Dubrovački dnevnik br. 153

PANDEMIJA O KOJOJ SE NE GOVORI

Sve više mladih sa SRČANIM

PROBLEMIMA

Situacija na cijelom

Jadranu je zabrinjavajuća

stranica 4

Jozo Violić izrađuje makete brodova, prava su remek djela!

stranica 18

i u Dubrovniku

stranica 14 Ročišta za tragediju u HE Dubrovnik tek u listopadu, to bi mogao biti problem

stranica 8

Grčki kruzer je dolazio u Gruž, među prvima je imao ‘bow thrustere’

stranica 30

NJEGOVA KUĆA KAO SVJETSKI MUZEJ

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Goran Mratinović

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

+385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Dubrovački turizam možda i ima problem, ali to nisu cijene

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO: goran mratinović

računa s jadranske obale koje se uz zgražanja domaćih objavljuju na društvenim mrežama, Dubrovčanima nisu nikakva novost. Naime, i počelo je s Dubrovnikom. Posljednjih nekoliko godina, Dubrovnik je žrtva konstantne medijske pompe o ‘abnormalnim’ dubrovačkim cijenama, no one su u naravi dosta slične onima u ostalim poznatim destinacijama na hrvatskoj obali. Tako dio medija piše o ‘pravim dubrovačkim cijenama’, ma što im to značilo, a jedan od njih je osmislio pojam ‘hvarizacija Korčule’. U prijevodu, Korčula je postala skupa kao Hvar (zašto ne bi bila ako je u sezoni nemoguće naći slobodan ležaj?), a o ‘skupom Hvaru’ se prethodno nije toliko pisalo.

Fotografije

nje vrijeme malo više i o Splitu, a o Istri nikada ili jako rijetko.

Naravno kako o prekrasnoj Istri s divnom gastronomijom, zapanjujućom prirodom i općenito iznimnom ljepotom i o njenim cijenama ni ne treba pisati. Ne treba pisati ni o cijenama u Splitu ili Dubrovniku. Jednostavno, hrvatska obala je zaslužna za to što turizam u Hrvatskoj, kao najveća i najplodonosnija gospodarska grana, uopće postoji. Hrvatska obala je rasadnik radnih mjesta, poduzetničkih pothvata i jedino na što se naša zemlja oslanja kako bi se spasila od totalnog gospodarskog i financijskog kolapsa. Narodski rečeno – bez turizma bismo bili gladni kruha. I bili smo kroz povijest, ali se toga nerado sjećamo.

No, ove godine hajka se pomalo proširila i na Split i okolna turistička mjesta. Istra, koja ima jednake cijene, toga je uglavnom pošteđena. Naime, u Rovinju baš ništa nećete platiti jeftinije nego u Dubrovniku. No, o tome nitko ne piše i nitko ne lijepi fotografije računa iz Istre. Čovjek bi pomislio da je namjerno, ali idemo vjerovati kako je sve to zapravo nekakva slučajnost. Cijene na obali su gotovo posvuda iste, ali se eto sasvim slučajno uvijek piše o Dubrovniku, u posljed-

Taista hrvatska obala svake godine privlači milijune turista koji uglavnom smatraju kako cijene koje plaćaju za smještaj, hranu, piće i ostale usluge, nisu pretjerane koliko to pokušavaju predočiti pojedini nacionalni mediji. Da oni to misle, onda ne bi ni dolazili u ovolikom broju. Gosti vrlo dobro znaju što je Dubrovnik i bez problema će kafu na Stradunu platiti pet eura, jednako kao što će je platiti u bilo kojem talijanskom gradu koji je pandan Dubrovniku, recimo Sie-

ni ili Lucci. To su stari, povijesni gradovi koji su nekada bili republike, koji imaju bogatu povijest, kulturnu baštinu, zidine, baš kao i Dubrovnik. Zašto bi onda na glavnoj dubrovačkoj ulici kafa koštala manje nego što ona košta na glavnom trgu Siene? Zašto bi koštala 2 eura, ako su gosti voljni platiti 5? I što bi se dogodilo kad bi ona koštala 2 eura? Tek tada bismo imali problem s gužvama jer upravo ih cijene reguliraju. U Parizu ili Londonu, ta je kafa još skuplja jer oni to mogu sebi priuštiti – i kad je 10 eura, turisti će tamo i dalje dolaziti, i dalje će je plaćati i bit će gužva.

No,prosječan hrvatski građanin na spomen kafe od pet eura na Stradunu pada u nesvijest. Kad tog istog građanina pitate kakva je njegova vizija turizma u Hrvatskoj, on će kao iz topa opaliti – onaj elitni. To bi značilo kako bi na odmor stizali samo bogataši i zvijezde i ostavljali svoj enormni novac, umjesto, kako vole reći, ‘loših gostiju’. Koji skaču u fontane, ne troše puno novca i stvaraju gužvu. No, s druge strane bi i da svaka obitelj iz kontinentalne Hrvatske ima mogućnost stići s troje djece i babom sedam dana na more i jesti i piti praktički džabe. No, to tako ne ide. Ili je baba Barica, ili je Slavica (Ecclestone), obje nikako ne idu zajedno. Ronaldo i Beyonce, koji su posjetili Dubrovnik, tražit će vrhunski restoran, vrhunsku uslugu i vrhunske butige s markiranom robom. A vrhunsko – košta.

rini i Mykonos također bilježe za 20 posto lošiju sezonu. Kao drugo, u Dubrovniku i ostatku obale cijene su manje-više slične kao i kod njihovih mediteranskih konkurenata, izuzevši Tursku koja je iznimno povoljna, a i dalje su dosta niže nego u dobrom dijelu europskih destinacija poput Barcelone, Venecije, Pariza, Amsterdama, Londona…

Uposljednje

vrijeme su se na ovu temu u medijskom prostoru pojavili stručnjaci za sve i svašta, uključujući i nekakvog profesora koji je procijenio kako je u Hrvatskoj ove godine 75 posto turista manje ušlo u Hrvatsku, a onda se ispričavao. Jer pri tom je očito zaboravio kako je Hrvatska ušla u Schengen pa nije pobrojao goste koji su stigli s područja Europske unije, a takvih je većina. Svi su oni gotovo uglas povikali – problem su cijene! No, ništa od toga nije točno. Kao prvo, sezona je zasad u Dubrovniku za 20-ak posto lošija nego tijekom rekordne 2019. godine. Kad se u obzir uzme kako se daleka tržišta poput Koreje, Japana ili Australije još nisu potpuno oporavila, letovi se nisu u potpunosti vratili, a kako je Europa uplovila u inflaciju, taj pad se ne čini toliko strašnim. Uostalom, nije nešto što se ne događa i u Grčkoj gdje Santo-

Međutim, sve navedeno ne znači kako o turizmu i novim trendovima ne treba dublje promišljati. Turizam iz 70-ih i 80-ih u kojem je gostu koji je stigao na more na svom trotjednom odmoru bilo dovoljno kupati se, sunčati se i popiti čašu vina, davno je izumro. Gost danas traži doživljaj, traži sadržaj, traži što više toga u što kraćem vremenu. Turisti koji proputuju pola svijeta kako bi došli na Jadran, ne žele 10 dana odmarati u Dubrovniku. Ako su gosti iz Amerike stigli u Europu, poželjet će vidjeti što više toga u tih 15-ak dana, pa će htjeti obići i Split, i Hvar, i Mostar, i Kotor, i Atenu… Koncept lijenog ležanja na plažama je nešto što više gotovo ni ne postoji. Pa čak ni na Maldivima koji imaju ‘samo’ plaže, prekrasno more i sunce, gosti uplaćuju fakultativne izlete kako bi ronili s morskim psima i ražama, uživali u noćnom ribolovu ili posjetili neki koraljni greben. Ukratko – dodatno plaćaju kako bi se nešto dogodilo!

čati vrijednost koju nudi za novac, kako bi izbjegao situaciju u kojoj bi se pretvorio u izletište, umjesto da ostane destinacija. To se, naravno, postiže sadržajem. Već spomenuti talijanski pandani Dubrovniku sezonu šire ozbiljnim manifestacijama i sajmovima u predsezoni i posezoni koji privlače goste i postali su tradicija. Imaju i svoje inačice Igara, samo što se uz prikazivanje drama, opera i izložbi, trude dovesti i nekog popularnog izvođača. U Lucci su to bili Lenny Kravitz, Skid Row, Bon Jovi, Kiss, Robbie Williams koji je nedavno nastupio i u Puli… Dakle, izvođači koji su nekada žarili i palili, čija se muzika sluša i danas, a sada ne koštaju strašno puno. U Dubrovniku gosti ovog ljeta neće imati priliku poslušati nijedan pošten koncert internacionalne zvijezde tog ranga.

Dubrovački

Dubrovnik

ima čime privući goste, no tek bi trebao osmisliti mehanizme kako ih zadržati na dulje vrijeme, kako produljiti njihov ostanak u gradu i poja-

turizam možda i ima problem, ali to nisu cijene nego nedostatak sadržaja koji bi goste zadržao na dulje vrijeme u gradu. Zašto je kafa na Stradunu pet eura i zašto ona toliko treba koštati te zašto bi sve drugo i drugačije bila uvreda za ono što smo naslijedili i što baštinimo, bespredmetno je objašnjavati. Uostalom, onaj tko ne razumije vrijednost Dubrovnika i sve ono što Dubrovnik jest, bolje da ni ne dolazi. Ohladiti se može i doma ispod klime umjesto u moru na Lokrumu, a ‘hrpu kamenja’ vjerojatno ima ispred kuće, pa ne treba trošiti novac na zidine, ako mu ne predstavljaju ništa više od toga.

KUPAMO LI SE ZAISTA U

„Problem je to o kojem se šuti uz mantru ‘samo da prođe sezona’”

FEKALIJAMA?

Ovom vječnom ljetnom temom pozabavili smo se i mi. Pitali smo naše sugrađane kako pamte more kroz prošlost, ali i stručnjakinju za komentar o aktualnoj situaciji i trebamo li se početi brinuti u kakvom se moru kupamo

Posljednjih godina sve su glasnije priče o onečišćenju mora. Neki naši sugrađani idu toliko daleko pa tvrde kako se „svi kupamo u govnima turista iz hotela“, uz to revoltirano dodaju kako su se još prije desetljeća prestali kupati na gradskim plažama. I ove sezone situacija je jednaka, s prvim dokazanim onečišćenjem kreću nanovo rasprave o (ne)čistoći Jadranskog mora i bolestima koje ‘vrebaju’ na plažama. Vidjeli smo tako već u samo jedan mjesec ljeta objave o utvrđenom fekalnom onečišćenju, fotografije djece oboljele od impetiga, tzv. slatkih rana, uz tvrdnje kako su bakteriju ‘skupili’ baš na plažama i u moru, od grada pa do županije i otoka. Ovom vječnom ljetnom temom pozabavili smo se i mi. Pitali smo naše sugrađane kako pamte more kroz prošlost, ali i stručnjakinju za komentar o aktualnoj situaciji i trebamo li se početi brinuti u kakvom se moru kupamo.

INFRASTRUKTURA NE PRATI POTREBE I RAZVOJ

„Fekalna zagađenja mora su se pojavila nakon Domovinskog rata radi velike betonizacije grada i pojave masovnog turizma. Godinama sam upozoravao što će nam se dogoditi jer razvoj grada ne prati parkirna, prometna i kompletna komunalna infrastruktura“, govori vrsni poznavalac mora, Dubrovčanin Ivo Batričević i dodaje kako se u uvali Lapad ne kupa već dvije godine zbog nekoliko osoba njemu bliskih koje su uvjerene kako su baš tamo ‘zaradile’

bakteriju E.Coli i godinama s njom ‘muku muče’, ne uspijevajući se izliječiti.

Batričević nudi i objašnjenje zbog čega misli kako se to događa upravo na ovoj plaži.

„Fekalije nerijetko izlaze u uvali Lapad kada se prazne bazeni na predjelu od Neptuna do Adriatica koji su uglavnom spojeni na kanalizaciju. Vode od bazena pune kemikalija završavaju u kanalizaciji koja tada više ne može primiti svu količinu pored redovne kanalizacije i iz tog razloga se usred ljeta dogodi da preko preljevne cijevi sve završi u moru, a najčešće se to može vidjeti kod Piplića“, iznosi Batričević.

KADA HOTELI UPREGNU MAKSIMUM, KANALIZACIJA PUCA PO ŠAVOVIMA

„Prije četiri ili pet godina smo imali na Visu i Adriaticu u kolovozu table sa znakom zabranjeno kupanje. One su nedugo nakon skinute, a da nitko zapravo nije ništa poduzeo“, navodi Batričević i dodaje kako je situacija slična s novom šetnicom Nika i Meda Pucića. „Iako je ona zaista lijepa, kanalizacija i oborinska odvodnja nisu riješene. Kada svi hoteli i zgrade na tom potezu ljeti rade punim kapacitetom, onda kanalizacijska cijev ne može primiti tu količinu, višak se preko preljevne cijevi samo izbacuje u more. Hoteli imaju i svoje sabirne tankove te dio puštaju u kanalizaciju, a dio skupljaju u tankove koje u ponoća ispuštaju u more. Nitko to danas neće priznati, dobro se zna, ali se malo priča. Iako o svemu javno govorim,

Prema podacima Zavoda, od 2018. pa do 2020. godine broj onečišćenja je prilično rastao, dok je u pandemijskoj 2020. godini zabilježen značajan pad. Nakon godine stagnacije, od 2022. godine se opet bilježi rast broja onečišćenja.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL

sve se nekako ‘prešućuje’ od strane političara i ide se dalje linijom manjeg otpora“, oštro upozorava Batričević.

‘PROBLEM JE TO O KOJEM SE ŠUTI’ Pozdravlja projekt od prije nekoliko godina kada je popravljena glavna odvodna cijev koja ide 1500 metara prema otvorenom moru iza Petke, a koja je bila oštećena uslijed čega je dolazilo do onečišćenja. No, napominje kako misli da sama sanacija nije dovoljna.

„Ova tema je jako široka, a situacija slična na svim kupalištima. Nedavno smo vidjeli i zabranu kupanja za Kobaš, Plat... Tako je uglav-

Batričević: „Ova tema je jako široka, a situacija slična na svim kupalištima.

Nedavno smo vidjeli i zabranu kupanja za Kobaš, Plat... Tako je uglavnom na puno mjesta, problem o kojem se šuti uz mantru ‘samo da prođe sezona’. Nije to dobro jer upadamo u sve veće i veće probleme”

nom na puno mjesta, problem o kojem se šuti uz mantru ‘samo da prođe sezona’. Nije to dobro jer upadamo u sve veće i veće probleme. Grad i okolica se nastavljaju širiti, kapaciteti se povećavaju, a kanalizacija ide kroz samo tu jednu cijev. Ako ona pukne, stvorit će se opet problem, a ona je protokom takva da radi na nekom svom maksimumu“, iznosi Batričević. „Već sam polako izgubio volju upozoravati, a svjedoci smo nesnosnog smrada na svim prepumpnim stanicama kanalizacije, od Komarde do Pila, Gruža, Sustjepana, Batale... Ma nema kraja problemima zagađenja mora i to se više ne može spriječiti. Godinama sam se borio i javno pisao u grupi ‘Dubrovnik nekad’, a osjećaj je kao da se borim protiv vjetrenjača pa sam na kraju odlučio dignuti ruke od svega“, iskreno će za kraj ljubitelj mora, dugogodišnji zaposlenik Lučke kapetanije i autor brojnih feljtona o moru i brodovima, Ivo Batričević.

„SITUACIJA JE ZABRINJAVAJUĆA“

„Situacija s onečišćenjem mora je globalno zabrinjavajuća i Jadransko more nije izuzetak“, govori biologinja, znanstvenica i profesorica na Odjelu za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Marijana Pećarević.

Jadran je zaljev Sredozemnog mora, a ono je zbog svog položaja i velike važnosti za razne gospodarske aktivnosti, jedno od najviše onečišćenih mora.

Dubrovački dnevniK petak, 7. srpnja 2023. Aktualno 5

Pećarević: “S obzirom na sve ostalo što ispuštamo u more, ali i način na koji uzimamo resurse iz mora, imamo i većih problema od bakterija koje u moru mogu preživjeti jako kratko i manja su prijetnja ekosustavima od mnogih drugih koje uzrokujemo našim aktivnostima”

„Sredozemno more je od samih početaka plovidbe do danas jedno od najplovnijih mora na svijetu, a brodovi imaju razne negativne utjecaje na morske ekosustave. Na obalama Sredozemnog mora razvijen je turizam, koji potiče urbanizaciju i betonizaciju obale, a pridonosi i ispuštanju raznih otpadnih tvari. I po pitanju otpada u moru, Sredozemno je more jedno od najviše pogođenih. Upravo tu se formira novi otok smeća, uz one koji već postoje u oceanima“, upozorava Pećarević i dodaje kako niti ‘nered’ u ribarstvu ne ide u prilog našem moru.

„Prekomjerni izlov je uzeo najviše maha i veći dio populacija komercijalno važnih vrsta se ne lovi na održiv način. Prema posljednjem izvješću UN Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), oko 70 posto komercijalno važnih vrsta je prelovljeno, za razliku od npr. Baltika gdje se otprilike jednak postotak vrsta održivo izlovljava, a manje od 30 posto vrsta je prelovljeno“, govori Pećarević.

„Kad uz sve to dodamo klimatske promjene, zagrijavanje mora, zakiseljavanje mora i promjene životnih uvjeta u moru jasno je da je situacija zabrinjavajuća, kako za Sredozemno tako i za Jadransko more i našu županiju“, smatra doktorica znanosti.

VIŠE TURISTA = VIŠE ONEČIŠĆENJA I OBRATNO

Hrvatska je jedna od prvih zemalja potpisnica

Barcelonske konvencije koja provodi sustavno i kontinuirano praćenje kakvoće mora za kupanje od 1989. godine. U našoj županiji ove se godine provodi ispitivanje na 121 plaži od 15. svibnja do 30. rujna, u intervalima od 14 dana, odno-

sno po deset puta na svakoj plaži.

U laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u uzorcima se prate parametri fekalnog onečišćenja jer njihova prisutnost upućuje na potencijalni rizik od zaraznih bolesti. Iz Zavoda napominju kako mikrobiološko onečišćenje može jako varirati u vremenu, što ovisi o načinu ispuštanja otpadnih voda, ali i o meteorološkim i hidrografskim uvjetima. Prema podacima Zavoda, od 2018. pa do 2020. godine broj onečišćenja je prilično rastao, dok je u pandemijskoj 2020. godini zabilježen značajan pad. Nakon godine stagnacije, od 2022. godine se opet bilježi rast broja onečišćenja. Ako se prisjetimo kako od 2018. do 2020. godine dubrovački turizam bilježi rekordne brojke, a 2022. je godina definitivnog oporavka turizma nakon korona krize, jasno je kakvi su utjecaji turizma na broj onečišćenja. Računica je, što bi se reklo, ‘prosta ko pasulj’: više turista = više onečišćenja, i obratno.

RAST

ONEČIŠĆENJA

JE OČEKIVAN, TRENDOVI SU SE VIDJELI VEĆ U RATU

„Ovakvi podaci mikrobioloških onečišćenja nisu nikakvo iznenađenje. U srednjoj školi sam s dvoje kolega iz razreda radila istraživanje za natjecanje iz biologije. Obradili smo podatke o mikrobiološkom onečišćenju mora na području Dubrovnika u razdoblju od 1989. do 1993. i tada se pokazalo da je najmanje onečišćenja bilo 1990. godine, kada je u ostatku države počeo rat pa je kod nas bila loša turistička sezona. Već 1991. je opet krenuo rast, kada su u Dubrovnik došli ljudi koji su izbjegli iz okolnih mjesta. Da-

Ivo Batričević vrsni je poznavalac mora i neumorno upozorava na razorne učinke turizma na Jadran zbog onečišćenja

kle, kako tada, tako i danas možemo reći da postojeća infrastruktura nije dovoljna za povećani broj korisnika tijekom turističke sezone“, iznosi zanimljive podatke Pećarević i dodaje kako se ovoj vrsti onečišćenja posvećuje dosta pažnje jer je to ono što izravno utječe na navike ljudi, obzirom da nikome nije ugodno kupati se u moru onečišćenom fekalnim koliformima.

‘ŠTO SVE ISPUŠTAMO U MORE, BAKTERIJE SU NAJMANJI PROBLEM’

„Međutim, s obzirom na sve ostalo što ispuštamo u more, ali i način na koji uzimamo resurse iz mora, rekla bih kako imamo i većih problema od bakterija koje u moru mogu preživjeti jako kratko i manja su prijetnja ekosustavima od mnogih drugih koje uzrokujemo našim aktivnostima“, oštro će.

A jesu li krivci zaista turizam, hoteli, privatni iznajmljivači i bazeni te ispuštanje fekalija pod krinkom noći ili netko treći? Pećarević smatra kako više pažnje treba posvetiti rješenju, nego uperivanju prsta.

„Mislim da svi mi pridonosimo mikrobiološkom onečišćenju, kao i drugim vrstama onečišćenja, i da bi nam umjesto traženja glavnog krivca prioritet trebalo biti mijenjati vlastite navike i razmisliti kako možemo pridonijeti očuvanju mora“, ističe ona i dodaje kako već sada određene vrste u morskom ekostustavu stradavaju zbog onečišćenja.

OŠTEĆUJEMO MORSKE SUSTAVE, PA ŠKODIMO SAMI SEBI

„Geološko razdoblje u kojem živimo nazivamo

Antropocen jer je utjecaj ljudi na Zemlju tako izražen da određuje procese u svim ekosustavima, naravno i u morskim. To je ujedno i razdoblje velikog izumiranja vrsta, šestog po redu i najvećeg dosad, i prema broju izumrlih vrsta i prema brzini njihova nestanka. Spomenula sam već klimatske promjene koje dovode do zagrijavanja i zakiseljavanja mora, što ima ogroman utjecaj na sve organizme u moru. A već prije klimatskih promjena smo na razne druge načine oštetili morske ekosustave i smanjili im otpornost i mogućnost samoobnavljanja“, govori Pećarević i upozorava kako nismo time ugrozili samo brojne druge vrste, već i sami sebe.

„Morski ekosustavi oblikuju globalnu klimu i ključni su za raspodjelu sunčeve topline, nastanak padalina i općenito stvaranje povoljnih životnih uvjeta na Zemlji. Uz to, pokazalo se kako su upravo morski ekosustavi iznimno važni za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, jer vežu najveći dio ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova i na taj način pridonose njihovu uklanjanju iz atmosfere, o čemu je baš nedavno objavljen zanimljiv članak u časopisu Nature Climate Changes. Međutim, ti plinovi pohranjeni u morskim ekosustavima se u slučaju njihovog uništavanja opet mogu osloboditi i dospjeti u atmosferu, što je dodatni razlog za veću brigu i pažljivije gospodarenje morem, koje nam je i bez ove uloge, iznimno važno i trebamo ga zaštititi“, zaključuje prorektorica za međunarodnu suradnju i znanost Sveučilišta u Dubrovniku, Marijana Pećarević.

“Umjesto traženja glavnog krivca za onečišćenje mora, prioritet bi trebalo biti mijenjanje vlastitih navika i razmišljanje kako možemo pridonijeti očuvanju mora”

Marijana Pećarević, znanstvenica i profesorica na Odjelu za akvakulturu

Ročište za HE u Platu tek u listopadu, to bi

mogao biti problem

Novo usporavanje procesa u kojem se odlučuje o krivnji za tragediju koja se dogodila 10. siječnja 2019. godine, dakle prije više od četiri godine, nije dobra vijest za obitelji poginulih i oštećenike koji još uvijek čekaju na pravdu

Nove rasprave za suđenje za tragediju u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, u kojoj su živote izgubili djelatnici postrojenja Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak, zakazane su tek za sredinu listopada, što bi moglo dovesti do novih odgoda i dodatnog kočenja slučaja. Podsjetimo, ova rasprava je bila zakazana za lipanj, no odgođena je zbog štrajka sudaca. Na novi termin se žalio branitelj prvooptuženog Mata Miškovića, odvjetnik Joško Čeh, pa su datumi pomaknuti za sredinu rujna. Potom se na zakazane datume žalio odvjetnik Janko Grlić, branitelj četvrtooptuženog Ivice Nuića, pa je rasprava konačno zakazana za listopad.

SRETNI AKO NOVO ROČIŠTE UOPĆE

POČNE

PRIJE NOVE GODINE

Odvjetnica Doris Košta koja zastupa dio oštećenika u ovom slučaju objašnjava zašto bi ovoliko čekanje moglo stvoriti potencijalne probleme u smislu duljeg trajanja cijelog postupka.

„Naravno kako svaki optuženik ima pravo na izbor svog branitelja i ono ne može biti dovedeno u pitanje. Međutim, zadnja rasprava je održana u travnju, sljedeća je zakazana za listopad. Prošlo je više od tri mjeseca, što znači kako se rasprave ne održavaju u kontinuitetu i da se dokazi trebaju ponovno izvoditi. Obrane bi trebale dati suglasnost za čitanje iskaza, tu možemo očekivati kako se neće usuglasiti, što znači kako bi o tome onda trebao odlučivati sudac. Ako ti zahtjevi budu obrazloženi, postoji opasnost povrede prava na pošten postupak, tako da je svakako nešto što može doprinijeti tome da postupak dulje traje,“ govori Košta. Kako kaže, sudac ne može okrivljeniku brani-

ti pravo na izabranog branitelja, ali ni kako ‘ne smije izgubiti konce upravljanja ročištima iz svojih ruku.

„Iskreno, ovaj scenarij ni nije nešto što nismo očekivali. U slučaju je šest optuženika. Ako novo ročište uopće počne prije nove godine, bit ćemo zadovoljni,“ govori splitska odvjetnica.

PRVO KORONA, ONDA NOVI SUDAC

Novo usporavanje procesa u kojem se odlučuje o krivnji za tragediju koja se dogodila 10. siječnja 2019. godine, dakle prije više od četiri godine, nije dobra vijest za obitelji poginulih i oštećenike koji još uvijek čekaju na pravdu. Pogotovo kad se u kontekst uzme kako ovo nije prva odgoda.

Naime, sam početak suđenja je prilično kasnio zbog pandemije koronavirusa. Mjere su bile na snazi, a Županijski sud u Dubrovniku nije imao adekvatnu prostoriju u kojom bi se suđenje moglo održati, uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Potom je sudac Zoran Čengija zatražio

„Iskreno, ovaj scenarij ni nije nešto što nismo očekivali. U slučaju je šest optuženika. Ako novo ročište uopće počne prije nove godine, bit ćemo zadovoljni,“ govori odvjetnica Doris Košta

Piše Ivona Butjer Mratinović

petak, 7. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

Doris Košta

„Zadnja rasprava je održana u travnju, sljedeća je zakazana za listopad. Prošlo je više od tri mjeseca, što znači kako se rasprave ne održavaju u kontinuitetu i da se dokazi trebaju ponovno izvoditi. Obrane bi trebale dati suglasnost za čitanje iskaza, tu možemo očekivati kako se neće usuglasiti, što znači kako bi o tome onda trebao odlučivati sudac. Ako ti zahtjevi budu obrazloženi, postoji opasnost povrede prava na pošten postupak, tako da je svakako nešto što može doprinijeti tome da postupak dulje traje,“ govori Košta.

izuzeće nakon što mu je slučaj dodijeljen, pa je on onda dodijeljen sucu Marinu Lučiću. Kako se radi o opsežnom spisu, on ga je trebao dobro proučiti i pripremiti se, što je također zahtijevalo vrijeme. Suđenje je, konačno, počelo u veljači ove godine.

RED JE NA IZNIMNO VAŽNIM SVJEDOCIMA

Ročište koje je nekoliko puta odgođeno, prvo zbog štrajka sudaca u lipnju, a potom zbog traženja obrane i koje će se održati u lipnju, trebalo bi biti iznimno važno i zanimljivo. Tada bi na sudu trebali svjedočiti Ivo Lise, Teo Sekondo te Pero i Ivo Miletić. Imena su to koja su zaposlenici Hidroelektrane Dubrovnik u svojim svjedočenjima često spominjali i povezivali su

određenim odgovornostima.

Ivo Miletić je tako u trenutku kad se dogodila tragedija u postrojenju bio direktor Hidroelektrane Dubrovnik kojeg je dio svjedoka okarakterizirao kao osobu odgovornu za pogon i glavni projekt u trenutku kad je tu dužnost obnašao. Svjedočit će i njegov sin Pero Miletić kojeg svjedoci spominju kao osobu odgovornu za provedbu ugovora koji se odnose na sporne radove. Ivo Lise se u iskazima spominje kao osoba odgovorna za zaštitu na radu i zaštitu od požara. Također, Teo Sekondo se spominje kao osoba kojoj su se radnici obraćali u slučaju nekog problema.

Podsjetimo, u ovom slučaju optužnicom su okrivljeni bivši direktor Pogona elektrane Mato Mišković te dvojica tadašnjih direktora u HEPovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikola Rukavina i Željko Starman. U dvije zasebne točke optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o.

Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak bježeći od požara koji je izbio u postrojenju i gustog crnog dima, izgubili su svoje živote tako što su skočili u odvodni kanal. Tijekom suđenja se ispituju sigurnosni uvjeti u postrojenju te odgovornost za nesreću koja je odnijela tri mlada života.

Požar u postrojenju

Okrivljenici u slučaju tragedije u HE Dubrovnik

U potpunosti su dovršeni redoviti radovi na održavanju javnih kupališta Grada Dubrovnika, započeti početkom mjeseca travnja.

S ciljem ugodnog boravka građana i posjetitelja na gradskim plažama,  putem nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more na lokacijama Šipan (Katino,  Priježba i Suđurađ), Koločep (Gornje i Donje Čelo), Mokošica, Lozica,  Buža, Belveder i u Šuliću sanirala su se manja oštećenja koja su obuhvatila popravke i pituravanja ograda, rukohvata,  skalica i zidova.

Obavljeno je ravnanje i dohranjivanje

žala, kao i betonski radovi čime su ispunjeni zahtjevi kupača.

Podsjetimo, kako je prethodno ususret ljetnoj sezoni dovršeno čišćenje i priprema plaža Mandrač, Mandrač plaža za pse, Ankora, Orsan i Bat Zaton, Brsečine, Veliki Žali, Orsan, Villa Banac (Titova), Štikovica, ispred Hotela Vis, Orašac Hawaii, Porporela i na Pogačiću.

Sjećanje na stradale hrvatske branitelje iz Imotskog

Dubrovnik se i ove godine prisjetio važne uloge i žrtve hrvatskih branitelja s područja Imotskog u obrani i oslobađanju šireg dubrovačkog područja. Tim povodom kod spomenika u Trstenom priređen je komemorativni program kojim je obilježena 26. obljetnica podizanja spomen obilježja u sjećanje na 36 imotskih vitezova poginulih na južnom ratištu u Domovinskom ratu te na 31. obljetnicu deblokade Golubova kamena.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato

Franković uputio je nekoliko riječi obiteljima palih imotskih vitezova, njihovim suborcima, predstavnicima Grada prijatelja Imotskog s gradonačelnikom

Ivanom Budalićem i ostalim okupljenim sudionicima programa. –„Kultura sjećanja je vrlo bitna. One koji su svoje

živote dali za našu Domovinu čini živima, ali nas istovremeni poziva na oprez da se nikad ništa slično ne bi ponovilo. Moramo biti ponosni na njih i s pijetetom ih se sjećati zauvijek. Danas se u javnom prostoru često vodi rasprava o tome koji su simboli ispravni, a koji neispravni. Odgovor na to pitanje daje nam naša bliska prošlost. Ispravni simboli su oni koji su nas branili, a neispravni oni koji su nas napadali“, rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Izaslanstvo Grada Dubrovnika, uz gradonačelnika, činili su još pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić te pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić.

Sveta misa zadušnica služena je u mjesnoj crkvi Svetog Vida.

Uređene i preostale plaže i kupališta na širem gradskom području

“JEDNO SRCE

JEDNA DUŠA – OD VUKOVARA DO DUBROVNIKA” Grad Dubrovnik podržao akciju braniteljskih udruga

Gradonačelnik na

radionici participativnog budžetiranja u Mokošici

U svom  gradskom kotaru, na radionici participativnog budžetiranja u Mokošici, sudjelovao je ovog tjedna i gradonačelnik Mato Franković. Posljednjih mjesec dana na području Grada Dubrovnika održano je 19 ovakvih radionica, na kojima građani iznose prijedloge projekata koje bi željeli vidjeti na svom području.

“Jako mi je bilo važno da ovaj projekt zaživi i vidimo danas da kao prvi ovakav projekt u Hrvatskoj zaista živi punim plućima”, kazao je gradonačelnik Franković.

Naime, stanovnici gradskih područja identificiraju probleme i potrebe prostora u kojem žive, predlažu rješenja te nakon stručne tehničke provjere kroz proces glasovanja odabiru koje će se ideje financirati iz proračuna Grada. Mogu predložiti pojedinačni projekt u vrijednosti do 60 tisuća eura za mjesni odbor i do 120 tisuća eura za gradski kotar.

Radionice su, uz ovu u Mokošici, do održane i u gradskim kotarima Lapad,

Gruž, Grad, Montovjerna, Pile-Kono i Komolac te mjesnim odborima Ljubač, Mravinjac, Riđica, Gromača, Orašac, Osojnik, Bosanka, Brsečine, Trsteno, Zaton, Mrčevo, kao i u dva mjesna odbora na otoku Šipanu.

Projekt participativnog budžetiranjaza bolji Grad - provode Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA

Hrvatski branitelji iz Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije koji su u sklopu projekta ,,Jedno srce jedna duša – od Vukovara do Dubrovnika’’  krajem svibnja krenuli iz Vukovara, danas su nakon 36 dana hodanja uspješno završili put dug 1100 kilometara.

Ispred Velike Onofrijeve fontane u ime Grada Dubrovnika dočekao ih je zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić. U ovoj je prigodi zamjenik pročelnika Katičić braniteljima poželio dobrodošlicu u Dubrovnik, iskazavši zadovoljstvo hvalevrijednom inicijativom koja u središte stavlja upravo očuvanje vrijednosti iz Domovinskog rata, zajedništvo branitelja, koji su svoje živote utkali u slobodu Domovine.  Nakon kratkog posjeta povijesnoj jezgri, kod Spomen križa na Srđu zamjenik Katičić i branitelji položili su vijence i zapalili svijeće u spomen na poginule branitelje i stradale civile, prisjetivši se tako njihove hrabrosti i smjelosti u teškim ratnim danima.

ODLIČNI POKAZATELJI

Potpisan Sporazum o suradnji između

Dubrovačko-neretvanske

županije i talijanske

regije Abruzzo

Prema privremenim podacima u 2023./2024. školskoj godini 2023./2024. u svim osnovnim školama na području Dubrovačko-neretvanske županije upisano je 1168 prvašića, od čega je 458 učenika upisano u osnovne škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik, a 710 učenika u osnovne škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija. Riječ je o 40 prvašića više u odnosu na prošlu školsku godinu kad je ukupan broj upisanih u prve razrede bio 1128.

Podsjetimo i kako je Dubrovačko-neretvanska županija i ove godine osigurala sredstva za nabavu radnih materijala za učenike od 1. do 8. razreda osnovnih škola, a za tu je namjenu u Proračunu osigurano je osigurano oko 400 tisuća eura.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u Bruxellesu s predsjednikom talijanske regije Abruzzo Marcom Marsilijem Sporazum o suradnji između Dubrovačko-neretvanske županije i regije Abruzzo. Tekst sporazuma, koji je prethodno odobrila Skupšitna Dubrovačko-neretvanske županije, odnosi se na suradnju kroz teme povezanosti prometnih i energetskih mreža, održivog razvoja i turizma, plavog rasta, zelene tranzicije, borbe protiv klimatskih promjena, kulture i održivog turizma, socijalne skrbi, zapošljavanja, obrazovanja, sa ciljem doprinosa ubrzanju provedbi Europske strategije za Jadransko Jonsku regiju ( EUSAIR).

Dubrovačko-neretvanska županija i regija Abruzzo dugi niz godina surađuju kroz različite programe teritorijalne i prekogranične suradnje Europske unije, a ovaj sporazum argument je još intenzivnijoj budućoj suradnji na projektima od zajedničkog interesa s kojim će ove dvije regije nastupati pred istitucijama EU u cilju realizacije konkretnih projekata.

Abruzzo je regija u središnjoj Italiji. Površina regije je 10.794 kilometara četvornih, a u njoj živi oko 1.3 milijuna stanovnika. Glavni grad je L’Aquilla. Podijeljena je u četiri pokrajine L’Aquilla, Teramo, Chieti te Pescaru kao glavno gospodarsko središte regije.

U osnovne škole na području županije upisano 40 prvašića više nego lani

utijavanje na hladno

Čiji je duži?

Bez obzira na to što su Rojsa izbacili iz nekakve udruge hrvatskih generala, njegova najpoznatija izjava ‘Tko je jamio , jamio je!’, živi vječno. Nakon što su dečki opljačkali Inu za milijun eura, digla se velika bura, no suđenje bi, budimo realni, mogli dočekati oko 2038. godine. Nova afera već je u tijeku. HEP je kupovao plin od Ine za 47 eura za MWh i prodavao za 1 cent po MWh. Tko je kupovao plin po cent i zaradio milijune, Plinakro ne smije objaviti. Plenki je o tome pročitao u novinama i druga saznanja nema (?!), ali će pitati ministra Filipovića. Filipović se živ čudi jer, baš kao ni Plenki, pojma nije imao i proziva predsjednika HEP-a Barbarića koji tvrdi kako su u više navrata upozoravali Filipovića o viškovima plina. U glavnom, pojeo vuk magare. Vidjet ćemo hoće li Filipović dobiti packu ili više od toga jer je Barbarić jako blizak s premijerom. Sve upućuje na to kako će cijela ta transakcija lagano ‘leći’. Iako nema službene informacije, za pretpostaviti je kako je milijunsku zaradu zgrabilo Prvo plinarsko društvo i od vlasti maženi i paženi Pavao Vujnovac. Ako i jest, sve je legalno. Nije on odgovoran što HEP nije osigurao ili iznajmio skladišta za dodatne rezerve plina. Eto, ukazala se prilika . Samo za 1 cent! Bože moj , ‘ko to ne bi htio! Samo na dnevnoj transakciji, nekoliko stotina tisuća eura. A trajalo je cijelih mjesec dana , pa vi računajte. Niđe problema, sve su to naši dečki. Gubitke u HEP-u sanirat će nam voljena država. Sve logično.

Predsjednik je opet svašta pričao pa se obrušio na medije i na ni krivog ni dužnog novinara Jutarnjeg koji nije

smio doći na pressicu i raditi svoj posao. Jer predsjednik ne voli vlasnike Jutarnjeg koji ne vole njega. Posao novinara jest izvještavati bez obzira sviđa li se nekom političaru vlasnik ili vlasnici medija. Bavljenje time voli li neki medij više njega ili Plenkija nije na njemu. To je na čitateljima koji imaju pravo na informaciju. U najmanju ruku, to je protuzakonito oduzimanje prava na rad i prava na pristup informacijama. Predugo već traje to dociranje novinarima od naših političara, posebno onih najmoćnijih. Možda je ta zajednička crta dociranja Zokija i Plenkija dobra početna točka za rješavanje nagomilanih problema. U njihovom slučaju, rješavanje uglavnom kadrovskih problema jer teško da išta drugo mogu suvislo dogovarati u toj posve nekontroliranoj eksploziji ega.

Trenutna situacija sa šefom Vojne obavještajne službe, koja je ionako već godinama blago rečeno u lošem stanju, traži hitno dogovaranje dva brda, voljeli se ili ne. Prijedlog koji je Plenki ponudio preko svog teklića Banožića očekivano nije dobro prošao kod Zokija. Ma koliko sam prijedlog bio vrlo solidan, odgovor je uobičajeno negativan. Drugo ništa Plenki nije ni mogao očekivati šaljući Banožića s prijedlogom. S druge strane, on je isto tako reagirao na Zokijev vrlo kvalitetan prijedlog za predsjednicu Vrhovnog suda. Znači sad su 1:1. Jedino što sad moraju, ako im je imalo stalo do ove države, je sjesti i dogovoriti se oko ključnih kadrovskih pitanja. Rat je u Ukrajini, dok istovremeno u susjedstvu Dodik maše ratnim zastavama. Potpuno je neodgovorno nemati funkcionalnu voj-

no-obavještajnu službu. To nije pitanje njihove ljubavi ili mržnje, nego pitanje njihove odgovornosti za zemlju kojoj su na čelu. Na Plenkiju je, jer Zoki je predložio sastanak. Po pitanjima ključnim za državu sasvim je irelevantno tko je tu normalan, nenormalan, čiji je duži ili što već!

Je li u Gradu turista dosta, previše ili taman koliko treba, raspravljat će se cijelu sezonu. Nakon toga, svi oni koji su zadovoljni svojom popunjenošću će klicati: ‘Tako treba, dobar posao radi Mato’, dok će oni nezadovoljni bookingom vikati upravo suprotno. Što je prava mjera i koliko je smisleno Grad koji ionako jedva ima tisuću i po stanovnika, mislim na one unutar zidina, svoditi samo na Grad muzej, najbolje će pokazati tezoro. Ako su turisti dosad u prosjeku ostajali u Gradu tri i po’ dana, dok im je trenutni prosjek dva i po’ dana, ispada da je to vrijeme u kojem obiđeš zidine, crkve i muzeje. Više puta prošetaš najljepšom i najsjajnijom ulicom na svijetu i to je to. Koja kugla sladoleda ili rashlađeno piće? Super! Zabava? Večera u ponoća? Ma dajte molim vas, to je za neke bezvezne istarske ili slične destinacije. Uglavnom, neki misle kako je ovako bolje , drugi ne, ali na kraju se glasovi broje. Grad i jest uvijek bio drugačiji i u njega se dohodilo i kad su te polijevali pišinom. Čini se kako ih je to opet krenulo. Možda nam dragi gosti i produže boravak ili upravo suprotno. Dođu na jednodnevni izlet viđet’ svu tu ljepotu. Sve će biti jasnije za godinu ili dvije. Dotad uživajte u Gradu, glancajte Stradun i pođite se okupati na Lokrum, najljepši otočić na svijetu. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Sve više mlađih ljudi s ozbiljnim srčanim

problemima : ‘Možemo

reći kako se radi o pandemiji!’

„Mi danas sve češće vidimo ljude od 40 godina s ozbiljnim problemima. To sada nije ništa vanredno, a prije smo se tome čudili,“ kaže šef dubrovačke kardiologije

U vremenu koje je obilježila pandemija dotad nepoznatog virusa, malo se govorilo o još jednoj, možda i opasnijoj. Radi se o bolestima srca i kardiovaskularnog sustava.

Kako stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Više od 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest, primjerice srčani udar, odgovorna je za 7,3 milijuna od ukupnog broja kardiovaskularnih smrti u svijetu. Kadriovaskularne bolesti krivac su za smrt oko 50 posto pacijenata koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti.

No, ovi podaci su posebno zabrinjavajući kad se u obzir uzme kako od kardiovaskularnih bolesti umire sve više mladih ljudi ili se od njih razbolijevaju. Izuzetak nije ni dubrovačko područje, što nam je potvrdio i dr. Jerko Ferri Certić, voditelj Odjela za kardiologiju u Općoj bolnici Dubrovnik.

PRIJE JE 80 POSTO SLUČAJEVA BILO

NEKOMPLICIRANO. SAD JE OBRATNO

„U pravu ste, može se reći kako se praktički radi o ‘pandemiji’. Ono što se doista promijenilo zadnjih godina jest to kako nam sve više mladih dolazi s ozbiljnim kardiološkim problemima. Tako je u našoj bolnici, ali i ostalim hrvatskim bolnicama,“ izjavio je dr. Ferri Certić.

Zanimljivo je i kako se tu sve više i češće radi o ozbiljnijim problemima i dijagnozama.

„Kad bi nam se prije javljali takvi bolesnici, u 80 posto slučajeva bi to bile nekomplicirane lezije krvnih žila, a u 20 posto slučajeva bi se radilo o onim kompliciranima. Sad je taj postotak obratan. To prije nije bilo tako,“ tvrdi dr. Ferri Certić. Na pitanje u kojoj su dobi ljudi koji se sve češće javljaju zbog kardiovaskularnih problema, Ferri Certić tvrdi kako su to ljudi od nekih 40-ak godina.

„Mi danas sve češće vidimo ljude od 40 godina s ozbiljnim problemima. To sada nije ništa vanredno, a prije smo se tome čudili,“ kaže šef dubrovačke kardiologije.

RAZMISLITE O PRONALASKU HOBIJA

Naravno kako se uz ovakve podatke i nove negativne trendove postavlja pitanje koji su uzroci takvoj situaciji.

„Rekao bih kako su to neaktivnost i loša prehrana, koje dovode do pretilosti, a koja je onda podloga za različite zdravstvene probleme poput visokog tlaka ili dijabetesa. Prije su svi bili vanka, a danas su igrališta prazna. Također, jede se brza, prerađena hrana, piju se visokokalorična pića. Sve to ima poguban utjecaj na zdravlje. Također, stres i užurbani način života kakav danas živimo svakako nepovoljno utječu na kardiovaskularni sustav,“ govori nam dr. Ferri Certić.

Dakle, trebalo bi se više kretati, jesti zdraviju hranu, no kako se zaštititi od stresa kad je način života zapravo postao užasno brz u svim segmentima?

„Kad bi nam se prije javljali takvi bolesnici, u 80 posto slučajeva bi to bile nekomplicirane lezije krvnih žila, a u 20 posto slučajeva bi se radilo o onim kompliciranima. Sad je taj postotak obratan. To prije nije bilo tako“

Piše Ivona Butjer Mratinović foto

Covida smo svašta vidjeli – veliki broj plućnih embolija, infarkte, upale... Ne znam je li to ima veze s Covidom ili s cjepivom, ali vidjeli smo ljude kojima bi pala snaga srca na 20 posto i koji su dolazili u stanju da se ne mogu uspeti na prvi kat, a prije

„Bez obzira na sve to, osoba bi morala pronaći neki hobi koji je opušta. To mogu biti planinarenje, vožnja bicikle, pa i sobne, neki sport, rekreacija... Iznimno je važno jesti više kuhane hrane, što više ribe, povrća, voća, neprerađene hrane... I, naravno, biti aktivan, što više hodanja, brzog hodanja... To su mali pomaci kojima čovjek može napraviti velike stvari za svoje zdravlje i svoj kardiovaskularni sustav,“ istaknuo je Ferri Certić. I, naravno, prestati pušiti! „Pušenje je također jedan od najrizičnijih faktora. No čini mi se kako su ljudi prije 40 ili 50 godina više pušili nego danas, a danas su kardiovaskularne bolesti češće, tako da bi i uz prestanak pušenja trebalo primijeniti zdrave navike poput kretanja i unošenja zdrave hrane,“ dodaje voditelj dubrovačke kardiologije.

‘VIDJELI SMO SVAŠTA TIJEKOM

PANDEMIJE COVIDA’

Kad se spominju mladi bolesnici koji su oboljeli ili umrli zbog srčanih problema, često se pokrene pitanje virusa Covida-19, ali i cjepiva protiv virusa te njihove povezanosti s upalom srčanog mišića i ovojnice.

„Tijekom pandemije Covida smo svašta vidjeli –veliki broj plućnih embolija, infarkte, upale... Ne

znam je li to ima veze s Covidom ili s cjepivom, ali vidjeli smo ljude kojima bi pala snaga srca na 20 posto i koji su dolazili u stanju da se ne mogu uspeti na prvi kat, a prije mjesec dana su vježbali u teretani,“ kaže šef dubrovačke kardiologije.

SIMPTOMI KOJE NE SMIJETE IGNORIRATI

Osim kardiovaskularnih bolesti, danas su učestali i anksiozni poremećaji pa mnogi, uvjereni kako su doživjeli infarkt, imaju neugodan, ali bezopasan napad panike. No, bio infarkt ili napad panike, važno se javiti liječniku koji će kazati o čemu se radi. Dr. Ferri Certić objašnjava kako prepoznati eventualne probleme s kardiovaskularnim sustavom.

„Uvijek je prisutna prsna bol, naročito kod mladih ljudi, pogotovo povezana s naporom. Osobe obično primijete kako se s njima nešto čudno događa, kako osjećaju zamor pri naporu, kako bi prije bez problema napravile 50 skalina, a sada ih to jako umara. Loše opće stanje, umor, nedostatak zraka... Ponekad se to može činiti kao respiratorna infekcija, a zapravo može biti početak neke ozbiljne srčane komplikacije. Naravno, ne znači svaki od ovih simptoma nužno i kardiovaskularnu bolest, ali može značiti, tako je da je dobro javiti se

„Tijekom pandemije

mjesec dana su vježbali u teretani“

liječniku opće prakse koji će osobu dalje uputiti na hitni prijem, ako je to potrebno. Mi u dubrovačkoj bolnici imamo zaista brze i kvalitetne alate kojima se može potvrditi ili isključiti postojanje problema kao što su elektrokardiogram, ultrazvuk, MSCT, magnetna rezonanca, intervencijska kardiologija... Kardiologija je jako napredovala,“ govori dr. Ferri Certić.

DUBROVAČKA KARDIOLOGIJA PREDVODNICA TRENDOVA

Uz to što je kardiologija jako napredovala, važno je kako dubrovačka bolnica prati trendove i kako je njen odjel za kardiologiju na visokom organizacijskom, tehničkom i profesionalnom nivou. „Po tom pitanju uopće ne zaostajemo za Europom. Mi smo mala sredina i imamo problem s ljudstvom, pa i u medicini, no 40 godina sam u ovom poslu, 20-ak godina sam šef dubrovačke kardiologije i jako sam zadovoljan stanjem na odjelu. Imamo mlade liječnike specijalizante koji su vrlo perspektivan mladi pomladak, mlade doktore koji su najbolji u svojoj klasi, kao i iskusne liječnike koji doprinose stabilnosti, iskustvu i mudrosti. Imamo i vrijedne konzultante, jednu top klasu doktora koji dolaze u Dubrovnik. Dolaze nam mladi, perspektivni liječnici, ali i prof. dr. Bulum koji je šef interventne kardiologije u KBC Rebro i koji dolazi raditi na nekoliko dana,“ kaže dr. Ferri Certić koji dodaje i podatak kako se na dubrovačkoj kardiologiji samo ove godine napravilo čak 600 intervencija na krvnim žilama!

Kako kaže, svega toga vjerojatno ne bi bilo bez sjajne suradnje s ravnateljem dr. Marijom Bekićem i Upravom bolnice koja podržava njihov rad i zalaganje, pa i u vidu nabavke nove, moderne opreme. Dr. Ferri Certić ističe kako bi uskoro trebao biti implementiran skupi i iznimno vrijedan program impela, što je svojevrstan kateter koji se

koristi kao ventrikularna potpora pacijentima sa slabim srcem. Navodi i kako je prije mjesec dana organiziran dvodnevni tečaj kardiopulmonalne reanimacije proveden od strane licenciranih stručnjaka, a 26 zaposlenika dubrovačke kardiologije i hitnog medicinskog prijema je prošlo obuku. Uz sve navedeno, dubrovačka kardiologija zaista ima sjajnu perspektivu, pa možda jednog dana i postati Zavod za kardiologiju, što bi bila preteča neke buduće kliničke bolnice koja bi dubrovačkom području itekako bila potrebna, a i s obzirom na to kako je sama bolnica davno izašla iz okvira regionalne. Dakle, odgovarajuću medicinsku skrb stanovništvo ima u bolnici, samo je potrebno uvesti neke zdrave navike u život, dok bi nadležni trebali više raditi na prevenciji.

„Mi kao Hrvatsko kardiološko društvo predstavljamo jednu ozbiljnu skupinu i ne kaskamo za Europom. Ipak, ljudi nam dolaze ‘iz čista mira’ s velikim i ozbiljnim problemima. Imamo plan i radimo na rješenjima, ali mislim kako bi prioritet države trebala biti izrada jedne nacionalne strategije koja bi pomogla u rješavanju ovog velikog problema,“ poručuje dr. Ferri Certić.

„Uvijek je prisutna prsna bol, naročito kod mladih ljudi, pogotovo povezana s naporom. Osobe obično primijete kako se s njima nešto čudno događa, kako osjećaju zamor pri naporu, kako bi prije bez problema napravile 50 skalina, a sada ih to jako umara. Loše opće stanje, umor, nedostatak zraka... Ponekad se to može činiti kao respiratorna infekcija, a zapravo može biti početak neke ozbiljne srčane komplikacije“

Dr. Jerko Ferri Certić

Kretanjem protiv bolesti kardiovaskularnog sustava

I prehrana je važna!

PONEDJELJAK, 10.7.

Doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 11.7.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

SRIJEDA, 12.7.

Doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Prženi plodovi mora

Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

ČETVRTAK, 13.7.

Doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

PETAK, 14.7.

Doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 15.7.

Doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselnog vrhnja

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 16.7.

Doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Kuća u Sustjepanu nalikuje na svjetski muzej

Jozo Violić izrađuje makete brodova koje su prava remek djela , a vojska mu je za vrijeme rata dio ukrala i oštetila

Nevjerojatno je s kakvim sve kreativnim ljudima okruženi živimo, a da toga uopće nismo svjesni. Jedan od njih je Jozo Violić iz Sustjepana, čija kuća nalikuje na svjetski muzej. Po zanimanju je električar, ali njegova jedina i prava ljubav jest umjetnost

Nevjerojatno je s kakvim sve kreativnim ljudima okruženi živimo, a da toga uopće nismo svjesni. Jedan od njih je Jozo Violić iz Sustjepana, čija kuća nalikuje na svjetski muzej. Po zanimanju je električar, ali njegova jedina i prava ljubav jest umjetnost. On slika, izrađuje kipove, radi makete brodova koji su prava remek djela. Čim smo zakoračili u njegove odaje, odmah smo ugledali švedski kraljevski brod Wasu koji je glavna turistička atrakcija Stockholma.

-Wasa je švedski ratni brod izgrađen 1628. godine za kralja Gustava II Adolfa. Odmah na po-

rinuću je potonuo, jer mu stabilitet nije bio dobar. U 20. stoljeću je izvađen iz mora i sada se nalazi u Muzeju Wasa u Stockholmu i jedna je od najvećih švedskih turističkih atrakcija – priča nam Violić.

On svoje makete brodova izrađuje od nule, sve je ručni rad, ne sastavlja ih od dobivenih dijelova. Wasu je radio više od godinu dana, a u nju je utrošio četveroznamenkasti broj radnih sati. Prema slici sam matematički izračuna sve mjere i prione poslu sve do najsitnijih detalja, poput ukrasa na krmi ili provi koje Jozo izrađuje od mesinga.

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

ŽIVOT POSVETIO STRUJI, IAKO

MU JE UMJETNOST PRVA LJUBAV

-Svaki djelić na ovom ili bilo kojem drugom brodu je moj osobni rad. Ne žalim ni vremena, ni truda, a ni novca prilikom izrade – kaže Violić koji je prije sedam godina otišao u penziju pa sada ima više vremena posvetiti se svojoj najvećoj strasti.

Život je proveo baveći se strujom. Dugi niz godina radio je u firmi Elektra. Prisjeća se kako se sve odigralo.

-Tamo negdje 1970. godine završio sam osnovnu školu i trebao sam u Splitu upisati srednju školu primijenjene umjetnosti, odsjek slikarstvo i modelarstvo. Moj otac, inače pomorac, nije bio oduševljen mojim afinitetima. Rekao je da tu nema kruha i da to ne treba upisati pa sam na kraju, zbog njega, otišao na zanat – govori gospar Jozo i dodaje kako se nitko u obitelji, niti s očeve, niti s majčine strane nije bavio umjetnošću.

S druge strane on sam od najmanjih nogu je naginjao kreativnosti. Crtao je i slikao otkako zna za sebe, a već tada počeo je s izradom modela brodova, u početku jednostavnih, a kasnije sve kompliciranijih. Okolina mu je govorila kako je jako talentiran, a i on sam je bio svjestan kako je u njemu neki umjetnički žar, no očeva odluka je prevagnula. Pitamo ga je li mu oprostio?

-Na kraju osnovne škole moj je otac bio kape -

tan na brodu Marin Držić. Vidio sam na jednom kalendaru kako brod izgleda pa sam prema tome izračunao mjere i napravio ga. Otac se oduševio mojim radom, ali svejedno nije bio za to da se bavim tim. Naravno da sam mu na kraju oprostio, nema čovjek ništa od zamjeranja, iako je to trajalo neko vrijeme. Umjetnost je oduvijek bila u srcu, a struja je tek iza –iskren je Jozo kojemu se otac nikad nije ispričao, nego mu je često govorio kako ‘makete brodova može napraviti svaka budala’. Ondašnju vojsku, točnije mornaricu, služio je u Puli. I tamo su prepoznali njegov izniman talent. Obično su se starješinama prilikom odlaska u mirovinu poklanjale makete brodova. Dobio je mjesec dana da izradi jednog, pa su ga oslobodili svih drugih obaveza.

-Dobio sam još četvoricu da mi pomognu i uspjeli smo izraditi brod za 28 dana. Zanimljivo da me u isto vrijeme otac prvi put posjetio u JNA i zatekao me kako razgovaram s prvim čovjek vojarne. Međusobno sam ih upoznao i otac je vidio koliko je poštovanje prema meni imao glavni zapovjednik. Pitao me kako je to moguće, a ja sam mu rekao zbog umjetnosti. Rekao sam mu: ‘Vidiš oče, nisi mi dao da se bavim ovim, a gle što se sve može postići’ – prepričava nam sjećanja.

I FOLKLOR JE BILA VELIKA LJUBAV

Naravno da mu je glavni posao suzio vrijeme

‘Nažalost, ne samo da sam morao žrtvovati umjetnost zbog posla, nego i moju drugu ljubav, a to je folklor. Strašno sam volio Linđo, često sam šefu govorio da me ostavi na zadacima u Dubrovniku da mogu plesati, a on mi je govorio, ako se hoću baviti folklorom, da odem iz firme, pa neka mi oni daju plaću. Ipak sam ostao. Srce me je uvijek vuklo kreativnosti i umjetnosti, ali posao električara sam ipak odrađivao profesionalno i volio sam ga, ali ne koliko ovo drugo’

Dubrovački dnevniK petak, 19. svibnja 2023.

za baviti se umjetnošću. Često je bio na terenu, ponekad bi i godinu, godinu i pol bio izvan rodnog grada. Prošao je Jugoslaviju uzduž i poprijeko, osim Slovenije.

-Nažalost, ne samo da sam morao žrtvovati umjetnost zbog posla, nego i moju drugu ljubav, a to je folklor. Strašno sam volio Linđo, često sam šefu govorio da me ostavi na za-

Jozo Violić svoje makete brodova

izrađuje od nule, sve je ručni rad, ne sastavlja ih od dobivenih dijelova. Wasu je radio više od godinu dana, a u nju je utrošio četveroznamenkasti broj radnih sati. On prema slici sam matematički izračuna sve mjere i prione poslu sve do najsitnijih detalja, poput ukrasa na krmi ili provi koje Jozo izrađuje od mesinga

dacima u Dubrovniku da mogu plesati, a on mi je govorio da, ako se hoću baviti folklorom, odem iz firme, pa neka mi oni daju plaću. Ipak sam ostao. Srce me je uvijek vuklo kreativnosti i umjetnosti, ali posao električara sam ipak odrađivao profesionalno i volio sam ga, ali ne koliko ovo drugo – zaključuje sa sjetom u glasu.

Nitko ne zna što bi se dogodilo da je krenuo putem umjetnosti. Bi li se probio, možda bio poznat, ili bi jedva krpao kraj s krajem. Život je u njegovom slučaju odlučio poći nekim svojim putem.

-Čak sam imao priliku promijeniti struku. Spletom okolnosti, na kraju vojnog roka našao sam se u Novom Sadu gdje je bila modelarnica za izradu maketa brodova za Vojno-pomorski muzej. Tom prigodom napravio sam jedan brod, a posebno ih je oduševilo što sam propelere i topove izradio od mesinga. To nikad prije nisu vidjeli, pa su me zvali da profesionalno ostanem raditi u Vojvodini te da će mi u roku dvije godine dati stan. No, nije mi se sviđala tamošnja klima, ljeti je puno komaraca, zimi ima dosta magle, pa nisam pristao –naglašava Jozo.

Ostao je raditi u Elektri sve do 1998. godine

kada se firma raspala. Kasnije je radio za neke privatnike, prije odlaska u mirovinu. Svo slobodno vrijeme i dalje je posvećivao umjetnosti. Nažalost, dio njegovih radova stradao mu je u ratu, i to od - hrvatske vojske.

-Za vrijeme rata u mojoj kući u Sustjepanu boravili su hrvatski vojnici koji su mi napravili veliku štetu. Odnijeli su mi radove, mašine, alate, čak i makete brodova. Svako desetak dana vojnici su se mijenjali i gotovo svi su nešto odnijeli, a što je najgore, neke brodove su uništili, čak ih nisu ni ukrali – s tugom se prisjeća.

‘Za vrijeme rata u mojoj kući u Sustjepanu boravili su hrvatski vojnici koji su mi napravili veliku štetu. Odnijeli su mi radove, mašine, alate, čak i makete brodova. Svako desetak dana vojnici su se mijenjali i gotovo svi su nešto odnijeli, a što je najgore, neke brodove su uništili, čak ih nisu ni ukrali’

Šetamo dalje njegovim prostorom, makete brodova izložene su sa svih strana, ne bi ih se posramio najozbiljniji pomorski muzej. Prava šteta što ovakva remek djela stoje daleko od očiju javnosti. Pitamo ga zašto ne organizira neku izložbu?

-Nije jednostavno organizirati izložbu brodova. Trebao bih naći adekvatan prostor s dobrim osvjetljenjem, ali najgori je transport. Vrlo lako se mogu oštetiti prilikom premještanja. Mnogi su mi govorili da organiziram izložbu, ali eto nisam.

Ne samo da izrađuje makete, nego i razne druge skulpture, među njima dubrovačke fontane, čak i Onofrijevu prije Velike trešnje koja je bila puno bogatija nego što je znamo danas.

VODOSKOK NA VRHU ONOFRIJEVE FONTANE

-Na vrhu stare Onofrijeve fontane čak je bio i vodoskok koji se kaskadno spuštao. Bilo je i sedam zmajevih glava. Kada sam je izrađivao, nije bilo nimalo jednostavno pogoditi kamene blokove koji je okružuju da se točno spoje i tvore savršeni krug. Ako negdje promašiš za milimetar, odmah se vidi. Mogu misliti koliko je Onofriju bilo komplicirano u ono doba pogoditi sve te mjere – s ponosom će. Naravno da su i Onofrio i Jozo na ti s matematikom koja je vrlo važna u izradi građevina i maketa. Ne smije se ništa pogriješiti, Vi -

olić nikad s brojevima nije imao problema u školi. Sada izrađuje i makete kamenih kuća koje prodaje kao suvenire. Potražnja mu raste iz dana u dan.

-Već sam ih prodao 32 komada i stalno dolaze nove narudžbe. Neki žele da im napravim makete njihove kuće. Ako je velika kuća s dvori -

štem, vrtovima, odrinama onda je cijena s obzirom na uloženo vrijeme i materijal otprilike oko tisuću i pol eura. Minimalno bi za izradu trebalo pola mjeseca, možda čak i više s obzirom na to da se ljepilo mora sušiti – objašnjava sustjepanski umjetnik. Inače mu klasični suveniri manjih kamenih kuća dođu oko 50 eura i odlično se prodaju.

Po zidovima su mu obješene slike koje je sam izrađivao raznim tehnikama. Osim klasičnih poput flomastera, akvarela, tempere, neke su zaista posebne – jednu je crtao sokom od crvenog kupusa, a drugu koja prikazuje kalamotsku crkvicu – rastopljenom čokoladom. Ne preferira nijednu umjetnost nauštrb druge –nekad mu dođe da se izrazi slikarstvom, nekad kiparstvom, nekad modelarstvom – sve mu je jednako drago. Zašto neke svoje skulpture danas turistima ne ponudi kao ekskluzivne suvenire?

-Već prije rata pokušao sam plasirati neke svoje uratke preko raznih suvenirnica. Ali tražili su mi puno provizije, oko 40 posto. Danas turisti kupuju jeftine kineske suvenire, teško bi za neki suvenir dali ozbiljniji novac. Ne znaju koliko je truda potrebno za ovakvu izra-

Po zidovima su mu obješene slike koje je sam izrađivao raznim tehnikama. Osim klasičnih poput flomastera, akvarela, tempere, neke su zaista posebne – jednu je crtao sokom od crvenog kupusa, a drugu koja prikazuje kalamotsku crkvicu –rastopljenom čokoladom

du, uopće ne razumiju cijeli proces – logično objašnjava.

Nevjerojatno koliko je sam napredovao bez ikakvog klasičnog umjetničkog obrazovanja. Nije mu nitko ni od obrazovanih umjetnika želio pomoći, dapače, uvijek su mu omalovažavali radove.

CIJENA BRODA OKO 6 TISUĆA EURA

-Duga je to priča. Uvijek su me shvaćali neozbiljno, jer nisam završio akademiju, te su se ponašali elitistički. Kao da se umjetnošću ne može baviti netko tko nema klasičnu školu. Nisam imao nikakvu pomoć, sve sam morao sam. Kada bi se nekome za nešto obratio, uvijek bi me šikanirali, nekad bi mi čak nešto namjerno krivo rekli. Nije mi se drago ni prisjećati. Ali bilo, pa prošlo, sve sam oprostio. Meni je ova umjetnost ionako bila za opuštanje. Nemali broj puta sam dočekao zoru izrađujući nešto. Eto koliko bi me obuzelo, zaista bih utonuo i uživao, a to je jedino važno. Umjetnost mi je uvijek bila duševna hrana – naglašava Jozo Violić.

Ovaj hobi nije jeftin, materijali su skupi, a nije ih lako ni nabaviti u Dubrovniku posebno u doba prije interneta. Iako je prevalio 68. godi -

nu, ne misli stati. Dokle ga god zdravlje služi nastavit će izrađivati. Možda ne brodove, jer ih nema gdje držati, ali uvijek će nešto naći. Ulazimo u još jednu prostoriju, s polica nam se smješkaju spektakularno izrađene makete svjetski poznatih brodova. Tu je legendarni Bounty. Karaka, nizozemski galijun, ruska korveta Sveti Petar, engleska fregata Victory, parobrod Bakar, engleski Royal Caroline, američka fregata Constitution, Kolumbova Santa Maria, engleski brod Norske Lowel i još puno toga. Pravo blago.

Gledam sve te konope, vinčeve, ukrase po brodu, jedra i mislim se koja strpljivost za sve ovo treba. Dođe li ikad da sve pošaljete u onu stvar?

-Nikad. Sve je to ljubav. Naravno da nekad ne ide, ali uvijek se pronađe rješenje. Samo polako, nigdje nije preša – zaključuje umjetnik Jozo Violić.

Najkompliciraniji brodove izrađuje više od godinu dana i otprilike utroši oko 1200 radnih sati. Kada bi ih prodavao kaže kako bi cijena jednoga bila 6 tisuća eura. Na prvu zvuči poprilična svota, ali kada se podijeli ispada da mu je satnica svega 5 eura, ali malo tko o tome razmišlja.

Ljudi, nažalost, puno toga ne shvaćaju. Živimo na planetu nerazumijevanja, a umjetnost spada u one stvari koje se najmanje kontaju.

Sve je spremno za ovogodišnje Igre, uživat ćete u gotovo 70 programa!

Gotovo 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa, koji će se od 10. srpnja do 25. kolovoza izvesti na različitim ambijentalnim lokacijama grada u sklopu 74. Dubrovačkih ljetnih igara, predstavile su na današnjoj konferenciji za medije održanoj u atriju palače Sponza, intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski i ravnateljica Ivana Medo Bogdanović, uz podršku gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića i pročelnice UO za poslove Župana i Županijske skupštine Žakline Marević.

Intendantica Dora Ruždjak Podolski u najavi svoje posljednje, šeste sezone na čelnoj poziciji umjetničkog vodstva najstarijeg hrvatskog festivala, istaknula je da je ponosna na jako kvalitetan program 74. Igara te kazala da su vlastita produkcija i ambijentalnost i dalje nezaobilazna okosnica dramskog programa koji ove godine donosi čak četiri premijerna naslova od čega su tri koprodukcije, dok je glazbeni program vrlo bogat i raznolik.

„Nešto najljepše što se dogodilo ove godine je da je program sačinjen pravom ljudskom sinergijom na način da nakon 5 i pol godina, uskoro će biti punih šest, mogu reći da festival čine ljudi“, zaključila je Dora Ruždjak Podolski.

ITEKAKO SU DUBROVAČKE!

„Vjerujem kako će Igre obilježiti promišljanje o tome kakve su one danas, kakve su bile u prošlosti i kakve trebaju biti u budućnosti. Također, siguran sam kako će biti puno komentara oko toga jesu li one zaista dubrovačke. Naravno kako jesu, kako su bile i kako će biti i u budućnosti, no moram istaknuti veliki interes sugrađana oko toga kakve su Igre i kakve bi trebale biti. No, to je dobro, to znači kako ljudi žive s Igrama,“ izjavio je gradonačel-

nik Mato Franković koji je dodao kako mu je iznimno drago što se ove godine u Igre vraća i Kazalište Marina Držića.

„Program je zaista kvalitetan. Uz sjajni glazbeni program i odličan dramski program, želite zadržati kvalitetu našeg najstarijeg festivala i naravno time zadržati tradicionalnu publiku, ali i pridobiti nove generacije mladih i djece. Vi tako odgajate mlađu publiku,“ istaknula je županijska pro-

Dramski program ove godine donosi

čak četiri premijerna naslova, od čega su tri koprodukcije, dok je glazbeni program vrlo bogat i raznolik

„Nešto najljepše što se dogodilo ove godine je da je program sačinjen pravom ljudskom sinergijom na način da nakon 5 i pol godina, uskoro će biti punih šest, mogu reći da festival čine ljudi“, zaključila je Dora Ruždjak Podolski

Piše DLJI, DD foto GORAN MRATINOVIĆ

čelnica Žaklina Marević. Medo Bogdanović je iznijela financijske podatke. „Plan ovogodišnjeg proračuna smo zaključili na milijun i 736 tisuća eura, što je 30 posto više nego prošlogodišnja realizacija proračuna, zahvaljujući Gradu koji se vratio na pretpandemijske iznose. Osjeća se oporavak u kulturi, u odnosu na iznose kakvi su bili u pandemiji. Kad se vratite s financijama, uz trud i rad, dobijete jedan kvalitetan program. Osim rada, treba zahvaliti i Županiji, TZ-u i svim našim tradicionalnim sponzorima i donatorima koji su godinama s nama,“ izjavila je Medo Bogdanović dodavši kako ove godine Igre imaju i nove sponzore.

BOGAT PROGRAM

Ceremoniju ovogodišnjeg svečanog otvaranja, režirat će pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić, prema scenariju koji potpisuje s dramskom umjetnicom Natašom Dangubić. Prva ovoljetna dramska premijera Vidi kako Lokrum pere zube, nastala prema istoimenom romanu Ivane Lovrić Jović u režiji Paola Tišljarića, koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, dok je drugi premijerni naslov Na tri kralja ili kako hoćete Grzegorza Jarzyne i Romana Pawłowskog, nastao prema motivima istoimene komedije W. Shakespearea, koprodukcija sa Zagrebačkim kazalištem mladih. Monodrama Maske redatelja i glumca Dražena Šivaka koprodukcija je s Umjetničkom organizacijom Grupa, a posljednja dramska premi-

jera Sjetne žene raguzejske autorski je projekt intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. Na radost najmlađe publike, i ovog ljeta na programu je glazbeno-scensko djelo za djecu Čudesna šuma, nastalo prema istoimenom romanu Sunčane Škrinjarić, u režiji Lee Anastazije Fleger, uz glazbu Frana Đurovića, a pod ravnanjem Matea Narančića, kao i Krvava svadba u režiji Franke Perković Gamulin, Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića te Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića ostvaren u suradnji s dramskim umjetnicama Natašom Dangubić i Doris Šarić-Kukuljicom.

Dubrovačka publika imat će priliku uživati i u dva hvaljena programska gostovanja - Velom mistu u režiji Marine Pejnović i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i Velikom Gatsbyju u koreografiji i režiji Lea Mujića te izvedbi baletnog ansambla Hrvatskoga narodnog kazališta Split. U sklopu ovogodišnjeg glazbenog programa održat će se 20 koncerata, otvorit će ga jedan od najboljih svjetskih pijanista, karizmatični Andras Schiff 13. srpnja koncertom u atriju Kneževa dvora, a uslijedit će nastup jedne od najpopularnijih pjevačica fado glazbe, Marize na taraci tvrđave Revelin. Njemačko-francuski violončelist Nicolas Altstaedt jedan je od najtraženijih i najsvestranijih glazbenika današnjice, a na 74. Igrama održat će dvije izvedbe u atriju Kneževa dvora, gdje će nastupiti i jedan od najreprezentativnijih predstavnika mlađe generacije ruskih dirigenata Maxim Emelyanychev s izuzetnim ruskim violinistom Aylenom Pritchinom, kao i nizozemska Camerata Kraljevskog Concertgebouw orkestra te Komorni orkestar Mendelssohn s kojim će nastupiti mađarski violinist Kristóf Baráti, prepoznat diljem svijeta kao glazbenik izvanredne kvalitete s ogromnim izražajnim rasponom i besprijekornom tehnikom. Među vrsnim hrvatskim glazbenicima svjetskog glasa ističu se pijanistica Martina Filjak uz koju će nastupiti njemački violončelist Eckart Runge i saksofonist Gordan Tudor, dok će program Opera gala za sam kraja festivala okupiti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije i Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija te soliste sopranisticu Dariju Auguštan, kontratenora Franka Klisovića, tenora Roka Radovana i baritona Leona Košavića.

Ovogodišnji festivalski pretprogram počinje 7. srpnja prezentacijom suvremenog cirkusa i ulične umjetnosti, umjetničke forme koja je trenutno u velikom razvoju u Hrvatskoj i Europi i kojoj festival želi dati posebnu vidljivost. Raznovrsnim izvedbama uličnih performansa, akrobacija, plesa na svili, klaunerije i teatra objekta koje će se odvijati na različitim gradskim lokacijama, publici svih naraštaja približit će jedinstveno iskustvo cirkuske umjetnosti.

Ovogodišnji festivalski pretprogram

počinje 7. srpnja prezentacijom suvremenog cirkusa i ulične umjetnosti, umjetničke forme koja je trenutno u velikom razvoju u Hrvatskoj i Europi i kojoj festival želi dati posebnu vidljivost

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

i u daljem obrazovanju oživotvoriti svoje želje i snove jer savjesno učiti i raditi vole

petak, 7. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dada i Lora - Noru čuti kako simpatično Vive l’Amour izgovara se jednostavno mora

FeiFei i Matej - učenica generacije i najaktivniji učenik Ekonomske i trgovačke škole su sigurni da će

Aleksandra, Edward i Dorotheaznaju što se u ljetnoj večeri radi, prijateljstva griju, a sladoled hladi

Josip, Vera, Jelica i Vinko - i 19. Le Petit festival du Theatre pun je umjetničkog “žara” i kreativne “vatre”

Jelena, Filip, Darija, Darko, Šimun, Virginia, Julian, Nina, Tena, Milan, Nikola, Leo, Juliana i Rhianna - ekipa Midsummer Scene je predstavom Around the World in Eighty Days (Put oko Svijeta u 80 dana) učinila da publika s Lovrijenca silazi nasmijana i razdragana

Dubrovnik

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Iva i Krešimir - vole skladnu ljepotu Grada i mir

Joanna, Thomas, Robert, Max, Aynsley i Marijana - našijence i njihove prijatelje iz Austrije veseli što ih sve skupa par dana dubrovačko sunce grije

Jelena i Iva - majka ljubav drage kćeri s ljubavlju uživa

Suzana, Dominik i Stanka - ravnateljica i razrednica ETŠ su sretne što je direktor hotela Splendid njihov bivši učenik postao učenjem i radom bez prestanka

Neno, Ivan i Pavle - “ispada” da je bolnica i nehotice slučajno sastajalište prijatelja omiljeno

Annis, Ljiljana, Emilia Elisabeth, Valentina i Martai programski i neslužbeno veče LPFT u Kneževom dvoru bilo je vrhunskom glazbom oplemenjeno

Fikreta i Maja - od početka ih resi pravo prijateljstvo do beskraja

Grčki kruzer ”STELLA OCEANIS” dolazio je u Gruž, a među prvima je u svijetu imao ugrađene ‘’bow thrustere’’

Bio je to pravi minijaturni moderni putnički kruzer u punom značenju te riječi, koji je uvijek imao svoje stalne i vjerne putnike

U programu kružnih putovanja grčkog putničkog kruzera STELLA OCEANIS za 1976. godinu stoji da je taj brod od 1. svibnja do 30. listopada plovio na redovnim tjednim krstarenjima s polaskom iz Venecije subotom, tičući luke: Dubrovnik, Krf, Katakolon, Pirej, Itea i Korčula.

U brodogradilištu Cantieri Riuniti del’ Adriatico Monfalcone izvršena je u travnju 1965. godine primopredaja novogradnje broj 1880, putničkog trajekta od 4500 bruto tona, dugog 105 metara koji je tom prigodom dobio ime APHRODITE . Dva Sulzer Adriatico diesel glavna pogonska stroja ukupne snage 4046 kW preko dvije propele omogućavali su mu plovidbu brzinom od 18 čvorova.

Mogao je prevoziti 414 putnika u tri putnička razreda (luksuzni, turistički i palubni) i 40 automobila. Naručitelj, Grčka turistička

zajednica predala ga je u najam brodarskoj kompaniji Kavounides Shipping Co Ltd iz Pireja.

PRVI OD TRI ISTOVJETNA BRODA

Bio je to prvi od tri istovjetna ekonomično i skladno dizajnirana putnička broda građena u talijanskim brodogradilištima u vidu zadnje otplate ratnih reparacija Italije prema Grčkoj nakon završetka Drugog svjetskog rata. Iza njega su uskoro slijedili nama dobro poznati brodovi EROS (kasnije JASON ) i ADONIS (kasnije ATLANTIS). Sva su tri broda uglavnom plovili na redovnim prugama iz Pireja prema Kreti i Dodekanezima (otočna skupina od 12 većih i 150 manjih grčkih otoka u Egejskom moru) uvodeći nove i komfornije plovidbe s prvim naznakama sve popularnijih kružnih putovanja. Među prvim putničkim brodovima na svijetu su imali ugrađene bow thrustere (pramčani potisak za lakše

Brod je mogao prihvatiti maksimalno 300 putnika o kojima je brinulo 130 članova posade. Putnici su mu većinom bili sredovječni Amerikanci, a brod je pružao ugodnu atmosferu u salonima kojih je bilo i više nego što se to od broda njegove veličine moglo uopće i očekivati

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Prvi put nas je posjetila 4. srpnja 1969., a posljednji

8. kolovoza 1989. godine. Nakon što su se 1995. godine spojile brodarske

kompanije Sun

Line i Epirotiki Line, STELLA OCEANIS je zaplovila u floti novoga brodara

Royal Olympic Cruises (ROC) većinom

iz Pireja prema:

Rodosu, Kreti, Santoriniju, Patmosu, Mikonosu i Kusadasiju

manevriranje) za bolje manevriranje uskim i neprikladnim egejskim otočkim lukama.

Ipak, očito da ovako zamišljeni posao nije imao nekog velikoga komercijalnog uspjeha pa je već sljedeće 1966. godine APHRODITE prodana brodarskoj kompaniji Sun Line iz Pireja koji je brodu dao i novo ime STELLA OCEANIS

KAKO SE RODILA STELLA OCEANIS? Odmah je potpuno preuređen za kružna putovanja na kojima uspješno plovi sljedećih trideset godina. Mogao je prihvatiti maksimalno 300 putnika o kojima je brinulo 130 članova posade. Putnici su mu većinom bili sredovječni Amerikanci, a brod je pružao ugodnu atmosferu u salonima kojih je bilo i više nego što se to od broda njegove ve -

STELLA OCEANIS, ovaj put pod imenom S OCEAN, u studenom

2003. godine se uputila na daleko i svoje posljednje putovanje prema indijskom rezalištu brodova, nasukana na plaže Alanga gdje je završila u hrpi sekundarnih sirovina tijekom sljedeće 2004. godine

ličine moglo uopće i očekivati. Bio je to pravi minijaturni moderni putnički kruzer u punom značenju te riječi, koji je uvijek imao svoje stalne i vjerne putnike. STELLA OCEANIS je uglavnom plovila u Egejskome moru između brojnih grčkih otoka, ali je povremeno dolazila i u Jadran, te bi tom prigodom znala često posjetiti i naš grad.

PRVI POSJET IZ 1969. GODINE

Prvi put nas je posjetila 4. srpnja 1969., a posljednji 8. kolovoza 1989. godine. Nakon što su se 1995. godine spojile brodarske kompanije Sun Line i Epirotiki Line, STELLA OCEANIS je zaplovila u floti novoga brodara Royal Olympic Cruises (ROC) većinom iz Pireja pre-

ma: Rodosu, Kreti, Santoriniju, Patmosu, Mikonosu i Kusadasiju.

Na tim doista uspješnim i popularnim kraćim krstarenjima Egejskim morem ostaje sve do 2003. godine i stečaja matične kompanije. Tri broda koja su tvorila stečajnu masu propalog ROC-a, STELLA OCEANIS, STELLA SOLARIS i APOLLON su uskoro prodani na dražbi indijskim rezalištima brodova. Tako se i STELLA OCEANIS , ovaj put pod imenom S OCEAN , u studenom 2003. godine uputila na daleko i svoje posljednje putovanje prema indijskom rezalištu brodova, nasukana na plaže Alanga gdje je završila u hrpi sekundarnih sirovina tijekom sljedeće 2004. godine.

manifestacija okusi pelješac 2023 - Buzarijada

Kušajte najukusniju buzaru od mušula u Brijesti

Ova jedinstvena manifestacija održava se u petak, s početkom u 20 sati, a sav prihod od prodaje bit će doniran humanitarnim udrugama

Općina Ston, Turistička zajednica općine Ston i Udruga Stonskih školjkara s ponosom predstavljaju Buzarijadu u Brijesti, događaj koji će oduševiti sve ljubitelje gastronomije. Ova jedinstvena manifestacija održat će se u petak od 20:00 do 23:00 sata, a sav prihod od prodaje bit će doniran humanitarnim udrugama.

Nadaleko je poznato kako se u najboljim školjkama može uživati na poluotoku Pelješcu, stoga su upravo školjke

i morski specijaliteti idealna prilika da posjetite i ovogodišnju Buzarijadu i probate razna jela pripremljena od morskih plodova, ali naglasak će biti na mušuli (dagnji), odnosno buzari od mušula.

U manifestaciji Okusi Pelješac- Buzarijada sudjelovati će brojne udruge sa ovoga područja: Stonski školjkari, udruge Plavac mali i Pelješac vinsko carstvo, humanitarne udruge , Hrvatski otočni proizvodi, OPG-ovi i mali obrtnici našeg kraja ...

PROMETNA NESREĆA

Automobilom

naletio na vozača

romobila , mladić je završio u bolnici

Kako su izvijestili iz dubrovačke policije u poslijepodnevnim satima u subotu, 1. srpnja 19-godišnjak se, bez korištenja zaštitne kacige, električnim romobilom kretao Ulicom Frana

Supila kada je na njega naletilo osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka koje je nepropisno pretjecalo i kojim je upravljao 18-godišnjak.

Uslijed udara, 19-godišnjak je zadobio teške tjelesne ozljede te je zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

MOKOŠICA

Dobro se napio, pa sjeo u auto i polomio tri parkirana vozila

Najveća koncentracija alkohola od 2,05 g/kg izmjerena je 43-godišnjaku koji je prošle nedjelje u večernjim satima izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom. Naime, kako su izvijestili iz dubrovačke policije, vozač je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka i tijekom vožnje udario u tri parkirana vozila nakon čega je nastavio vožnju udaljivši se s smjesta događaja.

Vozač je vrlo brzo pronađen te je utvrđeno da vozilom upravlja prije stjecanja prava na upravljanje i da mu je istekla prometna dozvola.

Smješten je u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 4.343 eura i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozili -

ma B kategorije. Ovo je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu.

Vozač je vrlo brzo pronađen te je utvrđeno da vozilom upravlja prije stjecanja prava na upravljanje i da mu je istekla prometna dozvola

petak, 7. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

električnog

Igor Soban/Pixsell

Policija na našem području

zaplijenila kokain, travu, ecstasy, crystal meth

...

zeta i ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova.

Za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas, a i odbio se testirati na prisutnost droga u organizmu.

Nasrnuli na Dubrovčanina, Trebinjca, Sarajliju i Makedonca

Pretragom stana u Dubrovniku, kojeg koristi 41-godišnjak, policijski službenici Službe kriminaliteta droga Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pronašli su 30 manjih pakiranja kokaina ukupne težine 48,3 grama, 11 pakiranja marihuane ukupne težine 279 grama i preciznu digitalnu vagu.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni drogu nabavljao i pakirao za dalju preprodaju konzumentima s područja Dubrovnika. Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a 41-godišnjak uhićen i doveden na kriminalističko istraživanje po završetku kojeg je kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama. Nadalje, u poslijepodnevnim satima u subotu, 2. srpnja, policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik na predjelu Nuncijate pokušali su zvučnim i svjetlosnim signalima zaustaviti osobno vozilo koje se nije kretalo sredinom obilježene prometne trake.

Vozač je nastavio vožnju te je putem izbacio kutiju cigareta u kojoj se nalazilo 46 tableta ecstasya, a zaustavljen je u Ulici Pera Bakića kada je utvrđeno da se radi o 40-godišnjaku koji je vozilom upravljao za vrijeme dok mu je vozačka dozvolu odu-

Pronađena droga i vozilo su uz potvrdu oduzeti, a vozač je uhićen i doveden na kriminalističko istraživanje po završetku kojeg je kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, dok je za počinjene prometne prekršaje prekršajno sankcioniran sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Istog dana, u večernjim satima policijski službenici Policijske postaje Ploče su tijekom prometne kontrole zaustavili 49-godišnjaka kod kojeg je pronađena manja količina sintetičke droge crystal meth. Vozač je prekršajno sankcioniran sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga. I završno, pretragom obiteljske kuće na Pelješcu kojeg koristi 30-godišnjak policijski službenici Policijske postaje Ston u više različitih plastičnih posuda pronašli su 255 grama marihuane, te pušku i pištoljsko streljivo koje je nezakonito posjedovao. Daljom pretragom okućnice, u zapuštenom vinogradu, pronađeno je 11 zasađenih stabljika indijske konoplje. Zbog sumnje da je pronađena droga bila namijenjena daljoj preprodaji 30-godišnjak je kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, dok je zbog pronađenog ilegalnog oružja prekršajno sankcioniran prema Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana, priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Policija je zaplijenila kokain, marihuanu, crystal meth, ecstasy, a pronašli su i oružje

Prošle subote oko 5:00 sati dogodila se tučnjava na Babinom kuku u kojoj su fizički napadnute četiri muške osobe. Kako neslužbeno doznajemo, radi se o Dubrovčaninu, Trebinjcu, Sarajliji i Makedoncu koji imaju od 22 do 33 godine. Trojica su zadobila lakše tjelesne ozljede, a četvrti nije ozlijeđen. Kako doznajemo, radi se o djelatnicima Valamara koji su smješteni u objektu za radnike ove hotelske kuće. Navodno je sve krenulo ispred noćnog kluba Elyx na Pilama gdje ih je sačekala skupina muškaraca. Kad su vidjeli kako bi moglo biti problema, pozvali su taksi i uputili se prema smještaju. Međutim, dio skupine ih je pratio te su ih fizički napali na Babinom kuku. Kriminalističko istraživanje je u tijeku.

Navodno je sve krenulo ispred noćnog kluba Elyx na Pilama gdje

ih je sačekala skupina muškaraca

Iz policije su izvijestili o vrijednim zapljenama proteklog tjedna

Trojica su zadobila lakše tjelesne ozljede, a četvrti nije ozlijeđen

CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Obitelj Tonka Braila, u spomen na pok. Ratka Vranješa, umjesto vijenca

prilaže 50,00 €;

- Marko Čupić, umjesto vijenca za pok. Boža Burića prilaže 40,00 €.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Centra Maslina

IBAN bro -

j:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA:

U spomen na rodicu Maru, 40 € prilaže Željko Lončar s obitelji;

Umjesto vijenca za pok. Boža Burić, 20 € prilaže Luka Skaramuca; PRESTIGE TRADE DUBROVNIK donacija 150 €; Niko Obradović donacija 30 €.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:

dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na:

Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

UDRUGU SLIJEPIH

DAROVALI SU: U spomen na pok. Paulinu Bakija , Ana i Dubravko Medo prilažu 50€.

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

U spomen na teta Jelicu Šimunović umjesto cvijeća 30€ prilaže Jadranka Zvone.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348

CARITAS

U spomen na dragog prijatelja Zlatka Ljubimira 30 EUR-a prilaže Ljiljana Šegedin Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

BAROKOMORA - NEVJEROJATNA

MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 7. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

AUTO / MOTO

Prodajem motor KTM - Duke III. Presao 13500 km, kao nov, garaziran. Nove gume i akumulator - bez greske.Potrosnja 3,5 lit.Dodaci stitnici,vilica,drzac mobitela i usb uticnica.Savrsen prigradski motor.Cijena 5100 eura.HR - nije uvoz. Kontakt 0915603810.

Iznajmljivanje

Iznajmljujem poslovni prostor u R.K. Minčeti veličine 13m2 (za ured,agenciju,salon za manikuru i pedikuru i sl.) 200Eura+režije. Mob.0923239595

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m (2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na tel. 099/205-76 60

Prodajem ljetno / zimsku, novu tendu za Adriatik 700 kao i dosta pribora za banku koje zainteresiranim šaljem slike Vajberom.Cijena za sve skupa po dogovoru. Mob 0913905107

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u starom gradu, 72+30m2 za 350000€. Tel: 091 908 7406.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemlji-

šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u

stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, povr-

šine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000

petak, 7. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

€ - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Prodajem aluminijsku persijanu 120x200. Super povoljno!

0923239595

Poklanjam latoflex podnice (190x90 i 190x80) i tv stolić. 0958090993

Prodajem LCD Monitor 192EI Philips malo korišten cijena 20 eura. Mobitel 0913905107

Prodaje se dobro očuvani dio stilskog namještaja, stol i 6 stolica. Dimenzija stola 80x150 cm, razvučen 80x210 cm. Cijena po dogovoru. Info: 099 857 1306

Prodajem kino projektor 6/8 mm skoro nov sa platnom i ka-

meru Yasika.Cijena po dogovoru. Mob. 0913905107

Prodajem modne lutke za butike,krojačice,KUD-ove. Mob: 0958090993

Prodajem perilicu rublju Končar PR 08 6.FCD3. Energetska klasa: A+++. Kapacitet: 5 kg Dimenzije (VxŠxD): 84.5 x 59.7 x 49.7 cm. Perilica je korištena i potrebno je zamijeniti remen kaiš. Cijena 60€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

Povoljno prodajem stariji bicikl, kaljevu peć, krovne nosace za auto, 3 drvena prozora s persijanama dim. 110 x 110 M: 091 732 88 39

USLUGE RAZNO

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob

0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, monta-

ža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA”GRUŽ “ od 03.07. do 09.07.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 10.07. do 16.07.

preminuli

Ivan Pendo (1946)

Mare Bule (1950)

Nikola Bašić (1941)

Ratko Vranješ (1954)

Ana Andrić (1930)

Matija Vasković (1933)

Denis Marković (1996)

Božo Belin (1940)

Klario Obradović (1963)

Mara Violić (1937)

Boris Njire (1964)

Anica Glušac (1933)

Duško Radovac (1968)

Milica Milošević (1937)

Draga Franičević (1958)

Marija Koporčić (1952)

SPORTSKI NOVINAR POŠAO U MIROVINU

živo i zdravo, želi vam Buconić Davor!

„Nemam neka materijalna bogatstva, ali imam sva zlata i srebra. Silno bogastvo. A to su uspomene na natjecanja, posao, utakmice, zemlje i gradove koje sam obišao i prekrasne ljude koje sam zbog sporta upoznao. Zahvaljujem svima koji su bili uz mene na radiju“

ta koje nisu nužno vezane uz sport. Druženja, večere, kašnjenja na avion, gubitak dokumenata. Tisuće i tisuće minuta provedenih na sportskim terenima i oko njih.

U sportskom novinarstvu je 41 godinu, uz 66 posjećenih zemalja i bezbroj natjecanja, uspomena i radijskih minuta.

Dugogodišnji sportski novinar HRT radio Dubrovnika, Davor Buconić, u ponedjeljak je odradio svoju posljednju radijsku emisiju.

No, ovo je izdanje Ritma sporta bilo ipak nešto posebnije. Najprije vaterpolo i vodeni sportovi, kako je to u Prvoj ligi i Ritmu sporta bilo desetljećima, pa onda malo veslanja, automobilizma, a na kraju poseban dio emisije za četiri desetljeća dugu karijeru. Ljudi iz dubrovačkog i hrvatskog sporta podijelili su svoje uspomene i anegdote s gospodinom

Buconićem: Vjeko Kobešćak, Niko Pulić,

Darko Kunce, Goran Sukno, Dean Bauer, Ivo Dragić, Maro Kapović i mnogi drugi. U tome je pripomogao i njegov sin, Mario Buconić, koji je zajedno s ocem vodio tu oproštajnu emisiju. „Htio sam izbjeći emocije, ali na kraju sam ipak zasuzio, a glas je malo zadrhtao. Ipak je to 41 godina posla kojeg sam izuzetno volio. Imao sam tu privilegiju da radim ono što volim, a volim ono što radim. Sport mi je bio ljubav i hobi, a na kraju mi postao ljubav i posao. Malo se ljudi može pohvaliti time, vjerujem...“, iskreno je za Dubrovački dnevnik progovorio Davor Buconić nakon posljednje emisije. Mnogi su se suradnici jutros u eteru prisjetili nekih sportskih, a češće i anegdo-

„Nemam neka materijalna bogatstva, ali imam sva zlata i srebra. Silno bogastvo. A to su uspomene na natjecanja, posao, utakmice, zemlje i gradove koje sam obišao i prekrasne ljude koje sam zbog sporta upoznao. Zahvaljujem se svima koji su bili uz mene na radiju“, kazao je Buconić.

„Ostanite živo i zdravo, želi vam Buconić Davor!“ Pa onda Mišova „Adio, sad Adio“. Tim je riječima i melodijama završio jutrošnju emisiju i započeo novu fazu u svom životu – zasluženu mirovinu, u kojoj i dalje neće mirovati. Bivši rukometaš, sada aktivan boćar i vratar u malom nogometu, nastavit će svoje sportske misli i dalje pretakati u stranice Sportskih novosti, jer i tamo je dugogodišnji suradnik.

petak, 7. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Rafael Barkiđija foto rafael barkiđija

„Ostanite

“

„Htio sam izbjeći emocije, ali na kraju sam ipak zasuzio, a glas je malo zadrhtao,” kazao je sportski novinar