Dubrovački dnevnik br. 146

UKIDA SE BUKA, GRAĐANI ŽELE SPAVATI

Usred tišine grada i usnule ljepote, tiha se čuje gitara...

BEZ POJAČALA!

Franković

kaže da je Grad spreman stranica 4

‘Kvalitetnima treba povećati plaće, lošima dati otkaz’

stranica 12

stranica 20 Dubrovnik ima najviše turista po stanovniku u Europi stranica 16

Za ‘Kult’ su pozirale najveće ljepotice, prisjećamo se legendarnog dubrovačkog magazina stranica 26

UKIDANJE PRIREZA ŠTRAJK SUDACA POGLED U PROŠLOST

ANALIZA BRITANACA

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Aida Čakić

Nikša Klečak

Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Marko Lukunić/PIXSELL

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Roditelji, imam za nas lošu vijest

Negdje u pozno ljeto 1999. godine, kad je Modrić imao 14 godina, išli smo na ekskurziju. Osnovna škola Lapad dogovorila je sve s Gulliverom. Stotinjak učenika u pratnji s četiri, pet profesora, trebali su posjetiti Primorsko – goransku županiju i Istru. Kraljevica, Brijuni, Pula. I ne sjećam se više gdje smo sve bili u tih pet dana, ali se jasno sjećam odlaska s još starog kolodvora na Bazenu. Roditelji su uglavnom ponavljali onu mantru: nemoj nas osramotiti, a razrednicima bi uredno govorili ‘klepnite ga ako ne sluša!’. Ja ne znam je li tada bio odgoj lošiji ili je danas bolji, ali znam da u pet dana nije bio nego jedan sitniji incident u autobus, ako ne i generalno na cijelom putovanju.

S vozačima autobusa i profesorima smo bili pristojni, s vozačima zato što nas voze, a s profesorima zato da nam kroz naredni osmi razred ne naprave kakvu štetu u prosjeku ocjena pred upis u srednju školu. Pragmatični smo bili,  ali sam siguran, bez obzira na to što smo kasnije postali, da nam je tadašnji kućni odgoj uglavnom doprinio činjenici što smo s 13-14 godina života mogli poći na drugi kraj Hrvatske bez da nekome pritom zagorčamo život. Ovoga tjedna tako su dvije vijesti s ek-

skurzije punile stupce crnih kronika lokalnih i nacionalnih medija. Jedna je kako je korčulanske učenike netko pokušao oteti na odmorištu i uvući u automobil, a druga je kako je konavosku djecu vozač autobusa vrijeđao i urlao na njih. Ova prva vijest pokazala se totalnom dezinformacijom o kojoj je izvijestila i policija, a i druga ima jednu sasvim drugačiju pozadinu.

Onda nekad nije bilo mobitela u džepu svakog djeteta, nije bilo TIK-TOK-a, Instagrama, Fejsa, Snapchata i inih mreža kojima smo se mogli javiti gdje smo. Tamo negdje na Brijunskom otočju, da čupamo paunima pera, da maltretiramo Titove slonove i da nas o’zgore proklinju, i Josip, i Indira Gandhi koja mu je slona kupila za dar uoči nekog sastanka nesvrstanih.

Imali smo tek telefonsku karticu i telefonska govornica je bila naš jedini put za javiti se doma i reći kako nam je dobro ili možda kako nam nije dobro. Nije ni naša generacija bila bez vraga. Znali smo i mi raditi neke nepodopštine, ali smo ih radili u rukavicama, bez da o tome itko išta zna.

Usporedbe radi, u javnost je dospjela informacija kako je vozač autobusa ‘Izgubio kompas’ dok se vraćao iz Splita

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Nikša Klečak FOTO: ILUSTRACIJA/ BORIS ŠĆITAR/PIXSELL

za Cavtat s konavoskom djecom. Iz nacionalnih medija je vrištalo kako je neki tamo vozač prolupao, vrijeđao djecu, iz čista mira, bez da mu je itko išta rekao. Malo kasnije, kad smo pokušali zagrebati vijest i doći do srži, mogli smo se samo zgranuti koliku trulež smo pronašli u porama prosvjete i odgoja djece, prosvjetnih radnika i same ravnateljice. Vozač doista jest urlao na djecu, ali tek nakon što je bezuspješno pokušavao učiniti sve da mu ne uništavaju autobus, da se ne gađaju bocama i hranom. I njega su, treba spomenuti, pogodili bocom. Vozač je zaurlao na njih nakon što je čak i nastavnik rekao ‘’kako im on ne može ništa’’. Nastavnik kojemu su se njegovi učenici, baš kao i vozaču, obraćali s ‘odj...’ i ‘puši k...’’. Vozač je reagirao nakon što je već jednom zaustavio autobus na odmorištu, kada se zvalo ravnateljicu kako se put neće nastaviti ako

se djeca ne smire. Kada smo kod potonje, ona nam je na sve ovo rekla kako ‘’razumije interes za događaj, ali da se šire nepouzdane, neprovjerene i nepotpune informacije’’, a kojima se, eto, ‘’želi nanijeti šteta ugledu sudionika.’’ Da su ona neka druga vremena, o ugledu sudionika, dakle o prosvjetnim radnicima, najviše bi govorilo to jesu li uspjeli dva autobusa djece na jednodnevnom izletu držati pod kontrolom. Možda je mislila i na ugled roditelja. Njima su djeca poslala video vozača koji urla. Njegov ispad su snimili, ali ne i sve ono što je tome prethodilo. Zgroženi roditelji dočekali su svoju djecu u Cavtatu i pritom krenuli u obračun s vozačem koji je urlao na njihovu djecu.

Djeca su im čak pisala poruke kako se više neće vidjeti jer ‘’vozač krivuda cestom.’’ Vozača gađaju bocom i onda se čude što čovjek na autoputu krivuda ce-

stom, i snimaju ga u trenutku kada čovjek poludi iz očaja jer nema kraj sebe nikoga da ga zaštiti od dijela tih učenika, šestog razreda. Što bi bilo da su osmi?

Roditelji su nakon poruka došli na autobusnu stanicu i napali čovjeka, jer je u svom ispadu spomenuo i njih. Da, pitao ih je tko ih takve odgaja. Sasvim legitimno pitanje.

Nas bi te 1999. godine isto tako dočekali na autobusnom kolodvoru, ali i dobro namlatili, vjerojatno bi i dobar dio 2000. godine dočekali u kazni da smo išta slično govorili vozaču, da smo mu uništavali autobus te ga gađali bocom uz poruke ‘od...’.

Ali eto, vremena se mijenjaju. Modrić je tada imao 14 godina, a danas skoro 38. Promijenio se i nogomet, ali je i dalje timska igra u kojoj svatko ima svoju ulogu. Baš kao i u odgoju. A u ovom je slučaju netko dobro zakazao.

HOĆE LI ZBOG POREZNE REFORME PATITI PRORAČUN?

Franković: Već smo se pripremali na ukidanje prireza u Dubrovniku, ovo je sada samo nešto ranije

Od 2024. godine građani bi trebali imati nešto veće neto plaće, izračunali smo koliko će to značiti Dubrovčanima

Premijer Andrej Plenković je najavljujući novu poreznu reformu, za koju ističe da je riječ o nastavku fiskalne decentralizacije, kazao kako je njen cilj povećanje neto plaća građanima. Reforma još uvijek nije u detalje objašnjena, a konačno se predstavljanje očekuje sljedeći tjedan. Premijer je pak objasnio kako će se plaće dizati tako što će država preuzeti dio mirovinskih doprinosa kod onih s nižim plaćama, kako će se povećati osobni odbitak i ukinuti prirez, dok će se jedinicama lokalne samouprave omogućiti da ‘dodaju ono što je nekad bio prirez na porez na dohodak’, odnosno gradovi će moći samostalno odrediti stope poreza na dohodak. Nakon javne rasprave paket reformi će biti upućen u Sabor na čitanje prije ljetne stanke. „Svaki put do sada, svaka naša reforma koja god se poduzela, imala je kao posljedicu povećanje plaća i dodatno rasterećenje gospodarstva“, poručio je Plenković i dodao kako se ‘ništa ne uzima jedinicama lokalne samouprave, već im se obrnuto, daje mogućnost povećanja plaća svojim stanovnicima’.

IZRAČUN ZA DUBROVNIK

Posljednji podaci FINA-e za plaće u Dubrovniku objavljeni su za 2021. godinu pa je tada prosječna plaća zaposlene osobe kod privatnika iznosila 790 eura. Prirez u Dubrovniku je 10 posto. Brzom računicom uz ukidanje prireza dolazi se do niti 7 eura veće plaće na gore navedenu prosječnu. Ono što bi moglo ipak učiniti neku značajniju razliku jest uplata države za dio mirovinskog osiguranja iz tzv. bruta 1. Naime, prvi stup mirovinskog osiguranja za neto plaću od 790 eura iznosi 160 eura, dok drugi stup iznosi 53 eura. Interven-

cija države u navedeno mogla bi napraviti razliku iz neprimjetne povišice u onu nešto značajniju, posebno ako se uz to doda i povećanje stope osobnog odbitka.

Sve gore navedeno naravno ovisi o ‘bruto faktorima’ plaće, a oni čije su plaće ugovorene u neto iznosima, za ove povišice koje planira država, morat će ipak pregovarati s poslodavcima.

A KOLIKO ĆE IZGUBITI GRADSKI PRORAČUN?

Grad Dubrovnik je u prošloj, 2022. godini ostvario prihod od prireza na dohodak u iznosu od 2.387.952,28 eura, ili u staroj valuti – skoro 18 milijuna kuna. Kako su pojasnili iz gradske uprave, riječ je o nenamjenskim sredstvima – opći prihodi i primici, a njima se financiraju različiti troškovi, poput rashoda za redovno poslovanje, nema-

Franković: U svom planu za upravljanje gradom najavio sam ukidanje prireza u gradu Dubrovniku i financijski smo se pripremili za realizaciju te najave 2025. godine. Ovo je sada nešto malo ranije, ali mislim da je opravdano i potpuno podupirem odluku

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL,

terijalnih rashoda, naknade građanima i kućanstvima, proračunskih korisnika, nabavu nefinancijske imovine i drugo.

U svjetlu tih najava pitali smo gradsku upravu koliko bi ukidanje prireza nanijelo štete gradskom proračunu i mogu li zbog toga patiti neki projekti ili građani poskupljenjem usluga koje se sufinanciraju iz proračuna Grada.

PROJEKTI NEĆE BITI UGROŽENI

„Projekti Grada Dubrovnika ukidanjem ovog prihoda neće biti ugroženi, niti će biti poskupljenja usluga koje Grad sufinancira za svoje građane. Unatoč sveprisutnoj inflaciji, ali i činjenici da je bio najpogođeniji korona krizom grad u Hrvatskoj, zbog čega je gradski proračun pretrpio velike financijske gubitke, Grad Dubrovnik nije teret smanjenih prihoda prenosio na građane, pa tako ni do sada nije porasla cijena komunalnih usluga, niti cijena vrtića“, odgovorili su.

FRANKOVIĆ POZDRAVLJA REFORMU

Dok je dio gradonačelnika u Hrvatskoj ovakav potez ocijenio kao ‘velik udar’ na proračun lokalnih jedinica, gradonačelnik Mato Franković pozdravlja najavljenu reformu.

‘’Smatram da se radi o dobroj reformi. Činjenica da je prosječna plaća u RH posljednjih šest godina rasla 50 posto pokazuje da su i dosadašnje reforme Vlade RH bile uspješne. Pričekat ćemo konačni draft ove odluke koja će, siguran sam, biti dobra za građane. Na nama koji smo preuzeli odgovornost za upravljanje gradovima je da prona-

đemo načine u dijalogu s Vladom i resornim ministarstvima da se svi projekti koje smo željeli ostvariti ujedno i realiziraju u nadolazećem razdoblju“, istaknuo je gradonačelnik.

DUBROVNIK JE VEĆ PLANIRAO

NULTU STOPU PRIREZA

„U svom planu za upravljanje gradom najavio sam ukidanje prireza u gradu Dubrovniku i financijski smo se pripremili za realizaciju te najave 2025. godine jer smo smatrali da ćemo do tada postići financijsku konsolidaciju i biti spremni uvesti nultu stopu prireza. Ovo je sada nešto malo ranije, ali mislim da je opravdano i potpuno podupirem odluku Vlade RH“, kazao je Franković.

Plan Grada Dubrovnika je povećati prihode od imovine i oslanjati se i dalje na bespovratna EU i nacionalna sredstva.

‘’Naravno da će ova odluka u jednom dijelu smanjiti prihode Grada, ali sve jedinice lokalne samouprave imale su maksimalnu podršku Vlade i ministarstava u povlačenju EU sredstava, zahvaljujući čemu se gradovi ekspresno transformiraju i unapređuju svoje usluge, ali i zahvaljujući činjenici da dobivamo sredstva i iz nacionalnih izvora.

Primjerice Lapadska obala sufinancirana je 85 posto EU sredstvima i 15 posto nacionalnim sredstvima.  Vjerujem da će se takva financijska podrška nastaviti i dalje. Vidjet ćemo s Vladom na koji ćemo način riješiti financijske tokove i u kojem trenutku će se što događati tako da ćemo nakon što vidimo navedeni dokument razraditi cijelu financijsku priču’’, zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Premijer Andrej Plenković je najavljujući novu poreznu reformu, za koju ističe da je riječ o nastavku fiskalne decentralizacije, kazao kako je njen cilj povećanje neto plaća građanima

DOŠLA VODA DO GRLA

Na zahtjev građana odzvonilo glasnoj glazbi unutar Zidina , mijenja se komunalni red, ugostiteljima prijete kazne

Broj stanovnika u Gradu nikad nije bio manji, onih tisuću što je ostalo svakodnevno muku muči u suživotu s turizmom. Da je vrijeme za neke nove i strože politike poručuju već dugo, a sada se nove odluke kroje po njihovim uputama

Nakon višesatne rasprave na sastanku Zbora građana, stanovnici koji žive unutar Zidina, gradonačelnik Mato Franković i njegovi suradnici, došli su do dogovora oko problema koji ih muče u svakodnevnom životu. Jedan od najvećih je buka, a sukladno njihovim zahtjevima, Grad je pokrenuo žurnu izmjenu aktualne Odluke o komunalnom redu, kao i Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti na području Grada.

BEZ ZVUČNIKA NA FASADAMA, VILIČARI

S PNEUMATSKIM GUMAMA

Sukladno zahtjevu

građana koji žive

unutar Zidina, Grad je pokrenuo

žurnu izmjenu

aktualne Odluke

o komunalnom

redu, kao i Odluke

o ugostiteljskoj

djelatnosti na području Grada.

Novim odredbama zabranit će se korištenje paletara, odnosno viličara koji nemaju pneumatske gume za obavljanje prijevoza robe unutar povijesne jezgre, a zvučnici na fasadama brišu se iz urbane opreme te se isti više neće moći postavljati, dok će se postojeći ukloniti.

‘UNPLUGGED ZONA’

Osim toga, velika izmjena ide i po pitanju izvođenja glazbe na javnim površinama unutar povijesne jezgre. Izmjenom Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti, prilikom izdavanja odobrenja za emitiranje glazbe na javnim površinama bit će zabranjeno izvođenje glazbe na uređajima s pojačalima, a glazba će se moći izvoditi isključivo ‘unplugged’ glazbalima, čime će povijesna jezgra postati prva ‘unplugged zona’ – javili su iz gradske uprave.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

TKO BUDE BUČIO OSTAJE BEZ SVETE KRAVE

Ni kazne za one koji se ne budu pridržavali novih pravila neće biti blage. Naime, gradonačelnik Mato Franković je najavio kako će se oni koji budu kršili odredbe o buci, kažnjavati otkazivanjem zakupa javne površine – svete krave svih ugostitelja.

UNPLUGGED NIJE NAJSRETNIJI IZRAZ

Glazbenik Giorgio Baranac upozorava kako termin ‘unplugged’ ipak nije najsretnije rješenje. „Ljudima u Gradu sigurno nije lako ne spavati noćima i funkcionirati tijekom dana i tako mjesecima. Sigurno treba omogućiti građanima potreban odmor, kao i gostima“, ističe na početku Baranac. „Termin ‘unplugged nije dobar, dolazi od serije popularnih MTV-koncerata i znači isključen iz struje, a tu su itekako zastupljena pojačala, zvučnici, mikrofoni i ostala oprema pa ne odgovara istini, iako je tako brendirano! Čini mi se da je to i ovdje (unplugged zone) marketinški zanimljivo. Rekao bih da problemi nastaju preglasnim puštanjem klupske glazbe, obično do ranih jutarnjih sati“, navodi Baranac i dodaje kako nema ništa protiv akustičnih nastupa, dapače, tu se, kaže - barem čuje tko je tko.

STANOVNICI POZDRAVLJAJU ODLUKU, ALI UZ DOZU OPREZA

Predsjednik Gradskog kotara Grad, Marin Krstulo-

vić upozorio je kako su ovo stvari kojima se treba ozbiljno baviti, a na koja su članovi Kotara ukazivali još od procesa izrade Plana upravljanja. „Ono što sada očekujemo jest da datumi koje nam je dao gradonačelnik, a za neke stvari je naveo 31. svibnja kao konačni datum, druge pak da ih treba rješavati dugoročno - budu ispunjeni. Vremena za čekanje više nema, osnovni problem i pitanje koje si trebamo postaviti jest želimo li imati više stanovnika, želimo li da Grad bude grad, ili ćemo postati destinacija“, upozorava Krstulović i dodaje kako ‘smo sada na dobrom putu prema nestajanju’. Promjene koje su najavljene iz gradske uprave dolaze tek dan nakon održanog Zbora građana povijesne jezgre kojemu je prisustvovao i gradonačelnik uz pročelnike i čelnike gradskih firmi. Je li zadovoljan brzinom reakcije? Krstulović je oprezan, jer nisu se jednom ‘opekli’.

„Ja ću si sada uzeti jednu zadršku i vidjeti, jer gradonačelnik je i prije dvije godine obećao sve, ali... Čekamo još od zadnjeg Zbora prije dvije godine ispunjenje tih obećanja. Narativ je sada dobar i mi čekamo te datume, a realno - vremena za čekanje više nema“, kazao je Krstulović i dodao kako se „ljudi drže za riječ, a volovi za rogove“.

„Cijeli Dubrovnik živi od turizma, od Grada, zato se moramo prije svega brinuti o ljudima koji ga čine, a onda će automatski i sve druge stvari ići naprijed. Ako se gradonačelnik dva puta godišnje nalazi na sastanku s predstavnicima ugostitelja, onda treba tako i s građanima pa će sve biti puno bolje“, jasno je poručio predsjednik kotara Grad.

A ŠTO KAŽU UGOSTITELJI KOJIMA JE MUZIKA JEZGRA POSLOVANJA?

Novootvoreni Hard Rock Cafe u Dubrovniku, a koji se nalazi u nekadašnjem samostanu Klarisa unutar gradske jezgre, također će biti ‘pogođen’ ovom novom odlukom. Na nedavnom predstavljanju koncepta rada jasno su istaknuli kako će svirke uživo, a posebno domaćih izvođača, biti prepoznatljiv ‘štih’ objekta. Pitali smo ih jesu li nezadovoljni ovakvom odlukom ili će se snaći i u unplugged verzijama. „Hard Rock Cafe Dubrovnik svojim poslovanjem i poslovnim planiranjem u svakodnevnom radu želi pomoći zajednici u kojoj posluje. Također, vrlo smo obazrivi i puni poštovanja prvenstveno prema objektu u kojem smo smješteni, a onda i prema povijesnom nasljeđu. Nadamo se i vjerujemo da iza svaki odluke, pa tako i ove, stoji promišljeno istraživanje i da je u skladu s odlukom većine građana grada Dubrovnika. Na nama je da se odluci prilagodimo i nastavimo naše poslovanje sukladno istoj“, kazala je Dubravka Klarić Knežević iz Dubrovačkog Hard Rock-a, i dodatno napomenula kako će nastojati biti kultno mjesto za obožavatelje dobre glazbe, pa će gosti i dalje imati priliku uživati u glazbi uživo na jednoj od pozornica objekta.

Žurne izmjene

Odluke o komunalnom redu i Odluke o ugostiteljskoj

djelatnosti rezultat su sastanka građana koji žive unutar zidinama s gradonačelnikom i njegovim suradnicima.

ITU PODRUČJE 22 milijuna eura za projekte usmjerene na povećanje kvalitete života

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin u Zagrebu su nazočili konferenciji „ ITU

URBANA AGENDA za RH do 2030.“ u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

U sklopu programa ministar Šime Erlić uručio je odluke ITU gradovima, među kojima Grad Dubrovnik predstavlja središte urbanog područja koje obuhvaća i općine Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle te će na raspolaganju imati 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata.

Jedna od ključnih investicija koja će se finan -

cirati u sklopu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) je Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja. Ističe se i nabavka električnih vozila kroz projekt „Elektrifikacija i digitalizacija javnog autobusnog prijevoza“ te ulaganja u zelenu infrastrukturu.

„Grad Dubrovnik će novac utrošiti u poboljšanje kvalitete života naših sugrađana, a svi projekti bit će im vrlo vidljivi i prepoznatljivi. Sustav Park’n’Ride ima direktan utjecaj na smanjenje gužvi i prometnog rasterećenja užeg gradskog područja, a uređenjem parka Gradac te rekonstrukcijom parka Pile i zelene zone ispod platane na Brsaljama dobit će se novi vizualni identitet ulaska u samu povijesnu jezgru“, rekao je gradonačelnik Mato Franković.

„Grad Dubrovnik

će novac utrošiti u poboljšanje kvalitete života naših sugrađana, a svi projekti bit će im vrlo vidljivi i prepoznatljivi.

Gradonačelnik otvorio Međunarodnu Vatrogasnu utrku u spomen na Gorana Komlenca

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ujedno i predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika, otvorio je danas 1. Međunarodnu Vatrogasnu utrku Dubrovnik koja se održala u Dubrovačkim vrtovima sunca u Orašcu.

Utrka od šest kilometara organizirana je u znak sjećanja na preminulog Gorana Komlenca, pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci te člana DVD -a Orašac koji je stradao prilikom gašenja požara na području Ljupča, 31. srpnja 2022. U utrci je sudjelovalo oko 160 profesionalnih, dobrovoljnih i umirovljenih vatrogasaca. Prikupljenim sredstvima ove utrke financirat će se troškovi organizacije i realizacije samog natjecanja, a sva ostala sredstva od uplaćenih donacija i kotizacija za su -

djelovanje utrošit će se za izradu kamene biste Goran Komlenac.

„Drago mi je što se na ovaj način zajednica vatrogasaca, druga obitelj Gorana Komlenca, odlučila prisjetiti na sve ono što je Goran dao za ovaj grad. Dao je najvrijednije što je imao, a to je svoj život. Trajno moramo biti zahvalni njemu i svim članovima njegove obitelji“, istaknuo je gradonačelnik Franković, dodajući da će se napraviti Spomen obilježje na mjestu pogibije.

„Arhitektonsko rješenje napravila je renomirana dubrovačka arhitektica Lea Đurović Ruso. Obitelj je dala suglasnost i ja vjerujem da vrlo skoro krećemo u raspisivanje natječaja s obzirom da smo osigurali sva sredstva“, rekao je gradonačelnik Franković.

Grad rješava problem parkiranja stanara Karingtonke

Nakon što je Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje izdao  građevinsku dozvolu za gradnju na parceli na kojoj se sada nalazi parking stanara zgrade ‘Karingtonka’, gradonačelnik Mato Franković je, sukladno prethodnim dogovorima sa stanarima, na sastanak pozvao investitora nove zgrade, javljaju iz gradske uprave.

Nastavno na dosadašnje razgovore i napore s ciljem iznalažena optimalnog rješenja za parkiranje građana, na sastanku bi se trebali do kraja dogovoriti svi parametri građenja dodatne etaže parkinga koja bi omogućila da stanari, dosadašnji korisnici parkinga pored zgrade, mogu iste kupiti. Sve detalje oko navedenog gradonačelnik Franković će iskomunicirati sa samim stanarima ‘Karingtonke’ nakon sastanka s investitorom.

Ploče dobile predivan mural sa simbolima grada

Građani oduševljeni muralom, voljeli vidjeti još neke i na drugim građevinama

Ulice Ploča od prošlog su tjedna bogatije za novi veliki mural koji potpisuje mlada i talentirana umjetnica Tea Jurišić. Projekt je to koji je Grad Ploče realizirao u suradnji s kolektivom Graffiti na gradele i koji je odmah naišao na pozitivne reakcije građana.

„Dobili smo jedan novi, prepoznatljiv motiv grada i drago mi je što mogu reći da je to samo prvi u nizu jer smo već u razgovorima s predstavnicima stanara drugih zgrada na kojima planiramo realizirati nove murale. Čestitke autorici, obavila je zaista izvrstan posao, a penjući se po skeli nekoliko dana po cijeli dan, s kantama i kistovima u ruci, zadobila apsolutno divljenje i poštovanje od strane građana Ploča. Ulična umjetnost na ovako kvalitetnom nivou prepoznatljiva je za brojne europske gradove, a sada i za Ploče i na to smo ponosni“, rekao je gradonačelnik Mišo Krstičević.

Mural se proteže na oko 200m2 pročelja zgrade u Nazorovoj ulici, a na njemu prevladavaju dominantne boje lokalne prirode – plava, zelena i narančasta kao boja mandarine. Izgled murala samostalno je osmislila autorica. On je

autentičan, lokalan, ali s malim umjetničkim zaokretom. Tea Jurišić povezala je prepoznatljive simbole Ploča i ovog kraja – tok rijeke Neretve, agrume i kitesurfing. Kitesurferu s murala kao kite poslužila je - kriška mandarine, a kao daska – list mandarine.

„Od svih gradova u kojima sam gostovala, Ploče su na mene ostavile dojam najgostoljubivijeg i skroz sam promijenila percepciju grada kroz koji bih inače samo prošla putujući negdje drugdje. Reakcije prolaznika su bile odlične. Bili su jako znatiželjni, a čim su vidjeli prve obrise dovikivali su mi s odobravanjem što me potaknulo na produktivniji rad. Ljudi su bili fantastični, predragi... Predstavnik stanara zgrade na kojoj sam radila, Veselko i njegova žena Vesna, svaki dan su mi kuhali ručak, donosili kavu, kolače... Svi su me pitali treba li mi što, a neki nisu ni pitali nego bi samo donijeli. Osjećala sam se kao superstar! Posjetila sam još nekoliko stanara zgrade, a ovih pet dana je prošlo prebrzo i žao mi je što je tako brzo bilo gotovo“, rekla je Tea Jurišić, hrvatska umjetnica s trenutno švicarskom adresom.

Mural se proteže na oko 200m2 pročelja zgrade u Nazorovoj ulici, a na njemu prevladavaju dominantne boje lokalne prirode – plava, zelena i narančasta kao boja mandarine.

Rad umjetnice Tee Jurišić

Dobroslavić: ‘Prometno povezivanje ključno je za kvalitetu života u Županiji’

Dubrovačko – neretvanska županija proslavila je 30. rođendan

U Kazalištu Marina Držića prošlog tjedna održana je svečana sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, na kojoj su se dodijelile i nagrade za postignuća u 2022. godini. Župan Nikola Dobroslavić osvrnuo se na projekte Dubrovačko-neretvanske županije. - Počelo je 1993. godine uspostavom regionalnog ustroja kada je osnovana naša Županija. Odluka prvog hrvatskog predsjednika je bila ispravna, da naša županija obuhvati Dubrovnik, Neretvu i ostala južna područja, a vrijeme je pokazalo kako je to bilo dobro. Put je bio zahtijevan i uspješan. Uspjehu su pridonijeli mnogi, prvo naši branitelji koji su nam omogućili život, tu su i naši poduzetnici. Hvala i mojoj prethodnicima koji su dali doprinos. Današnje županijsko vodstvo 14 godina služi našim sugrađanima, to radimo s velikom odgovornošću. Sugrađani su to prepoznali i dali nam podršku na izborima. Vjerodostojnost, iskrenost i ispunjavanje obećanja naš je trajni moto. Izborili smo se za održavanje sadašnjeg regionalnog ustroja. Uvjereni smo kako su velike regije prijetnja nacionalnom jedinstvu, ovaj ustroj je onakav kakav trebamo u Hrvatskoj. Ovakva stajališta podržavaju i oni koji su bili predlagači velikih regija i ukidanja malih općina i županija. Spojili smo dva dijela Hrvatske Pelješkim mostom.

Ovaj projekt nadmašuje očekivane učinke. Hvala Vladi koja je to prihvatila i realizirala ga. Hvala svima u Županiji koji nisu odstupili od ovog projekta - kazao je župan Dobroslavić dodavši kako Županija radi na trećem prioritetu, a to je cestovno povezivanje.

- Prometno povezivanje je presudno za kvalitetu života i naše gospodarstvo, razvoj Županije, ali i sigurnost. Županija je među tri najuspješnije županije, druga smo županija prema demografskoj slici, najbolji smo u gospodarenju pomorskim dobrom, imamo izvrsno gospodarstvo, prva smo crta obrane od nasrtaja na hrvatsku baštinu i svojatanja njezinih velikana. Županija je prepoznata u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Želimo i dalje biti mjesto ugodnog življenja, gospodarstva, kulture i regija u kojoj su ukorijenjene hrvatske vrednote - poručio je župan Dobroslavić čestitavši svima blagdan Županije.

Nagradu za životno djelo dobio je Janes Vlašić. Nagradu za iznimna postignuća dobili su dr. Nada Marković, Asja Perčić, Hrvatska glazbena scenska udruga ‘Petar Milat’ i Rukometni klub Metković – Mehanika. Nagrada za doprinos ugledu i promociji DNŽ u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljena je Spasu Krajančiću i Vatroslavu Vugdeliji.

Nagradu za životno djelo dobio je Janes Vlašić. Nagradu za iznimna postignuća dobili su dr. Nada Marković, Asja Perčić, Hrvatska glazbena scenska udruga

‘Petar Milat’ i Rukometni klub Metković – Mehanika.

Prosvjed hrvatskih sudaca nezadovoljnih uvjetima rada

‘Kvalitetnima sucima treba povećati plaće , a onim lošima dati otkaz ’

Suci prvostupanjskih sudova diljem Hrvatske prosvjeduju u takozvanom bijelom štrajku što znači da rješavaju samo one predmete kojima prijeti probijanje rokova. Uzroci bijelog štrajka su nedostatak kadra, nepovoljni i demotivirajući uvjeti rada i visina plaće, te opterećenost sporovima

Piše Maro Marušić

foto Duško Jaramaz/ PIXSELL, Goran Mratinović, osobna arhiva

U tijeku je prosvjed hrvatskih sudaca koji traje do kraja ovog tjedna. Suci prvostupanjskih sudova diljem Hrvatske prosvjeduju u takozvanom bijelom štrajku što znači da rješavaju samo one predmete kojima prijeti probijanje rokova. Uzroci bijelog štrajka su nedostatak kadra, nepovoljni i demotivirajući uvjeti rada i visina plaće, te opterećenost sporovima. Posebno su nezadovoljni suci početnici koji imaju slaba primanja i veliku odgovornost, ističu organizatori štrajka. Na Općinskom sudu u Dubrovniku, potvrdio je glasnogovornik Vlaho Bošković, svi suci sudjeluju u bijelom štrajku.

-Mogu vam samo reći da ovaj sud svake godine rješava puno više predmeta nego što ih zaprimi. Svake godine se smanjiva broj neriješenih predmeta, tako evo prosječno svaki sudac je u prošloj godini riješio oko 325 predmeta što je velika brojka ako uzmemo u obzir da je 220 radnih dana. Mislim da će u slučaju da se poboljšaju uvjeti rada ljudi biti zadovoljniji poslom, a s druge strane i dužnost će biti puno primamljivija –kazao je Vlaho Bošković za Libertas televiziju.

Jasno je iz samog štrajka da su suci na prvostupanjskim sudovima nezadovoljni poslom, no interesiralo nas je kakav je pogled na njihov položaj iz nezavisnog, odvjetničkog kuta. Odvjetnica

Viktorija Knežević kaže da su njihove plaće pro-

blem koji se vuče već godinama, jer se ne usklađuju prvo sa inflacijom, a onda i sa troškovima života u pojedinim sredinama koji su sve veći.

URAVNILOVKA

-Sudac koji živi i radi u Dubrovniku ima istu plaću kao sudac koji živi i radi u Osijeku, a troškovi života u Dubrovniku su, kao što znamo, minimalno dvostruko veći nego u Osijeku. To znači da sudac u Dubrovniku ima efektivno upola manju plaću nego sudac u Osijeku. Ovakva situacija je nešto što ne bi smjeli dozvoliti, tolike razlike. U svakoj državi postoje razlike, ali kod nas su one toliko izražene da stvaraju izrazito nepravedne situacije – ističe Knežević.

Dodaje da je više puta razgovarala s njima zašto se ne bune oko toga jer je činjenica da u pravnoj profesiji, oni koji rade u privatnom sektoru, zarađuju znatno više od njih.

-Znam da su mi jednom rekli kada god ministru ukažu na taj problem, on im uvijek uzvrati da nije dobro da se povlači to pitanje, jer bi ga javnost razapela kad bi tražio povećanje plaća za suce pored ovakvih uvjeta u pravosuđu. Mislim da je takav stav jednog ministra, ma tko god to bio, neopravdan – mišljenja je Knežević, te dodaje da im plaće svakako treba povećati, jer oni najbolji zaista i prelaze u privatni sektor.

- Trebamo odvojiti ta dva pitanja, njihove plaće i efikasnost njihovog rada. Plaće treba povećati, ali moramo naći načina da one najbolje među njima nagradimo, i da oni imaju veće plaće koje ovise o njihovom učinku. Kakva je situacija sada, svi imaju ista primanja radili ili ne radili. Dodatan problem u Hrvatskoj je što je jako teško, praktički nemoguće razriješiti dužnosti suca koji svoj posao radi loše. Bilo bi potrebno pokrenuti široku stručnu raspravu o tim pitanjima i promijeniti ta pravila jer je ovo stanje neodrživo. Bilo koji sustav bi propao da je tako postavljen, da svi imaju istu plaću radili ili ne radili i da ne možeš razriješiti dužnosti one koji ne rade dobro, pa ne znam zašto se čudimo da nam je u pravosuđu toliko loše – analizira odvjetnica.

Osvrće se i na teške uvjete rada.

- Dodatan problem sa sudačkom profesijom su drugi uvjeti u kojima oni rade. Većina sudaca nema svoje sudnice, suđenja se odvijaju u njihovim kancelarijama na sudu. Mi koji dolazimo na ta suđenja doslovno moramo držati spise na koljenima, jer nemamo ni stol ispred nas na koji bi ga mogli odložiti. Uvjeti su užasni, kada svjedok ili stranka daje iskaz, sudac mora pričekati

da daju odgovor, onda taj odgovor on izdiktirati zapisničarki koja to sve tipka. Desetljećima već uređene zemlje koriste posebne softvere koji zvučne zapise pretvaraju u tekst. Dobre vijesti su da će proboji u području umjetne inteligencije uvelike pomoći sucima i odvjetnicima, te ih u velikim segmentima posla potpuno zamijeniti, pa ima nade za zemlje poput nas da u roku od 5 do 10 godina reformiramo tu važnu djelatnost – govori poznata dubrovačka odvjetnica.

ŠMINJKANJE STATISTIKE

Zaključuje da su pravosuđe i mediji ključni stupovi svakog demokratskog društva, ali da su u Hrvatskoj godinama sustavno uništavani od strane politike.

- U Hrvatskoj su devedesetih namjerno i temeljito uništeni. Most je lako minirati, a jako teško izgraditi. Mi ga pokušavamo izgraditi već 30 godina, ali to ide jako teško, jer je u vitalnom interesu politike da ono ne funkcionira. Primjera radi kada bi pravosuđe funkcionirale nitko ne bi morao zvati dunda Pera ili dunda Mata da mu nešto riješe jer bi se građani mogli o svakom problemu jednostavno obratit sudu koji bi u kratkom postupku donio odluku. Pošto tog

‘Bilo koji sustav bi propao da je tako postavljen, da svi imaju istu plaću radili ili ne radili i da ne možeš razriješiti dužnosti one koji ne rade dobro, pa ne znam zašto se čudimo da nam je u pravosuđu toliko loše’, naglašava Viktorija Knežević

Viktorija Knežević: ‘Sudac u Dubrovniku ima efektivno upola manju plaću nego sudac u Osijeku’

‘Zapisničari također imaju veliku odgovornost i na njima počiva dobar dio sudske uprave bez koje pravosuđe ne može funkcionirati, a jako su im male plaće. Oni su u biti medicinske sestre pravosuđa. Upravo zbog loših uvjeta rada sudovima je sve teže naći zapisničare, a ovi koji se zaposle kratko ostanu čim nađu nešto bolje’, kaže Marina Maslek Novevska

Marina Maslek Novevska: ‘Često se šminka statistika o rješavanju broj predmeta, a u praksi to znači da se mnogi sporovi ni ne prihvaćaju’

suda nema, jako je spor i opterećen, građani pribjegavaju tim zaobilaznim putevima koji se pravim imenom zovu klijentelizam i korupcija – smatra Viktorija Knežević.

Njena kolegica Marina Maslek Novevska mišljenja je da u hrvatskom pravosuđu ni odvjetnici nisu u dobroj situaciji, jer se ‘reforme’ najčešće prelamaju preko njihovih leđa.

-Često se šminka statistika o rješavanju broj predmeta, a u praksi to znači da se mnogi sporovi ni ne prihvaćaju. Također, rokovi za žalbe se smanjuju, pa je i odvjetnicima opterećenje sve veće. Reforma pravosuđa se ne bi smjela provoditi na ovaj način, jer ljudi sve više gube povjerenje u pravo i pravdu. Primjerice, znaju da firma kojoj se nešto duguje teško može potražiti zadovoljštinu na sudu, pa se u skladu s tim često i sklapaju poslovi.

Ili ako kupite stan, a ovi vam ga ne isporuče. Drugim riječima ako imate neki životni problem, teško se možete osloniti na sudske presude pogotovo u nekom normalnom roku. Najgore je što svi to razumiju, pa se i ponašaju tako. Ljudi ni ne žele ići na sud ako imaju neki problem, jer smatraju da će samo plaćati sudske troškove, a veliko je pitanje kakva će biti presuda i hoće li se uopće donijeti u roku – naglašava Marina.

Dodaje da nije problem u prvostupanjskim sudovima niti se može reći da oni ne rade, nego u čitavom pravosuđu uključujući drugostupanjske sudove, ali i Vrhovni sud. Kaže kako sucima pripravnicima nije nimalo lako, te da zaslužuju veće plaće. -Njihova odgovornost je ogromna, a primanja simbolična. Veliki je pritisak, pripravnik uči i normalno da radi greške, a s druge strane ima slabu naknadu. Nije lako to izdržati i doći u situaciju da ti se uvjeti rada i plaća poboljšaju. No zapisničari su u još goroj situaciji, strašno je koliko su podcijenjeni. Zapisničari također imaju veliku odgovornost i na njima počiva dobar dio sudske uprave bez koje pravosuđe ne može funkcionirati, a jako su im male plaće. Oni su u biti medicinske sestre pravosuđa. Upravo zbog loših uvjeta rada sudovima je sve teže naći zapisničare, a ovi koji se zaposle kratko ostanu čim nađu nešto bolje. A najgore je što ni nema poštovanja prema njima, riječ je o vrlo podcijenjenom zanimanju, a koje je jako važno. Em ti je loša plaća, em te nitko ne cijeni –upozorava Marina.

Obratili smo se i mnogim drugim odvjetnicima želeći ih pitati za komentar u vezi prosvjeda sudaca, ali nisu javno željeli iznositi svoje mišljenje da se nekome ne bi zamjerili.

NEPOŽELJNA POZICIJA, ALI MJERENJE MOŽDA IPAK NIJE TOLIKO REPREZENTATIVNO

Dubrovnik ima najviše turista po broju stanovnika u Europi!

Zauzimanje prvog mjesta na ovakvoj listi, kakvu je sastavio Holidu.co.uk, vraća nas su doba od prije desetak i manje godina kada se provlačila teza o Dubrovniku kao mjestu koje treba izbjegavati

zbog prekomjernog broja turista

Problem prekomjernog turizma tema je o kojoj se može godinama bez prekida raspravljati. Ako bi organizirali neki panel i govorili satima, veoma je vjerojatno kako će ishod biti bez nekog mudrog i jednoznačnog konsenzusa. O turizmu svi sve znaju jer posljedice njega itekako dodiruju one koji konzumiraju turizam, žive u turističkim mjestima, rade u turizmu i odlučuju o njemu. Nedavno je britanski internetski portal Holidu.co.uk objavio podatke o gradovima koji su najopterećeniji turizmom. I naravno, Dubrovnik je zauzeo prvo mjesto na njihovoj ljestvici, a iza njega su Venecija, Bruges, Rhodes, Reykjavik, Firenca i ostali.

„Službeno – Dubrovnik je najopterećeniji grad u Europi! Poznat po svojim zadivljujućim narančastim krovovima i igranju u hvaljenoj Igri prijestolja, Dubrovnik ima nevjerojatnih 36 turista na svakog svog stanovnika! S obzirom na relativno mali broj stanovnika, Dubrovnik bilježi priljev turista tijekom ljetnih mjeseci, posebno u srpnju i kolovozu. Preporučujemo da ga posjetite početkom svibnja ili od sredine rujna do sredine listopada kako biste izbjegli gužvu“, navodi se u pojašnjenju ovog britanskih glasila.

UPITNA METODOLOGIJA

Kako se došlo do ovog zaključka? U članku je kratko navedena metodologija kako je ljestvica napravljena korištenjem broja turista u 2019. godini, koja je bila posljednja godina prije pandemije, za svaki grad na listama najposjećenijih gradova

The Savvy Backpacker i Air Mundo. S tim su podacima izdvojili populaciju i svaki grad rangirali od najvišeg do najnižeg na temelju broja turista po stanovniku, dajući prednost onima s više turista. Pitali smo profesora s dubrovačkog Sveučilišta Nebojšu Stojčića za komentar na ovo prilično negativno prvo mjesta za Dubrovnik. Stojčić se inače

u svome znanstvenom radu bavio temama održivog turizma, a nedavno je s kolegicama sa Sveučilišta predstavio „Analizu trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor“.

„Postoji niz načina mjerenja utjecaja pojedinog fenomena pa tako i turizma na ishode od interesa, a jedan od njih je zasigurno i broj turista po stanovniku. Svaki pokazatelj ima svoje prednosti i nedostatke koje je potrebno imati na umu prilikom interpretacije. Primjerice, kada govorimo o ovom konkretnom pokazatelju onda će se uvijek sredine s manjim brojem stanovnika naći u nepovoljnijem položaju od onih s većom populacijom, a slično vrijedi i za rijetko naseljena područja“, smatra Stojčić. Dodao je kako s kratkoročnog gledišta, za procjenu kvalitete življenja lokalnog stanovništva, ali i iskustva posjetitelja, broj posjetitelja i turista po stanovniku je manje relevantan pokazatelj nego disperzija posjetitelja tijekom određenih razdoblja dana, mjeseca i godine.

„Proteklih godina, izuzev razdoblja Covid pandemije, u Dubrovniku je na djelu porast broja posjetitelja čemu je posebice izložena povijesna gradska jezgra. Međutim, kako je nedavna studija Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku pokazala na temelju podataka sustava Dubrovnik visitors, unatoč tom porastu, razvidna je disperzija posjetitelja unutar pojedinih mjeseci, ali i prelijevanjem iz glavnog dijela sezone na ostala razdoblja godine“, kazuje Nebojša Stojčić.

KRATKOROČNI I DUGOROČNI CILJEVI

Naveo je kako je potrebno imati u vidu da upravljanje turističkim tokovima kroz disperziju i ravnomjerniju distribuciju tijekom cijele godine, može samo kratkoročno ublažiti pritisak na lokalne zajednice.

‘Postoji niz načina mjerenja utjecaja pojedinog fenomena pa tako i turizma na ishode od interesa, a jedan od njih je zasigurno i broj turista po stanovniku. Svaki pokazatelj ima svoje prednosti i nedostatke koje je potrebno imati na umu prilikom interpretacije’, kaže profesor Nebojša Stojčić

„Dugoročno, potrebno je definirati gornju granicu broja posjetitelja koje destinacija može podnijeti, a da se pritom sačuva kvaliteta doživljaja posjetitelja i održivost lokalne zajednice“, savjet je prof.dr.sc. Nebojše Stojčića. Inače, zauzimanje prvog mjesta na ovakvoj listi, kakvu je sastavio Holidu.co.uk, vraća nas su doba od prije desetak i manje godina kada se provlačila teza o Dubrovniku kao mjestu koje treba izbjegavati zbog prekomjernog broja turista. Tada je grad izgledao kao klasična žrtva vlastitog turističkog uspjeha jer su nepodnošljive gužve i problemi u prometu stvarali nelagodu kako kod domaćih ljudi tako i kod turista. Nezadovoljstvo građana je raslo, a najjači svjetski mediji stavili su Dubrovnik kao turističku destinaciju na svoje ‘crne liste’ i pozivali turiste da ga, žele li uživati u odmoru – zaobiđu.

Jedan od prvih poteza ove gradske uprave bilo je pitanje održivosti turizma i rješavanje ovog problema. Ubrzo je pokrenut program ‘Respect the City’. Plan je bio s nizom mjera, od ograničavanja broja kruzera, ukidanja ilegalnih bookera, manjim brojem ugostiteljskih stolova i sličnih poteza, uvesti reda, ali i stvoriti pozitivni imidž o gradu u svijetu. Cilj je bio imati manje gužve u grad s većim brojem turista na godišnjoj razini.

Respect the City postao je na međunarodnoj razini prepoznat kao primjer dobre prakse, no turizam i dalje nosi razne izazove.

Nitko nije ni očekivao kako će taj globalni problem biti riješen na jednostavan način, preko

noći. Konkretni rezultati grada koji živi od turizma jedino se mogu mjeriti kroz produljenje sezone, manje gužve i kvalitetniji život građana. Brojni teoretičari zavjera i kreatori neobjektivnih ljestvica zasigurno nemaju za cilj ponuditi rješenje problema jer da imaju trebalo bi sagledati puni učinak nekog projekta koji će se moći ocijeniti tek na osnovu ostvarenih rezultata. No, tko još ima vremena za čekanje kad senzacionalizam zakuca na vrata?

Nedavno je britanski internetski portal Holidu.co.uk objavio podatke o gradovima koji su najopterećeniji turizmom. I naravno, Dubrovnik je zauzeo prvo mjesto na njihovoj ljestvici, a iza njega su Venecija, Bruges, Rhodes, Reykjavik, Firenca i ostali

Radionica kuhanja heroina u Lazaretima

Nema neke prevelike razlike u promidžbi hamburgera ili da sam se ja javio Turističkoj zajednici i zamolio ih 800 tisuća kuna kako bi u Lazaretima organizirao radionicu kuhanja heroina. Štoviše, heroin čak ima i neke prednosti u odnosu na jednostavne ugljikohidrate – iako stvara tešku ovisnost, istovremeno umiruje živce

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnici su se dotaknuli teme Bavarin, street food festivala. Dio njih smatra kako Turistička zajednica podupire festival s previše novca. Riječ je naime o 800 tisuća kuna naših zelembaća. Još su dodali da što se to s tolikim iznosom financira kada se istovremeno hamburgeri prodaju za 15 eura. Neki su išli toliko daleko da su kazali kako sumnjaju na neke fiktivne troškove. Drugim riječima, da je netko u džep opalio kakvu svoticu. Neću uopće ulaziti u priču o krađi, je li se zaista netko okoristio festivalom, mene jedino interesira zbog čega TZ ulaže 800 tisuća kuna. Je li to zbog nečega što će poboljšati razvitak zajednice, što nas obogaćuje na ovaj ili ona način? Pa pogledajmo što to uopće festival nudi? Traje 9 dana, a program mu se sastoji od pića, jela i muzike.

Hajmo prvo na piće. Ove godine na Bavarinu sudjelovali su barmeni iz londonskog Lyaness bara koji su prezentirali raznorazne koktele, odnosno kako su to organizatori istaknuli u najavi „najbolje od svjetske barske scene“. No kad ogolimo tu rečenicu i njene epitete, ostaje nam – alkohol. U biti se promoviraju mućkanja alkoholnih pića, koja prosječnom konzumentu ne znače previše. Na kraju krajeva obična piva iz butige ili koktel iz Lyaness bara konzumenta puca jednako, a to mu je i jedini cilj konzumiranja alkohola – isključenje iz stvarnosti.

GLUTENSKI PODIZAČI INZULINA

Što se hrane tiče, nudili su se već spomenu -

ti hamburgeri, ali i drugi glutenski podizači inzulina. Riječ je naravno o nezdravoj hrani koja deblja. Može ona biti spektakularno ukusna –uvijek su loše stvari najprimamljivije – ali u biti riječ je o namirnicama čije dugo konzumiranje vodi na bolničke pretrage. Što lokalna zajednica dobiva promidžbom ovakve hrane? Ništa osim prekobrojnih kilograma. Hajde da se organizirala radionica o spravljanju proteinskih shakeova, zdravih slastica i važnostima uravnotežene prehrane, to bi itekako imalo smisla, ali zalijevanje hamburgera pivom ili onim londonskim koktelima je u biti promoviranje poroka. Naravno da se tu i tamo treba puknut ‘zabranjenim’ supstancama, život ne bi imao smisla u prevelikom asketizmu, ali upravo bi festivali poput ovog trebali stavljati naglasak na zdravu prehranu, o kojoj, žalosno, ali istinito, ljudi još uvijek nemaju mrtve veze. Nema neke prevelike razlike u promidžbi hamburgera ili da sam se ja javio Turističkoj zajednici i zamolio ih 800 tisuća kuna kako bi u Lazaretima organizirao radionicu kuhanja heroina. Štoviše, heroin čak ima i neke prednosti u odnosu na jednostavne ugljikohidrate – iako stvara tešku ovisnost, istovremeno umiruje živce. Bar dok mu traje djelovanje, kasnije su ipak teži jadi nego od konzumacije pizze, koja opet nije nimalo benigna, iako većina tako misli. Što se pak tiče glazbe tu su nastupala uvijek ista imena – Neno Belan, Vanna, Mia Dimšić i tako to. Hajde da su nastupali neki jazz ili shoegaze bendovi kakve nemamo prilike često ču-

Hrvati su međi najdebljim nacijama svijeta i još uvijek na pretilost gledaju kao na nešto simpatično. A u biti uništavaju zdravstvo, uzrokuju ogromne redove za preglede, ruše kvalitetu života sebi i svojim obiteljima. Nitko to nije ljepše opisao od dide Tonija: Vježbaj, pizda ti materina!

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Uglavnom, Bavarin i sve te gastro manifestacije s posteljicama od avokada i drugim preseravanjima ne bi trebalo financirati javnim novcem pogotovo ne u ovolikom iznosu. Za tih 800 tisuća kuna moglo se na 8 lokacija diljem Dubrovnika postaviti sprave za zgibove poput onih u Gospinom polju

ti u gradu, ali ovi izvođači nastupaju kroz cijelu godinu plus na dočeku Nove godine. I uvijek ih se financira iz proračuna. Meni razvijanje i financiranje takve kulture nema previše smisla, jer su oni ionako komercijalno isplativi, pa nije li onda bolje iz proračuna dati šansu nekome tko inače nema priliku?

POSTELJICA OD AVOKADA I DRUGA PRESERAVANJA

Uglavnom, Bavarin i sve te gastro manifestacije s posteljicama od avokada i drugim preseravanjima ne bi trebalo financirati javnim novcem pogotovo ne u ovolikom iznosu. Za tih 800 tisuća kuna moglo se na 8 lokacija diljem Dubrovnika postaviti sprave za zgibove poput onih u Gospinom polju (dođu oko 100 tisuća kuna) koje jačaju zdravlje građana i promoviraju aktivan način života, a ne za te pare promovirat alkohol, gluten i glazbenike koji ne trebaju promociju. Bavarin nije ni turistima nešto posebno zanimljiv, pa to u svojim velikim gradovima imaju na svakom kvartovskom kantunu. Ove gastro gluposti nekakav su moderni trend koji hranu prezentira na zanimljiv način, ali riječ je uglav-

nom o nezdravoj prehrani s namirnicama tko zna odakle. Nema tu ni promidžbe eko poljoprivrede, ni domaćeg voća i povrća, čak ni nekakvih projekcija kako će konzumacija hrana izgledati u budućnosti. Siguran sam da će se za nekoliko desetljeća jesti puno kukaca bogatih proteinima, eto da se mene pita bilo bi zanimljivo probat kakvog skakavca na Bavarinu, a ne burger od kozica. Svaka čast kozicama, ali neće one pomoći da vas konzumacija burgera ne satere.

Hrvati su međi najdebljim nacijama svijeta i još uvijek na pretilost gledaju kao na nešto simpatično. A u biti uništavaju zdravstvo, uzrokuju ogromne redove za preglede, ruše kvalitetu života sebi i svojim obiteljima. Nitko to nije ljepše opisao od dide Tonija: Vježbaj, pizda ti materina! Nažalost, Bavarin je potpuna suprotnost. Njima moto glasi: žderi, loči i slušaj Vannu, pizda ti materina!

Zanimljivo, vijećnici su znali potegnut priču i o visokim financiranjima Du Motiona koji organizira polumaraton. Čak i ako je to istina, uvijek sam za to da se prije financira trčanje nego ove Davor Butković fore.

Gdje su stari konobari?

U spomen na Draga Šimovića, nedavno preminulog bivšeg

konobara Restorana Eden, repriziramo tekst pisan 2015. godine. Drago, bilo nam je drago što smo te poznavali

Općepoznata je stvar da mnoge ljude, posebno Britance, muči odgovor na pitanje: Gdje su mali golubovi? Mi u Dubrovniku taj problem nemamo – znamo da su mali golubovi u Betinoj spilji – ali nas također tišti slična tematika vremenskog ciklusa. Naime, najveći misterij ovog stoljeća na jugu Hrvatske je odgovor na pitanje: Gdje su stari konobari?

Još otkako je Joža prvo napustio konobu u kinu Slavica, a potom i ovaj svijet, nitko živ u Dubrovniku nije vidio starog konobara u svom prirodnom staništu, a to je, jasno, šank. Eko Omblići i druge udruge za zaštitu prirode, životinja i ljudi pokrenuli su iscrpnu inicijativu pronalaska homo vechius tacnijusa, odnosno starog čovjeka s tacnom, ali rezultati su bili porazni.

Kao da je stare konobare progutala inventura, pa je stoga propala i dubrovačka Ace Ventura. A prije samo dvadeset i pet godina, danas izumrla vrsta u ogromnom je broju naseljevala šankove od Prevlake do Crne Mlake hraneći se medom iz rakije i hmeljom iz pive.

STAMBENO ZBRINUTI

Štoviše, urbana legenda kazuje da su ti stari konobari, ne samo bili siti i pijani, već i stambeno zbrinuti. Mnogi homo vechius tacnijusi, prepričavaju svjedoci, bez problema su sagradili kuće neboderice i odškolovali malonogometni tim potomaka. Kako je moguće ta je tako uspješna vrsta jednostavno zbrisana s lica Zemlje, a da istu tu Zemlju nije zveknuo asteroid? Da, nije je opalio asteroid, ali jest nešto mnoge opasnije po ljudski rod – Njegovo Visočanstvo Kapitalizam.

Dolaskom kapitalizma u naše domove, konobe i betule, promijenio se način življenja i rada. U ono vrijeme, konobari su držali stol-dva –eventualno još pjanduru prilikom izlaska iz lokala – a stignućem ploda Margareth Thatcher

i njenih liberalnih partnera, homo vechius tacnijusi dobili su na raspolaganje čitavo Kupreško polje. Konobar je sada morao sam posluživati goste na terasi veličine nogometnog igrališta. Sreća da se otprilike u isto vrijeme pojavio GPS na mobitelima, pa se nije gubio poljem uzoranim vračajući se do šanka, gdje je neprekidno dolazio po još jednu rundu tacne.

Posljedice su bile strašne – stari konobari ginuli su na poljima ispred restorana i kafića već u prvom tjednu neprekidnih borbi s oralnim projektilima znatno brojnijih gostiju. Oni koji su na prvoj linije fronte Straduna i Uvale Lapad samo pukom srećom preživjeli višecjevne narudžbe machiata, bijelih kava i kratkih espressa, odvođeni su u koncentracijske logore. Najpoznatiji od njih nalazi(o) se u ulici Vladimira Nazora pokraj Inine pumpe. Naravno riječ je o zloglasnom koncentracijskom logoru nezaposlenih osoba Auschwitz-Burzanow (ili u prijevodu burza sada poslije otkaza).

Vrlo brzo, gotovo nijedan homo vechius tacnijus – osim starog Jože koji je bio stacioniran na nestrateškom području kina Slavice – nije preživio blitzkrieg kapitalizma. Od ljudi koji su prije Kapitalističkog rata gradili kuće i stanove – i za koje se govorilo u susjedstvu „On ti je konobar, znači gospodin čovjek“ – postali su ispljuvak ugostiteljskih vlasnika, jer nisu mogli udovoljavati modernim tehnikama ratovanja. Jednostavno su bili prespori da sami brzo poslužuju dvjestotinjak stolova.

Nakon što su pobijeni i odvedeni u koncentracijske logore raznih Burza rada, na čijim je ulazima naravno pisalo da Arbeit macht frei (Rad oslobađa), zamijenila ih je nadmoćna nadrasa – vojska Jugend Slavonaca koji nisu imali što izgubiti. Vođeni motom ‘Bolje rob, nego grob’ stavili su se u službu Fuhrera dubrovačkih ugostiteljskih objekata, a da bi uspjeli izvršavati sva-

Gledao sam pripadnika izumrle vrste kako smirenim i sporim, a opet samouvjerenim korakom, poput Lao Tsea s mašnom, donosi vatrenu vodu i stavlja je pred mene. Gotovo sam zaplakao. Eto što smo zauvijek izgubili. Nema više te blažene sporosti, nema više onih večeri u kojima nakon svađe sa ženom, možeš doći u betulu da te tamo tješi mudrac s tacnom

Nestanak vrste homo vechius tacnijus

kodnevne borbene zadaće bez slobodnog dana, dileri Mengele i Morell davali su im kokain i amfetamin. Ubrzo su goste po dubrovačkim štekatima posluživali našmrkani Jugendi, a stare konobare više nitko nikad nije vidio.

Sve do prije koji dan. Naime, slučajno sam ušao u restoran Eden poviše hotela Kompas i skoro pao u nesvijest.

-Vidim ga, vidim ga – počeo sam vrištati od sreće otkrivši veliki misterij.

Za šankom nije bio samo jedan homo vechius tacnijus, već više njih, čak i jedna ‘stara’ konobarica. Super, možda postoji spas za tu vrstu, možda se nekako broj jedinki može povećati, govorio sam sebi naručivši Southern Comfort.

LAO TSE S MAŠNOM

Gledao sam pripadnika izumrle vrste kako smirenim i sporim, a opet samouvjerenim korakom, poput Lao Tsea s mašnom, donosi vatrenu vodu i stavlja je pred mene. Gotovo sam zaplakao.

Eto što smo zauvijek izgubili. Nema više te blažene sporosti, nema više onih večeri u kojima nakon svađe sa ženom, možeš doći u betulu da te tamo tješi mudrac s tacnom. Jer stari konobar nije bio samo običan radnik, on je bio život-

ni guru, svjedok vremena i epohe, hodajuća enciklopedija životnih priča i iskustava na koje si se mogao puno bolje osloniti, nego na sam alkohol koji ti je donosio.

Vjerojatno restoran Eden nije jedino mjesto u Dubrovniku s konobarima poviše 50 godina, ali svakim danom sve ih je manje, jer ih zamjenjuju horde mladih i gladnih, koji lakše izdržavaju brutalan tempo 21. stoljeća. Ali što se poslije događa s tim mladim konobarima? Što ti mladi, leteći objekti po terasama kafića postanu nakon što se približe četrdesetoj, dobu kada postaješ stari, isluženi veteran s PTSP-om od uvjeta rata, pardon, rada? Što tada čine i gdje idu osim u neradne logore Burzi rada?

Ne vidimo ih više za šankom, a bogme ne vidimo ni njihovu djecu. Oni stari konobari u ono vrijeme odgajali su košarkaške timove u dvorištu svojih kuća sagrađenim od, ne biste vjerovali, plaće i baje, a ovi današnji - djecu nemaju. Jer kako su ih mogli odgajat kad su radili i onda kada ne rade vrtići?

-Ako nema starih konobara, nema ni malih golubova – objasnio mi je mirnim i staloženim tonom stari Buda u crnim gaćama i tregerima donoseći sa sobom novu turu (Južnjačke) Utjehe.

Stari konobar nije bio samo običan radnik, on je bio životni guru, svjedok vremena i epohe, hodajuća enciklopedija životnih

priča i iskustava na koje si se mogao puno bolje osloniti, nego na sam alkohol koji ti je donosio

Drago Šimović, omiljeni konobar Restorana Eden

TOTALNO DRUKČIJI OD DRUGIH

‘Kult’ je prodrmao grad naslovnicama s ljepoticama, najluđim reportažama i tabu temama

Legendarni mjesečnik s početka 2000-ih, namijenjen mlađoj populaciji, donosio je intrigantne teme, otvoreno je progovarao o stvarima o kojima su se mnogi sramili govoriti, a na naslovnicama su se nizale ljepotice u kupaćim kostimima i donjem rublju

Piše Ivona Butjer Mratinović

Šarolika je bila dubrovačka medijska scena s početka 2000-ih, a onda je dodatno začinio magazin čiji je slogan bio ‘Totalno drukčiji od drugih’. Ne samo da je začinio, magazin ‘Kult’ koji je prvi put na prodajna mjesta izašao u veljači 2006. godine, bio je kao crvena paprika u tadašnjem medijskom loncu koji je donio neke nove stvari, tabu priče, ali i naslovnice o kojima se dugo govorilo po dubrovačkim kuloarima.

‘Kult’ je bio mjesečnik, a kasnije i online medij, posvećen temama koje zanimaju mlade. Donosio je intrigantne, ponekad i ‘tabu’ teme, otvoreno je progovarao o stvarima o kojima su se mnogi sramili govoriti, reportaže koje su obrađivane na totalno drugačiji način. Pisalo se o dubrovačkim facama i oriđinalima.

Kao takav, ‘Kult’ je njegovao duh tadašnjeg vremena, oslikavajući Dubrovnik iz perspektive njegovih ulica, betula, klubova, često dajući prostor ‘običnim ljudima’, životu lokalaca, dubrovačkoj svakodnevici. Tako je ‘Kult’ kroz svoje vrijeme djelovanja dotakao mnoge Dubrovčane koji su se na ovaj ili onaj način pojavili u njemu, uključujući i potpisnicu ovog teksta. No, ono što je privlačilo najveću pozornost svakako su naslovnice s kojih su se smiješile ljepotice u donjem rublju ili kupaćem kostimima, što je bilo dotad neviđeno i nešto sasvim novo na dubrovačkoj medijskoj sceni.

KRENULO JE S AIDOM ŠIPČIĆ I LEONOM RAJAČIĆ, LJEPOTICE SU SE SAMO NIZALE „Uspoređujući s današnjim vremenom, mi smo bili ‘vanilla’, ali za ono vrijeme, fotografije žena

Legendarni mjesečnik

u kupaćim kostimima i donjem rublju u dubrovačkom medijskom prostoru jesu bile ‘boom’ i svojevrstan tabu. Već tad je u Hrvatskoj postojao ‘Klik’, na svjetskoj sceni ‘Loaded’, koji je i nama bio uzor, ali ništa slično u Dubrovniku nije postojalo,“ prisjeća se Toni Čeović, začetnik i vlasnik ‘Kulta’.

Ljepotice na naslovnici njegovog magazina bile su logičan slijed stvari, s obzirom na to kako je Čeović nekoliko godina prije s dubrovačkim novinarom Paskom Filičićem i tadašnjom dubrovačkom manekenkom Mateom Matić, koja je osvojila laskavu titulu ‘Miss Personality’ na natjecanju ‘Miss Hrvatske’, organizirao izbor za Miss sporta.

„Tako da sam zapravo već imao iskustva po tom pitanju, a i svi časopisi koji su mi bili uzori, pogotovo britanski ‘Loaded’, radili su takve stvari. Naravno kako je ideja bila prikazati ljepotu ženskog tijela, ali i postići atraktivnost u marketinškom smislu. Te naslovnice su privlačile pozornost,“ objašnjava Čeović.

Prva ljepotica koja se pojavila na naslovnici ‘Kul-

ta’ bila je Aida Šipčić, druga Leona Rajačić, danas Radetić, koja je krasila i naslovnicu Playboya. Na naslovnici trećeg izdanja našla se poznata glumica Jelena Perčin, a na naslovnici četvrtog broja Ivana Gržetić, bivša Miss Hrvatske. Ljepotice na naslovnicama su se samo nizale: Tanja Jovanović, Darija Mikulandra Žanetić, Gloria Šoletić, Iva Jerković, Aleksandra Grdić, … I tako kroz 54 broja! Sve zgodne, lijepe, posebne i, naravno, u kupaćim kostimima ili rublju. No, išlo se i dalje od toga.

CIJELI GRAD JE GOVORIO O SANJI I

‘POVUCI I SVUCI’ NASLOVNICI

A onda se lijepa Sanja Metković ohrabrila i pošla korak dalje, a ‘Kult’ je povodom svog prvog rođendana predstavio i svoju ‘povuci i svuci’ naslovnicu. Kad je izašla, o njoj je govorio cijeli grad, jer to je tek bilo nešto sasvim novo!

„Prvi korak prema tome smo napravili u šestom broju kad smo na naslovnici imali Šveđanku Jenny kojoj je momak bio Dubrovčanin i koji su u gradu imali ‘Hustler Show’. Naime, ona nam je bila prva topless naslovnica. Ljudi obično znaju kazati kako smo kopirali ‘Klik’ no to nije točno jer je naša inspiracija bio ‘Loaded’ i oni su imali ‘flip to strip’ naslovnicu. Dakle radi se o formi u kojoj postoje dvije naslovnice – prva je malo kraća, druga je standardna. Na prvoj se djevojka nalazi u kupaćem kostimu ili rublju, a kad se povuče ta stranica, na drugoj stranici se ta ista djevojka nalazi gola. Mi smo to preveli kao ‘povuci i svuci’, a kako nam je trebala žena s bombastičnim tijelom, pitali smo Sanju. Ne mogu se

„Uspoređujući s današnjim vremenom, mi smo bili ‘vanilla’, ali za ono vrijeme, fotografije žena u kupaćim kostimima i donjem rublju u dubrovačkom medijskom prostoru jesu bile ‘boom’ i svojevrstan tabu“

Toni Čeović, vlasnik ‘Kulta’

Dubrovački dnevniK petak, 19. svibnja 2023.

sada, nakon toliko vremena, sjetiti svih detalja, ali znam kako Sanju nismo puno nagovarali i mislim kako smo taj projekt napravili ukusno. Na drugoj stranici su njeni intimni dijelovi bili prekriveni i cilj je bio da to izgleda seksi i izazovno, a ne pornografski ili ‘plejbojevski’, i mislim kako smo u tome uspjeli,“ govori Čeović.

Sve su djevojke bile posebne na svoj način, no Sanja je već nakon prvog snimanja, a na naslovnici ‘Kulta’ je bila četiri puta, postala muza magazina i prava Kultova ljubimica.

„Nije to floskula, sa svim djevojkama smo imali iznimno dobra iskustva, ali Sanja je bila uvjerljivi broj jedan. Da se mene pitalo, ona bi bila u svakom broju i uopće se ne radi samo o tome što je lijepa i super zgodna nego je sjajna osoba, zaista fantastična u svakom pogledu,“ izjavio je Toni.

„Izdvajati imena je uvijek nezahvalno, ali osim neponovljive Sanje u lijepim uspomenama će nam uvijek ostati i naša prva naslovnica Aida Šipčić, naša predivna Miss Universe Hrvatske 1998. Ivana Gržetić, super simpatična Marela Batković za kojom smo, nakon što smo je vidjeli na jednoj slici, pokrenuli najveću potragu ikada ne bismo li otkrili tko je ona. Vjerojatno najljepša djevojka koju smo ikada slikavali Ivana Mijatović danas Krmek, zabavna Tanja Jovanović, uvijek

divna i spremna pomoći Darija Mikulandra Žanetić, nevjerojatno fina i pristojna Paola Šutić, a nemoguće je zaboraviti Ivu Jerković s kojom smo i danas ostali u kontaktu,“ govori Čeović.

BITI NA NASLOVNICI ‘KULTA’ KAO PRESTIŽ

S vremenom su mnoge djevojke htjele biti na naslovnici ‘Kulta’ jer su tamo dospijevale najljepše, najzgodnije, najbolje… A to je mnogima laskalo. I sam Toni govori kako su mnogi u početku pohvalili ideju o takvoj naslovnici ‘Kulta’, ali su ujedno bili skeptični oko toga tko će se htjeti slikati za naslovnicu. No, nakon prvih nekoliko brojeva, stvorila se fama oko toga i mnoge djevojke su htjele krasiti naslovnicu.

Čeović se prisjeća kako ga je jedan mladić nagovarao na fotografiranje djevojke za ‘Kult’ jer joj je to bila strašna želja. Kako kaže, s onim ljubomornima se nije susretao jer bi naglasio djevojkama kako moraju biti sigurne i kako to trebaju kazati bližnjima, kako ne bi kasnije bilo problema.

„To je samo posao i ta snimanja su izgledala dosta drugačije nego što to ljudi zamišljaju. Tu je, dakle, model koji pozira, fotograf koji je skoncentriran isključivo na kadrove, stilist koji pazi da sve bude kako treba, jer nam se u prvim snimanjima znalo događati da tek na pola slikavanja shvatimo kako negdje viri nekakva etiketa

Lijepa Sanja

Metković ohrabrila se i pošla korak dalje, a ‘Kult’ je povodom svog prvog rođendana predstavio i svoju ‘povuci i svuci’ naslovnicu. Kad je izašla, o njoj je govorio cijeli grad, jer to je tek bilo nešto sasvim novo!

Sanja Metković bila je ‘Kultova’ muza

„Kad smo pisali o Maru Sladi, koji je tada bio juniorski prvak u automobilskim utrkama, pisali smo ne u formi intervjua, nego smo se vozili s njim kroz Mokošicu, jurcajući ni sam ne smijem kazati koliko. Sve smo htjeli isprobati i opisati iz prve ruke, a sasvim sigurno smo prvi koji su otvoreno pisali o nekim stvarima koje su zanimale mlađe čitatelje u Dubrovniku“

i slično. I tu sam ja koji sam tada bio isključivo fokusiran na nadgledanje fotografa, a to je tada bio Tonći Plazibat. Najviše smo pazili na to da u nekom trenutku to ne prijeđe u nekakvu umjetničku fotografiju. Svatko je pazio na svaki detalj i trudio se da sve ispadne što savršenije,“ tvrdi Čeović.

No, bez obzira na veliki trud, na snimanjima su se znale događati nezgode i anegdote, što se dogodilo odmah na prvom snimanju.

„Moja draga prijateljica Dubravka Tolja ustupila nam je njen apartman za potrebe fotografiranja Aide Šipčić koja je krasila prvu naslovnicu ‘Kulta’. To je snimanje trajalo tri ili četiri sata, mi smo bili neiskusni i sve nam je bilo novo, a htjeli smo da sve ispadne savršeno. Hvatajući što bolji kadar, Tonči Plazibat je kaišem ispi-

sao cijeli zid apartmana. Napravili smo štetu i baš nam je bilo neugodno, mada nam gospođa Dubravka nije ništa zamjerila,“ prisjeća se Toni. OD PATROLIRANJA S PAVELOM DO RENT-A-TENTA No, nisu samo naslovnice bile ono što je plijenilo pozornost. Bile su te totalno drugačije teme i reportaže, pothvati na granici totalne ludosti i genijalnosti.

„Kad smo pisali o Maru Sladi, koji je tada bio juniorski prvak u automobilskim utrkama, pisali smo ne u formi intervjua, nego smo se vozili s njim kroz Mokošicu, jurcajući ni sam ne smijem kazati koliko. Sve smo htjeli isprobati i opisati iz prve ruke, a sasvim sigurno smo prvi koji su otvoreno pisali o nekim stvarima koje su zanimale mlađe čitatelje u Dubrovniku,“ govori Čeović.

Aida Šipčić prva je djevojka koja je krasila naslovnicu ‘Kulta’

Tako je i sam proveo dan na pustom otoku bez ičega, a to je bio Mrkan, a jedno jutro je zadužio uniformu u Čistoći te od pet ujutro meo Stradun. Nino Knežević aka Nino Casanova se hrvao s gradskom legendom Čičom koji se na dvoboju pojavio kao sumoborac, nauljen, a preko ‘strateškog dijela’ omotan krpom. Ekipa ‘Kulta’ provela je noć u ukletoj kući u Župi dubrovačkoj. Na vidikovcu su pokušali prodati strancima šator na foru rent-a-tent. U rijeci Ljutoj su pokušali naći zlato. Razgovarali su sa ženom koju je ugrizao poskok, s ljudima koji su prošli kroz pakao droge, s čovjekom koji je bio zarobljen u Somaliji, s muškarcem koji je u ratu preplivao iz Cavtata do Dubrovnika, išli su na derbi Hajduka iz Vele Luke i Zmaja iz Blata u kojem vazda bude razbijenih glava (baš je tada bilo jako mirno). Razgovarali su s dubrovačkim facama i oriđinalima, poput pokojne Dube Borovinke. Bili su na photo sessionu sa Stefanom Lupinom. No, Čeović posebno pamti patrolu s Denisom Pavelom. Kaže kako mu je to bio najdraži novinarski zadatak.

Jedan od najprodavanijih brojeva bio je onaj u kojem su predstavili bend ‘Grabovica’ u sklopu rubrike u kojoj su predstavljali dubrovačke rock bendove.

„Ispali su naci bend, pretresali su im kuće, a mi i DuRevija smo tada izašli u nacionalnim medijima opisani kako promoviramo nacizam i slične gluposti. ‘Grabovica’ nije bila nikakav naci bend, oni su im se izrugivali i bili su totalno cool momci,“ prisjeća se Čeović.

OBILASCI BETULA I KLUBOVA

Početkom 2000-ih, Dubrovčani su još uvijek

imali svoje male kutke, betule, kafiće gdje su rado izlazili. ‘Kult’ ih je rado obilazio, donosio reportaže, fotogalerije, prenosio atmosferu i tog segmenta života mladih Dubrovčana.

„Prestar sam za izlaske tako da ne znam gdje ima kafića i gdje se izlazi. No, pretpostavljam kako ne bih pisao o takvim stvarima jer se na 90 posto mjesta puštaju narodnjaci, a takva smo mjesta uvijek izbjegavali. U svakom broju bismo predstavili po jedan kafić ili noćni klub. Imali smo i rubriku ‘Za šankom s…’ pa bi onda neka poznata osoba pričala o svom izboru pića i noćnim avanturama. Teme i jesu bile ono što zanima mlade, a to su svakako i izlasci. Noćni život je zaista bio puno bogatiji nego sada, jednako kao što je noćni život 90-ih bio bogatiji nego onda kad je izlazio ‘Kult’. Nekad mi se čini kako su ljudi više uživali prije, kad su imali manje,“ govori Čeović.

BI LI ‘KULT’ DANAS IMAO ŠANSE?

Kao što je rečeno, ‘Kult’ je mnoge Dubrovčane dotaknuo na ovaj ili onaj način – bilo da se radi o nekome tko je krasio naslovnicu magazina, ili da se radi o osobi koja je pobijedila u nekom od izbora ‘Kulta’, ili se jednostavno našao u njemu kao dio reportaže, noćnog života, uličnog života grada ili u kontekstu nekih zanimljivosti. Kroz ‘Kult’ su prošli brojni fotografi, a sadržaj su uglavnom kreirali entuzijasti koji su se dobro zabavljali, kreativno stvarali, odlično se zafrkavali i uglavnom potpisivali svoje radove pod pseudonimima.

„Nino Knežević aka Nino Casanova je bio fantastičan, imao je genijalan smisao za pisanje. Iva Nikolić aka Mala Iva je također bila sjajna, kao i Goran Šorgić aka Gogo D’Miš. Nitko se ni-

Jedan od najprodavanijih brojeva bio je onaj u kojem su predstavili bend ‘Grabovica’ u sklopu rubrike u kojoj su predstavljali dubrovačke rock bendove. „Ispali su naci bend, pretresali su im kuće, a mi i DuRevija smo tada izašli u nacionalnim medijima opisani kako promoviramo nacizam i slične gluposti. ‘Grabovica’ nije bila nikakav naci bend, oni su im se izrugivali i bili su totalno cool momci,“ prisjeća se Čeović

Toni Čeović i Ivona Butjer Mratinović - nekad kolege, danas prijatelji

je potpisivao imenom i prezimenom, nego su se uglavnom služili pseudonimima. I onda nam se pred kraj priključila jedna izuzetno talentirana djevojka koja se kasnije profilirala u vrhunsku novinarku i jednu od najboljih na dubrovačkoj medijskoj sceni, a to je Ivona Butjer. Ona nije imala pseudonim, potpisivala se imenom i prezimenom. Ivona, iako si se jedina potpisivala imenom i prezimenom, ekipa je mislila kako ti ne postojiš. To je bilo vrijeme kad Facebook nije imao dosege kakve ima danas pa nisi provjeravao je li netko stvaran ili nije. Strašno sam ponosan što si prve korake napravila upravo u ‘Kultu’ i ja to uvijek rado napominjem,“ kroz smijeh govori Čeović.

‘Kulta’ već odavno više nema pa ga pitamo hvata li ga nekada nostalgija.

„Nije me hvatala nostalgija sve dok me nisi pozvala na razgovor. I kad sam počeo čitati sve te zanimljive teme, malo me uhvatila nostalgija. Ja sam evoluirao u neku drugu osobu, imam drugačije interese, ne mogu reći kako mi nedostaje koliko bi čovjek očekivao da će mi faliti,“ kaže Čeović.

Nije se promijenio samo on. Promijenilo se i vrijeme. ‘Kult’ je sa sobom nosio neku opuštenost, zafrkanciju, tu ‘nepodnošljivu lakoću postojanja’. Danas mnogi kažu kako smo postali društvo u kojem mnoge svašta vrijeđa. Lijepa djevojka na naslovnici magazina možda bi bila uvreda i kritika u vidu objektiviziranja žena.

„Izgleda mi kao da smo bili manje frustrirani. Ljudi prije definitivno nisu njorgali toliko koliko to čine sada. Zašto smo došli u ovo stanje, bila bi neka dubokoumnija i druga tema, ali definitivno su ljudi bili opušteniji nego sada. Imali smo

tada manje nego sad. Možda je upravo to razlog. Sve je bilo drugačije,“ kaže Čeović.

Pitamo ga smatra li kako bi ‘Kult’ danas imao šanse.

„‘Kult’ kakav je bio onda definitivno danas ne bi polučio one rezultate. Naslovnice ne bi bile ništa spektakularno jer takve fotografije većina žena ima na svojim Instagram profilima. Teme bi vjerojatno uvijek prošle, mada nešto drugačije, jer mlade sada zanimaju neke druge stvari,“ zaključuje Čeović.

‘Totalno drugačiji magazin’ danas bi zaista teško našao svoje mjesto pod suncem. Lijepe žene u rublju i kupaćim kostimima ‘vrište’ s profila na društvenim mrežama pa to nije ništa novo. Gradskih legendi, faca i oriđinala sve je manje, kao i zdravih zezancija na ulicama, spački i druženja. Gradskih kafića i betula u kojima se okupljaju lokalci i doživljavaju ih kao svoj dnevni boravak više nema. Pojaviti se u novini ili nekoj fotogaleriji više ne znači ništa spektakularno, kad cijeli svoj život sami objavljujemo na mreži. Uostalom, ništa posebno nije ni držati magazin u rukama, kad je sve što hoćemo pročitati dostupno na internetu i čini beskonačan sadržaj. Stoga nema ni ‘Kulta’, ali će njegov trag ostati. Svi oni Dubrovčani, koji su sačuvali poneki broj doma jer su u njemu izašli ili jer su za njega nešto napravili, a takvih je puno, s vremena na vrijeme će sasvim sigurno otpuhnuti prašinu s tih stranica, prelistati ih i prisjetiti se kako je gradski život izgledao prije gotovo 20 godina. Tko je tada bio faca, kako se tada živjelo, gdje se izlazilo i kako se zabavljalo, sve to začinjeno s jednom ogromnom dozom humora, bezbrižnosti i pozitive.

Nino Knežević aka Nino Casanova se hrvao s gradskom legendom Čičom koji se na dvoboju pojavio kao sumoborac, nauljen, a preko ‘strateškog dijela’ omotan krpom. Ekipa ‘Kulta’ provela je noć u ukletoj kući u Župi dubrovačkoj. Na vidikovcu su pokušali prodati strancima šator na foru rent-a-tent. U rijeci Ljutoj su pokušali naći zlato…

Tanja Jovanović u ‘Kultovoj’ majici

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Lindita, Floki, Sanela i Dijana - rijetki su slobodni vikendi, kad ih dočekaju na kavu s prijateljicama se hita

Grgo i Ksenija - odavno se znaju, uvijek rado popričaju

Sanja i Antun - profesori glazbene teorije Umjetničke škole Luke Sorkočevića se i poslije posla družiti vole

Tanja, laureatkinja Asja, Antun i Marijana - Nagrada Županije sve članove GDCK Korčula i Lige protiv raka Korčula - Pelješac raduje i ushićuje

Franica i Ana - Pile su mjesto sastanka prijateljicama bile

Tere i Iliana - vitalnost majčina kćer raduje, slobodno vrijeme se i zajedničkom điru posvećuje

Nemanja, Domagoj, Bojan i Jannajdraži im je što zaposleniji radni dan

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Bernarda, Magdalena, Roko, Roberta, Anđela, Marieta, Nikolina i Marijavesela je s ocem biskupom skupa časnih sestara i novakinja sa Danača grupa

Ivan i Elica - godilo im je biti “pružena ruka pomoćnica”

Kate i Anita - šetnje do Porporele im ne “padaju” teško i jako ih vesele

Marija i Rada - sestre zajedno rado svrate i do Grada

Nikola i Joško - čeljad ispod Svete Marije i iz Šipčina se dobro razumije

‘Navarino’ nas je posjetio više od 70 puta, bio je žrtva nevremena, požara, ali i gusara

Brod je pod imenom ‘Navarino’ u Dubrovnik uplovio 72 puta, a tri kao ‘Gripsholm’

Sredinom 1955. godine švedski brodar Swedish American Line ( SAL ) je u talijanskom brodogradilištu Ansaldo iz Genove naručio izgradnju svog do tada najvećeg broda od 23000 bruto tona kao prekoatlantski lajner za prijevoz 778 putnika. Porinut u more u travnju sljedeće godine švedska Princeza Margaretha ga je krstila imenom GRIPSHOLM

Bio je dug 193, širok 25 metara, a Gotaverken diesel glavni pogonski strojevi ukupne snage 19800 KS preko dvije propele su mu omogućavali brzinu od 18 čvorova. Na prvo putovanje GRIPSHOLM je zaplovio 14. svibnja 1957. godine iz Goteborga za New York. Povremeno odlazi i na krstarenja u kojima je mogao prihvatiti svega 440 putnika.

JEDNA OD NAJLJEPŠIH NOĆI U ŽIVOTU

Na 51-dnevnom kružnom putovanju po cijeni od 1525 američkih dolara po osobi s polaskom 8. ožujka 1962. iz New Yorka, GRIPSHOLM plovi tičući luke: Cadiz, Gibraltar, Tanger, Malaga, La Valletta, Aleksandria, Haifa, Soči, Jalta, Istanbul, Epidaurus, Pireus, Delos, Mikonos, Rodos, Iraklion, Itea, Kotor, Sveti Stefan, Dubrovnik, Messina, Sorento, Napulj, Villefranche, Barcelona, Palma, Lisabon i New York.

Iz tih godina ostalo je zapisano svjedočenje

Roberta Davis Neilsona, voditelja brodskog tendera-lajbota koji je u noći s 9. na 10. travnja 1963. godine bio zadužen prevesti iz dubrovačke gradske luke na pred Lokrumom usidreni GRIPSHOLM veliku skupinu „lokalnih plesača i pjevača“. Oni su na brodu imali, u to vrijeme uobičajeni, nastup pred punim auditorijem brodskog kazališta. Neilson piše kako je hrvatska jadranska obala lijepa i razvijena, jednako kao norveška, iako nešto manja. Nakon uspješnog nastupa, mladi članovi folklornog sastava su i na povratku lijepo zapjevali i njemu, rođenom Amerikancu i tu večer pretvorili u jednu od najljepših u životu. Pun mjesec, mirno more, odsjaj starih gradskih mira i lijepa pjesma su mu cijeli ugođaj pretvorili u prelijepu noć, jednu od onih za koje bi toliko volio da vječno traju. U kombiniranim prekoatlantskim i kružnim putovanjima kvalitetno izgrađeni brod bez većih problema ostaje sve do 1971. kada ga je SAL odlučio preurediti za putnički kruzer. Na naslovnici brošure iz 1975. na kojoj je fotografija Grada, objavljeno je 48-dnevno proljetno putovanje s polaskom 11. ožujka iz Evergladesa tičući ukupno 23 luke, među njima i Dubrovnik.

Na naslovnici brošure iz 1975. na kojoj je fotografija

Grada, objavljeno je 48-dnevno proljetno putovanje s polaskom 11. ožujka iz

Evergladesa tičući ukupno 23 luke, među njima i Dubrovnik

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

DANAS LEŽI NA MORSKOM DNU

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

U sljedećoj

planiranoj

plovidbi u kojoj

je opet trebao

doći u Dubrovnik, NAVARINO se nasukao kod

grčkog otoka

Patmos te je

teško oštećen

odsukan i odmah

prodan kompaniji

Sally Shipping

Commodore

Cruises. Na

U POČETKU NIJE IŠLO SJAJNO

zahvatio

katastrofalni

GRIPSHOLM je koncem 1975. prodan grčkoj brodarskoj kompaniji Karageorgis Line koji ga je rekonstruirao u brod za kružna putovanja kapaciteta 608 putnika i 330 članova posa de te mu je dao novo ime ‘ NAVARINO da ima 22005 bruto tona, a na prvu dvotjed nu plovidbu po Sredozemlju odlazi iz Vene cije 22. svibnja 1976. godine, tičući luke: Ka takolon, Pirej, Istanbul, Izmir, Mikonos, Delos, Rodos, Iraklion, Santorini, Krf i Dubrovnik. Ta da, posljednjeg dana prvog krstarenja u plo vidbi prema Veneciji, sa samo 74 putnika po sjećuje 4. lipnja i Dubrovnik u koji uplovljava u 10:30, a odlazi u 17:30 sati. Prve vožnje i nisu bile baš posebno uspješne jer je i na drugom putovanju imao svega 74 putnika. Te je godine NAVARINO posjetio Du brovnik ukupno 12 puta, ali kasnije ipak sa sve većim brojem putnika. Posao se na kon cu i nije tako loše završio pa su se četrnae stodnevna putovanja nastavila i od 6. trav nja do 2. studenog 1977. godine, u vremenu između 7:30 i 12:30 sati, kada je ovdje uplovio ukupno 16 puta.

PRVO NASUKAVANJE , A ONDA I POŽAR Sljedeće, 1978. godine dolazi u isto vrijeme u jutarnjim satima 12 puta tičući luke: Venecija, Dubrovnik, Krf, Santorini, Iraklion, Rodos, Mikonos, Istanbul, Kusadasi, Pirej, Katakolon, Venecija. Godine 1979. dolazi četrnaest

puta, 1980. dvanaest puta te 1981. šest puta. Posljednji put 23. listopada 1981. godine, s lokrumskog sidrišta odlazi u 12:30 sati s 597 putnika prema Veneciji nakon što je u prethodnih šest godina u dubrovačkom akvatoriju ostvario ukupno 72 posjete. U sljedećoj planiranoj plovidbi u kojoj je opet trebao doći u Dubrovnik, NAVARINO se nasukao kod grčkog otoka Patmos te je teško

oštećen odsukan i odmah prodan kompaniji Sally Shipping Commodore Cruises. Na popravku ga je u brodogradilištu zahvatio katastrofalni požar.

Raspremljen je sve do 1984. kada ga kupuje Regency Cruises za kojeg od studenog 1985. godine sljedećih dvanaest godina plovi pod imenom REGENT SEA . Nažalost, ne više u vodama istočnog Sredozemlja. Nakon stečaja matičnog brodara planirana je rekonstrukcija u brod casino- kockarnicu pod novim vlasnikom United States American Cruise Line te novim imenom SEA koja se nikada nije ostvarila zbog bankrota brodarske kompanije. Brod je konačno raspremljen u američkoj luci Tampa i 2001. godine prodan za milijun US dolara

rezalištu Alang u Indiji prema kojoj je pomoću nizozemskog remorkera Solano započelo tegljenje 17. travnja iste godine. U teglju su ga usput opljačkali gusari u blizini Dakara, a nedaleko Rta Dobre Nade uplovljava u veliko nevrijeme nakon koje je 12. srpnja 2001. potonuo na morsko dno gdje i danas leži na dubini od 4200 metara. U međuvremenu, dok je plovio prema Indiji, pokrenuta je široka akcija njegovog spašavanja u Švedskoj gdje je sve bilo spremno da u Stockholmu postane plutajući stacionirani hotel. Lokalne su vlasti odugovlačile sa dozvolama koje su trebale biti odobrene tek u kolovozu. Nažalost, za legendarni GRIPSHOLM i nama dobro poznati NAVARINO to je već bilo prekasno.

U međuvremenu, dok je plovio prema Indiji, pokrenuta je široka akcija njegovog spašavanja u Švedskoj gdje je sve bilo spremno da u Stockholmu postane plutajući stacionirani hotel. Lokalne su vlasti odugovlačile sa dozvolama koje su trebale biti odobrene tek u kolovozu. Nažalost, za legendarni brod to je već bilo prekasno

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Gripsholm- kasnije Navarino

Na odmorištu nije bilo pokušaja

otmice djece niti bilo

kakvog

oblika protupravnog ponašanja

Riječ je o djeci s Korčule

Nakon zaprimljene obavijesti djelatnika škole čija su se djeca vraćala s izleta, o mogućem neprimjerenom ponašanju jednog od gostiju odmorišta prema djeci škole tijekom njihovog boravka na odmorištu, u suradnji Policijske uprave dubrovačko neretvanske i Policijske uprave ličko senjske provedeno je kriminalističko istraživanje.

Temeljem svih obavljenih razgovora sa sudionicima ovog događaja i pregledanog videozapisa, utvrđeno je da se u konkretnom slučaju radilo o ponašanju koje se ni na koji način ne može okarakterizirati kao pokušaj otmice djece, kako je to navedeno u nekim medijskim objavama niti ponašanju koje ima elemente kaznenog djela. Iako se u objavljenom članku navode dvije muške osobe koje su navodno vrbovale djecu, temeljem  izjava djece, djelatnika i nastavnika, kao i pregledom videonadzora, takvi navodi nisu potvrđeni, već je utvrđeno da se radi o samo jednoj muškoj osobi.

Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je muškarac, prilikom plaćanja svog računa na blagajni odmorišta, primijetio dječaka koji nije imao dovoljno novca da plati željeni artikl te je samoinicijativno ostavio svoj ostatak od plaćenog računa na pultu blagajne i rekao da je taj novac za dječaka.

Vidjevši pozitivnu reakciju dječaka, manje novčane iznose ponudio je još nekolicini djece koja su bila u blizini, ne želeći kod njih izazvati osjećaj zakinutosti, ali su djeca odbila primitak novca. Budući su ga nastavnice upozorile na ponašanje, muškarac je napustio odmorište, zajedno s kolegicom koja ga je za to vrijeme čekala u vozilu.  Pri tom napominjemo da muškarac nije imao kapuljaču dukserice na glavi niti je ijedno dijete povlačio ili nagovarao da s njim uđe u vozilo, što je također potvrđeno videonadzorom. Ra-

di se o muškarcu, hrvatskom državljaninu, koji je išao na unaprijed dogovoreni poslovni put, što je također u sklopu kriminalističkog istraživanja provjereno i potvrđeno. Iako u konkretnom slučaju možemo govoriti o ponašanju koje je nesumnjivo izazvalo uznemirenost i nelagodu kod djece, a posljedično i njihovih nastavnika i roditelja, moramo naglasiti da u ovom slučaju nisu utvrđeni elementi bilo kakvog protupravnog ponašanja.

Podržavamo i pohvaljujemo nastavnike i roditelje koji su svoju sumnju ispravno prijavili policiji, koja je potom sve navode detaljno provjerila.

Ovim putem apeliramo na autore članka, koji je u znatnoj mjeri uznemirio hrvatske građane, da prije objavljivanja tekstova činjenice provjere kod nadležnih institucija, kako ne bi došlo do pogrešnog informiranja javnosti što im, vjerujemo, nije bila namjera.

Isto tako, želimo zahvaliti svim hrvatskim medijima koji su vrlo razborito pristupili izvještavanju o ovoj temi, vodeći se svojom profesionalnošću bez ikakve potrebe za izazivanjem senzacionalizma ili pogrešnim informiranjem javnosti.

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

Na Grudi kažnjen vozač autobusa jer je vrijeđao i vikao na djecu koju je vozio na izlet

Policijski službenici Postaje granične policije Gruda su u večernjim satima u četvrtak, 11. svibnja, postupali temeljem zaprimljene dojave o narušavanju javnog reda i mira.

Kako su izvijestili iz dubrovačke policije, tijekom povratka djece s jednodnevnog izleta iz Splita, 65-godišnji vozač putničke agencije koja je organizirala izlet, je u nekoliko navrata, na naročito drzak i bezobrazan način,  vikao i vrijeđao djecu što je kod njih izazvalo strah i uznemirenost.

Unatoč zamolbama nastavnika koji su bili u pratnji djece da se vozač smiri, on je nastavio s vikanjem što je dodat-

no uznemirilo učenike i kod njih izazvalo strah, a s navedenim ponašanjem je nastavio i pred okupljenim roditeljima nakon dolaska na autobusni kolodvor.

Nad vozačem je provedeno kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i protiv njega će nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku biti podnesen optužni prijedlog.

Zakonom predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj je od 700 do 4000 eura ili kazna zatvora u trajanju od 30 dana.

Policija traži muškarca koji je krao

po Lapadu

Provodeći opsežno kriminalističko istraživanje više kaznenih djela imovinskog kriminaliteta  počinjenih 23. ožujka ove godine na području Lapada u Dubrovniku, koja su za posljedicu imala materijalnu štetu, objavljujemo fotografije i videozapis sa snimkom osobe koja se dovodi u vezu s ovim događajem. Radi se o muškarcu starosti između 40 i 45 godina, visine oko 180 centimetara, slabije tjelesne građe, jasno izraženih čeonih zalizaka.

“Molimo građane da, ukoliko imaju saznanja o identitetu osobe sa snimke, o tome, s punim povjerenjem, obavijeste Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku, odnosno najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju, osobno ili pozivom na dežurni telefon 192, odnosno na e-mail dubrovacko-neretvanska@policija.hr”, poručili su iz Policije.

Novčana kazna

Naš sugrađanin, dubrovački branitelj JASMIN ŽUSTRA, uputio je toplu zahvalu Gradu Dubrovniku, Zavodu za socijalni rad, svim djelatnicima i ravnateljici Suzani Glavočić na pomoći u trenucima kad je ostao bez brata koji je preminuo prije sedam mjeseci, a potom i oca, koji je preminuo 30. travnja. „Dirnut pažnjom i suosjećanjem koje sam primio u najtežim životnim trenucima, posebno zahvaljujem djelatnicima i ravnateljici Zavoda koji su stali uz mene i ponudili mi pomoć kad sam ostao sam. Također, zahvaljujem i Gradu Dubrovniku te gospođi Mirjani i ostalim djelatnicima na velikoj pomoći u teškim životnim trenucima,“ poručuje Žustra.

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE

DUBROVAČKO - NERETVANSKE

ŽUPANIJE

u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: U

humanitarni prilozi

spomen na dragu Maju Marušić umjesto cvijeća obitelj Petronio prilaže 30 eura za potrebe udruge.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

U spomen na gospođu Tereziju Vuleša majku naše prijateljice Goge, 60 € doniraju obitelj Fabris i obitelj Baier.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

DJEČJEM DOMU MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU: Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Obitelji Vojvoda i Tomić, u spomen na prijatelja Tiha Kos, umjesto cvijeća prilažu 60 €;

- Obitelj Vjekoslava Novak, u spomen na gospodina Mirka Juričev prilaže 30€;

- Zlatko Kovač, dar djeci Centra 1,62€.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Centra Maslina IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom. maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na pok. Niku Sjekavica, umjesto vijenca 60 € prilažu Marija i Goran Gabrieri;

U spomen na našeg voljenog Slavka Bačića, umjesto cvijeća 50 € prilažu obitelji Njavro i Banić;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

POLIKLINIKA MARIN MED: NAJAVLJUJEMO TJEDAN

KRALJEŽNICE U SVIBNJU I DOLAZAK DR.

PEROVIĆA

BOL U LEĐIMA JE IZLJEČIVA!!

Trpite bolove u leđima? Zašto? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati

U PONEDJELJAK i UTORAK 22. i 23.SVIBNJA. Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti kronična bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgo -

varajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima. Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa.

Dođite u Tjednu kralježnice u Polikliniku Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Na prodaju Citroen C4 Picasso 2015 godište. Auto je očuvano i održavano.Auto je prešlo 170013 km. Na autu su napravljeni i veliki i mali servisi znači zupčasti, vodena, vanjsko remenje i natezači, svi filteri i ulje na 160383km.Auto je registrirano do kraja 5mj/2023god. Za sve informacije stojim na raspolaganju na kontakt broj 0959033266.

Volkswagen kombi P3 1990 godište. 8+1 putnika. Cijena po dogovoru 098 95 95 949

Renault Scenic Privilege 1,9 dci Rx4, Disel Euro III, 75 kW, 2002g., 170.000 km (motor 155.000 km), pogon na sva četiri, boja zelena sa efektom, kožnata sjedala, dva krovna prozora, prednji i bočni sigurnosni jastuci, maglenke, automatska klima, integrirani radio, kuka za prikolicu, krovna kutija, Al-felge, cjelogodišnje gume, reg. studeni 2023g. cijena 4000 €, detaljno na: https://www.njuskalo.hr/auti/renault-scenicrx4-1.9-dci-oglas-40396631. tel. 099 5044 672

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem poslovni prostor u R. K. Minčeti 12 m2 pogodan za ured ili agenciju. Info: 095 809 09 93

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šu-

pom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela

je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 –525.000 € - Angelus nekret-

petak, 19. svibnja 2023. Dubrovački dnevniK

nine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Prodajem grob na katoličkom groblju Boninovo 0989609880

Poklanjam latoflex podnicu (190x90) i običnu (200x90). Mob. 0958090993

Prodajem alu persijane za balkonska vrata 214x122 cm. Povoljno. 095/809-09-93

Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-ove. Mob. 0958090993

Prodajem agriju 506 u odličnom stanju, bingov original zapakiran karburator i tri

demižane po 50l. Mob 098 728 553

Kupaonsko LED ogledalo kvadratično zaobljenih vrhova nikad upotrebljeno prodajem zbog selidbe.Upit na 095 5087313

Prodajem suncobran, nov, veliki, 4×4m, visparasols, jednobojan, bez natpisa. 200 EUR (novi je 300 EUR). 0958167326

osobni odnosi

Muškarac 52 godine traži žensku osobu od 40 do 50 godina za prijateljstvo i druženje. Isključivo zvati na Whatsapp. Kontakt: 097 638 2802

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

Obavljamo kvalitetno sve keramicarske i gipsarske radove. Mob:098 9721 753,

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porcula-

na,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u

kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 15.05. do 21.05.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 22.05. do 28.05.

preminuli

MARIJA KNAUS 1934

IVICA SLAPNIČAR 1929

MARIO MILOVIĆ 1952

IVICA IVULIĆ 1947

DANICA ŽUVELA 1927

JORDAN KOS 1929

ANTE VLAHINIĆ 1930

AMALIJA MARTIĆ 1944

MIHO BAŠICA 1932

IVO DUBELJ 1963

BORIS OLIVARI 1932

ŽELJKO ZEČEVIĆ 1954

BOŽO BAGOVIĆ 1960

PERO BUTIJER 1949

ŠERIFA LJUMANOVIĆ 1939

MARIJA ŠIŠIĆ 1953

Hrvatsku tijekom ljetne sezone očekuje preko 483 jedinstvenih aviolinija

Prema informacijama koje je Hrvatska turistička zajednica prikupila od hrvatskih zračnih luka, Hrvatska će tijekom ljetnog rasporeda letenja biti povezana s više od 483 jedinstvenih aviolinija

„Avioprijevoz je iznimno važan u povezivanju Hrvatske sa svijetom, posebice krajnjeg hrvatskog juga s emitivnim tržištima. Daleko bolja prometna povezanost hrvatskih destinacija u odnosu na lani sugerira daljnji oporavak avioprijevoza i odlična je vijest uoči glavnog, ljetnog dijela turističke godine. Veliki broj aviolinija potvrđuje popularnost Hrvatske na turističkoj mapi svijeta i nastavak je pozicioniranja Hrvatske kao aviodestinacije dobro povezane sa inozemnim zračnim lukama“ izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice nadodavši da ako dođe do realizacije svih planiranih linija to bi predstavljalo dvoznamenkastu stopu rasta broja zrakoplovnih operacija u odnosu na ljetni red letenja 2022. godine.

Tijekom ljetne sezone letenja planirane su direktne poveznice sa 130 gradova što je desetak više od ljetnog reda letenja za prošlogodišnju sezonu. Najveći broj direktnih zrakoplovnih linija povezivat će Hrvatsku s Nje -

mačkom, Velikom Britanijom, Francuskom, Nizozemskom i Italijom.

Gledajući dostupne podatke i najave najveći broj zračnih operacija očekuju zračne luke Split (32%), Zagreb (30%) i Dubrovnik (22%). Tijekom ljetne sezone letenja planirane su direktne poveznice Hrvatske s 38 država uglavnom iz Europe, dok su poveznice s destinacijama na drugim kontinentima predviđene sa tržišta SAD-a, Kanade, Izraela, Katara i UAE. Gledano prema aviokompanijama, planirano je kako će na linijama prema Hrvatskoj letjeti 57 različitih zrakoplovnih prijevoznika naspram 50-ak koji su planirali letove tijekom usporedivog razdoblja 2022. godine, a tijekom ljetnog reda letenja najviše operacija planiraju prijevoznici poput Croatia Airlinesa, Ryanaira, Easyjeta, Eurowingsa i Lufthanse. Neki od „novih“ redovnih, niskotarifnih ili čarter prijevoznika u ovoj godini su Aeroitalia, Air Connect, Braathens Airlines, Enter Air, Jettime, Peoples Viennaline, i druge.

Tijekom ljetne sezone letenja planirane su direktne poveznice sa 130 gradova što je desetak više od ljetnog reda letenja za prošlogodišnju sezonu.

Oporavak tržišta