
5 minute read
‘Kvalitetnima sucima treba povećati plaće , a onim lošima dati otkaz ’
Suci prvostupanjskih sudova diljem Hrvatske prosvjeduju u takozvanom bijelom štrajku što znači da rješavaju samo one predmete kojima prijeti probijanje rokova. Uzroci bijelog štrajka su nedostatak kadra, nepovoljni i demotivirajući uvjeti rada i visina plaće, te opterećenost sporovima
Piše Maro Marušić foto Duško Jaramaz/ PIXSELL, Goran Mratinović, osobna arhiva
Advertisement
U tijeku je prosvjed hrvatskih sudaca koji traje do kraja ovog tjedna. Suci prvostupanjskih sudova diljem Hrvatske prosvjeduju u takozvanom bijelom štrajku što znači da rješavaju samo one predmete kojima prijeti probijanje rokova. Uzroci bijelog štrajka su nedostatak kadra, nepovoljni i demotivirajući uvjeti rada i visina plaće, te opterećenost sporovima. Posebno su nezadovoljni suci početnici koji imaju slaba primanja i veliku odgovornost, ističu organizatori štrajka. Na Općinskom sudu u Dubrovniku, potvrdio je glasnogovornik Vlaho Bošković, svi suci sudjeluju u bijelom štrajku.
-Mogu vam samo reći da ovaj sud svake godine rješava puno više predmeta nego što ih zaprimi. Svake godine se smanjiva broj neriješenih predmeta, tako evo prosječno svaki sudac je u prošloj godini riješio oko 325 predmeta što je velika brojka ako uzmemo u obzir da je 220 radnih dana. Mislim da će u slučaju da se poboljšaju uvjeti rada ljudi biti zadovoljniji poslom, a s druge strane i dužnost će biti puno primamljivija –kazao je Vlaho Bošković za Libertas televiziju.
Jasno je iz samog štrajka da su suci na prvostupanjskim sudovima nezadovoljni poslom, no interesiralo nas je kakav je pogled na njihov položaj iz nezavisnog, odvjetničkog kuta. Odvjetnica
Viktorija Knežević kaže da su njihove plaće pro- blem koji se vuče već godinama, jer se ne usklađuju prvo sa inflacijom, a onda i sa troškovima života u pojedinim sredinama koji su sve veći.
URAVNILOVKA
-Sudac koji živi i radi u Dubrovniku ima istu plaću kao sudac koji živi i radi u Osijeku, a troškovi života u Dubrovniku su, kao što znamo, minimalno dvostruko veći nego u Osijeku. To znači da sudac u Dubrovniku ima efektivno upola manju plaću nego sudac u Osijeku. Ovakva situacija je nešto što ne bi smjeli dozvoliti, tolike razlike. U svakoj državi postoje razlike, ali kod nas su one toliko izražene da stvaraju izrazito nepravedne situacije – ističe Knežević.
Dodaje da je više puta razgovarala s njima zašto se ne bune oko toga jer je činjenica da u pravnoj profesiji, oni koji rade u privatnom sektoru, zarađuju znatno više od njih.
-Znam da su mi jednom rekli kada god ministru ukažu na taj problem, on im uvijek uzvrati da nije dobro da se povlači to pitanje, jer bi ga javnost razapela kad bi tražio povećanje plaća za suce pored ovakvih uvjeta u pravosuđu. Mislim da je takav stav jednog ministra, ma tko god to bio, neopravdan – mišljenja je Knežević, te dodaje da im plaće svakako treba povećati, jer oni najbolji zaista i prelaze u privatni sektor.
- Trebamo odvojiti ta dva pitanja, njihove plaće i efikasnost njihovog rada. Plaće treba povećati, ali moramo naći načina da one najbolje među njima nagradimo, i da oni imaju veće plaće koje ovise o njihovom učinku. Kakva je situacija sada, svi imaju ista primanja radili ili ne radili. Dodatan problem u Hrvatskoj je što je jako teško, praktički nemoguće razriješiti dužnosti suca koji svoj posao radi loše. Bilo bi potrebno pokrenuti široku stručnu raspravu o tim pitanjima i promijeniti ta pravila jer je ovo stanje neodrživo. Bilo koji sustav bi propao da je tako postavljen, da svi imaju istu plaću radili ili ne radili i da ne možeš razriješiti dužnosti one koji ne rade dobro, pa ne znam zašto se čudimo da nam je u pravosuđu toliko loše – analizira odvjetnica.
Osvrće se i na teške uvjete rada.
- Dodatan problem sa sudačkom profesijom su drugi uvjeti u kojima oni rade. Većina sudaca nema svoje sudnice, suđenja se odvijaju u njihovim kancelarijama na sudu. Mi koji dolazimo na ta suđenja doslovno moramo držati spise na koljenima, jer nemamo ni stol ispred nas na koji bi ga mogli odložiti. Uvjeti su užasni, kada svjedok ili stranka daje iskaz, sudac mora pričekati da daju odgovor, onda taj odgovor on izdiktirati zapisničarki koja to sve tipka. Desetljećima već uređene zemlje koriste posebne softvere koji zvučne zapise pretvaraju u tekst. Dobre vijesti su da će proboji u području umjetne inteligencije uvelike pomoći sucima i odvjetnicima, te ih u velikim segmentima posla potpuno zamijeniti, pa ima nade za zemlje poput nas da u roku od 5 do 10 godina reformiramo tu važnu djelatnost – govori poznata dubrovačka odvjetnica.
ŠMINJKANJE STATISTIKE
Zaključuje da su pravosuđe i mediji ključni stupovi svakog demokratskog društva, ali da su u Hrvatskoj godinama sustavno uništavani od strane politike.
- U Hrvatskoj su devedesetih namjerno i temeljito uništeni. Most je lako minirati, a jako teško izgraditi. Mi ga pokušavamo izgraditi već 30 godina, ali to ide jako teško, jer je u vitalnom interesu politike da ono ne funkcionira. Primjera radi kada bi pravosuđe funkcionirale nitko ne bi morao zvati dunda Pera ili dunda Mata da mu nešto riješe jer bi se građani mogli o svakom problemu jednostavno obratit sudu koji bi u kratkom postupku donio odluku. Pošto tog
‘Bilo koji sustav bi propao da je tako postavljen, da svi imaju istu plaću radili ili ne radili i da ne možeš razriješiti dužnosti one koji ne rade dobro, pa ne znam zašto se čudimo da nam je u pravosuđu toliko loše’, naglašava Viktorija Knežević
‘Zapisničari također imaju veliku odgovornost i na njima počiva dobar dio sudske uprave bez koje pravosuđe ne može funkcionirati, a jako su im male plaće. Oni su u biti medicinske sestre pravosuđa. Upravo zbog loših uvjeta rada sudovima je sve teže naći zapisničare, a ovi koji se zaposle kratko ostanu čim nađu nešto bolje’, kaže Marina Maslek Novevska
Marina Maslek Novevska: ‘Često se šminka statistika o rješavanju broj predmeta, a u praksi to znači da se mnogi sporovi ni ne prihvaćaju’ suda nema, jako je spor i opterećen, građani pribjegavaju tim zaobilaznim putevima koji se pravim imenom zovu klijentelizam i korupcija – smatra Viktorija Knežević.

Njena kolegica Marina Maslek Novevska mišljenja je da u hrvatskom pravosuđu ni odvjetnici nisu u dobroj situaciji, jer se ‘reforme’ najčešće prelamaju preko njihovih leđa.
-Često se šminka statistika o rješavanju broj predmeta, a u praksi to znači da se mnogi sporovi ni ne prihvaćaju. Također, rokovi za žalbe se smanjuju, pa je i odvjetnicima opterećenje sve veće. Reforma pravosuđa se ne bi smjela provoditi na ovaj način, jer ljudi sve više gube povjerenje u pravo i pravdu. Primjerice, znaju da firma kojoj se nešto duguje teško može potražiti zadovoljštinu na sudu, pa se u skladu s tim često i sklapaju poslovi.
Ili ako kupite stan, a ovi vam ga ne isporuče. Drugim riječima ako imate neki životni problem, teško se možete osloniti na sudske presude pogotovo u nekom normalnom roku. Najgore je što svi to razumiju, pa se i ponašaju tako. Ljudi ni ne žele ići na sud ako imaju neki problem, jer smatraju da će samo plaćati sudske troškove, a veliko je pitanje kakva će biti presuda i hoće li se uopće donijeti u roku – naglašava Marina.
Dodaje da nije problem u prvostupanjskim sudovima niti se može reći da oni ne rade, nego u čitavom pravosuđu uključujući drugostupanjske sudove, ali i Vrhovni sud. Kaže kako sucima pripravnicima nije nimalo lako, te da zaslužuju veće plaće. -Njihova odgovornost je ogromna, a primanja simbolična. Veliki je pritisak, pripravnik uči i normalno da radi greške, a s druge strane ima slabu naknadu. Nije lako to izdržati i doći u situaciju da ti se uvjeti rada i plaća poboljšaju. No zapisničari su u još goroj situaciji, strašno je koliko su podcijenjeni. Zapisničari također imaju veliku odgovornost i na njima počiva dobar dio sudske uprave bez koje pravosuđe ne može funkcionirati, a jako su im male plaće. Oni su u biti medicinske sestre pravosuđa. Upravo zbog loših uvjeta rada sudovima je sve teže naći zapisničare, a ovi koji se zaposle kratko ostanu čim nađu nešto bolje. A najgore je što ni nema poštovanja prema njima, riječ je o vrlo podcijenjenom zanimanju, a koje je jako važno. Em ti je loša plaća, em te nitko ne cijeni –upozorava Marina.
Obratili smo se i mnogim drugim odvjetnicima želeći ih pitati za komentar u vezi prosvjeda sudaca, ali nisu javno željeli iznositi svoje mišljenje da se nekome ne bi zamjerili.


NEPOŽELJNA POZICIJA, ALI MJERENJE MOŽDA IPAK NIJE TOLIKO REPREZENTATIVNO