Gubrovački dnevnik br. 147

ZOVITE PAMELU I MITCHA! Nedostaje spasilaca, nitko ne želi raditi za 10 tisuća kuna

stranica 4

Pala tužba

Razvoj golfa

protiv RH, mogla bi utjecati i na preostale arbitraže

stranica 8

Kreće ponovljeni

natječaj za

parking ispred

bolnice

stranica 16

Ban i Mujan izvadili tešku artiljeriju radi

trase brze ceste stranica 10

Vječni grad s dvije duše – jedna je blizu Bogu, druga je prodana vragu stranica 20

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Ilustracija, Grgo Jelavić/PIXSELL

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Grad će postati muzej zbog gašenja muzike, a ne zabave

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Naše none, djedovi, mame i tate bolje su se zabavljali od nas. Tome u prilog govore brojni klubovi, kafići, betule, žive muzike i uopće puno bogatiji noćni život nego što je to slučaj danas. Stariji će se sasvim jasno sjećati Bachusa, Tezeja, Egzodusa, Arsenala i ostalih kultnih mjesta od kojih su brojna bila smještena unutar zidina. Samo na Pilama je bilo pet živih muzika! Ispred kafića se sjedalo na skalinima i razgovaralo se, pjevalo i zabavljalo do dugo u noć. Ispred Breškovićevog Trubadura se sviralo na saksofonu i na trubi. Na Bunićevoj poljani kafići i muzika postojali su desecima godina, baš kao i danas. I tu su ljudi dolazili, razgovarali, smijali se, družili i pjevali.

Živoje bilo i tijekom dana. Mladost se sastajala po dubrovačkim izlozima, udvaralo se, upoznavalo, pozdravljalo i družilo. Iza Roka i iza Gospe igrao se nogomet, uz smijeh i graju. Ako bi zatrebalo nešto za kuću, popravak cipela ili bijela tehnika, išlo se u Grad. Tu su bili postolari, urari, razni meštri od svega i svačega, mogle su se naći vite, pitura, bijela tehnika. U Grad se išlo u Atlas ili u Poreznu. Grad je bio središte noćnog i dnevnog života građana, sastanaka onih koji

pripadaju lokalnoj zajednici. I Grad je bio svačiji, a ne samo od onih koji su u njemu živjeli, kao što je to uostalom i danas, mada se u javnosti više to tako često ne percipira. Ta rijeka ljudi koja se slijevala u Grad i žurila za obvezama, sastancima, druženjima, igranjem nogometa ili uživanjem u noćnom životu, sasvim sigurno je proizvodila puno, puno decibela i buke. Začudo, premda je unutar zidina tada živjelo više ljudi, premda je više građana žurilo u Grad gdje su provodili više vremena nego danas, premda su se djeca češće igrala na gradskim ulicama nego danas kad češće sjede doma za ekranima, premda je bilo više klubova i muzika na ulicama i trgovima, premda se, uz sve to, spavalo s otvorenim prozorima jer nije bilo klima, a i oni su uglavnom bili drveni, a ne PVC, na buku se tada nitko nije puno jedio.

Danas je neko sasvim drugo vrijeme i danas je neka sasvim druga priča. Ponuda kafića i restorana u povijesnoj jezgri koja je u prvom redu usmjerena ka turistima, istisnula je dobrim dijelom taj lokalni život iz Grada pa je tamo sve manje radnji, butiga gotovo i nema, kao ni lokalnih betula. Svoje su učinili i pamet-

ni telefoni, kompjutori, društvene mreže i Internet. Dokolicu je sada puno lakše prikratiti doma, ne treba se nužno ići vanka za zabaviti se i ubiti vrijeme. Turistička kretanja i brutalan porast vrijednosti nekretnina u Gradu nagnao je neke njegove stanovnike da ih pretvore u apartmane ili prodaju pa za isti novac kupe puno više kvadrata izvan zidina, što je dovelo do egzodusa stanovnika iz Grada. U svemu tome, Dubrovčani su povukli tezu o zabrinjavajućem scenariju – što ako povijesna jezgra, lišena svih aktivnosti i dolazaka lokalaca unutar zidina, postane tek muzej?

korači ta famozna brojka od 55, ugostiteljima se oduzima javna površina. Zbog 73 decibela, vlasnik Cele Tomislav Ivušić na sedam dana je ostao bez javne površine. I s pravom se onda pita - tko može sa sigurnošću tvrditi kako je 73 decibela proizvela muzika, a ne 200 ljudi koji su tada sjedali na taracama i razgovarali?

No,

Dubrovčani se ne daju. Ljeti najviše vole sjesti u Cele, Gradsku kavanu ili neki drugi kafić na koktel ili čašu vina. To je dobra vijest jer premda više nije žila kucavica dubrovačke svakodnevice, Grad se još nekako drži. Još je donekle mjesto okupljanja, izlazaka, druženja. Posljednja je to slamka spasa, no sad se i nju uništava, neoprezno i nesmotreno. Naime, u kafićima se muzika gasi u 11 i po’ navečer i to je kraj zabave za sve one koji su tu došli popiti piće, a ne da im se u klubove. Sada po gradu patrolira inspekcija koja mjeri decibele muzike, pa ako se pre-

Jer, za usporedbu, obična ulična graja doseže razinu buke od 65 do 85 decibela. Klima uređaji proizvode buku od 45 decibela, što je za 10 manje od famoznih 55, koliko je sada dopušteno za muziku u kafićima. Normalnim, uobičajenim razgovorom se proizvodi od 45 do 60 decibela, dakle ponekad i nešto više od sadašnjeg ograničenja za muziku u kafićima. Inače, to je ograničenje bitno niže od, recimo, dječjeg plača kojim se proizvede od 70 do 80 decibela.

Ako se normalnim i uobičajenim razgovorom na taraci kafića proizvede više od 55 decibela, a podaci govore kako je to moguće, onda bi ovu ekipu od 200-tinjak ljudi koji sjede na taracama ispred ‘Cele’ i okolnih kafića trebalo poslati doma, a među njima nisu sve stranci, jer ima i Dubrovčana. Kakva im se poruka šalje? Kako postoje skupine Dubrov-

čana kojima Grad malo više pripada nego njima? Kako se zabija zadnji čavao u lijes ikakvoj naznaci kako je prostor unutar zidina i njihovo mjesto druženja, zabave i izlazaka, pa i, zašto ne, zarade? Kako trebaju na ‘Vojnović’ ili u Uvalu, dok se ne pojave oni čiji je Lapad malo više nego što je njihov, pa i oni krenu polagati svoja prava na ono što je u suštini dubrovačko i od svih Dubrovčana?

Ako je to ispravan put, onda treba biti dosljedan pa muziku u kafićima i uopće buku na gradskim ulicama ograničiti na maksimalnih 35 decibela. Naime, oni koji se u decibele razumiju, kažu kako je nakon te razine poremećeno spavanje. Tad će dio vječno ogorčenih stanovnika povijesne jezgre moći mirno spavati, a ostali će moći tek šaputati, jer šapat proizvodi od 30 do 40 decibela. Zabranit će se govor, razgovor, muzika, zabranit će se turistima da vuku kofere na točkićima, jer se dio građana buni i protiv te vrste ‘buke’ koja je valjda uobičajena u svakoj turističkoj destinaciji na ovom svijetu. Ugasit ćemo svjetla, spavati ili tiho šaputati. I tad ćemo barem sa sigurnošću znati – Grad više nije grad. Postao je muzej.

VELIKI PROBLEM NA PLAŽAMA

Zbog nedostatka spasilaca sigurnost na dubrovačkim plažama ovog ljeta mogla

bi biti ugrožena

Momci i cure, posebno oni vješti u vodenim i morskim sportovima, prijavite se na tečaj i imat ćete priliku raditi human posao i spašavati ono najvrednije – ljudske živote

U razgovorima i medijskom prostoru svakodnevno slušamo o nedostatku radne snage u svim granama gospodarstva. Uvozi se radna snaga iz Azije kako bi uz studente ‘krpali rupe’. Nedostaje kvalitetnih kuhara, lakše je do Pape doći nego do čistačice, goste u kafićima i restoranima nema tko posluživati, doktora u primarnoj fali skoro više nego što ih ima... Sve su to ozbiljni problemi svjetskog i hrvatskog tržišta. Međutim, postoji još jedan dio tržišta koji bilježi negativne trendove i negdje je u cijeloj ovoj priči zaboravljen, a nedostatak kadra na tom području može biti koban. U crvenim kupaćim kostimima, s crvenom bovom pod rukom, trče preko plaže i ulijeću u more spašavati utopljenike, dok u pozadini svira ‘Don’t you worry, it’s gonna be alright, ‘cause I’m always ready, I won’t let you outta my sight’. Svi se sjećamo Baywatcha, spasilački posao desetljećima je je bio gledan s divljenjem. Danas bi mogli pak pjevati ‘Just worry, ‘cause there is no one ready’, jer situacija s brojem onih koji jamče sigurnost na plažama diljem Hrvatske je kritično loša.

POTREBNO JE PROĆI TESTIRANJE I EDUKACIJU

Biser Jadrana, poznat po svom prekrasnom plavom prostranstvu, iz godine u godinu sve lakše prodaje ljepote Grada kada leži na takvom čistom plavetnilu. Da plavetnilo može biti itekako opasno znaju oni koji od njega žive, a baš zbog toga uloga spasilaca na plažama nemjerljivog je značaja. Ne može svatko postati spasilac, potrebno je

proći testiranje koje mjeri fizičku izdržljivost u vodi ili moru, a nakon toga slijedi i edukacija iz pružanja prve pomoći, spašavanja na moru i ekologije. Više o nezavidnoj situaciji u Dubrovniku, ali i u cijeloj Hrvatskoj, govorili su za Dubrovački dnevnik ravnatelj Crvenog križa, jedine licencirane ustanove koja obučava spasioce, Živko Šimunović i koordinator spasilačke službe, Ivan Jurić koji je i sam če-

Momci i cure, prijavite se za tečaj spasioca i radite human posao. Uz to ćete steći neprocjenjiva znanja i vještine spašavanja života! – pozivaju iz Crvenog križa jer situacija s brojem spasilaca je loša

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 26. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

“Bilo kome od naših bližnjih sutra se može dogoditi da trebaju pomoć - od prve pomoći do spašavanja. Vrijedno je imati vještine za pomoći im.”

tiri godine bio spasilac.

„Potrebno je proći testiranje, a nakon toga i edukaciju. Norme nisu toliko rigorozne i neispunjive, ali pristupnici moraju isplivati 400 metara za manje od osam minuta i preroniti na dah širinu bazena - 25 metara“, pojašnjava Živko Šimunović i dodaje kako to nije pretjerano zahtjevno za mladog čovjeka, a upravo mladi od 18 do 25 godina su ciljana skupina za posao spasioca.

„Kada vaterpolisti ili plivači čuju te norme koje se trebaju ispuniti, oni se nasmiju. Umjesto osam dovoljno im je tek šest minuta za istu dionicu“, dodaje Šimunović. Međutim, iako norme nisu suludo zahtjevne, priča nam Šimuno -

vić, kako se nerijetko susreću s mladima koji misle kako ih mogu ispuniti samo zato što idu u teretanu s vremena na vrijeme i ponekad trče, a to nije dovoljno kako bi se zadovoljila norma u vodi, odnosno moru.

Nakon uspješno završenog testiranja slijedi tečaj koji traje sedam dana, a predavanja se održavaju kroz jutro i popodne. Savladava se prva pomoć, spašavanje u moru i ekologija. „To je zahtjevan tečaj i treba biti koncentriran, dolaziti svaki dan dva puta dnevno, nešto i učiti... Dogodi nam se onda da dosta njih odustane“, govori Šimunović uz opasku kako se uz dobru volju sve može bez problema savladati.

Ne može svatko postati spasilac, potrebno je proći testiranje koje mjeri fizičku izdržljivost u vodi ili moru, a nakon toga slijedi i edukacija iz pružanja prve pomoći, spašavanja na moru i ekologije

Iako nemaju crvene kostime kao u Baywatchu, ovi mladi ljudi jamče sigurnost na plažama

S plažom Mandrač su se ‘suživli’, jer ima puno kupača, ali i lift za osobe s invaliditetom

Ravnatelj GDCK Dubrovnik Živko Šimunović zabrinut je zbog malog broja spasilaca

Ukoliko se ove godine ne prijavi dovoljan broj, moguće je kako će se morati reducirati broj plaža koje su pod nadzorom

A DJEVOJKE?

„Na prste jedne ruke možemo nabrojati cure, iako je to lijep posao i za njih. Imali smo i prošle godine vaterpolistkinju koja je radila odlično. Svi mladići i cure koji se bave vaterpolom, ma njima je to ništa, toliko jednostavno“, priča nam Šimunović i poziva i djevojke, a posebno one koje se bave sportovima u vodi i moru, na prijavu za edukaciju, a kasnije i posao spasioca.

PLAĆA JE DOBRA, ALI JE I

ODGOVORNOST VELIKA

Ove godine se pojavio još jedan problem, a to je manjak radne snage u svim granama gospodarstva pa je tako mladima nekada lakše izabrati posao u kojem nemaju odgovornost, ili je ona vrlo mala.

„Ovo je posao koji nije toliko zahtjevan, ali je odgovornost velika. Istina je kako oni sjede u hladu, ali moraju biti sto posto koncentrirani jer kada se nešto dogodi, onda treba reagirati. A to mlade ljude odbija, iako plaća uopće nije loša“, apostrofira Šimunović i dodaje kako ona iznosi negdje oko deset tisuća kuna, ili 1200 eura za osam sati rada.

PRISUTNI NA PET PLAŽA

Maturante u školama se pokušava zainteresirati za posao spasioca

„To je fluktuirajući sezonski posao, ali može biti dobra referenca dalje u životu, jer biti spasilac je posebno, spasiti nečiji život ili pomoći - pa to je neprocjenjivo. Na taj način ih pokušavamo motivirati“, govori Šimunović i navodi kako će ove godine biti sreće uspiju li okupiti ekipu od osam ljudi, dok ih je prošle godine bilo 12. Zbog toga obilaze i dubrovačke maturante kako bi ih zainteresirali za ovaj posao. No, teško to ide...

Mandrač je centralna plaža za Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik jer je tamo postavljen i lifter za osobe s invaliditetom. Zbog toga su se s Mandračom ‘suživili’. „Prošle godine smo bili na pet plaža, Danče, Šulić, Mandrač, Bellevue i Štikovica. To su gradske plaže, a ostale su pod koncesijom ili su hotelske“, navodi Šimunović i pojašnjava kako su se i hoteli našli ‘u sto muka’ jer su spasioce dugo doživljavali samo kao trošak, a sada su uvidjeli kako sa zvjezdicama i kategorizacijom moraju misliti i na sigurnost. „Sve je dobro dok dobro ide, a kad se nešto dogodi onda se otvara pitanje – a gdje je spasilac? I tu je problem“, zaključuje Šimunović.

ZAINTERESIRANOST JE MALA

Ivan Jurić je četiri godine radio kao spasilac, a danas pri Gradskom društvu Crvenog križa radi kao koordinator spasilačke službe, odnosno voditelj projekta ‘Crveni križ u gradu’ te je dio interventnog tima. Sve njegove današnje pozicije, pa i ona u interventnom timu, nastale su kao nadogradnja nakon tečaja za spasioca. „Prošle smo godine imali dovoljno spasilaca za pet plaža, a uvijek, prema pravilima, rade dva u timu. Ukoliko budemo imali manjak ljudi, vjerojatno ćemo morati reducirati broj plaža koje su pod nadzorom. Ipak, to za sada ne možemo ništa definitivno reći dok ne vidimo s kojim brojem raspolažemo“, navodi Jurić i dodaje kako je zainteresiranost mala.

„Nažalost, situacija je takva, a može se i dogoditi čudo pa da ‘buknu’ prijave i to bismo voljeli, naravno. Od zadnjeg puta, kada smo imali 10 prijavljenih za edukaciju, pet ih je pristupi-

Prošle godine, spasioci su bili prisutni na pet dubrovačkih plaža.

Ivan Jurić, koordinator spasilačke službe

Satnica danas

iznosi od 5,50 do 6 eura, a radi se osam sati uz jedan dan tjedno slobodan. Plaće ovise o satnici, a kreću se oko 1200 eura.

lo testiranju, a troje je zadovoljilo ulaznu normu“, govori Jurić.

Cijena tečaja je 55 eura, a on se isplati u malo više od tjedan dana rada.

„Posao je po završetku tečaja garantiran jer su potrebe veće nego što imamo ljudi. Spasioci su u jako dobrom položaju trenutno, jer tko god završi tečaj sigurno pronalazi posao.

Ljudi tečaj čak završavaju u Zagrebu, Rijeci ili Istri pa dolaze raditi ovdje jer je tolika potreba“, govori Jurić i dodaje kako posao spasioca nije vezan isključivo uz Crveni križ.

„Neki hoteli su spasioce zapošljavali već u travnju, pa im posao traje šest-sedam mjeseci jer njihova sezona toliko traje. Mi kao GDCK Dubrovnik taj projekt imamo tri mjeseca, od 20. lipnja pa do 20. rujna i pokrivamo gradske plaže. Tako svi koji završe tečaj imaju izbor izabrati hoće li raditi mjesec, dva, tri ili šest“, ističe.

Što se tiče satnice, kroz godine je porasla.

„Prije deset godina sam radio za 25 kuna po satu, a ekvivalentno sa svim cijenama, rasla je i satnica. Ona je danas od nekih 5,50 do 6 eura u prosjeku, a radi se osam sati uz jedan dan tjedno slobodan“, navodi Jurić i posebno ističe kako spasilac ne nosi ležaljke, ne skuplja smeće s plaže nego radi izričito i isključivo spasilački posao.

„Kroz edukaciju nauče kako će se ponašati u promatranju i nadzoru, o intervenciji prve pomoći i pristupanju osobi. Tečaj jest zahtjevan i složen, ali znanje ostaje za cijeli život. Svi spasioci koji ga uspješno završe i radili su ovaj po-

sao, prvu pomoć kroz život dobro znaju, pa je to i jedno korisno ulaganje u sebe“, poručuje.

U ŽUPANIJI VIŠE OD 200 INTERVENCIJA

Na području Dubrovačko-neretvanske županije prošle je godinu prijavljeno otprilike 230 intervencija. Najčešće su to lakše ozljede poput uboda na ježeve, ogrebotina, posjekotina, uganuća... Međutim, imali su spasioci prošle godine i dva utapanja, točnije akcije spašavanja životno ugroženih osoba. Oba puta su uspješno izvedene i žrtve su spašene, a spasioci su direktno pomogli.

„Ovaj tečaj nije samo vezan uz posao. Naravno kako posao ide uz njega, ali to je edukacija koja je cjeloživotna. Bilo kome od naših bližnjih sutra se može dogoditi da trebaju pomoć - od prve pomoći do spašavanja. Vrijedno je imati vještine za pomoći im. To je podloga za cijeli život, od zaustavljanja krvarenja do mobilizacije udova, oživljavanja, bočnog položaja,“ poručuje Ivan Jurić i dodaje kako je ekvivalent onoga što se dobije, u odnosu na cijenu od 55 eura, zaista velik.

Skenirajte kod koji vas vodi na poveznicu prijave za edukaciju

Spašavanje ugrožene osobe iz mora

VELIKA POBJEDA

Srušena tužba Razvoj golfaprotiv RH , to bi moglo utjecati i na preostale dvije arbitraže

Tužitelj je od Republike Hrvatske u arbitražnom postupku potraživao više od 200 milijuna eura naknade štete

Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova odbio je zahtjeve tužitelja za naknadom štete u sporu oko golf igrališta na Srđu koji je podnesen protiv Republike Hrvatske. Tužitelj u ovom slučaju je tvrtka Elitech, kao i tvrtka Razvoj golf čiji je Elitech osnivač, a koja predstavlja investitora u projektu izgradnje sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na platou Srđ. Tužitelj je od Republike Hrvatske u arbitražnom postupku potraživao više od 200 milijuna eura naknade štete.

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, riječ je sporu u kojem su tužitelji, kao nizozemski ulagači, pokrenuli arbitražu prema pravilima Konvencije o rješavanju ulagačkih sporova između država i državljana drugih država iz 1965. godine (tzv. ICSID – Konvencija) i Ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja zaključenog između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske.

Tužitelji su tvrdili da su izvršili velika ulaganja u Republiku Hrvatsku radi realizacije projekta Golf

Srđ na platou iznad grada Dubrovnika na način da su kupili zemljište i izradili odgovarajuću dokumentaciju. Nadalje, tvrdili su da je postupanje hrvatske strane dovelo do gubitka vrijednosti projekta Golf i povezane imovine što je dovelo do toga da je zemljište izgubilo značajan dio svoje vrijednosti, da je time doveden u pitanje i sam projekt te da je Republika Hrvatska, između ostaloga, indirektno izvršila eksproprijaciju tužiteljevih ulaganja, a sve pozivom na odredbu čl. 6. Ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske. Ipak, Tribunal je svojim pravorijekom utvrdio kako Republika Hrvatska nije povrijedila odredbe članka ugovora i arbitražni zahtjev je odbijen.

Na ovu se temu oglasio i gradonačelnik Mato Franković. „Htio bih zahvaliti zamjenicama Glavne državne odvjetnice, gospođi Frković i Damjanović koje su sa svojim timom koordinirale obranu i dovele do uspješno okončanog procesa. Bila mi je čast surađivati s njima, ali i biti jedan od svjedoka koji je branio interese Republike Hrvatske u ovom procesu. Do danas nisam puno

o tome govorio, ali ono što sada mogu reći jest kako za razliku od mene i gđe Marine Oreb koji smo predstavljali i branili boje Grada i Županije kao i drugih svjedoka u ovom procesu na drugoj strani kao svjedok investitora bio je bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Stoga mi je još i draža ova pobjeda budući mi je tada, a i danas potpuno neshvatljivo da čovjek koji je bio predsjednik države može doći na arbitražni sud u svojstvu svjedoka tužitelja,“ objavio je Franković na društvenim mrežama. Vrijedi spomenuti i kako je vlasnik tvrtke Razvoj golf Aaron Frenkel kao privatna osoba također pokrenuo jednak arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske. Naime, njegov motiv leži u tome što je Europski sud nezakonitima proglasio arbitražne postupke između država članica EU pa je onda Frenkel, kao Izraelac, pokrenuo drugu arbitražu pozivajući se na sporazume o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Izraela, tako pokušavajući izbjeći pravni poredak EU. Također, u tijeku je i spor pred Arbitražnim sudom u Zagrebu protiv Grada Dubrovnika u kojem investitor tuži zbog ‘neovlaštenog raskidanja koncesije za tvrđavu Imperijal’. No, odluka donesena u korist Hrvatske mogla bi imati efekt i na preostala dva arbitražna spora koji su u tijeku.

petak, 26. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Ivona Butjer Mratinović foto LUCIJA KOMAIĆ

utijavanje na hladno

Sami odlikaši

Itako smo dobili prijedlog nove porezne reforme po kojoj će građanima plaće malo porasti, ako im ih gradovi u kojima žive neće opet smanjiti novim nametom zbog ukidanja prireza. Cijeli taj porezni tramak Zoki je, ma koliko god me obično nervira, najbolje opisao - Dobiješ na ćupriji, izgubiš na mostu. Ministar od financija baš se iskazao i pokazao kao nevjerojatni stručnjak financijskog čudotvorstva. Žena mu ovog puta može biti ponosna. S druge strane, priprema se i reforma javne uprave po kojoj će plaće za isti posao u različitim javnim institucijama biti identične. Plaće javnih službenika moći će značajno rasti ovisno o ocjeni njihovog rada uz godišnje bonuse. Ocjenjivanje je postojalo i dosad, a samo rijetki, koji baš jako nervaju svoje šefove i nisu ničiji kumovi i pajde, dobili bi neku četvorku. Iz svega dosad, razvidno je kako je naša državna uprava fantastična i učinkovita jer je prepuna odlikaša, što će se i dalje nastaviti. Upravo zato što smo zemlja tolikih odlikaša, uspješni smo na svim poljima.

Uskoro ćemo se svrstati među najuspješnije države Europske unije, prema tvrdnjama našeg premijera, zbog čega je logično kako nam samo malo fali da budemo jedna od najsretnijih zemalja na svijetu i s lakoćom prepišamo Fince i ostale, dosad najsretnije Nordijce. No, ništa od toga ne može promijeniti staračko njorganje našeg Njorgala u Dubrovačkom dnevniku. Eto mu ga tamo! Zbog svega toga, premijer s pravom očekuje opću radost i zadovoljstvo nacije, koju najbolje može iskazati na izborima 2024. godine.

Novost ravnu znanstvenoj fantastici prije nekoliko mjeseci uveo je i MUP Hrvatske. Digitalno čudo - REDOMAT! Prije mjesec dana na svom sam mobitelu potražila redomat i dobila broj i točan dan i sat kad mogu predati dokumente za novu vozačku. Pokušala sam odmah uzeti broj i za osobnu koja ubrzo istječe, ali - ne može. On uporno pokazuje broj koji imam za vozačku i ne prihvaća traženje novog broja za osobnu. I dobro, kad je došlo vrijeme, ponovno sam na redomatu tražila broj za podizanje vozačke i opet pokušala za osobnu, ali nećeš majci. On ima taj broj i nema sad tu neka druga opcija. Na dan podizanja vozačke sve je bilo u minutu po onom što mi je izbacio redomat. Bravo! Pokušala sam nakon toga još pred zgradom MUP-a ponovo ući u redomat i uzeti broj za novu osobnu. Nema slobodnog termina sljedećih mjesec dana. Vratila sam se natrag i stisla redomat koji je u čekaonici pred šalterima i dobila broj za nekih sto i pedeset brojeva iznad onog koji je trenutno na šalteru. Čekala sam skoro tri sata i kad sam predala dokumente za novu osobnu, pitam mogu li je podići u policiji u Pločama ili Dubrovniku jer idem na put i neću biti za mjesec dana u Zagrebu.

„Ne može!“, odgovori mi odlikašica na šalteru. Pa dobro, ima li ikakav način da ju netko drugi podigne i pošalje?

„Ne!“, slaže me odlikašica. Dobro, mogu li platiti više i dobiti je u par dana?

„Možete, ali ne ovdje nego u Vukovarskoj,“ odgovori mi. Tamo sam isto pokušala s redomatom, ali za osobne je popunjen mjesec dana unaprijed. Odustala sam od ideje jer to znači kako ću

opet najmanje tri sata ponovno čamiti u drugoj MUP upravi. Kasnije saznam kako sam mogla ovlastiti supruga i dati njegov OIB i broj osobne kako bi umjesto mene podigao osobnu. Odlikašici se nije dalo tramakat’ s time. Inače, svi ti podaci ne mogu se pronaći na web stranicama MUP-a, kao ni podatak kako za hitnu osobnu možeš jedino u Vukovarsku. Što se redomata tiče, možeš ga klikati iz doma na laptopu ili mobitelu, i to doista jest olakšanje, samo da ga nije radio neki pajdo koji nije najbolji u takvoj vrsti tehnologije. Što ćeš, moraju zaraditi i oni koji nisu baš odlikaši ali ih proglasiš odlikašima.

Još jedna zanimljiva novost došla je iz MUP -a. Kad konačno dobijem osobnu, moći ću je imati i u digitalnom obliku na mobitelu. I to bi doista bila fantastična novost da se neki odlikaš nije dosjetio i uz to napisao pravilo kako to što je imaš u digitalnom obliku ne znači ništa jer ju obavezno moraš uz sebe imati i u starom uobičajenom obliku. Čudo digitalije našim odlikašima još nije posve jasno, pa onda ni svrha ni razlog imanja digitalne osobne iskaznice. Ali pomalo, ipak je najvažnije da svi ti odlikaši, konačno, svojim odličnim ocjenama mogu imati veće plaće. U ocjenjivanju i dalje ne mogu sudjelovati obični građani na čiju kožu najbolje udara njihova odličnost. Logično! Sretna je okolnost što se u Gradu osobni i ostali dokumenti podižu samo na jednom mjestu, pa ako ništa drugo, neće vas šetati nekoliko kilometara bez svrhe i razloga, posebno ako trebate samo jedan dokument pa iz doma kliknete redomat. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Sukob u Mostu, Mujan i Ban izvadili tešku artiljeriju zbog trase brze ceste

Do neslaganja je došlo jer Ban nije podržao Mujanov

prijedlog za prolaskom brze ceste preko novog mosta, u blizini dubrovačkog, a onda dalje lijevom stranom Rijeke

dubrovačke, kojeg smatra štetnim po okoliš i vizure

Član koordinacijskog tima dubrovačkog Mosta Ivica Ban i nestranački vijećnik na listi Mosta u Županijskoj skupštini Marko Mišo Mujan već se tjednima javno prepucavaju putem društvenih mreža. Mujan je prema medijima uputio i otvoreno pismo, a uzrok neslaganja je sporni dio trase brze ceste koja bi trebala prolaziti nedaleko od izvorišta Omble.

Inače, ta je trasa uzrok brojnih prijepora u javnom prostoru. Različite pristupe ovoj temi po svemu sudeći imaju i gradonačelnik Mato Franković te župan Nikola Dobroslavić, zbog čega ih je resorni ministar Oleg Butković pozvao na to da se ‘dogovore oko zajedničkog stava na ovu temu te dođu u Zagreb na sastanak’. Franković je u više navrata izjavio kako je struka ta koja će da -

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

DOK TRAJU VRIJEĐANJA, STRANKA ŠUTI

Marko Mišo Mujan Ivica Ban

ti konačan odgovor i kako joj on vjeruje, no kako će uvijek stati iza građana i podržati njihov stav, čak i ako mu trasa osobno ne smeta. A građani se uglavnom protive ovakvom rješenju. Župan Dobroslavić prednost je dao struci kazavši kako je ‘ona rekla svoje’ te kako o tom pitanju ‘ne mogu odlučivati Županija, Grad, udruge ni Srđevci’.

TKO JE ‘JUGOSLAVEN ’, A TKO ‘ VOJNIK JNA’? No, znatno očitije neslaganje dogodilo se u Mostu, a zbog sporne trase brze ceste Ban i Mujan ovih se dana ozbiljno prozivaju. Mujan je tako uputio i priopćenje u kojem je uglavnom govorio u šiframa, ali je naglašavao kako su se za određene pozitivne pomake izborili aktivisti, a ne ‘zabušanti koji su glancali lakirane cipele i odijela’.

„ Dok su se aktivisti, i njihovi predstavnici u tijelima vlasti Grada i Županije, desetak godina borili, a posljednjih sedam napravili sasvim izvjesne pobjede u gotovo izgubljenoj bitci, zabušanti su glancali lakirane cipele i odijela za nastup kad krenu u probijanje koristeći tzv. brzu cestu preko izvorišta Omble za svoj poligon. Naravno nisu krenuli na organizatore trke (jer su im prejaki), nego podmetati noge sportašima, koji se drže pravila i poštuju one što ih propisuju, ali i provode,“ objavio je, među ostalim, Mujan koji očito želi ukazati na to tko bi u ovoj bitki trebao pobrati tantijeme. Ubrzo se javio i Ban koji je u jednoj od grupa na društvenim mrežama u kojoj su okupljeni Dubrovčani prozvao Mujana, a koja mu je nedugo nakon objave izbrisana.

Navodno su problemi krenuli kad je Ban odlučio ne podržati Mujanov stav prema kojem bi trasa trebala ići novim mostom, u blizini onog dubrovačkog, a onda dalje lijevom stranom Rijeke dubrovačke. Tome se, prema neslužbenim informacijama, usprotivio upravo Ban jer bi i to prometno rješenje, po njegovom mišljenju, bilo pogubno po okoliš, a grubo bi se narušile i vizure Rijeke dubrovačke. Ovaj stav podržao je i Most prilikom izrade svog predizbornog programa, što bi značilo kako Mujanovi prijedlozi nisu uvaženi.

Mujan je prozivao i vrijeđao Bana, tvrdeći kako je ‘Jugosloven’, ‘loš Hrvat’, ‘krivotvoritelj’ i ‘politikant’. Ban je potom u objavi na društvenim mrežama povukao pitanje o Mujanovom bivšem JNA , ali i možebitnom partijskom statusu, o opravdanosti primanja vojne invalidske mirovine, stanu koji je dobio kao branitelj, a dodao je i kako mu

Mujanov ratni put nije poznat.

MIKUŠ : BAN NIJE IZNIO NIŠTA ŠTO JE U SUPROTNOSTI SA STAVOM MOSTA Kako je javno izražavanje osobnih mišljenja jedan, a vrijeđanje i klevetanje sasvim drugi pristup, za komentar smo upitali Joška Mikuša, novog koordinatora Mosta za Dubrovnik. Čini se kako u Mostu generalno vlada stav kako su Mujan i Ban slobodni na svojim privatnim profilima izricati svoja mišljenja, no gdje prestaje izražavanje stava, a gdje počinju vrijeđanja i klevete?

Mikuš u izjavi za Dubrovački dnevnik nije htio podrobnije komentirati spomenuta razilaženja u stavovima i teške riječi koje su pri tom pale. Samo je naglasio kako je Mujan nestranački vijećnik na listi Mosta u Županijskoj skupštini, a Ban član koordinacijskog tima koji ‘kao takav nije iznio baš ništa što bi bilo u suprotnosti sa stavom Mosta’. Potom je iznio Mostov službeni stav oko trase brze ceste.

„Taj stav je iznesen na konferenciji za medije održanoj na izvoru Omble kad smo predstavili koordinacijski tim, a on je nepromijenjen. Referira se na zaključke i smjernice koje je Most bio donio u siječnju 2021. godine prilikom predstavljanja predizbornog programa. Podsjećam i kako je preko tadašnjeg vijećnika Mosta (op.a. Mara Kristića) predstavljena, a potom i na Gradskom vijeću usvojena deklaracija koju je sastavio Most i kojom se izražava protivljenje ovakvoj trasi brze ceste preko zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke i samog izvorišta. Mi i dalje zastupamo sve ono što stoji u toj deklaraciji, ali i gradonačelnika Frankovića, ako će se za isto to do kraja zalagati, a što je najvažnije od svega – stanovnike gradskih kotareva Mokošica i Komolac koji iskazuju protivljenje i ne žele takvu ugrozu iznad svojih glava,“ izjavio je Mikuš koji je planiranu trasu brze ceste preko izvorišta Omble nazvao ‘lošim rješenjem, ne samo po prirodu i zaštićeno područje, nego i po nemali broj ljudi koji žive u blizini’.

Mikuš naglašava kako Most pri tom ne prejudicira rješenje jer je nepobitna činjenica kako grad, a onda i ostale dijelove županije, treba povezati sa Zračnom lukom Dubrovnik na brži i kvalitetniji način. „No, struka je ta koja bi trebala iznaći druga rješenja. Vjerojatno nijedno nije idealno, ali bi sigurno bilo bolje od ovog koje se sada predlaže,“ zaključuje Mikuš.

Navodno su problemi krenuli kad je Ban odlučio ne podržati Mujanov stav prema kojem bi trasa trebala ići novim mostom, u blizini onog dubrovačkog, a onda dalje lijevom stranom Rijeke dubrovačke. Tome se, prema neslužbenim informacijama, usprotivio upravo Ban jer bi i to prometno rješenje, po njegovom mišljenju, bilo pogubno po okoliš, a grubo bi se narušile i vizure Rijeke dubrovačke. Ovaj stav podržao je i Most prilikom izrade svog predizbornog programa, što bi značilo kako Mujanovi prijedlozi nisu uvaženi

Mikuš u izjavi za Dubrovački dnevnik nije htio podrobnije komentirati spomenuta razilaženja u stavovima i teške riječi koje su pri tom pale. Samo je naglasio kako je Mujan nestranački vijećnik na listi Mosta u Županijskoj skupštini, a Ban član koordinacijskog tima koji

‘kao takav nije iznio baš ništa što bi bilo u suprotnosti sa stavom Mosta’

24/7 paketomat usluga Hrvatske pošte uskoro dostupna i u povijesnoj jezgri

Nakon održanog zbora građana povijesne jezgre, a sukladno jednom od zaključaka koji se odnosio na uslugu dostave paketa građanima u povijesnu jezgru kao i prijedlogu da se u povijesnoj jezgri postavi paketomat, gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao je sastanak s predstavnicima Hrvatske pošte.

Na navedenom sastanku gradonačelnik je predstavnicima Hrvatske pošte iznio prijedlog o zakupu prostora unutar povijesne jezgre na adresi Gundulićeva poljana 9 s namjenom postavljanja paketomata. Predstavnici Hrvatske pošte obišli su navedeni prostor te utvrdili kako isti u potpunosti odgovara za smještaj inovativnog uređaja paketomata.

Slijedom navedenog dogovoreno je kako će se Grad Dubrovnik i Hrvatska pošta sklopiti ugovor o najmu navedenog prostora, a nakon čega će započeti i pripremne radnje postavljanja paketomata. Cjelokupni postupak ne bi trebao trajati dulje od mjesec dana, a nakon stavljanja u funkciju ovog uređaja naši sugrađani, stanovnici povijesne jezgre, za preuzimanje i isporuku svojih pošiljki imat će dostupnu uslugu paketomata 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu unutar povijesne jezgre čime će se značajno olakšati pitanje dostave paketa po narudžbi. Realizacijom navedenog u potpunosti će se ispoštovati još jedan od zaključaka donesenih na zboru građana.

Uređuje se javna površina u Rožatu

U tijeku su radovi na javnoj površini u neposrednoj blizini samostana u Rožatu, na dijelu obale između nove rive i postojećeg asfaltnog zastora.

Radovi obuhvaćaju strojni iskop površinskog sloja postojeće tamponira-

ne površine, strojni iskop materijala u tlu za izvedbu betonske podloge, izradu nasipa u pojasu palmi, ugradnja parkovnih betonskih rubnjaka te ugradnja tipskih betonskih elemenata. Završno, uredit će se i površina oko palmi kako bi

ovaj prostor koji se dosada koristio za parkiranje vozila dobio primjeren izgled.

Radovi se planiraju okončati do sredine lipnja, a procijenjena vrijednost iznosi 10.339,43 eura (77.902,40 kuna).

petak, 26. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Grad Dubrovnik pokreće obnovu

Barunovog mula na Lopudu

Postavljene brane u moru na kupalištima

U okviru aktivnosti na održavanju javnih plaža i kupališta Grad Dubrovnik putem nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more proveo je postavljanje plutajućih zaštitnih ograda na plažama odnosno kupalištima na administrativnom području Grada Dubrovnika: od pozicija na užem gradskom području, preko onih na području Mokošice, Lozice, Štikovice, Zatona, Orašca, Trstenog i Brsečina sve do vi-

še kupališta na Koločepu, Lopudu, Suđurđu i Šipanskoj Luci.

Grad Dubrovnik svake godine ulaže znatna sredstva u održavanje i nabavu novih brana kako bi se korisnici kupališta osjećali što sigurnije. Ovim putem pozivaju se svi građani ukoliko uoče da je došlo do njihovih oštećenja o tome obavijeste nadležni Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more.

Uređuje se prostor Ljetnog kina Lapad

Grad Dubrovnik započeo je s čišćenjem zapuštenog prostora Ljetnog kina Lapad, s ciljem stavljanja u funkciju za kino predstave i druge kulturno-umjetničke sadržaje primjerene izvođenju na ovoj ljetnoj pozornici. Pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci su krenuli s čišćenjem trave i niskog raslinja, kao prvom koraku u uređenju ovog prostora.

U pripremi je i program kako bi se ljetno kino privelo svrsi, a s ciljem revi-

talizacije nekad omiljenog okupljališta Lapađana, ali i svih ostalih koji su ljetne večeri provodili uz filmove na otvorenom. Namjera je prostor prenamijeniti i za ostale kulturne izvedbe tijekom ljetnih mjeseci

i tako ponuditi dodatni sadržaj za domaće i turiste izvan povijesne jezgre. Za vrijeme trajanja i potrebe izvođenja radova parkirna mjesta u neposrednoj blizini kina Lapad bit će onemogućena za parkiranje.

Sukladno najavama gradonačelnika Mata Frankovića na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, Grad Dubrovnik pokrenuo je izradu projektne dokumentacije - glavnog i izvedbenog projekta s troškovnikom za rekonstrukciju Barunovog mula na otoku Lopudu. Naime, u tijeku je postupak javne nabave za izradu navedene dokumentacije koja uključuje i ishođenje građevinske dozvole.

U sklopu Rješenja o preventivnoj zaštiti povijesne cjeline naselja Lopud, Barunov mul zaštićen je kao kulturno dobro. Planovi Grada Dubrovnika stoga su usmjereni na obnovu mula i njegovu sanaciju u izvornom obliku jer su na istom nastala velika oštećenja uslijed korištenja u različite svrhe.

Podsjetimo, među ulaganjima u komunalnu infrastrukturu otoka Lopuda u ovoj godini ističe se ugradnja 31 stupa energetski učinkovite javne rasvjete uz sufinanciranje sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije u ulicama Od Šunja i Od Polja. Navedenom investicijom mreža javne rasvjete Lopuda proširena je za ukupno 900 metara.

Parking na Medarevu neće još dugo biti besplatan , uskoro se ponavlja natječaj za zakup

Prijašnji zakupac izazvao je niz problema za bolnicu odbijajući napustiti prostor sve dok ga na isto nije ‘natjerao’ sud privremenom mjerom

Saga s problemima na prostoru ispred Opće bolnice Dubrovnik mogla bi uskoro biti završena.

Nakon što je otkazan ugovor Parking Timu, bolnica je u travnju raspisala javni natječaj za zakup koji je, kako je kazao ravnatelj Marijo Bekić, poništen zbog pravnih razloga.

„U idućem tjednu očekujemo raspisivanje novog natječaja za zakup parkinga ispred Opće bolnice Dubrovnik“, potvrdio je za Dubrovački dnevnik ravnatelj Bekić.

U ranijem natječaju jedan od uvjeta je bio i da prvih 20 minuta zadržavanja na parkingu bude besplatno, dok se tri sata parkiranja ne smiju naplatiti više od jednog eura, a svaki sljedeći sat po najviše jedan euro.

PARKING KOJI IZAZIVA PRIJEPORE

Poslovanje Parking Tima na Medarevu već niz godina izaziva prijepore u javnosti, nakon što je objavljivano kako nemaju valjanu osnovu za naplaćivanje parkinga nakon isteka ugovora. Ranije ove godine bolnica je ugovor raskinula, a tvrtka je odbila prihvatiti raskid i prestati naplaćivati parking korisnicima.

Naime, iz Parking Tima su tvrdili kako ne postoji potreba za raspisivanjem novog natječaja nakon

što im je istekao ugovoreni zakup od šest godina. Oni su pak komunicirali kako im zbog ‘urednog poslovanja’ treba dopustiti produljenje zakupa. Na kraju je bolnica od Trgovačkog suda u Dubrovniku zatražila privremenu mjeru predaje u posjed prostora. Tako su u ožujku, postupajući po nalogu Suda, uklonjeni aparati za naplatu parkinga i on je postao besplatan za sve građane do potpisivanja ugovora s novim zakupcem koji će biti odabran nakon provedenog novog javnog natječaja.

ISKORISTILI UVOĐENJE EURA ZA POSKUPLJENJE

Dubrovački dnevnik već ranije je pisao o podizanju cijene na parkingu u prvom danu nove godine i s uvođenjem eura, kada je umjesto pet kuna, cijena preko noći narasla na jedan euro. Direktor Parking Tima tada je demantirao kako se radi o iskorištavanju situacije i podizanju cijene zbog uvođenja eura, a pravdao se dogovorom o rastu cijene zakupa prostora u dogovoru s Općom bolnicom Dubrovnik i naveo kako je cijena od jednog eura usuglašena s Upravom bolnice. Međutim, sve to je vrlo brzo demantirao ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić uz opasku kako nikakav dogovor nije postignut.

Idući tjedan očekuje se raspisivanje novog natječaja za davanje u zakup parkinga ispred Opće bolnice Dubrovnik

Petra Srebrović

petak, 26. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše

foto GORAN MRATINOVIĆ

NAZIRE SE KRAJ SAGE

SVI PUTEVI VODE U RIM

Vječni grad s dvije duše; jedna je najbliže Bogu, druga je prodana vragu

Posjetili smo Rim. Donosimo detaljan vodič kroz njegovo lice i naličje, ali i trikove koji će vam pomoći doživjeti ga na najbolji mogući način

Svi putevi vode u Rim. Pogotovo kad je svibanj ili lipanj, a u Rimu špica sezone. Upravo su tamo ovog proljeća, među svim tim morem gostiju, pohitali i Dubrovčani koji čine tek jednu malu kap. Izravne letove do glavnog talijanskog grada, koji traju svega uru vremena, nudi Croatia Airlines, a po smiješno niskim cijenama i niskotarifaš Vueling. Jedino što treba pripaziti jest to da ne zapnete u gužvi oko Grada ili na semaforima u Mlinima zbog radova (tko je vidio završiti radove prije sezone?).

A jednom kad se ‘dokopate’ Rima, tamo ćete itekako imati što gledati, što jesti, što raditi, u čemu uživati i čemu se diviti.

Tvorac nagrađivanog filma ‘La grande bellezza’ Paolo Sorrentino na poetičan je način sažeo bit vječnog grada – on ima ljepotu, toliko veliku, da bi čovjek mogao umrijeti gledajući je predugo. I nije puno pogriješio.

UMRIJETI OD LJEPOTE

Tvorac nagrađivanog filma ‘La grande bellezza’

Paolo Sorrentino

na poetičan je način sažeo bit vječnog grada – on ima ljepotu, toliko veliku, da bi čovjek

mogao umrijeti gledajući je predugo. I nije puno pogriješio

Kolosej, kao najprepoznatljiviji simbol Rima, priča je za sebe. Datira iz 1. stoljeća prije Krista, što je informacija koja sama po sebi oduzima dah, uvršten je 2007. godine među novih sedam svjetskih čuda, a sveti Beda Časni kazao je – dok Kolosej stoji, stajat će i Rim; kad Kolosej padne, past će i Rim; kada padne Rim, past će i svijet! Većina turista sa sladoledima i fotoaparatima gravitira upravo tom području; čineći selfije, razgledajući izvanka ili čekajući u redovima za ulazak u unutrašnjost.

Odmah do Koloseja, nalazi se i prekrasni Rimski forum koji je bio središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima, a možda je i najljepša od svih starina koje se u Rimu mogu vidjeti. Danas, sa svojim stupovima, hramovima, slavolucima, čini jednu od najvećih i najvrjednijih atrakcija grada.

Lutajući ulicama u strogom centru nailazi se i na poznate i prekrasne talijanske trgove, ili piazze.

Piazza del Popolo sa svojim obeliskom i trijumfalnim vratima, impresivna Piazza Venezia s najvažnijim spomenikom prvom kralju Italije, Vittoriju Emanuelu II., simbolu nacije i njenih vrijednosti… Nadalje, Piazza di Spagna tj. Španjolski trg sa svojim Španjolskim stubama koje valjda svi turisti kolokvijalno tako zovu, ali ne i Talijani. Za njih su one ‘la scalinata di Trinità dei Monti’. I one su posebno lijepe, baš sada, na proljeće, jer Talijani na njih dovuku velike graste s cvijećem pa su posebno ‘fotogenične’, a i prostorom se širi opojan miris. I, naravno, Piazza Navona, vjerojatno i najljepši ta-

Piše Ivona Butjer Mratinović

Kolosej - simbol grada

lijanski trg s Neptunovom fontanom i Fontanom Četiri rijeke. Za piazze brige nema, njih je lako vidjeti u bilo kojem dijelu dana. Možda je teže naći mjesto u restoranima i kafićima koje se na njima nalaze, ali i to je Božja providnost koja se u Rimu sreće na svakom koraku – pošteđeni ste plaćanja kafe od pet eura.

USTATI DOVOLJNO RANO

No, za čuvenu Fontanu di Trevi će vam trebati nešto domišljatosti. Za nju je ipak potrebno ustati dovoljno rano da bi je se vidjelo, da bi se napravila pokoja fotografija. Nakon 10 sati ujutro, to je već nešto teža misija zbog horde turista koji pokušavaju učiniti upravo to isto – fotografirati se i ubaciti novčić u fontanu kako bi se opet vratili u Rim. Isto je i s Panteonom, hramom bogovima i najstarijom strukturom s kupolom u gradu, koji se nalazi nedaleko od nje. Svi oni koji žele vidjeti njegovu unutrašnjost, a posebno betonsku kupolu s otvorom na vrhu koji se još zove i ‘Veliko oko’, trebali bi to napraviti ranije izjutra, kako ne bi čekali u redovima. I svakako ne vikendom, kad za ulazak u Panteon treba rezervacija, mada se ulaz (zasad) ne naplaćuje. No, i to je u planu od 1. srpnja.

Naravno, nije Rim samo hrpa starih i vrijednih građevina, konstrukcija, crkvi (ima ih najviše baš tu, oko 900) i njihovih ostataka. To je mjesto umjetnosti, najvećih umjetničkih djela, vrijednih radova… U njihovim trgovinama ćete naći bezbroj knjiga, enciklopedija, filmova o slikarstvu, kiparstvu, vrijed-

noj baštini, fotografiji, filmu, glazbi… Tu su i brojne vrijedne izložbe, kulturna događanja, premijere, projekcije, koncerti… Baš je nedavno održana premijera filma ‘Fast X’ franšize ‘Fast and Furious’, s poznatim holivudskim facama koje su šetale crvenim tapitom postavljenim od Rimskog foruma do Koloseja – Vin Diesel, Michelle Rodriguez, Tyrese Gibson, John Cena, Charlize Theron, Helen Mirren, Rita Moreno samo su neke od njih. Koji tjedan nakon, održan je koncert Brucea Springsteena. Kažu kako su umjetnička djela izrazi progovaranja neke veće sile kroz ljude. U Rimu je to posebno vidljivo i posebno se snažno osjeti. Gledajući umjetnička djela i sve te savršene obrise, lukove, kupole, apside, u trenutku se čovjek zapita je li moguće da su rađeni prostom, ljudskom rukom. To je toliko naglašeno da u nekom trenutku čak i prelazi u dekadenciju rimskog visokog društva, tamo gdje nije prešlo u masovnost. Galerija Borghese mjesto je djela nekih od najvećih umjetnika svih vremena – da Vincija, Berninija, Tiziana, Rubensa, Rafaela, Caravaggia… Zvuči iznimno, ali je potrebno tjednima unaprijed rezervirati kartu po cijeni koja nije baš beznačajna (što je i očekivano) i biti otporan na gužve.

MISLITE DA DUBROVNIK IMA PROBLEM?

SKOKNITE DO RIMA!

I tu onda dolazi ono naličje božanstvenog ‘vječnog grada’. Svi oni koji misle kako je Dubrovnik neodrživ u sezoni i koji se žale na ‘gužve’ i ‘buku točkića na kuferima koje vuku stranci’, trebali bi skoknuti do Rima. Romantična slika o laganoj šetnji Kolosejem ili Rimskim forumom s neto kupljenom kartom pada u vodu. Naime, karte su tjednima, pa i mjesec dana unaprijed rasprodane i na službenim stranicama ih naprosto nema. Ostatak su pokupovale velike agencije poput GetYourGuide ili Viatora koji ih onda prodaju po višestruko većoj cijeni. I to pod uvjetom ako ste uopće dovoljno sretni da pronađete same ulaznice. Uglavnom se nude obi-

Za piazze brige nema, njih je lako vidjeti u bilo kojem dijelu dana. Možda je teže naći mjesto u restoranima i kafićima koje se na njima nalaze, ali i to je Božja providnost koja se u Rimu sreće na svakom koraku – pošteđeni ste plaćanja kafe od pet eura

Dubrovački dnevniK petak, 19. svibnja 2023.

Panoramski pogled na Rimski forum

lasci, ali uz vodiče tih agencija i kupnju slušalica, a cijene se kreću i do nekoliko stotina eura po glavi.

U redovima se čeka satima, a ni ‘skip the line’ nije to u klasičnom obliku. Naime, i u tom redu se čeka. U svim tim dugačkim redovima se beskrajno dugo čeka kako biste se, nakon što uđete, gužvali s ostalim turistima.

Treba zaboraviti i na lagano ušetavanje u restorane u centru koji nešto vrijede jer su i oni rezervirani tjednima unaprijed. Slično je i sa smještajem.

Mnogi su mjesecima unaprijed ulovili jeftine avionske karte, ali im je sve propalo jer su se 20 dana prije puta sjetili potražiti smještaj. U Rimu slobodnih ležajeva gotovo da više uopće nema.

PREPRODAJA KARATA ‘PO ZLATO’

Ovaj problem je posebno vidljiv na primjeru Vatikana. U redovima za kupnju karte za Vatikanske muzeje, koji zaista jesu jedan od najvažnijih muzejskih sklopova na svijetu, s najvećim djelima i Sikstinskom kapelom s Michelangelovim slavnim freskama na njenom stropu, se čeka satima. Uz hrpu ljudi, uz samu prometnicu gdje se često zaustavljaju vozila pa je osjećaj, mada jeste na otvorenome, kao da ste u plinskoj komori. Vruće je, zagušljivo i nepodnošljivo iritantno. Red se svakih 15-ak minuta malo pomakne i onda se opet stoji u tom dugačkom redu, s tisuću ljudi ispred. Bolje ćete proći ako ste uzeli vodiča i kupili ‘skip the line’ opciju, za što ćete ipak trebati izdvojiti značajniji iznos, pogotovo ako ne idete sami. Mada, opet, i ‘brzom redu’ se čeka.

Zbog svega ovoga lokalni turistički vodiči koji rade s manjim grupama gostiju i pokušavaju na jedan kvalitetan način predstaviti ljepotu od koje zarađuju i zbog koje ‘svi putevi vode u Rim’, čupaju kosu. Neki od njih jako teško dolaze do karata (jer kao što je već napomenuto, na službenim stranicama Muzeja se mjesecima unaprijed rasprodaju, a ostatak zgrabe velike agencije, a onda uslugu prodaju ‘po zlato’), a neki su se odlučili na radikalnije poteze.

Tako je agencija ‘A friend in Rome’, koja 15 godina organizira vatikanske ture, od njih odustala za sljedeću godinu. Kako kažu, napravili su vrlo tešku odluku, ali je ‘postalo prilično jasno kako ljubav prema umjetnosti, osobni rast i vjera više nisu dio te slike’. U svom podrobnijem objašnjenju pišu kako u sezoni broj dnevnih posjetitelja zna premašiti brojku od 30 tisuća, pa se pitaju poštuju li se uopće sigurnosni standardi u Vatikanskim muzejima. Nadalje, navode kako turističke grupe znaju imati i po 50 sudionika, koje onda priječe put ostalim posjetiteljima, a dolazi i do neugodnih obraćanja. Naravno, pitanje je i koliko se kvalitetno, u turama od 50 ljudi, uopće može prezentirati vrijednost djela Vatikanskih muzeja.

Kažu kako su umjetnička djela izrazi progovaranja neke veće sile kroz ljude. U Rimu je to posebno vidljivo i posebno se snažno osjeti. Gledajući umjetnička djela i sve te savršene obrise, lukove, kupole, apside, u trenutku se čovjek zapita je li moguće da su rađeni prostom, ljudskom rukom

... i njegova unutrašnjost

Fontana di Trevi - za fotografiju i ubaciti novčić treba doći malo ranije

Panteon...

Gužve u Vatikanskim muzejima su nepodnošljive, a agencija koja 15 godina organizira vatikanske ture, od njih je odustala za sljedeću godinu. Kako kažu, napravili su vrlo tešku odluku, ali je ‘postalo prilično jasno kako ljubav prema umjetnosti, osobni rast i vjera više nisu dio te slike’. Kupnja karte na službenim stranicama postala je kao dobitak na lutriji – puštaju se 60 dana prije traženog datuma, a rasprodaju se već nakon pet minuta!

Kupnja karte na službenim stranicama postala je kao dobitak na lutriji – puštaju se 60 dana prije traženog datuma, a rasprodaju se već nakon pet minuta! Kako navodi agencija koja je odustala od vatikanskih tura, to rezultira raznim trikovima pa onda više nije dostupna ulaznica nego joj se pridružuju različite druge usluge koje goste u pravilu ne zanimaju, a konačna cijena je puno skuplja. Obično su to doručak, ručak, aperitiv, obilazak vrtova, uz ulaznicu… Neki gosti na to pristaju samo kako bi ušli u Vatikanske muzeje, plaćaju puno veću cifru i gube jako puno vremena. Također, spominju i one agencije koje praktički imaju monopol, otkupljuju karte od muzeja i prodaju ih po višestruko

većoj cijeni. Agencija je na društvenim mrežama objavila fotografiju iz Vatikanskih muzeja koja prikazuje kako izgledaju očekivanja posjetitelja, a kako izgleda stvarnost, koja se od njih bitno razlikuje. DUŠA PRODANA VRAGU

Ako imate dovoljno strpljenja, možete čekati u redovima i kupiti kartu na licu mjesta. Ako ne, možete kupiti nešto skuplju kartu s vodičem preko velikih agencija. Gužve će vas dočekati svakako, ali vrijedi zažmiriti i uživati u najvećim umjetničkim djelima svih vremena.

No, ako za ništa od toga nemate ni živaca, a ni vremena, posjet Vatikanu se svakako isplati. Naposljetku, tu je impresivni Berninijev trg svetog Petra s pripadajućom bazilikom. Sam trg kao takav je zaista vrijedan posjeta, sa svojim fontanama, kolonadom stupova, ali i bazilikom svetog Petra, koja se također nalazi na popisu svjetskih čuda. Ulaz u baziliku je slobodan, ali je red za ulazak u unutrašnjost dugačak gotovo kilometar. Nedaleko od samog Vatikana, uz samu rijeku Tiber, nalazi se i prekrasna Anđeoska tvrđava s pripadajućim mostom preko rijeke, na kojem se nalaze impozantne skulptura anđela.

Moglo bi se kazati kako je duša tog Rima najbliža Bogu – sa svim tim velikim djelima koja kao da su nadahnuće nečega što uopće ne pripada ovozemaljskom. Nažalost, dio nje je prodan vragu. Nije to samo zbog gužvi, zbog cijene, zbog na neki način prevarantskog pristupa gostima koji tu dolaze. To je i zbog sramotnih prizora koje je moguće vidjeti u galerijama i butigama, od koje su neke smještene u neposrednoj blizini ulaza na trg svetog Petra. Tako ćete u njima vidjeti krunice koje se prodaju po cijenama od 20,30 ili 50 eura, a u blizi-

Vatikan - trg sv. Petra s bazilikom na listi je svjetskih čuda

Piazza Navona je najljepši rimski trg

ni i upaljače ili krigle s likom Gospe. Kipiće anđela, a ispod njih kape s marihuanom. Nekakve suvenire iz Međugorja, čije je ime pogrešno napisano. Otvarači za vino s likom pape. Sama kupnja u takvim galerijama i butigama dođe kao bogohuljenje.

PRONAĆI ISTINSKU DUŠU

No, puno je duše u Rimu. Ako je tražite, pronaći ćete je u svim tim velikim djelima. U kreativnosti koja pršti iz svakog kantuna tog grada. Ako ste umorni od turističke gužve, slike i vike, zapustite se na brežuljak Aventino, nedaleko od Koloseja, s prekrasnim parkovima, od kojih je jedan i Park naranača. Zaluta tu i poneki turist koji je netom prije tražio Usta istine (antički mramorni reljef u čija usta turisti trpaju ruku kako bi vidjeli hoće li im je ‘odgristi’ tj. jesu li lažljivci ili ne) ili ključanicu sv. Petra (pogled kroz ključanicu na rimskim vratima koja pruža pogled na kupolu crkve sv. Petra), također rimske atrakcije, ali su uglavnom mjesta na koji-

ma lokalci šetaju svoje pse. S tih parkova se pruža prekrasan panoramski pogled na Rim. Možete se okrijepiti vodom, udisati miris naranača, ležati na klupi ili napraviti lijepe panoramske fotografije grada.

U podnožju Aventina pruža se prekasni rimski ‘roseto’ – veliki vrt s više od tisuću vrsta različitih ruža, vjerojatno i najromantičniji dio grada. Ni on ne vrvi turistima, ulaz je slobodan, ima klupe i predivno je mjesto za opuštanje. U njemu ćete sigurno pronaći svoj raj.

Ako niste pronašli karte za čuvenu galeriju Borghese, za Vatikanske muzeje ili niste uspjeli ući u bazi-

Rim je grad pun duše. Samo je treba osluhnuti u toj turističkoj graji. I sigurno ćete ju pronaći.

Vatikanski muzeji - očekivanja i stvarnost, izvor A Friend in Rome

Maritozzo - pecivo sa šlagom kojim su mladići prosili djevojke

Ovako izgledaju ogromni redovi za ulazak u Vatikanske muzeje

Pizza romana mora imati hrskavo tijesto

liku sv. Petra, postoji alternativa. Rim ima na stotine prekrasnih crkvi koje obiluju umjetničkim djelima. Na piazzi del Popolo nalazi se kapela Uznesenja (capella Cerasi) u kojoj se s lijeve i s desne strane oltara nalaze prekrasna djela Caravaggia. Važno je ne ulaziti dok je misa, a gužve nema. Također, u blizini samog Panteona nalazi se i crkva sv. Igancija. Kad se uđe u samu crkvu, moguće je vidjeti Pozzove freske i uvjeriti se kako je 3D postojao i u 16. stoljeću, jer je upravo takve tehnike koristio kako bi stvorio iluziju. Također, odmah do nje se nalazi i njegova ‘lažna kupola’.

Ako ste propustili karte za Rimski forum, uspenjite se skalinima do piazze di Campidoglio i ugledat ćete tri građevine, lijevu, desnu i centralnu. Prođite prolazom između centralne i desne zgrade i naići ćete na Rimski forum, koji će se pred vama pružiti kao na dlanu. Uživajte u pogledu, napravite fotografije i uštedite živce, vrijeme i novac. Naposljetku, ako ste propustili mjesto u nekom od čuvenih restorana u strogom centru, zaputite se preko rijeke Tiber, u Trastevere (tras – preko, Tevere – Tiber). Trastevere je šarmantni rimski kvart, a stare popločane ulice ukrašene zelenilom i cvijećem vrve kafićima, pizzerijama i restoranima od kojih su neki prilično dobri, a nisu ni skupi. Naravno kako je talijansku gastronomiju nemoguće zamisliti bez paste i pizze, no one se razlikuju od regije do regije. U Rimu je popularna carbonara koju nude brojni tradicionalni restorani u Trastevereu,

ali i ‘cacio e pepe’, pasta sa sirom i paprom koja je nešto jačeg okusa od carbonare, ali jako ukusna. Pizza je ‘romana’, dakle rimska, a od ‘napoletane’ (napuljske) se razlikuje po tome što je tijesto tanko, hrskavo i lomi se pri svakom zalogaju. Tipično rimska slastica, koja je s vremenom postala popularna diljem svijeta, pa se rado priprema čak i u Japanu, je maritozzo, a radi se o pecivu ispunjenom šlagom. Naziv mu u prijevodu znači ‘mužić’ jer bi mladići djevojke često prosili tako što bi im kupili slasticu, a u šlag sakrili prsten. Tu su još i specijaliteti koje pripremaju naše majke i none, poput pupatora (u talijanskim menijima ćete ih pronaći pod imenom ‘fiori di zucca’), a tu je naravno i nadaleko poznat talijanski gelato – sladoled, kao i tiramisu. Italija je poznata po sjajnim vinima, tu je i obožavani limunčelo koji je i kod nas strašno popularan, no mladi turisti posebno rado konzumiraju Aperol spritz. Rim je grad pun duše. Samo je treba osluhnuti u toj turističkoj graji. I sigurno ćete ju pronaći. Kao što je rekao Paolo Sorrentino, on ima ljepotu, toliko veliku, da bi čovjek mogao umrijeti gledajući je predugo.

Moglo bi se kazati kako je duša tog Rima najbliža Bogu – sa svim tim velikim djelima koja kao da su nadahnuće nečega što uopće ne pripada ovozemaljskom. Nažalost, dio nje je prodan vragu. Nije to samo zbog gužvi, zbog cijene, zbog na neki način prevarantskog pristupa gostima koji tu dolaze. To je i zbog sramotnih prizora koje je moguće vidjeti u galerijama i butigama, od koje su neke smještene u neposrednoj blizini ulaza na trg svetog Petra

Roseto kao najmirisniji i najromantičniji dio grada

Vrijedna umjetnička djela možete pronaći i u crkvama (Caravaggio - lijevo i desno od oltara)

...kao i ‘cacio e pepe’

Pasta carbonara je rimski specijalitet...

petak, 26. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nada, Stojanka i Ana - nema službe, nema žurbe, u mirovini su, ali zato bar ima družbe

Klaudija, Marko, Nora i Marko - neizmjerna je sreća kad se obitelj poveća

Miho, Orsat i Nino - malci su pravi znalci, vješto u Portu na udice uhvate i premudre lučke ukljate

Dijana, Tihan i Antea - grupe će stići, u zanimljivoj će priči uživati i gosti i vodiči

Mirjana i Denis - u svatovima su bili, puno ljubavi i sretan zajednički život prijateljima poželili

Martina i Tane - jedva dočekale da početak prave sezone “svane”

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Anđela i Mateo - od djetinjstva vole folklor i “njihov” FA Linđo ih je i na “stazu” ljubavi doveo

Nikša i Marija - da je bilo preše, ne bi ovdje bila ova fotografija

Kruno i Irina - bilo bi zanimljivo poslušati duet gitara i violina

Marijana, Mihael, Tea, Izumi i Svemir - kad život za viđenje ne pruža priliku svaki dan, i svaki je kratki susret neizmjerno dragocijen i radostan

Ahil i Željka - istinsko je veselje kad na poslu dobiješ i prave prijatelje

Srđan i Kike - tati i kćerkici gode za zajedno poći u Grad prilike

Kralj Edward u Dubrovnik je doputovao jahtom ‘Nahlin’, snimljen je sa ženom zbog koje se odrekao krune

U gradu se odlično zabavljao, izbjegao je protokole, a mnoštvo mu na Stradunu mu je oduševljeno mahalo i klicalo

Za feljton o jahti NAHLIN i njenim pratećim brodovima korištene su informacije iz monografije Lukše Lucijanovića, čiji sam sudionik u pisanju bio i sam. Također, u feljtonu se koriste i dijelovi tekstova iz dubrovačkih novina ‘Narodna Svijest’ koje su izlazile između dva svjetska rata, a slike su u vlasništvu Eduarda Šuljka (Nahlin na sidrištu pored Lokruma), Lukše Lucijanovića, GJ Danijele i iz moje osobne arhive.

Dolazak u Dubrovnik kralja Ujedinjenog Kraljevstva, najavile su novine Narodna Svijest od dana 5. kolovoza 1936. godine. Najavljeno je kako

će kralj Edward VIII. doći u Dalmaciju i kako će dulje vrijeme krstariti po Jadranskoj obali, o čemu se piše u broju od 19. kolovoza 1936. godine.

ODUŠEVLJENJE NA STRADUNU

“U nedjelju 16. kolovoza u 6 sati popodne usidri se između Lokruma i Dubrovnika engleska jahta ANA MARIA, na kojoj je intimni prijatelj kralja Edwarda, lord Dodley. Već dolaskom te jahte bili smo sigurni u što skoriji dolazak omiljenog engleskog Vladara. I doista, kraljeva se jahta NAHLIN pojavi u ponedjeljak 17. kolovoza iza

otočića Lokruma oko 2 sata popodne u smjeru prema Cavtatu, da onda zakrene i doplovi do blizine spomenute jahte ANA MARIA, gdje se usidri oko 3 sata,“ pisala je ‘Narodna Svijest’. Dalje navode kako su je pratila dva razarača engleske mornarice GLOWORN I GRAFTON. „Odmah nakon dolaska jedan se motorni čamac spusti s broda, u koji se ukrca kralj Edward, te se pođe kupati u modru špilju kod sv. Jakoba (što je vidljivo na scanu fotografije priložene u ovom tekstu). Napokon je naš grad bio sretan, da ga u 6 sati pohodi Visoki Gost. Na obali ga dočeka engleski konzularni agent g. Hagjija, g. komandant Vojne akademije; g. Sreski načelnik. Praćen od silnog mnoštva svijeta prođe kroz glavnu ulicu Stradun, gdje ga je masa svijeta dočekala s oduševljenim klicanjem. Nakon što je dobar po sata proboravio u parku Hotela Imperial na Pilama, povrati se istim putem u grad, da se ukrca u motornu brodicu, te otplovi na svoju jahtu. Kralj je bio obučen posve jednostavno, u jednoj crnoj majici s kratkim rukavima, a bez klobuka. Uvečer istog dana oko 9 sati ponovno smo bili sretni među nama vidjeti našeg ljubljenog viso-

„Kralj prođe kroz Stradun, koji je bio prepun svijeta praćen urnebesnim poklicima: ‘Živio!’, odakle otiđe po drugi put u vrt Hotela Imperial, gdje je svirao orkestar,“ pisale su novine

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

NAHLIN je luksuzna

jahta duga 91,4

metra i jedna od posljednjih

velikih parnih

jahti izgrađenih u Velikoj

Britaniji. Izgrađena

1930. u brodogradilištu

John Brown and Company, ClydebankŠkotska za Annie

Henrietta Yule

koja je u to vrijeme

bila poznata kao

najbogatija žena u Velikoj Britaniji. Jahtu

je 1937. godine kupio

rumunjski kralj Carol

II za 120.000 funti

i preimenovao je u LUCEAFARUL, a kasnije u LIBERTATEA.

Godine 1998. jahtu kupuje trgovac

jahtama Nicholas

Edmiston za 265000

američkih dolara.

Godine 2006. James i Deirdre Dyson kupili su jahtu i u pet godina su je potpuno uredili, a parne strojeve su zamijenili dizel

motorima. Od 2010.

ponovo joj je vraćeno

izvorno ime NAHLIN.

Registrirana je u Glasgowu u Škotskoj. I dalje plovi…

kog gosta u pratnji svojih prijatelja i dama. Isto kao popodne, prođe kroz Stradun, koji je bio prepun svijeta praćen urnebesnim poklicima: ‘Živio!’, odakle otiđe po drugi put u vrt Hotela Imperial, gdje je svirao orkestar. Tu se Njegovo Veličanstvo zadržalo do kasne doba noći očito veoma dobro raspoložen. Velikim je zanimanjem tu motrio naše narodno kolo, što su plesale naše djevojčice i gospođe u bogatim kostimima narodne nošnje iz skoro cijele Kraljevine Jugoslavije, dapače i sam kralj vas razdragan je dva puta plesao valcer s damama iz svoje pratnje,“ pišu novine.

KRALJ NAVRATIO U HASANOVIĆEVU BUTIGU, RESTORAN ‘SARIĆ’ I GRADSKU KAFANU

„Cijelo je jutro utornika Nj. Vel. ostalo na svojoj jahti. U 2 sata popodne kralj i njegova prijateljica otplovili su prema Cavtatu s jahtom ANA MARIA, dok je kraljevska jahta NAHLIN ostala usidrena na svojem mjestu. Oko 6 sati počelo se građanstvo skupljati po Stradunu i gradskoj luci, kao da je slutilo da će nas obljubljeni vladar ponovno posjetiti. I zbilja u 6 i po sati eto našeg dragog visokog gosta među nama. Vas nasmijan, veseo što se opet nalazi u krugu svojih Dubrovčana prijateljskim mahanjem ruku i klimanjem glave neprestano se zahvaljivao desno i lijevo na srdačno zanosno klicanje skupljenog mnoštva svijeta. Tom prigodom pohodi Knežev dvor, gdje je snimio spomenik dubrovačkog dobrotvora Miha Pracata i veliki grb Dubrovačke Republike. Zatim prođe kroz Stradun i tu opazi neke starinske umjetne predmete u izlogu dućana g. Hasanovića. Uđe u dućan i kupi neke stvari. Nato proslijedi Stradunom i izašavši na Pile pohodi Peters-bar, a onda vrt Hotela Imperial, gdje se zaustavi malo časaka, te se povra-

ti u grad i pohodi crkvu naše Male Braće i njezin veličanstveni klaustor. Naposljetku razgleda izložbu slika u zgradi Sponza, te u 7 i po otplovi do svoje jahte NAHLIN, praćen srdačnim i zanosnim poklicima njegovih omiljelih Dubrovčana”, navode novine.

‘Narodna Svijest’ u broju koji je izašao 29. kolovoza 1936. godine dalje izvještava o boravku kralja Edwarda VIII. tj. o njegovom večernjem izlasku. “Sinoć je Nj. Vel. Edward VIII. izašao u 9:30

Jahta Nahlin na sidrištu pored otoka Lokrum

Kralj Edward VIII i Wallis Simpson, odmah po dolasku su se pošli okupati u modru špilju kod sv. Jakoba.

sati opet u grad u pratnji cijele svite te otišao na večeru u Restaurant Sarić poznat zbog svoje najodličnije kuhinje. Čim je došao, odmah je servirana večera. Dvorili su ga dubrovački konobari. Za vrijeme večere zaželio je da mu sviraju naše narodne pjesme što mu je udovoljeno, i to na jednoj gitari i violini. Kralj je bio s time prezadovoljan. Veoma razdragan, izrazio je svoje zadovoljstvo nad odlično priređenoj večeri. Ovom prigodom ističemo sposobnost g. Šarića jer je on upravo u vrlo kratkom vremenu sve ovo odlično pripremio. Obaviješten je tek oko 7 i po’ sati da kralj želi kod njega večerati. Ovo mu služi kao ponos.

U 1:30 sati poslije ponoći napustio je Restaurant Šarić i pošao u Gradsku kafanu te sjeo na taracu. Već na ulazu dočekao ga je gospar Kiko i direktor. Sav sretan, naš Amerikan - Gružanin g. Kiko upravo je skakao oko kralja, da bi mu boravak bio što prijatniji. Odmah mu je po želji serviran ‘Massoni Gishubler’, pa iza toga pivo i crna kafa. U vrlo veselom raspoloženju mladi je kralj zaželio da zasviraju ‘Ich muss einmal in Grinzing sein’. On je bio toliko zadovoljan ovim komadom da je i sam s rukama mahao po taktu muzike i tiho pjevao, a ponekad po stolu imitirao pijanista. Slijedili su valceri za ples. U jednom momentu, kralj je s damom iz svog društva otišao u salu i zaplesao skupa s ostalim parovima te nakon kraćeg vremena opet po drugi put s drugom damom svog društva. Odlično zabavljajući se kralj je već u kasnu noć 2 sata, u društvu svog pratitelja i jedne dame (Wallis Simpson), napustio kafanu i ukrcao se na svoju ‘gondolu’ venecijanskog stila i uz veslanje dvojice mornara, nakon male šetnje po-

šao na počinak, dočim je njegova pratnja ostala još dugo u kafani”, pisale su tada novine.

VJEŠTO IZBJEGAO PROTOKOLE

Tako su kralj Edward VIII. i Simpsonica s grupom bliskih prijatelja obišli više mjesta po Gradu, a na fotografiji priloženoj uz ovaj tekst se vidi kako idu u posjet Kiku Marinoviću u ljetnikovcu Petra Sorkočevića na Lapadskoj obali (tada se zvala Beogradska obala) koji je tamo u to doba živio. Supruga Kika Marinovića je bila Amerikanka i poznanica sa Wallis Simpson. Njihovo putovanje s jahtom NAHLIN je započelo u Šibeniku 9. kolovoza 1936., a potom su posjetili: Rab, Trogir, Hvar, Korčulu, Viganj i pred Lokrumom su se usidrili 17. kolovoza. Nakon Du-

„Vas nasmijan, veseo što se opet nalazi u krugu svojih Dubrovčana prijateljskim mahanjem ruku i klimanjem glave neprestano se zahvaljivao desno i lijevo na srdačno zanosno klicanje skupljenog mnoštva svijeta,“ pisala je Narodna svijest

Wallis se razvela od muža, a Edward se zbog ljubavi čvrsto odlučio odreći krune. Naime, javnost nije bila naklonjena kralju koji ima ljubavnu vezu s dvaput

rastavljenom Amerikankom

petak, 26. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Kralj Edward VIII i Wallis Simpson u Dubrovniku 1936. godine. Ovo je bio njihov prvi javni dodir koji su paparazzi slikali

Posjet Kiku Marinoviću u ljetnikovcu Sorkočević

brovnika, jahta NAHLIN s pratećim brodovima se uputila prema Kotoru. Kralj Edward VIII je nastojao da svi njegovi posjeti po Jadranu budu bez službenih protokola, a i sam je izjavio kako putuje privatno, kao turist, ali novinari i fotografi -paparazzi im nisu dali mira.

Kratka povijest o Edwardu VIII i Wallis Simpson

Kralj Edward VIII i Wallis Simpson svojom su ljubavlju zapanjili svijet. Sudbonosan susret zbio se 10. siječnja 1931. godine, kada je Edward, kao princ, došao na primanje svoje dugogodišnje djevojke Lady Thelme Furness i tom prilikom upoznao Wallis Simpson, udanu Amerikanku.

Navodno ga nije previše impresionirala na prvi pogled, no prilikom ponovnog susreta, četiri mjeseca kasnije, rodila se snažna međusobna privlačnost.

Edward je koristio svaku priliku za gostovanje kod Wallis i njezinog muža te ostajao kod njih do ranih jutarnjih sati. Godine 1934. Lady Thelma Furness otišla je na put u Ameriku i zamolila Wallis da pripazi na Edwarda. Kad se vratila, shvatila je kako ju je Wallis zamijenila - Edward i ona bili su nerazdvojni.

Godine 1936. Edward je, nakon smrti svog oca Georga V, postao kraljem, a Wallis je pokrenula razvod od svog muža Ernesta. Edward i Wallis su tog ljeta otišli na krstarenje Jadranom i posjetili su Dubrovnik. Edward i Simpsonica su svoju vezu dugo tajili iako je bilo očito kako su njih dvoje zajedno, a navodno je to javno viđeno baš u Dubrovniku kada je jedan ‘paparazzo’ slikao kako Wallis drži kralja Edwarda za ruku pa je to bio prvi službeni dokaz kako su njih dvoje zajedno. Na jahti NAHLIN, putujući i po ostalim gra-

dovima na našoj obali Jadrana, pala je odluka o njihovom budućem životu. U jesen iste godine Wallis se razvela od muža, a Edward se zbog ljubavi čvrsto odlučio odreći krune. Naime, javnost nije bila naklonjena kralju koji ima ljubavnu vezu s dvaput rastavljenom Amerikankom. U prosincu 1936. godine odrekao se prijestolja i formalno te postao Vojvodom od Windsora. Vjenčao se s Wallis u lipnju 1937. godine, nakon čega su većinu života proveli u Francuskoj, u ljubavnoj idili. Edward je umro 1972. godine, u 77., a Wallis 1986., u 89. godini života.

“Sinoć je Nj. Vel. Edward VIII. izašao u 9:30 sati opet u grad u pratnji cijele svite te otišao na večeru u Restaurant Sarić poznat zbog svoje najodličnije kuhinje. Čim je došao, odmah je servirana večera. Dvorili su ga dubrovački konobari. Za vrijeme večere zaželio je da mu sviraju naše narodne pjesme što mu je udovoljeno, i to na jednoj gitari i violini. Kralj je bio s time prezadovoljan“

Edward i Wallis pred kafanom Dubravka

Plan puta kralja Edwarda VIII i Wallis Smpson

U čast Ruđeru

Boškoviću , mijenja se ime

Zračne luke Dubrovnik

U Palači Ranjina održan je sastanak na temu dodavanja imena znanstvenika Ruđera

Boškovića nazivu Zračne Luke Dubrovnik

Riječ je o daljnjem koraku u realizaciji dugogodišnje inicijative kojom bi se odala počast poznatom i povijesno iznimno važnom hrvatskom znanstveniku, rođenom u Dubrovniku. Današnjim sastankom službeno je pokrenuta procedura kojom bi se navedeno i realiziralo. Inicijativa će se provesti odgovarajućim aktima na Skupštini društva u suglasnosti s Vladom RH

Sastanak je inicirao župan Nikola Dobroslavić, a na njemu su sudjelovali gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te predstavnik Općine Konavle, ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Zračne luke Mario Curić kao predstavnici suvlasnika Zračne luke, direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober sa suradnicima,

načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić te vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Krešimir Marković.

Inicijativa za dodavanje imena Ruđera Boškovića u naziv dubrovačke zračne luke pokrenuta je još u vrijeme obilježavanja 300. obljetnice smrti velikog znanstvenika, a sad će se i operativno provesti.

Na sastanku je istaknuto kako se nismo dovoljno odužili dubrovačkom, hrvatskom i svjetskom velikanu Ruđeru Boškoviću za ono što je on dao čovječanstvu pa je ovo jedan dobar način za to.

Inicijativa je pokrenuta kako bi se odala počast poznatom i povijesno iznimno važnom hrvatskom znanstveniku, rođenom u Dubrovniku.

foto Goran Mratinović/DD, DNŽ

CARITAS

Zahvaljujemo na donacijama: U spomen na pok. Borana Vigurića, supruga naše prijateljice Katice - Ana i Dubravko Medo prilažu 50 EUR. Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne.

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DJEČJEM DOMU MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU: Centru za pružanje usluga u zajednici

MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Kolegice i kolege Poslovnice OTP banke centrala Dubrovnik, umjesto cvijeća za pok. Maria Milovića prilažu 120€.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

humanitarni prilozi

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Centra Maslina

IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na dragog Luku Obradovića, umijesto cvijeća, 40 € prilažu Nela i Milo Nožica; U spomen na pok. Zlatka Ljubimira, brata naše prijateljice Drage, 40 € prilažu Dragica i Mirjana; Hvala don. Robertu Ćibariću , Župi sv. Mihajla i svim divnim ljudima koji su sudjelovali u vrijednoj donaciji medicinskog kreveta i liftera našoj Udruzi.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU! BAROKOMORA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• U prisustvu kisika pojačava se imuni

odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost

organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na:

Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DRUŠTVO

MULTIPLE SKLEROZE

DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: U spomen na dragu Maju Marušić umjesto cvijeća obitelj Petronio prilaže 30 eura za potrebe udruge.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na gospođu Tereziju Vuleša majku naše prijateljice Goge, 60 € doniraju obitelj Fabris i obitelj Baier.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ

MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem Citroen C4 Runner 1.6, 2008. godina. Prošao 104000 km. Registriran do 12.mj. 0921551900

Na prodaju Citroen C4 Picasso 2015 godište. Auto je očuvano i održavano.Auto je prešlo 170013 km. Na autu su napravljeni i veliki i mali servisi znači zupčasti, vodena, vanjsko remenje i natezači, svi filteri i ulje na 160383km.Auto je registrirano do kraja 5mj/2023god. Za sve informacije stojim na raspolaganju na kontakt broj 0959033266.

Volkswagen kombi P3 1990 godište. 8+1 putnika. Cijena po dogovoru 098 95 95 949

Renault Scenic Privilege 1,9 dci Rx4, Disel Euro III, 75 kW, 2002g., 170.000 km (motor 155.000 km), pogon na sva četiri, boja zelena sa efektom, kožnata sjedala, dva krovna prozora, prednji i bočni sigurnosni jastuci, maglenke, automatska klima, integrirani radio, kuka za prikolicu, krovna kutija, Al-felge, cjelogodišnje gume, reg. studeni 2023g. cijena 4000 €, detaljno na: https://www.njuskalo.hr/ auti/renault-scenic-rx4-1.9dci-oglas-40396631. tel. 099

5044 672

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj na duže vrijeme cijena po dogovoru. Mob

0922858452

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem kuću u starom gradu, 72+30m2 za 350000€. Tel: 091 908 7406.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanova-

nje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled.

Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura.

Zvati na broj: 092/337-5466

ili pisati na mail: dalmates@ gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, am-

bulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apar-

petak, 26. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

tman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098

676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098

676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Prodajem očuvan mob. Alcatel 1 sa punjačem i maskom, ekran 6,22 incha, 50 eura 091 583-4481

Prodajem grob na katoličkom groblju Boninovo 0989609880

Poklanjam latoflex podnicu (190x90) i običnu (200x90).

Mob. 0958090993

Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-ove. Mob. 0958090993

Prodajem agriju 506 u odličnom stanju, bingov original zapakiran karburator i tri demižane po 50l. Mob 098

728 553

Prodajem suncobran, nov, veliki, 4×4m, visparasols, jednobojan, bez natpisa. 200 EUR (novi je 300 EUR). 0958167326

osobni odnosi

Muškarac 52 godine traži žensku osobu od 40 do 50 godina za prijateljstvo i druženje. Isključivo zvati na Whatsapp. Kontakt: 097 638 2802

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

Obavljamo kvalitetno sve keramicarske i gipsarske radove. Mob:098 9721 753,

KAMENOKLESAR- Izrada

grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf. na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pru -

ža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 22.05. do 28.05.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 29.05. do 04.06.

preminuli

RADO RADIĆ (1946)

VERA MATIČEVIĆ (1952)

MIROSLAVA STUPIN (1947)

ANTUN BANOVAC (1934)

ANE KAJGANIĆ (1939)

ASIM HEBIB (1940)

DANICA RADIĆ (1936)

LUKA OBRADOVIĆ (1946)

ZLATKO LJUBIMIR (1946)

IVICA ŠABIĆ (1977)

ANICA MARČINKO (1932)