Dubrovački dnevnik broj 158

‘Nema meni do grada, vratit ću se!’ stranica 18

U iščekivanju obnove, turisti oduševljeni parkom Gradac

stranica 4

Od sada ‘Kroniku povijesnih stranputica’ čitajte u Dubrovačkom dnevniku!

stranica 23

“ROMANZA” Kruzer koji nas je posjećivao svaku sedmicu i deboto postao dubrovački zaštitni znak stranica 26

MARIO KLEČAK JE NAŠ NOVI KOLUMNIST

NA MORU JE HRPA NEISKUSNIH SKIPERA:

Uvodnik

SLUČAJ VILLA ELITA

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić / PIXSELL

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

+385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Ministarstvo dalo zadnju riječ: Nema više postavljanja ograda na pomorskom dobru!

Ogradu koju je postavio za sada nepoznati krivac, prepilao je Igor Legaz. Državne institucije dale su jasnu poruku, a građani i vlast ovaj su put na istoj ‘valnoj duljini’

Od novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama puno se očekivalo. Da on nije i neće riješiti sve probleme na obali tako glatko, pokazao je i recentni dubrovački slučaj. Nakon što je na dijelu pomorskog dobra 7. kolovoza osvanula ograda koja je priječila prolaz građanima do kupališta ispod Ville Elite, od nadležnih je danima izostala konkretna reakcija. Slučaj je kulminirao kada je Igor Legaz, po tko zna koji put, u ruke uzeo pilu, ovaj put jedina razlika je bila što je riječ o električnoj. Točno 52 sekunde trebale su mu da prepila ogradu koja je dijelila građane i puteljak uknjižen u zemljišnim knjigama kao pomorsko dobro, u srpnju ove godine.

Ipak, i država je sada, putem nadležnog ministarstva dala zadnju riječ i

zaključila: Nema postavljanja ograda na pomorskom dobru!

Niti deset dana nakon što je zavaren komad ograde na već staru, postojeću ogradu, krivac nije poznat. Iako je javnost pozivala ‘institucije’ da poduzmu nešto konkretno, procedure nerijetko oduzimaju vremena za koje građani jednostavno nemaju strpljenja.

Naime, Lučka kapetanija obavlja nadzor, utvrđuje bespravnost radnje, pa nakon toga traži krivca kako bi mu naložila uklanjanje ograde, iznimno ako ne mogu naći krivca izdaju rješenje tijelu koje upravlja pomorskim dobrom, dakle Županiji dubrovačko-neretvanskoj. Sve to traje, jer djelatnici Kapetanije ogradu ne mogu ukloniti, na njima je tek da izdaju rješenje kojim se isto nalaže.

Piše Petra Srebrović foto: igor Legaz

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u odgovoru na upit Dubrovačkog dnevnika su potvrdili kako su inspektori izašli na teren i utvrdili kako je željezna ograda postavljena bez pravne osnove. Upravo takav zaključak iznimno je bitan jer pokazuje konačnu poruku Ministarstva: Nema postavljanja ograda ili nekih drugih objakata koji bi spriječavali prolaz pomorskom dobru.

No, kako u vrijeme izvođenja inspekcijskog nadzora na lokaciji nitko nije

zatečen, djelatnici dubrovačke Kapetanije pozvali su investitora u službene prostorije na davanje izjave, sve sa svrhom utvrđivanja okolnosti vezanih uz zatečeno stanje te poduzimanja odgovarajućih zakonskih mjera. Kapetanija zapravo želi utvrditi koja pravna ili fizička osoba je ogradu postavila. Razgovor se tek treba obaviti u narednim danima jer investitor je trenutno odsutan.

Koje su to točno ‘odgovarajuće zakonske mjere’? Riječ je o, kako su pojasni-

li iz Ministarstva, izdavanju rješenja o uklanjanju ograde. Ono pak može izdano biti tek kada se nepobitno utvrdi tko ju je i postavio, a ako se to ne uspije utvrditi, Kapetanija će rješenje izdati tijelu koje upravlja pomorskim dobrom.

Ograde pak više nema, pa nalog o njenom uklanjanju sada i ne bi imao smisla, no to šalje jasnu poruku krivcu, tko god on bio, o mogućem budućem djelovanju - ograda tu ne smije biti. Građani i vlast ovaj su put na istoj ‘valnoj duljini’.

NAJVEĆI GRADSKI PARK

U iščekivanju obnove, turisti oduševljeni parkom Gradac: ‘Šuma je super, zalazak nevjerojatan’

Baš kao i sva ostala mjesta u Gradu, i park Gradac zaslužuje pažnju. Provjerili smo u Gradu Dubrovniku kad će se uložiti u domaćima, ali i turistima, drag park

Park Gradac otvoren je davne 1898. godine, pa nije ni čudo da ga je vrijeme malo nagrizlo. Iako se više puta u posljednjih par godina pričalo o sređivanju najvećeg dubrovačkog parka, to se, zasad, još nije dogodilo, no svakako jest u planu. Na nekim mjestima klupice su oštećene, izlizane, na drugim se vide njihovi ostaci, ali bez mjesta za sjedenje, a postoje i dijelovi parka gdje je prije bilo klupica, a danas ih više nema.

Smeća zapravo i nema previše, većinom je riječ o opušcima, što je zapravo jako dobro jer mjesta za odlaganje nisu baš česta. Neka su i improvizirana, pa smo naiš-

li na kantu za smeće privezanu konopom za drvo. Objašnjenje zašto i nema toliko smeća po parku nametnulo se par koraka dalje. Vrijedni gospar kupio je gambele piva i plastične boce.

Priroda je sama po sebi lijepa, ali isto tako poprilično je vidljivo da joj treba brige i pažnje.

„ŠUMA JE SUPER, A ZALAZAK

NEVJEROJATAN“

No, bez obzira na navedeno, u šetnji parkom uživaju mnogi. Dubrovkinje i Dubrovčani često tu pođu prošetati pse, a neke od njih smo i susreli, međutim, nisu bili

previše raspoloženi za razgovor. Poznato je i da je Gradac već dugi niz godina navečer mjesto okupljališta mladih, no za vrijeme zalaska sunca ih nije bilo.

No zato smo susreli popriličan broj turista. Neki su bili samo u prolazu, u povratku s kupanja na Dančama, dok su drugi odlučili posjetiti park kao jednu od dubrovačkih atrakcija.

„Iskreno, predivan je. Možda bi mu trebalo malo čišćenja, ali u redu je. Dubrovnik je odličan grad, jako mi se sviđa“, kaže Isabela iz Njemačke koja nije bila raspoložena za fotografiju.

„U parku smo nekih pola sata. Lijep je, pre-

Piše Ivana Smilović foto ivana smilović

Kanta od smeća privezana je konopom

Lijepi pogledi privlače turiste

Dubrovački dnevniK petak, 18. kolovoza 2023.

divan. Možemo vidjeti prekrasna mjesta, šuma je super, a zalazak je nevjerojatan“, impresioniran je mladi Tim iz Latvije kojeg smo zatekli u šetnji s obitelji. Za vrijeme zalaska sve više turista se okupilo na Gradcu, koji je, vrlo vjerojatno, na turističkim stranicama opisan kao savršeno mjesto za gledanje zalaska sunca. A ono po čemu se još proslavio je – Igra prijestolja. Već ptice na grani znaju kako je Dubrovnik u seriji Kraljev Grudobran, a pravi obožavatelji znat će kako je park

Gradac bio lokacija na kojoj se snimala dojmljiva scena takozvanog „Ljubičastog vjenčanja“, gdje su se trebali oženiti Margaery Tyrell i King Joffrey.

Gradac je tad pretvoren u pravo mjesto za festu s elegantnim dekoracijama, a scenu je bolje ne opisivati, za one koji još uvijek nisu pogledali seriju. Svakako, veliki broj turista još uvijek u Grad dolazi zbog Igre prijestolja, tako da se odluče svratiti i do mjesta „ljubičastog vjenčanja“.

PROJEKTOM NIJE PREDVIĐEN UGOSTITELJSKI OBJEKT

Baš kao i sva ostala mjesta u Gradu, i park Gradac zaslužuje pažnju. Provjerili smo u Gradu Dubrovniku kad će se uložiti u domaćima, ali i turistima, drag park.

„Park Gradac, zajedno s parkovima Pile i Platana, kao dio projekta Mreža zelene infrastrukture Grada Dubrovnika, definiran je kao prihvatljiv za financiranje u sklopu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) te se namjerava prijaviti na jedan od poziva za dodjelu bespovratnih sredstava planiranih početkom 2024. godine“, objašnjavaju iz Grada Dubrovnika.

Ono što je posebno brinulo građane pri spominjanju uređenja Gradca u prethodnim godinama je mogućnost smještanja ugostiteljskog objekta.

No iz Grada objašnjavaju kako je za park Gradac pripremljena sva projektna dokumentacija, odnosno izrađeni su glavni i izvedbeni projekt s troškovnikom radova. Projektnom dokumentacijom u parku nije predviđen ugostiteljski objekt.

„Predmet ovog projekta je arhitektonsko-krajobrazno uređenje parka Gradac, s ciljem društvene regeneracije potencijala ovog javnog prostora za grad Dubrovnik. Ovo se postiže kroz njegovo preoblikovanje, funkcionalno poboljšanje i sadržajno nadopunjavanje, a s obzirom na povijesno kulturološki značaj parka Gradac, kao i njegove društvene, ambijentalne, krajobrazne i ekološke funkcije“, pišu iz Grada Dubrovnika.

Zadržava se i obnavlja postojeća fontana, uređuje dječje igralište, valoriziraju, revitaliziraju ili zamjenjuju postojeća stabla, obnavlja nisko raslinje, park se dopunjuje hidrantskom mrežom te sustavom navodnjavanja koji se napaja iz podzemnih sprema u koje se skladišti oborinska voda iz slivnih površina, radi se na obnovi kamene plastike, povijesnih ogradnih zidova parka, uređenju sanitarnog čvora s novom javnom česmom, preuređenju postojećeg odmorišta, dva nova vidikovca, opremanju parka novim klupama, zamjenom i dopunjavanjem postojeće rasvjete led rasvjetom.

Zadržavaju se sve, u topografiju terena kompleksno i skladno uklopljene, postojeće staze koje se ovim projektom obnavljaju i funkcionalno unaprjeđuju. Ujedno stvara se višenamjenska formalno oblikovana i infrastrukturno opremljena jav-

na pozornica koja omogućuje intenzivnije korištenje i organizaciju raznovrsnih privremenih manifestacija.

Autori idejnog urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog rješenja PARKA GRADAC

SA ŠIRIM URBANIM KRAJOBRAZNIM POJASOM, koje je prvonagrađeno na javnom natječaju su: Antun Sevšek, Melita Čavlović, Damir Gamulin i Vesna Hrga Martić.

Iz Grada Dubrovnika naglašavaju da Grad veliku pažnju posvećuje zelenim projektima te nastavlja raditi i na novima. Tako je Gradu nedavno odobreno ukupno 552.000 eura bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za realizaciju dva projekta kojim će se na području „Bulevara“ i Gruža posaditi novi drvoredi autohtonih sorti stabala.

A dok sve to dođe na red, park Gradac ipak će još uvijek ostati jedno od omiljenih mjesta okupljanja i opuštanja.

Ostaci nekadašnje klupe

Tim iz Litve je oduševljen parkom

Na moru je gomila neiskusnih

skipera:

Kao i svugdje, i u ovoj profesiji nedostaje kadra, a kada nedostaje kadra pada kvaliteta. Probleme za Dubrovački dnevnik detektira pravi ‘morski vuk’, Toni Franušić

„Krajnje je ozbiljna situacija na moru, imamo puno neiskusnih skipera i netko će jednom nastradati. Puno se godina bavim ovim poslom i svega sam se nagledao, puno puta i intervenirao, nažalost“, upozorava jedan naš sugrađanin na, čini se, alarmantnu situaciju na Jadranu. Kaže, ovo su teme o kojima treba početi ozbiljnije razgovarati.

„Istina je da ima mladih nadobudnih i nevještih skipera, kako naših, tako i stranaca. Ne znaju pravila u pomorskom prometu i misle da su šerifi kad uzmu timun u ruke. Moram samo naglasiti kako smo sretni što se malo havarija po moru događa kad svakodnevno vidimo tko i kako sve vozi plovi-

la“, govori nam jedan vješti skiper, koji je želio ostati anoniman jer kaže ‘mali smo grad i može netko krivo protumačiti’.

„Više reda svakako treba uvesti, dobra je ideja i praktični dio pri testiranju za voditelje brodice, ali i malo više kontrole od strane nadležnih na moru, kapetanije i policije. Ima i jet skija koji prave kazine i ne poštuju pravila. Prvenstveno su to stranci koji uzmu jet ski i foliraju se po Kalamoti ili Šunju ne gledajući kupa li se itko okolo ili ne“, ističe ovaj skiper.

Naime, kandidati koji žele pristupiti ispitu za stjecanje uvjerenja voditelja brodice A i B kategorije

„Sretni smo što se malo havarija po moru događa kad svakodnevno vidimo tko i kako sve vozi plovila“

„Uzmu timun u ruke pa misle da su šerifi, čudo da nemamo više havarija!“

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Toni Franušić, čitatelj

mogu pristupiti ispitu bez prethodno odslušanog tečaja jer isti nije obvezan. Kandidati koji žele pristupiti ispitu za stjecanje uvjerenja voditelja brodice C kategorije moraju prije toga odslušati propisani tečaj, a koji uključuje i praktičnu plovidbu.

VELIKA POTRAŽNJA PA KVALITETA PADA

Kako situacija na moru nije najbolja, i kako nam je more puno nevještih voditelja brodica i skipera, slaže se i Toni Franušić, nekadašnji profesor na Pomorskom fakultetu za predmete jedrenja, mornarskih vještina i tjelesnog, vlasnik firme za nautički turizam Z.M.A.J.-Admiral s kojom već više od 20 godina plovi diljem Mediterana.

„Sve je stvar ponude i potražnje“, detektira odmah na početku vrlo jasno problem Franušić. Kao i svugdje, i u nautičkom turizmu nedostaje kadra, a kada nedostaje kadra, onda se štedi na kvaliteti. Nekada su skiperi mogli biti samo vrsni, oni koji su se dokazali i pokazali kao ‘ljudi od mora’, momci su godinama na brodovima bili mornari, dok im se nakon nebrojeno valova za krmom ne bi dopustilo da preuzmu kormilo. Danas je situacija drugačija, nakon položenog ispita za voditelja brodice B ili C kategorije svi odjednom postaju veliki i važni skiperi, pa i oni koji mora nisu za života vidjeli dalje od kraula do bova.

„Kada smo se mi počeli baviti ovim poslom, a to je bilo negdje iza rata, bilo nas je četiri ili pet u gradu. Iako smo i prije rata jedrili u Orsana, imali smo neke dnevne izlete, eventualno trodnevne najmove, ali nije bilo ovih dužih sedmodnevnih do iza rata. Nakon rata se čarter kao vid turizma tek razvijao. Bili smo educirani, iako se dozvola dobivala kao i danas“, govori Franušić.

NEDOSTAJE PRAKSE

„Problem je što je sve samo teoretski, nitko ne daje praktičnu naobrazbu. Čovjek mora sam učiti, bilo to na svojim ili tuđim greškama. Problem je dakle, danas, u educiranju kadrova van pomorske škole“, ističe.

Obrazovanje vrši Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, odnosno Lučke kapetanije. Nakon položenog ispita za voditelja brodice B kategorije s kojim se dozvoljava upravljanje brodicama i jahtama, često, kaže Franušić, dođu na brod ne znajući osnove.

„Zbog nedostataka skipera dolaze i ljudi iz unutrašnjosti koji uopće ne poznaju more, a kamoli vjetrove i što koji vjetar radi na moru, kakve valove, kako se vozi po šiloku, buri ili bunaci“, apostrofira i do-

Iako je ljudima na jugu ‘more u krvi’, ipak treba imati puno više poštovanja prema Jadranu

Toni Franušić

daje kako ipak treba postojati osnovno predznanje koje bi se onda, kako teorijski, ali još važnije i u praksi, dalje brusilo. Iako se za voditelja brodice kategorije C, dakle ‘pravog’ skipera koji može ploviti i u međunarodnoj plovidbi upravljajući brodicom i jahtom do 30 BT, prođe i nešto praktičnog dijela, to nije puno, znanje se većinom širi teorijski na pomorsko pravo, modernu tehnologiju, elektroniku i slično. No, tržište traži skipere kakvi god oni bili, a tržište je nemilosrdno i svoje potrebe mora ispuniti. Tako je od 1. siječnja do danas, prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik (bez ispostava) izvršeno 127 prvih upisa plovila. U isto vrijeme izdano je ukupno 266 uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice. Od ukupnog broja, novih je, odnosno onih kojima je ovo prvo stjecanje, za kategoriju A 24, za voditelja brodice kategorije B 134, te za C kategoriju osam.

„Da se tim ljudima nešto dogodi na moru i da imaju dva vesla u brodu, oni ne bi znali voziti. Jer ako znaš veslati, onda znaš i kako se ponaša brodica, motor, plovidba. Nitko od njih ne traži da nauče manevrirati brodom, a niti jedan brod se ne ponaša isto“, navodi Franušić i vuče paralelu s vožnjom automobila.

„Cesta je uvijek ista, ona može biti suha, mokra ili zaleđena, a more je uvijek drugačije. Drugačije je vrijeme, vjetrovi, je li šilok, bura, maestro, bunaca... Svi su oni prošli nešto po bunaci pa misle da znaju, a kad se dogodi kakav fortunalić ili jači maestro, ne znaju voziti po valovima ili niz val“, iznosi problem.

‘NIGDJE STRAHA I RESPEKTA KAO NA JADRANU’

Kaže, prejedrio je cijeli Mediteran, ali nigdje se nije ‘nauživao’ straha kao u Jadranu. „Ma koliko god ga

poznaje čovjek i kako koji kanal nosi val, svejedno imam respekta“, ističe svoje poštovanje prema plavetnilu, a to je i odlika ‘stare škole’ pomoraca, kapetana, mornara, skipera, ma svih ljudi od mora. „Osnovna je stvar edukacija ljudi, kriterije treba podići na jedan viši nivo. Sve je dobro dok ide, dok se nekome nešto ne dogodi. Uvijek se ljeti nešto krene kuhati, govoriti, kad je gužva po moru pa se i dogode problemi, ali onda dođe jesen i sve se opet zaboravi. Do iduće sezone“, upozorava Franušić koji i sam drži predavanja za voditelje brodice. Samo on obučio je više od tisuću ljudi kako bi dobili dozvolu.

„Puno im pričam o životnim situacijama na moru, gdje se sidriti i zašto, gdje ploviti i zašto tu, a ne tamo, da imaju u memoriji da im je to netko rekao, objasnio. Pa kad im u životu, na moru zatreba, da znaju što im je raditi“, govori.

SKIPERI SU PRIJE BILI PUNO VJEŠTIJI S GOSTIMA

Franušić danas izbjegava ploviti u ljetnim mjesecima, kako kaže, pred mirovinu je i više ne može podnijeti gužve i nered na moru, zato od 1. srpnja pa do 1. rujna ‘gasi motore’. Jedri zimi, često odrađuje team buildinge velikih tvrtki koje onda organiziraju po četiri broda, povedu i nekog malog koji prezentira vina; posao je to, kaže, u kojem uživa. „Tako je to zapravo funkcioniralo prije. Mi smo bili, i turistički vodiči, i domaćini, i kuhari na brodu, pokazivali smo more i našu zemlju u najboljem mogućem svjetlu i ljudi su se vraćali. A danas, mi ih zovemo ‘taksisti uberovci’, oni vode goste od točke A do točke B, nije ih briga gdje će se okupati, ne znaju objasniti ništa o našem kraju, stonskim zidinama, rodnoj kući Marka Pola, kominati na Lastovu... Nas su svi znali jer smo uživali u tom poslu, sada zbog gužve ne uživam, pa ljeti i ne radim“, iskreno zaključuje naš sugovornik.

„Zbog nedostataka skipera dolaze i ljudi iz unutrašnjosti koji uopće ne poznaju more, a kamoli vjetrove i što koji vjetar radi na moru, kakve valove, kako se vozi po šiloku, buri ili bunaci“

Vješti skiperi tvrde kako bi više trebalo uložiti u praktični dio obuke za voditelje brodice

Društvo Villa Dubrovnik d.d., OIB 66669628743, dana 4.8.2023. objavljuje

Poziv za kupnju rabljenog HOTELSKOG

NAMJEŠTAJA I OPREME

U listopadu 2023. godine Društvo Villa Dubrovnik d.d. kreće u investicijsko održavanje hotela Villa Dubrovnik te objavljuje poziv za kupnju rabljenog cjelokupnog postojećeg hotelskog namještaja i opreme.

Prednost kod podnošenja ponuda imaju kupci koji će biti u mogućnosti kupiti cjelokupni hotelski inventar iopremu što uključuje sobe u kompletu, opremu za SPA , balkonske stolove i stolice, restoranski i kuhinjski inventarkao i ostali sličan inventar.

Zainteresirani kupci mole se za iskaz interesa za kupnju cjelokupnog hotelskog inventara do 18. kolovoza 2023. godine, nakon čega će im biti omogućen uvid u fotodokumentaciju i listu inventara. Javni interes potrebno je iskazati putem elektroničke pošte na mail adrese: ipotkrajcic@villa-dubrovnik.hr; mstrazicic@villa-dubrovnik. hr; mbrkic@villa-dubrovnik.hr

Iskaz interesa treba sadržavati osnovne podatke o kupcu, opis djelatnosti kojom se kupac bavi, te kratak pregled financijskih podataka u posljednje tri godine (prihodi, rashodi, dobit/gubitak, veličina aktive).

Konačne financijske ponude podnose se do 1. rujna 2023. godine. Ponude moraju uključivati naznaku da ponuđeni iznos ne uključuje PDV, koji će dodatno biti iskazan na računu po isporuci.

Društvo će prihvatiti financijski najvišu ponudu, koja je najpovoljnija za društvo. Ponude podnesene nakon pro-

teka roka za podnošenje ponuda, neće se razmatrati. Inventar se otkupljuje po principu viđeno / kupljeno, te se naknadne reklamacije neće uvažavati. Ponude za kupnju inventara prikupljat će se u razdoblju do 1. rujna 2023., te će društvo obavijestiti kupca o prihvaćanju ponude do 8. rujna 2023.

Kupci su dužni osigurati demontažu i transport cjelokupnog kupljenog inventara. Po sklopljenom ugovoru o kupoprodaji kupci su dužni uplatiti kaparu u iznosu 20% prihvaćenog iznosa ponude uvećanom za PDV na transakcijski račun društva broj HR7524020061101003192, a ostatak ponuđene cijene uvećane za PDV najkasnije do 25. rujna 2023.

Preuzimanje i odvoz inventara započet će od 1. listopada 2023. godine, nakon zatvaranja hotela. Period prikupljanja i odvoza kupljenog inventara će biti ograničen do 8. listopada 2023. zbog početka građevinskih radova renovacije hotela. U slučaju kašnjenja sa odvozom društvo će organizirati odvoz inventara sa hotela Villa Dubrovnik o trošku kupca.

Društvo zadržava pravo odustanka od procesa prodaje hotelskog inventara, uz povrat eventualno plaćenog avansa, bez plaćanja ikakvih penala potencijalnim kupcima.

Za više informacija molimo Vas da nas kontaktirate na telefon 091/422-9391 i mail adresu mbrkic@villadubrovnik.hr kako bi Vam poslali link sa slikama inventara i cjelokupne opreme hotela.

Izrađuje se projektna dokumentacija za obnovu Perivoja

Đorđić-Mayneri na Lopudu

Grad Dubrovnik potpisao je sa STUDIO LANDA d.o.o. Ugovor o izradi projektne dokumentacije u svrhu obnove i revitalizacije Perivoja Đorđić-Mayneri na otoku Lopudu.

Projektantske usluge obuhvatit će izradu konzervatorske vrtno-povijesne studije sa jasnim smjernicama zaštite i obnove, u čijem će fokusu biti cjelovito vrednovanje prostora, postavljanje kriterija za zaštitu perivoja na temelju poštivanja kulturnih, povijesnih, simboličkih i tradicijskih vrijednosti koja će poslužiti kao stručna uporišta za buduću revitalizaciju. Posebna pozornost posvetit će se proučavanju arhivske građe, poglavito razvoja perivoja kroz različite društvene i gospodarske prilike, što će pridonijeti temeljitoj razradi i širem obuhvatu ovog krajobraznog projekta.

Sukladno smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela, STUDIO LANDA ima za zadatak analizirati izvorni koncept perivoja, postojeće vegetacijsko stanje odnosno sastav biljnog fonda i prirodnih uvjeta, kako bi se definirale daljnje podloge, postupanja i metodologija obnove parka Đorđić-Mayneri.

Na temelju ovih studija izradit će se projektna dokumentacija obnove Perivoja, koja će se koncipirati po fazama i zonama te će se kreirati cjeline koje se mogu izdvajati i samostalno obnavljati na način da ne remete njegovu cjelovitost. Tako će idejni i glavni projekt, između ostalog, predvidjeti točne grafičke prikaze s podacima za utvrđivanje posebnih uvjeta, krajobrazne elaborate, projekt opreme perivoja, elektroinstalacija i rasvjete, odvodnje i navodnjavanja te u konačnici projekt vizualnog identiteta i signalizacije perivoja na Lopudu.

Sredstva koje će Grad izdvojiti za ovu namjenu i izvršenje svih usluga iznose 31.000,00 eura s PDV-om.

turističke mape s dostupnim objektima i preprekama za osobe u invalidskim kolicima

Nakon što je početkom godine predstavljena Baza geo-lokacija sa 633 točke s informacijama o pristupačnosti i preprekama za osobe u invalidskim kolicima, u suradnji Zajednice tehničke kulture DNŽ i Grada Dubrovnika s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, izrađene su i dostupne i turističke mape na hrvatskom i engleskom jeziku.

Na ovaj način nadograđena je postojeća baza prostornih podataka, web portal kao jedinstveno mjesto za prikaz podataka o dostupnim, teško dostupnim ili nedostupnim lokacijama, s kartom pristupačnosti putem web aplikacije. Karta predstavlja mapirane lokacije grada Dubrovnika u svrhu pružanja informacija o dostupnosti javnih površina za osobe s invaliditetom u kolicima, s označenim preprekama poput rubnjaka, stepenica, nagiba i priloženim fotografijama lokacije. Također, web aplikacija osigurava uvid

u lokacije hotela, gradskih plaža dostupnih za osobe u invalidskim kolicima, ljekarne, lokacije zdravstvenih ustanova za potporu osobama s invaliditetom te moguće prepreke. Za svaku pojedinu lokaciju od interesa ujedno je i dostupno više informacija, između ostalih i o vrsti prilaza, načinu prolaske prepreke, pa i o mogućnostima kretanja, kao i sadržajima.

Proširenjem baze, sada su dostupne i turističke lokacije, a svaki posjetitelj već unaprijed može doći do informacija koje mu mogu koristiti u planiranju posjeta tim lokacijama.

Povezivanjem i umrežavanjem svih ljudskih i materijalnih resursa Grad Dubrovnik kroz brojne mjere i aktivnosti jamči bolju razinu života svim svojim građanima, osobito djeci s poteškoćama razvoju i osobama s invaliditetom. U tu je svrhu iz Proračuna Grada Dubrovnika u prošloj godini izdvojeno više od milijun eura.

petak, 18. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Izrađene

DKOM odbio žalbu Tehnogradnje

kao neosnovanu

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave donijela je rješenje kojim je odbijena žalba Tehnogradnje d.o.o. na Odluku o odabiru u otvorenom postupku javne nabave redovnog održavanja nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina Grada Dubrovnika.

Uređuje se Spomen soba poginulih branitelja u Sponzi

Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak javne nabave za ugradnju opreme i novo uređenje Spomen sobe poginulih dubrovačkih branitelja u palači Sponza, koja će se oblikovati u skladu s projektom autorice Nikoline Jelavić Mitrović.

Novoprojektirani kontemplativni prostor, primjeren žrtvi koju su dali branitelji, bit će podijeljen u tri cjeline. Središnja će prikazivati 195 poginulih dubrovačkih branitelja, čije će fotografije s imenom i ostalim važnim podacima biti aplicirane na podlozi od drva česvine i stakla te izložene na brončanim stjenkama koje će tvoriti novu jezgru unutar prostorije. Svjetiljka koja podsjeća na svjetlost svijeće, projicirat će 195 svjećica koje gore za poginule.

Na uvodnom dijelu bit će informacije o počecima i tijeku Domovinskog rata na dubrovačkom području, u središtu

prostorije nalazit će se podna karta stare jezgre Dubrovnika s označenim agresorskim pogodcima i sjećanje na stradale branitelje, dok će treći dio biti opremljen velikim ekranom s prikazom niza filmova i fotografija ratnih zbivanja i agresorskog razaranja Grada. Interaktivni LED display video zid sadržavat će brojne ilustrativne materijale i informacije o Domovinskom ratu i braniteljima, ali i o obnovi Grada i važnosti mira.

Opremanje i radovi uređenja za realizaciju ovako zamišljenog prostora predmet su natječaja javne nabave, koji će biti otvoren do 12. rujna. Po odabiru izvođača krenut će se u realizaciju projekta kojim će se postojeća Spomen soba preurediti na način da će obuhvatiti cijelu priču ratnog stradanja Grada, s posebnim naglaskom na najveću žrtvu – izgubljene živote onih koji su ga branili.

S obzirom da je Grad kao naručitelj na ispravan način donio Odluku o odabiru, Odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu slobodan je potpisati najprije okvirni sporazum na razdoblje od dvije godine, a onda i ugovore po okvirnom sporazumu s odabranim ponuditeljem ATIS DUBROVNIK d.o.o., koji je dao najpovoljniju ponudu.

Podsjetimo, nezadovoljan dosadašnjom dinamikom i s ciljem ubrzanja izvođenja radova na gradskim prometnicama, Grad Dubrovnik je ove godine prvi put razdvojio javne nabave za redovno i za pojačano održavanje nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina. Dok redovno održavanje obuhvaća dežurstvo, zimsku službu i manje hitne popravke, pojačano održavanje obuhvaća veće radove na prometnicama.

Potpisan ugovor o izvođenju radova na prometnici Okuklje-Prožurska Luka

Planirani

završetak radova na dionici Okuklje-Prožurska Luka je kraj ove godine

U prostorijama Općine Mljet prošlog tjedna je potpisan ugovor o izvođenju radova na prometnici Okuklje-Prožurska luka.

Ugovor su potpisali načelnik Općine Mljet Đivo Market i direktor tvrtke Dubrovnik ceste Roberto Krile, u nazočnosti župana Nikole Dobroslavića i ravnatelja Županijske uprave za ceste Iva Kaštelana.

Ova investicija od velikog je značaja za Mljet, a njena je vrijednost 816 tisuća eura te je sufinancirana sredstvima Općine i Županijske uprave za ceste. Naime, postojeća cesta ima makadamski kolnički zastor te kao takva ne može udovoljiti traženoj razini prometne

usluge. Ovim radovima izvanrednog održavanja ugradit će se novi asfaltni zastor te urediti oborinska odvodnja u širini postojećeg cestovnog zemljišta.

‘Čestitam i Općini Mljet i našem ŽUC-u na ovoj suradnji. Sigurno je riječ o prometnici od velikog značaja za stanovnike ovdje na Mljetu, ali i sve posjetitelje. Vjerujem i da će izvođač radova, tvrtka Dubrovnik ceste uspješno završiti i ovaj projekt’, rekao je, ovom prilikom, župan Nikola Dobroslavić te naglasio važnost ulaganja u infrastrukturu, a posebno na otocima.

Dodajmo i kako je planirani završetak radova na dionici Okuklje-Prožurska Luka kraj ove godine.

Ova investicija od velikog je značaja za Mljet, a njena je vrijednost 816

tisuća eura te je sufinancirana sredstvima Općine i Županijske uprave za ceste

PONEDJELJAK, 21.8.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK, 22.8.

Doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SRIJEDA, 23.8.

Doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselnog vrhnja

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

ČETVRTAK, 24.8.

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

PETAK, 25.8.

Doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke,posluženi uz tartar umak i kriške limuna

SUBOTA, 26.8.

Doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Špageti Bolognese (L, Su, C, G) Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

NEDJELJA, 27.8.

Doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni

Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Neispavani voze od jutra do sutra i siju smrt od Ploča do

Dubrovnika:

Jadranska magistrala u kolovozu postaje tranzitna zona i nosi velike opasnosti. Istražili smo koja su moguća rješenja

Svakog ljeta, posebno u kolovozu, Hrvate na jugu potresu vijesti o prometnim nesrećama u kojima pogibaju mahom stranci. Takve dvije dogodile su se u proteklih dana na prometnicama naše županije, a u obje nesreće sudjelovali su državljani nama susjednih država.

U BAĆINI POGINUO MLADIĆ OD 28 GODINA

U subotu, 5. kolovoza u ranim jutarnjim satima u mjestu Baćina, na Jadranskoj magistrali smrtno je stradao muškarac (28), državljanin Bosne i Hercegovine. Do nesreće je došlo kada je državljanin Kosova (59) izgubio nadzor nad automobilom zbog prebrze vožnje i udario u državljanina BIH koji je stajao pored automobila na makadamskom proširenju. Od posljednica udara, nesretni 28-godišnjak je stradao na mjestu tragedije. U automobilu poginuloga nalazili su se žena i dijete, no oni su, srećom, prošli bez težih ozljeda.

Kosovar, koji je vozeći skupocjeni BMW njemačkih registarskih oznaka skrivio nesreću, sletio je u provaliju i zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih je prevezen u splitsku bolnicu.

U ORAŠCU POGINULO DIJETE

Teška nesreća dogodila se i 13. kolovoza na Jadranskoj magistrali u blizini Orašca. Smrtno je stradalo maloljetno dijete, a šest osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede.

Nesreća se dogodila nešto prije 3:00 sata u noći kada je Albanac (33) koji je vozio automobil talijanske registracije prešao u suprotnu traku i tako izazvao lančani sudar. Udario je u automobil Nijemca, pa je dalje u nekontroliranom kretanju udario u osobno vozilo slovenskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao državljanin Kosova. Nakon sudara, vozilo njemačkih nacionalnih oznaka udarilo je u drugo vozilo, također njemačkih nacionalnih oznaka, koje se kretalo suprotnim kolničkim trakom u pravcu Dubrovnika, a kojim je upravljao državljanin Kosova u dobi od 29 godina.

Na mjestu događaja je smrtno stradalo maloljetno dijete, putnik osobnog vozila koje je skrivilo prometnu nesreću, a još šest osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede. Kako su izvijestili iz policije, vozači sva četiri automobila su alkotestirani i svi su testovi bili negativni.

OPASNA PRAKSA VOŽNJE OD JUTRA

DO SUTRA

Ceste u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tijekom kolovoza postaju svojevrsna tranzitna zona, nastaju ogromne gužve zbog velikog broja Albanaca i Kosovara koji se u tom razdoblju iz europskih zemalja gdje žive i rade, vraćaju u svoje rodne krajeve na godišnji odmor. Nerijetko voze skupocjene auto -

Ceste u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tijekom

kolovoza postaju svojevrsna tranzitna zona, nastaju ogromne gužve zbog velikog broja

Albanaca i Kosovara koji se u tom

razdoblju iz europskih zemalja gdje žive i rade, vraćaju u svoje rodne krajeve na godišnji odmor.

petak, 18. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

„Postavite na cestu vibrirajuće trake !“

Piše Petra Srebrović foto Grgur Zucko/PIXSELL, Sasa Miljevic/PIXSELL, klik.ploče

mobile, njihove tablice su europske, a kreću se zabrinjavajućim brzinama jer – umorni su i žure doma.

Oni nerijetko prelaze tisuće kilometara duga putovanja ‘u jednom mahu’, zaustavljaju se rijetko i tek za osnovne potrebe poput odlaska na toalet. Upravo zbog blizine doma i već velikog umora, na području hrvatskog juga jače stišću papučicu gasa ili ih pak umor prevlada. Opasna je to praksa koje su sve više postali svjesni Hrvati koji s njima dijele te iste ceste u kolovozu, pa na društvenim mrežama pozivaju da se uvede sustav koji bi ovakve tragedije spriječio. Predlažu vinjete koje bi bile puno skuplje u noćnim satima kako bi odvratile putnike od vožnje noću, a neki idu toliko daleko pa predlažu i uvođenje obveze zaustavljanja i jednog noćenja za sve one koji jug zemlje koriste kao tranzit.

UMOR I POSPANOST = TRAGEDIJA

Jesu li ovakvi prijedlozi realni, ostvarivi i uopće opravdani, kao i vide li razloge za zabrinutost i promjene, preventivno djelovanje kako bi se spriječile ovakve nesreće u budućnosti

i koja su moguća rješenja, pitali smo dubrovačku Udrugu Sigurnost u prometu.

„Umor i pospanost nerijetko dovode do tragedije“, ističu iz Udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik i dodaju kako po pitanju sigurnost ne treba štedjeti, već na kolnike ugrađivati središnju zvučnu vibrirajuću traku, koja bi u slučaju da vozač zaspe i skrene u suprotnu traku bučila i vibrirala.

Osim toga, predlažu da se uz kontrolu isprava, vozače upozorava i po potrebi one umorne isključuje iz prometa na graničnim prijelazima. Navode i kako bi na državnim cestama trebalo povećati vidnost policije kroz selektivni nadzor vozila i vozača.

MODERAN ŽIVOT DONOSI BRZINU, ALI I UMOR

„Sve više ljudi danas sjeda za volan nakon nedovoljnog i nekvalitetnog sna što onda može dovesti do teških prometnih nesreća. Posebno je karakteristična za našu županiju vožnja osoba u tranzitu koja nekada traje i više od 15 sati do odredišta kao što su Albanija ili Kosovo.

Vozači u tranzitu nerijetko voze 15 sati bez stajanja, čak i noću potpuno umorni i neispavani. Opasnosti na cestama postali su sve više svjesni građani juga koji pozivaju da se nešto poduzme.

Taj vozački umor je zapravo mentalni umor, smanjuje se motivacija, pažnja, slabija je kontrola nad vozilom, događaju se varijacije u brzini i krivudanje unutar trake“, navode opasne ‘simptome’ i dodaju kako je zapravo

najopasnije to što vozač često nije svjestan koliko je umoran.

MIKRO-SAN

„Posljedica vozačkog umora je mikro-san. On traje kratko i ta epizoda od tek djelića sekunde pa do trideset sekundi može rezultirati nesrećom. Osim toga, osoba obično i nije svjesna da je zaspala pa pomisli kako su joj na trenutak samo misli odlutale“, upozoravaju.

Navode i kako je jako teško zapravo utvrditi je li umor izazvao prometnu nesreću jer vozači rijetko priznaju krivnju, s druge strane sudar ih razbudi pa više nema tragova pospanosti.

Ipak, postoje određene specifičnosti kod prometnih nesreća koje su prouzrokovane umorom.

„Često su to teže prometne nesreće u kojima se nerijetko dogodi da vozač pogine, često sudjeluje samo jedno vozilo i jedan vozač, često je izlijetanje vozila s ceste, ne postoje nikakvi tragovi kočenja ili bilo kakvi drugi tragovi koji bi sugerirali da je vozač pokušao izbjeći sudar“, naveli su iz Udruge. Nažalost, nema načina za prevenciju vozačkog umora, osim da se osoba prije puta naspava.

„Vozački umor je najvažnije prepoznati na

Udruga Sigurnost u prometu predlaže postavljanje vibracijskih traka na ceste, pojačane kontrole policijskih službenika, i temeljitije kontrole i detekciju umornih vozača na granicama.

petak, 18. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Projekt ‘Ako ste umorni zaustavite se’ dio je prevencije vozačkog umora

U teškoj nesreći u Baćini poginuo je mladić od 28 godina

vrijeme pa napraviti pauzu, može se prošetati, popiti kavu, popričati s nekim, pojačati radio... Svatko treba pronaći svoj način za razbuditi se“, napominju i daju rješenje koje bi moglo spriječiti ovakve tragedije.

VIBRACIJSKE TRAKE I BOLJA KONTROLA

„Države mogu informirati vozače o opasnostima vozačkog umora i postaviti vibracijske trake na rubove i sredinu ceste. Takozvane ‘rumble strips’, odnosno zvučne ili vibracijske trake se rade hrapavljenjem dijela ceste, glodanjem ili nanošenjem tankih reljefnih slojeva“, objašnjavaju i napominju kako je to jednostavan i jeftin način upozoravanja vozača, pa čak i buđenja u trenutku mikro-sna. One proizvode glasnu buku i podrhtavanje vozila što onda upozorava vozača da je skrenuo s ceste.

Ono što je također bitno s obzirom na to da se nalazimo u tranzitnom području je to da se na graničnim prijelazima, osim granične kontrole, od strane policijskih službenika iste prepozna kao umorne i pospane vozače, te ih se uputi na najbliže odmaralište,

ali i da ih se isključi iz prometa po potrebi s obzirom na to da je vožnja kao takva i kažnjiva po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama“, predlažu.

„S napretkom tehnologije pojavljuju se i razni uređaji koji alarmiraju vozača kada dođe do promjene u vožnji. Jedan od načina prevencije je i projekt udruge Sigurnost u prometu ‘Ako si umoran, zaustavi se’, koji je implementiran 2016. godine, a pokazao je izvrsne rezultate“, zaključili su u odgovoru iz Udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik.

BEZ ODGOVORA

Sve ovo prenijeli smo Hrvatskim cestama koje upravljaju Jadranskom magistralom, pa tako i spornom dionicom D8 od Ploča do Dubrovnika.

Pitali smo ih i hoće li uopće razmotriti prijedlog Udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik o postavljanju vibrirajućih traka. One u Hrvatskoj sigurno nisu novost, autoceste i brze ceste su ih pune, pa ni postavljanje jedne takve duž južne dionice Jadranske magistrale ne bi trebao biti veliki pothvat.

Hrvatske ceste smo pitali hoće li razmisliti o postavljanju vibrirajućih traka. Nisu nam odgovorili.

U teškoj prometnoj nesreći kod Orašca poginulo je dijete

Lucija Janjalija, specijalizantica pedijatrije i liječnica u Ambulanti za turiste

‘’NEMA MENI DO GRADA,VRATIT

U Dubrovniku nedostaje liječnika, posebno pedijatara, a ova se mlada Dubrovkinja, nakon specijalizacije, namjerava vratiti doma. Kako kaže, nada se da će potaknuti trend povratka i drugih liječnika. Do tada, u Dubrovniku su je imali prilike upoznati brojni turisti, ali i građani, koji dolaze svakodnevno u Turističku ambulantu u Gradu

Piše Ivana Smilović foto ivana smilović

Ni jedan dan nije prošao bez bar jednog ježa! To nije to bez te intervencije. Ježevi i većinom respiratorne i urinarne infekcije, tri su osnovne stvari koje se svugdje potežu.

U Androićevoj ulici, odmah kraj skalina od Jezuita, skrila se jedna mala ambulanta, i to turistička. U njoj radi mlada doktorica Lucija Janjalija, koja je inače na drugoj godini specijalizacije na pedijatriji, koju odrađuje na zagrebačkom Rebru. Što je najljepše – nakon završene specijalizacije, sigurno se vraća u Dubrovnik.

Kad ste počeli raditi u turističkoj ambulanti?

Ovo mi je druga sezona. I ove godine, kao i lani, izmijenila sam se s doktorom Perišom Sekondom. On je bio u srpnju, ja u kolovozu i rujnu, ali i pola listopada, dok nisam pošla na Rebro. Ove godine radit ću sigurno cijeli kolovoz, vjerojatno i pola rujna. U Rebru bi željeli da se vratim ranije, a Dom zdravlja Dubrovnik da ovdje ostanem dulje, pa to treba uskladiti.

Ime samo po sebi govori, ali čemu ova ambulanta služi i koliko ljudi uopće zna za nju?

Zapravo, dosta ljudi za nju zna. Proširilo se po Gradu. Prije je to bilo isključivo putem turističkih djelatnika, vodiča i slično. Sada se već dobro zna. Bio mi je baš tu susjed, rekao je da ga je pitao stranac zna li gdje bi mogao previti nogu. Pa je on ponosno rekao: „Znam, ima turistička ambulanta!“ Zna se i po restoranima.

Dosta nam dolaze tu iz susjedstva zaposlenici restorana, zato što su i oni koji rade stranci. Dođu za razne stvari – padne tlak, naraste tlak, lani smo čak imali i jedan moždani udar radnika, tako da bude svašta.

Kako izgleda jedan dan u turističkoj ambulanti?

Ovisi o tome koje je dan. Ako je subota ili nedjelja, znači nakon petka i subote navečer, onda odmah ujutro krenu nekakva trovanja ili slične stvari. Preko tjedna počnu dolaziti iza devet ura, u otprilike sat i po vremena ih se izreda jako puno, a onda ide malo odmora dok se probude ostali. Oko podne krene navala tih što su spavali dokasno.

Kako je opremljena ambulanta, na što sve možete reagirati?

Imali smo mi lani svašta, čak i jednu malariju… (smijeh) Radimo, zapravo, sve osim nekakvog daljnjeg medicinskog testiranja. Ne možemo testirati krv, ne možemo testirati urin, samo brzi test, trakice na urinarne infekcije, ne možemo snimati rendgen, ali sve iskustveno možemo odraditi. Od šivanja manjih rana do, primjerice, vađenju kostiju ribe iz grla, kao što se to dogodilo lani, i takve stvari. Baš svega bude.

ĆU SE!’’ Mlada dubrovačka doktorica u sezoni liječi turiste, a nakon specijalizacije će i dubrovačku djecu

Koje su najčešće intervencije, pretpostavljam vađenje bodlji ježa? Nije ni jedan dan prošao bez jednog ježa! To nije to bez te intervencije. Ježevi i većinom respiratorne i urinarne infekcije, tri su osnovne stvari koje se svugdje potežu. Sad su u điru i „party brodovi“ s mladim Australcima, njih je baš gomila tamo i ako se jedan razboli – svi se razbole. Onda ih dođe deset s rečenicom „rekli su mi prijatelji da su bili tu“ i to tako ide.

Ima li problema s komunikacijom? Ipak svi turisti ne govore engleski jezik, a tu je i panika kad se nešto dogodi.

Većinom pričaju engleski, a ako ne, onda se s njima sporazumijevam na krnjem njemačkom ili talijanskom ili se poslužim internetom. Dosta ljudi je s engleskog govornog područja, većinom su to Australci ili Novi Zeland, ali kad primjerice dođu Francuzi, oni ništa ne razumiju. Onda se snađemo s Google Translateom.

Dolaze li često turisti jer im je loše zbog vrućine?

Često! Sva sreće pa u Gradu imaju cure i dečki iz Crvenog križa koji to na svoj način trijažiraju. Stvari koje su izvan njihovih sposob -

nosti zbrinjavanja tu doprate, svaka im čast na tome, velika su nam pomoć. U zadnje vrijeme imamo česte sunčanice, pogotovo djece, ali kako sam ja pedijatar, to nam nije nikakav problem. Prije dva dana smo imali dijete koje je na zidinama uhvatilo sunčanicu, što ćeš.

Pretpostavljam da nema nekih pravila što se dobi tiče?

Ne, dolaze svi. Teoretski, mi ovdje ne bi trebali pregledavati djecu ispod deset godina, već ih odmah slati u bolnicu, ali s obzirom da sam ja te struke, onda mi nije nikakav problem.

Je li bilo nekakvih zanimljivih intervencija? Spomenuli ste malariju… Da, može se to nazvati zanimljivim, s time da nam je čovjek došao i rekao da je bio u Africi, točnije u Gani i povraćao je krv. Onda se zabrineš da nije nešto drugo, tipa ebola. Ali, sva sreća, bila je samo malarija, bio je hospitaliziran, ali je sve dobro prošlo. Bilo je baš svega i svačega. Imali smo neki dan neke čudne crijevne infekcije iz egzotičnih zemalja koje donesu sa sobom, takve stvari. Dođu polomljeni s Buže, pa ih zašijem i pošaljem na Hitnu ili ravno tamo. Pa vađenje stranih tijela iz rana, iz grla… Svega!

Za mene je uvijek bilo – sve ću ja to završiti i doći ću doma. Mnogi se bune da u Gradu nema nekih mogućnosti, ali kakvih će biti, ako se nitko ne vraća? Zašto ne bismo mi pokrenuli to?

Lucija Janjalija

Bilo je svakakvih

životno ugrožavajućih stanja, kad se trebalo odmah razmišljati. Tako da nije dosadno. Svega se vidi i super je, meni se sviđa i ništa mi nije problem.

Koliko često morate pacijente proslijediti u bolnicu?

Pa zapravo i nije bilo toliko potrebe. Samo par puta su bile teže ozljede ili baš životno ugrožavajuća stanja kao ubod ose u vrat kod alergičara. Ali imamo jako dobru suradnju s Hitnom, često me znaju zvati ako se nešto dogodilo u blizini, u Gradu, a oni ne mogu stići na vrijeme, onda mi izađemo na intervenciju. Na primjer, lani je bio lom noge na Placi. Mi smo tu dok oni ne dođu, zbrinemo ozljedu, postavimo infuziju ako je potrebno i to je to.

Možemo sad malo više o vama. Zašto ste odabrali medicinu?

Ne bih ništa drugo birala. Od osnovne škole sam htjela upisati medicinu, i to zbog pedijatrije, isključivo zbog toga. Nije da sam doma imala male djece, pa da rečem da me to ponukalo, već me jednostavno to vuklo, oduvijek sam htjela raditi s djecom. Zato sam i odabrala taj fakultet i nikad se nisam poljuljala u tome da će pedijatrija biti moja specijalizacija.

Stigli ste do druge godine specijalizacije, planirate li se vratiti u Dubrovnik po završetku?

Nikad mi nije bilo ni na kraj pameti ostati u Zagrebu. Sve je u redu, Zagreb je super, ipak je metropola, ima jako puno mogućnosti, i za život, i samo usavršavanje i sve to skupa. Na Rebru mi je isto super, radim znanstvene radove i sudjelujem u puno toga, ali opet ne znam… To jednostavno nikad nije bilo za mene. Za mene je uvijek bilo – sve ću ja to završiti i doći ću

doma. Mnogi se bune da u Gradu nema nekih mogućnosti, ali kakvih će biti, ako se nitko ne vraća? Zašto ne bismo mi pokrenuli to? Na Rebru bi htjeli da ja ostanem tamo i stvarno mi je super, kolege su mi izvrsne i svašta se radi što čovjek može zamisliti, najviše me zanima neuropedijatrija i baš se time gore bavim intenzivno. Rekli su mi: „S kime ćeš ti dolje raditi ako se vratiš?“ Pa evo, ja ću pokrenuti da se ovdje nešto radi. Zašto se ne bi naša djeca mogla ovdje pregledati od početka do kraja? Zašto na svaku epilepsiju ili nešto slično moraju ići u drugi grad?

Pedijatrija je, nekako, uz obiteljsku medicinu, jedna od najmanje biranih zanimanja, zašto je to tako?

Zato što nama nije pacijent samo dijete, nije samo jedna osoba. Nego i roditelji, cijela obitelj, moramo imati razumijevanja da svaki roditelj svom djetetu želi najbolje. A sad, dijete ti nekad ne može ni reći što mu je, a još i ako se prepadne, normalno, svi se prepadnu, mora biti drugačiji pristup nego odrasloj osobi. Opet moraš imati pristup i prema roditelju, da bi on imao povjerenja u tebe i da ne bi dijete primijetilo da su sumnjičavi. Dakle, mora se razviti odnos s praktički dvije osobe. Ali ako si ti prema njima otvoren, ako im sve kažeš – što radiš, zašto i kako, meni se čini da to ljudi cijene.

Skupili ste sad već godina iskustva, vjerujem da ste mnogo toga prošli, zašto vam je najzanimljivija neuropedijatrija?

To je nešto čime bih se ja voljela baviti kasnije kao eventualnom subspecijalizacijom i baš mislim da u nas u Gradu toga manjka. Općenito, što se tiče pedijatrije, nažalost, manjka dosta toga. Ali što se tiče neuropedijatrije, čini mi se da zbog toga baš ljudi idu svuda. U Zagreb mi ih dolazi baš dosta iz Grada i onda sam razmišljala – ajmo napraviti nešto da ne moraju.

Općenito što se tiče pedijatrije nismo pretjerano opremljeni, primjerice s inkubatorima za jako male bebe?

Treba nekako krenuti. Uvijek to govorim. Mnogi moji kolege iz Grada koji su pošli studirati u Zagreb su ili ostali gore ili pošli vanka. Meni to nikada nije bilo na pameti. Rekli bi mi: „Što ćemo dolje raditi?“. Pa dođi, napravi nešto, pokreni nešto! Kako su sad na kardiologiji napravili stvari koje su izvrsne? Zato što su mladi ljudi koji to žele. Zašto ne bismo tako i na pedijatriji napravili?

Turistička ambulanta krije se u Androvićevoj ulici

Nikad nećemo nikoga odbiti za bilo što, ne samo zato što nam je to struka, nego zato što smo u ovoj zajednici, i za turiste, i za naše ljude.

Baš nikad niste razmišljali da odete raditi negdje preko granice?

Ne, ne, ne… Edukacije – super. Baš kako se kaže: „Svuda pođi, a doma dođi“. Nikad nisam htjela ostati nigdje. Nema meni do Grada, nisam ja za život daleko od njega.

Kad biste se trebali vratiti u Dubrovnik?

Specijalizacija traje pet godina, sad sam na drugoj. Računam još tri godine odraditi specijalizaciju na Rebru, cijelu ću specijalizaciju provesti tamo. I onda, ako Bog da, mirno nastaviti tu.

Je li vas strah, s obzirom na zanimanje za neuropedijatriju, da će vas staviti u neku ambulantu i to je to?

Nije. Mislim da će imati razumijevanja, pogotovo ako se netko želi izgrađivati. Ali u krajnjem slučaju, gdje god me stavili, to je opet do osobe – mogu bilo gdje raditi ono što trebam. Potrudiš se u bilo kojoj zajednici u kojoj se nalaziš napraviti najbolje.

Koliko vam rad u turističkoj ambulanti pomaže medicinskom iskustvu generalno?

Puno. I na Hitnoj sam radila. Ovdje imam od hitnih slučajeva do onih koje bilo koji liječnik obiteljske medicine rješava svakodnevno. Ali, ovo samo po sebi dosta pomaže u strpljenju, u razvijanju razmišljanja izvan okvira. Kad radiš u ambulanti, znaš točno koje je doba godine, a ovdje ti može doći bilo što. Treba baš razmišljati široko i reagirati u momentu. Bilo je svakakvih životno ugrožavajućih stanja, kad se trebalo odmah razmišljati. Tako da nije dosadno. Svega se vidi i super je, meni se sviđa i ništa mi nije problem.

Nosite li posao doma?

Pa da. Koliko god se treba od toga ograditi, uvijek ostane ono – hm, jesam li ja dala dobar antibiotik? Jesam li ja mogla nešto drugo napraviti što nisam, što sam krivo. Zasad moram reći da mi se nitko nije nezadovoljan vratio, upravo suprotno, došli su ljudi sutradan i zahvalili se. Meni je drago, ljudi su došli na odmor ili ljudi iz Grada dođu, da im nekako pomognemo da prođe to što prije i da imaju samo pozitivna iskustva i mislim da to treba cijelom Gradu, zapravo, da nam se zadovoljni ljudi vraćaju.

Spomenuli ste da dolaze i ljudi iz Grada, koliko je to često?

Jako često! Svaki dan imamo naše uobičajene susjede koji dođu izmjeriti tlak ili čak samo porazgovarati. Naravno, bude i medicinskih intervencija našim sugrađanima, što nije problem i nikad neće biti problem. Uvijek su dobrodošli. Nikad nećemo nikoga odbiti za bilo što, ne samo zato što nam je to struka, nego zato što smo u ovoj zajednici, ne samo za turiste, nego i za naše ljude. Plus, mali je Grad, svi se znamo, kako ne bih pomogla? Drago mi je što ljudima drago da smo tu.

Nadate li se da ćete pokrenuti trend vraćanja doktora u Grad?

Nadam se da će ljudi vidjeti kako to nije teško i kako se može. Pogotovo ljudi iz Grada. Može se, samo se treba krenuti. Mi imamo veliki potencijal, prvo zato što smo tu gdje jesmo i nema nekih velikih centara oko nas, sve se može. Treba se netko odvažiti na to i nadam se da ću uspjeti u tome.

Kronika povijesnih stranputica

Kruha i igara

Kad je preuzeo hrvatsku vladu, naš premijer je obeć’o bivšem zagrebačkom nadbiskupu zabranu rada nedjeljom, što je HDZ sad konačno i ostvario.

Kad je preuzeo pontifikat, papa Frano je zaprijetio svećenicima, da će ih kaznit ako se budu bavili politikom; neka takvi napuste Crkvu, pa neka lijepo osnuju političku stranku, poručio im je. Možda je, a možda nije, politikanstvo one prve dvojice bio razlog, što je Papa maknuo s trona, svoga namjesnika u Zagrebu. Ili uhu ugodnije, on sam je dao ostavku.

Katoličko svećenstvo širom svijeta, izloženo je kritikama javnosti samo zato što im na Bogoslovnom fakultetu nisu objasnili da su većina država svijeta – sekularne. Bar na papiru!

Pobuni turističkih gradova protiv zabrane rada nedjeljom, priključio se i grad Crikvenica. Tamošnjem HDZ-ovom gradonačelniku se ukazala prilika da Veliku Gospu proglasi - sajamskim danom. Pa će radit štandovi, kiosci, i ostala ulična prodaja, sve do ponoći. Trgovci bi svog gradonačelnika najradije proglasili - vidiocem. Lako za trgovce. Nego se njihove blagajnice žale da zapravo nije zabranjen rad, nego prodaja. One u zatvorenoj butizi i dalje slažu police i ispisuju cijene, a u turističkoj zemlji benzinske pumpe prodaju kruh. A kladile bi se da će uskoro kladionice i igračnice uvesti prodaju kruha. Prema onoj, kruha i igara.

Umjesto Dinama i AEK-a, u Ateni su se borili domaći i gostujući navijači. Premoć je bila na strani gostiju. Nakon što je jedan, domaći, životom platio svoju ljubav prema nogometu, tamošnja policija je uhitila sedam Grka i stotinjak Hrvata. Kažu sve B.B.B. humanitarci, koje pamtimo k’o zvijezde spašavanja beba na Rebru iz 2020-te.

Jedni kažu, kriva je grčka policija, jer nisu radili svoj pos’o, a bili su upoznati s dolaskom kažnjeničke bojne Bad Blue Boysa,

a druge zanima k’o financira te huligane i kome oni služe? Ljuti zbog sramote za klub i državu, ovakve udruge navijača zovu luzerima što po fasadama šaraju, kako vole svoje mame, ali ne više od Dinama i Hajduka. Možda i mame njih nisu puno voljele pa su postali to što jesu. Po nekima, ne treba baš pretjerivat; ne idu svi navijači na utakmicu da se mlate. Neki idu i da se deru, jer doma ne smiju. A državni tajnik za sport predlaže molitve Bogu, da se smire tenzije. Njegovoj stranci je molitva pomogla. Da su se bar Grci tome dosjetili.

Udarac na kućnu proizvodnju prirodnog plina građana. Grah ubran ove godine skuplji je od mesa. Cijena ove, nekad težačke namirnice, na pjacama se ovih dana prodavala od 10-12 Eura. Znajući da je koristan nusprodukt od konzumacije graha, ispuštanje plinova, građani se pitaju, bi li vladini stručnjaci, koristeći svoja iskustva mogli otkupit sav ovaj skupi grah, prodat ga narodu jeftino, a za uzvrat opet dobit skupi, ali - domaći plin.

U Hvaru su predstavili učešće Rimac grupe u izgradnji hrvatskog dodatka Europa-parku. Sve na struju, uz hrvatsku arhitekturu! Ukratko, najveća atrakcija bit će moderni ringišpil, na kojemu će se u adaptiranoj cirkuskoj Neveri vozit šest

milijuna Nijemaca godišnje. Što je milijun puta više, nego će njih vozit pravu Neveru. Hrvatski premijer je nazočio i pohvalio ovaj uspjeh našega Mata. Odma je izgmizala bojna jalnih i ljubomornih malih Hrvata. Kažu, znali su oni da će od svega toga bit - cirkus. Uzmi lovu od države za gradnju svemirskog broda, da bi onda složio ringišpil u luna parku. Ne spore oni oko Matove genijalnosti; naš novi Tesla ne stavlja sva jaja u isti košić, nego malo u zgradu u Dubaiju, malo u lunapark, malo u taksi bez šofera, malo u lemljenje baterija. Neko bi poklonjene milijune prokock’o i zapio, ali ne i hrvatski Musk. A ne!

Govore kako je Dom Umirovljenika u Gružu bio gotov još lani, ali će uporabnu dozvolu dobit krajem ove godine. Sve samo zato,što su zaboravili ugradit protupožarne prskalice. A budući bogati korisnici, koji će plaćat više od tisuću Eura mjesečno, moraju bit sigurni da će za te solde imat svaki svoga ‘malog vatrogasca’ na plafonu i živjet u sigurnosti, barem koju godinu duže, nego što bi živjeli u toplini vlastitoga doma. Oni kojima ovaj luksuz bude nedostupan, mogu samo pjevat onu pjesmu Prljavog Kazališta; o Bože čuvaj ti naše golubove i sirotinju, jer bogati se i onako za sebe pobrinu.

Piše Mario Klečak

Premijerna izvedba monodrame Maske Dražena Šivaka oduševila festivalsku publiku

Treća ovoljetna dramska premijera Maske, monodrama Dražena Šivaka izvedena je 12. kolovoza na tvrđavi Bokar, a izvrsna kombinacija predavanja i glume nagrađena je dugotrajnim aplauzom koji je redatelja i izvođača na poklon vraćao čak pet puta.

- Neobično je napokon imati publiku jer ovo je predstava u kojoj komuniciram s njom i jedva sam čekao da dođe. Iako je u prividnom načinu kao predavanje, Maske su ipak dijalog jer moram osjećati pažnju gledatelja i ići s njima. Vrlo sam zadovoljan, predstava se „porodila“ i sad počinje svoj život - kazao je redatelj i izvo-

đač Dražen Šivak netom nakon premijere. Monodrama Maske predstavlja oživljavanje tradicije commedie dell’arte, kazališne forme koja se počela rađati u Italiji tijekom 15. stoljeća, a s kojom i Dubrovnik zahvaljujući Marinu Držiću dijeli tradiciju. U izvedbenoj formi lecture performancea predstava nas vodi kroz simboliku, povijest i vještine koje su usko vezane uz masku kao izvedbeni element. Glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove koji su predstavljeni u tehnici commedie dell’arte kroz formu predavanja, a putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta, gledatelji povezuju arhetipske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele s karakterima naših suvremenika.

Uz Dražena Šivaka, autorski tim čine Patrik Gregurec i Karla Leko koji potpisuju dramaturgiju, kostimografkinja je Petra Pavičić, kreativna suradnica Maja Posavec, oblikovatelj svjetla Bartul Pejković, Željko Vukmirica autor je songa dok je za produkciju od strane Umjetničke organizacije Grupa zadužena Ida Klemenčić.

Bartul Pejković_Maja Posavec_Karla Leko_Dražen Šivak_Patrik Gregurec

Jadranka Sloković i Čedo Prodanović

Bartul Pejković_Maja Posavec_Karla Leko_Dražen Šivak_Patrik Gregurec

Eckart Runge, Martina Filjak i Gordan Tudor priredili koncert za pamćenje

Posebnu glazbenu festivalsku večer priredili su 12. kolovoza violončelist Eckart Runge, pijanistica Martina Filjak i saksofonist Gordan Tudor oduševivši brojnu publiku u atriju Kneževa dvora virtuoznom izvedbom skladbi Ástora Piazzolle, Georgea Gershwina, Nikolaja Kapustina i Gordana Tudora.

Koncert je počeo zajedničkom izvedbom troje izvanrednih glazbenika koji su svojom virtuoznošću i strašću prenijeli čaroliju Zime i Proljeća iz čuvenog ciklusa 4 godišnja doba Buenos Airesa  argentinskog skladatelja Ástora Piazzolle, koju je festivalska publika popratila gromoglasnim aplauzom i ovacijama. Uslijedila su Tri Preludija za saksofon i klavir Georgea Gershwina, koja su iznjedrila

Camerata RCO dolazi u Knežev dvor

široki spektar osjećaja, od raskošnih do nježnih tonova, ispreplićući se u čarobnom plesu između ova dva instrumenta te Elegija i burleska za violončelo i klavir ruskog skladatelja Nikolaja Kapustina koje su istovremeno donijela eleganciju i živahnu burlesku, stvarajući intrigantan kontrast u izražaju. Izvedeno je i djelo Gordana Tudora, saksofonista, ali i skladatelja, Sonata za saksofon i klavir, dok su se za kraj koncerta glazbenici vratili Piazzolli i Grand Tangu za violončelo i klavir te preostalim stavcima iz 4 godišnja doba Buenos Airesa kada su prigodnim zaokretom planiranog rasporeda, zaključili festivalsko glazbeno putovanje nakon Jeseni s Ljetom zasluživši snažan, dugotrajan pljesak.

Camerata RCO, mješoviti gudačko-puhački sastav koji čine članovi slavnog amsterdamskog Kraljevskog Concertgebouw orkestra (RCO), na 74. Dubrovačkim ljetnim igrama nastupit će u petak, 18. kolovoza u atriju Kneževa dvora u 21:30, izvodeći skladbe Nina Rote i Johannesa Brahmsa.

Camerata RCO  poznata je po izvođenju komorne glazbe u različitim postavama, od dua do manjeg komornog orkestra, a osobito njeguju klasični i romantični repertoar za puhačke i gudačke instrumente kao i aktivan odnos sa živućim skladateljima. Hvaljen od strane The New York Timesa za „toplu, blistavu izvedbu“, ansambl uživa izniman ugled u Nizozemskoj i drugdje te u sezoni održi pedesetak koncerata u različitim glazbenim prijestolnicama. Njihova rastuća diskografija, u izdanju kuće Gutman Records, među ostalim sadrži djela Corellija, Mozarta, Mendelssohna, Mahlera, Brucknera i Ravela. Među njihovim zapaženijim nedavnim nastupima izdvajaju se koncerti s Barbarom Hannigan i Matthiasom Goerneom te debi u londonskom Wigmore Hallu.

ELEGANTNA I RASKOŠNA LJEPOTICA

svaku sedmicu i deboto postao dubrovački zaštitni znak

Pripada brodovima koji su svojim brojnim plovidbama prema Dubrovniku u značajnoj mjeri obilježili njegovu bogatu pomorsku povijest

Jedan od brodova na kružnim putovanjima koji su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća obilježili brzi razvoj kruzing turizma u našem gradu je svakako bio i brod ROMANZA. Novogradnja broj 518 je izgrađena 1939. godine kao putničko - teretni brod u brodogradilištu Blohm & Voss Hamburg za brodarsku kompaniju Hamburg America Line (Hapag).

Na porinuću je dobio ime po peruanskoj planini HUASCARAN. Imao je je 6951 bruto tona, bio je dug 149 i širok18,3 metra, a dva osmocilindarska i jedan šestcilindarski MAN dizel- električni motori su mu preko jedne propele davali brzinu od 17 čvorova. U isto vrijeme, na susjednim navozima su građeni legendarni njemački putnički brodovi WILHELM GUSTLOFF i VATERLAND te bojni brod BISMARCK. Međutim odmah nakon promotivne plovidbe do prijateljske Genove i samo jednog komercijalnog putovanja prema zapadnoj obali Južne Amerike rekviriran je za potrebe nje-

mačke ratne mornarice kao brod za prihvat i opskrbu podmornica u okupiranoj Norveškoj za vrijeme Drugog svjetskog rata.

PREVOZIO EMIGRANTE I HUMANITARNU POMOĆ

Nakon završetka rata, HUASCARAN je kao reparacija za u ratu izgubljeni brod BEAVERBRAE dodijeljen vladi Kanade koja ga je 1947. godine prodala brodarskoj kompaniji Canadian Pacific Steamship Co. Preuređen je za smještaj

775 putnika te sada ima 9034 bruto tona i, suprotno pomorskoj tradiciji, dobiva ime već potopljenog broda BEAVERBRAE.

U šest godina i 51 plovidbi preko Atlantika ukupno je prevezao 38 tisuća emigranata iz Bremershavena za St. John, New Brunswick u Kanadi. Povratno je prevozio humanitarnu pomoć ratom opustošenoj Europi. Nakon toga je 1954. godine prodan Cogedar Lineu iz Genove i preuređen u Monfalconeu za smještaj 1120 putnika.

ROMANZA je dvadeset godina redovito na svojim kružnim putovanjima uplovljavala u Dubrovnik i postala gotovo njegovim zaštitnim znakom

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

“ROMANZA” Kruzer koji nas je posjećivao

Dana 4. listopada 1997. u blizini

Limassola zahvatio ga je požar u strojarnici s 482 putnika, uglavnom

Rusa i Britanaca

i 182 člana posade koje je spasio

brod PRINCESA

VICTORIA. Posadu

ROMANTICE su sačinjavali Grci, Filipinci i Egipćani koji su zbog

jezičnih barijera i nemogućnosti međusobnog komuniciranja zbunjeno

stajali i gledali

što se događa na brodu

REDOVITI DUBROVAČKI GOST

Sada s novim imenom AURELIA ima 10000 bruto tona i opet prevozi emigrante, ovaj put talijanske, prvo iz Trsta, a potom iz Genove kroz Suez prema Australiji i Novom Zelandu. U rujnu 1970. godine, kupila ga je grčka kompanija Chandris Line i generalno preuredila 1971. u Pireju pod imenom ROMANZA u brod za kružna putovanja uglavnom po Sredozemlju. Ponovo mijenja tonažu i kapacitet smještaja, pa sada ima 8900 bruto tona i smještaj za 700 putnika u jednom razredu.

ROMANZA je dvadeset godina redovito na svo-

jim kružnim putovanjima uplovljavala u Dubrovnik i postala gotovo njegovim zaštitnim znakom. Godine 1991. prodana je ciparskoj kompaniji New Ambassador Cruises i preimenovana u ROMANTICA za novi program kratkih putovanja iz Limassola prema Izraelu i Egiptu. Kada je 1995. kompanija bankrotirala, brod odlazi na dvogodišnji mrtvi vez u Pirej. Kupuje ga 1997. godine Paradise Cruises s Cipra koja ga pod istim imenom i zajedno s brodom ATALANTE (naš stari znanac) koristi za dvodnevna i petodnevna krstarenja istočnim Sredozemljem.

Elegantna i raskošna ROMANZA je u svim svojim

sezonama kružnih

putovanja Sredozemljem od 1971.

godine redovno tjedno posjećivala

Dubrovnik sve do 21. listopada 1990.

godine kada je posljednji put isplovila iz Gruža

PRESUDIO JOJ VELIKI POŽAR

Dana 4. listopada 1997. u blizini Limassola zahvatio ga je požar u strojarnici s 482 putnika, uglavnom Rusa i Britanaca i 182 člana posade koje je spasio brod PRINCESA VICTORIA. Posadu ROMANTICE su sačinjavali Grci, Filipinci i Egipćani koji su zbog jezičnih barijera i nemogućnosti međusobnog komuniciranja zbunjeno stajali i gledali što se događa na brodu. Bili su od male koristi pa su ih spasili zajedno sa svim putnicima.

Olupina teško oštećenog broda otegljena je 1998. godine u Aleksandriju gdje je nešto ka-

snije i izrezana u staro željezo. Elegantna i raskošna ROMANZA je u svim svojim sezonama kružnih putovanja Sredozemljem od 1971. godine redovno tjedno posjećivala Dubrovnik sve do 21. listopada 1990. godine kada je posljednji put isplovila iz Gruža. Od 1991. godine ne posjećuje Dubrovnik, ne zbog najava skorih ratnih događanja, nego zbog promjene vlasnika i novih mu namijenjenih putovanja. I ROMANZA pripada kruzerima koji su svojim brojnim plovidbama prema Dubrovniku u značajnoj mjeri obilježili njegovu bogatu pomorsku povijest.

Poginulo dijete, šest osoba teško ozlijeđeno, među kojima i maloljetna osoba

Vozač, državljanin Albanije, prešao je u suprotnu kolničku traku

U teškoj prometnoj nesreći koja se u ranim jutarnjim satima, 13. kolovoza, dogodila na državnoj cesti D-8 u blizini mjesta Orašac, smrtno je stradalo maloljetno dijete, a šest je osoba zadobilo teške tjelesne ozljede.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske oglasili su se priopćenjem u kojemu objašnjavaju okolnosti nesreće.

„Prometna nesreća se dogodila nešto prije 3 sata, kada je 33-godišnji državljanin Albanije, upravljajući osobnim vozilom talijanskih nacionalnih oznaka, krećući se u smjeru Dubrovnika, prešao na suprotnu kolničku traku i udario u osobno vozilo njemačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 20-godišnji državljanin Njemačke, te je dalje u nekontroliranom kretanju udario u osobno vozilo slovenskih nacionalnih oznaka koje se kretalo iza vozila njemačkih registarskih oznaka i kojim je upravljao 50-godišnji državljanin Kosova.   Nakon udara, vozilo njemačkih nacionalnih ozna-

ka udara u drugo vozilo, također njemačkih nacionalnih oznaka, koje se kretalo suprotnim kolničkim trakom u pravcu Dubrovnika, a kojim je upravljao državljanin Kosova u dobi od 29 godina. Vozači sva četiri osobna vozila koja su sudjelovala u ovoj prometnoj nesreći su alkotestirani i testovi su negativni.

Na mjestu događaja smrtno je stradalo maloljetno dijete, putnik osobnog vozila koje je skrivilo prometnu nesreću, a troje putnika iz istog vozila zadobilo je teške tjelesne ozljede, svi državljani Albanije. Osim njih, teške tjelesne ozljede zadobio je vozač osobnog vozila slovenskih nacionalnih oznaka i dvoje putnika koji su se nalazili s njim u vozilu, od kojih je jedno maloljetno dijete, svi državljani Kosova. Tijelo preminulog maloljetnog djeteta je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se utvrditi točan uzrok smrti, a ozlijeđeni su prevezeni u dubrovačku bolnicu gdje su zadržani na daljem liječenju“, stoji u njihovom priopćenju.

Na mjestu događaja smrtno je stradalo maloljetno dijete, putnik osobnog vozila koje je skrivilo prometnu nesreću, a troje putnika iz istog vozila zadobilo je teške tjelesne ozljede, svi državljani Albanije. Osim njih, teške tjelesne ozljede zadobio je vozač osobnog vozila slovenskih nacionalnih oznaka i dvoje putnika koji su se nalazili s njim u vozilu, od kojih je jedno maloljetno dijete, svi državljani Kosova.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Objavljen

raspored košarkaške Premijer lige, u Gospino polje nakon deset godina stižu Cibona, Zadar, Split, Šibenka…

Poznat je raspored nove sezone Premijer lige, u kojoj će nakon deset godina, ponovno nastupati Košarkaški klub Dubrovnik. Povratak u elitno društvo momčad trenera Ivana Perinčića otvara domaćim susretom protiv Zaboka

Košarkaška Premijer liga vraća se u Gospino polje. Zadnji vikend u rujnu rezerviran je za goste sa sjevera Hrvatske – KK Zabok, a potom Dubrovčani u drugom kolu putuju na sjever, kod zagrebačkog Bosca. Već u trećem kolu (srijeda, 11. listopada) Dubrovnik dočekuje KK Split, aktualne doprvake Hrvatske. Splitski Žuti su u prošlosezonskom finalu poraženi od Zadra s 3:0 u seriji.

Košarkaši Dubrovnika su u najvećem rangu hrvatske košarke zadnji put nastupali u sezoni 2012./2013. Prošlih sezona nastupali su u Prvoj muškoj ligi, drugom rangu, a u ovoj posljednjoj su dominantno došli do naslova i plasmana u Premijer ligu. U regularnom dijelu i Ligi za prvaka 28 pobjeda od 32 utakmice. Potom uvjerljivih 86:67 i 91:74 u finalnoj seriji protiv Ribole Kaštela.

ZANIMLJIVA KOŠARKAŠKA JESEN

Bit će ovo zanimljiva košarkaška jesen. Dubrovnik nakon susreta sa Splićanima, gostuje kod Cedevite Junior, potom dočekuje Šibenku i Dinamo. Nakon toga gostovanje kod Dubrave,pa onda slijedi okršaj Dubrovnika i Cibone u Gospinom polju (vikend 10.-12. studenog). Kolo nakon Cibone, Dubrovnik gostuje u zadarskoj dvorani Višnjik, kod KK Zadar. Ogled protiv aktualnih prvaka Hrvatske. Prvi dio regularnog dijela dubrovački klub zaključit će domaćom utakmicom protiv sinjskog Alkara te gostovanjem u Škrljevu kod Depolinka. U drugom dijelu raspored je redom kao u prvom. Cibona je domaćin Dubrovniku 31. siječnja 2024., a nakon toga, u viken-

du 2.-4. veljače, u Gospinom polju igrat će Dubrovnik i Zadar. Nakon što se kompletiraju susreti prvog i drugog kruga, ukupno 22 kola, bit će poznat raspored trećeg kruga natjecanja. Nakon toga slijedi doigravanje.

KOLIKO DALEKO MOŽE

DUBROVNIK U NAJVEĆEM

RANGU HRVATSKE KOŠARKE?

Pitanje je to kojim se ovog ljeta itekako bave u dubrovačkom klubu. Stigla su dva nova pojačanja na centarskoj poziciji: Amerikanac Roderick Smith (23 godine, 203 cm) te Tomislav Cvitković (25 godina, 206 cm). Smith je do sada igrao na američkim sveučilištima, dok je Cvitković nosio dres premijerligaša Dinama. Novo ime je i Dragan Džajić – 23-godišnji Splićanin, bek koji je do sada igrao za HKK Zrinjski iz Mostara, ali i osječke Vrijednosnice. Potvrđen je ostanak još jed-

Prvo kolo A1 Hrvatske košarkaške lige (tadašnja Premijer liga) između Dubrovnika i Splita (Gospino polje, 9. listopada 2010.). Za loptu skaču dvije sedmice: Splitov Nikola Vujčić i Dubrovčanin Frano Karač. Split slavio s 91-71.

nog Amerikanca, playmakera Javona Levija, trenera Ivana Perinčića, ali i petorice igrača: kapetan Ivan Vodopija, Petar Dubelj, Filip Vujičić, Jakov Vujičić te Lovre Klarić. Od Dubrovnika su se oprostili Kristijan Šutalo, Arian Kovačević, Vlado Zadro, Vlaho Raguž i Nikola Došen. „Zadovoljan sam ekipom koju smo složili. Čeka nas pravi izazov s puno jačim protivnicima, nego li prošle sezone. Nadam se da će nas naši navijači podržati u što većem broju sljedeće sezone.“ –trener Ivan Perinčić nakon što je poznat raspored Premijer lige za sezonu 23/24. Mnogima igračima dubrovačkog kluba ovo će biti prve natjecateljske utakmice protiv najjačih hrvatskih klubova. „Ići ćemo utakmicu po utakmicu. Najvažniji je cilj zadržati premijerligaški status. Utakmice protiv Cibone, Splita, Zadra i ostalih klubova, samo su nagrada za sjajnu prošlu sezonu.“ – dodaje Perinčić.

Piše Rafael Barkiđija Foto Grgo Jelavić/PIXSELL

KOŠARKA

Europo, stižu prvakinje Hrvatske, ponovno!

Održan je ždrijeb nove sezone ženskog FIBA Eurokupa, drugog po rangu jakosnog natjecanja u Europi. I ove godine na europskoj sceni nastupit će trostruke i aktualne prvakinje Hrvatske, košarkašice Raguse

Dubrovkinje su Eurokup igrale prošle sezone. Ždrijeb ih je tada svrstao u skupinu L, zajedno s dva francuska kluba (Flammes Carolo i Angers) i češkim Brnom. Malo je nedostajalo da Ragusa stigne do prve povijesne pobjede u europskim natjecanjima, i to u dva susreta s Brnom (71:68 u Češkoj i 55:58 u Gospinom polju). Francuske su ekipe jedni od ponajboljih europskih kolektiva u ženskoj košarci, pa su u tim ogledima dubrovačke košarkašice dobile mnogo na iskustvu.

Novi im ždrijeb nije ponudio Francuzice, ali jest talijanski Umana Reyer iz Venecije, klub koji je protekle sezone završio na trećem mjestu regularnog dijela Serie

A, a potom u doigravanju stigao do polufinala. Igrale su Talijanke i finale kupa. U skupini J s Ragusom, tu su još mađarski Universitas Pecs i turska ekipa Bursa Uludag. Pecs je regularni dio mađarskog prvenstva završio na četvrtom mjestu.

Što se tiče kluba nedaleko od Istanbula, Bursa Uludag, one su prvenstvo zaključile na desetom mjestu tablice.

“Zanimljiv ždrijeb, ali također i težak. Reyer i Pecs su dvije vrhunske ekipe, dok o Bursi nešto manje znamo. Svakako, nama je drago što ćemo drugu godinu zaredom biti dio Eurokupa. Potrudit ćemo se ostaviti još bolji dojam, ali i rezultat, nego li prošle godine. Motiva i že-

lje ne manjka” - istaknula je za Dubrovački Dnevnik kapetanica Raguse Carmen Miloglav.

Prvi susret bit će odmah “u vatru”. Gošće su u Veneciji kod Umana Reyer (12. listopada). Sedam dana poslije u Gospinom polju dočekuju Bursu Uludag. I u trećem kolu ponovno su domaćini: stiže Pecs (26. listopada). Uzvratne susrete otvaraju kod kuće protiv Umana Reyer (1. studenog), a zaključuju gostovanjem u Turskoj (23. studenog) i Mađarskoj (29. studenog). Ragusa tako ima tri uzastopne prilike da pred svojim navijačima stigne do prve povijesne pobjede u europskim natjecanjima.

Piše Rafael Barkiđija foto izuzetno.com

VATERPOLO

Jug mora osvojiti kvalifikacijsku grupu ako misli u Ligu prvaka ove sezone, odluka u Gružu u rujnu

Krovna europska organizacija za vodene sportove - LEN, promijenila je pravila i sustav natjecanja vaterpolske Lige prvaka za sezonu 2023./2024. Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja ove sezone

nemaju direktan plasman, već moraju u kvalifikacije

Samo su prvaci zemalja ostvarili direktan plasman u Ligu prvaka za sezonu 2023./2024. Iz Hrvatske je to splitski Jadran, koji je u majstorici prošle sezone svladao Jug i tako prvi put u povijesti postao prvak Hrvatske. Jugaši moraju u kvalifikacije, točnije, osvojiti kvalifikacijsku skupinu D i time osigurati mjesto u grupnoj fazi. U kvalifikacije ide i riječko Primorje EB.

Ždrijebom je Jug svrstan u kvalifikacijsku grupu D, gdje su još mađarski OSC iz Budimpešte, Tourcoing (Francuska) te Dinamo Bukurešt (Rumunjska). Domaćin kvalifikacijskog turnira skupine D bit će Jug (8.-10. rujna).

Samo pobjednik kvalifikacijske skupine ide u glavni turnir Lige prvaka. Ždrijebom je već određeno i u koju će skupinu glavnog turnira ići pobjednik kvalifikacijske skupine D. Pobjednik ide u skupinu C, gdje su već aktualni prvak Europe Pro Recco, grčki Olympiacos te gruzijski Dinamo Tbilisi. Momčadi koje ne izbore Ligu prvaka iz kvalifikacijskih grupa, natjecanje nastavljaju u kvalifikacijama za Eurokup.

Novost je i format natjecanja. Za razliku od lanjske dvije skupine po osam momčadi, ove godine bit će četiri skupine po četiri momčadi u grupnoj fazi Lige prva-

ka. Prve dvije momčadi iz svake skupine natjecanje nastavljaju u četvrtfinalu, dok trećeplasirane i četvrtoplasirane momčadi put nastavljaju u osmini finala Eurokupa. U nadolazećoj će sezoni biti drugačiji i format završnice - final four, umjesto dosadašnjeg final eighta. Sve skupine Lige prvaka 2023./2024: Skupina A: Novi Beograd, Sabadell, Steaua i pobjednik kval. skupine B (Brescia, Radnički, Primorac, Duisburg i Noi-

sy-le-Sec); skupina B: Pro Recco, Olympiacos, Dinamo Tbilisi i pobjednik kval. skupine D (Jug, OSC, Tourcoing i Dinamo Bukurešt); skupina C: Ferencvaros, Jadran Split, Jadran Herceg Novi, pobjednik kval. skupine A (Waspo Hannover, Barcelona, Crvena Zvezda, Honved i Apollon Smyrna); skupina D: Barceloneta, Marseille, Spandau 04, pobjednik kval. skupine C (Vouliagmeni, Ortigia, Oradea, Primorje EB).

petak, 18. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Rafael Barkiđija foto Dusan Milenkovic/ATAImages / Pixsell

18/08

21 30

CAMERATA

N. Rota, J. Brahms

Atrij KneževA dvorA

18, 20, 21/08

21 30

19/08

22 00

Premijera

SJETNE ŽENE RAGUZEJSKE

Autorski projekt Dore Ruždjak Podolski (premijerna izvedba održana 17. kolovoza)

pArK grAdAc

19/08

20 30

FOLKLORNI ANSAMBL LINĐO

Hrvatske narodne pjesme i plesovi tArAcA tvrđAve revelin

21/08 21 30

DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR VALENTIN EGEL dirigent JOSIPA BILIĆ

sopran

(Josipa Bilić, laureatkinja Međunarodnog natjecanja Ferdo Livadić, 2022.)

A. Dvořák, W. A. Mozart, I. Violić ispred KAtedrAle

22–24 /08

21 00

MILJENKO SMOJE: VELO MISTO

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija Marina Pejnović redateljica

tArAcA tvrđAve revelin

23/08

21 30

KAJANA PAČKO

violončelo DANIJEL DETONI

glasovir

D. Detoni, L. van Beethoven, J. Brahms, D. Pejačević

Atrij KneževA dvorA

25/08

22 00

OPERA GALA

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije

Zbor Hrvatske radiotelevizije

Tomislav Fačini dirigent

Darija Auguštan sopran

Franko Klisović kontratenor

Roko Radovan tenor

Leon Košavić bariton

O. Respighi, L. Bernstein, G. Puccini, G. Verdi, P. Mascagni, A. Borodin, I. Kuljerić ispred KAtedrAle

Više na: www.dubrovnik-festival.hr

Ulaznice www.dubrovnik-festival.hr www.ulaznice.hr

Blagajne Festivalska palača Od Sigurate 1 T: +385 (0)20 326 123 sales@dubrovnik-festival.hr

Na lokacijama, 2 sata prije početka izvedbe

petak, 18. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Najka i Mirjana – slobodno se može reći da je i o najukusnijem jelu od pupatora bilo riječi

Ivana, Frano i Marija –sestre i brat se raduju svakom zajedničkom trenutku koji im je dat

Štefi, Maria Elena, Dora i Deša – ugođaj je pravi kad se u Koraćevu 20 godina braka i uspješnog poslovanja Fanny slavi

Marijana, Svemir, Mihael i Tea –nema ni teorije pored igrališta s dječicom proći, a poigrati se ne poći

Srđan, Lenka i Hamo – vrijedi nazdraviti susretu kakav se ne može svakoga dana ponoviti

Nina, Nora i Marina – djevojke su se lijepo uredile kad su na Noć Uvale Lapad hodile

dnevniK petak, 18. kolovoza 2023. Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivan - 60. rođendan je sa svojom Karmen na Tireni proslavio i natpisom na majici rodbine i gostiju iz Zagreba JA SAM HERCEGOVAC, PA KAJ se oduševio

Čak 71. obljetnicu mature proslavili su na svom omiljenom mjestu, u Dubravke na Pilama, maturanti Ekonomskog tehnikuma Dubrovnik iz 1951/52. – Tereza Stojanović, Ana Kamić, Pavica Zrnić, Feliks Šaut, Nevenka Kojić, Seka Radica i Alemka Kuzmanić

Iva, Lucci i Luce – uz prave prijatelje veselije kuca srce

Dušica, Slavica, Nikolina i Goran – dobrom društvu je i maleni okrugli stol sasvim dovoljan

Mare i Adela – kćer je stigla i voljenu majku na osvježenje u Gradsku povela

Zdravko, Katija i Stella Sara – none se jako ponosi što voljena unuka studij medicine završava i za liječnički posao ima ljubavi i dara

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća u znak sjećanja na pok. Mariju Đevoić 40 e prilaže obitelj Mirjane Prkoča;

Umjesto cvijeća za pok. Ivanu kći našeg prijatelja Mata Kunića, 135 € prilažu: Maja, Luce, Lucka, Jake, Silve, Marija i S. Silve;

KONT D.O.O. donacija 200 €; Dragoj Iris umjesto cvijeća, Ivana, Tanja i Ana doniraju 60 €;

U spomen na tetu Iris, mamu naše prijateljice Ines, 150 € doniraju Katija, Rajka, Miranda, Muci i Nataša;

U spomen na nonu Elenu Čengija, majku našeg prijatelja, Maroje i Mirjana Sardelić prilažu 80 €. Počivala u Miru;

ADRIATIC OSIGURANJE D.D. DONACIJA 400 €;

Blažević Snježana i Damir donacija 100 €;

humanitarni prilozi

LOKRUM D.O.O donacija 100 €; Matea Šetka donacija 100 €;

Umjesto vijenca za pok. Ivanu Župan, obitelj Jaka Šabadina prilaže 70 €;

U spomen na pokojnog muža kolegice gđe. Jelić, 84 € prilaže Sabina Dilberović;

U spomen na pok. prijatelja Gordana Špera, 50 € doniraju Teo i Slave Pavlović;

Umjesto cvijeća, uz posljednji pozdrav dragoj tete Donki, 30 € prilaže Danijela; Kravarščan Ivana donacija 100 €; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 20 €.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na:

ZAKAŽITE PREGLED KOD DERMATOLOGA

U POLIKLINICI MARIN MED

dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Susjedi Zlatni potok br.30, umjesto cvijeća za pok. Iris Šimunović prilažu 75,00 €.

Obitelj Čokljat, u spomen na pok. Željka Njirića, umjesto vijenca prilaže 70,00

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Centra Maslina IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

POSVETITE VIŠE PAŽNJE SVOJOJ KOŽI

Koža je vrlo složen i ujedno i naš najveći organ koji pokriva cijelu površinu tijela.

Služi nam kao zaštita od od negativnih utjecaja iz okoline- mehaničkih,kemijskih i bioloških štetnih utjecaja, dehidracije, štetnog sunčevog zračenja i patogenih mikroorganizama, ima aktivnu ulogu u imunološkom sustavu i štiti nas od bolesti... Briga o zdravlju kože stoga je iznimno važna!

Ambulantni tim Poliklinike Marin Med od ovoga kolovoza ojačan je još jednim stručnjakom – dr. Tomislavom Vlahinićem, specijalistom dermatologije i venerologi -

je. Da bi koža bila i ostala zdrava nužna je odgovarajuća briga i preventivni pregledi. Dr. Vlahinić pacijente u Poliklinici Marin Med prima srijedom i četvrtkom, po prethodnoj narudžbi na telefone:

+385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med, dr.Ante

Starčevića 45 Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem motor KTM - Duke

III. Presao 13500 km, kao nov, garaziran. Nove gume i akumulator - bez greske.Potrosnja 3,5 lit.Dodaci stitnici,vilica,drzac mobitela i usb uticnica.Savrsen prigradski motor.Cijena 5100 eura.HR - nije uvoz. Kontakt 0915603810.

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m (2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na tel. 099/205-76 60

Prodajem ljetno / zimsku, novu tendu za Adriatik 700 kao i dosta pribora za banku koje zainteresiranim šaljem slike Vajberom.Cijena za sve skupa po dogovoru. Mob 0913905107

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, 8 ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Cijena 66000 eura, kontakt 095 7363 089

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemlji-

šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes

(smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena pred-

videno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama –270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban

petak, 18. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Kupujem rabljeni montbajk bicikl m 0916143946

Kupujem Bagat šivaći stroj Danica electronic. Mob: 091 921 3188

Prodavam dobro očuvan krevet dimenzija 90x200, sa spremnikom i bočnom zaštitom. Cijena: 100€ M.: 091 255 0010

Prodajem tri nova baluna povoljno. Mob: 099 851 4586

Prodajem dvije godine staru kuhinju, visoki sjaj, soft-c-

losing mehanizam. Cijena po dogovoru. Info broj 098 427 177 od 17-20 sati.

Prodajem tri nova baluna

povoljno. Mob: 099 851 4586

Prodajem kožnu jaknu Harley Davidson, nošenu, očuvanu, XL i kožne gaže, tzv. chaps, L. Povoljno! Mob: 098/1849-730.

USLUGE RAZNO

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža

kamena. mob: 091 7285208. Uređujem dvorišta i vrtove, sadim cvijeće, kosim travu, orezujem živicu. Mob. 0997439019, 0957221346

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , košnja trave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf. na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena bra-

va-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “

od 14.08. do 20.08.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 21.08. do 27.08.

preminuli

LUKA BEĆIR (1932)

MARIJA BOŽOVIĆ (1929)

NIKOLA TOLJA (1938)

DUBRAVKA MILIĆ (1938)

JEROLIMA COCOZZA (1937)

MARIJA MEDIĆ (1934)

NIKO KONSUO (1960)

PERO PUH (1939)

ĐINO MARINOVIĆ (1960)

DINKA KUSIJANOVIĆ (1955)

NIKO GRBIĆ (1931)

DUŠANKA BUVAČ (1953)

MITHAD BAŠIĆ (1954)

DUŠANKA RODIN (1946)

IVO BOTICA (1941)

NIKE ĐIVANOVIĆ (1933)

MILO TIKVICA (1966)

MARTIN KOVAČEVIĆ (1944)

VLADIMIR TURKALJ (1952)

NIVES PAVLOVIĆ (1950)

Katy Perry, Orlando Bloom, Jeff Bezos i Lauren Sanchez prođirali Gradom

Dubrovnik je ove godine, na dan 27. srpnja ostvario dva milijuna noćenja, što je 11 dana ranije u odnosu na prošlu godinu

Osnivač Amazona Jeff Bezos ovog kolovoza luksuznom superjahtom obilazi Mediteran, a jedna od nezaobilaznih destinacija je Hrvatska, pa tako i Dubrovnik.

Nakon Grčke i Italije, superjahta Koru i

pomoćna jahta Abeona snimljene su u Hrvatskoj, usidrene su bile kod Šipana, a onda i pored Lokruma.

Društveno poznatih se s glisera iskrcalo u starom gradskom portu nakon čega

su prođirali Stradunom. Povod okupljanju brojnih slavnih osoba je navnodna proslava zaruka koja je organizirana na superjahti Koru, vrijednoj nevjerojatnih 500 milijuna dolara.

foto Grgo Jelavić / Pixsell