Dubrovački dnevnik br. 152

SEZONA IPAK LOŠIJA OD 2019.

Izostaju turistički rekordi, je li uistinu PROBLEM U CIJENAMA?

Stanoviti Dominik naplaćuje oglase u grupi ‘Poslovi u Dubrovniku’

stranica 16

Za jednu epizodu TV serije dobijem više nego za cijeli roman

stranica 20

stranica 4 Situacija u pedijatriji se poboljšala, u Mokošici dvoje novih doktora stranica 10

Bio je potopljen, potom spašen, a u Dubrovnik je uplovljavao i kao kruzer

stranica 30

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Goran Mratinović

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

+385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Hrvatska postaje toliko željena Švicarska

Peđa je nakon objave Možemo dobio teške probavne smetnje zbog kojih nije mogao ništa izjaviti. Tek kad se rekupera od šoka i vjeverice reći će nam kako je ta priča o lošoj sinergiji po njihovoj procijeni kriva, ali kako poštuje odluku i siguran je kako će SDP svojim rezultatima pokazati kako je još itekako relevantan faktor na političkoj sceni. Uz još pokoju frazu, ta će priča završiti, što je dobro i za SDP, i za Možemo. U nakaradnom izbornom sustavu predizborne koalicije su pitanje pragmatike, ali i razlog odustajanja birača od izlaska na birališta. U svakom slučaju, i jedna i druga stranka ljevice znat će jesu li i koliko svojim radom doprle do birača diljem Hrvatske. Možemo će saznati je li bio, poput nekih kojih se više ni ne sjećamo, samo trenutni blijesak ili će biti u stanju izgraditi relevantnu stranku. Ostane li samo na, bez sumnje, kvalitetnih nekoliko zastupnica u Saboru, prije svega Benčić, teško će moći pokriti Hr-

vatsku i dobiti relevantan broj glasova. Zagreb jest hrvatski, ali nije Hrvatska.

Možemo, koji je odnio pobjedu u Zagrebu, muku muči s organiziranim, smislenim, a poglavito transparentnim vladanjem metropolom. Svi smo znali kako Bandićevu sveobuhvatnu koruptivno-kumsko – ja tebi - ti meni hobotnicu neće biti lako raspetljati i postaviti Zagreb na zdrave noge. To nije iznenađenje ni za nas, a bogami nije trebalo biti ni za Tomaševićeve ljude. Ali nakon dvije godine, Zagreb muku muči sa smećem i neredom u sustavu koji nisu u stanju posložiti kako treba ni u kadrovskom ni organizacijskom smislu. S druge strane, dobili smo nekoliko ulica s biciklističkim stazama i veće gužve zbog smanjenja ionako premalog broja traka za vožnju. Nove garaže ni u petogodišnjem planu. I da, dobili smo po Martićevoj na nogostupima naslikane tapite i slične radosti koje su valjda dio lucidnih ideja dogradonačelni-

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Vjera Šuman foto: ilustracija

ka, po struci arhitekta, jednako kao i zatvaranje dijela stare Vlaške nekakvim betonskim rugobama. Broj neupisane djece u vrtićima i dalje je katastrofalan, ali već dvije godine slušamo obećanja o novim vrtićima.

Naravno kako je cilj izgradnja novih vrtića i naravno kako to što se dvadeset godina nije izgradio nijedan novi vrtić jest Bandićeva ostavština, jednako kao i ostavština Bandićevog koalicijskog partnera HDZ-a. Ali ima li u toj Tomaševićevoj ekipi netko operativan i sposoban prenamijeniti brojne poslovne prostore, pa ako baš treba i stanove u vlasništvu grada u jaslice i vrtiće? Jer i privremeno suvislo rješenje je bolje od nikakvog. Čudno je to s vlasti. Tomaševiću je za sve kriva prošla vlast i kosturi iz ormara, ali svoje pogreške i pogreške svojih kadrova, poput kaosa u bolnici sv.Duh ne vidi kao svoje, već opet za to krivi neke koji mu podmeću. Ispada kako je glavna osobina vlasti potpu-

no gubljenje objektivnosti i čak i mrvice samokritičnosti. Način vladanja Zagrebom sve više poprima oblik vladanja sektom, zbog čega je sve tajnovito i netransparentno da ih podli neprijatelji, svuda oko njih, ne bi bojkotirali. Rađe sami sebe bojkotiraju. Njihov partner na idućim izborima iz Grada ‘Srđ je grad’, njeguje slične osobine pa će biti zanimljivo vidjeti njihove nacionalne rezultate u Gradu i okolici.

Sudski službenici i dalje štrajkaju i jako je tužno vidjeti kako ministar pravosuđa Manenica uopće ne razlikuje posao daktilografa u nekom ministarstvu od posla sudskog zapisničara jer bi po njemu trebali imati jednaku plaću. Ministar bi trebao jako dobro poznavati pravosudni sustav pa tako i zahtjevnost posla sudskih službenika. Ali on blage veze o tome nema. Čini se kako je ministar sasvim krivo razumio maramu preko očiju božice pravde Temide. Možda ne bi škodilo da ga net-

ko pouči. Plenki nema vremena jer se nerva zbog plaće predsjednika Vrhovnog suca Dobranića koja je veća nego njegova pa ga ne želi primiti na razgovor o gorućoj temi stanja u hrvatskom pravosuđu. Logično.

Ako je suditi po pisanju europskih medija, Hrvatska se sve više pretvara i Švicarsku. Đe ćeš bolje! O tome su generacije Hrvata sanjale. Za to su se branitelji borili. Istina, nema švicarske plaće ali sve je bliža švicarskim cijenama, barem prema pričama naivnih turista koji su je posjetili. Što onda ako su dva kroasana i jedan čaj 20 eura, koliko i pizza? Ne treba se uzrujavati! Ovo je tek početak, a znamo kako je svaki početak težak, pa tako i naš na putu prema Švicarskoj. Zato je naš HZZO objavio hrpu TV reklama ushićenih umirovljenika koji uzbuđeno govore kako sad s mirovinama mogu dva puta godišnje na more. Molim? Mirovinama koje im je dala naša vlada! Ima li igdje bolje? Eto vas.

SEZONA JE LOŠIJA NEGO 2019. Postajemo li destinacija lizača sladoleda koji se ne žele zadržavati u gradu?

I dok druge destinacije ‘razvaljuju’ nakon što je pandemija prošla, Dubrovnik je među onim destinacijama koja ove godine ipak neće rušiti rekorde. Što radimo pogrešno i trebaju li nam uopće rekordne brojke?

Turističke brojke za Dubrovnik su za ovu godinu, barem zasad, bolje nego lani, čime se često znamo pohvaliti. Međutim, to se ne može kazati i kad se ova godina u turističkom smislu uspoređuje s predpandemijskim vremenom, dakle s turistički rekordnom 2019. godinom. Podaci pokazuju kako smo zasad za 18 posto lošiji u odnosu na rekordnu 2019.

„U razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2023. godine ostvareno je 826.322 noćenja, dok je u istom razdoblju 2019. godine ostvareno 1.001.962 noćenja. Riječ je o 18 posto manje turističkog prometa u prvih pet mjeseci, u odnosu na 2019. godinu,“ odgovorili su nam iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

Također, a kako stoji u odgovoru dubrovačkog

TZ-a, u razdoblju od 1. lipnja do 13. lipnja 2023. godine ostvareno je 213.440 noćenja, dok je u istom razdoblju 2019. ostvareno 247.490 noćenja, tj. 14 posto manje turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu.

I U GRČKOJ LOŠIJA SEZONA

Ove brojke zapravo su neugodno iznenađenje jer su očekivanja u predsezoni, a temeljem najava i rezervacija, bila takva da se računalo na bolju godinu od one rekordne. Rezervacije su bile obeća-

vajuće, taksisti su imali ‘nikad bolji početak godine’, a i najave su bile odlične. Međutim, sudeći po brojkama, sjajne prognoze se nisu ostvarile.

No, nije Dubrovnik jedina popularna destinacija na Mediteranu koja bilježi lošije brojke nego 2019. godine kad se naveliko putovalo. Za 20 posto lošiju sezonu od 2019. godine bilježe popularna grčka odredišta Mykonos i Santorini gdje su itekako zabrinuti za ovu sezonu.

S druge strane, Italija bilježi odlične rezultate, a Rim ove godine ruši sve turističke rekorde što, za grad koji ionako muku muči s overturizmom, možda i nije toliko dobra vijest.

TREBAMO LI PATITI ZA 2019.?

Predsjednica Hrvatske gospodarske komore ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić ima objašnjenje za pad turističkih brojki u Dubrovniku, u odnosu na 2019. godinu.

„Činjenica je kako je definitivno podbacilo prekomorsko tržište. Tijekom 2019. godine smo bilježili značajan broj gostiju s japanskog i korejskog tržišta, pogotovo u zimskom dijelu godine. U lipnju su to bili dolasci gostiju iz Australije, kojih ove godine nema previše. Moramo znati

„Generalno sam već tad govorio kako će nas ta rekordna 2019. godina ‘doći glave’ jer je postavila ljestvicu dosta visoko. No, tada nismo imali krizu iza nas kao što je to slučaj sada. Dogodila se inflacija, cijene su narasle, a prosječan gost ima manje novca,“ govori Nino Dubretić

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

kako su ta tržišta i tijekom pandemije imala nešto restriktivnije mjere te kako se Australija dosta sporije otvarala od ostalih tržišta. Činjenica je kako nam se ta tržišta, kao ni letovi, nisu vratili na stanje prije pandemije i to se osjeti na turističkim brojkama,“ objašnjava Trojić.

Podsjeća i na to kako je sada drugačija situacija u svijetu nego prije četiri godine. Pri tom napominje kako se građanima Velike Britanije zbog Brexita standard značajno pogoršao u odnosu na razdoblje prije izlaska iz Europske unije, a dodaje i kako je Njemačka u blagoj recesiji. Zbog toga se gosti s tih za Dubrovnik izuzetno važnih tržišta možda ove godine teže odlučuju na putovanja, a vjerojatno i pri dolasku u destinaciju više paze na svoj budžet.

„Cijene su narasle i bilježimo određeni zastoj, ali ništa to nije spektakularno. U krajnjoj liniji, moramo postaviti sebi pitanje u kojem smjeru želimo ići i trebamo li uopće ponoviti brojke iz 2019. godine. Mislim kako nema potrebe patiti za brojkama koje smo ostvarivali nego podizati kvalitetu usluge i tako privlačiti turiste koje želimo u svojom gradu,“ izjavila je Trojić.

INFLACIJA JE UČINILA SVOJE

Osnivač i direktor agencije Direct Booker Nino Dubretić, komentirajući brojke, smatra kako je inflacija učinila svoje.

„Generalno sam već tad govorio kako će nas ta rekordna 2019. godina ‘doći glave’ jer je postavila ljestvicu dosta visoko. No, tada nismo imali krizu iza nas kao što je to slučaj sada. Dogodila se inflacija, cijene su narasle, a prosječan gost ima manje novca pa stoga i manje ljudi putuje. S druge strane, puno je tih čimbenika zbog kojih će neki gost radije odabrati destinaciju A nego destinaciju B. Ne mislim kako smo mi jedini koji bilježimo lošije rezultate. Ne znam kakva je situacija drugdje u svijetu, ali ne bih se iznenadio kako su im brojke slične našima,“ kaže Dubretić.

APARTMANI SE PUNE KAD SE

CIJENE DRASTIČNO SMANJE

U neformalnom razgovoru s dubrovačkim iznajmljivačima doznajemo i kako se privatni smještaj nešto sporije puni. Jedna dubrovačka iznajmljivačica koja je htjela biti anonimna kaže kako se oni bukiraju manje i sa slabijim intenzitetom nego proteklih godina.

„Apartman koji je na ‘top lokaciji’, u neposrednoj blizini Straduna je nešto bolje popunjen u odnosu na one u Lapadu. Ali sve je to dosta loše. Zapravo, rezervacije dobivamo u danima kada cijene drastično smanjimo na iznose za koje se apartman u Dubrovniku prije baš teško mogao naći, recimo 50 eura u lipnju za novouređen apartman, u centru Lapada, a u kojem mogu komotno boraviti četiri osobe,” kaže nam ona.

„Cijene su narasle i bilježimo određeni zastoj, ali ništa to nije spektakularno. U krajnjoj liniji, moramo postaviti sebi pitanje u kojem smjeru želimo ići i trebamo li uopće ponoviti brojke iz 2019. godine. Mislim kako nema potrebe patiti za brojkama koje smo ostvarivali nego podizati kvalitetu usluge i tako privlačiti turiste koje želimo u svojom gradu,“ kaže Nikolina Trojić.

TAKSISTIMA SEZONA UPOLA LOŠIJA

Sezonom zasad nisu zadovoljni ni taksisti. Gosti se navodno teško odlučuju na njihove usluge, a po prvi put su počeli spominjati i cijene.

„Taksistima je sezona 50 posto lošija nego prošle godine u isto vrijeme. Mislim da je to zato što su gosti manje platežne moći i gledaju uštedjeti na svakom koraku,“ govori nam jedan taksist koji je htio biti anoniman. Prema njegovom dojmu, sezona je podbacila.

„Unatoč brojkama dolazaka i noćenja o kojima slušamo, nemam dojam da je ‘grad pun gostiju’. Sezona je definitivno podbacila, a kako mi u svom poslu imamo puno kontakata, među njima i iznajmljivače, ugostitelje, hotelijere i druge, svi potvrđuju kako su svibanj i lipanj nikad lošiji. Postali smo preskupa destinacija koja desetljećima ne nudi ništa novo, a to nije moglo dovijeka. Sada smo grad lizača sladoleda i lagane šetnje,“ mišljenje je ovog taksista. Daje nam i primjer. Kako govori, prije pet godina niti jedan turist mu nije rekao kako su recimo zidine, žičara ili Lokrum skupi.

„Sada to čujem često. Vjerojatno je to kombinacija cijena koje padaju u smještajnim kapacitetima jer se po višim cijenama nisu punili. I sada imamo goste kojima je sve skupo i koji ne troše,“ govori dubrovački taksist.

LOKRUM PUN IZLETNIKA, A GDJE SU GOSTI?

Vidljivo je to i na primjeru Lokruma gdje gosti također teško posežu za takujinom. Cijena ulaznice za brod i Rezervat je sada nešto skuplja nego 2019. godine pa su gosti posebno oprezni oko toga koliko će potrošiti u ugo-

stiteljskim objektima.

„Ove godine uviđamo kako su se promijenile navike gostiju. Brojem ih čak ni ne fali nego fali toga da su zapravo - gosti, a ne izletnici,“ kaže nam Đani Banovac, vlasnik snack bara Lacorma na Lokrumu. I zaista, gosti sada uglavnom dođu na Lokrum na jedan dan, učine izlet, ali se teško vraćaju više puta.

Vlasnik Lacrome govori nam kako je potrošnja gostiju dosta manja, a i kako se s njima teže ostvaruje komunikacija u smislu da se nekoliko puta vrate na isto mjesto.

„Gosti bi prije kod nas došli ujutro popiti kafu, onda bi došli na ručak, a ako bi im bilo jako lijepo na otoku i ako bi ostali cijeli dan, došli bi predvečer i na koktel. To se događalo proteklih godina, pa čak i u onim pandemijskim, ali toga više nema,“ tvrdi Banovac.

Pitamo ga smatra li kako je tome uzrok eventualno lošija platežna moć tih gostiju ili jednostavno njihovo raspoloženje.

„U prvom redu raspoloženje, rekao bih. Naravno, uvijek je faktor novca bitan, ali mislim kako nije najbitniji. Nekakav ‘state of mind’ je takav da su gosti preoprezni. Kad dođu na Lokrum, prvo moraju platiti kartu. Odmah s plaćenom kartom su izbudžetirali ostatak dana. To je nešto što se nije događalo prošlih godina. Gost sad kalkulira iznos novca po glavi koji je spreman dati. I ja to prihvaćam, nemam ništa protiv, ne gledamo ljudima u takujin. Ali on je već odlučio koliko će potrošiti i 90 posto njih ni lipe neće prekoračiti. Nije da se mi ne trudimo kao ugostitelji, ali to je nekakvo raspoloženje koje je počelo prevladavati,“ kaže Banovac.

„Postali smo preskupa destinacija koja desetljećima ne nudi ništa novo, a to nije moglo dovijeka. Sada smo grad lizača sladoleda i lagane šetnje,“ mišljenje je dubrovačkog taksista

Ni taksisti nisu prezadovoljni

Odlične najave s početka sezone povukle su i velika ulaganja u privatni sektor. One se zasad nisu ostvarile pa se privatnici moraju snalaziti. Tu su još i drugi gospodarski činitelji – uvođenje eura i nedostatak radne snage što je dovelo do poskupljenja odnosno povećanih troškova koji su u konačnici utjecali na današnju turističku sliku. „Dolazak eura nam je i promijenio neke ulazne cijene, primjerice muzeji i javne ustanove su bez problema i reperkusija zaokruživali, a to je utjecalo i na izlazne cijene i cijene paketa. Naravno, inflacija je odigrala svoje, ulazne cijene u ugostiteljstvu su narasle, a s tim i izlazne na koje se gosti najviše žale. Naime, plaće su narasle, kao i cijene smještaja za radnike i to je ono što je donijelo ukupno poskupljenje na koje imamo najviše pritužbi,“ govori Slavica Grkeš, potpredsjednica Strukovne grupe putničkih agencija ŽK Dubrovnik i vlasnica turističke agencije Dominium Travel.

Napominje kako je iz ove perspektive jako teško predvidjeti zadovoljstvo gostiju, daljnji razvoj sezone, a pogotovo očekivanja od one sljedeće.

„Turizam se u cijelosti odigrava iza kulisa, a na pozornicu izađe samo krajnji proizvod. Je li za ovacije, vidjet ćemo na kraju sezone kad skupimo sve recenzije i financijske rezultate. Travanj je jako dobro krenuo, svibanj je malo podbacio, lipanj smo očekivali na razini 2019. godine, ali ga nismo uhvatili. Last minuta je bilo manje nego prošlih godina, zbog vremenskih uvjeta. Cijene avionskih karata su narasle i to je također problem jer i one čine cijenu paketa. Za sada šaljemo ponude za 2024. godinu, a još ne znamo sve kalkulacije ni koliko će još koje cijene rasti. Imamo veliki porast broja kreveta u privatnom smještaju koji ne prati rast kreveta u hotelima i sva-

kako nisam sigurna što bi se dogodilo da napunimo svih 48.000 kreveta, uz broj stanovnika i broj radnika na sezonskom radu u Dubrovniku,“ govori Grkeš koja smatra kako bi trebalo poraditi i na pametnijem planiranju turizma.

„Nemamo rast ponude, kao ni, primjerice, planirane aktivnosti u slučaju lošeg vremena jer nam je najveći ograničavajući faktor za ulaganje cijena najma ili kupnje prostora i likvidnost poslovanja ako to napravimo, a s obzirom na sezonalnost. Disperziju gostiju van gradske jezgre i nove ponude i događanja, aktivnosti koje se mogu provoditi na Babinom kuku, Lapadu, Gružu, Orsuli nismo baš vidjeli. Netko bi trebao riskirati, a kad se radi sa svojim novcima i za njih odgovara, tada smo poprilični ziheraši i igramo na sigurno. Zato toliki broj kreveta,“ kaže Grkeš.

DUBROVNIK BI TREBAO UČITI OD LUCCE

I onda dolazimo do onog dobro znanog pitanja ponude. Dubrovnik nije preskupa destinacija, kako to vole forsirali nacionalni mediji. Zapravo, u Dubrovniku gotovo ništa nećete platiti više nego što hoćete u Istri, ali se o njoj ne piše niti se objavljuju senzacionalističke fotografije njihovih računa. O cijenama na hrvatskim otocima tek je bespredmetno govoriti, no ni o tome se baš ne piše.

Osim što se neopravdano pumpa priča o preskupom Dubrovniku, premda su cijene jednake ili tek neznatno više nego što je to slučaj na dobrom dijelu hrvatske obale, vrijedi spomenuti i to kako one nisu znatno više ni u ostalim gradovima slične povijesti i kulture. Tako će se s negodovanjem pisati kako je u Dubrovniku na samom Stradunu kafa 4 ili 5 eura, a isto toliko ona košta, primjerice, na glavnom trgu talijanske Lu-

„Ove godine uviđamo kako su se promijenile navike gostiju. Brojem ih čak ni ne fali nego fali toga da su zapravo - gosti, a ne izletnici,“ kaže nam Đani Banovac

A GDJE JE DISPERZIJA PONUDE I VAN GRADA?

Grad je popunjen, ali ne kao 2019.

cce. To je gradić nešto veći od Dubrovnika, ali sa sličnom pričom i povješću – i Lucca je nekoć bila republika, ima bogatu baštinu, opasana je stoljetnim zidinama, čak se na samom ulazu spominje se Libertas (sloboda). Dakle, svojevrstan je talijanski pandan Dubrovniku. No, Lucca ima nešto što Dubrovniku nedostaje, a to je sadržaj. Primjerice, tamo se najesen, ispred tih stoljenih zidina, svake godine održava slavni sajam stripa koji privlači ogroman broj gostiju u posezoni. I oni imaju svoje ‘Igre’, samo što se bitno razlikuju od naših. Tako se preko tjedna izvode razne opere i predstave, a subote su rezervirane za koncerte vrhunskih zvijezda. Neke od njih su Lenny Kravitz, U2, Bon Jovi, Skid Row, Kiss, Eros Ramazzotti... Svakako program koji će privući ogroman broj posjetitelja. Ima li Dubrovnik ovog ljeta ijedan koncert koji bi mogao privući toliki broj gostiju koji bi onda ostali i uživali u Gradu i dulje od dva ili tri dana?

IMAMO PROBLEM S EGOM I NE SLUŠAMO GOSTE

Upravo primjer Lucce spominje nam poduzetnik i najpoznatiji dubrovački turistički vodič Ivan Vuković Vuka.

„Naravno kako smo gori za 20 posto jer nismo ništa naučili iz marketinga i brendiranja destinacije i trendovima putovanja. Imamo problem s egom i ne slušamo niti osluškujemo feedback gostiju. Treba promišljati i napraviti kvalitetnu strategiju, uzimajući u obzir ono što želimo, a što ne želimo da nam se događa,“ izjavio je Vuković koji vodi i ture Game of Thrones.

„Disperziju gostiju van gradske jezgre i nove ponude i događanja, aktivnosti koje se mogu provoditi na Babinom kuku, Lapadu, Gružu, Orsuli nismo baš vidjeli,“ govori Slavica Grkeš

Pitamo ga hoće li činjenica kako se serija prestala snimati utjecati na broj gostiju koji dolazi iz SAD-a.

„Game of Thrones se prestao snimati, ali su brojke na GOT turama veće nego u 2019. godine. GOT je postao ‘things to do’ pa sad na ture idu i ljudi koji nisu nikad gledali seriju. A sjetimo se kako nitko od nadležnih nije koristio GOT za brendiranje destinacije. Prošla baba s kolačima,“ navodi Vuković. Smatra kako ništa nismo naučili o održivosti, samo o restrikcijama. A restrikcije uvijek odvlače, one nemaju moć privlačenja gostiju. Poruka je jasna. Turizam kakav se u Dubrovniku nudio 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća više ne pali. Gosti više ne dolaze na godišnje odmore po tri tjedna kako bi se kupali i sunčali stoga im je pogrešno nuditi samo sunce, more i vrijednu baštinu. Treba im kompletan turistički proizvod. Amerikanac ili Kanađanin koji prelijeće pola svijeta kako bi došao u Europu, htjet će vidjeti što više destinacija u što manje vremena. Ako procijeni kako mu je za obići Dubrovnik dovoljan jedan dan ili dva, on će to i napraviti. Dalje će htjeti vidjeti ostatak Jadrana, Mostar ili možda crnogorsko primorje. Štoviše, isto će napraviti i gost iz Europe. Zato treba osmisliti načine kako goste zadržati na više dana u Dubrovniku, a to se može postići jedino sadržajem. Primjerice, Pula je baš organizirala veliki koncert Robbija Williamsa koji je privukao i veliki broj posjetitelja. A ako se Dubrovnik više potrudi oko svog sadržaja, možda ni gosti neće biti toliko oprezni kad se uhvate za takujin.

„Naravno kako smo gori za 20 posto jer nismo ništa naučili iz marketinga i brendiranja destinacije i trendovima putovanja. Imamo problem s egom i ne slušamo niti osluškujemo feedback gostiju,“ smatra Ivan Vuković Vuka

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Iz agencije s narančastim kišobranom tvrde da ne krše propise

Trgovačko društvo CINCNNATUS d.o.o. uputilo je, putem svog opunomoćenika, Zahtjev za objavom ispravka objavljene informacije.

“U  napisu objavljenom u listu Dubrovački dnevnik broj 144 od 5. svibnja 2023. godine pod naslovom: „Ilegalni bukeri OD PILA ČINE SEOSKI VAŠAR, i ove godine love u mutnom“, uz podnaslov: „Ekipa Dubrovačkog dnevnika prošetala po Pilama i Gradu i premda sezona nije još krenula, kršenje propisa itekako jest“, kojemu je priložena fotografija muškar-

ca koji na platou Pila u ruci drži podignut narančasti kišobran, netočno je

navedeno:

-        da se osobe, koje se svake sezone okupljaju ispred noćnog na Pilama, vrlo suptilno, noseći „kultni“ narančasti kišobran, obraćaju turistima i nude im izlete,

-        da te osobe to rade ilegalno, bez koncesije za svoju djelatnost, te na javnoj površini, što nije dopušteno često stvarajući gužvu na platou Pila, pa i onima koji plaćaju kako bi tu mogli iskrcati goste,

pošto te osobe:

-        turistima ne nude bilo kakve usluge na javnoj površini, već ih isključivo dočekuju ispred ulaza u svoj poslovni prostor,

-        ne rade ništa nezakonito, a niti „love u mutnom“,

-        već u svemu sukladno pozitivnim propisima obavljaju svoje radne zadaće u trgovačkom društvu koje je osnovano  2006. godine, te koje svoje registrirane turističke usluge od tada obavlja bez kršenja bilo kakvih pozitivnih propisa,” stoji u njihovom zahtjevu za obja-

NAJGORE JE PROŠLO

Situacija u pedijatriji konačno je nešto bolja , u ambulanti u

Mokošici dvoje je novih doktora

U ovom trenutku u Dubrovniku i okolici je dovoljno pedijatara kako bi svaka ordinacija radila

Krišto Legčević do završetka specijalizacije radi uz nadzor doktorice

Šejle Šubert Šegota. Iako za sada konkretni dogovori ne postoje, svakako je i opcija ostanka doktorice Šubert Šegota jedna od mogućnosti.

Situacija u primarnoj zdravstvenoj skrbi loša je diljem Hrvatske. Strukovne udruge i sindikati neumoljivo upozoravaju na katastrofalno stanje za sadašnjost i crne prognoze za budućnost zdravstvene skrbi za građane, a pedijatrija je posljednjih mjeseci u Dubrovniku bila u nikad lošijoj situaciji.

AMBULANTE ZJAPILE PRAZNE, DOKTORICE SU SE ‘ROTIRALE’

Novoopremljena ambulanta u Mokošici zjapila je prazna. Onda su je jedno vrijeme popunjavale pedijatrice iz drugih ambulanti grada i okolnih općina. U Lapadu je pedijatrica otišla u mirovinu, a srećom, na njeno mjesto je uskočila doktorica koja je davnih dana svoju mirovinu zaslužila.

Dubrovački roditelji na mukama su bili kada bi se djeca razboljela jer prvo je trebalo guglati, raspitivati se i istraživati tko kada i gdje radi, ili se pak vozati od ambulante do ambulante dok ne ‘uhvate’ onu koja radi. Zbog manjka pedijatara u ambulantama koje bi radile nastajale su gužve, koje su većinom medicinske sestre uspješno rješavale organizacijom dolazaka onih roditelja koji su najprije zvali na telefon za najaviti dolazak.

SITUACIJA KONAČNO NEŠTO BOLJA

Situacija se sada, konačno, nešto popravila. Iako je ona daleko od idealne, u ovom trenutku u Dubrovniku i okolici je dovoljno pedijatara kako bi svaka od ambulanti radila. U ambulanti na

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović, društvene mreže

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Pedijatrijska ambulanta u Mokošici neko je vrijeme zjapila prazna, onda su se tu rotirale druge liječnice, a sada u njoj radi Zoran Krišto Legčević uz nadzor

Pločama radi doktorica Žuvela, u Župi dubrovačkoj doktorica Domić, u Konavlima doktorica Marković, na Domu zdravlja doktorica Horović, u Lapadu doktorica Sršen, a u Mokošicu je stigao doktor Zoran Krišto Legčević koji radi uz nadzor. „Trenutno nemamo praznih ambulanti, sada sve radi kako treba, a imamo i još jednu specijalizanticu koja bi trebala doći za četiri i pol godine“, govori ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik, Branko Bazdan, koji je i sam zadovoljan što je situacija bolja nego što je bila prije nekoliko mjeseci.

ZORAN KRIŠTO LEGČEVIĆ NOVI JE PEDIJATAR U MOKOŠICI

Zoran Krišto Legčević specijalizant je pedijatrije koji u rujnu ili listopadu treba položiti speci-

jalistički ispit kako bi mogao samostalno raditi. „On je zbog toga trenutno ‘pod nadzorom’, odnosno radi uz jednu pedijatricu u ambulanti u Mokošici dok ne položi specijalistički ispit kada će imati dozvolu za samostalan rad“, iznosi Bazdan. Pedijatrica Gordana Mićunović u mirovinu je otišla krajem prošle godine, a od tada je ambulanta DOC u Lapadu bez nositelja.

U LAPADU PROBLEM ‘KRPA’ DOKTORICA SRŠEN „Doktorica Sršen nam je izašla u susret i za sada vodi ordinaciju u Lapadu, a kada Krišto Legčević bude mogao samostalno raditi, odnosno kada završi svoju specijalizaciju i položi ispit, planiramo njega prebaciti tamo“, pojašnjava daljnje planove za budućnost ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik.

Od Bazdana doznajemo i kako je doktor Legčević Krišto sadašnjom situacijom zadovoljan, živi u unajmljenom stanu kojega je sam odabrao, a financiran je od strane Doma zdravlja Dubrovnik uz pomoć Dubrovačko-neretvanske županije kao osnivača ustanove. Najam plaćaju tisuću eura plus PDV, dakle 1250 eura.

Krišto Legčević do završetka specijalizacije radi uz nadzor doktorice Šejle Šubert Šegota. Liječnica je to koja je inače iz Zagreba, no korijene vuče iz Dubrovnika. Iako za sada konkretni dogovori ne postoje, svakako je i opcija ostanka doktorice Šubert Šegota jedna od mogućnosti.

Situacija se sada, konačno, nešto popravila. Iako je ona daleko od idealne, u ovom trenutku u Dubrovniku i okolici je dovoljno pedijatara kako bi svaka od ambulanti radila.

Ordinacija u DOC-u trenutno je bez nositelja, a problem rješava doktorica Marija Sršen koja je već godinama u mirovini

Još nekoliko mjeseci dijeli ga od specijalizacije kada će početi samostalno raditi u ambulanti u Lapadu

Na gradskim

lokacijama uskoro

23 nova podzemna spremnika za otpad

Oprema se škola u povijesnoj jezgri , od nove školske godine u jednosmjenskoj nastavi

Grad Dubrovnik nabavlja 23 nova podzemna spremnika zapremine tri kubična metra za potrebe odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Ugovor o nabavi potpisali su gradonačelnik Mato Franković i predstavnik isporučitelja, direktor tvrtke  KOMOP d.o.o. Marko Lopac.

Postavljanjem ovog tipa spremnika Grad Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik uspostavit će kvalitetniji, postojaniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode te poticanja unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja količine odloženog otpada na odlagalištima.

Osnovne prednosti ovakvih spremnika, uz veliki kapacitet, jesu primjereniji vizualni izgled i manji broj odlagališta na ulicama, smanjenje neugodnih mirisa, uštede na prostoru te dugi vijek eksploatacije samih spremnika.

Ukupna vrijednost projekta je 238.625,00 eura s PDV-om Grad Dubrovnik, a sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 96.202,23 eura s PDV-om.

U OŠ Marina Getaldića  na dvije lokacije u povijesnoj jezgri započelo je opremanje učionica namještajem i ostalom školskom opremom. U novom objektu u Ulici Ilije Sarake namještaj je isporučen i u tijeku je njegovo postavljanje, dok će za zgradu Centar potrebna oprema biti dostavljena do kraja tjedna. I ova investicija je, po zasebno provedenoj nabavi, financirana sredstvima Zaklade Caboga Stiftung u iznosu od 500 tisuća eura.

Od nove školske godine ova osnovna škola raspolagat će s ukupno 16 učionica za 8 razreda po dva odjeljenja i adekvatnim kabinetima predmetne nastave, čime su se stekli svi uvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave. U rujnu će učenike dočekati nove klupe, stolice i ostali školski namještaj usklađen s Montessori pristupom koji potiče razvoj djece kroz poticajnu okolinu. Svaka učionica u oba objekta opremit će se i digitaliziranom pametnom pločom, a

prema svim suvremenim standardima uredit će se i ostale prostorije za dodatne aktivnosti i prostori nastavnog osoblja, kao i čajne kuhinje.

Nekadašnju palaču omeđenu ulicama Ilije Sarake i Pobijana Dubrovačka biskupija je za potrebe osnovne škole ustupila Gradu Dubrovniku bez naknade. U sklopu projekta prethodno je adaptiran i dio zgrade Centar uređenjem dodatne učionice s čitaonicom, prostorije za produženi boravak i za administraciju.

Ideja vodilja ovog projekta jest uvođenje škole u režim jednosmjenske nastave i napuštanje prostora Gimnazije Dubrovnik gdje se prethodno odvijala nastava od 5. do 8. razreda, s ciljem revitaliziranja zapuštenih objekata unutar zidina, što je u skladu s aktivnostima Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a.

NASTAVAK PROJEKTA

DUBROVAČKA STANOGRADNJA - Ishođena građevinska dozvola za zgrade u Solitudu

Grad Dubrovnik, s danom 23. lipnja 2023. godine, ishodio je građevinsku dozvolu za gradnju tri zgrade u Solitudu, u sklopu projekta Dubrovačka stanogradnja. Projektom izgradnje planskog naselja, koji će obuhvatiti gradnju ukupno 50 stanova, gradska uprava nastavlja program poticajne stanogradnje za mlade obitelji i time rješavanje ključnog problema mladih u Dubrovniku.

Projektom je predviđena izgradnja stambenih objekata, prometnice, cjelokupne infrastrukture, kao i javnih sadržaja poput vrtića. Planirani stanovi, njih 50, veličine od 55 do 77 ‘kvadrata’, raspoređeni su u tri zgrade na nekoliko etaža, okružene drvoredima i povezane zajedničkom šetnicom. Parkirališna mjesta osigurat će se gradnjom podzemnih garaža i parkirališnih mjesta za stanare i javne korisnike, a predviđen je i prostor dječjeg vrtića za šest do osam

vrtićkih jedinica za smještaj oko 100 djece, za koji se planira arhitektonsko-urbanistički natječaj.

Uz izgradnju stambenih objekata predviđena je i izgradnja nove infrastrukture naselja na koju će se spojiti navedene zgrade, koja u sebi uključuje kanalizaciju, odvodnju, vodu, struju i novi ispust koji će rasteretiti oborinsku odvodnju ovog dijela naselja, a spajat će se na Moluntsku ulicu.

UŠTEDA OD 250 TISUĆA EURA GODIŠNJE

Završena cjelovita rekonstrukcija rasvjete na području Grada

Gradu Dubrovniku odobreno 76 tisuća eura bespovratnih sredstava za uređenje dječjeg igrališta u Suđurđu

Gradu Dubrovniku odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 76 tisuća eura za uređenje dječjeg igrališta u Suđurđu na otoku Šipanu na zemljištu koje je Gradu darovala Vlada Republike Hrvatske.

Projekt „Uređenje dječjeg igrališta u Suđurđu na otoku Šipanu“ prijavljen je od strane Uprav-

nog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju na Program razvoja otoka u 2023, a odobren je za sufinanciranje odlukom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Dječje igralište smješteno je na istočnom dijelu parcele i namijenje -

no je za djecu od dvije do dvanaest godina. Igralište će se opremiti penjalicom sa zidom za penjanje, dvostrukom ljuljačkom i velikim toboganom te će ograditi ogradom. Postavit će se koš i klupice „pižuleti“ na koje će se ugraditi drveni nasloni sa čeličnom potkonstrukcijom. Ugradit će se dva stupa javne rasvjete sa

Montažom ukupno 3739 novih, energetski učinkovitih LED svjetiljki završeni su radovi na cjelovitoj modernizaciji i rekonstrukciji sustava javne rasvjete na cjelokupnom području Grada, čime su noćne vizure Dubrovnika dobile posve novi izgled.

U ugovorenom roku od 120 dana nova rasvjetna tijela postavljena su u ukupno 250 ulica i lokacija. Ekološki prihvatljive svjetiljke osiguravaju ravnomjernu osvijetljenost javnih površina, a njihovim korištenjem ne dolazi do neželjenog rasipanja svjetlosti izvan prostora kojeg je potrebno osvijetliti čime se efikasno sprečavaju efekti svjetlosnog onečišćenja. Uz ekološki benefit, ostvarit će se i značajne uštede koje će se ogledati kroz smanjenju potrošnju električne energije i manje troškove održavanja sustava, i to u iznosu od oko 250 tisuća eura na godišnjoj razini.

Izvođač radova na projektu „Modernizacija javne rasvjete Grada Dubrovnika“ je Veritas Esco iz Splita, a vrijednost radova iznosi 829.185,75 eura s PDV-om.

Dubrovačko-neretvanskoj županiji na raspolaganju će biti 28 milijuna eura za otočne projekte

Ministar Šime Erlić predstavio je rezultate rada s predstavnicima sedam otočnih županija na novom teritorijalnom pristupu razvoju otoka putem EU fondova

U sklopu Integriranog teritorijalnog programa, osigurano je 150 milijuna eura raspoređenih na sedam hrvatskih županija koje u svom sastavu imaju otoke, prema kriterijima koji uključuju površinu, broj stanovnika županije te broj stanovnika naseljenih otoka sa specifičnim položajem i otocima 1. skupine u koju spadaju nerazvijeni otoci. Prema ovim kriterijima Dubrovačko-neretvanska županija osigurala je 28 milijuna eura.

„Prvi smo implementirali pristup koji je omogućio otočanima da sami donose odluke o razvojnim prioritetima i projektima. Otoci trebaju značajna ulaganja, ali i poseban senzibilitet koji mogu imati samo oni koji tamo žive“, kazao je ministar Erlić.

Radna skupina otočnog partnerstva broji 39 članova, a uz predstavnike Županije, čine je predstavnici jednica lokalnih samouprava s otoka i poluotoka Pelješca te Grada Dubrovnika, predstavnici gospodarstvenika, sveučilišta, gospodarske i obrtničke komore, sportskih i kulturnih udruga, kao i lokalnih akcijskih grupa.

Kroz izradu strategija odgovara se na mnoge specifične izazove otoka identificiranjem ključnih područja djelovanja te otvaranjem mogućnosti za provedbu ciljanih intervencija i rješavanje lokalnih potreba. Otočno partnerstvo izradilo je nacrt Teritorijalne strategije otoka Dubrovačko-neretvanske županije, a sve jedinice lokalne samouprave predložile su projekte koji su im prio -

ritetni za financiranje. Prijedlog projekata iznijela je i Dubrovačko-neretvanska županija, a odnose se na ulaganja u zdravstvo, socijalnu skrb, sport, obrazovanje i drugu infrastrukturu.

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

PONEDJELJAK, 3.7.

Doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselnog vrhnja

14€ / 105,48 kn

Menu dana

Krem juha od gljiva Krutoni i ulje od bijelog tartufa ****

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

****

Čokolada i kikiriki Baršunasti mousse od tamne čokolade sa slanim kikirikijem i karamelom Bez glutena

UTORAK, 4.7.

Doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

14€ / 105,48 kn

Menu dana

Bistra goveđa juha

S kockicama mrkve, graškom i tjesteninom ****

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

****

Bosiljak i malina

Prutić od prhkog tijesta, krema od bijele čokolade i bosiljka, gel od maline

SRIJEDA, 5.7.

Doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

14€ / 105,48 kn

Menu dana

Krem juha od brokule Krutoni i prženi bademi

****

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja ****

Mango i banana

Mousse od bijele čokolade i vanilije, jezgra od manga, biskvit s bananom

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

ČETVRTAK,6.7.

Doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom 14€ / 105,48 kn

Menu dana

Pjenasta juha od cvjetače Krema od cvjetače, kockice zelene jabuke

****

Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

****

Frangipane tart pečena jabuka, nadjev od badema, krema od vanilije

PETAK, 7.7.

Izbor smoothieja

Doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

14€ / 105,48 kn

Menu dana

Krem juha od kozica

S rajčicom, rižom i svježim mediteranskim biljem ****

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom ****

Čokolada i kikiriki Baršunasti mousse od tamne čokolade sa slanim kikirikijem i karamelom Bez glutena

SUBOTA, 8.7.

Doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem 14€ / 105,48 kn

Menu dana

Juha od rajčica Pečena rajčica, krema od bosiljka i Crostini s češnjakom ****

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice ****

Rogač i naranča Biskvit od rogača

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

i čokolade, marmelada od naranče, ganache od mliječne čokolade Bez glutena

NEDJELJA,9.7.

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

14€ / 105,48 kn

Menu dana

Minestrone juha Povrtna juha s crostinom začinjenim pestom i Crostini s češnjakom ****

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima ****

Bosiljak i malina Prutić od prhkog tijesta, krema od bijele čokolade i bosiljka, gel od maline

Voćni

Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Dubrovački dnevniK

Izbor smoothieja

Nanjušio jad poslodavaca u potrazi za radnicima, stanoviti Dominik naplaćuje oglase na Facebook grupi

Da je Dubrovnik grad poduzetnika zna se odavno, da je Dubrovnik grad i određenog broja poduzetnika koji se bave ‘mutnim’ poslovima

također se zna odavno, ali da je Dubrovnik grad domišljatih, ilegalnih, a anonimnih ‘poduzetnika’ doznali smo tek nedavno

Turistička sezona je u jeku, a radne snage nedostaje više nego ikad. Za svakog potencijalnog radnika ‘bore se poslodavci nogama i rukama’, a novo doba dovelo je i do modernih načina potrage za zaposlenicima. Iako se natječaji za radna mjesta već tradicionalno objavljuju na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i nekim drugim stranicama poput posao.hr, sve se više koriste i društvene mreže. Na Facebooku tako postoje grupe namijenjene upravo oglašavanju poslovnih prilika, odnosno nuđenju i traženju posla. Iako bi ovakav vid potrage za radnom snagom trebao biti besplatan, neki su iskoristili sav ‘jad’ poslodavaca koji u jednom trenutku nerijetko postaju i očajni kada potraga za radnicima jednostavno ne urodi plodom.

NAPLAĆUJU OGLASE U FACEBOOK GRUPI

Jedan takav korisnički račun ‘Poslovi u Dubrovniku’ naplaćuje objave u svojoj istoimenoj grupi od 43 tisuće članova. Riječ je o nedopuštenom obliku poslovanja, obzirom da se koriste platformom Facebook putem ko-

je jedino tvrtka osnivač Meta ima mogućnost naplate oglasa.

Crni ‘poduzetnik’ operira na način kada osoba pokuša objaviti oglas u grupi, objava ide ‘na čekanje’, odnosno administratoru na odobrenje. Nakon toga, Facebook profil Poslovi u Dubrovniku javlja se porukom u messengeru s uputama o uplati za objavu u grupi. Administratoru objave novac ‘sjeda’ na AirCash račun, a na naše pitanje odbija dati svoje osobne podatke, poput imena, prezimena ili naziva tvrtke kroz koju djeluje. Inače, AirCash je u posljednje vrijeme postao iznimno popularan jer omogućava brzu i jednostavnu uplatu, a novac je na računu odmah vidljiv. Međutim, dobro je poznat i kao način naplate za brojne ‘crne’ poslove, nerijetko ga koriste sitni dileri ili pak oni s problemom kockanja jer je vlasniku novca iznimno teško ući u trag.

PLAĆANJE AIRCASHOM POZIVA

NA SUMNJIČAVOST

Da je ovakav vid naplaćivanja oglasa ilega-

Korisnični račun ‘Poslovi u Dubrovniku’ naplaćuje objave u svojoj istoimenoj grupi od 43 tisuće članova. Riječ je o nedopuštenom obliku poslovanja, obzirom da se koriste platformom Facebook putem koje jedino tvrtka osnivač Meta ima mogućnost naplate oglasa.

Piše Petra Srebrović foto

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

‘Poslovi u Dubrovniku’

lan, potvrdilo nam je više upućenih izvora iz hrvatskih financijskih institucija. Naime, riječ je o neregistriranoj djelatnosti posredovanja, za što je nadležan Državni inspektorat, odnosno sektor tržišne inspekcije.

U grupi je vidljivo kako nemali broj ljudi ‘nasjeda’ i oglase za potragu za posloprimcem, ili pak poslodavcem uredno plaća stanovitom Dominiku.

Iako ovo nije riječ o klasičnoj internetskoj prevari u kojoj kriminalci kradu osobne podatke i lažnim informacijama navode na uplatu, i ovo je vid domišljatog, ali ilegalnog načina za priskrbiti si protupravnu imovinsku korist.

U ŽUPANIJI 20 DO 30 RAČUNALNIH

PREVARA GODIŠNJE

Na važnost opreza i sigurnosti na internetu, ali i na prevare i razne metode kojima se koriste prevaranti, konstantno upozorava Policijska uprava dubrovačko-neretvanska. Računalnih prevara na području naše županije godišnje je između 20 i 30.

„Problem kod ovih prijevara je visina materijalne štete koja se kreće od minimalnih, a nerijetko do milijunskih iznosa, što je bio

slučaj iz 2020 godine. Treba imati na umu da veliki broj ovih djela ostaje neprijavljen, najčešće zbog srama žrtve“, ističu iz Policijske uprave.

Ciljana grupa su osobe svih profesija, godišta, obrazovanja i prihoda. Ne postoje grupe ljudi koje su podložnije postati žrtve – svatko od nas u nekom trenutku može postati laka meta. Međutim, iz policije ističu kako su ipak osobe starije životne dobi „idealna žrtva“.

DIGITALNO DOBA, PA DIGITALNI PROBLEMI POSTAJU STVARNI

Digitalno doba donijelo je brojne zanimljive aplikacije, a društvene mreže postale su novi prostori za učenje, zabavu, druženje te pronalaženje, ali je isto tako olakšan pristup prevarantima prema potencijalnim žrtvama. Za pristup potencijalnoj žrtvi može se koristiti pristup mailom i u tom slučaju bi se radilo o tzv. phishingu.

„Phishing (pecanje) je mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte. Počinitelji pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih po -

Administratoru objave novac ‘sjeda’ na AirCash račun, a na naše pitanje odbija dati svoje osobne podatke, poput imena, prezimena ili naziva tvrtke kroz koju djeluje

Facebook profil Poslovi u Dubrovniku

Da je ovakav vid naplaćivanja oglasa ilegalan, potvrdilo nam je više upućenih izvora iz hrvatskih financijskih institucija. Naime, riječ je o neregistriranoj djelatnosti posredovanja, za što je nadležan Državni inspektorat, odnosno sektor tržišne inspekcije.

dataka. Jedna od karakteristika pripremnih radnji počinitelja ovih kaznenih djela je slanje identičnih ‘phishing’ poruka elektroničke pošte velikom broju primatelja elektroničke pošte, te postoji dvojba je li kažnjivi pokušaj ostvaren već u trenutku kad napadač šalje e-mailove na više različitih adresa ili je kažnjivi pokušaj ostvaren tek u trenutku kad mu netko odgovori, odnosno pošalje tražene podatke pa on otpočne s daljnjim računalnim aktivnostima kojima će sebi pribaviti protupravnu imovinsku korist. Kod drugih vrsta prijevara pristup žrtvi se ostvaruje i putem poziva (najčešće se koristi Whatts APP aplikacija) ili pak putem društvenih mreža, a u mnogim slučajevima i putem oglasa na istima“, navode iz dubrovačke policije.

KIBERNETIČKI KRIMINALCI

KORISTE PROFINJENE TRIKOVE

Razriješenost ovakve vrste kaznenih djela oscilira, i u dubrovačkoj Policijskoj upravi je u prosjeku kao i kod drugih zemalja EU. „Kibernetički kriminalci koriste vrlo profinjene trikove i obećanja kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne informacijske podatke. Taktike koje pri tom koriste su sve inovativnije i jako ih je teško otkriti. Od pretvaranja da su voditelji raznih organizacija do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu ili da preko njih možete ostvariti laku zaradu. Stoga treba biti sumnjičav prema svima onima koji od vas traže novac ili bankovne podatke“, navodi Policijska uprava dubrovačko-neretvanska.

Facebook grupa Poslovi u Dubrovniku

Prepiska s administratorom grupe Poslovi u Dubrovniku, stanovitim Dominikom

„Ovdje treba imati na umu da se počinitelji uglavnom ne nalaze na području RH , što otežava kriminalističko istraživanje, zahtjeva suradnju putem Službe za međunarodnu policijsku suradnju ili pak putem zahtjeva za međunarodnu pomoć koji je instrument kojim se, po procjeni opravdanosti, koristi državno odvjetništvo. Naposljetku čest je slučaj da kada se i dođe do konkretnih podataka, u ne malom broju situacija, proizađe da nije riječ o počinitelju već o oštećenoj osobi kojoj je netko došao u posjed osobne ili druge isprave i istom se služi za počinjenje kaznenih djela. Tako da ipak, svakako najkorisnije je konstantno upozoravati građane na najnovije prijevarne oblike, odnosno djelovati preventivno“, ističu dalje i dodaju kako građane treba upozoriti na u posljednje vrijeme najčešće prijevarne oblike.

Prijevare putem popularnih

internetskih oglasnika

Na samim stranicama nalaze se upozorenja, gdje počinitelji kontaktiraju prodavače i na prijevaran način pokušavaju doći do podataka vaših kartica. Isto tako možete biti žrtva ukoliko kupujete putem stranica za oglašavanje. U tim slučajevima nakon ostvarenog dogovora vezano za dogovorenu kupnju, uglavnom trošak dostave, zaprimite od napadača jedan od pripremljenih linkova koji nalikuju na linkove dostavnih tvrtki, dok je u biti riječ samo o načinu na koji počinitelji dolaze do podataka o bankovnoj kartici, a potom i vašeg novca. Dakle putem neke od mobilnih aplikacija potencijalna žrtva zaprimi poruku od nepoznate osobe u svezi oglasa kojeg je postavila na oglasniku, tražeći od nje da putem linka dostavne službe ispiše podatke svoje bankovne kartice. Ukoliko potencijalna žrtva kontaktira stvarnu dostavnu službu, utvrditi će da ista nema navedeni način rada, odnosno da od svojih korisnika ne traži bankovne podatke. Ukoliko ih ispuni, kada izvrši uvid u svoje bankovno stanje utvrdit će da je prevarena, odnosno s računa bude podignut maksimalno dopušteni iznos. Za ovaj način ra-

čunalne prijevare je zanimljivo da je postao najfrekventniji u posljednje vrijeme, s tim da se mijenja sami pristup žrtvi, naime putem istih linkova se pokušava doći do povjerljivih podataka korisnika bankovne kartice, međutim osim oglasnika, uključuju se prodajne stranice na društvenim mrežama.

Ulaganje u kriptovalute

Tu je financijska šteta najveća, a u zadnje vrijeme je izuzetno popularno. Kod ovakvih ponuda, građani prije bilo kakvih ulaganja, trebaju provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području RH , i dobro se posavjetovati prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada. Kod prijevare oko ulaganja u kriptovalute počinitelji najčešće žrtve kontaktiraju telefonski sa pozivnih brojeva +44 odnosno pozivni brojevi iz Velike Britanije, a zatim ih upute na lažne internet stranice za ulaganje. Osim lažnih stranica koje zaista djeluju legitimno, od osoba se u prvom koraku traži instaliranje aplikacija kao što su Anydesk i Team viever koje omogućuju u prvom koraku kontrolu nad vašim računalom. Potom, ukoliko je riječ o prijevari, instaliraju se razne platforme koje prikazuju lažno stanje o ostvarenoj zaradi. Potencijalne žrtve potiče se na daljnja ulaganja, a čime ih se dovodi do sve većih iznosa za koji će na kraju biti prevareni. Stranica za ulaganje je puno, a stalno se gase i nastaju nove.

PRAKTIČNI SAVJETI ZA SIGURNOST

Za kraj iz Policijske uprave dubrovačko neretvanske savjetuju:

- Nikada ne unosite svoje osobne podatke na web stranicu ako niste sigurni da je verificirana

- Nemojte davati podatke o svom računu putem telefona, osim ako vi niste nazvali i sigurni ste da broj koji ste nazvali nije lažan

- Ne odgovarajte, ne klikajte na linkove i ne otvarajte nikakve datoteke u spam porukama. Ne pozivajte nikakve brojeve iz spam

e-poruka

- Nemojte koristiti softvere koji za vas ispunjavaju određene obrasce na računalu

SAVJETI GRAĐANIMA

Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego nekom date novac. Tijekom komunikacije izbjegavajte dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporka aplikacija internetskog bankarstva, a naravno ni druge podatke vezane za autorizaciju bankovnih transakcija.

Objave su na čekanju dok ih administrator ne odobri, a odobrava ih po dokazu o uplati

Renato Baretić, novinar i književnik

pisao dvije godine’

Renato Baretić dugogodišnji je novinar i književnik, dobitnik brojnih nagrada. Nedavno gostovanje u Dubrovniku iskoristili smo za intervju povodom promocije njegovog posljednjeg romana Zadnja ruka

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović ‘Nakon gubitka stalnih primanja radio sam honorarno na pet, šest strana. Ne ostane ti ni vremena, ni energije za pisanje romana. Davno bih napisao ovu knjigu da sam navečer imao koncentracije. Ali nakon napornog radnog dana to je naprosto nemoguće’

Renata Baretića ne treba posebno predstavljati. Dugi niz godina radi kao novinar, autor je četiri hvaljena i nagrađivana romana: Osmi povjerenik, Pričaj mi o njoj, Hotel Grand i Zadnja ruka. Objavljivao je zbirke poezije, pisao scenarije za filmove i TV serije, čak je objavio i jednu slikovnicu za (nešto stariju) djecu. Jedan je od osnivača sad već legendarnog Pričigina, a stigne se baviti i sastavljanjem pitanja za kvizove. Ovaj rođeni Zagrepčanin spletom okolnosti preselio se u Split gdje i danas živi i radi.

Kako protječe turistička sezona u Splitu? Muvaju li se domaći ljudi po centru?

Ne znam, jer negdje od svibnja, pa sve do rujna, već godinama uopće ne odlazim u centar, iako živim na udaljenosti od dvanaest minuta pješke do Rive. Vidio sam jedan zanimljiv podatak prije nekoliko godina, točnije 2017., koji govori o broju stranih turista na jednog domaćeg stanovnika. Island je bio na drugom mjestu, imao je šest turista na jednog Islanđanina, a Hrvatska je bila uvjerljivo prva s 12 turista po lokalcu. S obzirom da turista i nema baš nešto u Slavoniji ili Lici, jasno je da pojedine točke na obali imaju ogroman udar i da puno utječu na život domaćeg stanovništva, koji im

se izmiče. To bi značilo da ih je u Splitu barem 20 na mene samog. Sve mi je u kvartu, pa nemam potrebe za odlaskom u centar, a veliki dućani ionako se nalaze izvan grada.

Ima li tijekom turističke sezone barem nekakvih kulturnih događanja? Odvijaju li se književne večeri?

Ljeti se to malo pritaji, ne možeš književnošću nadglasati buku, ali književna scena van sezone je dosta aktivna. Svi koji smo u tom svijetu trudimo se da bude neke živosti.

Naravno tu je Pričigin gdje ste bili jedan od pokretača. Dolaze li mladi, jesu li oni aktivni, interesira li ih književnost?

Pričigin se već pet, šest godina trudi postupno pomlađivati publiku i zasad mu sasvim solidno ide. A što se opće književne scene tiče, nedovoljno pratim sve izvan užega kruga svojih prijatelja i kolega, pa nisam baš najmjerodavniji. Znam da postoje dosta agilni književni programi, neki relativno brzo izgore, neki novi nastanu… Jedna od konstanti je i Glumački studio PlayDrama, amaterski teatar glumca Elvisa Bošnjaka, koji je baš nedavno imao premijeru Antigone, uskoro ću je i ja pogledati, jer

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

‘Za samo jednu epizodu TV serije dobijem više novca nego za roman koji sam

me zanima kako mladi ljudi danas tumače, iščitavaju i igraju to bezvremensko djelo. Ukratko rečeno, ima svega, za one koji hoće.

Meni se čini kako mladi nikad manje nisu bili zainteresirani za književnost i čitanje. Zbog društvenih mreža izgleda kao da ne mogu pročitati ništa duže od par rečenica. Teško im se koncentrirati na utakmicu, a kamoli na roman.

Imam dvoje djece, sedam godina razlike. Kći je starija, i ona je čitala kao mahnita, a sin teško u tiskanom obliku pročita i jelovnik pizzerije, pa odmah kaže da će miješanu (smijeh). Možda bi pročitao jelovnik na mobitelu, ali na papiru nema šanse. Naravno, malo preuveličavam i karikiram, ali nisam ni predaleko od istine. Mi stariji na to sve gledamo negativno, ali možda smo u krivu. Tko zna za kakav se svijet oni pripremaju?

Koliko nečitanju mladih pridonosi školski sustav? Treba li im prilagoditi lektire, a ne da im Ilijada i Odiseja zauvijek zgade knjige?

Moj sin je sada maturant. Govorio sam mu da preko lektire ne sudi o književnosti. Imamo kući puno dobrih i zanimljivih knjiga, ne moraš čitati moje, savjetovao sam ga. Naš kućni prijatelj je Ivica Ivanišević, pročitaj neku njegovu knjigu, sve su kratke i duhovite, ali on svejedno neće. Njemu knjige predstavljaju dosadu. Sad će na maturi morati pisati esej prema jednoj od četiri predložene knjige. U ponudi su i Posljednji Stipančići, pisani početkom 20. stoljeća, kad je Tito imao deset godina i

kuhao onu svinjsku glavu (smijeh). To je jezik koji je i nama stran, a posebno mladima i djeci, kako ih on može približiti i najblažoj strasti za čitanjem? Korona vrijeme, odnosno online nastava ih je dodatno izludila, i djecu i nastavnike, tako da je i to pridonijelo manjku interesa za cjelokupno učenje, a posljedično i za knjige.

Sada kada ste spomenuli koronu, moram vas pitati je li lockdown sa svim drugim mjerama bio opravdan? Sad nas inflacija mete. Lako je biti general poslije bitke. Bilo je velikih grešaka u komunikaciji prema građanima, ali Hrvatska je bila negdje u sredini po mjerama, između Švedske koja je bila blaga, i Australije, Kanade i Novog Zelanda sa tvrdim lockdownom. Ja sam se cijepio i pridržavao svih mjera koje sam smatrao razumnima i nisam želio sudjelovati u raspravama o cijepljenju. Onaj tko ne želi, ok, ne želi. Ja hoću, puštam te na miru, pusti i ti mene.

Osim zebre, dresa Juventusa i još pokojeg kluba, ništa na ovom svijetu nije crno-bijelo. Tako je i to užasno razdoblje korone imalo i nekih pozitivnosti, vama je primjerice pomoglo završiti pisanje romana Zadnja ruka. Pomogla mi je utoliko što sam ostao bez drugih poslića, poput pub kvizova, vježbaonica pisanja proze, a nije bilo ni Pričigina, tako da mi se otvorilo dodatno slobodno vrijeme. Naravno istovremeno mi se i džep zatvorio (smijeh). Izdavaču sam bio

‘Imam dvoje djece, sedam godina razlike. Kći je starija, i ona je čitala kao mahnita, a sin teško u tiskanom obliku pročita i jelovnik pizzerije, pa odmah kaže da će miješanu. Možda bi pročitao jelovnik na mobitelu, ali na papiru nema šanse. Naravno, malo preuveličavam i karikiram, ali nisam ni predaleko od istine’

‘Dosta medija je počelo s naplatom sadržaja, možda je to budućnost. A možda i propadne za koju godinu, nisam pametan’

Dubrovački dnevniK petak, 19. svibnja 2023.

dužan jednu knjigu, već smo potpisali ugovor, pa sam rekao da ću je sad završiti. Počeo sam je pisati prije 13 godina. Tada sam napisao 107 stranica i onda sam stao, jer sam preko noći ostao bez redovnog posla.

Dok ste imali redoviti posao i primanja napisali ste u kratkom razdoblju od svega nekolikog godina čak tri hvaljena romana: Osmi povjerenik, Pričaj mi o njoj i Hotel Grand.

Nakon gubitka stalnih primanja radio sam honorarno na pet, šest strana. Ne ostane ti ni vremena, ni energije za pisanje romana. Davno bih napisao ovu knjigu da sam navečer imao koncentracije. Ali nakon napornog radnog dana to je naprosto nemoguće.

Ni sad situacija u novinarstvu nije bajna. Gdje sve radite?

Kolumna na T-portalu mi je glavna. Sada treću godinu pišem jednom mjesečno za mariborski Večer, a u trećem mjesecu je pokrenut portal Velike priče koji okuplja jake autore iz cijele regije, pa i tamo surađujem. Bacite oko na velikeprice.com, možete pročitati tri teksta besplatno, a za dalje se morate pretplatiti.

Je li naplata sadržaja na portalima rješenje za poboljšanje novinarstva? Bi li ih trebalo sve ‘zatvoriti’, da se primjerice donese neki zakon?

Mediji muku muče s financijama, trče za klikovima i Google oglasima, pa se kvaliteta tekstova neprekidno srozava.

Dosta medija je počelo s naplatom sadržaja, možda je to budućnost. A možda i propadne za koju godinu, nisam pametan.

Ali dokle god je netko besplatan, čitatelji će ta-

mo ići i kvaliteta neće rasti. Indexu koji je i dalje besplatan neprekidno rastu brojke i sigurno je to negdje povezano s naplatom sadržaja koja se uvodila na drugim portalima.

Svaka čast Indexu, uspio se nametnuti stalnim otvaranjem nekih silno bitnih tema u našem društvu i postao jedan od najutjecajnijih medija. Ima i tamo, naravno kojekakvih koještarija i trivijalija koje donose klikove i oglase, ali ključ je ipak u kvalitetnom novinarsko-istraživačkom novinarstvu, koje je uvijek na vrhu početne stranice, bez miješanja s Kardashiankama i drugim trešom, do toga treba skrolati niz ekran, kao što su se nekad listale novine, jasno rubricirane. Može se, eto, i na takav “starinski” način držati glavu iznad vode, mada to nije nimalo lako. Nije Index jedini, da ne bi bilo zabune, ali obojica smo ga izvukli zato što strši.

Uglavnom, baš poput Zvonka, glavnog junaka vašeg zadnjeg romana, tko se god bavi pisanjem pomalo je gladnjickav. Sigurno u Zvonku ima autobiografskih elemenata, iako ste negdje rekli da niste u suštini pisac koji iznosi previše svog osobnog života.

Naravno da pisac piše o onome što mu je poznato, i zato htio-ne htio, ne može izbjeći pojedine autobiografske detalje. Kroz sve moje romane spominju se mediji i to u ne baš lijepom svjetlu. Ne mogu pisati o zebrama ili antilopama kad o njima ništa ne znam.

Ne poznate zebre, ali zato ste majstor pisanja raznih dijalekata, od bosanskog pa sve do izmišljenog trećićanskog. Jesmo li nekad robovi standardnog, čistunskog jezika?

Standardni jezik je nužan i potreban, to je jasno svakome pri zdravoj pameti. Međutim, biti gramatički nacist je pretjerano, a u nas ima jako puno toga, od škole nadalje. U svojim kolumnama često skujem neku novu, taj čas izmišljenu riječ, koja se vjerojatno neće uhvatiti u svakodnevnom govoru, ma ni ja je sam neću zapamtiti, ali mi u tom trenutku savršeno funkcionira i razumljiva je svakom čitatelju. Jezik meni nije samo alat, nego i igračka.

Koliko vam je trebalo vremena da smislite čitav novi jezik u Osmom povjereniku? Jeste li se izmučili?

Nisam, guštao sam. Rođeni sam Zagrepčanin, kao i moj otac, ali moj materinski je bednjanski zagorski, pa od najmanjih nogu slušam dijalekte. Prva supruga mi je bila iz Opatije, pa sam često onamo odlazio, slušao kako govore, pogotovo ekavsku varijantu istarske čakavice. Druga supruga mi je iz Splita, tamo sam se preselio i dosta sam kao novinski reporter išao po otocima radeći reportaže, pa sam slušao razne dijalekte i jako se trudio da ih razumijem. Danas izumrle reportaže bile su mi

‘Naravno da pisac piše o onome što mu je poznato, i zato htio-ne htio, ne može izbjeći pojedine autobiografske detalje. Kroz sve moje romane spominju se mediji i to u ne baš lijepom svjetlu. Ne mogu pisati o zebrama ili antilopama kad o njima ništa ne znam’

‘Nisam želio sudjelovati kao scenarist na filmu Osmi povjerenik’

‘Ne bih htio govoriti puno o mom sljedećem uratku, ali mislim da će se sastojati isključivo od čistih dijaloga, apsolutno bez ikakvih opisa.

Ništa osim nečijih razgovora, usput uhvaćenih; niz kratkih i još kraćih priča pod radnim naslovom “Prisluškivanja”.

Bit će to, u neku ruku, i privatni flagelantski

pokušaj

iskupljivanja za sve muke koje već

godinama zadajem

polaznicima

moje vježbaonice

pisanja proze’

uvijek najdraža novinska forma. Sjajne priče znale bi nastati ni iz čega, dovoljno je bilo zastati u nekom selu i sresti zanimljivog sugovornika. Sve je to pridonijelo da sam jako zavolio dijalekte i da ih koristim u pisanju i to sasvim fonetski, bez ikakvih apostrofa. Trećićanski sam izmislio povezujući razne dijalekte.

Osim dijalekata poznati ste i po pisanju dijaloga. Da, dosta ljudi mi je reklo da moje napisane likove mogu “čuti” dok ih čitaju… Ne bih htio govoriti puno o mom sljedećem uratku, ali mislim kako će se sastojati isključivo od čistih dijaloga, apsolutno bez ikakvih opisa. Ništa osim nečijih razgovora, usput uhvaćenih; niz kratkih i još kraćih priča pod radnim naslovom “Prisluškivanja”. Bit će to, u neku ruku, i privatni flagelantski pokušaj iskupljivanja za sve muke koje već godinama zadajem polaznicima moje vježbaonice pisanja proze.

Koliko ste zadovoljni filmom Osmi povjerenik?

Moj glavni uvjet bio je da ne sudjelujem u radu na scenariju (smijeh). Dosta sam strepio kako će film izgledati, ali ispao je puno, puno bolje od mojih predviđanja. S druge strane, nisu mi se baš jako svidjele kazališne adaptacije Osmog povjerenika. U Splitu je predstava bila previše mračna, a u Zagrebu preforsirano komična. Dvije krajnosti, a obje bez nekog jasnog razloga u samom romanu.

Među ostalim, bavili ste se i pisanjem scenarija za TV serije. Koliko se teško nekome, kome je književnost ipak primarna, prebaciti na drugi medij?

Scenarij je forma za sebe. U početku mi je bilo vrlo teško prihvatiti autorsku (ne)slobodu. Ono što napišeš, nebrojeno puta će se mijenjati. Također, ja kad pišem prozu vizualiziram što se događa, a kod scenarija nužno na kraju ispadne skroz dru-

gačije nego što sam pišući “vidio” i “čuo”. Ovisi o tome kakav je dan imao režiser, glumac, snimatelj, svi na setu, potom montažer... S tim se treba pomiriti, shvatiti da je scenarij samo nacrt prema kojemu će drugi ljudi, mnogo njih, izgraditi kuću.

Kada pišete romane imate li pripremljen čitav sinopsis ili bude improvizacije?

Znam kako treba izgledati kraj i što želim reći, ali nemam sve usputne pojedinosti. Meni ne bi bilo zabavno pisati da je sve unaprijed temeljito pripremljeno.

Unatoč guštu stvaranja pisanje je čisti mazohizam. Traje dugo i puno posla, a financijski se ništa ne vrati.

Za jednu epizodu TV serije koju sam radio maksimalno mjesec dana dobijem više nego za roman koji sam pisao dvije godine. Plus što još za tu epizodu dobiješ od ZAMP-a svake godine nekakav iznos s kojim možeš platiti struju jedan mjesec, a kod knjige ovisiš o dobroj volji i poštenju nakladnika. Srećom, nisam imao previše iskustava s nepoštenim nakladnicima.

Pisac Vlado Bulić se skroz prebacio na TV serije, čak i sapunice, jer mu je financijski isplativije. Zašto vi niste?

Ne bih mogao tako nešto raditi, jer mi se čini kako je riječ o industriji, s pokretnom trakom. S time nemam nikakvih iskustava, veliko je pitanje bih li uopće mogao i znao funkcionirati u takvom sustavu. Vlado je prije petnaestak napisao jedan izvrstan roman i na vrijeme shvatio kako tu “nema leba”, pa se prebacio u drugi medij. Zavidim mu na odvažnosti i produktivnosti.

Za kraj nam dajte preporuke nekih knjiga, neka budu iz 21. stoljeća.

Pa ovako iz glave, bez razmišljanja, preporučio bih par naslova koje sam nedavno s guštom pročitao: “Neispričane priče” Rajka Grlića. Riječ je gotovo o autobiografiji, nevjerojatno zanimljivoj, na momente uistinu fascinantnoj. Odlična mi je knjiga Mirjane Đurđević “Bunker Patka”. To je nastavak dogodovština troje Srba koji su između dva svjetska rata otišli u Chicago i za vrijeme prohibicije pekli šljivovicu, pa se vratili u Vojvodinu u osvit Drugog svjetskog rata. Knjiga je toliko zanimljiva i vesela da ne znam kad sam neku sličnu pročitao. Također svima, i nehajdukovcima, iskreno preporučam “Bili libar” Borisa Dežulovića u kojoj na nevjerojatan način pripovijeda o povijesti Hajduka. Jedva čekam novu knjigu Emira Imanovića Pirkea, on je meni silno drag autor, sve od njega volim, a posebno “Tajnu doline piramida”, obavezno štivo za sve koje zanimaju one “piramide” u Visokom, a pritom se žele i bez prestanka smijati.

‘Scenarij je forma za sebe, u početku mi je bilo jako teško prihvatiti autorsku (ne)slobodu’

Ovogodišnja Puntižela dugo će se pamtiti, Dino Jelusić i Zabranjeno pušenje bacili publiku u trans

Zadnja subota u lipnju uvijek je rezervirana za tradicionalni ‘Župstock’, nezaobilaznu zabavu koja obiluje vrhunskom glazbom.

Ovogodišnja Puntižela sigurno će se

dugo pamtiti, jer nastupili su najbolji od najboljih. Zagrijavanje su vodili Ape Revolution Bell, Rock Palace, Lapadske tratinčice... Kad je publika već bila spremna za zabavu dugo u noć, na pozorni-

cu je izašao Jelusick bend i pjevač Dino Jelusić koji oduševljava svijet hard rocka kao vokalist Whitesnakea. Za kraj večeri zabavu je do usijanja dovela legendarna grupa Zabranjeno pušenje.

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

foto Goran Mratinović

dnevniK petak, 30. lipnja 2023. Fotogalerija

“PARTIZANKA” Bila je potopljena, potom spašena, a u Dubrovnik je uplovljavala i kao kruzer

Iako je PARTIZANKA bila klasični dužobalni putnički brod, jedno je vrijeme plovila i kao kruzer Sredozemljem

Po završetku Prvog svjetskog rata, novostvorena versajska Jugoslavija dobila je oko 1000 kilometara jadranske obale, što je za centralnu beogradsku Vladu, nenaviknutu na pomorsku tradiciju, morao doista biti veliki problem. Neshvaćanje golemog potencijala mora i obale rezultiralo je malim državnim ulaganjima u primorske regije i na koncu njihovog velikog gospodarskog zaostatka za ionako slabo razvijenom zemljom.

Većina putničkih brodova je naslijeđena iz austrougarske ostavštine, koja je doista bila velika jer je prethodna država bila jedna od priznatih svjetskih pomorskih velesila. Stvoreno je nekoliko brodarskih kompanija, a najsnažnija je bila Jadranska plovidba d. d. iz Sušaka s 39 naslijeđenih brodova od bivšeg Ugarsko-hrvatskog dioničkog pomorskog parobrodarskog društva.

PRESTOLONASLEDNIK PETAR

JE SVE PREOKRENUO

Sve do 1928. godine, Jadranska plovidba koristi ovu flotu zastarjelih brodova, a preokret nastaje tek izgradnjom putničkog broda PRESTOLONASLEDNIK PETAR . Primopredaja novogradnje broj 1402 obavljena je u travnju 1931. godine u brodogradilištu Swan, Hunter & Wigham Richardson u Newcastle-on Tyne u Engleskoj.

PRESTOLONASLEDNIK PETAR je imao 1726 bruto tona, bio dug 82,4 metara, a stapni parni stroj četverostruke ekspanzije ukupne snage 2832 kW. proizveden u istom brodogradilištu, omogućavao mu je plovidbu brzinom od 16 čvorova. Na svojim udobnim palubama mogao je prevoziti do 1000 putnika. Veliki je ovo bio događaj za dužobalnu plovidbu koji je za sobom povukao još nekoliko

PRESTOLONASLEDNIK PETAR je prvi naletio na minu i odmah potonuo pred očima putnika i posade

KARADJORDJA, koji je plovio svega nekih stotinjak metara iza njeg

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Splitskom Brodos-

pasu je naređeno da se brod PRESTOLONASLEDNIK

PETAR s dubine od

51 metra izvuče iz mora što je nakon samo 18 radnih

dana uz dosta napora i učinjeno

značajnih prinova, ali i potpuno novu jadransku orijentaciju zemlje koja za nju do tada i nije imala neko osobito veliko razumijevanje.

NALETIO NA MINU

Nažalost, sve se ovo počelo događati relativno kasno, pred sam osvit novoga svjetskog rata. Kada je postalo jasno kako je rat neizbježan, jadranski su brodari, udruženi u Sa-

vez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije, sastavili spisak 58 putničkih brodova koje vojska nije trebala u ratnoj službi i uputili ga Generalštabu da odobri njihovo sklanjanje u inozemstvo, uglavnom u grčke egejske luke.

Nakon što je u Rijeku iz Beograda stiglo odobrenje, parobrodi KARADJORDJE (kasnije

Cijena trinaestodnevnog putovanja se kretala u rasponu od 137 do 160 američkih, dolara po osobi, u što je uključen kabinski smještaj u jednom od pet putničkih razreda (ukupno 126 kreveta), prvoklasna prehrana i svi izleti s ulaznicama. U Dubrovniku su bili uključeni izleti četvrtkom na

Lokrum i razgledavanje Grada, dok bi petkom lokalnom brodskom prugom

otplovili put Lokruma, Srebrenog i

Cavtata

PROLETERKA ) i PRESTOLONASLEDNIK PETAR su pod zapovjedništvom kostrenskih kapetana Tome Grdakovića iz Sv. Lucije i Mate Tonkovića iz Sv. Barbare isplovili 2. travnja 1941. iz Kraljevice prema Kotoru i Grčkoj. Zbog velikoga juga odlučili su se istoga dana privremeno skloniti u sigurnu zavjetrinu uvale i luke otoka Zlarina, ne znajući kako ju je vlastita mornarica već minirala.

PRESTOLONASLEDNIK PETAR je prvi naletio na minu i odmah potonuo pred očima putnika i posade KARADJORDJA , koji je plovio svega nekih stotinjak metara iza njega.

Kapetan Grdaković je odmah dao zapovijed da se KARADJORDJE vrati natrag, ali je i za to bilo prekasno. Nošen jakim vjetrom, brzo je izgubio smjer plovidbe i krmom udario u drugu minu. Iako su oba broda zajedno potonula za svega desetak minuta, svi su se putnici i posada uspjeli na vrijeme spasiti. Oba su zapovjednika prvo saslušana u šibenskoj Lučkoj kapetaniji, potom u Mandalini na komandnom brodu KRKA i na koncu u Komandi mornarice u Splitu. Da bi se zataškala prava istina o razlozima potapanja, a koja je teško teretila neorganiziranu kraljevsku ratnu mornaricu, nakon četiri dana ispitivanja u splitskom hotelu “Ambasador” trovanjem (po nekim očevicima

ubojstvom iz pištolja u glavu) umoreni su kapetani obaju brodova. Istraga obavijena velom vojne tajne zaključena je prije nego li je mogla ozbiljno i započeti.

SPAŠEN IZ DUBINE OD 51 METRA

Završetkom rata nije se planiralo vađenje ovih brodova zbog desetogodišnjeg boravka na morskom dnu, a niti je čak i u svijetu bilo iskustava vađenja brodova s tako velikih dubina. Ipak je 10. kolovoza 1950. naređeno splitskom Brodospasu da se brod PRESTOLONASLEDNIK PETAR s dubine od 51 metra izvuče iz mora što je nakon samo 18 radnih dana uz dosta napora i urađeno tehnikom vertikalnog uzgona pomoću 300-tonskih horizontalnih cilindara.

Napola potopljeni brod su 19. kolovoza tegljači TRUDBENIK i BORAC brzinom od tri čvora oteglili u dok splitskog brodogradilišta “Vicko Krstulović”. Popravak broda u doista lošem stanju trajao je sve do srpnja 1952. kada je u punom sjaju, i u to doba pod još jednim prestižnim imenom PARTIZANKA , svečano zaplovio na dužjadranskoj brzoj obalnoj pruzi.

PARTIZANKA PLOVILA I KAO KRUZER

Iako je PARTIZANKA bila klasični dužobalni putnički brod, jedno je vrijeme plovila i kao

Dugo je PARTIZANKA uz PROLETERKU bila prometna okosnica Dubrovnika kao njegova praktično jedina civilizirana veza sa svijetom

kruzer Sredozemljem. Tako je prvo kružno putovanje ovim brodom organizirano iz Rijeke prema grčkim otocima već 28. ožujka 1953. godine. Sa skupinom švicarskih turista u organizaciji ženevskog predstavništva grčke putničke agencije Hermes et Greece, PARTIZANKA je uplovila u grušku luku 29. ožujka, te istog dana otplovila prema Krfu i dalje za Iteu, Korint i Pirej. Krstarenje je organizirano kao stručno kružno putovanje, a švicarski sveučilišni profesori su putnicima redovito na brodu u plovidbi održavali brojna predavanja iz grčke povijesti. Brod se s ovog putovanja vratio u riječku luku 12. travnja 1953. godine. Sve do izgradnje brodova poznatih kao 3J, pa-

robrod PARTIZANKA je često korištena za brojna, uglavnom stručna kružna putovanja po Sredozemlju iako gledano iz današnje perspektive, kao standardni dužobalni putnički brod nije imala baš sve potrebne uvjete za to.

U programu redovnih kružnih putovanja PARTIZANKE iz 1957. godine, objavljen je dvotjedni plovidbeni red (2. lipanj - 5. listopad) s polaskom iz Venecije nedjeljom u 22:00 sata tičući luke Rijeka, Crikvenica, Rab, Šibenik, Hvar, Dubrovnik (dolazak u četvrtak u 8:30 s odlaskom u subotu u 02:00 sata iza ponoći), Sveti Stefan, Kotor, Korčula, Makarska, Split, Zadar, Mali Lošinj, Opa-

tija, Rijeka, Pula, Portorož, s povratkom u Veneciju u subotu u 15:30 sati. Cijena trina-

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

estodnevnog putovanja se kretala u rasponu od 137 do 160 američkih, dolara po osobi, u što je uključen kabinski smještaj u jednom od pet putničkih razreda (ukupno 126 kreveta), prvoklasna prehrana i svi izleti s ulaznicama. U Dubrovniku su bili uključeni izleti četvrtkom na Lokrum i razgledavanje Grada, dok bi petkom lokalnom brodskom prugom otplovili put Lokruma, Srebrenog i Cavtata. Po cijeni od 54 do 68 američkih dolara na brod se u Veneciji, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Kotoru mogao ukrcati i vlastiti osobni automobil. Dugo je PARTIZANKA uz PROLETERKU bila prometna okosnica Dubrovnika kao njegova praktično jedina civilizirana veza sa svijetom.

PARTIZANKA plovi sve do 1969. godine, kada je prodana u inozemstvo i odmah potom u talijanskoj luci La Spezia izrezana u staro željezo. Godine su učinile svoje pa više nije mogla izdržati konkurenciju novijih brodova, a ni nove vidove prijevoza, prije svega automobilskog i zračnog nakon dovršetka Jadranske magistrale i zračne luke u Čilipima.

Na brdovitom dijelu Dračeva sela pronađen iscrpljen muškarac, preminuo je

U proteklom tjednu policija je zaprimila dojavu kako se na području Dračeva sela nalazi muška osoba koja djeluje jako iscrpljeno. Postupajući po zaprimljenoj dojavi, policijski službennici PP Dubrovnik su u brdovitom, šumskom dijelu, 200 metara od ceste, zatekli mlađu mušku osobu koja je, nažalost, uskoro preminula, prije dolaska hitne.

Na mjestu događaja je obavljen očevid kojim ni na tijeli, niti u blizini tijela, nisu pronađeni tragovi koji upućuju da je smrt muškarca nastupila kao posljedica kaznenog djela.

Identitet preminulog nije poznat, budući da kod sebe nije imao nikakvih identifikacijskih dokumenata.

Četiri neozlijeđene osobe evakuirane sa opožarene i potonule motorne jahte u Korčulanskom kanalu. Voditelj i vlasnik motorne jahte ‘La Belle’ koja je plovila pod hrvatskom zastavom, prijavio je požar u potpalublju i obavijestio Središnjicu o izvršenoj evakuaciji svih članova posade na pomoćnu brodicu.

Pomorska nesreća motorne jahte dogodila se u Korčulanskom kanalu, između otoka Korčule, Hvara i Visa, kamo je odmah po dojavi zbog blizine angažirana spasilačka brodica iz sastava Lučke ispostave Lastovo te vatrogasci iz Smokvice, koji su na mjesto nesreće doplovili vatrogasnom brodicom i započeli s gašenjem opožarene jahte, no s obzirom na oštećenja od požara jahta je u potpunosti potonula na dubinu od oko 70 metara.

kanalu

O događaju je obaviještena i Pomorska policija Vela Luka. Na mjestu potonuća osim plutajućih ostataka sa potonule olupine nije uočeno značajnije površinsko onečišćenje mora. Četvero brodolomaca po dolasku u Vela Luku dali su iskaz službenicima velolučke Ispostave, u okviru očevida o uzrocima ove pomorske nesreće. Okončanjem spasilačke akcije prema svim sudionicima u pomorskom prometu tim područjem obustavljeno je odašiljanje SECURITE  poruke, putem Obalne radio postaje ORP Split-radio.

Temeljem iskaza voditelja i članova posade u okviru preliminarnog očevida, službenici Lučke ispostave Vela Luka kao vjerojatni uzrok potonuća naveli su požar u pogonskom postrojenju motorne jahte, što je za posljedicu dovelo do potpunog potonuća plovila.

U Korčulanskom

izgorila i potonula jahta , spašene su četiri osobe

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Amoreta, Tonći, Ana i Sunčana - i ispred bolnice veseli vidjeti draga lica razdragana

Houda i Ranko - za zajednički izlazak iskorištena je prigoda

Ana i Rene - kulturna događanja su im u slobodno vrijeme aktivnosti omiljene

Ilko, Picula i Mladen - od djetinjstva su im glazba i rock znamen

Pero, Luka i Stipe - ne zaboravljaju ni hvarska vina, niti u Jelsi trenutke lipe

Andro, Tatjana, Sara, Andrea i Veselko - veselje je na odmoru sresti stare i drage prijatelje

Dubrovački dnevniK petak, 30. lipnja 2023. Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ćićo i Pavica - u toploj ljetnoj noći lijepo je na izložbu poći

Baldo i Evelina - zajedno biti i izaći im je milina

Barbara, Anastasia i Ružica - svi programi 19. Le Petit Festivala du Theatre ih zanimaju i imaju čara

Ivo i Džehva - vodiči se većem poslu vesele i svi žele da bude dobra turistička “žetva”

Joaquin i Andres - kad neput iz Perua dođe obvezno se zajedno i na Stradun pođe

Denisa i Esma - mladost je radost, život im k’o radosna pjesma

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

U spomen na pok. Paulinu Bakija , Ana i Dubravko Medo prilažu 50€. U spomen na teta Jelicu Šimunović umjesto cvijeća 30€ prilaže Jadranka Zvone.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

CARITAS

U spomen na dragog prijatelja Zlatka Ljubimira 30 EUR-a prilaže Ljiljana Šegedin

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@

db.hr Sve info na: https://caritas.

db.hr IBAN: HR8024070001100367971

OTP banka

humanitarni prilozi

DJEČJI DOM MASLINA

- Mirja i Koli u spomen na dragu rodicu pok.Pulu Bakiju,umjesto vijenca prilaže 80 EUR;

- Maro Konjevod u spomen na pok. Žarka Žarak umjesto cvijeća prilaže 40 EUR

- Mirjana i Nikolina Vojvoda sa obitelji u spomen na našu dobru Vesnu Kunčević Šiljić umjesto cvijeća prilažu 50 EUR

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na pok. Antuna Stolić,

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

BAROKOMORA -

150€ prilažu kolege maturanti Nautike 1963;

U spomen na pok. gđu. Maru Kristović rođ. Regjo, 50€ prilažu Marina i Fani Levi;

U spomen na majku Ljubice Skorsur, 50€ prilaže Ivana Puttilli; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA DONACIJA 50€;

Tele-5 d.o.o donacija 100 €; Anka i Baldo Mojaš donacija 20€; Davor Pujo donacija 30€;

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

NEVJEROJATNA

MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici!

POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTOR: SLAVKO BOVAN

NEZDRAVA LJUBAV PREMA MAJCI

PRODUKTI MIŠLJENJA

S K A N D I N A V K A

TALIJANSKI NOGOMETNI KLUB IZ ISTOIMENOG GRADA

TIPKA ISLAND

KLUB MLADE SPORTAŠICE NA SLICI

OSNOVNE INFORMAC. TEHNOLOGIJA VOLUMEN AKUTNA CRIJEVNA INFEKCIJA OSMIJ MLADUNČE DOGAĐAJ, SLUČAJ LITRA AUSTRALSKA PTICA TRKAČICA

USKA ULICA U DALMACIJI

STARO, MINULO DOBA

GL. GRAD NORVEŠKE ARAPSKO MUŠ. IME

MORSKI PAS ZAGREBAČ. KNJIŽEVNI RAZGOVORI

ZEMLJIŠNA MJERA TRENER BLAŽEVIĆ

SASTAVNI VEZNIK

I, pčelar, anion, bak, srna,

misli, Oslo, mat, pr, Ital, ajkula, okov, bezdan, ar, Lara Šurković,

ja, oval, poen, kanu, od, t, Ereb, ljudi, RS, J, Erik, trubaduri, nov, svinger, rashodi, poj, Rama, pasat,

rakun, galeb, at, traper, podanci.

trut,

AUTO / MOTO

Prodajem motor KTM - Duke III. Presao 13500 km, kao nov, garaziran. Nove gume i akumulator - bez greske.Potrosnja 3,5 lit.Dodaci stitnici,vilica,drzac mobitela i usb uticnica.Savrsen prigradski motor.Cijena 5100 eura.HR - nije uvoz. Kontakt 0915603810.

Iznajmljivanje

Iznajmljujem poslovni prostor u R.K.Minčeti, 13m2,(sanitarni čvor) 200Eur fiksno+režije. Mob: 0923239595

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m ( 2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na tel. 099/205-76 60

Prodajem ljetno / zimsku, novu tendu za Adriatik 700 kao i dosta pribora za banku koje zainteresiranim šaljem slike Vajberom.Cijena za sve skupa po dogovoru. Mob 0913905107

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem kuću u starom gradu, 72+30m2 za 350000€. Tel: 091 908 7406.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevin-

ska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes

(smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena pred-

videno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - An-

Kontakt: 098 676 009

petak, 30. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat www.angelusnekretnine.hr

NOVO U PONUDI! Prostrani četvorosobni dvoetažni stan u Komolcu 108 m2 – 250.000 €

gelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Prodaje se dobro očuvani dio stilskog namještaja, stol i 6 stolica. Dimenzija stola 80x150 cm, razvučen 80x210 cm. Cijena po dogovoru. Info: 099 857 1306

Prodajem kino projektor 6/8 mm skoro nov sa platnom i ka-

meru Yasika.Cijena po dogovoru. Mob. 0913905107

Prodajem modne lutke za butike,krojačice,KUD-ove. Mob: 0958090993

Prodajem perilicu rublju Končar PR 08 6.FCD3. Energetska klasa: A+++. Kapacitet: 5 kg Dimenzije (VxŠxD): 84.5 x 59.7 x 49.7 cm. Perilica je korištena i potrebno je zamijeniti remen kaiš. Cijena 60€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

Povoljno prodajem stariji bicikl, kaljevu peć, krovne nosace za auto, 3 drvena prozora s persijanama dim. 110 x 110 M: 091 732 88 39

USLUGE RAZNO

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, monta-

ža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 26.06. do 03.07.

- LJEKARNA”GRUŽ “

od 04.06. do 10.06.

preminuli

LUKA FIOROVIĆ (1942)

ZLATA BIZJAK

VINKO MIOČ (1931)

BOŽO BURIĆ (1961)

ĐANIS GOLIK (1960)

JOZEFINA MARTINOVIĆ (1941)

DAVORKA SKOČAJIĆ (1931)

MARE MIHOČEVIĆ (1925)

RUŽA ZVONO

ZLATKA NADALIN (1929)

ĐURO BALIJA (1936)

MARIJA MORTIŽIJA (1926)

ANTE MENALO (1960)

MIRA DOMANČIĆ (1931)

ODMORI SE, ZASLUŽIO SI!

Modrić odmara na Jadranu, posjetio Srebreno

Baš dok je odmarao u dubrovačkom akvatoriju, stigla je i vijest kako ipak ostaje u Real Madridu

Nakon osvojenog srebra na Ligi nacija, kapetan Hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić napokon uživa u zasluženom odmoru.

Tijekom svog odmora na Jadranu, Modrić se ukrcao u lučici Srebreno, u pratnji obitelji i prijatelja, a prije nego je isplovio ljubazno se fotografi -

rao s djelatnicima obližnjeg ugostiteljskog objekta Muo u Srebrenom.

Fotografije ekskluzivno donosi portal Župa net.

Baš dok je odmarao u dubrovačkom akvatoriju, stigla je i vijest kako Modrić ipak ostaje u Real Madridu te će nastaviti igradi za kraljevski klub.

Tijekom svog odmora na Jadranu, Modrić se ukrcao u lučici Srebreno, u pratnji obitelji i prijatelja, a prije nego je isplovio ljubazno se fotografirao s djelatnicima obližnjeg ugostiteljskog objekta

FOTO: ŽUPA NET