Dubrovnik ima najviše turista po broju stanovnika u Europi!

Zauzimanje prvog mjesta na ovakvoj listi, kakvu je sastavio Holidu.co.uk, vraća nas su doba od prije desetak i manje godina kada se provlačila teza o Dubrovniku kao mjestu koje treba izbjegavati zbog prekomjernog broja turista

Problem prekomjernog turizma tema je o kojoj se može godinama bez prekida raspravljati. Ako bi organizirali neki panel i govorili satima, veoma je vjerojatno kako će ishod biti bez nekog mudrog i jednoznačnog konsenzusa. O turizmu svi sve znaju jer posljedice njega itekako dodiruju one koji konzumiraju turizam, žive u turističkim mjestima, rade u turizmu i odlučuju o njemu. Nedavno je britanski internetski portal Holidu.co.uk objavio podatke o gradovima koji su najopterećeniji turizmom. I naravno, Dubrovnik je zauzeo prvo mjesto na njihovoj ljestvici, a iza njega su Venecija, Bruges, Rhodes, Reykjavik, Firenca i ostali.

„Službeno – Dubrovnik je najopterećeniji grad u Europi! Poznat po svojim zadivljujućim narančastim krovovima i igranju u hvaljenoj Igri prijestolja, Dubrovnik ima nevjerojatnih 36 turista na svakog svog stanovnika! S obzirom na relativno mali broj stanovnika, Dubrovnik bilježi priljev turista tijekom ljetnih mjeseci, posebno u srpnju i kolovozu. Preporučujemo da ga posjetite početkom svibnja ili od sredine rujna do sredine listopada kako biste izbjegli gužvu“, navodi se u pojašnjenju ovog britanskih glasila.

Upitna Metodologija

Kako se došlo do ovog zaključka? U članku je kratko navedena metodologija kako je ljestvica napravljena korištenjem broja turista u 2019. godini, koja je bila posljednja godina prije pandemije, za svaki grad na listama najposjećenijih gradova

The Savvy Backpacker i Air Mundo. S tim su podacima izdvojili populaciju i svaki grad rangirali od najvišeg do najnižeg na temelju broja turista po stanovniku, dajući prednost onima s više turista. Pitali smo profesora s dubrovačkog Sveučilišta Nebojšu Stojčića za komentar na ovo prilično negativno prvo mjesta za Dubrovnik. Stojčić se inače u svome znanstvenom radu bavio temama održivog turizma, a nedavno je s kolegicama sa Sveučilišta predstavio „Analizu trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor“.

„Postoji niz načina mjerenja utjecaja pojedinog fenomena pa tako i turizma na ishode od interesa, a jedan od njih je zasigurno i broj turista po stanovniku. Svaki pokazatelj ima svoje prednosti i nedostatke koje je potrebno imati na umu prilikom interpretacije. Primjerice, kada govorimo o ovom konkretnom pokazatelju onda će se uvijek sredine s manjim brojem stanovnika naći u nepovoljnijem položaju od onih s većom populacijom, a slično vrijedi i za rijetko naseljena područja“, smatra Stojčić. Dodao je kako s kratkoročnog gledišta, za procjenu kvalitete življenja lokalnog stanovništva, ali i iskustva posjetitelja, broj posjetitelja i turista po stanovniku je manje relevantan pokazatelj nego disperzija posjetitelja tijekom određenih razdoblja dana, mjeseca i godine.

„Proteklih godina, izuzev razdoblja Covid pandemije, u Dubrovniku je na djelu porast broja posjetitelja čemu je posebice izložena povijesna gradska jezgra. Međutim, kako je nedavna studija Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku pokazala na temelju podataka sustava Dubrovnik visitors, unatoč tom porastu, razvidna je disperzija posjetitelja unutar pojedinih mjeseci, ali i prelijevanjem iz glavnog dijela sezone na ostala razdoblja godine“, kazuje Nebojša Stojčić.

Kratkoro Ni I Dugoro Ni Ciljevi

Naveo je kako je potrebno imati u vidu da upravljanje turističkim tokovima kroz disperziju i ravnomjerniju distribuciju tijekom cijele godine, može samo kratkoročno ublažiti pritisak na lokalne zajednice.

‘Postoji niz načina mjerenja utjecaja pojedinog fenomena pa tako i turizma na ishode od interesa, a jedan od njih je zasigurno i broj turista po stanovniku. Svaki pokazatelj ima svoje prednosti i nedostatke koje je potrebno imati na umu prilikom interpretacije’, kaže profesor Nebojša Stojčić

„Dugoročno, potrebno je definirati gornju granicu broja posjetitelja koje destinacija može podnijeti, a da se pritom sačuva kvaliteta doživljaja posjetitelja i održivost lokalne zajednice“, savjet je prof.dr.sc. Nebojše Stojčića. Inače, zauzimanje prvog mjesta na ovakvoj listi, kakvu je sastavio Holidu.co.uk, vraća nas su doba od prije desetak i manje godina kada se provlačila teza o Dubrovniku kao mjestu koje treba izbjegavati zbog prekomjernog broja turista. Tada je grad izgledao kao klasična žrtva vlastitog turističkog uspjeha jer su nepodnošljive gužve i problemi u prometu stvarali nelagodu kako kod domaćih ljudi tako i kod turista. Nezadovoljstvo građana je raslo, a najjači svjetski mediji stavili su Dubrovnik kao turističku destinaciju na svoje ‘crne liste’ i pozivali turiste da ga, žele li uživati u odmoru – zaobiđu.

Jedan od prvih poteza ove gradske uprave bilo je pitanje održivosti turizma i rješavanje ovog problema. Ubrzo je pokrenut program ‘Respect the City’. Plan je bio s nizom mjera, od ograničavanja broja kruzera, ukidanja ilegalnih bookera, manjim brojem ugostiteljskih stolova i sličnih poteza, uvesti reda, ali i stvoriti pozitivni imidž o gradu u svijetu. Cilj je bio imati manje gužve u grad s većim brojem turista na godišnjoj razini.

Respect the City postao je na međunarodnoj razini prepoznat kao primjer dobre prakse, no turizam i dalje nosi razne izazove.

Nitko nije ni očekivao kako će taj globalni problem biti riješen na jednostavan način, preko noći. Konkretni rezultati grada koji živi od turizma jedino se mogu mjeriti kroz produljenje sezone, manje gužve i kvalitetniji život građana. Brojni teoretičari zavjera i kreatori neobjektivnih ljestvica zasigurno nemaju za cilj ponuditi rješenje problema jer da imaju trebalo bi sagledati puni učinak nekog projekta koji će se moći ocijeniti tek na osnovu ostvarenih rezultata. No, tko još ima vremena za čekanje kad senzacionalizam zakuca na vrata?

Nedavno je britanski internetski portal Holidu.co.uk objavio podatke o gradovima koji su najopterećeniji turizmom. I naravno, Dubrovnik je zauzeo prvo mjesto na njihovoj ljestvici, a iza njega su Venecija, Bruges, Rhodes, Reykjavik, Firenca i ostali