Dubrovački dnevnik br. 157

Dubrovčani predložili projekte koje žele vidjeti u svom susjedstvu stranica 4

Nijedan objekt uz magistralu se nije zatvorio, a sezonu razvaljuju! stranica 8

On je policajac, Francuz i Zagorac, i ovog vas ljeta čuva po gradu stranica 32

Debakl je ipak preteška riječ za plasman Hrvatske stranica 42

LI LOŠ ZRAK?

Žarkovica će se ozeleniti, a gradnje neće biti stranica 12

Posjetili smo Crnu Goru, i u njih su krešile cijene stranica 24

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić / PIXSELL

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi

oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Ojeziku, rode, da ti pojem!

Hvaladragom Bogu na predstavljanju Nacrta zakona o jeziku! Saznali smo kako ipak neće biti osnovana ‘jezična policija’ koja bi kažnjavala sve one neznalice ili ignorante koji upotrebljavaju neprimjerene tuđice u našem lijepom hrvatskom jeziku. Zasad, ako ne dođe do bitnih izmjena ovog prijedloga, možemo biti mirni, posebno u Gradu gdje umjesto standardne hrvatske riječi ručnik, upotrebljavaju ‘tuđice’ i uporno se brišu šugamanima, dok ovi zagrebački ignoranti uporno odlaze u badecimer obučeni u šlafrok. Takvih je primjera bezbroj. Čini se da je Čićova mala ipak našla kompromis s jezičnim nabrijanim čistuncima pa su se i ona i Fuks složili osnovati, a što drugo, nego neku vrstu jezične komisije, umjesto policije. Zvat će se Vijeće za hrvatski jezik i imat će 14 članova i naravno, predsjednika. I naravno – bit će primjereno plaćeni!

Zadatak će im biti kontrolirati valjanu upotrebu jezika u državnim institucijama zapošljavanjem brojnih lektora, dok će posebno paziti na hrvatsku dalekovidnicu i kazališta kako ne bi zastranila s nekom tuđicom, posebno onom s istoka Balkana. Zasad nema prijedloga o obaveznom uvođenju prevođenja bosanskih ili srpskih serija, filmova, kazališnih predstava i sličnih umjetničkih uradaka, ali neke stvari će se rješavati u hodu. Ništa nije rečeno o standardizaciji hrvatskog pravopisa i o problemima s kojima se redovno susreću profesori, jednako kao i maturanti na Državnoj maturi. Jer imamo dva ili tri autora čiji se pravopisi stalno i ponovno tiskaju, u kojima nalazimo različita jezična pravila, što dovodi do problema i među profesorima i učenicima. Je li baš tako komplicirano imati samo jedan pravopis koji se koristi desetljećima? Ovako su jedni pi-

Piše Vjera Šuman foto: Goran Stanzl/PIXSELL

smeni po jednom, a nepismeni po drugom pravopisu. Probleme pak s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ministar Fuks u čijem je to resoru, nije ni spomenuo. Jer zna se kako se tamo uhljebila podobna ekipica čije su kompetencije značajno upitne. Dirljivo je kako sami opisuju svoj rad objašnjavajući kako, nakon što autori ispita državne mature sastave pitanja i završe svoj posao, slijedi metodološka recenzija, lektura i korektura. Ma da!

Onda se među mnogobrojnim greškama u pitanjima pojavi i pitanje o glavnom gradu Turske na koje je točan odgovor Istanbul.

Objasnili su to još je urnebesnije!

Smisao pitanja nije bio o kojem se gradu radi, nego pravilno pisanje glavnog grada. Majstori! Akademski građani koji rade u takvoj instituciji ‘znanja’ nemaju pojma da je glavni grad Turske Ankara. Sve se čini kako su svoj znan-

stveni status postigli slično kao i naš znanstveni docent Banožić. Zašto? Zato što mogu. Sve to istovremeno dok je klinac na maturi pisao tiskanim slovima i pao bez da se itko potrudio pročitati njegov esej. U kojem je, jasno, velika slova pisao velikim tiskanim slovom bez i jedne pogreške! Isti taj klinac je na prijemnom ispitu na Arhitekturi bio četvrti po rezultatu, ali upitan mu je upis na fakultet zbog eseja s tiskanim slovima. Ekipa koja ne zna koji je glavni grad Turske i koješta još, tu je ostala rigidna srušivši mladom čovjeku svijet. Zašto?

Jer mogu, ali i zato što mi to zaslužujemo. Usput , nekoliko izuzetno talentiranih arhitekata koje poznajem pišu tiskanim slovima sa specifičnom kuglicom na slovu i. Bog zna zašto to rade, ali u današnje vrijeme sve je manje onih koji pišu pisanim slovima, dijelom zbog stalnog tipkanja po tastaturama, a dijelom jer to pismo nemaju više priliku sre-

sti u nekoj svakodnevnoj komunikaciji. Osobno imam podosta problema dešifrirati vlastite škrabotine dok ih netko drugi ne može pročitati kao da su šifrirano pismo. Kako stvari stoje, sve probleme s ovim Centrom neće nitko riješiti jer nikog nije ni briga. Ipak, možda zaposle još kojeg lektora ili docenta jezika s Banožićevog Veleučilišta gdje se dokazano obrazuju odlični kadrovi jer im predaje vrsni stručnjak, docent Banožić.

samo pjevušiti Preradovićeve stihove: „O jeziku, rode, da ti pojem, o jeziku milom tvom i mojem...“ Iako i tu treba biti jako, jako oprezan jer jest on hrvatski pjesnik i pisac, ali upitan je njegov panslavizam. Možda bi i po tom pitanju valjalo osnovati neku priručnu komisiju. Do tada, guštajte bez straha na svojim šugamanima i uživajte u moru, a bome i u neponovljivoj Divljoj ligi. Nema takve niđe! Kad, ako ne sad? Eto vas.

Možemo

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE

PARKING, JOŠ PARKINGA, ALI I POKOJE IGRALIŠTE Dubrovčani iznijeli projekte koje žele vidjeti u svom susjedstvu

Više od 200 različitih projektnih prijedloga su iznjedrile radionice participativnog budžetiranja i ‘brainstormanje’ koje se na njima događalo. Izdvojili smo najzanimljivije

„Nitko ne poznaje bolje potrebe svog mjesta i svoje ulice od njegovih građana. Baš zato Grad Dubrovnik im prepušta da sami odrede koji su to prioriteti, a nakon radionica i tehničke provjere prihvatljivosti prijedloga, oni projekti koji dobiju najviše glasova od građana realizirat će se dogodine iz gradskog proračuna“, poručili su iz Grada putem stranice ‘Za bolji grad’ koja služi kao platforma za provođenje opsežnog projekta participativnog budžetiranja.

Kroz protekle tjedne na radionicama u svim gradskim kotarima i mjesnim odborima predano je mnogo projekata s idejama za razvitak gradskih i prigradskih područja.

Kroz protekle tjedne na radionicama u svim gradskim kotarima i mjesnim odborima predano je mnogo projekata s idejama za razvitak gradskih i prigradskih područja. Više od 200 različitih projektnih prijedloga su iznjedrile radionice i ‘brainstormanje’ koje se na njima događalo. Tako je projekt prošao i drugu fazu, odnosno tehničku analizu i ocjenu izvedivosti svega što su građani predložili. Tehnička analiza rezultira listom projektnih prijedloga koji idu u postupak glasovanja, a mi smo izdvojili najzanimljivije ideje građana.

GRADSKI KOTAR GRAD

Unutar Zidina za brojne projekte i ideje postoji ‘kočnica’ ili otegotna okolnost, a to su konzervatori. S obzirom na to da se radi o povijesnoj jezgri grada i dijelu UNESCO popisa svjetske baštine, svi radovi i ideje tre -

baju ispunjavati stroge smjernice, što neosporno vodi do duljih procedura i ponekad beskrajne administracije.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Jedan od projekata koji je predložen i za koji će građani moći glasati jest uređenje parka, zelene površine i prostora za lokalno stanovništvo. Predloženo je i uređenje prostora za društveni život djece.

Građani su predložili i uređenje place na Jezuitima, međutim iz Grada napominju kako su za poljanu Ruđera Boškovića rebalansom proračuna osigurana sredstva za izradu idejnog projekta uređenja, a slijedi postupak javne nabave, ugovaranje i realizacija. Međutim, s obzirom na lokaciju i važnost projekta, kao i obvezu uske suradnje s Konzervatorskim odjelom te ishođenja suglasnosti na dokumentaciju, nije izvjesno započinjanje radova u 2024. godini.

Ideja zajedničkog prostora za rad malih tvrtki i obrta ocijenjena je kako nije od javnog interesa, a odbijen je i prijedlog servisa u zidinama i posudbe alata za stanovnike.

Djelomično su prihvatljive ideje nabave vozila za slabo pokretne sugrađane i postavljanje rukohvata, odnosno prihvatljiv je dio izrade dokumentacije i studija za projekte.

Ideja podzemnog spremnika za otpad je prihvaćena, međutim postoje otežavajuće okol -

nosti za provedbu s obzirom na to da je potrebno ishoditi suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Osim toga, velika je vjerojatnost provođenja arheoloških radova.

GRADSKI KOTAR MONTOVJERNA

Ako prijedlog dobije najveći broj glasova, iduće godine bi mogla biti realizirana ‘pješačka magistrala’ od osnovne škole Montovjerna do dvorane u Gospinom polju. Predložena je obnova nogostupa kao i uređenje izlaza iz ulice kako bi bio pregledan.

Što se tiče odvodnje i parka, iz Grada su istaknuli kako taj prijedlog premašuje odobrena financijska sredstva, a osim toga projektna dokumentacija za isto već postoji.

Predložena je i izgradnja javne garaže na Kineskom zidu što nije moguće zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, odnosno zemljišta koje je u vlasništvu države. Odbijen je i prijedlog izgradnje dodatnih parking mjesta s obrazloženjem kako je u Hladnici planirana javna garaža s minimalno 50 mjesta i benzinskom postajom. „Sukladno planu garaža bi se trebala graditi podzemno kako bi se u nadzemnom dijelu mogli ostvariti drugi planirani sadržaji“, napominju iz gradske uprave.

Ideja parkinga na glavici Montovjerna je prihvatljiva po kriterijima participativnog budžetiranja, kao i uređenje sigurne pješačke zone u Ulici bana Josipa Jelačića. Kao prihvatljivi ocijenjeni su i prijedlozi uređenja platoa kod igrališta Čokolino i uređenja igrališta i parka na Gorici sv. Vlaha.

Dubrovački dnevniK petak, 4. kolovoza 2023. Aktualno

Više od 200 različitih projektnih prijedloga su iznjedrile radionice i ‘brainstormanje’ koje se na njima događalo.

Gruž ima veliki problem s nedostatkom parkinga pa ne čudi što je većina prijedloga bila u tom smjeru

Lapađani su predložili i da se uredi šetalište na Maloj Petki

Mokošani su predložili uređenje pješačkog puta od Stare Mokošice do Petrovog sela, kao i od nove ceste Tamarić do Maslinate

GRADSKI KOTAR GRUŽ

U ovom dubrovačkom kvartu najviše je prijedloga bilo za izradu parkinga, što ne čudi s obzirom kako je poznato da upravo tu parkinga kronično nedostaje. Odbijeni su tako prijedlozi javnog parkinga na tri čestice na Nuncijati s obzirom na to da se na jednoj čestici, za koju je predloženo da postane parking, nalazi igralište, dok su druge dvije u vlasništvu države. Odbijen je i prijedlog izgradnje garaže u Ulici generala Janka Bobetka jer se radi o privatnoj parceli, kao i ideja o dvoetažnom parkingu u Lopudskoj ulici.

Prihvaćeni su prijedlozi sanacije gornje ceste u Sustjepanu i prometne povezanosti Nebodera minibusom. Osim toga, prihvaćena je i ideja izgradnje parkirališta u Ulici sv. Križa, kao i projektno rješenje za još jedan parking u Gružu za koji je potrebno napraviti analizu u svrhu izrade strategije odabira parking prostora. Prihvaćeni su i prijedlozi sanacije oborinske odvodnje u nizu ulica, kao i uređenja javne površine ispred crkve sv. Križa.

GRADSKI KOTAR LAPAD

I Lapađani su predložili izgradnju više parkinga i garaža što nije moglo biti prihvaćeno. Među ostalim, odbijen je prijedlog izgradnje podzemne garaže na glavici Babinog kuka s obzirom da je ideja u suprotnosti s prostorno planskom dokumentacijom.

Prihvaćena je ideja uređenja pješačke staze na Maloj Petki, kao i izrada projektne doku -

mentacije za oborinsku odvodnju u ulici Kralja Tomislava. Prihvaćena je ideja zabavnog parka i staze za boso hodanje s podlogom od različitih materijala, kao i uređenje školskog sportskog igrališta OŠ Lapad. Građani su predložili i projekte uređenja parka na Batali, kraj Pošte Lapad i drvoreda do semafora i uređenje nogostupa te parkirališta u ulici Vatroslava Lisinskog, a sve navedeno je prihvaćeno. Odbijen je prijedlog uređenja vidikovca poviše Vile Elite s obzirom na to kako područje nije u vlasništvu Grada.

GRADSKI KOTAR PILE-KONO

Stanovnici ovog gradskog kotara imali su najviše prijedloga, no velik broj njih se ticao uređenja i opremanja osnovne škole Marin Držić što nije od interesa većeg broja stanovnika kotara nego isključivo učenika zbog čega prijedlozi nisu ocijenjeni prihvatljivima.

Prihvaćena je ideja uređenja parka Bogišić i multifunkcionalnog igrališta ‘Garaža Ilijina Glavica’. Iako prijedlozi zahtjevaju veliku količinu financijskih sredstava, prilagodba materijala za izradu bi omogućila da se izvedu sve potrebne preinake.

Prihvatljiv je i projekt javne česme u Bogišićevom parku, kao i uređenje Zagrebačke ulice zasadima zelenila i uređenje Zrinsko Frankopanske ulice.

Građani su predložili i rješavanje kanalizacije kupališta Šulić i sanaciju sanitarnog čvora Šulić kroz ugradnju biorazgradive jame, međutim isto nije u nadležnosti Grada zbog čega se ne može provesti projektom participativnog budžetiranja.

GRADSKI KOTAR MOKOŠICA

I Mokošani su imali pregršt ideja za svoje naselje, a među njima je i izrada projektno tehničke dokumentacije za garažu Naš dom, za što prvo treba riješiti imovinsko-pravne odnose. Prihvaćene su ideje izrade dokumentacije za ‘baypass’ sa JTC na Put uz more, uređenje dječjeg igrališta i projekt izgradnje nogostupa u donjem južnom dijelu ulice Pomutićevo. Predloženo je i uređenje javnog pješačkog puta od Stare Mokošice do Petrovog sela, kao i od nove ceste Tamarić do Maslinate. Prijedlog ugradnje depozitnih bankomata je odbijen uz obrazloženje kako to nije u nadležnosti Grada, kao i prijedlog vezan uz dječje igralište Maslinata i djelomično uređenje ljetnikovca Gučetić.

Sve informacije o projektu i radionicama participativnog budžetiranja moguće je pratiti putem stranice zaboljigrad.hr

Svi ovi projekti koji su ocijenjeni prihvatljivima tek trebaju biti izglasani, a realizirani će biti oni s najvećim brojem glasova.

GRADSKI KOTAR PLOČE IZA GRADA

Što se projekata u ovom kotaru tiče, ovisno o glasovima ostvarit bi se moglo uređenje parkova i nogostupa.

Izgradnja nogostupa od raskrsnice Viktorija do ulaza u Zlatni potok, jedna je ideja koja je djelomično prihvatljiva za izradu projektne dokumentacije uz prethodno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Osim toga prihvatljiv je i prijedlog obnove parka u Taboru, dječjeg igrališta u ovom gradskom kotaru i parka Biskupija.

Predloženo je i uređenje šetnice do Dupca, međutim realizacija premašuje iznos odobren za projekt participativnog budžetiranja. Odbijen je i prijedlog olimpijskog boćališta u parku od Gimnazije zbog nedostatka prostora. Stanovnici Zlatnog potoka mogli bi dobiti i bolju autobusnu povezanost ukoliko taj projekt dobije najveći broj glasova, a radi se o inicijativi za povećanjem broj autobusnih linija za ovo područje.

GRADSKI KOTAR KOMOLAC

U gradskom kotaru Komolac pet je projekata ocijenjeno prihvatljivima, a oni će se onda ‘natjecati’ glasovima građana, pa će onaj s najviše glasova biti realiziran iduće godine. Nastavak betoniranja, odnosno asfaltiranja puta ispod Stare Knežice jedan je od prijedloga, a ukoliko bude izglasan, potrebno će bi -

ti ishodovati dozvolu konzervatora. Građani su predložili i sanaciju postojećeg Napoleonovog puta u svrhu zaštite od požara i pristupa groblju Rožat. S obzirom na važeći GUP, a u kojemu navedena cesta nije ucrtana kao put, prihvatljivo je uređenje pješačke ili biciklističke staze do maksimalnog iznosa predviđenog projektom participativnog budžetiranja. Osim toga, prihvatljivi su i prijedlozi dovršetka izgradnje nogostupa u Komolcu, kao i zaštita izvora pitke vode Točak u Gornjem Prijevoru i jaružanje Rijeke dubrovačke.

S druge strane, odbijen je prijedlog izrade glavnog projekta društvenog centra s vatrogasnim domom u Komolcu. Obrazloženo je kako su predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama trenutno upisane na ime Grada, dok je zabilježeno i pokretanje postupka utvrđivanja vlasništva RH sukladno odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Zbog toga, predmetnim nekretninama Grad ne smije raspolagati.

Svi ovi projekti koji su ocijenjeni prihvatljivima tek trebaju biti izglasani, a potrebno je i napomenuti kako neće svi biti ostvareni. Osim što projekti moraju dobiti određen broj glasova stanovnika gradskih kotareva, odnosno većinu, oni moraju i ‘upasti’ u budžet predviđen projektom.

Stanovnici Grada žele više mjesta za druženje, zelenila i prostora za djecu

NEKAD KORIDOR, A DANAS?

Kako živi Neum godinu nakon Pelješkog mosta? Gužve više nema, a sezonu razvaljuju

Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je Neum te smo provjerili kakva je situacija godinu dana otkako se promet u svom najvećem dijelu preselio na Pelješac

Cijene su skočile, kako u Neumu, tako, pa i puno više, u Dubrovniku, i više se nije isplatilo tamo u spenzu. Uostalom, na granicama su se krenule događati ogromne gužve. Sve do lani, 26. srpnja, kad je za promet otvoren Pelješki most, na graničnim prijelazima koji omeđuju neumski koridor se čekalo u redovima. Čekali su turisti koji su morali izaći pa opet ući u Hrvatsku, čekali su i domaći koji su također morali raditi isto na teritoriju prekinutom teritorijem tuđe države, a butige, kafići, restorani i ostali objekti uz magistralu doživjeli su procvat. Mada taoci gužvi i kilometarskih kolona, u svemu tome su ubirali odlične prihode jer je sav tranzit od Dubrovnika do ostatka zemlje, a onda i EU, i obratno, išao preko Neuma.

Devedesetih godina prošlog stoljeća, pa i početkom 2000-ih, Dubrovčani su u kolonama išli prema Neumu kako bi kupovali po višestruko nižim cijenama. Kupovala se hrana, pa se tako prenosilo mlijeko u kartonima, cukar i brašno na veliko, cijele bakse pive, ulja, mineralne... Kupovalo se sve za domaćinstvo, kao i roba i crevje. Kupavalo se baš sve. A onda je krenuo poslijeratni oporavak, a time se i turizam ponovno vratio u Dubrovnik i počeo rapidno razvijati. I u Neumu su se izgradili hoteli i apartmani.

S otvaranjem Pelješkog mosta, to se promijenilo. Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je Neum te smo provjerili kakva je situacija godinu dana otkako se promet u svom najvećem dijelu preselio na Pelješac.

NEKAD GUŽVE, SAD DVA, TRI AUTA

Vozeći preko Bistrine prema graničnim prijelazima, nema zastajkivanja. Tamo gdje su prije bila velike gužve, naletjet ćete na svega da ili tri vozila. Na graničnom prijelazu gotovo da nema nikoga. Tamo gdje se nekad znalo čekati i satima, sad se prolazi vrlo jednostavno i brzo, bez ikakvog čekanja i bez zastoja.

Piše Ivona Butjer

Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Mada manje nego prije, još se rado navraća u ‘Magistralu’

No, kada dođete na magistralu koja prolazi kroz Neum, nećete naletjeti na ono što su mnogi predviđali, a to su zatvoreni objekti. Iako je znatno manje gostiju u kafićima, restoranima i butigama, nijedan objekt nije zatvorio svoja vrata.

Vlasnici objekata i djelatnici uglavnom nisu htjeli pred fotoaparat niti su htjeli davati službene izjave, ali su u neformalnim razgovorima prokomentirali situaciju.

OTPUŠTAJU SE RADNICI, ALI SE

VRATA NE ZATVARAJU

Kako kažu, prometa je znatno manje, što se i očekivalo. Nema toliko autobusa koji tuda prolaze kao što je to slučaj bio proteklih godina i njihovih putnika koji sjednu u objekte uz put kako bi nešto pojeli, popili kafu ili se okrijepili. Prema njihovim riječima, to je dovelo do otpuštanja dijela radnika jer im na smanjeni promet toliko ljudstvo više nije bilo potrebno. No, posla ima i uvjeravaju kako ništa nije izgubljeno. Objekte zatvarati neće jer im se poslovanje isplati. Neki čak napominju kako im je ovako još i bolje. Tvrde kako su se spasili od gužvi, kako sada ima više reda i kako je prijašnje stanje bilo neizdrživo.

Jedna od omiljenih posta za stajanje na tom potezu je pekara ‘Magistrala’ gdje mnogi navraćaju na njihove genijalne kiflice. Navraćaju i sada, ali znatno manje. Po mjestu se pri -

ča kako bi se ista takva pekara trebala otvoriti u Neretvi, što će razveseliti one koji više ne običavaju prolaziti tuda nego radije idu Pelješkim mostom.

‘ŽIVOT NAM JE POSTAO LAKŠI’

„Sve ono što je bila najveća bojazan, a to je da će se objekti uz magistralu zatvoriti, se nije obistinilo. Nije došlo do tih najcrnjih scenarija“, komentira Dragan Jurković, načelnik Općine Neum. No, ne negira kako je promet znatno umanjen.

„To jest istina. Promet je manji u objektima uz magistralu, ali ne toliko da bi se oni zatvorili. No, pozitivno je u cijeloj priči što nemamo više gužvi koje su predstavljale veliki problem. U ljetnim mjesecima je bilo nemoguće prometovati iz jednog dijela grada u drugi. Život nam je tijekom ljetnih mjeseci postao jednostavniji i lakši“; kaže Jurković.

PAD ZA GOTOVO 70 POSTO

Promet preko Neuma je nakon otvaranja Pelješkog mosta znatno smanjen, i to za gotovo 70 posto. Uspoređujući ukupni promet u usporednim razdobljima 2022. i 2023. godine (1. siječnja – 26. srpnja), preko graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli bilježimo smanjenje ukupnog broja putnika za 64 posto i ukupnog broja prometala za 67 posto“, odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Objekti nisu zatvorili svoja vrata

U odnosu na dnevni prosjek vozila preko graničnih prijelaza, iz PU DN u odgovoru tvrde kako je on uvelike varirao ovisno od dobu godine, pa bi se u doba najvećeg vršnog opterećenja turističke sezone kretao oko 12.500 putnika i 8.300 vozila dnevno!

Također, od početka otvaranja Pelješkog mosta, odnosno u proteklih godinu dana, preko istog je evidentiran promet od 2.304.559 vozila, a samo u dosadašnjem dijelu 2023. godine 984.596 vozila.

‘NAKON PELJEŠKOG MOSTA, OVDJE

SE BOLJE ŽIVI’

Nekadašnji gradski pročelnik Upravnog odjela za More, turizam i poduzetništvo te bivši predsjednik Zavičajne udruge Neum u Dubrovniku Milan Perić u izgradnji Pelješkog mosta vidi benefite, ne samo po Hrvatsku, nego i po neumski kraj.

„Pelješki most i novi magistralni put Neum-Stolac su jako puno doprinijeli Neumu i rasteretili su ga u smisli prometa. Zahvaljujući Pelješkom mostu i spomenutom magistralnom putu, promet je znatno brži i prohodniji. Nema gužvi u prometu i nema čekanja na granicama, kao što je to bilo prije. Stanovnici Neuma i turisti koji bi došli u Neum, prilikom odlaska za Dubrovnik ili Metković bi gubili jako puno

vremena na granicama, a sada je to puno brže i jednostavnije,“ govori Perić koji podsjeća na to kako su se u špici sezone, a pogotovo vikendima, znale spajati kolone s Bistrine s onima preko Kleka.

„U početku su mnogi bili skeptici u Neumu,

Neum i Pelješki most

Promet objekata uz magistralu je opao, ali je poslovanje isplativo

smatrajući kako sam Pelješki most nije dobrodošao za Neum. Prvenstveno su to mislili neki vlasnici ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara, benzinskih crpki i drugih objekata koji se nalaze baš uz magistralni put, međutim oni su to navrijeme prepoznali i okrenuli se nekim novim alternativama tako da njihov promet u ukupnoj masi nije znatno umanjen“, izjavio je Perić dodavši kako promet jest manje u objektima uz magistralu, ali kako su benefiti puno veći.

„Pelješki most jest dijelom umanjio promet navedenim gospodarskim subjektima međutim može se zaključiti da sami stanovnici Neuma i njihovi turisti nakon izgradnje Pelješkog mosta imaju kvalitetniji život ovdje. Tu čak prvenstveno mislim na lokalno stanovništvo koje je bilo pod opterećenjem brojnih turista u tranzitu, a opterećenje su imali i sami gosti koji bi dolazili u Neum. Drugim riječima, turisti koji su dolazili u Neum proživljavali su jake torture što je sada znatno smanjeno i oni su izbjegli te gužve,“ izjavio je Perić.

SEZONA U NEUMU JE ODLIČNA!

Za to vrijeme, sezona u samom Neumu je zasad ispunila sva očekivanja. Odluka turista o tome da ljetuju u Neumu nema nikakve veze s tranzitom jer su to gosti koji su planirali tu ljetovati i ne svraćaju u njega usput, jer prolaze do Dubrovnika. Svakako je ove godine plus što su s otvaranjem Pelješkog mosta za promet otklonjene gužve pa se do Neuma lakše dolazi i gosti ne čekaju u kolonama. Plus je i to što su turističke cijene u Neumu nešto niže pa će oni koji ne mogu sebi priuštiti hrvatsku obalu tu radije svratiti. Vlasnici hotela i apartmana u neformalnim razgovorima nam govore kako su odlično popunjeni. „Nije bilo nekih većih poremećaja. Hoteli nisu osjetili promjene, kao ni apartmani. Strah od otvaranja Pelješkog mosta je bio neopravdan, pogotovo zato što sad imamo jednostavniji dolazak i bolji ulazak u Neum. Moja procjena je kako će ta veća frekventnost dovesti i do većeg broja dolazaka nego prethodnih godina, a to pokazuje i ova sezona koja je dosad jako dobra. Malo je predsezona bila lošija jer je vrijeme bilo takvo kakvo je bilo, ali mislim kako ćemo u kontekstu noćenja biti na razini 2019. godine, a na razini prihoda bismo je mogli i premašiti“, optimističan je Jurković.

NOVI MAGISTRALNI PUT MOGAO

BI POTAKNUTI RAZVOJ ZALEĐA

Perić veliku gospodarsku priliku vidi i u novom magistralnom putu Neum-Stolac, ne samo za Neum, nego i za zaleđe.

„Taj put je omogućio brzi protok dolaska ljudi koji tamo žive, a rade u Neumu i nakon završetka posla vraćaju se svojim kuaćma u zaleđe Neuma. To je također po meni jedan jako bitan segment - da se kuće u tim našim pitomim krajevima u zaleđu ne zatvaraju nego da se tamo i dalje u budućnosti stvara život, obitelji i sama budućnost“, kaže Perić. Uz to, spominje mogućnost otvaranja benzinskih crpki, OPG -ova, obnovu starih kuća za odmor s bazenima, oživljavanje poljoprivrede koja je zadnjih godina bila zapuštena... „Ukratko, može se kazati kako postoje perspektive za kvalitetniji i zdraviji život u samom zaleđu Neuma nego što ga možda imaju neki u samom Neumu u iznajmljenim ili kupljenim stanovima. Naravno kako tu glavnu ulogu mora odigrati čelništvo Općine Neum kroz davanje određenih poticaja obiteljima koje žive u selima zaleđa kroz proizvodnju hrane, poticanje stočarstva, maslinarstva, pčelarstva i svega onoga što stvara bolji i kvalitetniji život i standard samih tih ljudi. Isto tako moram naglasiti kako je s područja Općine Neum potekao veliki broj znanstvenika i stručnjaka iz različitog područja, dakle znanost, medicina, turizam, gospodarstvo... Oni bi zasigurno dali svoj doprinos razvoju i oživljavanju svojih starih krajeva iz kojih su i sami potekli. Naravno ako to netko od njih bude tražio“, zaključuje Perić.

Unatoč otvaranju Pelješkog mosta, sezona u Neumu je na razini 2019.

Žarkovica će zablistati

novim sjajem , planira se ozelenjavanje, a gradnje neće biti

Područje na kojem je još prošle godine ilegalno djelovao azil za životinje već je djelomično sanirano, no to nije bio nimalo lak posao

Prošlo je nešto više od godinu dana otkad je Veterinarska inspekcija pri Državnom inspektoratu Republike Hrvatske došla na Žarkovicu i utvrdila niz nepravilnosti. Još u lipnju prošle godine poslali su rješenje prema kojem je 204 psa, koji su tada boravili u ilegalnom azilu, trebalo žurno izmjestiti.

Razlozi koje su naveli bili su razni – zatečeni su psi izrazito invadirani krpeljima, slijepi psi, psi s tumoroznim izraslinama, kao i promjenama na koži, ali i neurednom dlakom, što upućuje na mogućnost oboljenja od različitih zaraznih i parazitarnih bolesti.

U Rješenju je navedno i kako je cijeli prostor bio izrazito prljav, zatrpan različitim vrstama otpada, a posebice gornji dio. U okviru gornjeg dijela nalazili su se stari bunkeri i stare kamp prikolice, kontejneri, rashodovani autobusi u kojima su, kako navode u Rješenju, površine bile prekrivene velikim količinama životinjskog izmeta.

SPRJEČAVANJE ZDRAVSTVENE UGROZE

Ovo Rješenje, ali i direktiva o žurnom izmještanju pasa koju su uputili iz Veterinarske inspekcije, potaknuli su Grad Dubrovnik na djelovanje, jer se, uostalom, zbrinjavanje napuštenih životinja svakako nalazi u obvezama jedinica lokalne samouprave.

Prioritet je bio udomljavanje pasa, jer se, logično, područje ne može sanirati ukoliko na njemu borave životinje i to njih preko 200. No nije se moglo zanemariti ni samo stanje zemljišta.

„Nakon pokrenutog projekta Grada Dubrovnika Adopt Žarkovica, uz veliki angažman voditelji -

ce projekta Ane Ivelje te pomoć udruge Pobjede, skloništa Prijatelji iz Čakovca, udruge Prijatelji životinja kao i podrške koju daje međunarodna organizacija Network for Animals, Grad

Piše Ivana Smilović foto Grad Dubrovnik

je krenuo korak dalje u rješavanju dugogodišnjeg problema nezbrinutih pasa i drugih životinja“, objašnjavaju iz Grada Dubrovnika. Dodaju kako se paralelno sa zbrinjavanjem, li -

ječenjem i udomljavanjem životinja, postepeno započelo s čišćenjem područja na Žarkovici i to prvenstveno kako bi se spriječila daljnja zdravstvena ugroza. Bila je to procedura za čiji je početak trebalo čak pola godine.

Tako se se sa sanacijom gornjeg dijela Žarkovice započelo se u prosincu 2022. nakon što su svi psi maknuti iz tog dijela. Sanaciji okoliša prethodila je intenzivna deratizacija koja je bila preduvjet daljnjem čišćenju područja.

SPECIFIČNOST TERENA KAO IZAZOV

Iz Grada Dubrovnika dalje objašnjavaju da je Čistoća Dubrovnik s područja odvezla ukupno deset kamiona glomaznog otpada, odnosno dvadesetak starih kioska, kontejnera, kampera i vozila u raspadajućem stanju.

Zbog specifičnosti terena i količine otpada proces je bio dugotrajan. Primjerice, uklanjanje starog vojnog autobusa trajalo je desetak dana jer je bilo potrebno ispiliti ga na manje komade i tek onda odvoziti.

Nakon što je uklonjeno sve glomazno, Čistoća je krenula s uklanjanjem ostalog otpada uglavnom drvene građe. No tu su se stvorili dodatni izazovi, zbog kojih su se u sanaciju morali uključiti dodatni dionici. S obzirom na infestaciju krpeljima i buhama, građa se nije odvozila s lokacije nego spaljivala uz prisustvo vatrogasne postrojbe.

No ni tu posao nije bio gotov. Velika većina ograda je također uklonjena, ostale su ograde na izrazito nepristupačnim mjestima, zaraslim u gustu makiju, čije će se uklanjanje organizira-

Zbog specifičnosti terena i količine otpada proces je bio dugotrajan. Primjerice, uklanjanje starog vojnog autobusa trajalo je desetak dana jer je bilo potrebno ispiliti ga na manje komade i tek onda odvoziti

ti kada se bude radila potpuna sanacija, nakon što svi psi budu prebačeni sa Žarkovice.

KONAČNO PRIMJEREN IZGLED

Prema posljednjim informacijama, koje je u razgovoru za Dubrovački dnevnik rekla privremena ravnateljica Skloništa za nezbrinute životinje, na tom području još uvijek se nalazi 35 pasa. No nada im je da će se još pokoji pas udomiti prije preseljenja.

Što se tiče samog skloništa, priprema se ono –privremeno. Pokrenuta je izgradnja na Grabovici, a sami radovi će biti gotovi u prvoj polovici kolovoza. Nakon što se provedu potrebne procedure

ustanova će nadležnom ministarstvu uputiti zahtjev za Rješenjem o udovoljavanju propisanim uvjetima čijim ishođenjem će se steći uvjeti za smještaj preostalih pasa sa Žarkovice u privremeni azil na Grabovici. Dovršetak sanacije Žarkovice očekuje se se kada se cijeli taj proces odigra. Grad Dubrovnik priprema projekt ozelenjavanja ovog područja s 6.000 novih sadnica čime će, kako navode, ovo kontaktno područje povijesne jezgre konačno dobiti primjeren izgled.

ZONA AZILA NIJE GRAĐEVINSKA

Nakon niza peripetija oko ilegalnog azila, mnogi

Grad Dubrovnik priprema projekt ozelenjavanja ovog područja s 6.000 novih sadnica čime će, kako navode, ovo kontaktno područje povijesne jezgre konačno dobiti primjeren izgled

su prozivali Grad Dubrovnik uz navode da se sam azil uklanja da bi tamo nikao restoran ili neki sličan ugostiteljski objekt. Neki nisu dobro reagirali ni na najavu koju je Grad Dubrovnik objavio početkom godine, a to je gradnja Centra za pružanje zajednici upravo – na Žarkovici. No objašnjenje je zapravo vrlo jednostavno. „Za lokaciju je odabrana nekretnina u vlasništvu Grada na području Žarkovice, međutim ne radi se o istoj lokaciji na kojoj je bio neregistrirani azil za životinje, nego o susjednoj lokaciji. Kao što smo komunicirali prethodno, zemljište na kojem je djelovao neregistrirani azil je zelena zona i ima djelomičnu zaštitu kulturnog dobra i kao takva nije

građevinska“, pojasnili su iz Grada Dubrovnika. Iako Grad Dubrovnik nije institucionalno nadležan za osnivanje centra ovog tipa, projekt Centra je kao dugoročno i sveobuhvatno rješenje pokrenut kako bi se djeci s teškoćama u razvoju i osobama s poremećajima iz spektra autizma i pridruženih smetnji na području Županije pružila zdravstvena i socijalna skrb koja trenutno nedostaje te im se osigurali uvjeti za društvenu integraciju te kvalitetan, dostojanstven i ispunjen život. Grad se slijedom toga obvezao izraditi svu projektnu dokumentaciju, ishoditi građevinsku dozvolu, besplatno dodijeliti zemljište te sufinancirati izgradnju Centra.

Ime sekcije petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

PONEDJELJAK, 7.8.

Doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

UTORAK, 8.8.

Doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

SRIJEDA, 9.8.

Doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

ČETVRTAK, 10.8.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

PETAK, 11.8.

Doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 12.8.

Doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselnog vrhnja

Menu dana

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA, 13.8.

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni

Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Gradu Dubrovniku

552.000 eura bespovratnih sredstava za nove drvorede u Lapadu i Gružu

Gradu Dubrovniku odobreno je ukupno 552.000 eura bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za realizaciju dva projekta kojim će se na području „Bulevara“ i Gruža posaditi novi drvoredi autohtonih sorti stabala.

Naime, odlukom Fonda Gradu Dubrovniku su za projekt „Drvored Bulevar“ odobrena bespovratna sredstva u iznosu do 276.500,00 eura, što čini 80 posto ukupno procijenjenih, prihvatljivih i opravdanih troškova projekta u visini 345.625,00 eura. Za projekt „Drvored Gruž“ Fond je Gradu odobrio bespovratna sredstva najviše u iznosu do 275.500,00 eura, što čini 80% ukupno procijenjenih, prihvatljivih i opravdanih troškova projekta u visini 344.375,00 eura.

Na Bulevaru je uz prometnicu  planirana sadnja novog drvoreda u koridoru od oko 200 metara spajajući tako ulaz u pješačku zonu Lapada sa sportskim centrom-nogometnim stadionom. Planirana je sadnja do 30 stabala. U Gružu je uz postojeću prometnicu predviđeno ozelenjivanje drvorednom sadnjom autohtonih stabala ovog područja velike lisne mase koja filtriraju zrak i potiču smanjenje temperature, a planirana je sadnja do 35 stabala.

Kreću radovi na izgradnji sportskog i dječjeg igrališta Šumet

Grad Dubrovnik uskoro kreće s izvođenjem radova na dječjem i sportskom igralištu Šumet. Ugovor o izvođenju radova potpisali su gradonačelnik Mato Franković te, u ime izvođača radova, direktor tvrtke Tehnogradnja d.o.o. Mario Zorić. Na sportskom igralištu dužine 15,5 metara i širine devet metara, na završnoj oblozi asfaltbetonu iscrtat će se crte za igralište za basket te mali nogomet. Ugradit će se koš za basket te postaviti dva gola za mali nogomet, a predviđena je i izgradnja dva reda tribina za gledatelje. Uz sportski teren projektni zadatak obuhvatio je i gradnju igrališta za djecu od 2 do 12 godina s toboganom, ljuljačkom i vrtuljkom.

Igrališta će imati zasebne ulaze, a

ogradit će se zaštitnom ogradom te opremiti s tri LED reflektora snage 95 W na dva rasvjetna stupa koji će se povezati na postojeću javnu mrežu. Zahvatom na površini od ukupno 540 metara kvadratnih, igrališta će se opremiti svom potrebnom urbanom opremom poput adekvatnih završnih obloga, riječnog šljunka i asfaltbetona, klupa, koševa za smeće, zaštitnih ograda te slavine za vodu.

Za najmlađe korisnike osigurat će se primjeren i siguran prolaz do pojedinih zona igrališta, a glavni prilaz biti će uređen betonskim opločnicima. Na inicijativu stanovnika, usuglašeno je kako će se sportski teren u iznimnim slučajevima, poput održavanja ispraćaja i sl., privremeno koristiti kao površina za parkiranje vozila.

Raspisana javna nabava za uređenje

dječjeg igrališta u Suđurđu sufinanciranog EU sredstvima

Uručeni godišnji ugovori za

45

tradicijskih obrta

ukupne vrijednosti 143 tisuće eura

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je u srijedu u Velikoj vijećnici ugovore o potporama obrtnicima koji obavljaju tradicijske djelatnosti na gradskom području, a uručenju ugovora nazočila je i pročelnica Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonela Svilarić. Nakon provedenog javnog poziva u 2023. dodijeljeno je ukupno 45 potpora, od koheg broja je četvero novih korisnika programa, a mjesečne potpore u iznosu od 265,45 eura (2.000 kuna) isplaćuju se od 1. siječnja do 31. prosinca za što će se iz Proračuna Grada izdvojiti 1.080.000,00 kn ili 143.340,63 eura.

Potpore u 2023. dodijeljene su

za dvanaest obrta za izradu izvornih suvenira, rukotvorina i autohtonih proizvoda, pet obrta za obradu kamena, četiri restauratorska obrta, za po četiri zlatara odnosno krojača za muškarce te za tri obrta za izradu narodnih nošnji i lutaka u narodnoj nošnji.

Mjesečne potpore će primati i po dva obrta za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, odnosno za izradu unikatnog nakita te za izradu klobuka, veziva i pletiva, dva muška frizera kao i po jedan postolar, obrt za obradu željeza i metala, izradu  ključeva i brava, barkariol-taksi prijevoz na vodi, elektroinstalater i obrt za izradu maski i kostima za karnevo.

Grad Dubrovnik nastavlja niz ulaganja u sportska i dječja igrališta te prostore za rekreaciju. Nakon što je potpisan ugovor za izvođenje radova na dječjem i sportskom  igralištu u Šumetu, pokrenut je i postupak javne nabave za izvođenje radova na dječjem igralištu u Suđurđu, na zemljištu koje je Grad Dubrovniku ustupila Vlada Republike Hrvatske.

Radi se o prvoj fazi projekta „Uređenje dječjeg igrališta u Suđurđu na otoku Šipanu” za koju su Gradu Dubrovniku prethodno odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 76 tisuća eura. Procijenjena vrijednost nabave za prvu fazu iznosi 106.000,00 eura bez PDV-a, a predviđeni rok početka izvođenja radova, nakon uspješno provedene javne nabave, je rujan 2023. Dostava ponuda zainteresiranih gospodarskih subjekata moguća je do 22. kolovoza do 9 sati, kada će biti održano javno otvaranje ponuda.

Na ukupnoj površini od 1705 metara kvadratnih uredit će se i sprava opremiti igralište  namijenjeno u prvom redu za djecu od 2 do 12 godina. Igralište će se ograditi te će se postaviti koševi i klupice na koje se planiraju ugraditi drveni nasloni s čeličnom potkonstrukcijom. Ugradit će se dva stupa javne rasvjete sa LED reflektorima te će se prostor hortikulturno urediti. Naime, sadnjom visokog zelenila i biljaka penjačica na igralištu, cilj je stvoriti prirodnu zaštita od sunca, kako bi djeca mogla neometano provoditi slobodno vrijeme, vrijeme igre, zabave i rekreacije. U vidu svakodnevnog održavanja zelenila, implementirati će se i system navodnjavanja za zalijevanje biljaka.

U Konavlima novi vrtić , u

Pločama će se širiti postojeći

Vijećnici Županijske skupštine jednoglasno su usvojili obje točke

Sukladno zamolbama Grada Ploča i Općine Konavle, žurnim postupkom sazvana je 15. sjednica Županijske skupštine. Na dnevnom redu sjednice bile su dvije točke, i to prijedlozi odluka o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Cavtat i Osnovnoj školi Ivo

Dugandžić Mišić za ustupanje prava građenja

Naime, U Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko – neretvanske županije stigao je Zahtjev Osnovne

škole Cavtat za ustupanje prava građenja. Riječ je o molbi Općine Konavle za proširenje kapaciteta Dječjeg vrtića Konavle u Cavtatu, s obzirom na to da se izgradnja vrtića predviđa dijelom i na mjestu postojeće zgrade Osnovne škole Cavtat.

Budući broj djece i zahtjeva za upis u jaslice, odnosno dječji vrtić na području Konavala iz godine u godinu raste, potrebno je i proširenje postojećih kapaciteta, a što nije moguće osim izgradnjom novog objekta. Na taj način stvorili bi se uvjeti za skrb većeg broja djece, odnosno u potpunosti bi se zadovoljile potrebe roditelja za smještaj djece svih odgojno obrazovnih skupina. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2023. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je otvoreni Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, drugi Poziv“ za dodjelu bespovratnih sredstava.

Općina Konavle, kao prihvatljivi prijavitelj, iskazala je interes te zamolila za suradnju kako bi na vrijeme pripremili urednu prijavu i zatražili sufinanciranje projekta izgradnje i opremanja dječjeg vrtića i jaslica Cavtat koji bi se nalazili na navedenoj lokaciji. Jednako tako, zaprimljen je i zahtjev Osnovne škole Ivo Dugandžić Mišić, a sukladno zamolbi Grada Ploča. Naime, Grad Ploče planira proširenje kapaciteta Područnog vrtića Komin, a koji se nalazi u dijelu prizemlja navedene Osnovne škole te je planirano njegovo proširenje na neiskorišteni dio prostora nekretnine u kojoj se nalazi, a kako bi projekt mogao biti prijavljen na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja.

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Ishođena građevinska dozvola za spojnu cestu od Polačišta do državne ceste D118

Riječ je o projektu od velike važnosti za grad Korčulu, ali i cijeli otok

Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske županije ishodila je pravomoćnu građevinsku dozvolu za spojnu prometnicu od buduće luke Polačište do državne ceste D118 u Korčuli.

Riječ je o projektu od velike važnosti za grad Korčulu, ali i cijeli otok.

Ujedno, riječ i o prometnici kroz nenaseljena područja koja će omogućiti najkraće povezivanje luke Polačište s državnom cestom. Zahvatom je predviđena izgradnja spojne ceste od županijske ceste ŽC6224 do državne ceste DC118 u duljini od 1 710 metara te rekonstrukcija državne ceste DC118 na spoju sa spojnom cestom u duljini od 263 metra. Dodajmo i kako su radovi na izgradnji luke u tijeku. Riječ je o najvećem lučkom infrastrukturnom projektu u povijesti otoka Korčule vrijednom više od 25 milijuna eura.

Zahvatom je predviđena izgradnja

spojne ceste od županijske ceste

ŽC6224 do državne

ceste DC118 u duljini od 1 710 metara

te rekonstrukcija

državne ceste

DC118 na spoju sa

spojnom cestom u duljini od 263

metra

ulaganja

Turizam i u susjednom zemlji ima sličnu priču

I u Crnoj Gori su cijene narasle , a Portonovi je unatoč kontroverzama spektakularna investicija

S jedne strane na crnogorskoj obali niču spektakularne investicije.

Resort na otočiću Mamula i fenomenalni Portonovi, a istovremeno cijene divljaju i nema radne snage. Konobari su većinom iz Makedonije

Tvrđava Mamula koja se u Drugom svjetskom ratu koristila kao koncentracijski logor pretvorena je u luksuzni smještaj

Nedavno sam goste na skiperaži vozio u Crnu Goru, pa će vas možda interesirati neke turističke zanimljivosti susjedne nam zemlje. Na samom ulazu u Bokokotorski zaljev stražare tri utvrde koje je još onomad gradila Austrougarska. Prva se nalazi na Prevlaci na rtu Oštro i dok prolazim katamaranom vidim skele. Nekolicina radnika na zvizdanu zarađuje tešku dnevnicu. Društvo prijatelja dubrovačke starine više puta je isticalo kako će obnoviti utvrdu i u njoj otvoriti muzej austrougarske mornarice. Za dio Dubrovčana to je do -

bra ideja, dok drugi smatraju kako je bolje da se novac od zidina utroši na vrtiće, sportsku i drugu infrastrukturu, a ne obnovu zdanja koje nema veze s Republikom.

Nasuprot Prevlake na crnogorskom poluotoku Luštica Austrija je također izgradila kulu, u narodu znanu kao Azra, ali Crnogorci je za razliku od Hrvata planiraju urediti u sasvim druge svrhe. Znate naravno koje. Naime, tvrtka Orascom Development Holding, inače registrirana u Švicarskoj, a u vlasništvu egipat-

Piše Maro Marušić foto Mamula Island, Portonovi

Brojni Crnogorci

jako su negodovali kada su vlasti odlučile švicarskoj

kompaniji dati koncesiju na otočić od

1,5 eura po kvadratu plus 0,9 eura za zakup akvatorija. I dan danas ogorčeni lokalci ostavljaju negativne recenzije na Google

Mapsu. Sveukupna ocjena Mamula

resorta tako iznosi majušnih 2,4, a jedinica je najčešće dodijeljena ocjena

ske obitelji Sawiris, dobila je koncesiju za turistička ulaganja pod nazivom Luštica Bay. No, najzanimljivija je tvrđava Mamula, koja se nalazi na istoimenom otočiću, a gradio ju je u 19. stoljeću austrijski general Lazar Mamula po kojemu se naziv ustalio, iako je originalno ime otočića ustvari Lastavica, a koji se smjestio između gore spomenute dvije utvrde. One su zajedno činile obrambenu formaciju Bokokotorskog zaljeva, iako nikad nisu korištene u nijednom ratu, niti je na njih ispaljen ikakav projektil. Egipatska obitelj, također, dobila je koncesiju u trajanju od 49 godina za otočić i utvrdu Mamula, a nakon što su je pretvorili u turistički resort, prošle je godine primio prve goste.

KONCENTRACIJSKI LOGOR PRETVOREN U LUKSUZNI RESORT

Posjetitelji su oduševljeni luksuzom – ima 26 bogato uređenih soba, bazene, wellness, teretanu, tri restorana i četiri bara, uređenu plažu, ali lokalno stanovništvo ne dijeli iste impresije. Razlog je taj što je utvrda u Drugom svjetskom ratu bila korištena kao koncentracijski logor. Fašistička Italija na Lastavici je maltretirala Crnogorce, zatvarala ih i izgladnjivala. Koncentracijski logor počeo je s radom 1942. godine kada je na njega dovedeno stotinjak žena i djece iz Pobora kraj Bud -

ve. Prema procjenama crnogorskih povjesničara na Mamuli i obližnjoj utvrdi na Prevlaci bilo je zatočeno 2300 ljudi, a 130 ih je ubijeno ili su umrli od gladi.

Upravo zbog ovog razloga brojni Crnogorci jako su negodovali kada su vlasti odlučile švicarskoj kompaniji dati koncesiju od 1,5 eura po kvadratu plus 0,9 eura za zakup akvatorija. I dan danas ogorčeni lokalci ostavljaju negativne recenzije na Google Mapsu. Sveukupna ocjena Mamula resorta tako iznosi majušnih 2,4, a jedinica je najčešće dodijeljena ocjena. Jedna korisnica piše:

-Ovo je bio koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu i moja je baka bila zatočena ondje. Tamo je trebao biti otvoren muzej, a ne casino. Sramim se!

Nastavljamo naš put prema još jednoj turističkoj investiciji koja je podignula dosta prašine u crnogorskim medijima. Riječ je o kompleksu Portonovi gdje noćimo u marini. Spektakularno luksuzni kompleks Portonovi izgrađen je u bivšoj vojnoj bazi u Kumboru. Još tamo 2012. godine crnogorske su vlasti dale koncesiju na 90 godina azerbejdžanskoj državnoj naftnoj kompaniji SOCAR , iako

Portonovi je dokaz kako moderne investicije mogu biti prekrasne oku

je nudila duplo manje novca za ulaganje od američkog konzorcija NCH . Do sada je u kompleks uloženo više od 800 milijuna eura, a čitav projekt pratile su uobičajene koruptivne igrice za Balkan, pa ih ovdje sad nećemo nabrajati, jer ste o njima za života čitali na desetke, ako ne i stotine puta.

Iako su investiciju pratile koruptivne radnje, krajnji rezultat je ipak spektakularan. Portonovi je svojevrstan luksuzni gradić čijim ulicama teku potoci i grguću fontane, a fantastičko je uklopljen u okoliš. Bilo tko može prošetati njegovim ulicama, nije zatvorenog tipa, osim što vas neće pustiti na plažu ako ne iznajmite dvije ležaljke i suncobran po cijeni od 100 eura. Unutar kompleksa nalaze se hoteli i apartmani, a dio nekretnina je prodan i bogatašima iz svih krajeva svijeta. Sveukupno je izgrađeno 218 luksuznih rezidencija na površini od 26 hektara. U kompleksu je zaposleno 600 ljudi (u sezoni 700) koji se brinu za svaki pedalj, od glazbe koja prede iz uličnih zvučnika, preko parkova i drugih zelenih zona, pa sve do brutalne čistoće gdje je nemoguće pronaći opušak.

VIŠE OD 150 BRODOVA POTOPLJENO

ZA GRADNJU UMJETNOG OTOKA

Marina može primiti i velike motorne jahte, a unutar kompleksa su brojni restorani, kafi -

ći, butici, galerije, wellnessi, čak i internacionalni vrtić. Dio najluksuznijih vila ima i svoje privatne plaže s malim pristaništem za barke i glisere, a sve su kuće građene na način da kombiniraju tradicionalnu bokeljsku arhitekturu s modernim trendovima. Portonovi je čisti dokaz kako moderne investicije, unatoč kontroverzama, mogu itekako biti lijepe oku i duši. Najluđe je od svega što ni cijene

I u Kotoru su cijene narasle, bijela kafa na glavnom trgu dođe pozamašna 4 eura. Večeramo u restoranu Scala Santa, a konobari su – Makedonci. Ista priča kao i kod nas. Nema radne snage, turistički djelatnici uvoze se odsvukud, cijene divljaju, s prosječnom plaćom ne može se ništa priuštiti. Žale nam se kako sezona nije kakvom su je očekivali, nadaju se boljem do ostatka kolovoza.

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Bijela kafa u

nisu astronomske. Kafići i restorani jeftiniji su od dubrovačkih, kao i cijena veza. Noć za naš katamaran u marini Portonovi platili smo 136 eura uključujući struju i vodu, dok smo za istu uslugu u marini u Slanom morali izdvojiti 150 eura.

Drugi dan nastavljamo prema Kotoru i stajemo na kratko kupanje pokraj Gospe od Škrpjela. Dok se moji gosti kupaju, a ja plutam s katamaranom, jer je zabranjeno sidriti, kroz glavu mi prolaze lude misli dok promatram dubinomjer. Instrument pokazuje 30 metara, i stvarno mi nije jasno koliko je truda i volje bilo potrebno da se na toj dubini sagradi umjetni otok. Stoljećima su stanovnici obližnjeg Perasta donosili kamenja i nasipavali more, a korišteni su i potopljeni brodovi, među ostalim, i turski jedrenjaci koji su zaplijenjeni u borbama. Prema raznim zapisima, više od 150 brodova potopljeno je na toj lokaciji kako bi se sagradio umjetni otok i na njemu podignula crkva. Čitava priča je, prema legendi, počela sredinom 15. stoljeća kada su braća Mortešić (negdje ih spominju i kao braću Martešić) na toj lokaciji pronašli ikonu Gospe.

U Kotoru sam rezervirao mjesto u marini, ia-

ko nije bilo potrebe. Poluprazna je, nautički turizam u Crnoj Gori je miljama iza Hrvatske što potvrđuje činjenica da gosti marine u Kotoru nemaju na raspolaganju WC i tuševe. A nije baš ni da ima turista s kopna. Naravno, tu su kruzeri koji onako ogromni izgledaju kao velike bijele psine koje će proždrijeti stari grad Kotor i njegove zidine. I ovdje su cijene narasle, bijela kafa na glavnom trgu dođe pozamašna 4 eura. Večeramo u restoranu Scala Santa, a konobari su – Makedonci. Ista priča kao i kod nas. Nema radne snage, turistički djelatnici uvoze se odsvukud, cijene divljaju, s prosječnom plaćom ne može se ništa priuštiti. Žale nam se kako sezona nije kakvom su je očekivali, nadaju se boljem do ostatka kolovoza..

Po povratku u Hrvatsku stali smo na Lopudu koji je (polu)prazan. Pokoji stol u restoranima zauzet, nema ni šetača, ni ovdje nije trebalo ništa rezervirati. Korona mjere koje su prouzročile inflaciju učinile su da ni prosječni Nijemac ili Austrijanac ne može više priuštiti ono što je do jučer mogao.

Opet izazovna vremena, opet srednjeg sloja nema. S jedne strane Mamula Resort i Portonovi, s druge sirotinja koja jedva preživljava.

Iako su investiciju pratile koruptivne radnje krajnji rezultat je ipak spektakularan. Portonovi je svojevrstan luksuzni gradić čijim ulicama teku potoci i grguću fontane, a fantastičko je uklopljen u okoliš. Bilo tko može prošetati njegovim ulicama, nije zatvorenog tipa, osim što vas neće pustiti na plažu ako ne iznajmite dvije ležaljke i suncobran po cijeni od 100 eura

Marina u Kotoru nema previše nautičara

DOBRO, PRIHVATLJIVO ILI LOŠE? Godinama ne znamo kakav je zrak u gradu, za mjesec dana konačno počinju mjerenja

Umjesto na Žarkovici, kvaliteta zraka će se mjeriti na Glavnoj meteorološkoj postaji u Dubrovniku koja

bi trebala biti gotova u rujnu

Sredinom srpnja na Gorici su započeli radovi uspostavljanja postaje za trajno praćenje kvalitete zraka u Dubrovniku. Dio je to velikog EU strukturnog projekta AIRQ kojega provodi Državni hidrometeorološki zavod u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. Postaja koja se trenutno radi u Dubrovniku je posljednja u nizu od njih 24 u Hrvatskoj.

Dubrovčani već godinama nemaju podatak o kvaliteti zraka u gradu nakon što je ugašena mjerna postaja na Žarkovici. Podaci iz mjerne postaje u Zračnoj luci Dubrovnik su neko vrijeme također bili nedostupni na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a navedeno je bilo objašnjenje kako ‘nema dovoljno podataka’.

Iz Zračne luke Dubrovnik ističu kako su u sklopu ekoloških mjera kao pratećih aktivnosti za projekt Razvoj Zračne luke Dubrovnik u svibnju 2019. godine uspostavili kontinuirano mjerenje kvalitete zraka.

„Od tada imamo ugovorene usluge za validaciju mjernih podataka i oni su dostupni na portalu Kvaliteta zraka u RH koji se nalazi na web stranici Zavoda za zaštitu prirode i okoliša pri Ministarstvu gospodarstva i održivog ra-

zvoja“, navode i objašnjavaju kako su serveri Zavoda bili isključeni zbog tehničkih problema zbog čega podaci nisu bili vidljivi, ali napominju i kako nisu izgubljeni već su uredno pohranjeni nakon čega je obavljen njihov transfer na portal Kvaliteta zraka.

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

U ČILIPIMA KVALITETA ZRAKA U PROSJEKU

JE DOBRA

Podaci su ovoga tjedna opet postali dostupni, a za posljednjih godinu dana navedeno

je kako je 172 dana kvaliteta zraka bila dobra, 67 dana prihvatljiva, 70 dana je bila umjerena, 49 dana loša i tri dana izuzetno loša. Za četiri dana je navedeno kako nema podataka. Što se proteklog tjedna tiče, on je počeo s kvalitetom zraka u kategoriji ‘dobro’, a skliznuo je onda u ‘loše’, pa je u srijedu ozon bio ‘u crvenome’ s izmjerenih 164,02µg/m3. Prihvatljiva mjerenja su do 100, a dobra do 50 µg/m3. Ipak, treba napomenuti i kako se ta mjerna postaja nalazi u kategoriji industrijskog područja, pa ono ne znači puno za građane, već je potrebno imati mjerenje u urbanoj zoni grada čiji bi podaci bili relevantni za šire područje.

POSTAJA NA GORICI GOTOVA ZA MJESEC DANA

Postaja na Gorici bi tako konačno trebala omogućiti cjelovit sustav mjerenja i kontrole kvalitete zraka, pružiti relevantne podatke i pomoći u očuvanju i zaštiti zdravlja građana, ali i okoliša.

Kako su za Dubrovački dnevnik potvrdili iz DHMZ-a, planirani rok završetka postaje je rujan ove godine, a ona će mjeriti dušikove okside (Nox), ozon (O3) te lebdeće čestice PM10 i PM 2,5. Mjerenja će se vršiti kontinuirano pa će se prikazivati satni podaci.

NA ŽARKOVICI JE PROBLEM BIO PRISTUP

Na postaji za trajno praćenje kvalitete zraka Žarkovica zajedničkom je odlukom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i DHMZ-a prekinuto mjerenje kvalitete zraka u ožujku 2019. godine.

Građanima je

omogućen pregled izvornih podataka koji se u realnom vremenu prikazuju na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, a dnevni pregled izvornih podataka

moguć je i na stranicama DHMZ-a.

Kvaliteta zraka Čilipi

„Umjesto na Žarkovici, postaja za trajno praćenje kvalitete zraka bit će premještena na Glavnu meteorološku postaju Dubrovnik. Razlog prestanka rada postaje na Žarkovici bio

je nemogućnost sigurnog pristupa mjernoj postaji“, objasnili su iz DHMZ-a i dodali kako takva odluka osigurava kontinuitet praćenja kvalitete zraka, sigurnost zaposlenika i očuvanje relevantnosti mjernih podataka. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji DHMZ trenutno pod svojim upravljanjem samo u Opuzenu ima postaju koja mjeri kvalitetu zraka, a parametri ozona (03) uglavnom su u kategoriji ‘prihvatljivo’ i nešto manje u jedan skalin lošijoj kategoriji ‘umjereno’, s povremenim izletima u ‘dobro’ i ‘loše’.

Umjesto na Žarkovici, postaja za trajno praćenje kvalitete zraka bit će na Gorici, Glavnoj meteorološkoj postaji Dubrovnik.

Kvaliteta zraka Opuzen

Kevin Derwich je policajac, Francuz i Zagorac, a ovo ljeto patrolira Dubrovnikom

S Kevinom i njegovim kolegama prošetali smo

Gradom i svjedočili koliko je oduševljenje turista

kad vide policajca u uniformi zemlje iz koje su stigli

Pri dolasku na Pile, nije bilo moguće „promašiti“ našeg sugovornika. U uniformi francuske Nacionalne žandarmerije našao se okružen turistima, većinom francuskim, iz kojih su prštala pitanja. Neki bi možda očekivali da će njihovi upiti biti vezani za sigurnost ili pomoć, ali većinu je zanimalo – što francuski policajac uopće radi u Dubrovniku?

Odgovor je jednostavan. Kevin Derwich stigao je u sklopu projekta „Sigurna turistička destinacija“, a zajedno sa svojim kolegama iz Dubrovnika, ali i ostatka svijeta, sudjeluje u radu dubrovačke policije.

Zapravo, u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj u vremenu od 1. srpnja do 31. kolovoza godine, službu obavlja 14 stranih policijskih službenika, u svakom trenutku njih devetero, koji se izmjenjuju po smjenama. Tu su, uz francuskog službenika s kojim smo se susreli, službenici iz Poljske, Kine, Crne Gore, Albanije i Kosova.

No postoji nešto našeg sugovornika pomalo izdvaja od drugih policajca koji su pristigli u Dubrovnik, a to nam je otkrio već u prvim rečenicama razgovora.

„Došao sam u Dubrovnik 1. srpnja. Jako mi se sviđa grad, lijepo je vidjeti kako funkcionira hrvatska policija i svakako je dobro za mene. Majka mi je rođena u Hrvatskoj i dolazak u ovu zemlju je kao da sam došao doma, ja-

ko cijenim ovo iskustvo“, priča Kevin. Sa širokim osmijehom objašnjava kako mu je majka iz Zagorja, gdje ima jako puno rodbine, a zbog toga priča hrvatski jezik.

„Što se tiče jezika, drugačiji je. Pričao sam o tome s prijateljima, za mene je lakše naučiti engleski, možda talijanski… Jer je sličan. Hrvatski definitivno nije. Ali naučio sam ga pričati kad sam bio dijete, tako da mi zapravo dobro ide“, ponosan je Kevin.

„Svake godine dolazim na godišnji odmor u Zagorje i ovo je prvi put da sam u Dubrovniku, tako da sam jako sretan što sam dobio priliku otkriti Grad. Ovo je također prvi put da sam dobio priliku raditi u Hrvatskoj i sretan sam zbog toga. Nisam izgubljen, nisam izgubljen! Svaki put kad dođem u ovu zemlju osjećam se kao doma, stvarno“, dodaje.

„ PRIČAŠ LI FRANCUSKI ?“

Da je Dubrovnik siguran lokalci itekako znaju. Sretni su jer, većinom bezbrižno, mogu ostaviti novčanik i mobitel u bursi na plaži i plivati u dubinu. Nerijetko ne zaključavaju vrata stanova, a često se može vidjeti i automobile otvorenih prozora. No nije tako svugdje – postoje turisti koji dolaze izbezumljeni, s novčanicima skrivenim na poprilično neobičnim mjestima. Tako zaposlenici suvenirnica pričaju kako se zna dogoditi da turisti raskopčavaju hlače da bi doš -

„Čak bez policije, grad mi se čini siguran. Ali vidjeti našeg policajca je baš dobro i za njega i za nas, super je što možemo normalno komunicirati“, govore francuski turisti

Piše Ivana Smilović foto GORAN MRATINOVIĆ

li do svojih novaca, skrivenih… Bolje ne znati gdje. Upravo zato, kako bi se olakšalo posjetiteljima koji su zabrinuti za svoju sigurnost ,pokrenut je projekt „Sigurna turistička destinacija“ i to još 2006 godine.

Koordinator projekta u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj je Mišel Ladišić, s kojim smo također dobili priliku popričati u patroli Gradom.

„Projekt je kroz godine pridonio tomu da je Hrvatska prepoznata kao sigurna zemlja, što je turistima izuzetno važno kod odabira turističke destinacije za odmor. Osjećaj sigurnosti se povećava kada u zemlji u kojoj borave, strani turisti uoče policijskog službenika koji dolazi iz njihove zemlje u prepoznatljivoj policijskoj odori, a reakcije turista na to su izrazito pozitivne. Do ove godine je u Hrvatskoj službu obavljalo preko 1.100 stranih policijskih službenika“, objašnjava.

No u toj misiji nisu sami, već im pomažu lokalni policajci. Tako je Kevinu „uz bok“ uvijek i Damir Dahsulja, policijski službenik za prevenciju Policijske postaje Dubrovnik.

„Radimo zajedno uz još jednog kolegu, Valentina Grgana. Obilazimo turistička mjesta gdje se mogu naći turisti iz Francuske, ka -

ko bi bili njima dostupni. Da oni vide kako je i njihova policija, odnosno žandarmerija, tu s nama prisutna, kako se mogu osjećati sigurnima, ako imaju kakva pitanja, da znaju kako smo tu za njih. Zasad smo imali samo pozitivna iskustva. Dosta se iznenade, na prvu možda čak i nisu sigurni da je to njihov policajac, a onda postavljaju neka čudna pitanja, kao što su ‘Pričaš li francuski?’, ‘Jesi li na godišnjem odmoru?’, iako je u francuskoj odori“, smije se Damir.

„ DOSLOVNO NAS HVATAJU ZA RUKAV “

Ni Kevin ni Damir ne mogu se sjetiti nijednog lošeg iskustva.

„Svaki put kad patroliram gradom, turisti su iznenađeni. Nekoliko ljudi je pomislilo kako je žandarmerija dio hrvatske policije, što naravno nije istina. Pitaju me obično zašto sam ovdje, sviđa li mi se, a dosta ih kaže kako je ovo prvi put da su vidjeli člana žandarmerije u Hrvatskoj. Inače nemaju nikakvih problema. Zadnji Francuz kojeg sam vidio je rekao da je jako dobro biti u Dubrovniku i da je neusporedivo s Francuskom jer tamo ne mogu ostaviti mobitel na stolu dok jedu ili primjerice ostaviti auto nezaključano, takve stvari. U Francuskoj imamo 65 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj četiri milijuna. Jednostav-

„Ovo je prvi put da sam dobio priliku raditi u Hrvatskoj i sretan sam zbog toga. Nisam izgubljen, nisam izgubljen! Svaki put kad dođem u ovu zemlju osjećam se kao doma, stvarno“

Mišel Ladišić, Kevin Derwich i Damir Dahsulja

no – više ljudi, više problema“, priča Kevin u laganoj šetnji Stradunom.

„Doslovno nas hvataju za rukav, zapitkuju, tako da smo osim policajaca ujedno i vrsta turističkih vodiča, informatora, sve što trebamo, mi smo tu, na raspolaganju“, nadovezu -

je se Damir.

A imali smo tome priliku i posvjedočiti. U nešto više od pola sata našeg patroliranja, nebrojeno turista je prišlo našim sugovornicima, koji su bili opremljeni i letcima u kojima su na različitim jezicima opisani savjeti za vo -

zače, za zaštitu osobnih stvari, kao i za plivače, ronioce i korisnike plovila.

„Čak bez policije, grad mi se čini siguran. Ali vidjeti našeg policajca je baš dobro i za njega i za nas, super je što možemo normalno komunicirati“, kaže nam jedan od francuskih turista koji je u Dubrovnik stigao s obitelji koja je okružila Kevina.

Nekoliko koraka nakon – ista situacija. Ovaj put jedna je Francuskinja htjela doznati više o Kevinu i što zapravo radi ovdje.

„Ja sam zapravo u Čilipima, došla sam do Grada čisto da vidim kako izgleda. Tek sam se spustila ovdje, pa ne znam puno o sigurnosti. Jako mi je drago vidjeti našeg policajca“; priča Natalie.

A u nekoliko minuta hoda, takva se situacija samo ponavljala. Turisti iz Francuske Kevina su stalno slikavali, ali rado s njime i popričali.

„Baš sam iznenađen što vidim francuskog policajca u Dubrovniku. Razmišljao sam kako je vjerojatno riječ o nekoj razmjeni. Osjećam se jako sigurno ovdje“, priča Cyril kojeg smo susreli na samog kraju Straduna. A takve su reakcije uobičajene za sve strane policijske službenike.

„Turisti su oduševljeni. Na primjer, imamo policijske službenike iz Kine, kolegica i kolega su tu, jako ih je lijepo vidjeti u odori kineske policije. Prije nekoliko dana smo bili na godišnjici otvaranja Pelješkog mosta i nažalost nije bilo kineskih turista, ali je bilo drugih kojima je bilo jako zanimljivo vidjeti kineske policajce. Svi su se htjeli slikati s njima“ objašnjava koordinator projekta Mišel Ladišić.

JEDAN OD NAJSIGURNIJIH GRADOVA U EUROPI No nije bit u atrakciji nego u nečemu puno bitnijem.

„Cilj ovog projekta je ustvari da se strani turisti u Dubrovniku osjećaju sigurno. Jer svaki stranac kad bira destinaciju za boravak, visoko na ljestvici poželjnih stvari je, naravno, sigurnost. Toj sigurnosti pridonosi i kad na primjer stranac, kao što ste vidjeli, iz Francuske vidi policijskog službenika u francuskoj policijskoj odori kod nas u Gradu“, kaže Mišel.

Kad je riječ o sigurnosti, Dubrovnik svakako visoko kotira na ljestvicama.

„Uvijek volimo reći da smo „crime free“, imamo nekakva sitna džeparenja možda koja nisu problem samo Dubrovnika, već svih turističkih mjesta, Madrida, Barcelone, Venecije… Što se tiče same sigurnosti, mislim kako je Dubrovnik jedan od najsigurnijih gradova u Hrvatskoj, ako ne i u Europi. Dosta turista

možda to i ne zna, a onda nakon određenog perioda boravka ili kroz razgovor shvate da je to zapravo tako. Kriminalna slika u njih je malo drugačija, veći je kriminal u svim postocima“, nadovezuje se Damir, koji je prikupio puno iskustva na terenu.

A s mišljenjem naših policijskih službenika slaže se i Kevin.

„Već znam da je Hrvatska sigurna zemlja jer dolazim svake godine. I kad pričam s prijateljima u Francuskoj o Hrvatskoj, svaki put pričam o sigurnosti i predlažem im da dođu u Hrvatsku i vide kako je prekrasno“, govori nam u pauzi od informiranja turista. Brojne su još prednosti ove suradnje koja u naš grad, ali i u Hrvatsku, dovodi policijske službenike iz raznih dijelova svijeta.

„Sve u svemu, mogu ocijeniti ovaj projekt jako pozitivnim, jako dobrim. Po meni je baš koristan, razmijenimo iskustva, situacije, kako je njemu na poslu, što rade, imaju li slične

lokalce,

„Upoznao sam ljude u Dubrovniku. Kad upoznam

iznenađeni su što pričam hrvatski jezik jer ne izgledam kao tipični hrvatski dečko“, smije se Kevin

probleme kao i mi“, zaključuje Dario. Sličnosti ima dosta, a nađe se poneka razlika. Iskoristili smo priliku i pitali Kevina za usporedbu s policijom u Francuskoj. „Vidim male razlike jer radim u žandarmeriji, nisam u policiji, to je nešto kao vojska. Drugačije je jer u Hrvatskoj imate različite timove za različite stvari, poput interventne policije. U Francuskoj imamo samo jedan tim za intervencije, prigovore, ma za sve. Dobro je vidjeti kako to zapravo ovdje funkcionira“, objašnjava.

UVIJEK NA USLUZI

A kao što je i očekivano, u ovakvim situacijama kolege zaista postanu i prijatelji.

„Jako je dobro iskustvo, tako mi je drago vidjeti kako funkcioniraju policije u drugim zemljama, ne samo u Hrvatskoj. Upoznao sam policajce iz Poljske, Kine… Jako je dobro upoznati drugačije ljude, vidjeti raznolike uniforme, naučiti nešto o njihovom načinu rada. Kad sam tek počeo s misijom, prvi tjedan, bio sam s dva policijska službenika iz Poljske. Sad smo prijatelji i pričamo o svemu što nam se događa ovdje, ali i kako policija funkcionira u našim zemljama. Dobro je vidjeti razlike“, priča Kevin. Inače, policijski iz drugih zemalja borave u policijskom objektu u Kuparima. „Rade u Policijskoj postaji Dubrovnik, u temeljnoj kriminalističkoj policiji, u postaji gra-

Damir i Kevin ne mogu se sjetiti nijednog negativnog iskustva

Kolegica i kolega iz Kine na Pelješkom mostu

nične policije Gruda, u pomorskoj, prometnoj i aerodromskoj policiji u Zračnoj luci Dubrovnik. Tako da su prisutni u svim granama policije naše Policijske uprave. Može se naučiti dosta u toj razmjeni iskustava, ipak vidimo da smo i mi, kao hrvatska policija, visoko i po opremljenosti i spremnosti, isto kao i druge europske policije“, priča Mišel koji je s njima u kontaktu 24 sata dnevno.

„Kad god njima nešto treba, mi smo im na usluzi, da im pomognemo. Ali i oni su nam ovdje na usluzi i izvan njihovog radnog vremena ako imamo određeno postupanje prema turistu iz njihove zemlje, mi ih naravno angažiramo i van radnog vremena. Oni se

svaki put odazovu i pomognu nam kod postupanja i prevođenja“, dodaje i objašnjava kako su kroz godine strani policijski službenici dosta pomogli u zajedničkoj policijskoj suradnji i provođenju policijskih poslova, ali i kako su se stekla razna prijateljstva s domaćim stanovništvom, tako da su postali prepoznatljivi i ljudi ih jako dobro prihvaćaju.

Tome može posvjedočiti i Kevin.

„Upoznao sam ljude u Dubrovniku. Kad upoznam lokalce, iznenađeni su što pričam hrvatski jezik jer ne izgledam kao tipični hrvatski dečko“, smije se Kevin i dodaje na hrvatskom:“Svi su dobri!“

„Doslovno nas hvataju za rukav, zapitkuju, tako da smo osim policajaca ujedno i vrsta turističkih vodiča, informatora, sve što trebamo, mi smo tu, na raspolaganju“

ATALANTE U Dubrovnik je uplovljavao svake godine isključivo izvan turističke sezone

Brod je u 11 godina ukupno 65 puta posjetio grad

Brodarska kompanija Messageries Maritimes je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća naručila izgradnju dva ista lajnera za plovidbe prema francuskim južno pacifičkim kolonijama i posjedima. Prvi, CALEDONIEN je izgrađen u brodogradilištu AGC de France u Dunquerqe u rujnu 1952., dok je drugi, TAHITIEN zaplovio iz brodogradilišta Arsenal de Brest u svibnju 1953. godine.

Svaki je brod imao po 12614 bruto tona te je bio dug 167, širok 20,6 metara. Dva 10- cilindarska pogonska stroja Burmeister & Wain ukupne snage 10300 KS su im omogućavali preko dvije pro-

pele brzinu od 17 čvorova. Mogli su primiti 373 putnika smještenih u četiri razreda. Putovanje dugo u prosjeku oko 90 dana je slijedilo stalnu rutu iz Marseillesa preko: Alžira, Madeire, Guadeloupe, Martinique, Panamskog kanala, Papeete, Port Vila, Noumea do Sydneya. Na ovim plovnim putevima oba broda su plovili dvadeset godina, sve dok nisu počeli ploviti s manje putnika zbog brzog razvoja zračnog prometa te su ostali bez posla za kojeg su originalno bili i izgrađeni. CALEDONIEN je 1972. prodan kompaniji Efthymiadis Line, preimenovan u NYSSOS KYPROS te kasnije u ISLAND OF CYPRUS.

Prvi je put u grušku luku uplovio 30. rujna 1979. godine. Ovamo je dolazio svake godine isključivo izvan glavne turističke sezone u kojoj ekskluzivno krstari samo između grčkih otoka. Doplovio bi tri, četiri puta u predsezoni i isto tako u posezoni

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Već 16. studenog

napušta ciparski

Limassol na putu

za indijsko rezalište brodova Alang

gdje uplovljava

21. prosinca te je

konačno izrezan u staro željezo do kraja svibnja 2005. godine

Vrlo kratko je tako plovio da bi uskoro, već 1975. godine završio u rezalištu Kaohsiung- Taiwan.

PRVI PUT U DUBROVNIK UPLOVIO 1979...

Ali zato je TAHITIEN bio puno bolje sreće. Prodan je ciparskoj kompaniji Aphrodite Cruises (kasnije kompanija mijenja ime u Mediterranean Sun Lines) te plovi pod novim imenom ATALANTE. Od 1972. godine plovi na kružnim putovanjima Sredozemljem preuređen za prihvat 660 putnika. Doživio je još nekoliko preinaka da bi na kraju imao 13113 bruto tona te je mogao primiti 630 putnika o kojima se brinulo 160 članova posade. ATALANTE je u 11 godina ukupno 65 puta posjetio Dubrovnik.

Prvi je put u grušku luku uplovio 30. rujna 1979. godine. Ovamo je dolazio svake godine isključivo izvan glavne turističke sezone u kojoj ekskluzivno krstari samo između grčkih otoka. Doplovio bi tri, četiri puta u predsezoni i isto tako u posezoni sve do 12. listopada 1990. kada je posljednji put isplovio iz Gruža prema Krfu i u dubrovački se akvatorij više nikada nije vratio.

... A POSLJEDNJI 1990. GODINE

U programu kružnih putovanja iz 1982. godine ostalo je zabilježeno da je ATALANTE dva puta, 2. i 16. listopada isplovio iz Ancone na dvotjedno putovanje u kojem je posjetio: Katakolon, Aleksandriju, Ashdod, Kusadasi, Patmos, Pirej, Monemvasia, Pylos, Krf i Dubrovnik te se ponovo

vratio u Anconu. Godine 1984. ATALANTE dolazi tri puta u proljeće te tri puta najesen krstareći dvotjednim itinererom: Venecija, Dubrovnik, Iraklion, Aleksandria, Haifa, Limassol, Rodos, Kusadasi, Patmos, Pirej, Katakolon, Venecija. ATALANTE je 1991. godine iznajmila na godinu dana grčka brodarska kompanija Epirotiki Lines te mu je promijenila ime u HOMERICUS. Plovio je kao zamjena za kruzer OCEANOS koji je potonuo kod obale Afrike te mu je 1992. godine vraćeno staro ime. Od 1993. plovi u najmu Paradise Cruisesa, a svoja brojna mediteranska putovanja ATALANTE je završio 1. prosinca 2004. godine kada odlazi u konačnu raspremu. Već 16. studenog napušta ciparski Limassol na putu za indijsko rezalište brodova Alang gdje uplovljava 21. prosinca te je konačno izrezan u staro željezo do kraja svibnja 2005. godine.

U ČAST HEROJU

Otkriven spomenik Goranu

Komlencu : ‘Neka ovo bude

naše mjesto susreta s njim’

Tijekom otkrivanja spomenika, proletio je kanader, a događaj su svojim izvedbama uveličali Goran Karan, Stijepo Gleđ Markos i klapa Ragusavecchia

svi vidimo neće biti dovršen usprkos svim problemima na koje smo nailazili”, rekao je Krilanović.

Na strmom i teško pristupačnom terenu između sela Ljubač i Gromača, na mjesto stradanja hrabrog vatrogasca Gorana Komlenca, otkriveno je u ponedjeljak navečer spomen obilježje. Goran Komlenac tragično je stradao 31. srpnja 2022. u požaru u okolici Orašca, u 42. godini. Spomen obilježje izrađeno prema projektu arhitektonskog ureda Proto-Arch smješteno je na strmom i teško pristupačnom terenu između sela Ljubač i Gromača, upravo na mjestu Goranovog stradavanja. Otkrivanju spomenika prethodilo je polaganje vijenaca na mjesnom groblju u Orašcu i misa zadušnica za vatrogasca.

„Možda bi bolje bilo biti u tišini, možda bi ta tišina rekla više od riječi. Ali,

moramo se sjetiti Gorana velikog srca. Ima veliko srce, baš kao što ga ima velika hrvatska vatrogasna obitelj. Dio si obitelji bio i ostat ćeš zauvijek“, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Zlatko Tucaković.

Zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović rekao je kako od dana stradanja život vatrogasaca više nije isti.  “Nakon nekog vremena, kad smo došli k’ sebi, jedina misao koja nam je prošla kroz glavu jest da se Goranova žrtva ne smije prepustiti zaboravu, da nešto moramo učiniti. Neka viša sila posloži to od početka do kraja. Krasni ljudi uključe se u ovu cijelu priču i dovedu je do kraja s takvim entuzijazmom da nije postojala mogućnost da projekt kojega danas

Prigodne riječi na otkrivanju spomenika uputio je i županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović. “Njegova hrabrost je bila velika. Svi vatrogasci, i dalje uvijek dođite tu, ponosno, i poklonite se ovom čovjeku jer njegovo srce je bilo veliko “, izjavio je Simović.  Lea Đurović Ruso iz Proto-Archa je kazala kako je počašćena što je radila na ovom projektu. “Slušajući od obitelji i kolega kakav je Goran bio, htjeli smo da spomen obilježje personificira njegov život koji je bio simbol truda, skromnosti, hrabrosti i požrtvovnosti za obitelj i zajednicu za koju je u konačnici dao ono najsvetije što čovjek može dati, a to je život”, izjavila je dodavši – neka ovo spomen obilježje bude mjesto susreta i zajedništva s Goranom na granici između neba i zemlje.

Otkrivenju spomenika prisustvovao je i gradonačelnik Mato Franković.

“Goran se svom pozivu davao do krajnjih granica, zanijemili smo pred njegovom neustrašivosti, srčanosti i profesionalnoj veličini koju je pokazao u kobnim trenucima koji su ga nažalost stajali života“, rekao je Franković. Spomenik su otkrile supruga i sin stradalog Komlenca, a tom prilikom je iznad spomenika proletio kanader. Događaj su svojim izvedbama uveličali Goran Karan, klapa Ragusavecchia i Stijepo Gleđ Markos.

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

ELVIS FATOVIĆ:

Debakl je ipak preteška

riječ za plasman Hrvatske, a na naplatu su došli

iznimni uspjesi mlađih

kategorija nekih zemalja

Proslavljeni hrvatski vaterpolist, a sada uspješan trener Elvis Fatović, trenutno odmara od sportskih obveza, nakon što je sa svojom Barcelonetom odradio iznimno tešku, ali uspješnu sezonu. Nama odlična prilika za razgovor o svim aktualnostima u periodu dok, kako nam kaže, odmara u Cavtatu s obitelji i prijateljima, i minimalnim korištenjem motora i automobila. A tema se skupilo koliko i vaterpolskih natjecanja u proteklom, ali i nadolazećem vremenu.

Svjetsko prvenstvo u Fukuoki i dalje je aktualna tema u vaterpolskim krugovima. Jeste li iznenađeni što je Mađarska na kraju prvak svijeta, četvrti put u svojoj povijesti?

Mađarsku sam vidio kao ozbiljnog kandidata. Zadnjih godinu dana igraju jako dobar vaterpolo otkako je došao izbornik Zsolt Varga, koji je kopirao svoj način igre iz Ferencvarosa, a taj je način igre donio puno rezultata. No, svi smo nekako prije prvenstva, a pod utjecajem klupskih rezultata, računali da bi Španjolska i Italija mogle biti favoriti. Grci su također postali vaterpolska konstanta kada su medalje u pitanju. Čini mi se kako na naplatu dolaze vrlo dobri rezultati mlađih kategorija u nekim zemljama, poput Grčke ili posebice Mađarske, koja je ovog ljeta osvojila i dosta trofeja u mlađim uzrastima. Ovo je prvenstvo bilo takvo da je, primjerice, poredak od prvog do osmog mogao biti i obrnut, i ne bi bilo čudno. Zato nije čudno što je Mađarska na samom vrhu.

Na proteklom su vaterpolskom mundijalu neke reprezentacije bile ugodno iznenađenje, poput SAD -a, Australije, Francuske, Japana... Čini se kako se karta konkurentnih vaterpolskih reprezentacija pomalo povećava.

Prije smo imali situaciju da se prije velikog natjecanja može nešto prognozirati, barem jedan finalist. Sada je situacija nešto drugačija. Rekao bih da su Amerikanci već neko vrijeme postali konstanta, pogotovo jer se bliže Olimpijske igre u Los Angelesu 2028. godine. Većina igrača igra u odličnim europskim klubovima, Dejan Udovičić je napravio sjajan posao. Hallock u Pro Reccu, Irving u Bresciji, Daube u Jugu. Neeuropske su zemlje prije igrale iz ljubavi i bile zadovoljne plasmanom na Olimpijske igre, no sada se to mijenja, znam po iskustvu u Australiji. A vidimo da su tu i Francuzi sada konkurentni, jer i njima se bliže Olimpijske igre u kojima su domaćini. Puno se ulaže, a tu je i pomoćnik Vjeko Kobešćak i vidi se njegov obris igre, pogotovo u

Piše Rafael Barkiđija foto Miroslav Lelas, Igor Kralj/Pixsell

obrani. Španjolska i Italija su najviše napravile u zadnjih nekoliko godina, a sada su im se priključili Grčka i Mađarska. Moramo spomenuti i Srbiju i Crnu Goru. I oni su doživjeli određene promjene u proteklom vremenu, pa su ugodno iznenadili u Fukuoki.

Hrvatska je Svjetsko prvenstvo završila na devetom mjestu. Neuspjeh jest, no je li debakl?

Preteška je to riječ. Trebao bi biti neuspjeh tri, četiri natjecanja zaredom, pa da možemo govoriti o debaklu. Moglo je poći u sasvim drugom smjeru. Grčka je, recimo, gubila od SAD -a u i pet razlike, da bi na kraju ipak pobijedila i zamalo postala prvak svijeta. Hrvatsku su milimetri dijelili da svlada Crnu Goru. Nije zadovoljavajuć rezultat završiti deveti, jer svima je bio cilj ući u prva dva i dobiti vizu za Olimpijske igre u Parizu sljedećeg ljeta. I imati mirnu zimu. Jer dolazi zima s dva velika natjecanja u mjesec dana, na kojima će se tražiti još viza za Pariz. Mislim kako Hrvatska ima snagu i kako će ovo samo biti motiv za brz povratak tamo gdje joj je mjesto.

Europsko prvenstvo će se od 3. do 16. siječnja 2024. održavati u Izraelu. Potom slijedi Svjetsko prvenstvo od 2. do 18. veljače u Katru. Je li takav raspored zdrav za vaterpolo? Ne samo za igrače za koje je jasno kako nije, jer treba ugurati i klupska natjecanja, nego i za popularnost ovog sporta? Tema o kojoj pričamo stalno. Nadamo se da je ovo zadnja godina da će tako biti. Sve je to zbog COVID -a, u zaostatku smo jedno natjecanje. To su stvari koje se, nažalost, događaju u našem sportu i nisu dobre. Mislim da će tu najviše patiti klubovi. Većina reprezentacija se u prvom i drugom mjesecu bori za Olimpijske igre, pogotovo na Svjetskom u Dohi. A mi već nekih sedam dana nakon, krećemo s Ligom prvaka. Igrači će nakon toga biti emocionalno i fizički potrošeni. Svaka utakmica nam je bitna jer ove godine se u Ligi prvaka igra final four, a ne final eight. Svima je slično, osim Mađarima i Grcima koji su osigurali plasman u Pariz. Njihovi će treneri čak moći kalkulirati o sastavima za Europsko i Svjetsko. Ali da nije dobro, nije, kako nama, tako i drugima.

Debakl je preteška riječ. Trebao bi biti neuspjeh 3 ili 4 natjecanja zaredom, pa da možemo govoriti o debaklu Hrvatske. Moglo je poći u sasvim drugom smjeru. Grčka je, recimo, gubila od SAD-a i pet razlike, da bi na kraju ipak pobijedila i zamalo postala prvak svijeta. Hrvatsku su milimetri dijelili od pobjede protiv Crne Gore.

Na

Kad smo kod klubova, trenutno odmarate nakon dobro odrađenog posla s Barcelonetom u protekloj sezoni. Prvenstvo, Kup i bronca na završnici Lige prvaka u Beogradu i to nakon zahtjevnih utakmica s Jugom, Novim Beogradom i Vouliagmenijem. Imali smo jako tešku sezonu, tako da smo itekako zadovoljni rezultatima. Imali smo, prije svega, tešku nacionalnu sezonu sa sjajnim protivnikom. Sabadell je bio izvrstan protivnik. Dva puta su nas pobijedili u regularnom dijelu. Mi smo u finalu protiv njih uložili sve snage i pobijedili ih u dva susreta. Sabadell je pobijedio Ferencvaroša, Juga... Uz to, Barceloneta je prvi put u povijesti osvojila grupnu fazu Lige prvaka. Bila je to stvarno velika stvar za nas. Izgubili smo u tom polufinalu na peterece od Novog Beograda, iako osobno mislim da smo trebali pobijediti u regularnom dijelu, ali učinili smo neke greške. Imali smo i vodstvo u toj utakmici. Bilo je tu i nekih drugih stvari ali sada više nema veze, to su stvarno neke druge stvari. Ali sve u svemu, napravili smo progres u igri. Sada smo minimalno promijenili ekipu. Umirovio se Francisco Fernandez i bit će mi pomoćnik. I Dušan Matković više neće igrati, ide put Francuske. Doveli smo kvalitetnog igrača – šutera Bernata Sanahuju. Nama je falio šuter, jer nas je lani napustio možda najbolji napadač na svijetu u zadnje vrijeme, Alvaro Granados. Dogodine nam je cilj dogurati korak dalje. Priželjkivali smo finale, ali po meni je Pro Recco daleko najkvalitetnija ekipa, odlično vođena od Sandra Sukna. Naravno, opet tu u kombinaciju upada reprezentativna se -

zona. O tome ćemo sigurno puno pričati kada za to dođe vrijeme...

Koliko je vaterpolo doživljen u Španjolskoj, kako klupski tako i reprezentativni? Znamo da su Španjolci u zadnje vrijeme uspješni u većini ekipnih sportova. Karte se za ove velike utakmice u Ligi prvaka rasprodaju. Tražila se koja karta više za domaće utakmice protiv Olympiacosa i Pro Recca. Svi se, defakto, „pale“ na to. Španjolska je dobra i u muškoj i u ženskoj reprezentaciji. Lani su bili svjetski prvaci u muškoj, a europski u ženskoj konkurenciji. To se sve dosta prati. Tijekom nacionalne lige nisu neke lude brojke, ali se definitivno prati. Medijski je popraćeno od nacionalne televizije. Međutim, kao i u Europi i svugdje, ima dosta prostora za napredak. Kao što ste sad spomenuli, Španjolci su uspješni u dosta timskih sportova i individualnih, pa svatko traži svoj mali komadić pod suncem, što bi se reklo.

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Trener Jug Adriatic osiguranja Vjekoslav Kobešćak i trener Barcelonete Elvis Fatović u zagrljaju nakon osvojenog zlata na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. Tada u funkciji pomoćnih trenera izbornika Ratka Rudića.

naplatu dolaze vrlo dobri rezultati mlađih kategorija u nekim zemljama, poput Grčke ili posebice Mađarske, koja je ovog ljeta osvojila dosta trofeja i u mlađim uzrastima.

Dubrovački dnevniK

Da nije njega, kupali bismo se isključivo u svoja četiri zida

Igoru Legazu treba podignuti spomenik

U trideset i kusur godina demokracije na ovim prostorima Igor Legaz je među rijetkima koji su obranili javni interes

Sve ovo što pišem je općepoznato. Puno zanimljivije u cijeloj priči jest gdje smo bili svi mi ostali dok je Legaz izvodio sabotaže. Naravno, njorgali smo u svoja četiri zida, a kada se pojavio internet i pametni telefoni, prebacili smo se na društvene mreže. Uvijek nezadovoljni i grintavi gledali smo bez ikakve aktive kako nam odnose dušu grada

Ima tome sigurno više od 15 godina. Prijatelj koji je radio u Dubrovnik Palaceu zvao me da se dođem okupati u hotel. Ajde dobro, pristao sam, iako mi je u to vrijeme na Dančama bilo skroz dobro. Nisam se uspio ni skinuti u kupaće, kada mi se uniformirani lik pojavio s leđa. Skontao me odmah – izbaci uljeza – dva trokuta i avion.

-Vi niste gost hotela? – obratio mi se vidjevši moj šareni šugaman.

-Nisam.

-Molim vas lijepo da se obučete i napustite objekt – hladno je zaključio. Poslušao sam ga i otišao na Danče. Bilo je to u vrijeme vladavine Gorana Štroka, netom nakon što se Palace obnovio. U sklopu obnove ogradom je omeđena plaža i pristup moru bio je onemogućen. Već tada je Igor Legaz dolazio na Palace i poput kakvog kubanskog gerilca zagorčavao život Tati, kako su zaposlenici od milja zvali Štroka. Od tada pa sve do danas Igor Le Guevara odradio je desetine, možda i stotine gerilskih iskrcavanja na zapadne i istočne dubrovačke obale.

TORNO-PRAVNE BITKE

Prvo se, jasno, obračunao s Jadranskim luksuznim hotelima koji su duž cijele dubrovačke obale sagradili plažne bunkere koje su branili uniformirani likovi. S tornom u ruci i Zakonom o pomorskom dobru u džepu Le Guevara je sam samcat oslobodio Palace, potom Excelsior i Argentinu, a naposljetku i Bellevue odakle su se Štrokove trupe prebacile u Dan-

čekirk i više ih nitko nikad nije vidio. Zatim se okrenuo Valamaru, pa oslobodio i President, zatim Titovu vilu, a nije ostao dužan ni vlasnicima Neptuna. Dugo su trajale torno-pravne bitke oko Vile Elite, a rezultat znate:

Piše Maro Marušić foto lorem ipsum

Pomorsko dobro je nadmetanje hotela i Igora Legaza, u kojem uvijek pobjeđuje potonji. Oslobodio je i Gjivoviće i brojne druge plaže. Gledajući sve ovo, da nije bilo Igora Legaza, domaći čovjek danas bi se kupao isključivo u svojoj banji. I više nego dovoljno da se čovjeku podigne spomenik u natprirodnoj veličini posred Široke ulice.

No, sve ovo što pišem je općepoznato. Puno zanimljivije u cijeloj priči jest gdje smo bili svi mi ostali dok je Legaz izvodio sabotaže. Naravno, njorgali smo u svoja četiri zida, a kada se pojavio internet i pametni telefoni, prebacili smo se na društvene mreže. Uvijek nezadovoljni i grintavi gledali smo bez ikakve aktive kako nam odnose dušu grada. Danas je Dubrovnik grad bez duše, skup otuđenih ljudi koji se međusobno ne druže, jer nemaju gdje. Ostala su im jedino kupališta i to zahvaljujući Igoru Legazu.

MOĆ

U RUKAMA VEĆINE

Da imamo samo kap Legazove volje za mijenjanje stvari, ne bi nas godinama maltretirali s kretenskim lockdownom, niti bismo sada imali inflaciju i ogroman rast cijena. Ne bi nam oduzeli sve zelene površine i pretvorili ih u apartmane. Ne bi nam na Babinom kuku oduzeli teniske terene. Ne bi nam turi -

zam uništio život.

Da imamo samo kap Legazove volje za mijenjanje stvari ne bismo sada odlazili piti kafu. Bojkotirali bismo ugostitelje i njihove precijenjene napitke. Bojkotirali bismo moderni nogomet - takozvano otvoreno prvenstvo Saudijske Arabije - umjesto da iznova svake godine plaćamo Arenu, Sport klub, Max i druge budalaštine. Društvene mreže nas čine depresivnima, ali umjesto da prestanemo tamo odlaziti, mi i dalje hranimo Marka Zuckerberga i druge smiješne likove.

Moć je u našim rukama, u rukama većine, ali niti smo toga svjesni, niti znamo što bismo s tim. Dovoljno je pogledati kako Vladimir Putin maltretira Ukrajince i Ruse. Umjesto da dođe njih pet, šest i opale mu čvoke i pendreke u ćelavu glavurdu, on milijune šalje u rat. Pa je li to ludilo neviđenih razmjera?

U trideset i kusur godina demokracije na ovim prostorima Igor Legaz je među rijetkima koji su obranili javni interes. Mi drugi se trebamo sramiti. Nitko nam nije kriv što nam je svakodnevnica bezvezna, što nemamo nigdje poći, što nema nikakve zabave i svirke, i što sve košta kao svetog Petra kajgana iz podnog uzgoja.

Kriva je isključivo naša pasivnost i nedostatak svijesti.

Da imamo samo kap Legazove volje za mijenjanje stvari ne bismo sada odlazili piti kafu. Bojkotirali bismo ugostitelje i njihove precijenjene napitke. Bojkotirali bismo moderni nogomet - takozvano otvoreno prvenstvo Saudijske Arabije - umjesto da iznova svake godine plaćamo

Arenu, Sport klub, Max i druge budalaštine

DUBROVAČKO NJORGALO:

Naša čeljad ima kompleks

inozemstva

, vazda misli da je neđe drugo bolje

Dubrovačko Njorgalo ovaj put njorga o poznatom domaćem

Još 18. ovega mjeseca je na ovemu portalu i novini objavljen moj članak pod naslovom Nikakva se katastrofa ne događa nego lijeni i zlonamjerni novinari nisu u stanju provjeriti ni jedan turistički podatak. Mada ne mislim da ima takvih u našoj redakciji isto se ko pantagana ove dane provlačim kroz redakciju. Zlu ne trebalo. Govorim: „Vrućina je, bolje je radit iz doma“. Kako se to ono moderno zove?

Online!

E sad lijepo, kad sam pomeo ispred svojih, hoću rijet novinarskih, vrata, ajdemo malo i do komentatora. E, urednik će sad reć’: „Nemoj mi njih kretat’, jer od njih živimo!“. E, što se toga tiče, odma ću mu reć: „Ne daj ti Bože da od nekih od njih živiš!“. To ti je prvo, a koji su to znaš ih već po imenu, nadimku ili kako se već identificiraju. Vodi ih doma. A ima ih pametnih, da se zamisliš kad pročitaš što su napisali. Ali, generalno, u komentarima ima jako puno onega što bih ja volio da jednom nestane zavazda iz našega mentaliteta, a tamo to tako isplutava i vonja i to je tema ovoga članka. Većinom. Jer mene misli odnesu ko zna đe pa vazda zabrazdim i zalutam i u druge teme. A ta je tema „kompleks inozemstva“.

S KOLJENA NA KOLJENO

Većina ljudi u nas je opsjednuta kako je neđe „vanka“ (posebno mislim na zapadne zemlje) dobro, a kako u

nas ništa ne valja. I nisu ljudi krivi za taj kompleks koji se prenosi s koljena na koljeno u familji. Generacije su odgajane tako da se nije niđe išlo iz doma. Katkad se vizitavalo prvu svojtu, obavezno na selo viđet prijatelje, a nikad u inozemstvo. Nikad „vanka“. Evo recimo skijanje. Ko je prije išo’ na skijanje? Niko! A sad baš u taj stađun, svi krcaju skije, sanjke idu u planinu. Prije su išle dvije tri familje iz grada, a viđite sad. Ajde neka! Neka ovo djece malo odljepu od mobitela po cijeli Božji dan. To je tek nedavno postalo moderno.

Ko prvo, prije su svi slabo govorili strane jezike, a s čime će poć na

skijanje, s ono malo ruskoga što su bili naučili u osmoljetki? A tako su se cijele generacije upropastile. Kad se konačno došlo pameti i počeo se učit engleski, pa sve do danas, programi učenja koji su propisani su taki da profesuri djecu ne mogu naučit engleski govorit, nego ih nauče pravilima jezika. To je ko da dijete učiš igrat nogomet i perfektno ga naučiš pravilima, a nikad, baš nikad ga ne izvedeš na igralište i ne daš mu nikad loptu. I profesuri ništa nijesu krivi, oni moraju radit po programu. Jadni, znaju kako treba, a ne smiju naučit djecu. Onda drugo, nije bilo para za putovat osim švercat „na crno“ devize, ko je uopće imo dinara, pa do Trsta ili u Bari đe su snalažljivi Talijani brzo naučili onoliko hrvatskog koliko je trebalo da nam uvale rebatinke ili par majica. Sve ostalo bilo je pretežno skupo za naš ondašnji takujin. Poć tamo u restoran pet, šest puta s cijelom familjom pa onda doma kad se vratiš, ......... ajme majko. Bužaj nove rupe na kaišu. A, i ona je kadgod dobila jezikovu juhu: „n’ti ...spu ćaćinu i materinu jeli se moglo što i ušparat, a ne sve sarčit, pa do zadnjega solda, pa sad zube na policu...“. E, gorki su to bili razgovori, svak kriv, a svak željan. I, finalmente, treći razlog zašto stat doma bio je u tome što su svi ti stranci, ljeti dolazili u nas i bahatili se s devizama jer su vazda živjeli i imali plaće bolje od nas. A, koji auti! Alfa

Romeo kabriolet. Lancia, Mercedes, Peugeot, ma što ću uopće nabrajat. Doduše, zaletio bi se i koji Autobianchi, ali bi i on bio kabriolet, za ne falit, za svaki slučaj..... Ako bi se onako ko mulci išli kupat na Danče, nama bi put uz Gradac trajo tri kvarta od ure dok bi obišli sve parkirane aute. U nas fićo i pokoja buba. I, veži ga tu.

ZAPADNI NADLJUDI

I stvorili su se u našeg svijeta kompleksi zapadnih „nadljudi“ koji još (mislim: kompleksi), nažalost, postoje. „Tamo“ je sve bolje, ljepše, „tamo“ se bolje živi, „tamo“ se bolje jede, „tamo“ se bolje..... Uglavnom, „tamo“ je med i mlijeko, a doma ništa ne valja. Za vrijeme moga radno aktivnog života imo sam se prilike naputovat po uglednim gradovima, svjetskim poznatima i državama i nagledo sam se takve sirotinje kakve nema siguran sam ni u našim najvećim zabitima. Mislim da neću ništa novo reć’ kad kažem o ljepoti prirode, ljepoti mora. Jedino čemu ćemo i mi čak uspjet doć’ kraju je beton. Uspjet ćemo ga ućerat u more i svak ko se nada da će ovo prirode spasit taj se grubo vara. Ako se okuražite i ipak se otisnete i pođete viđet kako izgleda to „čudo veliko“ kako to „vanka“ izgleda viđet ćete da vlada popriličan red. Jer kako bi inače starac od recimo 80 godina strpljivo i ponosno čeko red za kupit kartu za kino iza djeteta od de -

setak godina bez da mu udre tišketu i gurne ga i reče „mali makni se“. To ćete u nas malo teže viđet. I još da će s njim nešto ljubazno popričat i na taj način ga urbano odgajaju. A nama naši vijećnici, neki dan, glasaju da nama ne treba u osnovnim školama građanski odgoj. Pa šeću li ikad ulicom oni koji su bili protiv te odluke? Ili ajdemo negativno postavit pitanje: Ima li išta na tom odgoju što što bi djeca grubo mogla tamo naučit? Ne znam uopće ko je bio za, a ko protiv jer mi je vijest pobjegla, ali ne sumnjam da su se podijelili po taborima: pozicija/opozicija. Pa ne morate se na tim pitanjima dijeliti, nije to neka visoka politika!?

NISMO PARIZ NI ATENA

I na kraju jedan primjer koji se tiče i komentara na članak o nemarnom novinaru, ali i na proročanski komentar na današnji članak.

Nakon toga moga članka od neki dan, jedan komentator/ica, valjda zato što sam spomenuo Atenu u svome članku (da se za Dubrovnik kaže da je hrvatska Atena), govori kako nam ponuda nije u Gradu ko u Parizu i Ateni, pa valjda zato cijene ne bi trebale bit ovolike. Iako mislim da ni Atena ni Pariz nisu gradovi za usporedbu s Dubrovnikom ne samo zbog činjenice da se radi o glavnim gradovima svojih država nego osobito po broju stanovnika (npr. Atena 3,2, a Pa-

riz 11,2 milijuna) ipak ne budi lijen, jer odakle bi ja to zno, „prevrnuo“ sam cijeli internet da vidim što to nudi npr. Atena. Računam, bit će komentator zna nešto što je ovo ljeto tamo u ponudi kad spominje baš Atenu (i Pariz). Ukucao sam u Google sve što ima veze sa ponudom Atene ovo ljeto i, osim jednog muzičkog festivala kakvoga (recimo sličnoga) ima i Dubrovnik, nalazim još koncert Guns N’ Roses i Beach Rave.

Guns N’ Roses je veliki band, svaka čast, ali valja imat Olimpijsku arenu, ko Atena, za primit ih, a valja se i isprsit sa soldima, koje realno nemamo, ma kako sam i reko, nismo tako velik grad ko Atena, a to je zabava za samo jedan dan, a ljeto je duuuugo.

Taj, drugi, Beach Rave je valjda, barem po nazivu, ono nešto na plaži đe tresu glavom po cijeli dan i noć na neku muziku i piju energetska pića, možebit „pojačana“ sa još čime? A onda omađijani i smantrani bauljaju još par dana iza po gradu. Ma da mi je znat zašto rendaju okolo? Krasna ponuda. Ništa drugo, barem na internetu, i to na deset različitih stranica, ne nalazim da je ovo ljeto u Ateni ponuđeno. Za grad koji ima 80 puta više stanovnika od našega? Vjerojatno na tim stranicama nisu navedene proslave po manjim priobalnim mjestima, ko što nisu ni u nas.

Ali, nema veze što Dubrovnik nije za usporedbu sa Atenom, niti što u Ateni bez obzira na sve  nema ništa spektakularno ni svakodnevno ponuđeno, nema veze što očito nema pojma o ponudi u Ateni, on/ona je zalijepio/la etiketu na nas doma i „ostane živ“. Jer „vanka“ je sigurno bolje. To ne treba ni provjeravat.

Ipak, većina je u nas ozbiljnoga svijeta, koji ozbiljno i naporno radi svoj poso, koji ne idu sa kafe na kafu i bubaju napamet prvo što im padne na pamet. Ljudi nazbilj koji dobro znaju što je život i koje će život, bez ikakve sumnje, nagradit.

Nije uzalud priča o Mihu i gušterici. Onima koji su nazbilj ne treba je ni pričat, jer je znaju, onima drugima je zaludu i tri put je ispričat. Moja je draga i pokojna baba znala reć: „Nit’ gluhome šaptat, nit’ ćoravom namigivat’“.

04/08 21 30

AYLEN PRITCHIN

glasovir

F. Schubert, S. Prokofjev, A. Dvořák, E. Grieg

Atrij KneževA dvorA

FOLKLORNI ANSAMBL LINĐO 05/08 21 30

Hrvatske narodne pjesme i plesovi tArAcA tvrđAve revelin

05–06 /08 21 30

07/08 20 30, 22:30

MARA I KATA

Saša Božić redatelj u suradnji s Nataša Dangubić (Mara) Doris Šarić Kukuljica (Kata)

KAzermA

07/08 21:30

LATICA ANIĆ

violončelo KREŠIMIR STARČEVIĆ

glasovir MARCO GRAZIANI violina

B. Bersa, S. Rahmanjinov

Atrij KneževA dvorA 10/08 21 30

08,09, 11/08 20:30 10/08 21:00

SUNČANA ŠKRINJARIĆ: ČUDESNA ŠUMA glazbeno-scensko djelo

Lea Anastazija Fleger redateljica Mateo Narančić dirigent Frano Đurović skladatelj

tvrđAvA lovrjenAc

KOMORNI ORKESTAR MENDELSSOHN KRISTÓF BARÁTI

violina

F. Mendelssohn, W. A. Mozart, C. Saint-Saëns, B. Bartók Atrij KneževA dvorA

Više na: www.dubrovnik-festival.hr

Ulaznice www.dubrovnik-festival.hr www.ulaznice.hr

Blagajne

Festivalska palača

Od Sigurate 1

T: +385 (0)20 326 123 sales@dubrovnik-festival.hr

Na lokacijama, 2 sata prije početka izvedbe

Dubrovački dnevniK petak, 4. kolovoza 2023.

11/08 20

30 SUNČANA ŠKRINJARIĆ: ČUDESNA ŠUMA

glazbeno-scensko djelo

Lea Anastazija Fleger redateljica

Mateo Narančić dirigent Frano Đurović skladatelj

Tvrđava Lovrjenac

12/08

21 30

ECKART RUNGE

violončelo MARTINA FILJAK

glasovir GORDAN TUDOR saksofon

G. Gershwin, N. Kapustin, A. Piazzolla, G. Tudor aTrij Kneževa dvora

12–13 /08

21 30

Premijera

MASKE monodrama

14–15 /08

21 30

DAVOR MOJAŠ: UGLAVNOM VEDRO

Studentski teatar Lero Lero Davor Mojaš redatelj LazareTi

16/08

21 30

{oh!} ORKIESTRA

MARTYNA PASTUSZKA violina

H. Purcell, F. Couperin, A. A. Schmelzer, M. Corrette/J. Ph Rameau aTrij Kneževa dvora

17, 18, 20, 21 /08 21 30

19/08 22 00

Dubrovačke ljetne igre i Umjetnička organizacija Grupa Dražen Šivak redatelj i glumac

Tvrđava BoKar

14/08 21 30

Više na: www.dubrovnik-festival.hr

Ulaznice www.dubrovnik-festival.hr www.ulaznice.hr

Blagajne

Festivalska palača

Od Sigurate 1, Old City

T: +385 (0)20 326 123 sales@dubrovnik-festival.hr

Na lokacijama, 2 sata prije početka izvedbe 2023

SJETNE ŽENE RAGUZEJSKE

Premijera Dora Ruždjak Podolski redateljica gradac

FOLKLORNI ANSAMBL LINĐO

Hrvatske narodne pjesme i plesovi Taraca Tvrđave reveLin

MAJSTORSKO MUZICIRANJE

Besprijekoran solistički nastup Nicolasa Altstaedta

Karizmatični violončelist Nicolas Altstaedt nastupio je 31. srpnja u atriju

Kneževa dvora, a besprijekorna izvedba kanonskih djela i suvremene klasike izmamila je dugotrajan aplauz i ovacije festivalske publike.

Kratkom suitom Tri strofe na ime Sacher otpočeo je prvi ovoljetni nastup

Nicolasa Altstaedta u Dubrovniku.

Djelo koje je glazbeni perfekcionist

Dutilleux skladao povodom sedamdesetog rođendana Paula Sachera, dugogodišnjeg voditelja Komornog orkestra iz Basela, grade tonovi odnosno slova Sacherova imena, dok se zvukovni prostor violončela širi scordaturom, odnosno drukčijom ugodbom instrumenta. Lirska virtuznost i besprijekorna tehnika ovog talentira-

Zvjezdan Ružić oduševio Pianotronom na Trgu oružja

nog glazbenika, koji je jednako umiješan i s dirigentskom palicom kao i s čelističkim gudalom, proželi su Dvor, a svaku skladbu na programu iznijansirao je s majstorskim senzibilitetom, iznoseći s lakoćom svu kompleksnost dinamičkih odnosa. Na svome je Altstaedt i u kanonskom repertoaru; Bachovoj Suiti za violončelo br. 5 u c-molu čiji su punktuirani ritmovi donijeli melankoličan i mračan ugođaj.

Svježinu Melodie, najnovijeg djela Jörga Widmanna, nastavila je Kodályjeva Sonata za violončelo solo, op. 8, moderni violončelistički klasik koji se ističe kompleksnošću, modalnošću i kromatikom. Neupitan je tako bio i užitak festivalske publike, koja je svako djelo pratila glasnim aplauzom i glazbenika više puta pozivala na poklon.

Festivalska publika uživala je 30. srpnja na Trgu oružja u nezaboravnom koncertu hrvatskog pijanista, skladatelja i aranžera Zvjezdana Ružića koji je na pianotronu, instrumentu koji čine klavir, mellotron i pedale, predstavio program sastavljen od autorske glazbe, ali i vlastitih obrada svjetskih hitova. Queenov Radio Ga Ga bio je popraćen pljeskom od prvih taktova, a tijekom izvedbe ABBA-inog Dancing Queena publika je i zapjevala dobro poznate stihove. Dubrovačke ljetne igre ovaj su poseban koncert organizirale na poklon građanima i posjetiteljima grada.

Kroz svoju zavidnu karijeru Ružić je svirao s mnogim glazbenicima iz različitih žanrova, a to dragocjeno iskustvo u kombinaciji s vještinom, maštom i hrabrošću potaknuli su ga da kreira nešto sasvim novo – projekt Pianotron koji čine klavir, mellotron i pedale koje udarcem noge pokreću unaprijed isprogramiran zvuk. Svaki instrument koji sačinjava Pianotron, a koji, nevjerojatno, Ružić svira istovremeno, predstavlja jedan dio njegove osobnosti. Klavir predstavlja znanje, vještinu i mudrost, mellotron ono razigrano dijete u njemu koje se igra notama, a pedale onoga koji neprestano traga za nečim novim.

U prepunoj Sponzi otvorena Dubrovačka rapsodija Romane

Milutin Fabris

Izložba dubrovačke umjetnice Romane Milutin Fabris Dubrovačka rapsodija otvorena je 1. kolovoza u prepunom atriju palače Sponza u sklopu 74. Dubrovačkih ljetnih igara, a na otvaranju su govorili crnogorski diplomat i profesor Antun Sbutega, likovni kritičar i autor teksta izložbe Andrija Seifried te intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski. - Pomno prateći Dubrovačke ljetne igre godinama, od pedesetih pa do danas, Romana Milutin Fabris ispisala je jednu cijelu priču o glumcima s kojima se družila te o komadima koji su na Igrama izvođeni, tako da nisu ove slike samo za gledanje i dekoraciju, već su bilješka jednog vremena Dubrovačkog ljetnog festivala – kazao je o izložbi Andrija Seifried.

Radovi Milutin Fabris posvećeni su Du-

Dojmljiv gitaristički recital Krešimira Bedeka

brovniku, slikarskom motivu koji joj je obilježio cijelu karijeru, a kroz Dubrovačku rapsodiju slikarica neumorno nastavlja svoj umjetnički dijalog s Gradom, ne samo sredstvima osebujnog izričaja, već i pobudama novih kreativnih kristalno čistih izazova.

Gitarističkim recitalom virtuoznog Krešimira Bedeka nastavio se 26. srpnja u atriju Kneževa dvora, šarolik glazbeni program 74. Dubrovačkih ljetnih igara. Sudeći po pljesku kojim je nagradila umjetnika, festivalskoj publici svidio se pomno osmišljen program koncerta koji je uključivao i praizvedbu djela Sonatni stavak za gitaru hrvatskog skladatelja Ivana Josipa Skendera.

Osmišljen da prezentira gitaru kao klasični i kao španjolski instrument, osobito u prvom djelu skrojenom samo od skladbi španjolskih i katalonskih kompozitora, program je savršeno izložio virtuoznost i muzikalnost gitarista Krešimira Bedeka. Kraj večeri donio je Tárregin misteriozni i strastveni Capricho Árabe, glazbeni dodatak u zahvalu entuzijastičnoj publici i glasnom pljesku.

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Kike, Ana, Romana, Šime i Srđana - Dubrovačka rapsodija, izložba slika Romane Milutin Fabris u Sponzi, je programa 74. DLJI nesumnjiva atrakcija

Danica, Vito i Nina - ne treba kriti, najljepše je na odmoru u svom Dubrovniku biti, pa malo i ploviti

Ivana i Radmila - Romanina izložba je drage prijateljice oduševila

50 godina od mature 4 a Gimnazije Dubrovnik proslavili su - Vera Milaković, Damir Šmok, Blanca Altarac, Mišo Mrkić, Mirjana Grljević, Marinko Novak, Magdalena Milić, Rusmira Karamehmedović, Smiljana Ćurić, Dijana Belan i Marina Škrtić

Na 50. obljetnicu mature 4 b Gimnazije došli su - Ana Kraljević, Mirjana Čurčić, Ana Urlović, Ana Brautović, Pegi Brzić, Zoran Kirola, Ljiljana Betica, Nora Cervelin, Zorana Di Leo, Ana Pleho, Gordana Radmilović, Ada Šehović, Dragica Lambeta, Zoran Zec, Anka (Seka) Ivanković i Perica Martinović

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Prije 50. godina bili su maturanti 4 d Gimnazije - Miše Galjuf, Milo Katić, Petar Mirošević, Ruža Težulat, Marija Gavranić, Frano Luetić, Davor Ogresta i Mladen Milošević

Iz 4 c Gimnazije na polustoljetnu obljetnicu su stigli - Niko Butijer, Mirjana Đuraš, Silvia Vitaić, Mirjana Barković, Ana Brailo, Vesna Hrdalo, Ana Diklić, Eny Radović, Ana Čučuk, Miho Matičević, Ileana Filičić, Pavica Matijašević, Vesna Delić, Franica Vlatko, Brigita Puhijera, Veselka Ljubetić i Stanka - Tanja Čupić

Mauro, Toni i Tanja - u Njemačkoj se živi i radi, ali svaki se dolazak i boravak doma jedva dočeka ili bar sanja

Mato i Mato - da bi u radnom ugostiteljskom vijeku prijatelje i imenjake bilo lakše razlikovali imenima im je C i M dodato

Renata i Nike - raduju ih za zajedničke koncerte u ansamblu DSO sve prilike

Podignuta optužnica protiv muškarca osumnjičenog da je ubio bolesnog i nepokretnog oca

U optužnici stoji kako je u neubrojivom stanju počinio protupravno djelo

Okrivljenom

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv hrvatskog državljanina (40) zbog

počinjenog, u neubrojivom stanju, protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela teškog ubojstva, objavljeno je na stranicama

DORH-a. Podsjetimo, radi se o ubojstvu koje se dogodilo u travnju na Kantafigu, prilikom čega je sin osumnjičen kako je ubio svog nepokretnog oca.

„Okrivljenom 40-godišnjaku se stavlja na teret da je počinio navedeno protupravno djelo

7. travnja, u obiteljskoj kući na području Dubrovnika, odnosno da je u stanju u kojem nije

mogao shvatiti značenje svojih postupaka niti upravljati svojim postupcima, hicima iz puške usmrtio svog nepokretnog i teško oboljelog oca.  Okrivljeni 40-godišnjak se u trenutku podizanja optužnice nalazi u istražnom zatvoru pa je u optužnici predloženo produljenje istražnog zatvora na temelju odredbe članka 551. stavak

1. Zakona o kaznenom postupku. Protiv okrivljenika je, u smislu zakonskih odredbi, podnesen zahtjev da nadležni sud utvrdi da je okrivljenik u neubrojivom stanju počinio navedeno protupravno djelo i da mu odredi smještaj sukladno zakonu“, objavljeno je na stranicama DORH-a.

40-godišnjaku se stavlja na teret da je počinio navedeno protupravno djelo 7. travnja, u obiteljskoj kući na području Dubrovnika, odnosno da je u stanju u kojem nije mogao shvatiti značenje svojih postupaka niti upravljati svojim postupcima, hicima iz puške usmrtio svog nepokretnog i teško oboljelog oca

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK

Ukupno je 19 RAZLIČITIH PRVAKA DIVLJE LIGE , hoćemo li ove godine dobiti dvadesetog?

Divlja liga se ove godine igra po novim pravilima, bez kvalifikacija, a u „pogon“ se napokon vratila i plaža Bellevue

Počelo je 38. izdanje Divlje lige, Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu. Najveće amatersko vaterpolsko natjecanje na svijetu. Novost je povratak plaže Bellevue, kao jedne od lokacija igranja ovogodišnje Divlje lige. Osim Bellevuea, domaćini su Mlini, Zaton, Porporela, Mokošica (kod Vapora), Danče, a finale će već tradicionalno biti u Portu. Branitelj naslova je momčad Kokoti, koja je prošle godine prvi put postala pobjednik Divlje lige. U finalu su svladali Fun H2O Mlini rezultatom 7:4. Treće mjesto prošlog je ljeta „uzela“ Porporela, pobjedom protiv Elite u borbi za broncu.

Ove godine ne igraju se kvalifikacije, već su svi krenuli u isto vrijeme. Skupine A i B su „elit-

ne“ skupine u kojima su prošlosezonski četvrtfinalisti, uz jednu ekipu koja je ždrijebom stavljena u elitno društvo (Pasjača) s obzirom da se Elita nije skupila za ovu godinu. Grupe C, D, E i F su „neelitne“ grupe i broje po tri ekipe.

GRUPA A: Kokoti, Uvala Lapad, Kamen mali, Pasjača Popovići

GRUPA B: Fun H2O Mlini, Porporela, Crvene stijene Orašac, Lozica

GRUPA C: Turčin Danče, Palace, Bellevue

GRUPA D: Komarda, Uvalica, Sustjepan mali muo

GRUPA E: PVG Gruški Mul, Lukovica, Srebreno

GRUPA F: Sovrnja Doli, Plaža ispod Katamarana, Plaža ispod Petke.

Nakon što se odigraju susreti po grupama, svak sa svakim, kreće nokaut faza. Prva dva

LEKCIJA IZ POVIJESTI... U 37 poznatih Divljih ligi, bilo je 19 pobjednika. Četiri puta to su bili Copacabana i Kiks, tri puta Montovjerna i Kamen mali. Po dva puta Divlju su ligu osvojili Porporela, Čingrija, Danče, Roxy, Špilja ‘94 Danče, Solitudo, Fun H2O Mlini i Elita. Na tronu su jednom bili Piplić, Student, Gjivovići Dolphins, Bellevue ‘90, Palace, Penatur i Kokoti.

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Rafael Barkiđija foto DIVLJA LIGA

iz elitnih grupa A i B, ukupno četiri ekipe, izborili su plasman u četvrtinu finala. Treći i četvrti iz te dvije grupe čekaju „neelitnog“ protivnika s kojim će razigravati za ulazak u četvrtfinale. Neelitne grupe križat će se po principu (C1-D2, D1-C2, E1-F2, F1-E2). Trećeplasirana momčad ispada. Kada se dobiju pobjednici križanja neelitnih skupina, održat će se ždrijeb koji će odrediti parove osmine fina-

la (koju igraju četiri ekipe iz elitnih i četiri iz neelitnih skupina).

Kada će se finale održati, to još nije poznato, s obzirom da se tek odigravaju susreti po grupama. Tu, naravno, najviše utječu vremenske prilike i neprilike, pogotovo vjetar, tako da je termin završnih utakmica teško odrediti unaprijed. No, to i jest jedna od čari ovog natjecanja.

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća u znak sjećanja na pok. Mariju Đevoić 40 e prilaže obitelj Mirjane Prkoča; Umjesto cvijeća za pok. Ivanu kći našeg prijatelja Mata Kunića, 135 € prilažu: Maja, Luce, Lucka, Jake, Silve, Marija i S. Silve;

KONT D.O.O. donacija 200 €; Dragoj Iris umjesto cvijeća, Ivana, Tanja i Ana doniraju 60 €; U spomen na tetu Iris, mamu naše prijateljice Ines, 150 € doniraju Katija, Rajka, Miranda, Muci i Nataša; U spomen na nonu Elenu Čengija, majku našeg prijatelja, Maroje i Mirjana Sardelić prilažu 80 €. Počivala u Miru;

ADRIATIC OSIGURANJE D.D. DONACIJA 400 €;

humanitarni prilozi

Blažević Snježana i Damir donacija 100 €;

LOKRUM D.O.O donacija 100 €; Matea Šetka donacija 100 €;

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE

DUBROVAČKO-NERETVANSKE

ŽUPANIJE , u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama:

U spomen na dragu Ivanu Župan, umjesto cvijeća za potrebe udruge prilažu: Blage 50 eura, Ljubo 25 eura i Kate 25 eura

DJEČJEM DOMU MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Mirsada Pean, u spomen na gđu. Anku Krmek prilaže 60,00 €.

- Drage Vukčević sa obitelji, u spomen na Anu Lovrić sestru naše Rade Glanz, prilaže 50,00 €.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiroračun Centra Maslina

IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled specijaliste -anesteziolog, kardiolog, kirurg, traumatolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, oftalmolog, dermatolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno

-Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

-Kompletni sistematski pregled za građane

-Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži… Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici!

POLIKLINIKA MARIN MED

Naši kontakti za Vaša pitanja, narudžbe i informacije:

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

NASELJE GRADA

NIKA

NOGOMETAŠ PAŠALIĆ

GRADA

NIKA VRSTA FRIZURE

TAN TVAN ENGA

FRANCA

UMIŠLJEN

POSAO OKO MUŽNJE STOKE

JEDNO-

ZNAMENKAST BROJ

NIKŠIĆ BELGIJA BUTINA (mn.)

ZABRANJENA TEMA

KISIK

PREVRTLJIVCI

JAROST

GRAD U NIZOZEMSKOJ (SIR!)

RADIJ

SLAVNI FINSKI TRKAČ, PAAVO

SLOVENSKI

ERBIJ KIPAR, VANJA

ŽIČANO GLAZBALO

4. I 23. SLOVO ABECEDE

RIMSKI: 55 MJERA ZA PAPIR

LIJEK KOJI SE STAVLJA NA RANU

NAJBOLJI MOGUĆI, KOJI PRIPADA ELITI

DUBROVAČKI DNEVNIK

USAMLJENOST KRAJ UZ VODU

TALIJANSKA KNJIŽEVNICA FACCIO

DIJAFRAGMA

URUGVAJ

DRAG

STRANO MUŠKO IME, NORMAN

OSOBNA ZAMJENICA OSOVINE

BIZMUT OTOK KOD ŠKOTSKE

NASELJE GRADA DUBROVNIKA

VRELINA MAJKA OD MILJA (mn.)

ODSUSTVO SA MJESTA ZLOČINA GRAD U IRANU

ANKETIRANJE RUKOMETNI KLUB

VRSTA NOĆNE

PTICE CELZIJ

PLANINA U BOSNI I HERCEGOV.

A. Š.

ORGANI VIDA

VJERNE ŽIVOTINJE

RADIO VEZA

MAKEDONSKO KOLO

REPUBLIKA N NASELJE GRADA DUBROVNIKA

Koločep, Lozica, Orašac, minival, maz, Kiša na dar, ohol, jarak, nav, logičari, vod, l, avoar, Mokošica, cal, tvrd,

KOJI

SKI

PRIPADAJU NAMA OMLADIN-

Rina, muža, ošit, osam, U, Bi, NK, B, mio, tabu, Norm, O, Er, on, R, vrdalame, osama, jar, vrelost, RV, Edam, alibi, oči, Ra, anketa, Prenj, Nurmi, mala sova, Aškerc, naši, OC,

ljut,

AUTO / MOTO

Prodajem motor KTM - Duke III. Presao 13500 km, kao nov, garaziran. Nove gume i akumulator - bez greske.Potrosnja 3,5 lit.Dodaci stitnici,vilica,drzac mobitela i usb uticnica.Savrsen prigradski motor.Cijena 5100 eura.HR - nije uvoz. Kontakt 0915603810.

Iznajmljivanje

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj na duže vrijeme cijena po dogovoru. Mob

0922858452

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m (2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na tel. 099/205-76 60

Prodajem ljetno / zimsku, novu tendu za Adriatik 700 kao i dosta pribora za banku koje zainteresiranim šaljem slike Vajberom.Cijena za sve skupa po dogovoru. Mob

0913905107

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem grobnicu na Katoličkom groblju Boninovo, 8 ukopnih mjesta i kosturnica, prazna, vlasništvo 1/1. Cijena 66000 eura, kontakt 095

7363 089

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za sta-

novanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled.

Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura.

Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@ gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po

dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama –270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK 62 Mali oglasi

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Kupujem rabljeni montbajk bicikl m 0916143946

Kupujem Bagat šivaći stroj Danica electronic. Mob: 091 921 3188

Prodavam dobro očuvan krevet dimenzija 90x200, sa spremnikom i bočnom zaštitom. Cijena: 100€ M.: 091 255 0010

Mali oglasi

Prodajem tri nova baluna povoljno. Mob: 099 851 4586

Prodajem dvije godine staru kuhinju, visoki sjaj, soft-closing mehanizam. Cijena po dogovoru. Info broj 098 427 177 od 17-20 sati.

Prodajem tri nova baluna povoljno. Mob: 099 851 4586

Prodajem kožnu jaknu Harley Davidson, nošenu, očuvanu, XL i kožne gaže, tzv. chaps, L. Povoljno! Mob: 098/1849-730.

USLUGE RAZNO

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana ga-

lanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem dvorišta i vrtove, sadim cvijeće, kosim travu, orezujem živicu. Mob. 0997439019, 0957221346

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , košnja trave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja.

0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 31.07. do 06.08.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 07.08. do 13.08.

preminuli

MIHO STURICA (1935)

HADŽIRA BEGOVIĆ (1937)

ŽELJKO NJIRIĆ (1961)

DRAGAN MERDŽAN (1956)

MARE BRIGOVIĆ (1948)

VLAHO BUIĆ (1944)

MARIJA ĐEVOIĆ (1945)

IRIS ŠIMUNOVIĆ (1953)

VERA RABRENOVIĆ (1964)

NEĐELJKA STEUER (1954)

GORDAN ŠPERO (1959)

DOBRI TURISTIČKI REZULTATI

Dvomilijunto noćenje ostvareno ranije nego lani , a veći je i broj dolazaka

Dubrovnik je ove godine, na dan 27. srpnja ostvario dva milijuna noćenja, što je 11 dana ranije u odnosu na prošlu godinu

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. siječnja do 31. srpnja 2023. godine ostvareno 685.534 dolazaka i 2.112.299 noćenja, odnosno 25 posto više u dolascima te 13 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Tijekom srpnja ostvareno je 209.594

dolazaka i 737.118 noćenja, odnosno sedam posto više u dolascima te jedan posto više u noćenjima u odnosu na isti mjesec lani. Dubrovnik je ove godine, na dan 27. srpnja ostvario dva milijuna noćenja, što je 11 dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Domaći gosti su kroz srpanj ostvarili 5.575 dolazaka te 19.048 noćenja, a strani gosti 204.019 dolazaka te 718.070

noćenja.  Najbrojniji gosti proteklog mjeseca bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Australije, Njemačke i Irske. U Gradu trenutno boravi preko 24 tisuće gostiju.

Zračna luka Dubrovnik je povezana s više od 65 međunarodnih odredišta te u redovnom međunarodnom zračnom prometu prometuje više od 40 prijevoznika.

petak, 4. kolovoza 2023. Dubrovački dnevniK

foto GORAN MRATINOVIĆ