mišić Amilia, Mlikota Matej, Prebisalić Niko, Rašica Rita, Spajić Luka, Šoletić Lucija, Škurla Andrej, Vuković Ivan, Zmijarević Toni.

UČITELJICE:

Vugdelija Ines i Mišković Martina

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik

IVANA GUNDULIĆA

UČENICI:

Bajo Leticija, Dahsulja Darian, Delija Petra, Falkoni Franka, Grković Pia, Hladilo Vito, Hrošik Elly, Jakovljević Luka, Juko

Gabrijel, Kvartuč Loreta, Markić

Mariangela, Mihoković Lara, Muhoberac Luka, Petrović Toni, Sršen Ida, Vlahinić Luka, Vukotić Ajlen, Vuković Gabriela, Zeba

Hatidža

UČITELJICE:

Dragović Jasmina i

Zelen Sandra

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

UČENICI:

Atijas David Ariel, Bajac Jakov, Capor Juraj, Ćatović Amna, Ćosić

Zara, Dautović Tia, Džamarija Anja, Hartman Mara, Kevac

Hana, Kohn Kordić Laura, Krnić

Tara, Kulaš Marko, Lađarević

Domagoj, Lazarević Ena, Lukić

Sebastian, Morina Arian, Sjekavica Đana, Putica Ivan, Zvjerković

Vlaho

UČITELJICE:

Pendo Danijela i Dropulić Paula

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

Grad Dubrovnik

UČENICI: Atijas Iva, Banović Viktoria, Bilobrk Anamarija, Blitvić Ivan, Brković Loren, Hajdari Ajana, Ivanković Jakov, Kočić Ajla, Majkovica Mara, Mandić Mia, Matković Marin, Mišić Mihael, Pogač Noa, Sarić Alina, Stermasi Josipa, Težulat Lara.

UČITELJICA: Kulaš Nikolina

1.r 1.r 1.r

UČENICI: Brajović Ecija, Glavić Marija, Ljubišić Milan.

UČITELJICA:

Palunko Kožul Andrea

P.Š. ŠIPANSKA LUKA

UČENICI: Šoletić Karla

UČITELJICA: Perak Mira

P.Š. KOLOČEP

UČENICI: Tolja Marko

UČITELJICA: Dominiković Ivana

P.Š. LOPUD

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

UČENICI:

Brbora Ivo, Bore Iris, Carević Bajrami Ani, Celjak Dominik, Ivanković Orsat, Jakimovski Lena, Jurkić Lorena, Market Karmen, Pavličević Orsat, Popara Đive, Šejtanić Una, Tošović Maris, Zekić Karmen

UČITELJICA: Kalačić Hrtica Gordana

GETALDIĆA

O.Š. MARINA GETALDIĆA

UČENICI:

Abramović Andrijana, Čerjan

Tea, Ćutić Leona, Kordić Mauro, Košta Tonka, Puljić Leona, Puljić Nikolina, Smolčić Sara, Šiklušić Juraj, Štaka Nina, Vuleša Vlaho, Zijadić Leo

UČITELJICA:

Rajčević Anita

O.Š. MARINA GETALDIĆA

O.Š. MONTOVJERNA Grad Dubrovnik

UČENICI: Andrijašević Iva, Bautović Loris, Bjelopera Jakov, Brbora Ema, Čović Karlo, Čović Paulo, Dedić Ana, Dodig Lota, Knežević Mario, Lobaš Vito, Marić-Milković Niko, Mišković Nikola, Orlović Mihaela, Perić Marta, Pleša Marina, Tabak Marta, Tolja Petra, Vasić Karmen, Vlahušić Maro, Vlajki Mia, Vuković Ema.

UČITELJICA: Stabile Ana

O.Š. MONTOVJERNA

UČENICI:

Ban Nina, Barišić Lana, Bećir Vlaho, Bekić Nikola, Đurković Gabrijela, Đurković Lara, Glegj Lovro, Lasić Lora, Lekaj Natali, Marović Roza, Mihajlović Lea, Mišetić Lovro, Papac Matej, Pinčević Orsat, Povrženić Karmen, Sekondo Matko-Mato, Štefančić Iris, Šteta Rita, Tepšić Marko, Usmiani Karlo, Višić Sara, Vujnović Karolina.

UČITELJICA:

Lovrić Heni

O.Š. MONTOVJERNA

Grad Dubrovnik

1.c

UČENICI:

Biško Andrea, Car Vito, Cvitanović

Kristian, Dimnić Vito, Dodig Ante, Đubur Dado, Kišur Deša, Lopin

Sara, Marinović Vlaho, Matijević

Petra, Milovac Dominik, Mitrović Nera, Mulić Mateo, Mustajbašić

Dalia, Mustajbašić Mak, Potrebica Dora, Šakota Bartol, Vučković Ema, Worman Amalia Antula, Zorić Anđela, Žitković Nikol

UČITELJICA: Gadžić Jovanoska Katarina O.Š.

O.Š. MARINA DRŽIĆA

MONTOVJERNA

Grad Dubrovnik

UČENICI:

Bazdan Mihael, Ćatić Tonka, Dedić Iva, Domes Matić Karlo, Jakešević Dominik Nhat, Kamić Noel, Kraljević Petra, Lujo Leon, Marković Jakov, Martić Klara, Matić Mihovil, Mujanović Paula, Pavlović Lucijana, Petrinjak Estera, Sutić Maro, Štrbinić Ivan

UČITELJICA: Frka Ivana

O.Š. MARINA DRŽIĆA

UČENICI:

Benussi Emanuel, Boro Lara, Boro

Maja, Carević Marta, Djaković Marta, Djaković Petra, Đurasović

Laura, Haklička Mara, Hladilo

Lovro, Jurković Ivano, Kunić

Aurora, Martić Petar, Memed

Pero, Mišić Niko Emanuel, Pavlović Mihael, Šimović Šimun

UČITELJICA:

Baničević Tamara

O.Š. MARIN DRŽIĆ

1.b 1.c

UČENICI:

Bijelić Ivana, Gleđ Gabriel Božo, Habijanić Luka, Kalanj Ivan, Kaznačić Mauro, Krečak Jakov, Kristić Toni, Luetić Nika, Milić Mirta, Mozara Nikol, Paskojević Tina, Popović Ema, Šutalo Marijeta, Tikvica Petra, Valjalo Max, Vidoš Lukas

UČITELJICA:

Perić Martina

O.Š. MARINA DRŽIĆA

O.Š. ANTUNA MASLE - ORAŠAC

UČENICI:

Beloč Lucija, Beran Ivana, Bošković Rafael, Kosović Iris, Kosović Petra, Lučić Paula, Lučić Petra, Margaretić Ana, Moretić Đivo, Musladin Ana, Musladin Maria, Musladin Tonka, Puljizević Dora, Šuperak Leo, Šuperak Vlaho, Uroda Miho, Valjalo Antobio, Večerin Bruna

UČITELJICA:

Mostahinić Sonja

P.Š. ZATON

UČENICI:

Butijer Petar, Farac Borna, Knežević Ivo, Lonza Mateo.

UČITELJICA:

Franičević Jelkica

Grad Dubrovnik

O.Š. ORAŠAC

Grad Dubrovnik

P.Š. ZATON

UČENICI:

Drašković Josipa Mihaela, Joković

Laura, Hilić Toni, Kordić Antun, Sočo Ana, Šoša Mia, Udženija

Lorena, Vučur Petar, Žilić Nora, Avdić Julia, Biočić Marin, Grkeš Pavo, Potkrajčić Petar, Krešić

Andrea, Modrinić Dominik, Škaljić Rayan, Milović Iva, Srebrović Luka

UČITELJICA: Rokolj Gordana

UČENICI:

Đanović Nera, Matić Katija, Pendo Vlaho, Daničić Lukša, Memunić Maro, Butigan Toni, Stjepović Maro, Daničić Toni, Sršen Tina, Slade Frane, Tepšić Maria, Topalović Marko, Geršak Ivana, Leko Gabriela, Matana Izabela, Vidak Evelin, Hasan Brigita, Milolaža Ivan, Prkačin Gabriel.

UČITELJICA:

Butigan Katija

O.Š. LAPAD

O.Š. LAPAD

Dubrovnik

UČENICI: Jurčić Galović David, Karamehmedović Ora, Mirić Lovro, Radulić Baldo, Džono Josipa, Šare Marko, Njavro Ivan, Katanić Lovro, Muhoberac Ivan, Muhoberac Mara, Vučković Šimun, Volarević Lea, Kristić Maris, Nikolić Lana, Sukno Gabrijela, Rakigjija Leo James, Grbavac Morena, Rončević Maris

UČITELJICA: Milat Margerita

O.Š. LAPAD

UČENICI:

Burđelez Rita, Antunović Luna, Čotić Berecka Karlo, Konsuo Nika, Kraljević Vito, Mojaš Rubi, Mazarekić Ivan, Perić David, Milanović Iris, Rončević Niko, Šetka Mateo, Stjepić Petra, Foretić Mateo, Glavić Ivo George, Vukušić Matej, Šapro Roko, Cvrlje Mari, Rizzi Ani, Orepić Karla

UČITELJICA: Kunić Zdenka

O.Š. OSOJNIK

UČENICI:

Badanjac Eni, Ban Petar, Batina Petar, Bečić Lucija, Bender Vid Luka, Brbora Mladen, Čutura Marta, Damjanac Nora, Damjanović Iris, Feregja Josip, Kužnin Kristina, Legeny Kati, Matana Vlaho, Matić Luka, Obradović Brigita Vita, Rudenjak Mauro, Stanić Petra, Šimunović Iva, Škrabo Vlaho, Urljević Matija, Zvono Lara, Žugović Mihaela

UČITELJICA: Cvjetković Ana

O.Š. MOKOŠICA

UČENICI:

Bazdan Rita, Begonja Marko, Burđelez Mara, Čikato Borna, Čokljat Dora, Dubelj Melani, Feregja Niko, Grizelj Marko, Lučić Stjepo, Luetić Ana, Mandušić Rita, Marić Ante, Maslać Petra, Matković Luka, Matković Melanie, Matušić Lea, Mendeš Nina, Pejić Lukša, Pjević Lovro, Šimić Ivano, Šteko Jakov, Vodopić Mara.

UČITELJICA: Stjepović Ines

O.Š. MOKOŠICA

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik

UČENICI:

Babić Iva, Bender Ivan, Čikato Nora, Dadić Lukas, Dubelj Roko, Duraković Laura, Duraković Luka, Gjaja Jakov, Grujić Maroje, Karač Marta, Klapirić Mia, Koncul Petra, Kurtela Marin, Letica Nikša, Marković Tomislav, Nočilo Antea, Prekpalaj Josip, Računica Gaia, Tomić Arianna, Tursunović Hana, Vrtiprah Iva, Žabić Ana Marie.

UČITELJICA: Kovačić Marica

O.Š. MOKOŠICA

UČENICI:

Bjelogradski Mira, Džamarija Sara, Kitin Fran, Krajinović Matea, Kravarović Nola, Lakić Nina, Lise Pavo, Lonac Leoni, Lučić Josipa, Lujak Maro, Marković Iva, Martinović Mia, Maslać Petar, Oberan Luka, Perović Noah, Pulitika Mihael, Šteko Lana, Šteko Luka, Tomaš Dominik, Vukasović Leona, Vuletić Luka, Vuletić Niko.

UČITELJICA: Di Reda Olja

O.Š. MOKOŠICA

UČENICI:

Arapović Mihael, Bačić Tia, Borovac Maris, Fjorović Ira, Foškulo Lorena, Franković Lorita, Gutić Antonio, Hajdić Leona, Hebibović Ali, Konsuo Đivo, Kristić Ana, Mabić Marino, Pavlović Arian, Petrović Helena, Piljić Mara, Roko Lukša, Saltarić Lucija, Šarić Adrian, Semiz Petar, Smoljan Dorian, Vijolić-Hilić Leona, Violć Lovro.

UČITELJICA: Lojpur Ana

O.Š. MOKOŠICA

O.Š. CAVTAT

UČENICI:

Banović Ivan, Begić Jakov, Čagalj Lara, Ćumo Ivan, Đuka Petar, Kesovia Milo, Kostopeč Marko, Krmek David, Lale Miše, Lučić Noel, Majdić Natrlin Josip Jakov, Mijić Nikol, Obradović Toma, Ogresta Mara, Papac Ivan, Pišonić Nikol, Pušić Anto, Skvrce Niko, Srezović Lovro, Trojanović Julia, Turudić Anastazia, Zubčević Sara.

UČITELJICA: Njire Miljanović Maja O.Š.

UČENICI:

Bendiš Paula, Braovac Karlo, Bušković Dora, Car Marko, Gledj Mario, Kličan Ines, Marasović Paula, Marasović Ivana, Margaretić Ivana, Prlenda Marko, Radonić Antun, Šmanjak Marija, Vidak Nikoleta, Zglav Grgur

UČITELJICA: Uroš Pendo Patricija

UČENICI:

Arbanasin Petra, Astić Toma, Barišić Antonia, Deranja Šimun, Dobrašin Jelena, Đuratović Orsat, Hasan Karmen, Ilić Dejan, Miladin Elena, Muldini Leon, Solga Matija, Stojić Roko, Trtoman Luka, Vušić Franka

UČITELJICA:

Bjelančić Jelena

O.Š. GRUDA

O.Š. GRUDA

P.Š. GABRILI

1.r

UČENICA: Radelj Nika

UČITELJICA: Aničić Zamučen Marija

(na fotografijama učenica Nika Radelj s učiteljicom Marijom Aničić Zamučen i društvom iz škole)

P.Š. STRAVČA

P.Š. MOČIĆI

1.r 1.r

UČENICI:

Madžar Sandra, Martinović Ana, Šiljug Miho.

UČITELJICA:

Vuković Rea

UČENIK:

Šutalo David

UČITELJICA: Zorić Mia (na fotografiji Tadić Gloria)

P.Š. GABRILI

P.Š. STRAVČA

P.Š. MOČIĆI

UČENICI: Letunić Petra, Mihaljek Maša i Kukuljica Tea.

UČITELJICA: Mazavac Ivana

P.Š. PRIDVORJE

P.Š. DUBRAVKA

UČENICI: Dragoje Mateo, Milković Lucija, Đuka Analucija.

UČITELJICA: Kesovija Petra

P.Š.

UČENICI:

Arkulin Marija, Braičević Luka, Burić Ana, Capor Čokljat Jenny, de Souza Cruz Mateo, Džono Mia, Đukić Ivano, Grgić Nea, Komnenić Marko, Krilanović Marita, Kukrika

Luka, Mandić Toma, Milković Petar, Miljanović Mara, Monković

Luka, Nikolić Sara, Pujo Jan, Pujo

Nina Marija, Santini Antonio, Sukno Lukas

UČITELJICA: Diklić Stankica

O.Š. PRIMORJE - SMOKOVLJANI

UČENIK: Vlahušić Gabriel

UČITELJICA: Miljević Jelčić Vera

P.Š. OSOJNIK

UČENICI:

Urljević Josip, Garvan Jakov, Miš Matej, Čikor Dario, Urljević Antea, Violić Mihaela, Čikor Niko.

UČITELJICA:

Dražeta Kristina

P.Š. ČILIPI

Dubrovačko primorje

UČENICI:

Bogdan Mihael, Bujak Nika, Lobrović Cvita, Mage Jakov, Menalo Antonio, Pavić Adrian, Šunjić Marko, Tepšić Mateo, Vrlić Maro, Zec Nikola.

UČITELJICA: Sršen Lucija

O.Š. SLANO

Župa dubrovačka

P.Š. POSTRANJE

UČENICI:

Bogdan Franko, Kisić Lea, Kristović Nikolina, Miloslavić Jelena, Sambrailo Ivan

UČITELJICA: Špilj Tea

1.a

UČENICI:

Ćosović David, Ćumo Tena, Davidovski Petar, Dodig Eva, Hadžiomerović Daris, Hadžiomerović Demir, Janjić Tia, Katušić Mihael, Lebid Polina, Marasović Duje, Matijević Luka, Milić Nikola, Perić Mihael, Radulj Iva, Smajlović Alma, Srgota Marin, Šabadin Nikola, Šiljug Leo, Škurla Marijeta, Trupina Lukas, Trupina Marko, Zadrić Josipa, Zonić Maro.

UČITELJICA: Jozić Tea

1.b

UČENICI:

Bačan Mateo, Banović Adrian, Bazdan Marta, Brčaninović Đivo, Cardona Levi Andrew, Ćorić Eva, Di Liddo Franko, Džalto Monika, Đurović Natali, Gagro Matej, Goluža Marta, Handabaka Mia, Krkić Luka, Lonac Dora, Lubura Ivan, Lučić Roko, Mandić Marin, Miloslavić Ivan Pavao, Miloslavić Miho, Papić Maroje, Pulitika Nina, Radić Nea.

UČITELJICA: Krilanović Stanka

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

Župa dubrovačka

1.c

UČENICI:

Budim Marko, Duper Teo, Ferlan Tin, Gugić Antonio, Kohnić Asja, Kušelj Franka, Lončar Ante, Lovrić Maja, Muca Ejsi, Nakičević Anela, Noković Ante, Parlov David, Pavlović Toni, Petrović Jakov, Pušić Tea, Radić Lucija, Šijaković Nina, Trtoman Maris, Uzunović Nino, Vidović Lorena, Vukušić Roko, Zvono Lana.

UČITELJICA: Čorić Marica

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

UČENICI:

Cumeljan Lorena, Čagalj Nika, Duplica Tea, Jeličić Marino, Jurković Filip, Katić Petra, Kelez Toni, Koncul Andrej, Kralj Tina, Kuralić Arian, Lubina Lucija, Mijović Magdalena, Miljević Matija, Pažin Mia, Perović Luce, Prkut Toma, Puljiz Nikol, Rakić Anamarija, Saulan Mia, Soldo Marija, Todorić Marko, Todorić Nina.

UČITELJICA:

Šimunović Anita

ASISTENTICA: Radić Gordana

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

UČENICI: Andrun Ante, Anđelić Petra, Bakić Martin, Barać Toma, Batina Antonija, Boroje Ariana, Butigan Marko, Dusper Iva, Jažić Ivan, Jažić Lea, Kalinić Rita, Konjuh Mihael, Lukšić Gita Petra, Marić Ivan, Misir Roko, Palameta Lući, Perić Vanesa, Radić Katarina, Sentić Roko, Slunjski Laura, Subašić Korina, Vlašić Katarina

UČITELJICA: Ljubimir Tea

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

ZLATNI SPONZORI:

SREBRNI SPONZORI:

OPĆINA KONAVLE

SPONZORI:

PONEDJELJAK, 18.9.

Doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 19.9.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA, 20.9.

Doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

ČETVRTAK, 21.9.

Doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

PETAK, 22.9.

Doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA, 23.9.

Doručak dana

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 24.9.

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Prženi plodovi mora s tempurom

Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni

Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Izbor smoothieja

Aleksandar Stanković –čovjek s mudima bizona!

Kada čovjek ima depresiju ne samo da nema nikakvo suosjećanje okoline, nego je i sistem ne podržava. Depresivna osoba rijetko može dobiti bolovanje, a čak i ako se to dogodi, poslodavac će jedva čekati da je se riješi

Voditelj HRT-ove emisije Aleksandar Stanković napisao je knjigu Depra u kojoj opisuje svoju dugogodišnju bitku s depresijom. Depresija je opaka bolest, jedna od najtežih zamislivih gdje je potencijalni smrtni ishod najtragičniji mogući. Naime, bolesnik koji izgubi bitku diže ruku na sebe. Može li se uopće zamisliti gori kraj?

Stanković je jedna od najpoznatijih i najprepoznatljivijih javnih ličnosti. Upravo je tu važnost objave ove knjige. Njegova hrabrost je ogromna i nevjerojatna. Za divit se. Priznati da boluješ od depre, a znaš da će ti se ljudi smijati. Nema podcjenjenije bolesti od ove. Kada netko ima rak, ili je invalid, kod drugih će izazvati (barem nekakvo) suosjećanje. Depresivna osoba ni u bližnjih, a kamoli daljih, ni približno neće imati jednak utjecaj. Govorit će joj da joj nije ništa, da se trgne, uzme motiku, šta si umišlja…, i tako će je još dublje gurnuti u ponor.

Kada čovjek ima depresiju, ne samo da nema nikakvo suosjećanje okoline, nego je i sistem ne podržava. Depresivna osoba rijetko može dobiti bolovanje, a čak i ako se to dogodi, poslodavac će jedva čekati da je se riješi.

Ne treba mu netko za koga nikad ne znaš hoće li imati loš dan. Koga zajebava, nije joj ništa, vidi sunce, here comes the sun, walking on sunshine, tako to….

HAMBURGER NA AERODROMU

A čudna je to bolest, zaista. Možeš se čitav dan smijati i zajebavati, ali dovoljna je samo jedna kriva misao da se sve sruši. Anthony Bourdain je to opisao riječima – sve je super, a onda ugledam hamburger u vitrini na aerodromu i sve kolabira. Naravno nije kriv brzi ugljikohidrat za Anthonyjevu depresiju, nego je čovjek slikovito opisao kako je dovoljan najobičniji trenutak da se u roku odmah klizne i propadne u ponor.

Depresija je neizlječiva bolest, nikad se oboljeli do kraja ne oporavi. Još jedan poznati Aleksandar (Stojković, vokal Goribora) je rekao da ono što te ne ubije, to te osakati. Čak i kada se umiri, tu je negdje. Čuči i čeka neki novi cheeseburger da bukne. Nikad do kraja ne prolazi, maksimalno što čovjek može napraviti jest da ju kontrolira. Ali u stvarnosti, ona je ta koja drži konce. I bitka neprekidno traje. Samo mijena i depresija stalne jesu, rekao je davno onaj lik što joj je iznajmio dušu, a depresija mu ne plaća najam. Onaj drugi koji se odaziva na ime Goran Bare dodao je: Kako da je ubijem, a da ne ubijem sebe?

Za depresiju i anksioznost se govori da su bolesti 21. stoljeća, ali to je najveća moguća laž. One su oduvijek tu, samo što nisu imale ime i nije ih se prepoznavalo. Ljudi se stoljećima samoubijaju, ali nitko to nije gledao kroz prizmu

bolesti, nego ludila. Onaj tko je tijekom stoljeća bolovao od depresije, bio je obični luđak. A slično je i danas, odmah se na osobe koje posjećuju psihijatra ili psihologa gleda kao na čudake. Zato je Stankovićeva knjiga užasno važna. Naravno da se ništa neće promijeniti preko noći, ali to su mali koraci koji osvještavaju društvo. Možda će za stotinu godina depresivne osobe napokon imati osnovna ljudska prava poput odlaska na višemjesečno bolovanje i pri tom ne biti diskriminirane. Možda će ih prijatelji, supružnici, djeca, čitava okolina napokon početi ozbiljnije shvaćati i dokučiti da oni ne izigravaju i ne glume. Problem s depresijom jest što se ne vidi. Nema nalaza koji joj govore u prilog. Oboljeloj osobi može se jedino vjerovati. Ili ne. Češće ju se doživljava neozbiljno. A to joj dodatno šteti.

EMPATIJA

Aleksandar Stanković, a pogotovo njegova obi-

telj trpjet će zbog objave ove knjige, nailaziti na podsmijeh glupaka. Ali zato će doprijeti do onih koji boluju. Njima će biti lakše. Najbolje se razumiju oni koji imaju zajedničko iskustvo. Često ni liječnici ne razumiju depresiju i anksioznost, jer ih nisu prošli. Previše je to apstraktno za opisati.

Depresija je bolest s tisuću lica. Nekome će pomoći jedno, nekome drugo, nema univerzalnog lijeka. Osim suosjećanja. E pa Stanković je napravio upravo to - produbit će empatiju prema oboljelima. To je jako puno. Hvala ti Aleksandre na hrabrosti, na mudima bizona. Napravio si ogromnu stvar koje ćeš biti svjestan tek u godinama koje dolaze. Mogao si prešutjeti, bilo bi ti lakše i manje stresno, ali negdje u dubini duše si znao da činiš pravu stvar. I samo si nastavio. Nemam više dovoljno riječi za opisati tvoju ogromnoću, pa je najbolje da prekinem s pisanjem.

Samo mijena i depresija stalne jesu, rekao je davno onaj lik što joj je iznajmio dušu, a depresija mu ne plaća najam. Onaj drugi koji se odaziva na ime Goran Bare dodao je: Kako da je ubijem, a da ne ubijem sebe?

Kronika povijesnih stranputica

Što su stari Rimljani bolji od nas?

Još jedna školska godina je počela s vijestima o 50 razreda manje prvašića. I da se zna, zato nije kriva naša sugrađanka, koja je glavna za demografiju u Europskom parlamentu, nego stotine tisuća plodnih mladih Hrvatica, koji rađaju djecu u iseljeništvu i nije ih briga što nama fali prvašića. Jer tobože, potjerani su vanka mizernim plaćama uz onu - ako ti nećeš, ima ‘ko hoće, te partijskim kadroviranjem u državnim službama. Zato su, kažu, škole prazne. Sutra će i fakulteti bit prazni. Preksutra neće biti radnika. Već sad ih nema.

Neke prašnjave knjige podsjećaju, kako nam je u mrskom socijalizmu između dva rata, broj stanovnika porast’o za cijeli milijun. A onda se, u slobodnoj, neovisnoj Hrvatskoj za 32 godine smanjio za milijun. Uz to, onih 200 bogatih obitelji, odabranih da budu ‘motor hrvatskog razvoja’, toliko su se iscrpili razvijajući zemlju, da im je rijetko padalo na pamet razvijat brojnije potomstvo. To su ostavili sirotinji. A gladnima baš i nije do štancanja djece. Na prvi dan škole, u Zagrebu je održan Vatreni ponedjeljak Poznate hrvatske zvijezde nogometa, zaigrali su mini-turnir, a onda potpisivali dresove za djecu navijače. Nakon što su se prodale sve skupe HNS majice, zvijezde su otišle doma, a ispred ‘Sport Visiona’ su ostale stotine uplakane djece koja nisu dobila potpis i stotine ljutih roditelja, koji su isključivo radi tih potpisa potrošili stotine eura na dresove reprezentacije. A onda su ih zaštitari još i potjerali doma.

Jadna djeca, a nisu ništa kriva. Jer, nisu oni, nego njihovi tate od igrača napravili idole, a od djece hodajuće reklame onima, od kojih svaki ima više para nego svi navijači zajedno. O’kle će djeca znat, da se nogometne zvijezde imaju kondicije potpisivat, u vrh glave dva’est puta, i da je glavna fora turnira bila prodat sve dresove sa zalihe. Tate bi bili jeftinije prošli da su umjesto bacanja para na skupe majice djecu odveli na stadion. Da vide gdje će se jednog dana opijat i mlatit, samostalno ili pod vodstvom Bad Blue Boysa. Jer svi se slažu, djeci je sport

važan dio odrastanja. I u Americi neki Boysi prave sranja. Evo, baš je bivši vođa američke skupine ekstremne desnice Proud Boys

Enrique Tarrio osuđen na 22 godine zatvora, za napad na Kapitol. Čuj, Latino Amerikanac pa ekstremni desničar!? Fasovala su još i četvorica njegovih Proud Boysa; osuđeni su na zatvorske kazne od 10 do 18 godina. Sve samo zato jer su voljeli gubitnika izbora. Kažu, osuđenik je plak’o i tražio milost, nakon što su prvo kleknule njegova sestra, zaručnica i majka. Sve zaludu. Ode mu garant zaručnica, život, sve, jer je ‘bio proud’. A teško će ga i mama doma živa dočekat. Ali zato će njegov žuti politički idol uživat u bogatstvu i slobodi onoliko, koliko god dugo mu soldi budu mogli kupovat zdravlje.

Doduše, anarhisti vazda imaju šansu; ako Republikanci pobjede na izborima, pomilovat će ih barem za pola kazne. A ako pobjedi njihov ponosni Otac, bit će pomilovani odma. Nije to k’o u nas, kad smo za vrijeme vladavine lijevih imali puč usred glavnog grada. Pučisti desnice su djelovali iz šatora, ali kako su bili zaslužni za stvaranje države, nakon godine dana opsade, ne samo da su ostali slobodni, nego je jedan od kolovođa još i danas - ministar. Plakat na Fejsu, na službenoj SDP-ovoj stranici, savjetuje starije birače da ili glasa-

ju za njih, ili da se objese, jer će ionako krepat od gladi s HDZ-ovom penzijom. Kažu bolje štrik oko vrata, nego se mučit. Eto inspirativan poziv penzionerima kojima se ne da na izbore. Rijetka prilika koja bi ih inspiriralada se ujutro dižu. Osim mjehura. Zahvaljujući na savjetu, budući penzioneri su im poručili da bi svima najbolje pomogli raspuštanjem svoje stranke. Jer ovako će u jadnoj našoj, HDZ vladat do kraja civilizacije. Oni koji su mislili da je izgradnja brze ceste do aerodroma, bilo vijaduktom preko Omble pa na Šumet, bilo preko postojećeg mosta, pa tunelom jedina dvoumica, dobili su – troumicu. Njima je bivši gradonačelnik objasnio kako je nepoznat neko odlučio pobrkat lončiće tako što je u jedan dokument stavio dva nespojiva projekta i tako namjerno posvadio građane. On tvrdi da brza cesta za aerodrom ne počinje na Osojniku, nego na Šumetu, a sve ostalo, od Dola do Osojnika je, ajmo reć, na vrbi svirala. Eto, a već je izgledalo da će značajni krajobraz naše Omble bit urešen vijaduktom, ne manje impozantnim od onih Antičkih simbola rimske civilizacije, rimskih akvadukata U našem slučaju, s asfaltnim kolnikom na vrhu. Što su stari Rimljani bolji od nas? S današnjom naprednom tehnologijom, naši ga sigurno ne bi gradili - petsto godina. Možda njih zato i zovu – stari Rimljani.

Piše Mario Klečak

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nataša, Goran, Lucija, Mihaela, Deša i Maro - dvostruko kumstvo im godi, zajedno vole biti i u prirodi

Družiti se vole i 50 godina nakon “male mature” - učenici 8 c razreda OŠ Nikica Franić: Stijepo Ruso, Saša Vasiljević, Ljiljana Nožica, Zlatko Sutić, Mato Garvan, Amira Brkić, Kristina Lukić, Milan Đerek, razrednica Marija Ljepotica, Zoran Smokvina, Ružica Rogošić, Marinko Bubica, Jelena Jakšić, Vicko Antičević, Davor Miloglav, Živko Šimunović i Josip Korać (Snimio: čitatelj)

Mara, Nikoleta i JelenaLinđo ih povezuje, za pjesmu i folklor imaju ljubavi i dara

Vito, Smilja, Živko i Ivano - nitko sretniji od bake i dide kad se s dragim unucima u slastičarnu ide

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Aida, Elda, Ana, Ivana i Tina - djevojačkom društvu zajedno provedena večer je bila fina

Ivan, Ivana, Vito, Ivana, Lovro, Jasna, Marina, Dragica, Oskar, Goge, Maro, Ana, Ivana, Maja, Tyra, Jeylin, Karolina, Dora, Iva, Anamarija i Marko - što je društvo veće, više je i prijateljstava, ljubavi i sreće

Matea, Goran i Mirjana - lijepo je Stradunom prošetati u smiraj dana

Mario - jako je sretan bio što je pokretan i u Levanata kavu s gustom popio

Vesna i Zoran - s pravom su ponosni na svoga sina Mara, vaterpolista rijetkog dara

Ninela i Armina - okupale se na Sunset Beach, valja pomalo i doma (st)ić

RMS “ATLANTIS” Bio je ratni brod, luksuzni kruzer, bolnica, a prevozio je i emigrante

U svojim rijetkim plovidbama Jadranskim morem, posjetio je i Dubrovnik

U svojim rijetkim plovidbama Jadranskim morem, ATLANTIS je prvi put posjetio Dubrovnik 25. travnja 1932. godine te 19. rujna iste godine na trotjednom kružnom putovanju

Tridesete godine dvadesetog stoljeća su u povijesti britanske brodarske kompanije Royal Mail Steam Packet Company (RMSPC) ostale zabilježene kao godine putničkog broda ATLANTIS

Skladno građen i luksuzno opremljen, ovaj je brod tih godina uglavnom plovio po ljetnom programu “Metropole Sjevera” sve do ledenih mora Arktika, dok je zimu provodio u karipskim vodama i Sredozemlju. Pod imenom ANDES izgrađen je 1913. godine u brodogradilištu Harland & Wolff u Belfastu kao blizanac brodova ARLAZA, ALMANZORA i ALCAN-

TARA. Svi su oni imali po 15135 bruto tona, bili dugi 179, a široki 20,4 metara. Šest parnih turbina trostruke ekspanzije i ukupne snage 5599 KS su im preko tri propele davali plovidbenu brzinu od 17 čvorova, a na svojim su palubama u tri razreda mogli su smjestiti 1330 putnika.

I RATNI BROD, I KRUZER

ANDES je zaplovio na liniji za Južnu Ameriku u rujnu 1913. godine iz Liverpoola za Valparaiso u Čileu. Uglavnom plovi iz Southamptona za Buenos Aires tičući luke Lisabona, Rio de Ja-

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

neira i Montevidea. Ne zadugo, jer je uskoro započeo Prvi svjetski rat.

Teško naoružan vršio je ophodnju Sjevernim Atlantikom za Britansku kraljevsku ratnu mornaricu (Royal Navy). Sudjeluje u pomorskoj bi-

tci u kojoj je 1916. godine potopljen njemački ratni brod GREIF, ali i brod blizanac ALCANTARA. Tijekom Prvog svjetskog rata Royal Mail Line je izgubio preko 100 svojih brodova. Po završetku rata ANDES je 1919. u Belfastu po -

ATLANTIS, jedan od najpoznatijih luksuznih putničkih kruzera između dva svjetska rata na svojim plovidbama nije mogao mimoići grad kao dokaz prestižne kruzing destinacije, koju je Dubrovnik oduvijek strpljivo gradio i uspješno očuvao do današnjih dana

novo obnovljen za transatlantska putovanja iz luka Velike Britanije do River Plate u Argentini. Tako plovi deset godina, da bi 1929. godine bio još jednom potpuno preuređen ali ovaj put za luksuzna kružna putovanja te prevozi 450 putnika u samo prvom razredu i pod novim imenom ATLANTIS

I BOLNICA, I EMIGRANTSKI BROD

Njemački napad na Poljsku i početak Drugog svjetskog rata 1939. godine brod nespremno dočekuje u tada njemačkom Danzingu (poljski Gdansk), ali uz dosta sreće uspijeva odatle pobjeći i otploviti prema Southamptonu. Tu je odmah rekviriran za potrebe britanske ratne mornarice i preuređen u brod bolnicu noseći broj 33 na svojim bokovima. Prvo je boravio u egipatskoj Aleksandriji, potom 1940. sudjelovao u evakuaciji iz Norveške da bi sljedeće dvije godine ostao u vodama Indijskog oceana. Sudjeluje i u operacijama savezničkog iskrcavanja u Normandiji. Ratnu epizodu završava 1946. godine, te je nakon kratke raspreme još jednom preuređen za još jednu novu ulogu. Postaje emigrantski brod za 900 putnika u trećem razredu te tako od 1948. godine u četverogodišnjem najmu novozeland-

ske Vlade prevozi iseljenike iz britanskih luka prema Australiji i Novom Zelandu. Nakon ovih uspješno obavljenih plovidbi, za ostarjeli brod više nije bilo posla. Raspremljen, nije dugo čekao zlu sudbinu. Izrezan je 1952. godine u rezalištu Faslane na ušću škotske rijeke Clyde.

POSJETIO I DUBROVNIK

U svojim rijetkim plovidbama Jadranskim morem, ATLANTIS je prvi put posjetio Dubrovnik 25. travnja 1932. godine te 19. rujna iste godine na trotjednom kružnom putovanju tičući luke: Southampton, Gibraltar, La Goulette, La Valletta, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Philippeville (Alžir), Malaga, Southampton. Ovamo ponovo uplovljava 28. svibnja i 2. rujna 1934. godine tičući luke: Southampton, Vigo, Gibraltar, Napulj, Kotor, Dubrovnik, Alžir, Lisabon, Southampton, te posljednji put 13. rujna 1936. godine. To je na svojim poznatim art deco slikama ovjekovječio i britanski slikar Kenneth Shoesmith.

ATLANTIS, jedan od najpoznatijih luksuznih putničkih kruzera između dva svjetska rata na svojim plovidbama nije mogao mimoići grad kao dokaz prestižne kruzing destinacije, koju je Dubrovnik oduvijek strpljivo gradio i uspješno očuvao do današnjih dana.

ZAKAŽITE PREGLED KOD DERMATOLOGA U POLIKLINICI MARIN MED

POSVETITE VIŠE PAŽNJE SVOJOJ KOŽI

Koža je vrlo složen i ujedno i naš najveći organ koji pokriva cijelu površinu tijela. Služi nam kao zaštita od od negativnih utjecaja iz okoline- mehaničkih,kemijskih i bioloških štetnih utjecaja, dehidracije, štetnog sunčevog zračenja i patogenih mikroorganizama, ima aktivnu ulogu u imunološkom sustavu i štiti nas od bolesti... Briga o zdravlju kože stoga je iznimno važna!

Ambulantni tim Poliklinike Marin Med odnedavno je ojačan još jednim stručnjakom – dr. Tomislavom Vlahinićem, specijalistom dermatologije i venerologije. Da bi koža bila

i ostala zdrava nužna je odgovarajuća briga i preventivni pregledi.

Dr. Vlahinić pacijente u Poliklinici Marin Med

prima srijedom i četvrtkom, po prethodnoj narudžbi na telefone:

+385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

Prijavljene dvije računalne prijevare u jednom danu, oštećeni izgubili na tisuće eura

Iz policije upozoravaju da ne nasjedate na sumnjive prilike o brzoj i lakoj zaradi

Ovog ponedjeljka Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj su prijavljena dva kaznena djela računalne prijevare.

U prvom je slučaju prijevaru prijavio 29-godišnjak koji je u svojoj prijavi naveo da je kliknuo na poveznicu koja ga je odvela na stranicu koja se promovirala kao tvrtka za ulaganje u kriptovalute i brzu zaradu.

MULJANJE S KRIPTOVALUTAMA

Nakon što se registrirao, kontaktirao ga je navodni zaposlenik, po čijim uputama je kreirao on line račune na više platformi za trgovanje te dao pristup navedenim računima počinitelju.

Potom je u 15 navrata uplatio ukupno 9.307 eura, dok se istovremeno na njegovim računima prikazivala lažna zarada u iznosima preko 40 tisuća dolara. Po primanju uplaćenog novca, počinitelj bi odmah kupovao kriptovalute koje je dalje prebacivao na oštećenom nepoznate digitalne novčanike istovremeno tražeći uplatu sve više i više novca, pravdajući to potrebama plaćanja poreza i drugim razlozima kako ne bi izgubio sav navodni iznos dobiti. Kada je iznio sumnju o prevari, navodni zaposlenik je s njim prekinuo komunikaciju, a 29-godišnjak je slučaj prijavio policiji.

LAŽNA SAVJETNICA ZA ULAGANJA

U drugom je slučaju 31-godišnjakinja prijavila kako je, putem popularne aplikacije za mlade, stupila u kontakt sa ženskom osobom koja se predstavila kao savjetnik za ulaganja i s kojom je komunicirala na engleskom jeziku.

Nakon što je uplatila prvu uplatu, na njenom računu se lažno prikazala dobit od 15 tisuća dolara. Kada je novac htjela podići rečeno joj je

da mora platiti 15%, a nakon te uplate uslijedile su uplate za porez, carinu i slično. Oštećena je ukupno uplatila 5.200 eura, a kada je shvatila da neće dobiti ni uloženi novac, niti novac od navodne zarade, slučaj je prijavila policiji.

UPOZORENJE POLICIJE

Zbog navedenog je policija uputila upozorenje. „Ovakva vrsta prevara je posljednjih godina sve učestalija stoga građane želimo još jednom savjetovati kako se zaštiti u slučajevima kada žele trgovati kriptovalutama. Kod ovakvih ponuda važno je, prije bilo kakvih ulaganja, provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području Republike Hrvatske i dobro se posavjetovati sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada. Kod prijevare oko ulaganja u kriptovalute počinitelji najčešće žrtve kontaktiraju telefonski s pozivnih brojeva +44 (pozivni brojevi iz Velike Britanije), a zatim ih upute na lažne internet stranice za ulaganje.

U prvom je slučaju prijevaru prijavio 29-godišnjak koji je u svojoj prijavi naveo da je kliknuo na poveznicu koja ga je odvela na stranicu koja se promovirala kao tvrtka za ulaganje u kriptovalute i brzu zaradu

Osim lažnih stranica, koje zaista djeluju legitimno, od osoba se u prvom koraku traži instaliranje aplikacije koje omogućuju kontrolu nad vašim računalom, a potom, ako je riječ o prijevari, nakon instaliranja raznih lažnih platformi koje prikazuju lažno stanje o ostvarenoj zaradi, potencijalne žrtve potiče se na daljnja ulaganja, čime se žrtve dovodi do sve većih iznosa za koji će na kraju biti prevareni. Stranica za ulaganje ima puno i stalno se gase i nastaju nove. Najbolje je prije bilo kakvih ulaganja malo se raspitati, odnosno istraživati. Stranice koje služe za lažno ulaganje će najčešće već u samoj internetskoj tražilici ponuditi objave u kojima ljudi putem komentara iznose svoja negativna iskustva i te stranice prijavljuju kao prevarantske. Tijekom komunikacije potrebno je svakako izbjeći dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporka aplikacija internetskog bankarstva, kao i druge podatke vezane za autorizaciju bankovnih transakcija. Ova vrsta kaznenih djela se evidentira pod čl.

271 KZ-a RH, Računalna prijevara i iz dosadašnjeg iskustva možemo reći da je u pravilu riječ o počiniteljima koji djeluju kao dobro organizirana grupa, koja čak i u trenutcima kada oštećena osoba shvati da je prevarena, istoj nudi priliku za povrat novca, odnosno javlja se druga grupa koja nudi usluge povrata izgubljenog novca te se od oštećene osobe traže nove uplate kako bi se dio novca vratio, što rezultira samo većim iznosom za koji će osoba biti prevarena. Ako ne uspiju, javljaju se iz „ureda za porez“ te inzistiraju na daljnjim uplatama uz obrazloženje kako će nakon uplate „poreza“ uslijediti isplata navodno ostvarene dobiti, što se u pravilu nikada ne dogodi, već se opet u slučaju uplate povećava konačni iznos štete. Stoga želimo građanima, koji se odluče na ovu vrstu ulaganja, savjetovati da se prije ulaganja dobro informiraju i zatraže nepristran financijski savjet stručne osobe kao i da budu sumnjičavi kada se u ponudama obećava sigurna investicija i velika dobit, a da se u slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru obrate policiji“, stoji u njihovom upozorenju.

U drugom je slučaju 31-godišnjakinja prijavila kako je, putem popularne aplikacije za mlade, stupila u kontakt sa ženskom osobom koja se predstavila kao savjetnik za ulaganja i s kojom je komunicirala na engleskom jeziku

Ukrajinka kuhinjskim nožem u trbuh ubola Čeha

Osumnjičena je bila pod utjecajem

alkohola

Koordiniranim radom policijskih službenika Službe kriminalističke policije PU dubrovačko-neretvanske i policijskih službenika Policijske postaje Ston dovršeno je kriminalističko istraživanje kojim se 46-godišnja državljanka Ukrajine sumnjiči za kazneno djelo pokušaj ubojstva.

Osumnjičena je u nedjelju, 10. rujna, oko 22 sata, unutar unajmljenog apartmana u mjestu Luka Dubrava na Pelješcu, nakon verbalnog, a potom i fizičkog sukoba, kuhinjskim nožem zadala ubodnu ranu u predjelu trbuha 54-godišnjem državljaninu Češke s kojim je boravila u apartmanu.

Alkotestiranjem je utvrđeno da je osumnjičena bila pod utjecajem alkohola od 0,13 g/kg.

Ozlijeđeni muškarac je prevezen u dubrovačku bolnicu gdje je zadržan na liječenju, a osumnjičena 46-godišnjakinja je uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u priopćenju policije.

Osumnjičena je u nedjelju, 10. rujna, oko 22 sata, unutar unajmljenog apartmana u mjestu Luka Dubrava na Pelješcu, nakon verbalnog, a potom i fizičkog sukoba, kuhinjskim nožem zadala ubodnu ranu u predjelu trbuha 54-godišnjem državljaninu Češke s kojim je boravila u apartmanu

PLIVANJE

Vlaha Nenadića

Na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Netanyi, osim Nenadića, nastupio je i plivač Juga

Juraj Barčot. Uz njih, trener kluba i član stožera hrvatske reprezentacije, Frane Ćirak

„Nismo imali predstavnike na Svjetskom juniorskom prvenstvu, ako se vratimo u neku povijest, još od Sanje Jovanović. Tako da je ovaj plasman već veliki uspjeh.“

Tim je riječima trener Frane Ćirak najavio ovo natjecanje, koje se od 4. do 9. rujna održalo u Izraelu. Za hrvatsku reprezentaciju nastupilo je devet natjecatelja, od toga dva plivača Juga – Juraj Barčot (18 godina) i Vlaho Nenadić (17 godina).

TRI FINALA VLAHA NENADIĆA, DVA U ŠTAFETI, A JEDNO U „KRALJEVSKOJ“ DISCIPLINI

Plivač Juga i hrvatski reprezentativac Vlaho Nenadić prvog se dana turnira plasirao u finale štafete 4x100 s hrvatskom muškom reprezentacijom. Uz njega, plivali su Hrvoje Tomić, Antonio Zwicker i Vito Lončarić. Sedmo mjesto u kvalifikacijama i na kraju šesto u finalu, s vremenom 3:20.15. Vlaho je plivao kao druga izmjena. Pobjednici u toj disciplini bili su Amerikanci, koji su isplivali svjetski rekord. Kao četvrta izmjena Nenadić je plivao u štafeti 4x200 slobodno. U toj je disciplini naša muška reprezentacija u kvalifikacijama zauzela šesto mjesto, a u finalu sedmo (7:23.34). I u ovoj je disciplini

slavila američka štafeta. Petak (8. rujna) je bio rezerviran za nastup na stotinu slobodno. Nenadić je u kvalifikacijama bio deveti, čime se plasirao u polufinale. Vrijeme u kvalifikacijama bilo je 50.13, a u polufinalu 49.92. Tim je vremenom izborio finale i postavio novi osobni rekord. U finale je ušao kao šestoplasirani iz polufinala, a završio kao petoplasirani na svijetu. Sto metara isplivao je za 49.50, a uz to ponovno postavio osobni rekord. Kako je to bilo i u prethodna dva Nenadićeva finala, i u ovom su slavili Amerikanci. Točnije, američki plivač Maximus Williamson. „Ovo je samo poticaj za daljnji rad. Htio bih se zahvaliti treneru Frani, što treniramo cijele godine. Na kraju smo uspjeli sve to zaključiti na fenomenalan način i privesti sezonu kraju“, kratko nam je o svom uspjehu prokomentirao Nenadić.

„A što reći, fenomenalan uspjeh, fenomenalno vrijeme. Peti na svijetu u ovoj disciplini, 100 kraul, disciplina koju najviše plivača pliva. Uvijek najzanimljivija i najbrojnija trka na svim natjecanjima. Ovo je najbrže vrijeme ove discipline u Hrvatskoj ikad, koju je postavio jedan sedamnaestogodišnjak. Samo

13 stotinki je falio do juniorskog državnog rekorda

Na svjetskom juniorskom prvenstvu u izraelskoj Netanyi nastupilo je oko 650 plivača iz 94 zemlje svijeta. Za hrvatsku reprezentaciju nastupalo je devet plivača, uz četiri trenera i jednog fizioterapeuta.

Piše Rafael Barkiđija foto PK Jug

Fenomenalan uspjeh

na Svjetskom juniorskom prvenstvu, peti je na svijetu u „kraljevskoj“ disciplini!

Vlaho Nenadić u društvu trenera Frane Ćirka

Hrvatska muška štafeta na 100 i 200 slobodno

(juniori su do 18 godina). Skoro 850 FINA bodova“, kazao je trener Ćirak o uspjehu Vlaha Nenadića. Nenadić je nastupio i na 50 slobodno. Tu nije uspio izboriti finale, ali jest svoj osobni rekord te discipline. Isplivao je za 23.65, čime je zauzeo 26. mjesto.

BARČOT JE NASTUPIO NA 200

I 400 MJEŠOVITO

Juraj Barčot je u disciplini 200 mješovito isplivao kvalifikacije za 2:08.32, čime je zauzeo 29. mjesto

VATERPOLO

od 57 plivača. Duplo dulju disciplinu, 400 mješovito, odradio je za 4:31.41, čime je zauzeo 18. mjesto u konkurenciji 37 plivača.

„Moram i našem Juraju čestitati. On i Vlaho su nerazdvojni kolege iz škole i treninga. Juraj je odlično odradio svoje nastupe i zaslužio pohvale“, Ćirak o nastupu Juraja Barčota.

Barčotu je ovo izlazna godina juniora, dok Nenadić ima još jednu sezonu. I jedan i drugi će, nakon odmora, krenuti u nove izazove i po nove medalje.

Jugaši će i ove sezone igrati u elitnom

razredu europskog vaterpola, kvalifikacije u Gružu odradili su za pet

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja prošlog su vikenda u Gružu ugostili kvalifikacijsku skupinu D LEN Lige prvaka.

Piše Rafael Barkiđija foto Goran Mratinović / DD

U kvalifikacijskoj skupini D su uz Jug Adriatic osiguranje, bili Dinamo Bukurešt, francuski Tourcoing i mađarski OSC Budapest. Tri dana, tri utakmice i tri uvjerljive pobjede momčadi trenera Vjeka Kobešćaka u Gružu. Redom, u petak pobjeda protiv Dinama iz Bukurešta (16:4), u subotu protiv francuskog Tourcoinga (17:8), a u nedjelju protiv OSC-a Budapest (14:10).

Time su Jugaši s maksimalnih devet bodova osvojili kvalifikacijsku skupinu D i izborili plasman u LEN Ligu prvaka.

„Jako smo zadovoljni, i nismo očekivali da ćemo rezultatski ovako lagano ući u Ligu prvaka. Ne mislim da je bila lagana skupina, ali smo odradili posao iznad očekivanja. Velike pohvale momčadi, nismo na okupu bili ni desetak dana prije ovog turnira“, prokomentirao je trener Vjeko Kobešćak nakon plasmana u Ligu prvaka.

„Pribojavali smo se malo ovog turnira jer svakoj novoj momčadi je potrebno neko vrijeme za uigravanje. Pogotovo nama ove sezone, s nekoliko novih igrača. Ali smo izgledali dobro i već se vide neke konture igre za novu sezonu“, istaknuo je Maro Joković.

Jugaši će u igrati u grupi B Lige prvaka, gdje su još aktualni prvak Europe Pro Recco, grčki prvak Olympiacos te gruzijski Dinamo Tbilisi. U prvom susretu gostuju u Pireju kod Olympiacosa (26. rujna), a u drugom kolu u Gružu dočekuju Suknov Pro Recco (7. listopada).

„Grupa je jako teška, možda i najteža ove sezone. Moramo se od početka postaviti i napasti svaku utakmicu. Imamo težak posao, ali probat ćemo učiniti sve da postignemo dobar rezultat“, kazao je Kobešćak o grupi.

„Grupa dosta zanimljiva. Osim Recca, nema izrazitog favorita. Imamo kvalitetu za igrati protiv Olympiacosa. Mislim da će između nas i grčke ekipe biti borba za plasman dalje“, zaključuje Joković.

Jugaši u novoj sezoni brane naslove pobjednika Superkupa i Kupa Hrvatske, ali i pobjednika Regionalne lige. Bit će ovo specifična sezona, koja se u siječnju prekida zbog Europskog prvenstva u Izraelu, a u veljači zbog Svjetskog prvenstva u Katru.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

SPREMAM LI SE NESTAT

Spremam li se nestat u negdje u nešto

Meni možda nije nimalo upitno

Vječnu zagonetku ili ono bitno

Božja volja skriva sustavno i vješto

Mene biti neće ali ono sve što Mogoh i uradih moguće nebitno

To ostaje trajat jasno neupitno

Tu blizu uza nas ponegdje ponešto

Konteso mrsim li ili razpetljavam

Sad je važna samo riječ utjehe mira

Strpljenja dobrote ponekog obzira

Što na zaslon stavljam to Ti tek ostavljam

Listak nezamjetan u rijéčī prašumi

Osluhni kadikad u lahoru šumi

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Ili su čeljad ili su ljudi.

Malo tko je čovjek!

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na pok. Nedjeljka Gustina, 40 € prilaže obitelj Pera Mojaša;

Umjesto cvijeća u spomen na gospara Marka Majčicu, oca naše prijateljice Vesne, 50 € prilažu Anđelka , Ivana Radmila i Tanja;

Umjesto vijenca i u spomen na Albina Zorana Šaut, 60 € daruje brat Feliks Šaut; Mila Lončarić pomoć u radu 130 €; Zlatko kovač donacija 10 €;

Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €; Magdalena Aerlić donacija 200 €;

VALAMAR RIVIERA DD donacija 200 €.

CARITAS

60 eura - DONACIJA u spomen na pokojnu Sonju Đilović, stanari zgrade Od škara 6.

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U spomen na dragu gospođu Sonju Đilović,umjesto vijenca prilažu 60 eura,Ana Mage i Patricia Mage Vidak

MASLINA

- Susjedi i prijateljice, u spomen na pok. Tereziju Bodor, umjesto vijenca prilažu 100,00 EUR;

- Toni, umjesto vijenca svom nonu Tinku prilaže 70,00 EUR;

- Obitelj Vlaha i Pave Maslać, u spomen na pok. Stijepa Čulića, umjesto vijenca prilaže 40,00 EUR.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Škrabo Kate udruzi donira 100.00 eura

AUTO / MOTO

Prodajem Seat Cordoba siva iz 2003.g., prvi vlasnik, reg.do 04/24., prešla 71393 km, u odličnom stanju. Cijena 3000 EUR.

Kontakt: 0993510479

Prodajem VW T3 kombi ‘90 godište i barku Elanova pasara 4,95 dužina. Kontakt 098 9595 949

Prodajem Piaggio Liberty 125 cc abs,Nov. Zvati na tel +385994132160.

iznajmljivanje

Iznajmljujem od 01.10. na dulje vrijeme dvosobni stan u Gružu stalno zaposlenim samcima, obvezno nepušačima. Tel. 099 50 44 672.

Iznajmljujem studio apartman s taracom u Gružu za jednu osobu. Mogućnost korištenja vrta. Kontakti: 020/ 418 927 i 095/818 28 46

PLOVILA

Prodaje se barka, Kvarnerplastika, 4 i po’ metra, motor Honda, 6 konjskih snaga, potpuno opremljena, povoljno. Mob: 095/8483565

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dije-

lu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/3375466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, osam ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Kontakt: 095 7363 089

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK 62 Mali oglasi

U dubokoj boli javljamo tužnu vijest rodbini, prijateljima i znancima, da je dana 10. 09. 2023. godine u 85. godini života preminuo naš dragi

Mali oglasi

MARIJO MARUŠIĆ

Po njegovoj želji ispraćaj dragog pokojnika bio je u krugu najbliže obitelji dana 12.09. na groblju Danče. Molimo da budemo pošteđeni posjeta žalovanja. Mir vječni daruj mu Gospodine, počivao u miru Božjem

Za njim tuguju

Obitelj i prijatelji

9824

076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900

€ - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji ima-

mo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000

€ - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

PRODAJA RAZNO

Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno

Kontakt: 099 851 4586

USLUGE RAZNO

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , košnja trave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanj-

skih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA”GRUŽ “

od 11.09. do 17.09.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 18.09. do 24.09.

preminuli

MATO ČUPIĆ (1942)

HARIS FOČAK (1974)

MARINA MARELIĆ (1957)

NEĐELJKO GUSTIN (1943)

LUKO MUSLADIN (1937)

STIJEPO ČIKATO (1949)

NIKO BRAILO (1952)

CMILJA MIŠKOVIĆ (1941)

DANICA LJUBAN PEROVIĆ (1938)

MARIJA NOVAK (1937)

MARIN GRBIĆ (1946)

ANTE MERDŽAN (1943)

DRAGO VUKOREP (1946)

MARIJO MARUŠIĆ (1939)

BAJRA AVDIĆ (1939)

MILOSLAVKA – MILE LONAC (1940)

NEDJELJKA MARTIĆ (1948)

ZAGORKA UCOVIĆ (1928)

MARIJA BONIĆ (1940)

Povlačio se konop, plivalo za pršut, a onda je zapjevao Hari Rončević

Manifestacija Noć Rijeke dubrovačke po prvi put je održana prošlog petka na Tenturiji u Komolcu, uz bogat program. Poslijepodne je započeo dječji festival, potom su uslijedile tradicionalne igre koje su se od davnina igrale na Tenturiji, a središnji događaj je bio koncert Harija Rončevića.

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

petak, 8. rujna 2023. Dubrovački dnevniK