Dubrovački dnevnik br. 143

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Jedna mala fritula. Pardon –prikla

Vrijednii talentirani ‘Bili Tići’ nakratko su ujedinili ljubitelje nogometa u Hrvatskoj i mnogima pokazali kako se radom, trudom i upornošću mogu postići fenomenalni rezultati. Kažu kako bi od njih mogli učiti i nešto stariji. No, juniori Hajduka, prizemni i skromni kakvi jesu, vjerojatno i sami znaju kako su prije svega Bili Tići, a ne ‘svete krave’, kakvima ih rulja pokušava napraviti. Znao je to i Zoran Prodanović Prlja, koji sasvim sigurno nikada ne bi fotografirao prikle onda kad su ‘Tići’ odletjeli iz finala Lige prvaka mladih kao poraženi, da je znao kako će ih rulja u međuvremenu napraviti ‘svetim kravama’ i poručiti – Hajduk nije za zafrkanciju. Bezveznu i ne osobito kreativnu, ali ipak bezazlenu zafrkanciju.

Prljine prikle su glupa i nedovoljno smiješna, ali ipak samo pošalica na račun Hajduka. Prlja je Riječanin, prati nogomet, navija za Rijeku, velikog Hajdukovog rivala. Pošalice među navijačima i ‘spuštanja’ su sastavni dio navijačkog folklora. Većina ljudi je valjda morala ‘guglati’ što znače Prljine prikle i kakve to veze ima s ruganjem Hajduku. Pa su oni koji su ‘guglali’, negdje dobili objašnjenje kako Hajdukovci prizivaju titule, a kada izgube, onda im rivali na nos na-

bijaju fritule. Rime radi. Dalo bi se onda zaključiti kako je Prlja ustvari danas briljantnim momcima poručio kako će sutra biti dio seniorske momčadi Hajduka pa im je bolje naviknuti se na ‘fritule’ jer neće dobiti ‘titule’ (ovdje je navedeno ‘fritule’ zbog rime s ‘titule’, nije intencija uvrijediti one koji se služe dubrovačkim dijalektom pa će se u daljnjem nastavku teksta koristiti riječ ‘prikle’ gdje god to bude moguće).

Akad se dirne u ‘svete krave’, obično slijedi linč rulje koja se potom natječe u tome tko će jače udariti na ‘onoga tko je bacio kamen prvi’ i tako se što više ulizati kravi. U ovom slučaju Tićima. Prlji nije preostalo ništa drugo nego u poduljoj objavi objasniti kako nije on to tako mislio, kako je i on roditelj i kako se tu radilo o onome o čemu je svakoj normalnoj osobi jasno kako se radilo – običnom, navijačkom i uobičajenom podbadanju na račun Hajduka od strane jednog navijača Rijeke. Svaka normalna osoba u Hrvatskoj u ponedjeljak je ionako navijala za juniore Hajduka, čak i ako inače ne navija za Hajduk. I niti jedna normalna osoba, nigdje na ovom svijetu, neće moći demantirati kako je samo plasiranje juniora u finale Lige prvaka mladih

Piše Ivona Butjer Mratinović

FOTO: Ilustracija/ Luka Stanzl / PIXSELL

svjetski uspjeh koji nikakav naknadni poraz ne može negirati.

Kako bi se pribjeglo nezamjeranju ‘svetim kravama’, javnost i novinari, a naročito oni sportski, pribjegavaju različitim metodama kako bi izbjegli linč javnosti, a prikupili vagon ‘lajkova’. Pa se onda koriste izrazi kao što su to ‘brončane medalje zlatnog sjaja’, onda se s teškom mukom analizira je li Luka Modrić još za teren ili bi se trebao umiroviti ili se tamo neki novinar na televiziji tijekom uzimanja izjave ispričava Brunu Petkoviću jer je ustvrdio kako je prošlu utakmicu odigrao baš loše. ‘Svete krave’ se tako uljuljkaju u svoju ulogu božanstava, premalo se trude, previše uživaju najave kako će se prodavati kao Messi, a zaboravljaju na red, rad i disciplinu (ne mislimo, naravno, kako je u toj kategoriji legendarni i maestralni Modrić). Mnoge karijere su tako uništene, a mnogi talenti nisu nikada izašli iz malih klubova i okvira lokalnog ili nacionalnog, mada su imali ogromne šanse – zbog konstantnog idoliziranja od strane javnosti i konstantnog ulizivanja od strane novinara.

Taj modus operandi odavno se preselio i izvan granica nogometnih igra-

lišta. Postoje strukture, ličnosti i grupe koje se ne smiju koristiti u zdravoj zafrkanciji, a kamoli propitkivati je li sve u njihovom radu dobro i transparentno. To mogu biti sportaši, ali i pripadnici drugih različitih društvenih skupina – vjerskih, navijačkih, političkih, ideoloških…Ako se dogodi bilo kakvo zlo u tim redovima, onda se ono relativizira. Postoje neki dobri momci koji su dobri čak i onda kada dubrovačke ulice zatrpavaju drogom, ubiju nekoga, siluju ili su uhvaćeni s prstima u nekom drugom kriminalu. Jednostavno, nečim je društvo zadužio da mu se sve iza toga oprašta, bilo da je to visoka pozicija u nekakvoj navijačkoj skupini, status branitelja ili članska iskaznica.

to je jedan iz grupe kazao kako se nema čega bojati jer i on je branitelj koji za sebe kaže ‘kako se borio po ratištima dok je Marko pjevao’. No, očito nije bio dovoljno branitelj pa su televizijske i radio stanice odbile emitirati videospot i pjesmu, a Croatia Records je u zadnji čas obustavila distribuciju albuma.

Poruka

je bezbroj, od danas ‘Bilih Tića’ do jučer parodije koju su grupa ‘Vatrogasci’ napravili na Thompsonovu pjesmu ‘Iza devet sela’. ‘Vatrogasci’ su još od ’90-ih činili parodije od brojnih stranih, ali i hrvatskih pjesama, a na popisu su se našli hitovi Gibonnija ili Severine. ‘Vatrogasci’ su se šalili, nacija je umirala od smijeha, ali su se prva negodovanja dogodila kad je došao red na Thompsona. Novinar ih je pitao boje li se ‘thompsonovaca’ jer se sprdaju s njegovom pjesmom jer on je ipak branitelj. Na

Primjera

je jasna – parodija prolazi, ali ne na račun svih. U jednom momentu je legitimna i zdrava je zafrkancija. U drugom je vrijeđanje. Ovisno o kome se radi. Kad se radi o Severininom ukradenom snimku i natjecanju tko će više puta napisati ‘gledao sam’ u komentarima, onda je zafrkancija dopuštena. I kad se radi o starom Manoliću. Debelom Jacquesu. Ili plastičnoj Maji. Ali ne i kad se radi o Tićima! Ili jednoj maloj frituli (radi se o naslovu pjesme Petra Graša u kojem se koristi riječ ‘fritula’, da ima daljnjeg teksta, koristila bi se riječ ‘prikla’, nije intencija uvrijediti sve one koji govore dubrovačkim dijalektom). Ne jedite ih kad igraju utakmicu, ne slikavajte ih i u slučaju poraza učinite kolektivno samoubojstvo kako biste dokazali kako ste dovoljno Hrvat, dovoljno katolik i dovoljno navijač, mjereno metrom glasne, agresivne i vrlo selektivne rulje.

DUBROVNIKA

Nema više ‘cile-mile’, građevinski radovi po gradu odvijat će se brže

Gradonačelnik je najavio nove i strože uvjete pri propisivanju rokova za izvođenje radova na komunalnoj infrastrukturi grada,

Diljem grada radi se na brojnim gradilištima, a uskoro bi Dubrovnik trebao biti ‘ažuriran’ na bolju verziju. Bit će to ‘update’ s novom dvotračnom cestom na Lapadskoj obali, novom vodno-komunalnom infrastrukturom i javnom rasvjetom u nizu ulica te novom modernom zelenom placom – to su oni veliki projekti, a uz to svakodnevno se radi i na nizu manjih.

No, svako poboljšanje zahtijeva i period u kojem se građani moraju pomiriti sa šutom, neredom, razrovanim cestama, gužvama u prometu i drugim dekomocijama. Što se sve radi u gradu i kad će se radovi privesti kraju istražili smo u našoj đir-inspekciji i u razgovoru s nadležnim odjelima Grada.

NAJVEĆE GRADILIŠTE – LAPADSKA OBALA

Već mjesecima se kopa, radi, gradi, sve kako bi Lapadska obala konačno dobila cestu kakva joj priliči, dvotračna s biciklističkom stazom, parkingom i nogostupom za pješake. Tamo su trenutno u tijeku radovi na proizvodnji i ugradnji armirano-betonskih zavjesa, zatim radovi na polaganju kolek-

tora oborinske odvodnje u trupu buduće prometnice, ugradnje kamene obloge na obalnom zidu, a započeli su i radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava. Kako teku radovi i hoće li sve biti završeno do studenog ove godine kako je najavljeno, pitali smo gradsku upravu.

„Prema dinamičkom planu, radovi na polaganju instalacija niskonaponske i telekomunikacijske mreže, trebali bi započeti kroz dva tjedna. U skladu s usvojenim dinamičkim planom, završetak radova na rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale, očekuje se u studenom 2023. godine“, kazali su nam u gradskoj upravi.

AGLOMERACIJA – ULICA KARDINALA STEPINCA

Na iznimno atraktivnom dijelu grada, u blizini brojnih hotela sa zavidnim brojem zvjezdica, još je jedno gradilište. Naime, nakon niza godina problema s odvodnjom, ulica Kardinala Stepinca došla je na red za sanaciju. Riječ je o projektu Aglomeracije, a koji obuhvaća i brojne druge radove. Radovi u ulici Kardinala Stepinca odvijaju se u sklo-

U slučaju kada se radi o godišnjem ili višegodišnjim ugovorima na održavanju komunalne infrastrukture, budućim natječajima postrožit će se i detaljnije propisati uvjeti izvođenja pojedinačnih zahvata

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

petak, 28. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

‘AŽURIRANJE’

a Dubrovački dnevnik obišao je aktivna gradilišta

Diljem grada radi se na brojnim gradilištima, a uskoro bi Dubrovnik trebao biti ‘ažuriran’ na bolju verziju. Bit će to ‘update’ s novom dvotračnom cestom na Lapadskoj obali, novom vodno-komunalnom infrastrukturom i javnom rasvjetom u nizu ulica te novom modernom zelenom placom

pu tendera 2.2 Aglomeracije Dubrovnik, za koji je ugovor potpisan u srpnju 2022. godine s rokom završetka od 21 mjeseca. Iz Grada Dubrovnika ističu kako je dovršetak trenutnih radova i vraćanje ceste u prvobitno stanje planiran za sredinu svibnja. Radove postavljanja nove vodo-komunalne infrastrukture prati i Grad Dubrovnik izvođenjem potrebnih instalacija za postavljanje stupova javne rasvjete u dužini od 570 metara. Na prethodno neosvijetljenoj dionici izvode se temelji za ugradnju 14 stupnih mjesta, a uredit će se i asfaltni zastor prometnice – pojašnjavaju iz gradske uprave. U sklopu Aglomeracije, najvećeg infrastrukturnog zahvata u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav u povijesti Dubrovnika vrijednog više od 117 milijuna eura, paralelno se izvodi više zahvata. Trenutno su aktivni radovi na izgradnji vodoopskrbe i odvodnje na potezu od Orašca do Mokošice, uz već spomenute radove u ulici Kardinala Stepinca, te radove na šetnici od hotela President do ronilačkog kluba. Započeli su i radovi na sanaciji Hidrotehničkog tunela ispod Srđa, a izvodi se i sanacija kanala mješovite odvodnje u povijesnoj jezgri. U Gružu, u Ulici branitelja Dubrovnika i Ulici kralja Petra Krešimira IV. već su dovršeni pripremni radovi na sanaciji sustava odvodnje i uskoro će započeti radovi.

ZELENA PLACA U GRUŽU

U veljači su započeli radovi na modernizaciji zelene place u Gružu. Ona je srušena do temelja, a na njenom mjestu izgradit će se moderna verzija koja bi se svojim vizurama trebala uklopiti u Gruž i biti ‘žila kucavica grada’, što svaka placa i jest. Nakon što se krenulo u zemljane radove, izvođač je naišao na neke probleme poput neucrtanih instalacija i slično, pa su bile najavljene i moguće promjene u dinamici i vremenskom planu dovršenja radova. Uz odmak od dva mjeseca, iz Grada sada ističu kako problema i kašnjenja neće biti.

„Radovi se odvijaju po planu i za sada nema kašnjenja u izvođenju. Radovi su započeli 6. veljače, uz rok izvođenja od devet mjeseci, a izvođač poštuje dinamiku i nema kašnjenja“, odgovorili su iz gradske uprave.

Nakon ove rekonstrukcije, placa će imati pokretni krov, pomične stolove i mogućnost korištenja prostora za neke druge sajmene i degustacijske manifestacije u vrijeme kada prodavači završe svoj radni dan.

NE IDE UVIJEK SVE PO PLANU

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća, gradonačelnik je s govornice uputio i opaske prema izvođačima radova, a koji rade po nalogu Grada na komunalnim radovima.

„Nismo zadovoljni načinom i brzinom rješavanja komunalnih problema. Na vrlo skorom natječaju koji će biti u srpnju, propisat ćemo stroge uvjete kada se mora izaći na teren nakon što Grad izda nalog. Nismo zadovoljni brzinom reakcije na zahtjeve Grada“, kazao je gradonačelnik na sjednici. Iz Grada objašnjavaju kako su ugovorima s izvođačima propisani različiti rokovi izvođenja, kao i penali za ‘probijanje’ ugovorenih rokova, a to ovisi o svakoj pojedinačnoj investiciji.

„U slučaju kada se radi o godišnjem ili višegodišnjim ugovorima na održavanju komunalne infrastrukture, a o čemu je gradonačelnik govorio, budućim natječajima postrožit će se i detaljnije propisati uvjeti izvođenja pojedinačnih zahvata, a koje prema nalozima nadležnih upravnih tijela Grada Dubrovnika izvodi ugovorni izvođač. Sve to ima za cilj ubrzati, odnosno optimizirati izvođenje radova na zadovoljstvo građana i što manje remetiti odvijanje svakodnevnog života“, zaključili su iz gradske uprave.

GROBLJE

LAKŠE UMRIJET’, NEGO MEŠTRA

DOVEST’! Zbog

nedostatka radnika otegnuo se projekt posljednjeg počivališta

Katoličkih mjesta na groblju u izgradnji ostalo je tek dvadesetak, obzirom da će cijene uskoro rasti građani su požurili i mjesto si osigurali na vrijeme

Jedan od kapitalnih projekata u našoj županiji i onaj kojega građani Dubrovnika i okolnih općina iščekuju već dugi niz godina jest groblje na Dupcu. Neobična je to lokacija, groblje usred brda, a pogled puca na prostrano plavetnilo najljepšeg mora na svijetu, teško da je i moguće zamisliti poželjnije mjesto za posljednje počivalište.

Za sada je broj predviđenih grobnih mjesta 1680, a veliki dio biti će gotov do kraja ove godine, manji dio do proljeća 2024. Što se tiče budućnosti i daljnjeg širenja groblja, brzo će se nadograđivati dodatne grobnice na katoličkom dijelu groblja, jer njih već nedostaje. Uz pogled na budućih 50, možda i

sto godina, govorimo već o broju od 3500 grobnih mjesta koji se mogu realizirati na tom području.

PRIVREMENI UKOPI NA DIJELU ZA ATEISTE

Prema najavama iz veljače ove godine, prvi – privremeni ukopi trebali su biti realizirani već ovoga proljeća. Iako popratni objekti kao kapelica za ispraćaj nisu još završeni, plan je bio ponuditi ljudima u potrebi ‘opciju B’, dok se groblje ne dovrši u potpunosti. Međutim, došlo je do nekih promjena i zastoja. O svemu je za Dubrovački dnevnik govorio direktor Groblja Dubac Đuro Lonza. „Radovi su u tijeku i svakodnevno napreduju, me-

Radovi na groblju Dubac napreduju, ali slabijim intenzitetom zbog nedostatka radne snage kod izvođača. Iako su zaposlili i strance, dnevno na gradilištu nedostaje u prosjeku 30 radnika kako bi se sve odradilo ‘u roku’. Osim toga, osjetan je i nedostatak stručnog kadra poput tesara, armirača...

Piše Petra Srebrović foto Mario Babarović, Općina Župa dubrovačka

Vizual projekta groblja Dubac kako bi trebao izgledati po završetku svih radova

Na katoličkom dijelu groblja sve je rasprodano osim dvadesetak grobnih mjesta u zidu. Uskoro će se ići i u prvi projekt nadogradnje grobnih mjesta zbog jasne potrebe za istima.

đutim dinamika radova je usporena jer građevinski sektor ‘muku muči’ s radnom snagom. Izvođač radova s kojim smo sklopili ugovor radi baš sve što može kako bi se količina radnika povećala, ali tržište je danas jednostavno takvo, nepredvidivo je i teško. Znamo svi kako je građevinarstvo jedan od sektora koji je iznimno pogođen nedostatkom radne snage, no isto tako oni nisu jedini, tu je i turizam i brojne druge grane koje doživljavaju probleme zbog nedostatnog broja radne snage“, iznosi direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.

Pojašnjava kako će i unatoč tim okolnostima privremeni ukopi biti omogućeni.

„Oni bi trebali biti realizirani na ateističkom dijelu groblja, dakle skroz zapadno. Te grobnice su ozidane, ali sukladno financijskom i dinamičkom planu koji je izvođač dostavio, i ti radovi će nešto kasniti, ali važno je kako se intenzivno radi“, navodi Lonza i dodaje kako u ovom trenutku ne može uzeti slobodu i govoriti o rokovima.

„Trenutno mi je izrazito nezahvalno projicirati rokove, obzirom da se ne radi o nečemu na što nemam direktan utjecaj, a situacija na tržištu je nepredvidiva. Ono što znamo jest kako je kraj godine predviđen za završetak velikog dijela grobnica na groblju, a ovaj dio gdje će biti omogućen privremeni ukop, bit će realiziran značajno ranije“, govori Lonza i ističe kako će se na taj način ljudima omogućiti opciju ‘za ne daj Bože’.

BILO BI POSLA I ZA

200 LJUDI…

Iako Groblje Dubac ima ugovor s izvođačem i dinamički plan, činjenica jest kako izvođač radova ima

objektivnih problema.

„Živimo u nekim čudnim vremenima, izazovnim za sve. Ima tu i stranih radnika, ljudi se snalaze i ‘krpaju’ kako uspijevaju, koriste se agencije za posredovanje pri zapošljavanju i sve što može olakšati i dovesti radnike“, govori direktor i dalje pojašnjava koliko je projekt kompleksan.

„Potrebno je razumjeti koliko je gradilište groblja veliko, da je tamo svaki dan 200 ljudi bilo bi posla za svakoga od njih, imali bi pune ruke i što za raditi. Po nekoj dinamici trebali bi svakodnevno imati 70 radnika kako bi se svi rokovi ispoštovali i kako bi sve radnje bile završene u predviđeno vrijeme. Međutim, na gradilištu ih je u prosjeku dnevno 40. Tu je aktualan i taj problem nedostatka stručnog kadra, pa nedostaje i meštara, odnosno majstora tesara, armirača, to su problemi koji su aktualni i vidimo ih i na ovom gradilištu“, iznosi i dodaje kako su to problemi izvođača, ali i ono što oni kao investitori vide i znaju o promjenama u dinamici projekta i okolnostima koje su do toga dovele. Trenutno su u tijeku radovi na drugoj etapi projekta, a oni obuhvaćaju izgradnju samih ukopnih mjesta i objekata u obuhvatu groblja. Prethodno su završeni radovi na prvoj etapi, odnosno izgradnji jednokilometarske dvotračne ceste sa svom potrebnom infrastrukturom uključujući dva velika parkirališta s 200 parkirnih mjesta, nogostup, stepeništa, ograde, javnu rasvjetu i elemente hortikulturnog uređenja.

Kako su na katoličkom groblju prodana gotovo sva grobna mjesta, osim dvadesetak grobnica u zidu, pokrenut je postupak projektiranja novih grobnih polja na katoličkom groblju, a to se očekuje sljedeće godine i njihov broj će ovisiti o interesu građana.

Od 1. lipnja rasti će i cijena grobnih mjesta za 20 posto. Rezultat je to dogovora Groblja Dubac s Gradom Dubrovnikom i Općinom Župa dubrovačka. Zato su brojni požurili svoje mjesto osigurati dok je cijena jeftinija. S obzirom na to kako je situacija na tržištu već duže vrijeme nezavidna, a poskupljenja su konstantna, ovakav rasplet bio je i očekivan, a treba napomenuti i to kako se u sami projekt ušlo s cijenama koje su istaknute još prije dalekih 14 godina.

Radovi na groblju Dubac odvijaju se nešto slabijim intenzitetom, nedostaje radnika u građevinskom sektoru, a to se osjeti i na ovom gradilištu

Na navedene cijene od 1. lipnja će se uvrstiti poskupljenje u iznosu od 20 posto

ODLAZI DR. AGENZA TADEJ DERENČINOVIĆ

Dubrovnik ostaje bez omiljene liječnice obiteljske medicine

Dr. Agneza Tadej Derenčinović je više puta proglašena za jednu od najdoktorica u Hrvatskoj i, sasvim sigurno, njenim odlaskom Dubrovnik puno gubi

Liječnica obiteljske medicine, dr. Agneza Tadej Derenčinović odlazi iz ordinacije u Gružu, a bez omiljene liječnice ostat će oko 1500 njenih pacijenata. Uistinu omiljene, jer brojni pacijenti za njen rad imaju samo riječi hvale, tvrdeći kako je malo takvih liječnika. Oni će je okarakterizirati kao perfekcionisticu u svom poslu, vrijednu, pažljivu, požrtvovnu i s odličnim znanjem u poslu kojim se bavi. Ili bolje rečeno, pozivu.

Zbog svega toga, Tadej Derenčinović redovito se nalazila na listama najboljih liječnika u Hrvatskoj, a na portalu Najdoktor za svoj rad ima čistu ‘peticu’. „Predivna liječnica, stručna i uvijek posvećena pacijentu, veliko hvala njoj i sestri na svemu, izvrstan su tandem’, ‘Izuzetna osoba i liječnik, tijekom COVID -a smo dnevno bili u izravnom kontaktu, uz njenu skrb i stručne savjete’, ‘Zaslužuje svaku pohvalu, ljubaznost, stručnost i briga za zdravlje pacijenata zaslužuju veliku zahvalnost’, ‘Bolje doktorice nema’, ‘Nemam riječi kojima bih opisala doktoricu i sestru, same pohvale, tandem koji se rijetko viđa’ – neki su od komentara koje su pacijenti pisali na stranici za doktoricu. Sasvim sigurno, Dubrovnik puno gubi njenim odlaskom.

‘PACIJENTI NEĆE OSTATI BEZ LIJEČNIKA’

Ovu informaciju je za Dubrovački dnevnik

potvrdio i ravnatelj Doma zdravlja Dubrov -

nik Branko Bazdan.

„Dr. Tadej Derenčinović odlazi, nažalost. Tu je do lipnja, a onda ide raditi na kruzer kao liječnica, trajno,“ kazao je Bazdan.

Pitali smo koji su daljnji koraci i tko će zdravstveno skrbiti o pacijentima koji su bili upisani kod dr. Tadej Derenčinović.

„Ići će natječaj jer radi se o ordinaciji koja je u sustavu Doma zdravlja. Dok ne nađemo liječnika koji će zamijeniti dr. Tadej Derenčinović, izmjenjivat će se naši liječnici obiteljske medicine. U svakom slučaju, pacijenti neće ostati bez zdravstvene skrbi i bez liječnika,“ izjavio je Bazdan.

Dr. Tadej Derenčinović je i voditeljica obiteljske medicine pri Domu zdravlja Dubrovnik.

Bazdan je kazao kako će prema odluci ravnatelja i u dogovoru s liječnikom, na njeno mjesto biti odabran netko drugi, nakon njenog odlaska. No, kako je ‘to sada najmanji problem’.

Vrijedi spomenuti i to kako je nedavno preminula dr. Nikica Tulić, liječnica obiteljske medicine, no njena ordinacija nije bila u sustavu Doma zdravlja, nego privatna ordinacija s najmom prostora u zgradi Doma. Kako je i tu jedan dio pacijenata ostao bez svoje liječnice, oni se mogu prijaviti kod drugih liječnika.

‘DA SE STOPUT RODIM, BILA BIH LIJEČNICA’

Dr. Tadej Derenčinović je u intervjuu koji je

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

„Dr. Tadej Derenčinović odlazi, nažalost. Tu je do lipnja, a onda ide raditi na kruzer kao liječnica, trajno,“ potvrdio je Branko Bazdan

dala za Dubrovački dnevnik krajem godine, nakon što je ponovno proglašena za jednu od najdoktorica u Hrvatskoj, govorila o manjkavostima sustava, ali i svojoj ljubavi prema poslu koji radi.

„Kod većine stvari treba uzeti u obzir kako sustav nije posložen kako bi trebao. Mi nemamo vremena raditi preventivu. To znači kako mi, recimo, u ordinaciju dođe pacijent i kaže kako ga boli koljeno. Ja ga nemam vremena detaljno pogledati cijelog i pitati ga bilo što mimo toga. Obično ga pitam je li uzeo neku tabletu, a on obično kaže kako je uzeo analgetik. Onda legne na stol, ja ga pregledam i ono što pregledam jest to koljeno. A ne stignem mu, recimo, izmjeriti tlak ili mi on nema vremena reći kako ima krvavu stolicu. Ili to ne želi reći. A ako bismo malo dulje popričali i kako bi mi to rekao, onda bih ga poslala na daljnje pretrage pa bismo možda otkrili nekakav karcinom debelog crijeva u ranoj fazi. Sad treba spomenuti i kako su karcinomi u strašnom porastu… No, hoću reći kako bismo imali puno zdraviju populaciju kad bi liječnici obiteljske medicine imali više vremena,“ kazala je tada, a u intervjuu se dota-

knula i onog dobro poznatog problema nedostatka ljudstva u zdravstvu.

„Taj problem je trebalo početi rješavati odavno. Ne kažem kako ga je u ovoj fazi nemoguće riješiti, ali jest teško. Vjerojatno postoje određeni načini, a ljudi koji se time bave, ako zaista ima nekog tko se još time bavi u Ministarstvu, trebali bi to početi rješavati jučer,“ prokomentirala je tada.

Kazala nam je tada i kako bi ‘da se još stoput rodi, bila liječnica’.

„Od petog razreda osnovne škole znam kako ću biti doktorica. To je uvijek bilo u meni. Možda zbog toga što je moj pokojni tata htio biti doktor i puno smo pričali o tome. On je upisao medicinu i došao je do treće godine. Onda se nešto iznervirao, imao je incident s profesorom i bilo mu je zabranjeno studirati medicinu u cijeloj Jugoslaviji. Možda zbog toga što je tata na mene imao veliki utjecaj,“ izjavila je ova omiljena doktorica koja će sada svoj put nastaviti negdje drugdje, sasvim sigurno s jednakim žarom i stručnošću s kojom su se upoznali i svi oni Dubrovčani koji su bili u njenoj ordinaciji. I na tome su joj neizmjerno zahvalni.

„Od petog razreda osnovne škole znam kako ću biti doktorica. To je uvijek bilo u meni,“ izjavila je dr. Tadej Derenčinović u intervjuu za Dubrovački dnevnik

Obnovljeno

sportsko igralište

“Nova Mokošica

- Naš dom”

Završeni su radovi uređenja sportskog igrališta “Nova Mokošica - Naš dom”. Na sportskom terenu u potpunosti je asfaltirana podloga nakon čega su ponovno iscrtane crte za mali nogomet i košarku, a postojeći zidovi i tribine nanovo su obojeni. Golovi za mali nogomet u cijelosti su popravljeni i obojeni, na golovima i na koševima su postavljene nove mrežice te su sanirane rupe u zaštitnoj ogradi.

Investiciju vrijednu 27.972,70 eura s uključenim PDV-om izveo je ugovorni izvođač tvrtka Tehnogradnja d.o.o., sukladno ugovoru o redovnom održavanju dječjih igrališta i sportskih terena na području Grada Dubrovnika.

Grad nastavlja s utvrđenim programom uređenja sportskih i dječjih igrališta, a sve kako bi najmlađi sugrađani imali adekvatne vanjske prostore za rekreaciju, zabavu, igru i druge brojne aktivnosti. Za ovu namjenu u ovogodišnjem proračunu osigurano je približno 160 tisuća eura

Franković obišao novu školu u Ulici Ilije Sarake

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u utorak je u pratnji biskupa dubrovačkog mons. Roka Glasnovića i predsjednika Zaklade Caboga Stiftung Iva Felnera sa suradnicima obišao novu zgradu Osnovne škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake.

U obilasku objekta nove škole u povijesnoj jezgri sudjelovali su još generalni vikar Dubrovačke biskupije i rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan, predstavnici Zaklade Caboga Stiftung Matko i Gordana Vetma, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnici nadležnih odjela Grada Dubrovnika Paula Pikunić Vugdelija i Dživo Brčić. Radovi obnove, uređenja i adaptacije objekta izvedeni su zahvaljujući vrijednoj donaciji Zaklade Caboga Stiftung, a nekadašnju palaču omeđenu ulicama Ilije Sarake i Pobijana za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu je na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija.

Predstavnici donatora izrazili su zadovoljstvo realizacijom projekta koji je osmišljen i temelji se na  ideji revitaliziranja zapuštenih objekata unutar zidina s konceptom „povratka stalnog života“ u Grad, a zahtjevni radovi adaptacije palače u školu usklađeni su i s Planom upravljanja jer je upravo revitalizacija povijesne jezgre jedna od važnih odrednica Plana.

Nakon opremanja novog objekta i, u manjoj mjeri, školske zgrade Centar, a što se očekuje u lipnju ove godine, nova škola u povijesnoj jezgri otvorit će vrata za prve male korisnike s početkom nove školske godine. Opremanje potrebnom nastavnom i ostalom školskom opremom također je financirano sredstvima Zaklade. U novom objektu OŠ Marina Getaldića izvodit će razredna nastava od 1. do 3. razreda, čime će se u i ovoj školi steći uvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave za sve učenike.

PRVI PUT U HRVATSKOJ 22 MILIJUNA EURA ZA STRATEŠKE PROJEKTE

Potvrđena uspješnost prijave

Grada Dubrovnika na ITU mehanizam

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije  Republike Hrvatske prihvatilo je kao uspješnu prijavu Grada Dubrovnika na Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ( ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027., putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imati na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata.

Naime, Ministarstvo je izvršilo pregled i provjeru prihvatljivosti prijave Grada Dubrovnika od 10. veljače 2023. te je utvrđeno kako su ispunjeni svi uvjeti, odnosno kriteriji prihvatljivosti definirani Pozivom.  Ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u Republici Hrvatskoj iznose 681,28 milijuna eura. Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Urbano područje Dubrovnik s Gradom Dubrovnikom kao gradom središtem te općinama Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle kao sastavnicama uspostavljeno je u srpnju 2021.

ZDRAVSTVENI NADSTANDARD

Grad Dubrovnik nastavlja

podupirati rad laboratorija u Mokošici

U svrhu nastavka osiguravanja zdravstvenog nadstandarda i pružanja adekvatne razine zdravstvene usluge za građane, Grad Dubrovnik i u 2023. godini nastavlja suradnju s Medicinsko biokemijskim laboratorijem Ivanka Maldini u naselju Mokošica.

Naime, u kontekstu pružanja laboratorijskih usluga primarne razine, Grad Dubrovnik već petu godinu, od 2018. godine, preuzima trošak bruto plaće laboranta te ostalih materijalnih i režijskih troškova za rad pogona smještenog u ambulanti, a sve kako bi stanovnici najvećeg gradskog naselja Mokošice mogli svih pet radnih dana u tjednu, izvaditi krv i predati uzorke.

Realizacija usluge kroz godine se pokazala izrazito korisnom i važnom, poglavito tijekom razdoblja pandemije COVID-19, a nastavak djelovanja biokemijskog laboratorija omogućit će odgovarajuću zdravstvenu zaštitu te brzo obrađivanje i utvrđivanje eventualnih zdravstvenih poteškoća za više od 10 tisuća stanovnika koji žive na ovom području.

U gradskom proračunu, sukladno novom Ugovoru o suradnji, za ovu namjenu od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine planirani iznos je 17.519,00 eura, dok je od 2018. do 2023. godine za djelovanje medicinsko biokemijskog laboratorija izdvojeno ukupno 74.324,77 eura (560 tisuća kuna).

Građani kroz fokus grupe

uključeni u izradu GUP-a i PPU-a

Nakon što su prethodno održani inicijalni sastanci s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odbora, a sve u cilju aktivnog uključivanja javnosti u proces izrade sveobuhvatnih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, prošli su tjedan održane fokus grupe stručnih izrađivača PPU -a i GUP -a s predstavnicima građana. Ovo je prvi put u Hrvatskoj da se na ovakav način, direktnim uključivanjem građana, radi na pripremi prostorno-planske dokumentacije koja će definirati budući urbani razvoj grada. U sklopu izrade Sociološke studije za Izmjene i dopune PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika održane su četiri fokus grupe kao ključni dio participativnog procesa za potrebe izrade dokumentacije. Vodila ih je dr. sc. Jana Vukić, voditeljica istraživanja i predstavnica izrađivača Sociološke studije, uz prisustvo stručnih izrađivača Izmjena i dopuna PPU -a i GUP -a iz tvrtke Urbanistica d.o.o. Sastanci su tako održani s gradskim kotarima, mjesnim odborima, predstavnicima udruga civilnog društva i lokalnim stručnjacima te upravnim odjelima Grada Dubrovnika za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu.

Županija nabavila novi hibridni automobil

Zahvaljujući EU projektu SUSPORT, Dubrovačko-neretvanska županija započela je obnovu svoje flote vozila s nultim utjecajem na okoliš

Novi hibridni automobil sada je u prometu za potrebe operativnih i institucionalnih aktivnosti Dubrovačko-neretvanske županije. Zahvaljujući EU projektu SUSPORT, Dubrovačko-neretvanska županija započela je obnovu svoje flote vozila s nultim utjecajem na okoliš, a sada je u pogon ušao i novi hibridni automobil nakon jednog plug-in hibridnog vozila kupljenog uz potporu EU projekta SUSPORT Toyota Yaris hibrid dostupan je zaposlenicima Županije, omogućujući značajne uštede u pogledu CO2 i daljnje postizanje cilja poboljšanja održivosti i energetske učinkovitosti kroz konkretne aktivnosti. Ovim se potvrđuju nastojanja Dubrovačko-neretvanske županije u energetskom i ekološkom planiranju, a ova aktivnost predstavlja jedan od elemenata njezine stra-

tegije za poboljšanje ekološke održivosti i uštede energije prema dekarbonizaciji. Treba također naglasiti da je veći dio europskih projekata u koje je uključena Dubrovačko-neretvanska županija snažno usmjeren na održivi razvoj i energetsku učinkovitost.

EU projekt SUSPORT financiran je iz programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska 20142020 s ukupnim proračunom od EUR

7.142.000,00 Dubrovačko-neretvanska županija u svom dijelu raspolaže ukupnim proračunom od EUR

260.000,00 od čega je 85% sufinancirano putem Europskog fonda za regionalni razvoj dok se 15% proračuna odnosi na udio vlastitih sredstava, stoji u priopćenju Dubrovačko-neretvanske županije.

Toyota Yaris hibrid dostupan je zaposlenicima Županije, omogućujući značajne uštede u pogledu CO2 i daljnje postizanje cilja poboljšanja održivosti i energetske učinkovitosti kroz konkretne aktivnosti

Superhik je poput jagoda - domaći proizvod!

Ne znam zašto se toliko buke diglo zbog APN sufinanciranja buduće kuće ministra Banožića. Kuću će graditi u Vinkovcima gdje ima i stan od nekih 80 i nešto kvadrata, što je sve zakonito i u skladu s pravilnikom APN-a. Niđe problema. Plaća koju ima kao ministar, kao i plaća njegove supruge daleko premašuje iznos koji banka traži za dodjelu takvog kredita. Odavno je jasno kako na te kredite ionako ne mogu aplicirati oni koji imaju prosječnu ili medijalnu plaću jer im banke ne daju kredit. Iz toga je razvidno kako se radi o pomoći onima koji su u višim platnim razredima i onda ne postoji nijedan razlog da se naš Banožić ne skući u nešto više kvadrata od onih koje trenutno ima. Znamo još i iz slučaja državnog stana u Zagrebu, s puno više kvadrata nego što mu po pravilniku pripada, kako naš ministar jednostavno teško podnosi premalo kvadrata. Voli velike i skupe prostore. Bože moj, svak’ ima neku slabost. Kad bi mu to bila jedina slabost.... Plenki je cijelu priču nonšalantno prebacio na ministra Bačića jer je to u njegovom resoru. Pa nek se naš gospar Bačić misli i tramaka s novinarima kako zna i umije. Ipak, ne trebaju se ni Bačić ni Plenki brinuti. Ionako pitanje etičnosti nije pitanje koje će njegovoj stranci smanjiti rejting ili, ne daj

Bože, broj glasača na idućim izborima. Logično! Hrvati obožavaju Superhika! Jednako kao i Superhik smatraju kako je potrebno uzimati siromašnima, kako bi se pomoglo i dalo bogatima. I što sad tu nije jasno?

Suci su zaprijetili bijelim štrajkom ako se njihove plaće drastično ne povećaju. I nije ni najmanje upitno kako stvarna neovisnost sudstva počiva i na sudačkoj financijskoj neovisnosti. Tu je vruću patatu Plenki bacio u ruke ministru Manenici, koji je, kao što je i red, osnovao komisiju koja mu pomaže pregovarati sa snervanim potplaćenim sucima. Plenki je objasnio kako ni plaće liječnika, ni plaće sudaca, ne smatra nekim ozbiljnim problemom, a kamoli razlogom za štrajk. I to je logično jer priroda vlasti nije čežnja ka neovisnom sudstvu, jednako kao ni neovisnom Odvjetništvu. Kad je pak riječ o bijelom štrajku koji će navodno započeti suci, taj dio baš mi nije posve jasan. Koji vrag je onda, ako ne bijeli štrajk, suđenje u trajanju od deset, petnaest do nerijetko i trideset godina. Koji vrag?!

lo se pucat’ i po nekim lokalima u Uvali. Znači li to kako je mafija i u Gradu sve bezobraznija i kako dosadašnji ‘podzemni’ obračuni sve više izlaze na ulicu? Policija ne izlazi s rezultatima pa je jasno kako rezultata istrage još nema, što isto upućuje kako ovdje stvari nisu baš jednostavne u smislu - zapalio susjed jer ga snervalo što je auto parkiran na njegovom mjestu. Jedna od važnih stvari pri odabiru Hrvatske kao turističke destinacije je njena bajkovita sigurnost kojom se ne mogu pohvaliti brojni europski, a kamoli američki gradovi. Ako se mafija toliko osilila, ni sama policija bez jasne odluke i stava politike teško može zaustaviti organizirani kriminal. Zašto? Brate mili, jer i sam naziv kaže - organizirani su. No to su uvijek i bili, samo je pitanje gdje je točka nakon koje postaju bahati i bez potrebe za življenjem u podzemlju. Jednako kao što je i pitanje s kim su umreženi, što im daje taj osjećaj ‘sigurnosti.

U međuvremenu,

češća ‘paljenja automobila’, novi su način slanja poruka diljem Hrvatske. Ni grad nije iznimka. Još nije završena istraga o ‘paljenju’ automobila čovjeku iz grada. S druge strane, poče-

Sve

ako vas nervaju visoke cijene jagoda, provozajte se do Vrgorca na Dane jagoda i bez dodatne cijene prijevoznika, prekupaca i sličnih razloga skupoće, jedite i uživajte u freškom i mirisnom voću po cijeni uzgajivača. Kreću i stonske pa gustajte u jagodama tamo gdje rastu. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Zavirili smo u najluksuzniji dio

Zračne luke Dubrovnik

Utočište za poslovne putnike koji traže mjesto za rad ili odmor daleko od kaosa terminala, u Zračnoj luci Dubrovnik je ugodni business lounge

Poslovni saloni ekskluzivna su područja unutar zračnih luka dizajnirana s ciljem nuđenja udobnosti, praktičnosti i privatnosti poslovnim putnicima prije leta. Takva mjesta nude niz pogodnosti koje zadovoljavaju potrebe putnika koji traže nešto više, a upravo ta

Business lounge u Zračnoj luci Dubrovnik je moderan, prostran s prekrasnim pogledom na stajanku i uzletno – sletnu stazu. Putnici

dodana vrijednost putovanje ostavlja u trajnom sjećanju kao ugodno i lijepo iskustvo.

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

u mirnom okruženju mogu uživati u ugodnoj atmosferi, gledati televiziju, imati na usluzi dodatni sadržaj poput punjača za razne uređaje. Uz sve to, u baru se putnicima nudi svježe voće, niz snackova u obliku sendviča i kanapea.

Pomoćnik glavnog direktora Zračne luke Dubrovnik Maro Lukšić proveo nas je kroz luksuzni kutak Zračne luke Dubrovniku koji je odnedavno prilagođen režimu Schengena. Od sada svi putnici kojima je odredište unutar Schengena, uključujući i putnike na domaćim letovima, mogu ući u business lounge koji u Zračnoj luci posluje pod imenom Adriatic lounge.

VISOKA RAZINA USLUGE

-Ovaj salon je rekonstruirana nekadašnja prostorija za business salon. Njegova pozicija je jako zgodna jer su na trećem katu još dva salona koji su tako indirektno povezani. Upravo zbog toga smo krenuli u renoviranje ovog prostora koji je 2019. godine

uređen – govori pomoćnik direktora. Lukšić dodaje kako je salon izvorno napravljen za potrebe interkontinentalnih letova, prvenstveno za American Airlines koji je tada povezivao Dubrovnik i Philadelphiju. Tada je Zračnoj luci Dubrovnik, dodaje on, bila potrebna malo viša razina usluge od one koju su tada imali.

Kapacitet business loungea je 50 putnika, a mogu ga koristiti i oni koji su na letovima Croatia Airlinesa kao i ostali članovi Star Alliancea kao što su Lufthansa, Austrian Airlines i ostali. Lukšić pojašnjava kako je pristup loungeu jednostavan. Naime, nakon što putnik uđe u odlaznu zonu, nakon što prođe osiguranje, liftom ili uz skaline dolazi do trećeg kata gdje je smješten poslovni salon. Ovo mjesto je posebno važno za one koji se dugo zadržavaju ili im let kasni, budući da je to mjesto koje pruža tihu i opuštajuću atmosferu s udobnim sjedalima. Pristup salonu ne regulira Zračna luka Dubrovnik nego putna karta određenog prijevoznika.

Dubrovačka zračna luka promijenila je svoje tokove putnika i prilagodila ih režimu Schengena. Od sada svi putnici kojima je odredište unutar Schengena, uključujući i putnike na domaćim letovima unutar Hrvatske, mogu ući u business lounge koji u zračnoj luci posluje pod imenom Adriatic lounge.

Dubrovački dnevniK petak, 28. travnja 2023.

-Ako ste putnik business klase ili posebna kategorija putnika iz Star Alliancea, poput senatora i sličnih, automatski, uz identifikacijske isprave, možete pristupiti salonu – govori Lukšić te dodaje kako su najbrojniji korisnici salona Adriatica upravo članovi Star Alliancea.

Uz ovaj salon, tu su još i preostala dva koja su namijenjena non-Schengen putnicima.

- Dobar dio tržišta nam pokrivaju upravo ti putnici. Prije svega to se odnosi na interkontinentalne putnike, Amerikance, ali i ostale prijevoznike koji su iz non-Schengena poput Turkish Airlinesa, British Airwaysa… - naveo je pomoćnik direktora najavivši kako će najkasnije do početka lipnja ove godine sva tri salona biti potpuno rekonstruirana i spremna za korištenje.

GOSTI SALONA SU JEDNOSTAVNI

-To je značajna investicija za Zračnu luku za koju smatramo kako je itekako potrebna s obzirom na kategoriju gostiju. Zadovoljni smo izgledom salona koji su moderno uređeni i na visokoj su razini. Svaki putnik koji putuje business klasom očekuje za tu cijenu i visoku razinu usluge. Za Dubrovnik je to jako bitno jer je prepoznat kao svjetska

Dubrovački je business lounge moderan, prostran i ima odličan pogled na dubrovačku stajanku. Dok putnici čekaju ukrcaj na let, u mirnom okruženju mogu uživati u pogledu i vrhunskoj usluzi.

destinacija, ali važno je i za Zračnu luku, da ima takvu vrstu usluge. Spremni smo uložiti i više samo da bude adekvatno za naše goste – kazao je Lukšić.

Otkriva kako nisu imali neke istaknute pritužbe putnika na usluge u business salonu. -Većina putnika koji dođu u ovaj salon su jednostavni. Pritužbe i zahtjevnost putnika vežemo kad oni nešto očekuju, a mi to nemamo. Primjerice često nas pitaju za tuš kabine što smo prepoznali kao zahtjev. Sve u svemu ljudi su zadovoljni s uslugom poslovnog salona, imaju piće koje žele, ponuda hrane je dobra i svježa… Uvijek može bolje tako da svakodnevno radimo na unapređenju usluge – poručio je pomoćnik direktora Zračne Luke Dubrovnik Maro Lukšić. Inače, Zračna luka Dubrovnik ove godine

Poslovni saloni vrijedna su prednost za poslovne putnike koji žele maksimalno iskoristiti svoje vrijeme u zračnoj luci. Nude ugodno okruženje, niz pogodnosti, izvrsno radno okruženje i osjećaj ekskluzivnosti koji je privlačan mnogim putnicima.

očekuje promet na razini 2018. godine.

-Očekujemo oko 2,5 do 2,6 milijuna putnika što je 90 posto iz 2019. godine kada je bilo malo ispod tri milijuna putnika. Nadamo se kako ćemo sljedeće godine taj broj nadmašiti. Trendovi pokazuju kako se zračni promet na nekim rutama nešto sporije oporavlja, ali važno je da se oporavlja. S prognozama treba biti oprezan jer Europska komisija stalno donosi odredbe koje utječu na okoliš što u konačnici utječe na dugotrajne prognoze. Iako sad imamo Pelješki most koji nam omogućava cestovnu povezanost, Dubrovnik će i dalje biti aviodestinacija, a Zračna luka primarna vrata grada – zaključio je za Dubrovački dnevnik pomoćnik direktora Maro Lukšić.

INTRIGANTNA ĐUROVIĆA ŠPILJA

Ispod samog aerodroma leži dragulj star pet tisuća godina

Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je jedinstvenu kršku

špilju koja se spušta do dubine od 25 metara i nalazi ispod same stajne piste Zračne luke Dubrovnik

Kroz dubrovački aerodrom godišnje prođu milijuni posjetitelja koji razmišljaju o lokalitetima koje će posjetiti i ljepotama u kojima će uživati, no ne znaju kako se upravo tu, skriven ispod same stajne piste, nalazi pravi dragulj. Kao da svima onima koji dolaze najavljuje kako dubrovački kraj obilu -

je onim najljepšim od prirode, pa čak i onda kad je skriveno, relativno nepoznato i kada leži duboko u tami. Đurovića špilja, jedinstvena krška špilja koja se spušta do dubine od 25 metara ispod samog aerodroma, tako čeka na dane kad će (ponovno) zasjati i biti stalno otvorena jav-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

nosti. Kako je dugo i često bila njoj nedostupna, ni mnogi lokalci nisu nikada kročili u nju. No, prošlog je vikenda osnivač i administrator Facebook grupe ‘Dubrovnik nekad’

Ivo Batričević za 20 članova grupe osigurao obilazak špilje, među kojima je bila i ekipa Dubrovačkog dnevnika, sve to u pratnji vo -

diča iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i pripadnika HGSS -a.

ZDJELE I KOSTI IZ BRONČANOG

I ŽELJEZNOG DOBA

Spuštajući se u samu utrobu špilje skliskim

Špilja ima jedan

jednostavni kanal kojim je moguće kretanje, bez nekih većih bočnih kanala. Daljnjim kretanjem dolazi se do jedne od dvije velike dvorane, dok se u njenom zadnjem dijelu nalazi dvorana koja nosi ime po Dubrovačkoj Republici. Osim po samom imenu, taj dio špilje izdvaja se i zbog toga što sadrži estetski iznimno vrijedne sige

KARAKTERISTIKE

ŠPILJE

Starost: Oko pet

tisuća godina

Volumen: Oko devet tisuća kubnih

metara

Duljina špiljskog

kanala: 156 metara

Spust u dubinu: 25

metara

Visina stropa dvorana: od 10 do 25

metara

Morfološka klasifikacija: jednostavna špilja

i tamnim skalinima, svi koji krenu tim putem vidjet će ogroman broj stalaktita i stalagmita, sigastih prevlaka, saljeva, zavjesa... Vapnenačke naslage ispresijecane su pukotinama iz kojih kapa voda s površine tla i odlazi u podzemlje. Pri tom, od otopljenih minerala, kreira najljepše i najrazličitije ukrase koji ovu špilju čine jedinstvenom i zaista lijepom.

Špilja ima jedan jednostavni kanal kojim je moguće kretanje, bez nekih većih bočnih kanala. Daljnjim kretanjem dolazi se do jedne od dvije velike dvorane, dok se u njenom zadnjem dijelu nalazi dvorana koja nosi ime

po Dubrovačkoj Republici. Osim po samom imenu, taj dio špilje izdvaja se i zbog toga što sadrži estetski iznimno vrijedne sige. Tu je još i šupljina koja se naziva ‘Kapelicom’, čiji su zidovi i vertikalni kanal (dimnjak) potpuno prekriveni saljevima sa stalaktitima i sigastom prevlakom, tako tvoreći najrazličitije fascinantne oblike.

I tako nekih pet tisuća godina, na koliko se procjenjuje starost ove špilje, sudeći prema arheološkim ostacima. U špilji su pronađene kosti i keramičke zdjele koje datiraju iz brončanog i željeznog doba. Danas mnogim Dubrovčanima nepoznata, Đurovića špilja je nekoć davno koristila mještanima za opskrbu vodom, a u njoj su se skrivali i tijekom ratnih te ostalih opasnosti.

MOŽE SE SLOBODNO FOTOGRAFIRATI. NAŽALOST

No, od 1963. godine, ona postaje nedostupna, a razlog je izgradnja aerodroma. Njen prirodni ulaz je tako zatvoren, no izgrađen je novi, 37 metara dug pristupni betonski tunel u blizini kontrolnog tornja. Tek su 2001. godine speleolozi krenuli u snimanje stanja špilje, a nakon uređenja, ona se ponovno otvara za javnost 2009. godine, kada se razgleda i u turističke svrhe. Ipak, špilja se sada ponovno uređuje, potrebno je dovršiti određene radove koji se odnose prvenstveno na rasvjetu kako bi zablistala u svom punom sjaju. Očekuje se kako bi se dogodine trebala ponovno otvoriti.

To što je ulaz u špilju dugo bio zatvoren, nije prošlo sasvim bez posljedica. Nenadoknadiva šteta se prvenstveno odnosi na samu faunu špilje. Šišmiši koji su obitavali u njoj, posve su nestali, a bitno je prorijeđen i broj ostalih živih stanovnika kojima je onemogućena veza s površinom

To što je ulaz u špilju dugo bio zatvoren, nije prošlo sasvim bez posljedica. Nenadoknadiva šteta se prvenstveno odnosi na samu faunu špilje. Šišmiši koji su obitavali u njoj, posve su nestali, a bitno je prorijeđen i broj ostalih živih stanovnika kojima je onemogućena veza s površinom. Oni se uglavnom

odnose na kopnene vrste, dok vodene nisu zabilježene zbog nedostatka većih akumulacija vode. Zbog navedenog će budući posjetitelji ove špilje moći slobodno fotografirati stalaktite i neće previše trebati paziti na ton kojim razgovaraju jer više tu nema nikoga koga bi mogli ozbiljno uplašiti.

Predatori vrebaju na dubrovačkim plažama:

Potaknuta pričom o manijaku s Babinog kuka koji je gol iskočio nedavno ispred žene s Tajlanda koja je šetala tim područjem, ova djevojka je odlučila ispričati niz neugodnosti koje je doživjela na dubrovačkim plažama. Ona živi u Njemačkoj, ali zbog obiteljskih veza ljeta provodi u gradu.

Prije dvije godine, dok se kupala na Lokrumu s prijateljicom doživjela je neugodnost. Naime, jedan stariji muškarac masturbirao je gledajući ih, a u blizini su bili i ostali kupači. Kasnije je tog čovjeka viđala u sličnim aktivnostima i na drugim plažama.

‘ODVRATAN JE OSJEĆAJ TO DOŽIVJETI’

-Bile smo na Lokrumu, na stijenama, gdje su se kupali i drugi brojni kupači, među kojima i djeca, a jedan muškarac nas je čudno promatrao. Bio je stariji, mogao nam je biti djed. Skrio se među stijenama tako da ga na prvu nismo ni primijetile, ali kad je krenuo u more vidjela sam kako je na sebi imao samo majicu bez kupaćih gaćica. Pomislila sam kako je možda senilan i zbunjen pa je zaboravio obući donji dio. No, nakon što se vratio legao je u potpunosti gol i onda uzeo neko ulje za tijelo s kojim se mazao. Tada se počeo dirati po spolovilu. Prijateljica i ja smo bile zbunjene, u početku nam je bilo smiješno, ali jako brzo smo shvatile kako to nije normalno ponašanje. Moja prijateljica se zgrozila i počela je vikati. Nismo znale što raditi jer smo ostale šokirane. Odvratan je

osjećaj to doživjeti. Njemu nije bilo neugodno, očito je to i prije radio. Nakon nekog vremena uzeo je svoje stvari i otišao. Nismo znale kome se obratiti i požaliti, osjećale smo se odvratno. Čudan je osjećaj kad čovjek tako nešto doživi, nekako se osjeća iskorišteno i prljavo jer to je ulazak u intimni prostor. Kasnije smo nekolicini ljudi to ispričale, a oni su se smijali. Mislim kako to nije ok. Jednostavno nije normalno samozadovoljavati se na plaži dok tu ima ljudi, posebno nije ok ako su djeca u blizini – kazala je ona.

Nakon tog neugodnog iskustva, istog čovjeka je vidjela i na šetnici Nika i Meda Pucića, kako vreba kupačice između hotela More i Levanta. Taj incident se dogodio prošle godine u rujnu. -Ugledala sam ga kako se skriva među stijenama i krišom gleda žene koje ga uopće nisu primijetile. On je opet masturbirao. Uzela sam mobitel i snimila ga tako da imam dokaze. Kasnije sam sve to opet ispričala poznanicima koji su mi rekli kako to nije ništa strašno. Svjesna sam kako sam odrasla žena i sama se mogu nositi s time, ali nije mi jasno zašto je ljudima takvo ponašanje prihvatljivo. Svi mi kažu kako se ništa nije dogodilo, ali ja smatram kako je to neprihvatljivo. Jedna mi je prijateljica rekla kako je on po gradu poznat od prije po takvim ispadima i kako mu je zabranjen odlazak na Lokrum – priča nam ova djevojka.

Ukazala je i na problem s voajerima koji su prilično česti na nudističkim plažama.

„Svjesna sam kako sam odrasla žena i sama se mogu nositi s time, ali nije mi jasno zašto je ljudima takvo ponašanje prihvatljivo. Svi mi kažu kako se ništa nije dogodilo, ali ja smatram kako je to neprihvatljivo.“

‘Samozadovoljavao se u blizini kupača i djece, nije normalno da ljudi to olako prihvaćaju’

Jedna djevojka odlučila je ispričati odvratne scene koje je doživjela na dubrovačkim plažama

Piše Aida Čakić foto Osobna arhiva sugovornice

‘U NJEMAČKOJ BI DOBIO NOVČANU KAZNU, A MOŽDA I ZATVOR’

-I tu je bilo incidenata. Svi kažu kako je riječ o nudističkoj plaži i kako se takve stvari tamo mogu očekivati. Mislim kako se trebam kao žena osjećati sigurno pa čak i na nudističkoj plaži. Znam kako to nije seksualno zlostavljanje, ali je uznemiravanje i ne želim da netko bulji u mene. Jednog sam muškarca potjerala jer me neprimjereno gledao – prepričala je.

Budući da živi u Njemačkoj, komentirala je kako tamo gledaju na ovakve situacije.

- Mislim kako ljudi u Njemačkoj ozbiljnije pristupaju kada se nešto slično dogodi. Možda je to zbog razlike u mentalitetu i utjecaja Me Too pokreta koji je ipak u Njemačkoj nešto snažnije odjeknuo. U Dubrovniku sam išla u policiju prijaviti ove slučajeve, ali čini mi se kako nisu ozbiljno na to gledali. Mislim kako nije normalno i nije prihvatljivo da netko hoda gol po običnoj plaži i samozadovoljava se. Društvo to ne smije olako prihvaćati. Trebalo bi pojačati patrole na plažama i pokazati više brige. Važno je da ti ljudi znaju kako je to što rade pogrešno. U Njemačkoj bi sigurno dobili novčanu kaznu, a lako se može otići u zatvor ako se nastavi tako ponašati – kaže ova djevojka koja se nada kako će se ipak nešto promijeniti.

-O ovoj temi javno istupam jer želim potaknuti sve one kojima se slične stvari događaju da o tome govore jer zajedno trebamo prekinuti vulgarne

„Mislim kako se trebam kao žena osjećati sigurno pa čak i na nudističkoj plaži. Znam kako to nije seksualno zlostavljanje, ali je uznemiravanje i ne želim da netko bulji u mene“.

ispade tih bolesnika koji nas seksualno teroriziraju. Nije normalno da oni to rade, a mi prešućujemo. Nije normalno da žena ne smije opušteno otići sama na kupanje, a da neki primitivac i bolesnik to smatra pozivom na seks. I zato molim sve one, ako im takvi pervertiti priđu, da ih ne ignoriraju nego da ih istog trena fotografiraju i fotografiju proslijede policiji i medijima – zaključila je za Dubrovački dnevnik djevojka koja je ispričala svoje iskustvo s nastranim osobama na dubrovačkim plažama.

“Nakon što se vratio iz mora legao je u potpunosti gol i onda uzeo neko ulje za tijelo s kojim se mazao. Tada se počeo dirati po spolovilu. Prijateljica i ja smo bile zbunjene, u početku nam je bilo smiješno, ali jako brzo smo shvatile kako to nije normalno ponašanje. Moja prijateljica se zgrozila i počela je vikati. Nismo znale što raditi jer smo ostale šokirane. Odvratan je osjećaj to doživjeti.“

Južni Tirol ograničio broj noćenja

Zabrana otvaranja novih apartmana je udar na demokraciju i kapitalizam

Koje je rješenje? Demokracija, kapitalizam, slobodno tržište, autokracija, kmetstvo, vrapci, komarci, Minea, Linea, Ikea? Ima dobra i loša vijest. I glase isto. Nema rješenja. Treći kamenčić od Sunca je šizofren planet, budale svi mi što smo se odlučili reinkarnirati baš ovdje pored puno boljih dimenzija

Demokracija i kapitalizam nekad znaju baš satrati – kunu se u neograničeno slobodno tržište, a kada istom tom tržištu daš neograničenu slobodu nastaje kaos. Naravno, stvari nikad nisu crno-bijele, pa tako ni ovo. Uzmimo kao primjer taksi vozila u Dubrovniku. Liberalizacija taksija napravila je kaos s prometom po dubrovačkim ulicama, ali s druge strane je smanjila broj mrtvih. Mnoge pijandure bi danas bile pokopane na Boninovu da su cijene taksija kao prije. Ovako će zbog jeftinoće uzeti Uber, a neće s par promila sjesti u svoje. Posebni kaos je na tržištu apartmana. Cijene nekretnina diljem Europe i svijeta zbog AirBnB ekonomije lete u nebo, najmovi su suludo skupi, domaće stanovništvo nema gdje živjeti, niti može priuštiti stan. Zbog svog tog kaosa, prije neki dan autonomna regija Južni Tirol na sjeveru Italije uvela je ograničenje broja noćenja. Broj turista koji smiju prenoćiti neće više smjeti premašivati brojke iz 2019. godine. Drugim riječima, zabranjuje se otvaranje novih AirBnB apartmana. Jasno je zašto su donijeli ove mjere, ali što bi na to rekli demokracija i kapitalizam? Zabrana nove konkurencije, ej, pa nije li to sami atak na smisao slobodnog tržišta?

Sad će ovi postojeći apartmani još više moći dići cijene noćenja, a istovremeno im kvaliteta smještaja može padati. Brige ih, turisti koji žele posjetiti Dolomite više nemaju izbora. Oni koji su imali sreću do sada otvoriti apartman(e), njima će biti super, a svima drugima se u budućnosti uskraćuje prilika da i oni nešto sa strane zarade.

MARO MARUŠIĆ - JEDINI KOLUMNIST

Gledajući ove odluke Južnog Tirola, svakakve mi ludosti padaju napamet. Evo uzmimo novinarstvo. Previše je portala, televizija, radija, svega. Zašto se ne donese odluka da samo Dubrovački dnevnik smije objavljivati vijesti? Što je najluđe, to bi imalo više smisla od Južnog Tirola. Dubrovački dnevnik ne bi imao problema s financijama, okupio bi najbolje novinare i čitatelji bi imali vrhunske uratke. Ili nadalje, da se svim novinarima zabrani pisati kolumne osim mene. Da ja budem jedini kolumnist i poberem svo vrhnje. Ili da se smiju tiskati jedino knjige koje ja želim objaviti. Bježi konkurencijo, ne može se godišnje objavljivati ovoliko knjiga, stradat će nam sva stabla! Unutar zidina zabraniti otvaranje novih restorana. Ovi stari koji su imali sreću da su se

Zabraniti vrapce. I komarce. I Mineu. I Ninu Badrić. I naravno Jelena Rozga. Zabraniti korištenje mozga. Zabraniti južni tiramol. Neka se roba suši na sjeveru, na buri. Zabraniti da puše jugo, i da pada kiša, zabraniti Danila Kiša - Index

Librorum Prohibitorum - samo Maro Marušić smije tiskati, ne zaboravite

petak, 28. travnja 2023. Dubrovački dnevniK 24 Kolumna Škura bura

Piše Maro Marušić foto Goran Kovačić/ PIXSELL

Zabraniti golmanima utakmice bez

golova, zabraniti

internet bez trolova, zabraniti okupljanja krava bez

volova, zabraniti

mafijaške sačekuše bez olova, zabraniti rast

pomadorama kraj

korova, zabraniti

Prvi svjetski rat

oko rovova, zabraniti sve cipele osim

Borova, zabraniti

maestralu da se

penje preko 15

čvorova, zabraniti gradnju kosih krovova, zabraniti ljubavne veze bez

psihičkih bolova, zabraniti otvaranje

novih shopping

mallova, zabraniti zabrane južnih tirolova…

otvorili sada mogu raditi i pohani izmet, nema problema, turisti će jesti, nemaju gdje drugo sjesti. Zabraniti nove sladolede, nove vodiče, nove skipere, nove izlete, možda čak i izvođenje novih pjesama. Ako ćemo baš do kraja, zabraniti turizam. Pa onda otvoriti tvornice. Ali ako ćemo otvoriti tvornice onda Kinezi i ostali Azijci ne mogu više biti jeftina radna snaga, treba im to zabraniti. A ako im zabraniš da su jeftina radna snaga, onda su Azijci gladni. Zato im treba zabraniti glad. Neka siju žito i ubijaju vrapce, davno ih je Mao Ce-tung naučio.

VRAPCI I KOMARCI

Zabraniti vrapce. I komarce. I Mineu. I Ninu Badrić. I naravno Jelena Rozga. Zabraniti korištenje mozga. Zabraniti južni tiramol. Neka se roba suši na sjeveru, na buri. Zabraniti da puše jugo, i da pada kiša, zabraniti Danila Kiša - Index Librorum Prohibitorum - samo Maro Marušić smije tiskati, ne zaboravite. Zabraniti golmanima utakmice bez golova, zabraniti internet bez trolova, zabraniti okupljanja krava bez volova, zabraniti mafijaške sačekuše bez olova, zabraniti rast pomadorama kraj korova, zabraniti Prvi svjetski rat oko rovova, zabraniti sve cipele osim Borova, zabraniti maestralu da se penje preko 15 čvorova, zabra-

niti gradnju kosih krovova, zabraniti ljubavne veze bez psihičkih bolova, zabraniti otvaranje novih shopping mallova, zabraniti zabrane južnih tirolova…

Autokracija i despotizam nekad znaju baš Jean-Paul Sartre - kunu se u neograničenu tiraniju, a kada istoj toj diktaturi daš neograničenu slobodu nastaje Mučnina. Naravno, stvari nikad nisu crno-bijele, pa tako ni ovo. Uzmimo kao primjer vrapce i komarce u Kini. Liberalizacija kineske gladi napravila je kaos s usjevima po kineskim selima, ali s druge strane je smanjila broj mrtvih kukaca. Mnogi komarci bi danas bili pokopani na Bon Xi Novu da su brojke vrabaca kao prije. Ovako će zbog smanjenog broja presretača, slobodno labati kineske usjeve.

Koje je rješenje? Demokracija, kapitalizam, slobodno tržište, autokracija, kmetstvo, vrapci, komarci, Minea, Linea, Ikea? Ima dobra i loša vijest. I glase isto. Nema rješenja. Treći kamenčić od Sunca je šizofren planet, budale svi mi što smo se odlučili reinkarnirati baš ovdje pored puno boljih dimenzija.

Stoga treba leći na sunce, uputiti pogled ka južnom tiramolu i slušati cvrkut vrabaca. Bar dok ne dođe Mao Ce Tirol i zabrani im otvaranje novih AirBnB gnijezda.

PUTNIKOVIĆI

Na Pelješcu posađena najstarija loza na svijetu

Riječ je o sorti stara trta koja je poznata i kao žanetovka ili modra kavčina, a koja je dokazano stara više od četiri stoljeća

Župan Nikola Dobroslavić i načelnik Općine Ston Vedran Antunica su, tijekom prigodne svečanosti, ispred Muzeja vinogradarstva i vinarstva Putniković posadili najstariju lozu na svijetu, sorte stara trta, a poznate i kao žanetovka ili modra kavčina, koja je dokazano stara više od četiri stoljeća.

Radi se o manifestaciji koja je održana povodom Dana planeta zemlje, a čime se željelo poslati poruku o potrebi očuvanja naše planete i pronalaska ravnoteže u suživotu čovjeka i prirode.

Reznicu loze koja je stara više od 400 godina i čiju su starost ustanovili stručnjaci metodom brojenja godova i inkrementalnoga datiranja, a ušla je i u Guinessovu knjigu rekorda, Muzeju vinogradarstva i vinarstva ustupio je Grad Maribor. Iako je svoj novi dom pronašla u nešto drukčijem podneblju od onog koje joj je autohtono, kako je bilo prilike čuti na stručnim predavanjima, pelješka zemlja i sunce zasigurno će joj

dati svoju notu.

Uvodne govore na manifestaciju održali su direktor PZ Putniković Ivo Đuračić, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov i načelnik Općine Ston Vedran Antunica, koji su govorili o tome kako je Muzej uspio od Grada Maribora dobiti ovu reznicu, obzirom na zahtjevnu proceduru, dok je župan Dobroslavić među ostalim istaknuo: „Dobro je što se ovo održava na Dan planete Zemlje pa tako i na ovaj način možemo podsjetiti na važnost očuvanja našeg planeta na kojem dugo i dobro živimo, ali je isto tako i ugrožen. Mi u Županiji imamo osjećaj da moramo tome pridonijeti i na to dobro pazimo, a tako ćemo nastaviti i u budućnosti.“

Također, župan je uputio čestitke PZ Putniković na ovoj ideji i cijeloj manifestaciji, rekavši kako se radi o doista zanimljivom događanju koje dodatno pridonosi promociji vinarstva i vinogradarstva, a po kojemu je ovaj kraj nadaleko poznat.

Radi se o manifestaciji koja je održana povodom Dana planeta zemlje, a čime se željelo poslati poruku o potrebi očuvanja naše planete i pronalaska ravnoteže u suživotu čovjeka i prirode

petak, 28. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Filip, Ane i Nikša - vještom ribaru je veliko veselje dobrom ribom razveseliti i prijatelje

Nikolina, Romana, David, Roko, Matea, Barbara i Ron - presretna je mama i babica kad djecu i unuke okupi sudbina

Lana i Stjepo - nek svi znaju, planovi se zahuktavaju, i pozivnica za vjenčanje izgledat će lijepo

Čupo, Leila i Sada - susjedi i blizu Grada razgovaraju lijepo, uvijek i sada

Anita i Žake - jedva čekaju da tople ljetne dane dočekaju

Rade i Ante - rado svakom zgodom i do Porporele svrate

Marijela i Pere - kumama nikada dosadno nije, ni sad, niti je bilo prije

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Svoje obljetnice ne zaboravljaju elektrotehničari Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik. U Pivnici su se okupili i 37. proslavili: Blaženko Vitković, Zoran Gašić, Stijepo Šeparević, Antun Haklička, Dražen Baletić, Željko Gverović, Niko Kresić, Jero Šekelja, Tonći Gverović, Matko Orepić, Toni Cvjetković, Josip Koprivec, Nikola Kurajica, Renato Gleđ, Mato Sambrailo, Silvio Giron, Bruno Kolobarić i Ivan Pavličević

Doris i Markoništa nije ljepše, nego s kćeri šetati i na suncu gustati

Lena, Mihaela i Ane - kad su zajedno uvijek im je premalo raspoloživog vremena

Stefan, Tihana i Ivan - veseli ih za Lokrum i predsezonski interes silan

Nika i Ana - kćerkicu je majka počela učiti kako će šparoge i kuke na Babinom Kuku uočiti

DIO FLOTE ‘VELIKE TROJKE’

LAJNER “ORSOVA” je uplovio u Dubrovnik i prije prve linijske plovidbe prema Australiji

Brod je bitno skratio plovidbu prema tadašnjoj ‘obećanoj

zemlji’, no prije svega toga je stigao pod dubrovačke mire

Svojom je brzinom u odnosu na dotadašnje brodove skratio duljinu putovanja prema dalekoj Australiji za cijeli tjedan, pa je sada to putovanje trajalo 28 dana

Jedan od brodova u floti tzv. Velike trojke britanskog brodara Orient Steam Navegation Company (Orient Line) izgrađenih početkom pedesetih godina prošlog stoljeća za poštansku liniju prema Australiji bio je i brod

koji je nosio ime rumunjskog grada ORSOVE . Nakon što su 1947. godine izgrađen prvo ORCADES , a potom 1951. godine i ORONSAY, u istom brodogradilištu Vickers-Armstrong Ltd., Barrow-in-Furness u Velikoj Britaniji, porinu -

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Zanimljivo je kako

je priložena fotografija iz arhiva

“Našeg mora” objavljena u veljači 1954. godine, što jedino može značiti kako je ORSOVA ovamo

doplovila i prije nego je započela svoja prva redovna linijska putovanja prema Australiji.

Zna se sigurno kako je posjetila Dubrovnik i 29. lipnja iste

godine

ta je u more 1954. godine i novogradnja broj 1021, krštena imenom ORSOVA

Ugovorena cijena broda bila je 5,776 milijuna tadašnjih britanskih funti. Kuma broda je bila gospođa Anderson, supruga predsjednika Orient Linea, a svi brodovi tada jake i moćne britanske kompanije su imali počet no slovo “O”.

SKRATIO PUTOVANJE PREMA AUSTRALIJI ZA CIJELI TJEDAN

ORSOVA je imala 28790 bruto tona, bila duga 220, široka 28 metara. Mogla je prevoziti 694 putnika u prvom i 809 u turističkom razredu, a njih je opsluživalo 640 članova posade. U skladišnim prostorima mogla je prevoziti 8873 kubičnih metara generalnog tereta. Šest parnih SRG turbina ukupne snage 42500 KS su joj preko dvije propele omogućavale brzinu od 22 čvora. Zanimljivo je napomenuti kako je 1960. godine na izvrsnim iskustvima eksploatacije ovih brodova naručen u istom brodogradilištu i četvrti brod sličnih karakteristika, ali nešto veći, od 42 000 bruto tona, kasnije legendarna ORIANA koja je također posjetila naš grad. Već je koncem pedesetih godina bilo jasno kako je primat prijevoza putnika definitivno prešao na stranu interkontinentalnog putničkog zračnog prometa. ORSOVA , novi brod, u to vrijeme najveći u Velikoj Britaniji, zaplovio je 17. ožujka 1954. godine na redovnoj pru -

zi tičući luke: Tilbury (predio Londona), Napulj, Port Said, Aden, Colombo, Fremantle, Melbourne, Sydney. Svojom je brzinom u odnosu na dotadašnje brodove skratio duljinu putovanja prema dalekoj Australiji za cijeli tjedan, pa je sada to putovanje trajalo 28 dana.

NAKON KOMPLETNOG PREUREĐENJA, STIGAO I U DUBROVNIK

Već od travnja sljedeće godine održava prugu oko svijeta tičući luke: London, Sydney, San Francisco, London. Kada je 1966. godine čuveni britanski brodar “The Peninsular and Oriental Steam Navigation Company” (P&O) otkupio sve dionice Orient Linea, ORSOVA prelazi pod njenu zastavu.

Novi vlasnik ga je nakon tri godine kompletno preuredio u brod za kružna putovanja. Od tada sljedeće četiri godine krstari svim morima svijeta pa je doplovio i pod dubrovačke mire te se tako pridružio brojnim velikanima oceana koji su posjetili naš grad.

petak, 28. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Zanimljivo je kako je priložena fotografija iz arhiva “Našeg mora” objavljena u veljači 1954. godine, što jedino može značiti kako je ORSOVA ovamo doplovila i prije nego je započela svoja prva redovna linijska putovanja prema Australiji. Zna se sigurno kako je posjetila Dubrovnik i 29. lipnja iste godine kada je za njegove putnike organiziran program u dvije skupine od kojih je prva s Ploča krenula autobusima na Žarkovicu i u Rijeku dubrovačku, a druga unutar gradskih zidina. Za sve njih je bio tiskan lijepi letak programa posjete u obliku izvrsno dizajniranog suvenira. Kada je postalo jasno kako “Velika trojka” građena za sasvim druge poslove, nema više izgleda u borbi sa sve modernijim putničkim krstašima koji se u to vrijeme počinju graditi, donesena je odluka o njihovoj prodaji. U veljači 1974. godine ORSOVA je uplovila u svoju posljednju luku, tajvanski Kaoshiung gdje je do kraja godine izrezana u staro željezo. Tu su u istom rezalištu brodova izrezani brodovi blizanci ORCADES (1973.) i ORONSAY (1975.).

NEPRAVOMOĆNA ODLUKA

Sud presudio u korist bivše djelatnice

Turističke zajednice Župe dubrovačke

Općinski sud u Dubrovniku nepravomoćnom odlukom je presudio kako je otkaz Pauli Miloslavić iz Turističke zajednice Općine Župa dubrovačka nedopušten. Sud je Turističkoj zajednici naložio isplatu štete u iznosu od 2.866 eura bivšoj djelatnici. Kako Zakon o radu predviđa, ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud na zahtjev radnika određuje dan prestanka radnog odnosa i dosuđuje naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća radnika.  Sud i navodi kako je TZ dala otkaz Miloslavić jer zakonito nisu mogli smanjiti visinu njezine plaće, a visinu plaće su htjeli smanjiti jer su smatrali da plaće zaposlenika tuženika moraju biti ujednačene

Silvio Nardelli, načelnik Općine Župa dubrovačka i predsjednik općinskog TZ-a

s plaćama zaposlenika jedinice lokalne samouprave.

Podsjetimo, u lipnju prošle godine dvije dugogodišnje zaposlenice Turističke zajednice Općine Župa dubrovačka do-

bile su otkaz. Paula Miloslavić na radnom mjestu informatičara provela je pet godina, a otkaz je dobila nakon što je odbila potpisati novi Ugovor o radu kojim joj se smanjuje plaća.

Po

Najveća novčana kazna za prekršaje u prometu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske prošlog tjedna, izrečena je u Dubrovniku.

„Najveća novčana kazna u iznosu od 2.900 eura izrečena je 23-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole na području Gruža. Inače, vozač je recidivist prometnih prekršaja, a osim što je vozilom upravljao prije stjecanja na upravljanje osobnim vozilima, odbio je testiranje na prisutnost droge u organizmu.

Vozač je prekršajno sankcioniran spomenutom novčanom kaznom te mu je privremeno oduzeto vozilo,“ priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Najveća koncentracija alkohola na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske ovog je tjedna zabilježena u Lumbardi.

Najveća koncentracija alkohola od 1,68 g/kg izmjerena je 27-godišnjaku koji je 23. travnja tijekom poslijepodnevnih sati zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole, izvijestili su iz PU DN Vozač je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka te je po završetku prometne kontrole isključen iz prometa i doveden u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva.

Potom je odveden na Općinski sud na Korčuli uz prekršajni nalog kojim se predlaže novčana kazna na iznos od 1.320 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

Nakon prethodno zaprimljene dojave da nepoznati vozač osobnim automobilom krivuda cestom, policijski službenici Policijske postaje Metković su odmah intervenirali i na cesti D-9 u Metkoviću u ponedjeljak, oko 15,50 sati, zaustavili osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 38-godišnjak.

„Budući kako je vozač pokazivao izrazite znakove alkoholiziranosti on je alkotestiran te je utvrđeno da vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 2,94 g/kg. Prometnom kontrolom je također utvrđeno kako vozač nije vozio sredinom obilježene prometne trake, kao i da tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas.

Vozač je isključen iz prometa i doveden u prostorije policije gdje je zadržan do prestanka djelovanja opojnog sredstva, nakon čega je odveden na Općinski sud u Metkoviću, uz optužni prijedlog kojim se predlaže zatvorska kazna u trajanju od 45 dana, novčana kazna od 130 eura i šestomjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije,“ stoji u priopćenju policije.

Gružu vozio bez dozvole, odbio testiranje na drogu

Vozio pijan na Korčuli, nekoliko sati proveo je u postaji na triježnjenju

S tri promila krivudao cestom, prijavili ga građani

Paprena kazna

NIJE MU SE ISPLATILO METKOVIĆ

HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL

SLAVKO MIDZOR/PIXSELL

Otuđili plovilo pa bježali policiji, ali su ih ipak uhićeni

Policijska akcija trajala je u srijedu u Zatonu koja je rezultirala uhićenjem triju mlađih osoba zbog slučaja otuđenja plovila. Kako doznajemo, nakon što je policija stigla, osumnjičenici su se dali u bijeg.

“Nakon što je Policijska postaja Dubrovnik u utorak oko 23:15 sati zaprimila prijavu 60-godišnjaka koji je prijavio krađu plovila usidrenog u Rijeci dubrovačkoj, poduzeto je kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo uhićenjem tri osobe koje se dovode u vezu s ovim događajem. Radi se o dvije muške i jednoj ženskoj osobi koji su tijekom srijede uhićeni na području Zatona,“ izvijestili su

o ovom događaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te su dodali kako je otuđeno plovilo pronađeno i vraćeno je vlasniku. Kako doznajemo, veliku ulogu u ovom slučaju odigrali su građani koji su uočili otuđeno plovilo i dali potrebne informacije policiji.

„Ovim putem želimo zahvaliti brojnim građanima koji su svojim informacijama pomogli u pronalasku spomenutih osoba,” stoji u priopćenju policije. Na terenu je u srijedu bilo više djelatnika Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, kao i njihov brod ‘Željko Raguž’.

Nakon što je Policijska postaja Dubrovnik u utorak oko

23:15 sati zaprimila prijavu 60-godišnjaka koji je prijavio krađu plovila usidrenog u Rijeci dubrovačkoj, poduzeto je kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo uhićenjem tri osobe koje se dovode u vezu s ovim događajem. Radi se o dvije muške i jednoj ženskoj osobi koji su tijekom srijede uhićeni na području Zatona.

dnevniK petak, 28. travnja 2023. Crna kronika 35

POLICIJSKA AKCIJA U ZATONU

Radi se o tri mlađe osobe osumnjičene za krađu plovila, a policiji su pomogli građani

CARITAS

Obitelj Ambroza Čivljaka – 50,00 eur – u spomen na pok. Kap. Frana Andolšek Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne.

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na našeg kuma i prijatelja pok.kapetana Frana Andolšek, obitelj Jakić

uplaćuje 40€ umjesto cvijeća. Ante Jakić uplatio je 40,00€.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

humanitarni prilozi

DONIRAJU

- U spomen na našeg Mara Bokuna, Ivan i Ane Bokun udruzi doniraju 50 eur

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DJEČJEM DOMU MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU: - Obitelji Muhoberac i Šarić, umjesto vijenca za pok. Mariju Barbarić prilažu 40 €.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

Za pok. mata Đevoića, umjesto cvijeća 30 € prilaže obitelj Matko i Pero Garvan i Lidija Mlinarić;

U spomen na pok. Mata Đevoića, 30 € prilaže obitelj Ane Kovačić;

Umjesto cvijeća za pok. Frana Andolšeka,50 € prilaže obitelj Damjanović;

U spomen na dragog Fanka-Frana Andolšeka, 40 € prilaže obitelj Polzer; U spomen na majku prijatelja Štefa, dragu gđu. Veru Tomašić 120 € prilažu prijatelji;

U spomen na pok. Slavka Bačića, supruga naše kolegice Mare, umjesto vijenca uz sućut obitelji 160 € prilažu bivši i sadašnji djelatnici Raiffeisenbank Austria d.d;

Miloslavić Pavo tomislav donacija 26,54 €

Obitelj A. i B. Mojaš donacija 16 €; Arijana Matulić donacija 70 €; Niko Obradović donacija 30 €; Ana Tevšić donacija 26,73 €.

BAROKOMORA - NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• U prisustvu kisika pojačava se imuni

odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost

organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ

MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 28. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem dobru Opel astru 1,4,benzin,registrirana do pocetka 2024.g.Cijena 1 100 eura. Mob. 091 583-4481

Prodajem - Renault scenic privilege, 1,9 DCI, RX4, dizel euro3, 75kw, 2002. godina, boja zelena s efektom, 171 000km (motor 155000km), kožna sjedala, dva krovna prozora, bočni zračni jastuci, automatska klima, integrirani radio, kuka za prikolicu, krovna kutija, AL-felge, cjelogodišnje gume, reg 11/23, cijena 4000 eura. Kontakt: 099 5044 672

PLOVILA

Kupujem rabljeni vanbrodski motor, 20-25 KS. Mob: 098/344828

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem apartman za 1-2 osobe. Gruž. 020/418-927 ili mob 095/818-2846

Iznajmljuje se komfortni, klimatizirani dvosobni stan s internetom i parking, mjestom, zaposlenim osobama. Kontakt: 098 820 496

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s korištenjem banje kuhinje I dnevnog boravka kontakt broj 0922858452

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Kupujem stan u Dubrovniku između Stare Mokošice i Viktorije, do 130.000 EUR. Moguća od-

goda mog useljenja u stan i na duže vrijeme. Sve po dogovoru. 095-862-0210

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvi-

je spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

petak, 28. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098

676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Kupujem starinske podne kamene ploče. 099 392 2800

Prodaje se dobro očuvani dio stilskog namještaja stol i šest stolica dimenzije stola 80x150cm, razvučen 80x210 cm. Cijena po dogovoru. Kontakt: 099 857 1306

Prodajem dvije plinske plastične boce obje 100€. ..

tel.0997558828

Prodajem dva televizira LG Vivax dijagonala 66 cm i monitor za računalo 66 cm. Vrlo povoljno. Kontakt: 098 285 355

Alcatel 1,s punjačem i maskom, ekran 6,22 incha,očuvan, 50 eura. 091 583 4481

Prodajem radijatore: Lipovica , economic E690 31 članak

Economic E500S 60 članaka

Kontakt 091 571 9647

Mali oglasi

Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-ove. Povoljno. Mob. 0958090993

Prodajem perilicu rublju Končar PR 08 6.FCD3. Energetska klasa: A+++. Kapacitet: 5 kg Dimenzije (VxŠxD): 84.5 x 59.7 x 49.7 cm. Perilica je korištena i potrebno je zamijeniti remen kaiš. Cijena 60€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

USLUGE RAZNO

Traži se osoba za čišćenje apartmana. Radno vrijeme od 10 do 15 sati. Placa 1000 eura. Javiti se na 091 155 04 52

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, irezivanje agruma živih ograda, košnja trave mob.

0916143946

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

Obavljamo kvalitetno sve keramicarske i gipsarske radove. Mob:098 9721 753,

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne va-

ze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Održavanje vrtova i okućnica... Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka

, tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA”GRUŽ “ od 24.04. do 30.04.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 01.05. do 07.05.

preminuli

FELIKS KAMIĆ (1948)

PETAR DEMONJIĆ (1991)

NIKE MARKET (1922)

RUŽA VUKIĆ (1939)

DAVOR BLITVIĆ (1961)

PROC GEORG NIKOLAUS (1941)

STOJA BLAŽEVIĆ (1959)

ĐORĐO RAKIĆ (1946)

LOVRO VIDOSAVLJEVIĆ –

VUČIĆ (1967)

DRAGAN ŠUKUNDA (1937)

LUCIJA RADIĆ (1937)

MARE SRHOJ (1953)

MIRKO JURIČEV (1932)

IVICA BOCI (1946)

MARIJA SAULAČIĆ (1956)

MATURALNA ZABAVA

Pomorci, sretno vam u životu i mirno more

Učenici Pomorske i tehničke škole Dubrovnik prošlog vikenda su proslavili svoju maturalnu zabavu u Studentskom domu. Prekrasna mladost okupila se zabaviti i obilježiti kraj srednjoškolskog obrazovanja i početak nekih novih životnih izazova. Ekipa Dubrovačkog dnevnika želi im puno sreće.

petak, 28. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

PHOTO: Goran Mratinović