Dubrovački dnevnik br. 150

Da je divljak u prometu dva dana ranije završio u zatvoru, policajac ne bi stradao

stranica 16

Pročistač ćemo ljeti stavljati u ‘stand by’ stranica 8

Oko 1500 pacijenata ostalo bez obiteljskog liječnika

stranica 16

Vila Rašica se raspada, a od vlasnika ni traga, ni glasa stranica 10

Zašto nitko više nikome ne vjeruje, a ponajmanje medijima?

stranica 20

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Ilustracija, Grgo Jelavić/PIXSELL

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

foto: GORAN MRATINOVIĆ

Gradski vijećnik Ivica Roko na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća jako se snervao što Mato, iako je obećao, nije pokrenuo u Saboru raspravu o legalizaciji prostitucije, odnosno otvaranju javnih kuća. Gospara Roka ubija u pojam spoznaja što ne može u svom gradu posjetiti i koristiti usluge javne kuće. Problem, bez sumnje, nije mali i, logično, ne muči samo njega jer posao gradskog vijećnika je zastupati svoju biračku bazu. Dakle, snervan tim problemom malo je više bumbio i na kraju su ga izbacili iz Vijećnice. Tako je ta, u nas gotovo tabu tema koju je otvorio ovaj specifični gospar, uglavnom završila uz malo smijeha, malo galame, malo sablažnjavanja, gotovo relaksirano. Ipak, zanimljivo je podsjetiti kako je u dugoj povijesti ovog Grada prostitucija bila legalna, bez obzira na to što se uvijek smatralo kako to nije naročito častan posao, ali svakako prihvatljiviji od lopovluka ili ne daj Bože nekih gorih kriminalnih radnji.

U14.i 15. stoljeću Grad je bio poznata i frekventna luka kao i usputna stanica putnicima između Istoka i Zapada. Vrlo je dobro živio od trgovine, ali i putnika, dakle, nekog tadašnjeg

oblika turizma. Za pretpostaviti je kako je Grad morao osigurati neke oblike zabave za sve te nadolazeće trgovce, putnike, ali i za vlastite stanovnike. U Državnom arhivu Grada iz spomenutog razdoblja nema puno zapisa o prostituciji, ali poznato je kako je 1409. godine dubrovačka vlast prvi put ograničila kretanje prostitutki Gradom i smjestila ih u kuće u kojima su morale boraviti. Dakle, javne kuće. Zapisi sa suda govore kako je i prije te odredbe postojao dio Grada gdje su ‘javne žene’ pružale svoje seksualne usluge i zvao se Castelletto. Na čelu te zajednice u Castellettu bila je ‘časna majka grešnica’. Osim njih, bilo je i onih ‘slobodnih’ koje su svoje usluge pružale u svojim kućama ili u kućama svodnika, što je oblik prostitucije, da se ne lažemo, koji se koristi i danas, ali u apartmanima koje najčešće zakupljuju svodnici. Oni se danas tako ne zovu nego su cijenjeni članovi društva i/ili uspješni biznismeni. No to je neka druga tema.

Druge rasprave na Vijeću manje više su redovne, s povremenim prostačenjem koje se, je li, već udomaćilo u našem javnom prostoru. Ipak,

Piše Vjera Šuman

zanimljivo je Mato govorio o punjenju

Proračuna jer se gradska kasa, nakon dvije godine korona krize, počela sve bolje puniti, ali zbog inflacije i rata u Ukrajini s potrošnjom treba i dalje biti oprezan. Sve u redu. Ipak, zbunjujuća je jedna njegova izjava. „Rekao mi je nedavno pročelnik Vojvodić kako nije dobro da govorim koliko je novaca na računu, ali reći ću. Imamo par milijuna eura i vrlo smo zadovoljni trenutnim punjenjem proračuna, što nam osigurava financijsku stabilnost i dobar pogled prema budućnosti,“ kazao je Mato. Halo, rekao je pročelnik Vojvodić?! Tko je ođe lud? O čijim to parama govori pročelnik Vojvodić? Tko puni taj gradski Proračun? Nije to ‘tezoro’ gradskog pročelnika, ni gradske uprave, ni gradonačelnika. Spada li upozorenje kako nije dobro govoriti koliko para ima u gradskoj kasi i o tome kako se grad sve bolje puni parama gradskih poreznih obveznika u transparentno vođe-

nje Grada, koje je čak i zakonska obveza? Tipična zamjena teza po kojoj ispada kako nije pročelnik u službi građana, pa onda valjda ni gradonačelnik, pa im je bolje zatajiti podatke. Je li to pročelnik počeo raditi PR pa misli kako mu je posao procjenjivati što je korisno, a što nije korisno javno objaviti? Trenutno je na Matu da procijeni. I to bi mu trebala biti jako važna procjena.

Liječnici i suci dobili su što su tražili, ali ona ‘niža klasa’, sudski službenici i medicinske sestre nisu. Jedni štrajkaju, drugi još čekaju. Veliki gazda na kraju će iskeširati tražene povišice ili mrcu manje, tek toliko kako bi se stvar proglasila kompromisnim rješenjem. Državni službenici su dobili više para i bez štrajka, u paketu s ponudom sudskim službenicima, koji su odbili tu premalu naknadu. Ali nema sumnje kako će sve dobro i sretno završiti. Daje se šakom i kapom, a meni to nekako izgleda kako mi nismo

u predizbornoj godini, nego u izbornoj. Nimalo me ne bi iznenadili izbori već nakon ljeta. Kako kaže premijer, nije državna kasa nepregledni bazen iz kojeg vadiš koliko god netko traži. Pa je zato logično da izbori budu ove godine kako bi vađenje iz ‘tezora’ moglo prestati. Jer treba dobro iskalkulirati kad popustiti sudskim službenicima, a kad medicinskim sestrama, kako bi ostalo manje prostora do zbora za druge koji već razmišljaju o štrajku. Kad se to riješi, onda će i zapisničarke i medicinske sestre moći na more. Dobro, ne baš u Hrvatsku. Ali sedam dana u Tunisu ili Turskoj za obitelj s dvoje djece, s cijenom leta i all inclusive ponudom u hotelima s tri pa čak i četiri zvjezdice, mogu uz pregršt zabave i za male i za velike ljetovati za 700 do 1000 eura. Hrvatska je za one dubljeg džepa, dok im ne dosadi slaba i nikakva ponuda sadržaja i zabave. Ali i to je neka druga tema. Eto vas.

TKO JE KRIV ZBOG TEŠKE

OZLJEDE

POLICAJCA? Mladić s prekršajima ili tromo pravosuđe u štrajku?

Sporost donošenja sudskih odluka, pa konkretno i zadnje presude koja je mjesecima išla s prvostupanjskog na drugostupanjski sud, zapravo je jedan od uzročnika što je recidivist uopće bio na slobodi

Dubrovački policijski službenici rade nezahvalan posao. Neopravdana kritika javnosti je posebno pojačana kod policijskih djelatnika prometne policije. Represija, naplate novčanih kazni, sankcioniranje zabranom upravljanja vozilom, izricanje kaznenih bodova... Sve su to banalni razlozi, a njihov posao je puno obilniji nego što to mi mislimo. Kada svoj posao naprave sukladno svim zakonskim procedurama, njihov krajnji rezultat ne ovisi o njima samima, nego o pravosuđu i o sudovima koji službeno ovih dana štrajkaju.

Policajac na službenom motociklu stradao je prilikom obavljanja svog posla. Dao se u potjeru, a što je u tom trenutku bila njegova dužnost. Sada znamo kako je hvatao 24-godišnjaka s Grude. Epilog potjere je stravičan. Policajac je sada u Splitu na liječenju od teških ozljeda glave. Stradao je dok je hvatao recidivista teških prekršajnih djela, kada je izgubio kontrolu nad motociklom i udario u stup javne rasvjete. Vozač drugog motocikla pritom nije stao niti pomogao čovjeku u nevolji.

Prema službenom policijskom priopćenju koje je dostupno javnosti, protiv 24-godišnjaka je policija u proteklih pet godina podigla 62 prekršajne prijave za 154 počinjena prometna prekršaja. Motociklist s Grude nema važeću dozvolu zbog 26 negativnih prekršajnih bodova.

Kako Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje, J.B . (24) tek je sada dobio rješenje o pritvaranju, dok je zbog ranijih teških prekršaja od Općinskog suda u Dubrovniku dobio 16 dana zatvora. Na tu se presudu žalila Prometna policija te je Visoki Prekršajni sud u Zagrebu na žalbu policije tu kaznu povećao na maksimalnih 60 dana.

Sporost donošenja sudskih odluka, pa konkretno i zadnje presude koja je mjesecima išla s prvostupanjskog na drugostupanjski sud, zapravo je jedan od uzročnika što je recidivist uopće bio na slobodi. Poznato je kako zakon dopušta čak i oduzimanje sredstva

U odgovoru na upit Dubrovačkog dnevnika, iz Općinskog suda u Dubrovniku rekli su kako je okrivljenik J.B. (24) pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 60 dana zbog prometnih prekršaja, kako je ranije već bio 14 dana zadržan pa će mu to biti uračunato u kaznu zatvora

Piše Nikša Klečak foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

s kojim je prekršaj počinjen, pa je u jednom postupku 24-godišnjaku oduzet i motocikl.

ODUGOVLAČENJE PROCESA

Dok konkretno dubrovačka policija piše kazne, Općinski sud nije mjesecima u stanju donositi presude te na taj način posljedično micati teške prekršitelje i ponavljače prekršaja s ceste. Osim u tromosti sustava, suci nisu niti u mogućnosti odrediti kaznu zatvora koja bi ispunila svrhu kažnjavanja, odnosno moguće je izreći u prekršajnom postupku kaznu zatvora od 3 do 30 dana, a za najteže oblike prekršaja do 60 dana dok je maksimalna kazna za prekršaje počinjena u stjecanju 120 dana zatvora.

Ako je suditi prema dostupnim brojkama, policija je kod konkretnog počinitelja napisala više desetaka prekršajnih naloga i optužnih prijedloga, unatoč deficitu radne snage i neatraktivnosti policijskog posla, kao i nimalo motivirajućih primanja. Ti se procesi potom odugovlače, što zbog okrivljenih i njihovih branitelja kojima je u interesu odugovlačiti sud-

ske procese, kao i zbog pravosuđa i sudaca koji u onako sporom pravosuđu štrajkom dodatno nagomilavaju predmete tok ‘prebukiranog’ sistema.

U odgovoru na upit Dubrovačkog dnevnika, iz Općinskog suda u Dubrovniku rekli su kako je okrivljenik J.B . (24) pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 60 dana zbog prometnih prekršaja, kako je ranije već bio 14 dana zadržan pa će mu to biti uračunato u kaznu zatvora. U odgovoru na upit o kumulativnom broju sankcija, rekli su nam kako je u 13 presuda 24-godišnjaku izrečeno 14 tisuća eura novčanih kazna te kazna zatvora od 115 dana od kojih je 29 bio zadržan. Osim navedenih sankcija, u jednom postupku mu je već ranije oduzet i motocikl.

Nesporna ostaje činjenica kako se cijeli sustav morao dignuti na zadnje noge puno brže i puno prije teških posljedica, kako za teško ozlijeđenog policajca, tako i za ostatak policijskih službenika koji za jadne plaće riskiraju svoje živote.

Dok konkretno dubrovačka policija piše kazne, Općinski sud nije mjesecima u stanju donositi presude te na taj način posljedično micati teške prekršitelje i ponavljače prekršaja s ceste. Osim u tromosti sustava, suci nisu niti u mogućnosti

odrediti kaznu

zatvora koja bi ispunila svrhu kažnjavanja

Oko 1500 pacijenata ostalo bez liječnice , nova stiže početkom srpnja

Premda su pacijenti ostali bez liječnika obiteljske medicine, važno je naglasiti kako oni nisu ostali bez zdravstvene skrbi jer tu ‘rupu’ sada popunjaju liječnici na zamjeni

Liječnica obiteljske medicine, dr. Agneza Tadej

Derenčinović napustila je ordinaciju u Gružu, a bez omiljene doktorice ostalo je oko 1500 njenih pacijenata. Novu liječnicu obiteljske medicine trebali bi imati od 1. srpnja, kad će ordinaciju preuzeti dr. Lovorka Šuman koja dolazi sa specijalizacije, što je za Dubrovački dnevnik potvrdio ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

Premda su pacijenti ostali bez liječnika obiteljske medicine, važno je naglasiti kako oni nisu ostali bez zdravstvene skrbi jer tu ‘rupu’ sada popunjaju liječnici na zamjeni. Primjerice, ovog tjedna je to bio dr. Niko Visković koji je pošao u mirovinu. Kako nam je rečeno, sve je pod kontrolom i pregledi se obavljaju, me-

đutim postavlja se pitanje dokad će se na ovakav način ‘gasiti požar’ i hoće li Vlada i resorno

Ministarstvo konačno poduzeti ozbiljnije korake u rješavanju ovog problema, uistinu, od životne važnosti, dok se svekolika javnost zabavlja ‘problemima’ oko decibela na Stradunu.

SUSTAV NIJE POSLOŽEN

Na ovu je problematiku upozorila i sama dr. Tadej Derenčinović u intervjuu kojeg je lani dala za Dubrovački dnevnik.

„Kod većine stvari treba uzeti u obzir kako sustav nije posložen kako bi trebao. Mi nemamo vremena raditi preventivu. To znači kako mi, recimo, u ordinaciju dođe pacijent i kaže kako ga boli koljeno. Ja ga nemam vremena detaljno

Kako nam je rečeno, sve je pod kontrolom i pregledi se obavljaju, međutim postavlja se pitanje dokad će se na ovakav način ‘gasiti požar’ i hoće li Vlada i resorno Ministarstvo konačno poduzeti ozbiljnije korake u rješavanju ovog problema, uistinu, od životne važnosti

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Ordinacija u Gružu

„Taj problem je trebalo početi rješavati odavno. Ne kažem kako ga je u ovoj fazi nemoguće riješiti, ali jest teško. Vjerojatno postoje određeni načini, a ljudi koji se time bave, ako zaista ima nekog tko se još time bavi u Ministarstvu, trebali bi to početi rješavati jučer“

pogledati cijelog i pitati ga bilo što mimo toga. Obično ga pitam je li uzeo neku tabletu, a on obično kaže kako je uzeo analgetik. Onda legne na stol, ja ga pregledam i ono što pregledam jest to koljeno. A ne stignem mu, recimo, izmjeriti tlak ili mi on nema vremena reći kako ima krvavu stolicu. Ili to ne želi reći. A ako bismo malo dulje popričali i kako bi mi to rekao, onda bih ga poslala na daljnje pretrage pa bismo možda otkrili nekakav karcinom debelog crijeva u ranoj fazi. Sad treba spomenuti i kako su karcinomi u strašnom porastu… No, hoću reći kako bismo imali puno zdraviju populaciju kad bi liječnici obiteljske medicine imali više vremena,“ kazala je tada, a u intervjuu se dotaknula i onog dobro poznatog problema nedostatka ljudstva u zdravstvu.

PROBLEM KOJI JE TREBALO RJEŠAVATI ‘JUČER’

„Taj problem je trebalo početi rješavati odavno. Ne kažem kako ga je u ovoj fazi nemoguće riješiti, ali jest teško. Vjerojatno postoje određeni načini, a ljudi koji se time bave, ako zaista ima nekog tko se još time bavi u Ministarstvu, trebali bi to početi rješavati jučer,“ prokomentirala je tada.

Kako Ministarstvo očito nema namjeru riješiti taj problem ‘jučer’, Hrvatska danas sve češće ostaje bez kvalitetnih liječnika, što dr. Tadej Derenčinović svakako jest. Zbog svega toga, Tadej Derenčinović redovito se nalazila na listama najboljih liječnika u Hrvatskoj, a na portalu Najdoktor za svoj rad ima čistu ‘peticu’. Svi se uglavnom slažu kako je Dubrovnik s njom puno izgubio. Rješenje je, na svu sreću pronađeno, no postavlja se pitanje gdje će iskrsnuti novi problem i dokad će se ulagati nadljudski napori u pronalazak alternativa.

dr. Agneza Tadej Derenčinović

VILA RAŠICA

Usred Lapada pravi biser se raspada , a od vlasnika ni traga ni glasa

Ljetnikovac iz 16. stoljeća bio je mjesto gdje je vlastela bježala u potrazi za mirom i osamom, a danas je oronuli objekt koji svjedoči priču o godinama nebrige i lošeg upravljanja investitora

Od vlasnika, tvrtke LC ACERS projekt d.o.o. ni traga ni glasa, svi osim jednog ulaza u vilu su zapečaćeni, a unutrašnjost je zapuštena i zaraslog korova

U srcu Lapada, podno Petke, nalazi se pravi biser kulture i naslijeđa, nepresušan izvor priča i sjećanja iz brojnih djetinjstava, ali i ogroman potencijal. Potencijal koji, nažalost, iz godine u godinu kopni i nestaje pred očima onih koji su Rašicu voljeli i živjeli. Sada tamo mogu samo prošetati i ubrati koju šparogu u proljeće - među obraslim zelenilom, korovom, srušenom drvenarijom, raspadnutom unutrašnjosti... Na zidovima se nalaze dvije kamere koje ‘gledaju’ na posjed kod stražnjeg ulaza. Prema podacima iz Dubrovačkog arhiva, prekrasni ljetnikovac koji se prostire na zemljištu od osam tisuća kvadrata izgradila je u 16. stoljeću obitelj Gundulić, ne u potpuno jednakom izdanju kao što ga poznajemo danas, s obzirom na to da su se kroz vrijeme neki objekti poput bungalova u vrtu, nadograđivali.

PROMIJENILA VIŠE VLASNIKA

Kompleks kojega već stotinu godina nazivamo Rašica, po obitelji koja je ljetnikovac kupila u 20. stoljeću, koristio se u mnoge svrhe. Bio je ladanjsko izdanje dubrovačke plemićke obitelji, dječja bol-

nica, pa čak i zatvor! Za vrijeme Domovinskog rata tamo je bila smještena Hrvatska vojska, a kratko je bio i hotel i kamp za mlade u kojem su se održavale zabave i koncerti, a prije nego je došao do oronulog stanja u kojem je danas, nudio se i u najam. Sada je već godinama zapušten i propada pred očima onih koji ga i danas osjećaju kao dio svojeg identiteta lapadskog djeteta. Ljetnikovac je u posljednjim desetljećima promijenio više vlasnika. Bio je u vlasništvu tadašnje države sredinom prošlog stoljeća, pa beogradske tvrtke Genex. Nakon toga početkom tisućljeća Rašicu je obnovila slovenska tvrtka Vira koja ju je uzela u zakup, a tek nekoliko godina iza kupuje je tvrtka Hrvatska gradnja uz pompozne najave o revitalizaciji objekta. Vlasnik tvrtke je 2012. godine pronađen mrtav na taraci vile uz isključenu mogućnosti nasilne smrti. Grad Dubrovnik godinama je bio suvlasnik 2/5 kompleksa, no Odlukom suda taj je dio vraćen nasljednicima bivše vlasnice. Jedno je vrijeme Rašica bila u vlasništvu tvrtke Rašica projekt d.o.o. odvjetnika Davora Galetovića, a koji se inače povezuje s kontrover-

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

Drveni bungalovi nisu dio izvorne gradnje, već su napravljeni prošlog stoljeća kako bi u njima bili smješteni mladi i studenti.

Brojni Dubrovčani i danas pamte zabave u Rašici

znim poduzetnikom i zagrebačkim ‘kraljem otpada’, Petrom Pripuzom. Konačno, ljetnikovac je danas u vlasništvu tvrtke LC ACERS projekt d.o.o. čija je vlasnica Linda Ćorić, supruga poduzetnika iz BIH, Danka Ćorića, a koji je Dubrovčanima poznatiji kao vlasnik Hotela Maestral.

BEZ ODGOVORA

Tvrtki LC ACERS projekt d.o.o. poslali smo upit o budućnosti Vile Rašica, ali odgovor nismo dobili. Inače, vrijedi spomenuti i kako je ljetnikovac upisan uz svojstvo spomeničke kulture, zbog čega su bilo kakvi radovi i intervencije mogući jedino uz odobrenje konzervatora. Županija Dubrovačko-neretvanska je svojevremeno pravo prvokupa za prostore oko obuhvata ljetnikovca odbila, stoga javna uprava nema ingerenciju nad odlukama o mogućnostima razvoja objekta, ali država putem Konzervatorskog odjela može utjecati na očuvanje spomeničke vrijednosti objekta.

Grad Dubrovnik inače u svom vlasništvu ima više ljetnikovaca koji svjedoče povijest grada izvan zidina, mjesta gdje je vlastela ‘bježala’ u mir, pa je prava šteta da jedan takav lapadski čuvar povijesti propada.

Ljetnikovac je upisan uz svojstvo spomeničke kulture, zbog čega su bilo kakvi radovi i intervencije mogući jedino uz odobrenje konzervatora.

Mjesto raznolike povijesti danas je tek podsjetnik na sve ono što je bio, ili može biti

Drveni bungalovi su raspadnuti, krov je propao, iz stropova vire kabeli

Dvije kamere ‘gledaju’ na posjed

Prostori su devastirani i pokazuju godine nebrige o objektu

‘GRAD

NE SMIJE BITI DISKO KLUB’

Glazba do ponoći i po’, ali ne i buka, zabranjeni paletari unutar zidina

Donosimo najzanimljivije momente s posljednje

sjednice Gradskog vijeća

Piše Petra Srebrović, Ivona Butjer

Mratinović foto Goran Mratinović

Sjednica Gradskog vijeća, 21. po redu u ovom sazivu, održana je u ponedjeljak. Među brojim točkama koje su se našle na dnevnom redu sjednice, svakako je jedna od najzanimljivijih ona koja se tiče izmjena i dopuna Odluke o komunalnom redu.

Odluka sugerira zabranu postavljanja elektroakustičkih uređaja (zvučnici, mikrofoni, pojačala, televizija, audio uređaji…) na svim površinama javne namjene, o čemu se već neko vrijeme govori u javnom prostoru. Na području Grada Dubrovnika zabranjuje se i izvođenje javnih vatrometa, kako stoji u Odluci. Ipak, postojat će iznimke kao što su otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara, proslava Nove godine i ostale slične prigode. „Jedan dio se odnosi na zbor građana koji je trajao pet i po’ sati. Ovom odlukom neće više biti dopušteni zvučnici na fasadama ugostiteljskih objekata, potom vatromet osim iznimno kontaktna zona i povijesna jezgra. Za vrijeme održavanja otvaranja Igara treba biti vatromet, ali nećemo dopustiti ispucavanje svaki drugi dan, kad netko nešto slavi, kad se netko ženi... Također, ukida se mogućnost korištenja paletara koji stvaraju enormnu buku i uništavaju prostor. Važno je to što postoji alternativa. Imali smo sastanak s opskrbljivačima i dogovorili smo se kako ćemo od 12. srpnja početi sa strogom primjenom ove odluke, a dotad imaju vremena prilagoditi se. Stanovnicima povijesne jezgre osigurava se jednom mjesečno besplatna dostava u Gradu, primjerice postelja, kauča, frižidera i sl, ali za namjenu mjesta gdje žive, a ne gospodarsku djelatnost,“ izjavio je gradonačelnik Mato Franković predstavljajući temeljne odrednice Odluke.

Također, usvojen je i prijedlog ‘Srđevaca’ o tome kako su vodiči koji vode ture s više od 20 ljudi obvezni koristiti slušalice, ali se odgovornost stavlja na organizatora. Bez obzira na usvajanje prijedloga, između Frankovića i vijećnika Đura Capora (Srđ je Grad) je tijekom rasprave bilo tenzija. Prvo je Željko Raguž ( DUSTRA ) povukao pitanje što je sa željama građana koji ne žive unutar zidina, a za Frankovića je konstatirao kako mu ‘počinje sličiti na Srđevca’.

„Znate li kako su me nekidan pitali jesam li poludio? Rekao sam kako bih mogao biti Srđevac kao Petra, Nikša, Ljubo, ali ne kao Đuro jer on je zajedljiv, zločest i ne može slušati građane (op.a. napustio je zbor građana prije kraja). Moramo izabrati mjeru, u ovom Gradu mora biti života i glazbe, ali i poštovanja. Prije nekoliko dana je rekao Đuro kako sam se pobojao za svoj rejting. To ne bi ni najluđem čovjeku palo napamet, jer netko tko se boji za rjeting ne bi uvodio represivnu mjeru. Nisam poludio, slušao sam su -

Mato Franković

Vijećnik Ivica

Roko upitao je gradonačelnika

Mata Frankovića

kad će u Saboru

postaviti pitanje

oko otvaranja javne

kuće. Franković je

kazao kako on nije

taj koji odlučuje

o liberalizaciji

prostitucije, a kako

to pitanje u Saboru

neće pokrenuti jer

se protivi prodaji

ženskog tijela. „Ja

bih prvi pošao, jednu bih mladu, plavu,“ replicirao je

Roko koji je usput

dobio opomenu

jer je psovao Boga

za govornicom.

Pročelnici Nadi

Medović je slučajno

oborio čašu s vodom i bacio eure pred nju uz opasku kako će platiti vodu.

Eure je potom

pokupio, a nakon toga je napustio sjednicu.

građane i odlučili smo uvesti neku mjeru. Neki objekti u Gradu su postali disko klubovi. Trebaju li turisti uživati u glazbi? Da. Trebaju li glazbenici zarađivati? Da. Ali sve s mjerom,“ odgovorio je Franković.

Capor je kazao kako je Franković dopustio i zvučnike i decibele i kako je ‘mljeo sat vremena bez prestanka na zboru građana’. Dodao je i kako je očito to tako jer se ‘osjeća ugroženo u odnosu na njega’. „Mene su naučili kad te netko pozove u kuću, onda treba toga poštovati. Moje prisustvo na zboru građana je bilo takvo i poštovao sam to. I vi ste se odnedavno doselili u Gradu, dosad ste bili Konavljanin. Nije Mato Franković vodio 30 godina u kontinuiteti ovaj Grad pa da me za sve možete optužiti,“ izjavio je Franković. Dodao je i kako će glazba u kafićima biti do ponoć i 30, ali kako će to biti glazba, a ne buka. „Muči me vaša duboka frustriranost, oslobodite se toga,“ poručio je Franković Caporu.

Vijećnica Bonačić Obradović (SDP) je krenula pažnju na manjak patrola u Gradu koje bi trebale sankcionirati neodgovorne i razularene turiste. Franković je obavijestio kako je od resornog Ministarstva zatražio četiri policijska službenika za dio od Pila do Ploča koji bi bili zaduženi za javni red i mir te kako je dobio pozitivan odgovor.

VLAHUŠIĆ: DUBROVNIK POSTAJE

GRAD ZATVOR

Vijećnik Andro Vlahušić (nezavisni) je kritizirao ‘uvođenje reda’ kroz brojne odluke koje je donosila i donosi gradska uprava.

„Je li cilj imati grad u kojem je red mjerilo svega,

gdje je red najveća vrijednost? Zašto element reda ide u suprotnost s kulturom, zabavom, zarađivanjem novca, uživanjem? Crtani film koji smo napravili gostima kaže - dobrodošli u grad zatvor u kome se ništa ne smije“, rekao je Vlahušić pa nastavio: „Slogan Hrvatske turističke zajednice je Croatia Full of Life, a slogan ovog novog Dubrovnika je grad u kojem nema života, grad bez zabave. Mislim kako se grad nalazi na krivom kolosijeku, idemo u krivom smjeru“. Gradonačelnik Franković Vlahušiću je odgovorio kako je „napravio pozitivnoga za Grad u dva mandata, međutim ništa vezano uz turizam“, ali i kako mu je „zatvor često na pameti“.

„Grad je 2017. godine bio primjer lošeg upravljanja, odnosno neupravljanja turističkom destinacijom i UNESCO je zahvaljujući vašem upravljanju povijesnom jezgrom grad stavio pod nadzor i rekao da će pod ugroženu baštinu ako se tako nastavi. To je vaše naslijeđe“, kazao je Franković. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, poručio je kako u godini oporavka od korone ne treba tražiti dlaku u jajetu.

„Svaka čast našim građanima u povijesnoj jezgri, ali mislim kako ne treba udovoljiti baš svemu, nisam za to da ograničimo buku na nivo mrtvačnice. Hipoteza mog stava jest kako Grad ne smije postati disko klub, ali ni mrtvačnica“, rekao je. Odluka je usvojena s 13 glasova za, jednim protiv Andra Vlahušića i četiri suzdržana: Anita Bonačić Obradović, Saša Škrabić, Petra Marčinko i Đuro Capor.

Kako su se Capor i Franković ‘zakačili’ oko rejtinga, vijećnica Bonačić Obradović se našalila na račun dubrovačkog SDP-a čija je predsjednica. „Kod nas je dobro što više ne možemo padati, možemo samo rasti. Ali otkad sam ja preuzela, bilježimo rast i to je dobro,“ izjavila je kroz smijeh.

JEDAN SE ODJEL PREIMENUJE, DRUGI ‘RASTE’

Usvojena je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika. Kako je pojašnjeno, Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju dobio je dodatan obim posla vezan uz program Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam), odnosno provedbe projekata kao što su Park&Ride sustav na Pobrežju, ulaganja u zelenu infrastrukturu, elektrifikacija voznog parka Libertasa i slično, pa se zato dio poslova prebacuje u djelokrug rada Upravnog odjela za poslove gradonačelnika.

Franković je kazao kako ih čeka ‘doista veliki posao vezan uz ITU Mehanizam’.  “U praksi nam se pokazalo kako se odsjek za međunarodnu suradnju preklapa s dijelom protokola, pa to vraćamo pod Odjel za poslove gradonačelnika da se protokol i međunarodna suradnja mogu nadopunjavati”, kazao je. Nastavno na te promjene, promijenjen je i naziv upravnog tijela u Upravni odjel za europske fondove.

Vijećnica Bonačić Obradović iznijela je sumnju kako bi promjena naziva upravnog odjela mo -

gla donijeti dodatne troškove. Osim toga, navela je i kako se Odjel za EU fondove mogao integrirati u neki drugi odjel, pa je navela primjere gradova u kojima je to Upravni odjel za gospodarstvo i EU fondove. „Umjesto toga, mi smo raširili krila što se tiče upravnih odjela i imamo ih 13. Prijedlog je pogledati oko nas, Grad Rijeka je smanjila upravne odjele s 15 na 10, Osijek ima 10 upravnih tijela. Zašto komplicirati ako može jednostavnije”, upitala je.

Franković joj je odgovorio kako svaki čelnik bira svoj tim i kako je on kao ispravnu brojku vidio 13. Odgovorio je kako preimenovanje upravnog odjela troškovno znači jako malo. „Neće doći do novog zapošljavanja ljudi u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika, a što se tiče ITU mehanizma trebat će doći do dodatnog broja izvršitelja čija će plaća biti financirana EU novcima”, pojasnio je.

FRANKOVIĆ: TREBAO SAM BITI SVJEDOK

JER SU SE U DURA-I PRALE PARE

Vijećnik Vlahušić iskoristio je priliku podsjetiti koje je projekte njegova gradska uprava započela, pa je tako nabrojao kako je zaslužan za rekonstrukciju Lazareta, Pročistač u Komolcu, Lapadsku obalu...

„Vi sve prisvajate, kao da svijet i grad nije postojao prije Andra Vlahušića - kamen mudrosti donio, posadio ga i sve se oko toga kamena nasložilo sada. Vi niste koristili EU sredstva, mi koristimo. Mogu ja i dalje, danas mi je trebalo biti suđenje za DURA-u, trebao sam biti svjedokni kriv ni dužan jer tada nisam bio gradonačelnik, ništa. U DURA-i su se prale pare, suđenje je u tijeku, predsjednik nadzornog odbora bio je Vedran Kunica iz HNS-a. Nikakve veze sa mnom, niti s HDZ-om, vaše službe su utvrdile to što su utvrdile“, odbrusio je Franković Vlahušiću.

RASPRAVA O GRADSKOJ IMOVINI, KUPNJI STANOVA, PRODAJI...

Široka se rasprava razvila uz Prijedlog strategije upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za razdoblje 2023. do 2029. godine, koja je u konačnici usvojena uz četiri glasa protiv. Kako je u strategiji opisano, ona bi trebala dovesti do poboljšanja informacija o imovini, organizacijskih poboljšanja, projektnih učinaka i menadžerskog upravljanja imovinom pa u konačnici i povećanja financijskih učinaka.

Razmijenilo se nebrojeno replika, a najviše po pitanju rasprodaje ili kupnje nekretnina i zemljišta na području grada, s posebnim osvrtom na nekretnine unutar zidina. Vijećnik Capor inzistirao je kako vijećnici trebaju znati ako postoje pisma namjere za bilo kakva zemljišta koja bi Grad prodavao. „Moramo brinuti o dijelovima grada koji su pre -

Đuro Capor

Odgovarajući na pitanja oko azila, Franković je kazao kako sve teče po planu vezano uz onaj privremeni, a kako na Žarkovici neće biti nikakvih građevinskih objekata pa je pozvao vijećnike da svi zajedno tamo zasade po jedno stablo.

„Zamislite mene i gospara Capora kako zajedno sadimo jedan čempres,“ izjavio je

Franković, a Capor je dobacio – hoće li Pero zalijevati?

Vijećnik Vićan je onda odgovorio

Caporu – hoće te j*bat, zbog čega je zaradio opomenu

izgrađeni i sačuvati zelene zone“, kazao je Capor osvrćući se na pitanje prodaje zemljišta na glavici Babinog kuka.

Osim toga potencirao je i pitanje kupnje stanova unutar zidina. Naime, Capor je predložio da DPDS kupuje stanove u povijesnoj jezgri i na taj način doprinese revitalizaciji i oživljavanju Grada. Ovo nije baš svima ‘sjelo’. Tako je vijećnik Vlahušić kazao i kako se 30 posto novca gubi samo zbog toga što DPDS ‘broji novce’ od zidina i kako bi se isto trebalo izmijeniti na način da DPDS ima određeni postotak od prodaje kao što to dobiva Zračna luka od DuPassa, a da bi novcima trebao baratati Grad.

Capor je spomenuo ‘Slovenca koji u Gradu već ima 40 stanova’. „Na koliko smo mi? Već gubimo 40-0“, rekao je. Za repliku se javio vijećnik Pero Vićan.

„Dotični Slovenac koji se spomenuo ovdje, osobno ga poznajem i u više navrata sam s njim razgovarao. On ima neograničen fond novaca. Imamo mi rješenje za Slovenca i takve, a ovo poručujem gradonačelniku – u pripremi materijala za ukidanje prireza, da to nadomjestimo nekoliko puta. Onda ćemo one vlasnike apartmana koji tu ne žive i nemaju prijavljeno prebivalište na području Grada Dubrovnika oporezovati tristo puta, ma tisuću i tristo puta porez na vikendice i apartmane. Za sve ima lijeka, onda će se on malo drugačije ponašati. Ako naš sugrađanin ima apartman, on će imati drugačiji tretman, mi imamo na to pravo“, rekao je Vićan i konstatirao kako instrumenti postoje.

Kazao je i kako se „užasava strategije upravljanja imovinom“ i kako bi ona trebala postojati kao arhaički dokument, no i kako se iz godi -

ne u godinu treba raditi. „Ovo je za mene nešto najvrijednije, da imamo popis gradske imovine, koji će se možda za godinu dana promijeniti jer će se nešto podati i nešto kupiti“, zaključio je.

FRANKOVIĆ POTVRDIO: BELVEDERE

IMA NOVOG VLASNIKA

U sklopu točke Vijećnička pitanja, vijećnik Maro Kristić (nezavisni) je postavio pitanje oko zone posebnog prometnog režima. Franković je kazao kako se od toga nije odustalo.

“Prilikom predstavljanja sam rekao kako će puna primjena biti od proljeća iduće godine, a ove se ide u testnu fazu. Vjerujem kako ćemo s dokumentom biti spremni za iduću sjednicu GV. Kad usvojimo navedeno, ići ćemo korak po korak u testnu fazu. Kroz rebalans proračuna ćemo morati osigurati još nekih 300 tisuća eura. Na samom ulasku u zonu bit će totemi koji upozoravaju kako se ulazi u restriktivnu zonu,“ odgovorio je Franković.

Vijećnik Ivan Maslać ( HDZ ) je postavio pitanje oko Belvederea, a u odgovoru je Franković potvrdio kako je vlasništvo promijenjeno. “Moramo znati kako smo imali priču kad smo htjeli usvojiti UPU i zapleli smo na definiranju granice pomorskog dobra. To je jedini projekt tada koji je dobio HIA-u. Dogovorili smo se sa Županijom, DORH -om i investitorom, no dogodila se blokada jedna, druga, treća samog investitora. Tu mislim na trenutak kad je SAD blokirao imovinu pa je krenula priča oko Ukrajine i sl. Tad smo saznali kako se promijenio investitor te kako je druga osoba vlasnik Belvederea. Ne znamo koje su mu intencije, nisu nam se obratili. Ne znamo ni tko su ti ljudi,“ odgovorio je Franković.

Pero Vićan

Dobra suradnja UPRAVNI SUD POTVRDIO

Konstituirana vijeća nacionalnih manjina, Čustoviću i Vukanoviću novi mandat

Grad je zakonito otkazao koncesijske ugovore „karićarima“

Izborom predsjednika su konstituirana vijeća bošnjačke i srpske nacionalne manjine u Gradu Dubrovniku, nakon izbora provedenih 7. svibnja 2023. Na konstituirajućoj sjednici, koju je vodila pročelnica Službe Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Nada Medović, prisutne je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, a glasovanjem su izabrani predsjednici i potpredsjednici vijeća dvije nacionalne manjine. Za predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Gradu Dubrovniku izabran je Esad Čustović, a za potpredsjednika Hamdija Habul, koji su ove dužnosti obnašali i u prethodnom četverogodišnjem mandatu. Predsjednik Čustović u ovoj je prilici istaknuo zadovoljstvo dugogodišnjom dobrom suradnjom i odnosima s Gradom.

Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Gradu Dubrovniku i u novom mandatu bit će Milorad Vukanović, dok je novoizabrana potpredsjednica Vesna Šćepanović. I u ovoj je prigodi istaknuta dosadašnja uspješna suradnja s Gradom.

Upravni sud u Splitu potvrdio je zakonitost postupanja Grada Dubrovnika u rješavanju problematike pretovarne zone, kada je zbog nepridržavanja odredbi preuzetih ugovorima o koncesiji Gradsko vijeće raskinulo ugovore s dotadašnjim koncesionarima za djelatnost opskrbe povijesne jezgre.

U prvom od dva takva postupka Upravni sud u Splitu presudom je odbio tužbeni zahtjev obrta Palma Plus kojim se tražilo poništenje Odluke o jednostranom raskidu ugovora o koncesiji sklopljenog 15. studenog 2019. između Grada Dubrovnika i navedenog obrta. Sud je presudio da je Grad Dubrovnik kao davatelj koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti opskrbe trgo-

vina i građana unutar povijesne jezgre grada posebnim vozilima zakonito postupio kada je raskinuo Ugovor o koncesiji s predmetnim koncesionarom radi povrede ugovornih odredbi.

Naime, zaključak je Suda kako uređenje prostora pretovarne zone “nije učinjeno u namjeri kako bi se koncesionare onemogućilo u obnavljanju za Grad važne komunalne djelatnosti nego u okviru legitimnog prava da se pronađe razumna ravnoteža između općeg interesa za urednom opskrbom i uređenjem prostora koje tome služi”. Sud također smatra da Grad preuređenjem pretovarne zone koncesionare “nije doveo u položaj da ne mogu obavljati povjerenu djelatnost”.

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Objavljen

javni poziv za sufinanciranje projektne

Gradonačelnik održao sastanak s predstavnicima

glazbenika

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je sastanak s predstavnicima glazbenika, na temu ograničenja i nadzora razine buke na javnim površinama u povijesnoj jezgri.

Riječ je o drugom sastanku na kojem se razgovaralo o ovoj problematici, a nastavno na nedavno održan zbor građana povijesne jezgre na kojem je prekomjerna buka istaknuta kao jedan od temeljnih problema stanovnika ovog područja, kao i najavama gradonačelnika o uklanjanju zvučnika s fasada ugostiteljskih objekata.

Zbog specifičnosti u reprodukciji glazbe uživo na otvorenim prostorima s velikim brojem ljudi, dogovoreno je

kako će se glazbenicima odobriti korištenje pojačala za akustične uređaje, i to pod uvjetom da razina decibela ne prelazi dozvoljenu razinu koja, ovisno o zoni namjene prostora, sukladno pravilniku Ministarstva zdravlja iznosi 55 do maksimalno 65 decibela.

Gradonačelnik je podsjetio kako je Grad Dubrovnik u sklopu provođenja

Plana upravljanja još prošle godine započeo punu primjenu odluke o buci te će sustavno kontrolirati sve ugostiteljske objekte, posebno one u povijesnoj jezgri, a sve kako bi se kvaliteta života stanovnika, narušena reproduciranjem glazbe koja je glasnija od dopuštenih vrijednosti, povećala u odnosu na dosadašnje stanje.

Grad Dubrovnik objavio je javni poziv za sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije za instalaciju i ugradnju fotonaponskih sunčevih modula na obiteljskim kućama.

Poziv ostaje otvoren četiri mjeseca, a građani/fizičke osobe s područja Grada u propisanom roku trebaju podnijeti prijave s cjelovitom dokumentacijom, kako bi u slučaju ako zadovolje uvjete mogli ostvariti pravo na dodjelu bespovratnih novčanih sredstava. Novčana sredstava za predmetno sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije mogu se ostvariti do 90 posto nastalog troška, ali ne više od 930 eura s uključenim PDV-om, po kućanstvu.

Za realizaciju predmetne mjere u Proračunu Grada Dubrovnika za 2023. godinu u Upravnom odjelu za turizam, gospodarstvo i more, planiran je iznos od 199.084 eura.

Mjera poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama planira se provesti u dva dijela - prvi kroz sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije (2023. godina) i drugi kroz sufinanciranje troškova nabave, instaliranja i ugradnje opreme fotonaponskih sunčevih (FN) modula do 10 kW (2024. godina), a sve u svrhu povećanja obnovljivih izvora energije u postojećoj potrošnji električne energije u kućanstvima, poboljšanja energetske učinkovitosti na području Grada Dubrovnika, te smanjenja emisije stakleničkog plina CO2.

Buka i glazba u povijesnoj jezgri

Bespovratna sredstva

LASTOVO ZBOG TUČE

Dobroslavić proglasio prirodnu nepogodu za područje Grada Metkovića

Župan Nikola Dobroslavić donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode za područje Grada Metkovića. Kako stoji u odluci, prirodna nepogoda proglašena je zbog tuče koja se dogodila 3.lipnja te na navedenom području nanijela veliku materijalnu štetu poljoprivrednim nasadima.

Sukladno članku 25. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, obvezuju se Gradsko i Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda unijeti sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta u Zakonom propisanom roku.

Park prirode Lastovsko otočje proveo je javnu nabavu novog plovila namijenjenog provedbi istraživanja i praćenja stanja značajnih, zaštićenih i ugroženih morskih vrsta i staništa, provođenju pravovremene i učinkovite intervencije uklanjanja i sprječavanja onečišćenja mora, uklanjanju glomaznog otpada iz podmorja, monitoring otpada i mikroplastike, edukaciji djece osnovnoškolske dobi s Lastova, ali i prezentaciji rezultata istraživanja i monitoringa.

Plovilo Tajan, koje je naziv dobilo po otočiću i svjetioniku koji određuje najsjeverniju točku granica Parka prirode Lastovsko otočje, svečano je pušteno u funkciju, a događanju su nazočili i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zamjenik župana Joško Cebalo te načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lašić.

Sredstva za financiranje ovog projekta odobrena su na natječaju u okviru u Mjere 1.1. jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog

razvoja iz lokalne razvojne strategije u ribarstvu 2014. – 2020. FLAG -a Južni Jadran.

Ministrica Vučković i zamjenik župana Cebalo na Lastovu su održali i niz sastanaka. Zajedno s načelnicom Jančić Lešić susreli su se s predstavnicima Općinskog vijeća s kojima su razgovarali o brojnim važnim investicijama na Lastovu pri čemu je veliki naglasak stavljen na projekt rekonstrukcije luke Ubli.

Tijekom radnih sastanaka s predstavnicima malih poljoprivrednih proizvođača i ribara razgovaralo se o mogućnostima unaprjeđenja ribarstva i poljoprivredne proizvodnje područja, između ostalog i kroz komasaciju i aktivaciju zemljišta. Također, razgovaralo se o modelu stručne podrške poljoprivrednicima i ribarima na Lastovu te mogućnostima koje su im na raspolaganju u okviru natječaja Strateškog plana koji je stupio na snagu ove godine te Programa za ribarstvo i akvakulturu do 2027. godine.

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

U funkciju pušteno novo, istraživačko plovilo , prisustvovala i ministrica Vučković

Dubrovčani imali priliku testirati električno vozilo Kia EV6

Radi se o potpuno električnom vozilu kojeg isprobali na parkingu DOC-a

Građani su početkom tjedna na velikom parkingu DOC centra imali priliku isprobati potpuno električno vozilo Kia EV6 i odvesti se na testnu vožnju, ali i sudjelovati u nagradnom natječaju Auto Dubrovnika!

Kijina nova električna globalna modularna platforma (E-GMP), prvi put je korištena kod EV6, a svojim ravnim dnom omogućuje više različitih oblika unutrašnjosti. Unatoč kompaktnim vanjskim dimenzijama, model EV6 sa svojim međuosovinskim razmakom od 2,9 metara nudi jednako količinu prostora u kabini kao i brojni srednje veliki ili veliki SUV-ovi. To znači više prostora u kabini za vas i vaše putnike. Sjedala su izrađena od recikliranih boca (PET), visokokvalitetne veganske kože ili jelenje kože. EV6 s brzim punjenjem od 800 V omogućuje da ušteđeno vrijeme iskoristite za stvari koje su vam zaista važne. Brzo punjenje za manje od 4,5 minute omogućuje domet od 100 kilometara. Punjenje od 10 do 80 posto traje manje od 18 minuta.

EV6 s potpuno napunjenom baterijom kapaciteta 77,4 kWh omogućuje domet do 528 kilometara. To znači rjeđe punjenje i više vremena za otkrivanje Vaših strasti. Dostupan je i s baterijom od 58 kWh koja zadovoljava sve potrebe vožnje. Pogon na stražnje kotače (RWD) s jednim elektromotorom ili pogon na sva četiri kotača (AWD) s dva motora tu su da Vas odvezu do Vašeg odredišta bez obzira na vremenske uvjete ili teren.

DIREKTOR VODOVODA, LUKŠA MATUŠIĆ

„Pročistač ćemo zbog uštede struje ljeti stavljati u ‘stand by’, a cijenu vode se trudimo štititi“

Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik u razdoblju pokretanja

povijesnih ulaganja, član Dubrovačkog demokratskog sabora i nekadašnji gradski vijećnik govori o investicijama i izazovima Aglomeracije, cijeni vode, ali i o politici, ambicijama i odnosu s Perom Vićanom

Projekt Aglomeracije opisivan je kao kapitalni projekt, u više je navrata isticano i kako je to ulaganje u vodoopskrbu i odvodnju kakvo se neće ponoviti u idućih 50 godina. Što se sve trenutno radi i mislite li da ste se u direktorskom mandatu našli u vrijeme kada je to najizazovnije baš zbog Aglomeracije?

Što se tiče Vodovoda, mislim da je ovo najizazovnije vrijeme za tvrtku zbog investicija. Nikada se nije dogodilo da se ovoliki broj većih investicija radi u jednom mandatu. U zadnjih 30 i više godina bi se kroz mandat jedne uprave radila jedna veća investicija, uz održavanje sustava vode i odvodnje. Sada smo u situaciji izvođenja toliko tendera u isto vrijeme pa se postavlja i pitanje tko će sve završiti i staviti u funkciju. Trenutno se radi sanacija povijesnog kanala na Stradunu, zacjevljenje hidrotehničkog tunela kojim dolazi kompletna voda u Dubrovnik, radi se sustav odvodnje na Lopudu, ishoduje se uporabna dozvola za završenu investiciju vode i odvodnje Orašca, privodi se kraju sustav odvodnje Štikovice, Lozice, Vrbice i Stare Mokošice, raspisuje se natječaj za vodoopskrbu Dola koji od pamtivijeka nemaju vodu, završilo je savjetovanje za sustav odvodnje Suđurđa, otvorile su se ponude za uređaj ispod Petke za obradu otpadnih voda... Stvarno je ogroman broj investicija pa i ogroman izazov, posebno jer smo nažalost u vremenu kada ima malo kvalitetnih izvođača.

Koliko ste onda zadovoljni brzinom izvođenja radova kada kažete da je malo kvalitetnih izvođača? Vidite li nedostatak kadra kod odabra-

nih izvođača radova i odražava li se to na projekte Vodovoda, hoće li biti probijanja rokova? Naravno, odražava se to na svačije projekte, a onaj koji kaže kako nije tako - laže. Ogroman je broj tvrtki koje imaju problem s ljudstvom, uvoze se strani radnici, a oni ne mogu zamijeniti onu vrstu ljudi koju smo mi imali na tržištu unazad 10-15 godina. Iste probleme koje imaju ugostitelji, usudio bih se reći još i ozbiljnije, ima građevinski sektor. Na gradilištima smo vidjeli kako dolaze poluučeni ljudi koji se tek trebaju naučiti. Ovdje gdje imamo rokove, rekao bih da smo još uvijek u dobroj dinamici. Ali, pitanje je za dalje jer smo primijetili kako se izvođači uz natječaje Vodovoda, javljaju i na brojne druge. Onda se prebacuje radna snaga, oprema i sve ostalo, zato će vjerojatno biti kašnjenja. Nažalost, sve aglomeracije u Hrvatskoj imaju isti problem. Moram iskazati i nezadovoljstvo što smo ostavljeni, usudim se reći, na cjedilu od strane države. U zadnje tri godine je bilo puno oscilacija na tržištu s postojećim ugovorima, a država nije donijela nikakvu odluku niti smjernice. Imamo prilično nezahvalne situacije, recimo ako je u 2019. godini potpisan ugovor, u međuvremenu su sve cijene otišle gore, a niti jedan vodovod u Hrvatskoj nije dobio jasnu uputu niti postavljena ‘pravila igre’. Ako se priznaje nekome da je otišlo gorivo za 30 posto ili cijevni materijal za sto posto, onda mu se jednostavno više isplati raskinuti ugovor nego raditi, dok mi kao naručitelj gledamo spasiti investiciju. Vlada nije adekvatno reagirala, nije nam dala jasne upute i model po kojem bismo radili. Ako priznamo razliku, to po Zakonu o obveznim odnosima štima, s druge strane, ne štima po zaključenim

„Što se tiče Vodovoda, mislim da je ovo najizazovnije vrijeme za tvrtku zbog investicija. Nikada se nije dogodilo da se ovoliki broj većih investicija radi u jednom mandatu. Toliko tendera se izvodi u isto vrijeme da se postavlja i pitanje tko će sve to završiti i staviti u funkciju. Ogroman je to izazov jer smo nažalost u vremenu kada ima malo kvalitetnih izvođača.“

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

ugovorima, pa onda gospoda penaliziraju s 25 ili više posto na samu investiciju. Nažalost, na Lopudu ‘vozimo u niskoj brzini’ upravo iz tog razloga. Najlakše je reći da ćemo raskinuti ugovor, a što onda? Na kraju muku mučimo za spasiti investiciju jer sve ovo što radimo, radimo kako bismo priključili nove korisnike i imali bolju infrastrukturu.

Pročistač na Petki bi trebao biti krunski projekt Aglomeracije za rješenje pitanja otpadnih voda, otvorene su ponude i što slijedi? Bilo je i kritika kako se radi o zastarjeloj tehnologiji i da će se opet osjetiti smrad u tom dijelu Lapada. Naravno da neće smrdjeti. Otvorene su ponude i nismo još donijeli odluku o odabiru. Imali smo tri ponuđača, a trenutno smo u fazi postavljanja trećeg seta pitanja čiji će odgovori poslužiti kod bodovanja kako bi kroz mjesec ili dva donijeli odluku. To je zelena zona grada i kriteriji su stroži, a što se tiče tehnologije Vodovod je dopustio izvođačima nuditi svaku tehnologiju koja se može uklopiti na predmetno područje. Nije dopušteno ‘potaracati’ pola Petke, izliti betonsku ploču i tako staviti novi uređaj. Budući izvođač je ograničen gabaritima jer se novi uređaj treba smjestiti na mjesto starog. Svatko može nuditi tehnologiju koju hoće. Ova priča u javnosti o ‘zastarjeloj tehnologiji’ je došla od strane jedne zainteresirane pravne osobe. Naime, mi nismo napravili natječaj gdje piše da je baš to, što ta firma

nudi, najbolje. Natječaj se radi tako da se omogući svima da se jave. Puno je lakše pričati i kritizirati, a ja sam bio i na toj strani pa znam, nego nešto izvoditi.

Pročistač u Komolcu je jedan od projekata koji je izravno utjecao na kvalitetu života građana, zamućenja vode iz Omble više nemamo, ali s druge strane Palata se još muti, pa i nešto rjeđe Duboka ljuta. Kada bi se one mogle spojiti na Pročistač? Pročistač u Komolcu je, usudim se reći, možda i najbitniji infrastrukturni projekt. Posljednje tri godine nismo imali incidentnih događaja, iako se i danas Ombla muti istim intenzitetom kojim se mutila i prije, a to je 30 do 35 dana u godini. Zakonski je dopušteno četiri, a mi smo imali i preko 200 razine zamućenja. Pročistač sada radi tri godine bez prestanka, a zbog cijena električne energije u budućnosti ćemo sigurno razmišljati da ga jedan određeni dio godine, u ljetnim mjesecima, stavljamo u ‘stand by’. Ove tri godine su nam poslužile kako bi se ljudi dobro uhodali, sada znaju, što se reče – ‘u dušu’. Nije to baš uređaj koji se pritisne i upali kao televizija, da bi se s njime moglo ‘igrati’, paliti ga i gasiti. Kada ga se konzervira treba mu dan do dva kako bi startao, ima svoje procedure s obzirom na to da se radi o složenom uređaju. Što se tiče Palate, predviđen je sada uz Aglomeraciju u Dubrovniku završetak cjevovoda koji će biti priprema za spajanje Palate. Ako me pitate o rokovima, bilo bi neozbiljno reći da će to biti za godi-

„Pročistač u Komolcu je, usudim se reći, možda i najbitniji infrastrukturni projekt. Posljednje tri godine nismo imali incidentnih događaja, iako se i danas Ombla muti istim intenzitetom kako se mutila i prije. Zbog cijena električne energije u budućnosti ćemo sigurno razmišljati da ga jedan određeni dio godine, u ljetnim mjesecima, stavljamo u ‘stand by’.“

nu dana, ali možemo reći kako je realno očekivati da se Palata spoji kroz dvije godine. Za Duboku ljutu će to ići nešto sporije jer je izvorište na području Općine Župe dubrovačke gdje smo u fazi pripreme za buduće operativno razdoblje aglomeracije, ona tek ide na prijavu Europskoj uniji. Objektivno bi bilo očekivati spajanje za tri do pet godina.

A kad će voda u Dole?

Imamo rok do 2025. godine. Vodoopskrba Dola se financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti unutar kojega smo prijavili dva projekta, vodoopskrbu Dola i kanalizaciju odnosno odvodnju Suđurđa. Završili smo s prethodnim savjetovanjem, očekujem objavu oba tendera u idućim danima. Onda nam slijedi rok u javnoj nabavi, pa da se natječaj zatvori i odabir. Realno je u ovoj godini započeti radove u Dolima i u Suđurđu.

Od preuzimanja direktorske funkcije smanjili ste broj zaposlenih u Vodovodu, je li to splet okolnosti zbog nezahvalne situacije na tržištu rada ili je to rezultat vaše menadžerske odluke?

To je moja odluka. Tri mjeseca prije nego što sam došao u tvrtku, Vodovod je imao 206 zaposlenika, a s današnjim danom ih ima 188. Imamo 18 ljudi manje i mislim da je to dobro upravljanje tvrtkom. Moglo nas je biti i 250, posebno sam na ovakav broj investicija mogao reći da nas treba više, ali u zadnjih par godina smo se ‘pomladili’ i mislim da je to dobar smjer. Mladi ljudi preuzimaju odgovornost i pozicije, pa bez obzira na navode kako javni sektor zaostaje za privatnim, mi trenutno imamo 18 djece na praksi za vodoinstalatera. To je nešto zbog čega trebamo biti sretni. Ponosni smo što još uvijek ima zainteresiranih jer i oni sutra mogu računati na posao u Vodovodu.

Ali ipak imate tri sindikata u ne baš tako velikoj firmi. Je li vam teže na taj način ostvariti dijalog, je li se s nekim bolje razumijete i ostvarujete kompromise, a da su drugi ‘tvrđi’ u komunikaciji?

Uvijek je posao sindikata na neki način, neću reći provocirati, nego iznaći rješenje s Upravom, ako je ono moguće. Došao sam iz firme gdje su također bila tri sindikata, a nije nešto veća od Vodovoda. To je i među ostalim znak demokracije i ne bi bilo dobro da je jedan sindikat. Uvijek će biti nekih priča o nezadovoljstvu, ali nisam vidio da je itko iz Vodovoda otišao jer mu je financijski bilo loše. Na svako radno mjesto za koje smo raspisali natječaj redovno se javljao popriličan broj ljudi, za razliku od nekih drugih gradskih firmi gdje ćete čuti kako se nitko ne javlja. Neću reći da je to zbog mene, ali mislim da Vodovod radi jako dobar posao, radi puno i ima puno vrijednih zaposlenika. Je li sa svima moguće naći zajednički jezik? Definitivno nije. Pa nekada se ne može čovjek dogovoriti niti sa svojima doma oko svega, a kamoli s nepunih 200 ljudi.

Jeste li više politički aktivni? Znamo kako ste član DDS-a, ali komunicirate li s gradskim vijećnicima, iznose li da neke vaše poruke? Zapravo, pratite li uopće Gradsko vijeće otkad niste član? Slabo sam politički aktivan, a ne pratim baš ni Gradsko vijeće. Pročitam nešto na portalima i kada me se nešto tiče, kada se recimo komentira Vodovod. Ne mogu reći da sam se isključio iz svega, ali sigurno da Vodovod oduzima puno energije i vremena pa se nemam ni vremena baviti aktivnom politikom. Bilo bi od mene i možda malo neozbiljno reći kako hendlam i politiku. Stvarno ne pratim Gradsko vijeće, ni Vićana, Derakovića ni Grkeš, ako govorimo o DDS-u. Tu i tamo vidim ukratko izjave, ali sjednice su za radnog vremena i tada ne mogu pratiti. Sjedao sam tamo u nekoliko saziva i to mi je bilo, usudim se reći, na momente životno iskustvo. Bilo je tu svakakvih momenata, takvih da požališ što si uopće u nekim raspravama sudjelovao, a nekad ti je naravno drago. Svakome tko tamo sjedi to bi trebala biti čast, a nažalost, danas se to gleda kroz jednu ružnu prizmu, politika se gleda kao loš i šporak posao.

Kakvi su odnosi u stranci? Uvijek ste bili prilično visoko na listama, dapače prvi ispod predsjednika. Sada govorite kako ste slabo politički aktivni, što onda možemo očekivati na predstojećim izborima?

U jako dobrim smo odnosima. Nisam čovjek od sukoba niti netko tko provocira. Onaj tko me zna, zna da se sa mnom može surađivati korektno. Samo se sada ne viđamo često koliko smo se viđali prije, kada mi je radno mjesto koje je drugačije nego ovo danas, to omogućavalo, da imam više slobodnog vremena. Odnosi su korektni, uostalom vjerojatno ćemo se svi više družiti za godinu ipo dana kada idu lokalni izbori. Vidim se opet na listi DDS-a na izborima.

„Otvorene su ponude za pročistač na Petki i nismo još donijeli odluku o odabiru. Imali smo tri ponuđača, a trenutno smo u fazi postavljanja trećeg seta pitanja čiji će odgovori poslužiti kod bodovanja kako bi kroz mjesec ili dva donijeli odluku.“

Koja vam je pozicija onda ‘milija’, gdje bi ste se voljeli vidjeti po isteku ovog mandata – na čelnom mjestu Vodovoda ili biste se voljeli vratiti u aktivnu politiku, Gradsko vijeće? Današnja pozicija mi je sigurno dosta stresnija, a ovih šest godina bilo mi je to, što god tko mislio –izazov. Kada ste već spomenuli Vijeće, moram reći kako sam vidio na zadnjoj sjednici istup gospodina Vlahušića koji je sramotan. Izrekao je stvari apropo pročistača pitke vode u Komolcu i ta se mantra non stop spominje, pa moram reagirati. Cijela ta mantra kako je sve bilo tamo 2017. godine, ma nema problema. Koliko smo još vremena trebali izgubiti i stresa doživjeti da bi se ta priča privela kraju. Sto puta izrečena laž očito bi trebala postati istina. Ali dobro, svakome na dušu i na razmišljanje. Što se vašeg pitanja tiče, teško je reći sada što bi bilo dobro. Volio bih kada bi veliki dio ovih investicija i projekata priveo kraju, a onda sve ovisi o tome tko će sutra biti gradonačelnik ili gradonačelnica i sastavljati svoju ekipu.

Imate li vi takvih aspiracija? Je li gosparu Vićanu došlo vrijeme da se povuče u sjenu i da netko drugi ide naprijed, na prvo mjesto? Imate li ambiciju za to prvo mjesto?

Neću reći da nemam, ali prerano je o tome govoriti. Ponovit ću, volio bih sve ove investicije dobrim dijelom završiti i veći dio Aglomeracije privesti kraju, i tako ih ostaviti, naravno, ako više ne budem taj, a to će sve ovisiti o tome tko će biti nositelj vlasti u gradu za dvije godine. Vidjet ćemo što će biti za godinu dana i hoću li promijeniti razmišljanje kada budemo svi u izbornoj kampanji. Mislim da sam i tu bio ko-

rektan u ovih šest godina, suzdržavao sam se davati bilo kakve političke komentare jer smatram da nije uredu petljati se s obzirom na ono što radim. Spominjete kako će za buduće mandate biti značajno tko će biti na vlasti. Kakva je vaša suradnja danas? S kime je lakše, s gradskom upravom ili s Vićanom? Uvijek je teško s Perom razgovarati. Pero je, ako mogu tako reći, osoba koja je jako težak pregovarač. Nekada je toliko težak u razgovorima, a nekada nema jednostavnije osobe na svijetu od njega. S gospodinom Frankovićem i gradskom upravom suradnja je dobra svih šest godina. Gradska uprava možda nekada nije reagirala brzo koliko bismo mi voljeli, a nije ovo nikakva kritika da me ne biste pogrešno shvatili, ali gradonačelnik je bio taj koji se stvarno trudio da nama, kao tvrtki koja je nositelj brojnih investicija, omogući brže rješenje nekih problema i gradske administracije. Nismo imali zatezanja odnosa, dapače, suradnja je bila dobra, a uvijek može biti i bolja. Što se tiče Pera, iako je on nekada jako težak, ono što on voli reći je zaista tako – kad se s njim jednom dogovorite, onda je to to, ne mijenja često mišljenja. Jedino, iako je uvijek bio tvrdoglav kao mazga, što je stariji to je izraženije.

Vratit ćemo se još malo na Vodovod i na pitanje koje će naše sugrađane zanimati najviše od svega – može li se očekivati porast cijene vode?

U više navrata sam rekao kako ću se stvarno truditi i štititi cijenu vode dok god to bude moguće. Cijena se nije mijenjala sedam godina, a u međuvremenu smo doživjeli što i svi drugi, pa i neopravdana dizanja cijena. Narasle su cijene materijala i goriva, svih onih stvari koje tvrtka svakodnevno troši. Ne znam što će biti za dvije godine, budući da u Sabor idu izmjene i dopune Zakona o vodama, pa bi nam trebala doći na naplatu svaka litra što se izgubi u sustavu, što do sada nije bio slučaj. S druge strane, i sva ova infrastruktura koju radimo, rast u kvaliteti života, sve će to dodatno koštati sutra u održavanju. Vjerojatno će izgradnjom svih sustava u jednom momentu doći i do poskupljenja. Ako pogledamo Hrvatsku, svi osim dubrovačkog i istarskog vodovoda su već digli cijenu vode, mi nemamo planova za poskupljenja u ovom momentu.

Poskupljenja su zaista u posljednje dvije godine značajna i inflacija ‘guta’ plaće. Kako financijski stoje vaši zaposlenici, ima li usklađivanja plaća s inflacijom? Prošle godine u studenom pa u siječnju ove godine, dizali smo plaće, ukupno za skoro 10 posto. Ako gledate sve štrajkove na državnoj razini, najave Vlade za državne i javne službenike, to je sve, što bi se reklo u narodu, ‘dvije rate’ i po pet posto. Mi smo digli sve skupa 10, a ne znam je li itko digao toliko. Je li to dovoljno? Za neke poslove mislim da nije.

„Što se tiče Pera, iako je on nekada jako težak, ono što on voli reći to je zaista tako – kad se s njim jednom dogovorite, onda je to to, ne mijenja često mišljenja. Jedino, iako je uvijek bio tvrdoglav kao mazga, što je stariji to je izraženije.“

JEDRILIČARKA PALMA ČARGO:

Hrvatska ima odlične

vremenske uvjete za jedriličarstvo, a problem uz prenapučeno more u sezoni su i ‘instant-skiperi’

Palma Čargo Hrvatsku upisuje u sam vrh ženskog jedriličarstva zahvaljujući svojim velikim uspjesima. O životu jedriličarke, ljubavi prema moru, ali i važnosti kontinurirane i snažne podrške za sportaša, razgovarali smo s ovom mladom Splićankom

Kako je u životnu priču ušlo jedriličarstvo, sigurno život u gradu na moru odradi i svoj dio posla, pa se plavetnilo ‘zavuče’ pod kožu.

Cijeli život sam na moru. Moj tata je jedriličar i on me upoznao s tim svijetom. Počeo je jedriti u malim klasama, a u velikim brodovima se regataje sve do danas. Ne mogu se zamisliti u nijednom drugom sportu, jer stvarno biti na otvorenom, i to na moru, a ne u dvorani je nešto potpuno drugačije.

Kako izgleda tipičan dan jedriličarke? To je ipak sport koji prije svega ovisi o prognozi, svi planovi sigurno otpadaju onog trenutka kad zapuše dobar vjetar.

Kako izgleda moj dan ustvari dirigira prognoza. Kad sam u Splitu obično treniram u teretani ujutro, a popodne idem na more. Za sate se dogovaram s trenerom ovisno kada puše. Dosta vremena provedemo oko opreme jer uvijek ima nekog posla, mijenjanja konopa, popravljanja, brušenja... Kad je prognoza dobra, a tu mislim na jaku južinu, buru ili tramuntanu, tada sam sigurno na moru, trajekti kad ne voze, mi smo na moru, uključujući zimsko doba, naravno.

Za jedriličarstvo će se često čuti kako je iznimno skup sport, oprema, natjecanja, putovanja… Sponzori su onda za razvijanje karijere neophodni, više nego u drugim sportovima?

Nažalost jako je skup sport, osim opreme koja košta otprilike 8000 eura, a mora se imati najmanje dupla oprema, tu su natjecanja i pripreme po

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Čargo niže sportske uspjehe, a najveća želja joj je osvojiti olimpijsku i svjetsku medalju

foto Sailing energy, Roni Marinković, Mladen Šćerbe

cijelom svijetu. Imam veliku podršku Hrvatskog jedriličarskog saveza, jedriličarskog kluba Labud, Olimpijskog odbora i naravno mojih sponzora ACI marinas, Janaf i Waypoint-charter, koji mi mnogo doprinose na mom jedriličarskom putu i ovim putem im zahvaljujem na podršci.

Natjecali ste se na prvom Svjetskom prvenstvu u jedrenju na dasci u tada novoj olimpijskoj kategoriji iQFOiL i zasjedali na visoka pr-

va mjesta, pa čak i uz titulu treće najbrže jedriličarke svijeta. Što je potrebno za ovakve uspjehe, ima li Hrvatska dobru ‘infrastrukturu’ za graditi ovakve rezultate?

Pa Hrvatska ima odlične uvjete, tu mislim na uvjete na moru. Imamo od orkanskih do slabih vjetrova tako da se možemo pripremati po svemu. Najveći problem je, što za ostati u vrhu, treba trenirati s ostalim vrhunskim jedriličarkama, a one uvijek treniraju negdje drugdje, najčešće daleko, tako da sam ja više od šest mjeseci godišnje na putu. Inače, u zadnje vrijeme, ljeti je malo prenapučeno s brodovima na moru koji ne poznaju baš pravila ponašanja, to su oni ‘instant-skiperi’ koji ne shvaćaju kako nas trebaju izbjegavati, pa nije najugodnije trenirati u sezoni.

Koje vam je natjecanje posebno drago i što biste izdvojili kao svoj najveći uspjeh do sada u karijeri?

Teško se odlučiti, ali mogu izdvojiti treće mjesto na Mediteranskim igrama u Alžiru, šesto mjesto na europskom prvenstvu u Marseillu i drugo mjesto u svjetskoj ranking ljestvici 2022. sezone.

Koje su vaše ‘tihe želje’ za budućnost, postoji li još neko postolje na koje biste se željeli popeti, možda Olimpijsko?

Moja najveća želja je, naravno, osvojiti olimpijsku i svjetsku medalju, za to treniram.

Jedan od sponzora koji čini Palminu sportsku karijeru i uspjehe lakšim je ACI u sklopu svog programa „Najbolji uz najbolje“

Što je zajedničko prdežu krava i internetu?

Kako smo došli do točke da nitko nikome više ništa ne vjeruje, a

ponajmanje medijima?

Kako je, pobogu, čovječanstvo došlo do točke kada više ama baš nikome

ništa ne vjeruje uključujući čak i Milana Sijerkovića? Eh, kako je do toga došlo?

Ništa lakše na svijetu od ovog pitanja. Došlo je pojavom interneta

U posljednje vrijeme pojavio se jedan skroz novi trend – mnogi ljudi više ne vjeruju ni meteorolozima. Optužuju ih za lažiranje prognoze odnosne da šire propagandu o globalnom zatopljenju, jer to odgovara raznim interesnim skupinama. Dio njih ide toliko daleko da na društvenim mrežama prijete svjetskim Vakulama – „Ubojice“, Kriminalci“, „Platit ćete za ovo“…

Uopće ne želim ulaziti u diskusije je li globalno zatopljeno istina ili laž i ako se već temperatura povećava, koji je uzrok tome. Je li problem u prdežu krava ili zemlja prolazi neke, nama još uvijek neobjašnjive cikluse zagrijavanja i hlađenja?

Uopće ne želim ulaziti u diskusije je li globalno zatopljeno istina ili laž i ako se već temperatura povećava, koji je uzrok tome. Je li problem u prdežu krava ili zemlja prolazi neke, nama još uvijek neobjašnjive cikluse zagrijavanja i hlađenja? Imala je ta Zemlja svakakvih eskapada tijekom povijesti –ledenih i vrućih doba, povlačenja i nadiranja oceana, povraćanja vulkana nakon nekoliko uzastopnih dana pijanske – svega je tu bilo, pa je možda i dalje malo nejasno laiku poput mene, da ako se svjetska temperatura u prosjeku povećava, treba li krava s Milka čokolade prdnut ili stisnut, ili ipak vjetrovi koji je muče od loše trave nemaju veze s El Ninom.

SVETA KATA, LAŽ OD ZANATA!

No, za našu priču uopće nije važno je li globalno zatopljenje povezano s kravom na metanu i legendarnim stihovima još legendarnijeg Boba Kneževića.

Svijet je okrutan nitko nije sretan gutamo propan, butan, metan

Nas interesira nešto sasvim drugo. Kako je, pobogu, čovječanstvo došlo do točke kada više ama baš nikome ništa ne vjeruje uključujući čak i Milana Sijerkovića? Da naš stari dobri Mile danas ustane iz

groba i kaže: Sveta Kata, snijeg na vrata!, odmah bi mu ispod profila na društvenim mrežama napisali: Ubojico, Kriminalče, Sveta Kata, laž od zanata… Eh, kako je do toga došlo? Ništa lakše na svijetu od ovog pitanja. Došlo je pojavom interneta. Klasični mediji izgubili su trku s društvenim mrežama i svim ostalim digitalnim ludilima i pritom se potpuno pogubili baš kao starčad koja u prekomjernim dozama konzumira kauč. Nemojte se sada ljutiti na ovo što ću vam reći – ja mogu živjeti bez mnogih vaših zanimanja, ali vi bez moga ne možete.

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK 24 Kolumna Škura bura

Piše Maro Marušić foto Damir Špehar/PIXSELL

Većina ljudi, točnije skoro svi, svakodnevno konzumira medije. Gledajući prvi i osnovni zakon termoekonomije, onaj jasno o ponudi i potražnji, dolazimo do spektakularnog paradoksa. Potražnja za medijima je ogromna, veća nego za McDonaldsom i Starbucksom, pa opet današnji mediji i novinari siromašniji su od Indijca iz Uttar Pradesha. Konzumenti konzumiraju medije, kojeg li ludila, skroz besplatno! To je isto kao da uđeš u kafić, naručiš nes od vanilije i išetaš se iz kafića. Što bi se vlasniku kafića dogodilo da prodaje nes na ovaj način? Dogodio bi mu se darkness!

Ista stvar je s medijima. Svi današnji mediji su teški darkness! Crnilo, krv, senzacija, sve druge pizdarije. Besplatni su, pa da ugrabe koji euro od Googlea, trče za klikovima. Nema pravih tema, ne provjeravaju se informacije, štancaju se besmislene vijesti kao smeće po ulicama Madhya Pradesha. Kada gledamo i čitamo današnje medije i komentare korisnika, jedino možemo citirati legendarne stihove još legendarnijeg Boba Kneževića.

Serem, sereš, sere, seremo, serete, seru… u suprotnom smjeru…

Neki mediji u svijetu, pa čak i u Hrvatskoj, pokušavaju naplatiti sadržaj i poboljšati kvalitetu. No, dok god postoji kafić koji nudi loši, ali besplatni darkness od čokolade, nitko neće sjesti u onaj koji servira vrhunski nes od vanilije. Najluđe je od svega što se o ovom ogromnom problemu uopće ne govori. Naravno, nije na čitateljima da o tome pričaju, većina njih ima kvocijent inteligenci-

je manji od broja cipela, ali totalno je suludo da se novinari ne bune. Da prihvaćaju ovu katastrofalnu situaciju dok istovremeno upozoravaju na probleme u ostalim strukama. Pa čovječe, imate medije u rukama, krenite! Možda se boje vlasnika, ne znam, ali mogao bi barem HRT kojeg ne muče financijski problemi ostalih medijskih smrtnika.

NAJGORA NUSPOJAVA INTERNETA

Internet je stubokom promijenio čovječanstvo, više nego industrijska revolucija. Donio je masu dobrih i masu loših stvari. Najgora nuspojava interneta je potpuno razoreno novinarstvo. Drugi su se ponešto snašli. Glazbenici uspiju namaknuti nešto autorskih prava preko raznih platformi, tu je Netflix, HBO, nije sve idealno, ali ipak nešto kapa, jedino gdje ne postoji kappa, a bogme ni diadora jesu – mediji. A bez vrhunskih medija nema ni vrhunske demokracije. Politici odgovara ovakva situacija, teški status quo, pa se ni ne trudi promijeniti je, ali zašto novinari i konzumenti ne pokušavaju poboljšanje? To je potpuni misterij, luđi od kravinih probavnih plinova. Zar bi stvarno bilo teško konzumentu medija mjesečno izdvojiti petnaestak eura (par nesica) da čita kvalitetno novinarstvo gdje pišu kvalitetni ljudi koji imaju dovoljno financija za život i gdje ih je dovoljno zaposleno da imaju vremena istražiti temu, ući u bit? Nervira ih što su mediji loši, ali opet ih konzumiraju ni ne pitajući (se) koji je uzrok tome. Ne žele uopće ni misliti, ni djelovati, a onda dobijemo posljedicu da nitko, doslovno više nitko nikome ne vjeruje. Ako se ovako nastavi, doći će dan kada će Hrvatska osvojiti Svjetsko prvenstvo u nogometu, sin Luke Modrića podignut će trofej – sveta Kata, pokal na vrata - ali nitko neće vjerovati. Nitko neće dočekati reprezentaciju svjetskih prvaka, jer to je samo još jedna laž medija. Zvuči nevjerojatno, ali kad bolje razmislimo i nije. Nitko više ne vjeruje ni da će sutra sunce, a kamoli nešto drugo. To sunce je još jedna stvar interesnih skupina, isto kao i rasjedi, potresi, vulkani, tektonske ploče... Čitava ‘geolagija’ je ustvari znanost o laganju!

No dosta geolaganja mene režimskog novinara o termoekonomiji, odnosno ekonomiji globalnog zatopljenja. Bolje čujmo što nam u znanstvenom zaključku medijske analize poručuju legendarni stihovi još legendarnijeg Boba Kneževića.

Svijet je okrutan

okrutniji no jučer i bit će okrutan that’s our fuckin’ future

Prazna slama

prazna slama

suđena je nama draga mama

Klasični mediji izgubili su trku s društvenim mrežama i svim ostalim digitalnim ludilima i pritom se potpuno pogubili baš kao starčad koja u prekomjernim dozama konzumira kauč. Nemojte se sada ljutiti na ovo što ću vam reći – ja mogu živjeti bez mnogih vaših zanimanja, ali vi bez moga ne možete

Dubrovački dnevniK petak, 16. lipnja 2023. Kolumna Škura bura 25

Preslatke male plesačice i mažoretkinje pokazale svu raskoš talenta i predanog rada

Plesna produkcija ‘Lipanjska rapsodija’ održana je u ponedjeljak u Kinu Slavica.

Plesna produkcija u režiji Plesno rekreacijskog studija Dubrovnik i Mažoretkinja

Grada Dubrovnika održana je na radost brojne publike u prekrasnom ambijentu, a brojni okupljeni roditelji, rodbina, prijatelji bodrili su male plesačice i mažoretkinje.

foto Goran Mratinović

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dora i Niko - očito je da im međusobno društvo godi, nema tu prigovora

Greta, Valter i Srđan - na Porporeli i košarka na jedan koš je “pala, a potom i zaslužena zakuska mala

Nika i Sara - i ovo je bila prilika pokazati da pravom prijateljstvu ne prijeti zastara

Ivana, Jele, Pino, Magdalena, Ivana i Teouz velikog umjetnika Josipa Trostmanna, obitelj nije samo na velikoj izložbi u UGD, nego i svakog “običnog” dana

Zore i Lepa - godi im razgovor u tende hladu u voljenom Gradu

Ivana, Tereza, Sara, Rita, Ana i Joško - plesni nastup je bez treme prošao, trenutak za čestitarski buketić od najmilijih došao

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Klara, Jakov, Morana, Mare, Rea i Marija - podjednako vješta rolerica, biciklistica, gimnastičarka i plesačica je djevojčica najstarija

Ivan, Remy i Ivica - u kojoj god smjeni bili, vrhunski su uvijek sve odradili

Branko, Vlaho i Živan - sinovima i tati zajednički proveden dan je bio divan

Iva, Leon i Leona - u điru po Stradunu se uživa, to se ne skriva

Alex, Marilia, Mila, Veronika i Lia - na Lipanjskoj rapsodiji prvi plesni nastup djevojčicama iz Župe je bio, video je dundo i u Peru proslijedio

Mirjana i Mia - nek se znade da je voljenoj noni došla voljena unuka iz Kanade

MILWAUKEE Njemački kruzer američkog imena Dubrovnik je posjetio 10 puta

Brod nam je doveo i sina tadašnjeg njemačkog predsjednika Paula von Hindenburga

Za održavanje svoje redovne prekooceanske putničko-teretne pruge iz Hamburga za New York, veliki je njemački brodar Hamburg-America Line koncem dvadesetih godina prošloga stoljeća naručio u brodogradilištima Blohm & Voss Hamburg i Bremer Vulkan Vegesack izgradnju svoja prva dva broda. Oni su za glavni pogon koristili dizel strojeve.

Dobivaju imena američkih gradova MILWAUKEE i ST LOUIS iz saveznih država Wisconsin i Missouri u kojima živi najveći broj njemačkih doseljenika. Isporučeni su 1929. godine, imali su 16750 bruto tona, bili su dugi 167 metara, a mogli su prihvatiti 373 putnika u prvom, 330 u turističkom i 429 u trećem putničkom razredu. Dva MAN glavna pogonska stroja ukupne snage 12000 KS omogućavali su im preko dvije propele brzinu od 16,5 čvorova.

PRVI POSJETI GRADU

ST LOUIS je zaplovio 29. ožujka, a MILWAUKEE

19. lipnja 1929. na liniji Hamburg - Boulogne, Southampton - New York. I dok je ST. LOUIS sve do početka Drugog svjetskog rata ostao stalno ploviti na istoj pruzi, MILWAUKEE je povremeno poduzimao i kružna putovanja, da bi već 1936. godine bio potpuno rekonstruiran u luksuzni putnički kruzer za prihvat 559 putnika u prvom putničkom razredu. Naravno, nakon toga nije ga trebalo dugo čekati u Dubrovniku. Prvi je put MILWAUKEE posjetio naš grad već

9. ožujka 1935. godine s 420 putnika, a kako je lokalni tjednik „Narodna svijest“ zabilježio, trefilo ih je baš krasno vrijeme. Iste se godine ponovo ovamo vratio 13. rujna s 563 putnika. Sljedeće, 1936. godine, sidri pred Lokrumom 22. travnja s 442 putnika i 351 članom posade

Prvi je put MILWAUKEE posjetio naš grad već 9. ožujka 1935. godine s 420 putnika, a kako je lokalni tjednik

„Narodna svijest“ zabilježio, trefilo ih je baš krasno vrijeme

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

predvečerje

Drugoga

svjetskoga rata, MILWAUKEE deseti, ali i zadnji put sidri na lokrumskom sidrištu 23. ožujka

1939. godine s 524 putnika. Navečer odlazi i više nam se nikada nije vratio

te 14. rujna s 370 putnika i 333 člana posade. U 1937. godini posjećuje nas tri puta. Prvi put 30. ožujka s 546 putnika i 374 člana posade, drugi put 24. travnja s 565 putnika i 373 člana posade te 16. rujna s 303 putnika i 369 članova posade.

ZADNJI PUT PRED LOKRUMOM

Zanimljivo je kako je među putnicima s kojima je MILWAUKEE iz Venecije doplovio u Dubrovnik u travnju 1938. godine bio i Oskar von Hindenburg, sin nekadašnjeg njemačkog predsjednika Paula von Hindenburga. Iste godine ovaj velebni brod dolazi ponovo 16. svibnja s 400 putnika.

I konačno, u samo predvečerje Drugoga svjetskoga rata, MILWAUKEE deseti, ali i zadnji put sidri na lokrumskom sidrištu 23. ožujka 1939. godine s 524 putnika. Navečer odlazi i više nam se nikada nije vratio.

PRESUDIO MU POŽAR

Početkom 1940. njemačka Kriegsmarine je rekvirirala oba broda, pa su ST LOUIS i MILWAUKEE poslani u Kiel gdje su poslužili za prihvat i smještaj vojnika i radnika. U zračnom napadu savezničkog zrakoplovstva ST LOUIS je 1944.

godine teško oštećen, ali su ga radišni Nijemci brzo popravili. Koncem rata, oba su broda kao ratni plijen preuzeli Britanci, pa je ST. LOUIS postao hostel u Kielu, dok je MILWAUKEE u svibnju 1945. godine prebačen u Liverpool gdje je u vlasništvu britanske vlade zaplovio pod novim imenom EMPIRE WAVENEY prevozeći vojne trupe. Ne zadugo, jer ga je u luci Liverpoola u ožujku 1946. godine pogodio strahoviti požar nakon kojega mu više doista nije bilo spasa. Na morskome dnu ostao je ležati do sljede -

I konačno, u samo

će, 1947. godine, kada je EMPIRE WAVENEY, naš stari znanac MILWAUKEE, izvučen na površinu i otegljen u Glasgow gdje je u rezalištu Dalmuir konačno i izrezan u staro željezo. ST LOU -

IS je kao ploveći hostel u Kielu uspješno poslovao sedam godina, da bi i on konačno 1952. bio raspremljen i uskoro izrezan u obližnjem Bremerhavenu.

U luci Liverpoola ga je u ožujku 1946. godine pogodio strahoviti požar nakon kojega mu više doista nije bilo spasa

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Preko vikenda tri slučaja zapljene droge na našem području

Kriminalističko istraživanje je još u tijeku

Tijekom proteklog vikenda policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u tri odvojena slučaja, kod tri različite osobe pronašli su razne vrste droga.

U prvom su slučaju policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik tijekom prometne kontrole u ranim jutarnjim satima u petak, 9. lipnja, zaustavili i kontrolirali osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 47-godišnjak, za kojeg je testiranjem utvrđeno kako vozilom upravlja pod utjecajem droge.

Kao putnik u njegovom se vozilu nalazio 25-godišnjak koji je zatečen s većom količinom droge, odnosno 43 grama mari-

huane, 201 gramom amfetamina i 25 komada tableta ecstasya, jednom digitalnom vagom i jednim nožem na rasklapanje. Mladić je uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je pronađena droga bila namijenjena daljoj preprodaji.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 25-godišnjak je uz kaznenu prijavu za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje drogama predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

U drugom su slučaju istog dana, u poslijepodnevnim satima policijski službenici na MCGP Metković zatekli 33-godišnjeg državljanina Njemačke koji je

kod sebe imao 14,2 grama marihuane i 2,2 grama hašiša. Droga je uz potvrdu oduzeta, a spomenuti strani državljanin prekršajno sankcioniran sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga.

U trećem slučaju je pretragom obiteljske kuće u Dubrovniku, koju koristi 37-godišnjak, pronađeno 5 pakiranja s gotovo 50 grama marihuane, 4 pakiranja s 3,5 grama amfetamina, 2 tablete ecstasya i digitalna vaga.

Kriminalističko istraživanje kojeg provodi Služba kriminalističke policije ove Policijske uprave vezano za navedeni prolazak droge je još uvijek u tijeku, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

KAŽNJEN ČAK 54 PUTA

Muškarcu u Stonu oduzeto vozilo, uporno vozio pijan

Policijski službenici Policijske postaje Ston su u jutarnjim satima 13. lipnja, tijekom obavljanja redovne prometne kontrole u Orebiću, zaustavili osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 28-godišnjak. Osim što za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas, utvrđeno je kako vozilom upravlja za vrijeme dok mu je pravomoćnim rješenjem ukinuta i poništena vozačka dozvola radi skupljenih više od 12 negativnih bodova.

Radi se o recidivistu teških prometnih prekršaja kojeg je policija do sada pre-

kršajno sankcionirala 54 puta zbog počinjenih raznih prometnih prekršaja, najčešće zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Vozač je uhićen i, uz optužni prijedlog, doveden na Općinski sud u Dubrovniku – Stalna služba na Korčuli gdje je kažnjen novčanom kaznom od 2.741 eura i zabranom upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 18 mjeseci.

Budući 28-godišnjak ima dvije pravomoćne presude zbog počinjenih težih prometnih prekršaja, policija mu

je i privremeno oduzela osobno vozilo kojim je upravljao, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

CARITAS

U spomen na dragog prijatelja Zlatka Ljubimira 30 EUR-a prilaže Ljiljana Šegedin Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad. caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.

db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DJEČJI DOM MASLINA

- Obitelj Violić i Koprivec u spomen na dragog susjeda pok. Ivicu

Slapničara umjesto vijenca prilaže 50 EUR;

- Linda Falkoni u spomen na pok. Mihajla

Račića umjesto cvijeća prilaže 30 EUR

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN

broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća za našeg dobrog prijatelja pok. Zlatka Ljubimira, prilažu 100 € obitelji: Muhoberac i Nakić;

humanitarni prilozi

U spomen na pok. Antu ( Tonća ) Raguž, umjesto cvijeća, 30 € prilaže Ana Sjekavica s obitelji;

Umjesto cvijeća, u spomen na oca naše Nikoline Miloslavić, Dubrovačke knjižnice prilažu 50 €;

Umjesto cvijeća za našeg dobrog prijatelja pok. Zlatka Ljubimira, prilažu 100 € obitelji: Muhoberac i Nakić;

U spomen na pok. Antu ( Tonća ) Raguž, umjesto cvijeća, 30 € prilaže Ana Sjekavica s obitelji;

U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Mare Pendo s obitelji;

U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Dušanka Kriste s obitelji;

Umjesto cvijeća za dobrog susjeda , pok. gospora Zika Avdića, obitelj Stanke Čagalj prilaže 30 €;

Umjesto cvijeća za našeg preminulog prijatelja Zičriju Avdića, 70 € prilaže obitelj Boška Bilića;

U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Nikše Prlenda;

U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Mirka Prlenda;

U spomen na pok. Luka Obradovića 40 € prilaže Đuro Capor;

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU! BAROKOMORA -

MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

Zahvaljujemo se obitelji Ubavke i Vlatka Lipovca na donaciji boliničkog kreveta

U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Mare Pendo s obitelji;

U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Dušanka Kriste s obitelji;

Umjesto cvijeća za dobrog susjeda , pok. gospora Zika Avdića, obitelj Stanke Čagalj prilaže 30 €;

Umjesto cvijeća za našeg preminulog prijatelja Zičriju Avdića, 70 € prilaže obitelj Boška Bilića;

U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Nikše Prlenda;

U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Mirka Prlenda;

U spomen na pok. Luka Obradovića 40 € prilaže Đuro Capor;

Zahvaljujemo se obitelji Ubavke i Vlatka Lipovca na donaciji boliničkog kreveta; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: R7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici!

POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem Škodu KAMIQ 1,5 TSI Ambition, 110 kW (150 KS), benzinac, 6+1 mehanički mjenjač, odlično opremljen. Auto je gotovo nov - samo 21.000 km, registriran do 16.10.23., još je 2,5 godine pokriven tvorničkom garancijom. Vožen samo od vlasnika, te nikad nije bio u prometnoj nezgodi niti ima ikakvih ošte?enja . Cljena s dodatnom opremom je 19,900 Eura. Dodatne infomacije na Njuskalo - Šifra oglasa # 40464895 ili pozivom na broj: 095/819-9767

Prodaje se Renault Megane Coupe, prešao 67.000 km, 1998. - 1100 EUR, registriran do 20.1.2024. Tel: 091/5672683

Prodajem Renault Scenic Privilege Comfort, 1,9 dci Rx4, Disel Euro III, 75 kW, 2002g., 170.000 km (motor 155.000 km), pogon na sva četiri, boja zelena, kožnata sjedala, dva krovna prozora, prednji i bočni sigurnosni jastuci, elektonska kontrola stabilnosti vozila (ESP+TCS), maglenke, putno računalo, automatska klima, integrirani radio, kuka za prikolicu, krovna kutija, Al-felge, cjelogodišnje gume, protupožarni sigurnosni ventil, reg. studeni 2023g. cijena 4000 €, detaljno na: https://www.njuskalo.hr/auti/renault-scenicrx4-1.9-dci-oglas-40396631. Tel. 099 5044 672

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m ( 2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na tel. 099/205-76 60

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem kuću u starom gradu, 72+30m2 za 350000€. Tel: 091 908 7406.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemlji-

šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obitelj-

skoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Kontakt: 098 676 009

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

38 Mali oglasi

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat www.angelusnekretnine.hr

NOVO U PONUDI! Prostrani četvorosobni dvoetažni stan u Komolcu 108 m2 – 250.000 €

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Kupujem starinske kamene ploce. 0993922800.

Prodaje se kutni trosjed, izvlačenjem postaje krevet, u odličnom stanju. Cijena 200 EUR. Tel: 091/567-2683

Povoljno prodajem stariji bicikl, kaljevu peć, krovne nosace za auto, 3 drvena prozora s persijanama dim. 110 x 110 M: 091 732 88 39

2 madraca HESPO 80 X 200 gotovo nova ustupam uz minimalnu naknadu zbog medicinskih razloga. Mob.095 508 7313.

Prodajem Končar staklokeramičku ploču sa dvije ploče upotrebljenu 3-4 puta kupljena 11.5.2023g. a garancija traje 5g. a cijena je 80€ mob.0997558828

USLUGE RAZNO

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob

0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 12.06. do 18.06.

- LJEKARNA”GRUŽ “ od 19.06. do 25.06.

preminuli

DRAGO NJAVRO (1943)

NEĐE GRLJEVIĆ (1960)

NIKOLA GULJELMOVIĆ (1937)

NIKICA KOPIĆ (1938)

NADA LONZA (1936)

ILIJA PULJIZEVIĆ (1942)

ANTE LOZIĆ (1938)

KOSARA PROVIĆ (1930)

JELE LJEPOPIO (1929)

IVO PEJKOVIĆ (1974)

ANTUN STOLIĆ (1943)

Kundurarije

petak, 16. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK 40 Zadnja