Dubrovački dnevnik br. 142

STONSKOM OBILAZNICOM ZAVRŠENO CESTOVNO POVEZIVANJE JUGA

‘’Želimo cjelogodišnji turizam, a prvi nam gosti nailaze na zatvorene restorane’’ stranica 4

U dubrovačkim ljekarnama nema dječjeg sirupa Sumamed stranica 8

‘’Vjerujem kako će sada investitori prepoznati potencijal Pelješca i ulaganja u turističku ponudu’’ stranica 14

‘Građani na referendumu trebaju odlučiti kuda će se Grad širiti’ stranica 18

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Dobrostiva milost Glavnog!

Prošlitjedan sretno je završio nezapočeti štrajk liječnika. Nakon uzaludnog višemjesečnog natezanja s Berošem, koji se jedino pokazao izuzetno uspješnim u dodjeli sredstava svog ministarstva za neku bezveznu i nepotrebnu, ali zato loše napravljenu aplikaciju. Kome? Logično, svom osobnom fotografu i prijatelju. Sjeli su zato liječnici za stol s ‘Glavnim’, koji je svojom dobrostivom milošću odmah riješio njihove probleme. Sve je tako sretno i veselo završilo. Čak i oni koji dosad još nisu uspjeli shvatiti, konačno su shvatili kako su ministri tu samo kako bi se održala potrebna demokratska forma zbog čega je posve svejedno znaju li išta ili ništa. Jesu li pametni, sposobni ili ništa od navedenog. Koga briga! Nije to ni prvi ni zadnji put kako nam se šalje jasna poruka da je u državi samo jedan i jedini neprikosnoveni gazda. Sve dogovoreno bi operativno trebao provesti Beroš pa ako opet nešto zabrlja, zna se tko će ispraviti stvari. Ni u našem istočnom susjedstvu ne bi se postidjeli ovim modelom vođenja države.

Netreba smetnuti s uma veliku prednost i dobrobit ove predizborne godine i nejasno je što čekaju potplaćene medicinske sestre i tehničari. Dajte po-

žurite malo ove svoje, ne tako sposobne sindikalne vođe, jer ćete u suprotnom nastaviti kupovati karte prema zapadu i sjeveru Europe, gdje vas željno očekuju. Auf Wiedersehen und gute Reise! Potplaćeni profesori isto šute. Kad bi se kojim slučajem pojavili neki novi sindikalni vođe, posebno u privatnom sektoru, možda bi sindikalna scena konačno postala pravo mjesto za kvalitetnu borbu za prava radnika. To zasad baš i nije izgledno jer se ovi sadašnji lijepo uhljebljeni dečki bave samo onim pravima kojima dobiju malo tapšanja po ramenu, dosta medijskog prostora u kojem pokazuju dovoljnu dozu gnjeva zbog potplaćenih radnika, što svakoj vlasti potpuno odgovara. Zato su si i mogli priuštiti urnebesni zahtjev da veće uskrsnice dobiju samo članovi sindikata, jer oni im osiguravaju velike plaće i bonuse(?!)). Zašto bi sindikalne vođe išta znale o Ustavu, ljudskim i radničkim pravima i jednakosti, kad njihov rad uvijek i iznova pokazuje kako su upravo oni jednakiji od drugih?

Najveći

događaj je ipak ostavka glavne šefice USKOK-a Vanje Marušić, navodno iz osobnih razloga. Nakon ‘službenog’ priopćenja s tim ‘osobnim razlozima’, brzo je iz DORH-a počelo curiti ka-

Piše Vjera Šuman

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

ko je njen vozač napravio štetu na autu u neslužbeno vrijeme, ali je ona ‘pustila’ da se šteta namiri iz sredstava USKOK-a. Ma vidi ti vraga. Drži li ta priča vodu ili ne, tek će se vidjeti, ali sasvim je jasno da su odnosi Glavne državne odvjetnice Šipek i šefice USKOK- a odavno debelo narušeni. Osim one presice na kojoj je Hrvoj Šipek pokušala muljati kako nije znala detalje istrage protiv Žalac, što je Marušićeva demantirala, izgleda kako je Vanja Marušić bila malo previše samostalna i svojeglava. Pa je dala nalog za hapšenje ministra Horvata dok Hrvoj Šipek o tome nije imala pojma pa onda tako ni Plenki. Onda je još udarila bivšeg Tolušića, ali navalila i na tad aktualne Miloševića, Aladrovića i tko zna što bi joj još moglo pasti napamet. Kao što je upravo ona pokupila i Rimac. Zato je valjda morala poći iz ‘osobnih razloga’. E sad sve sjeda na svoje mjesto. Vratimo li se na početak priče o ministrima, mogu mirno spavati. Posve su sigurni! Ako su dobri i poslušni, bez baš previše bedastih

izjava, mogu trajati koliko i gazda. Nitko ih više neće dirati. Zašto bi ih i dirao kad Plenki kaže kako smo značajno smanjili korupciju u Hrvatskoj! Može li bolje?

Kad je u pitanju naš HZZO-a tu je sve na svom mjestu, baš kako i treba biti pa nikakva reforma nije potrebna. Glavni šef HZZO-a iz Zagreba je poručio kako zdravstvo nije besplatno, ali on je sasvim zadovoljan radom institucije kojoj je na čelu. Čini se da je i Glavni zadovoljan njime. Zašto i ne bi? Evo baš je neki dan jedna stara gospođa iz doline Neretve pala i slomila kuk pa ju je hitna odvela u Split. Kako se odabire ide li pacijent u Split ili Dubrovnik, po svemu sudeći ovisi o raspoloženju vozača Hitne. Kako god, u Splitu su je operirali i pet dana kasnije vratili je doma uz preporuku dolaska fizijatra kako bi što prije prohodala. Njen sin je otišao liječniku opće prakse koji mu je pomogao ispuniti zahtjev za fizijatra i rekao mu nek požuri na poštu što prije poslati taj zahtjev u HZZO Dubrovnik. Poštom, čudio se sin, pa zar ne možete

to mailom? Ne, mora se poslati poštom u Dubrovnik. Onda kad stigne i dođe na red za komisiju koja to mora odobriti, e onda će moći dobiti malo vježbanja. Tako to radi naš HZZO! Inače, pošta iz Ploča za Dubrovnik često putuje dulje nego iz Zagreba za Dubrovnik. Čemu hića. Važno je da sustav odlično funkcionira. Istina, već smo proslavili Uskrs, ali nije prošlo dugo i evo ga - završena je Stonska obilaznica. Obećana je do Uskrsa, ali samo deset dana kasnije doista je i završena. Kad bi samo koji dan kasnili veliki građevinski projekti koji se rade u Hrvatskoj to ne bi bio nikome problem. Zamislite da onima na Banovini zamjenska kuća kasni samo desetak dana. Tko sretniji od njih. Kako god, za vikend ću se provozat’ obilaznicom, ali onda i vratit’ u Ston. Treba još gustat u školjkama dok ne počne ljetno ludilo i kolone automobila nesvjesnih kako je Grad još uvijek tako daleko po onoj istoj staroj magistrali. Bit će valjda jednom, kao i brza cesta do Čilipa. Pomalo. Eto vas.

cjelogodišnji turizam, a prvi nam gosti nailaze na zatvorene restorane’’

O problemima Dubrovnika kao destinacije rijetko se razgovara dalje od cijena, no skupoća zapravo nije na listi nedostataka

Ako pitate prosječnog turista, onoga koji dolazi malo dalje od zemalja Balkana, recimo prosječnog Amerikanca, Britanca ili Nijemca kakav je Dubrovnik kao destinacija, odmah će vam u jednom dahu početi govoriti o ljepotama Grada, od zidina do Lokruma, prekrasnim plažama i čistom moru... Ako pak isto pitanje postavite nekom Hrvatu, velika je vjerojatnost kako će vam ko iz topa opaliti – „Skupa! Dubrovnik je skupa destinacija“.

Dubrovčani su već ‘oguglali’ na objave u medijima i društvenim mrežama koje Grad degradiraju kao destinaciju mora, kamena, skupe kafe i precijenjene hrane. Ipak, svake godine, negdje na početku sezone, kad taj stoljetni grad nanovo počinje ‘lopatom bacati lovu’ u državni proračun od svih mogućih i nemogućih nameta koje ovdašnji poduzetnici i radnici plaćaju, takne u neki ‘gosparski nerv’ ta čista zloba kojoj nerijetko svjedoči Biser Jadrana.

No, žitelji grada dobro znaju kako je masovni turizam učinio svoje. U Gradu gotovo ka-

ko nema obitelji koja barem djelomično ne živi od turizma. Ogroman broj firmi, obrta, d-d.-a, d.o.o.-a i j.d.o.o-a zahtijevaju i ogroman broj radnika, pa i radnih sati. Velika je opasnost u masovnosti izgubiti autentičnost, a koji su problemi Dubrovnika kao destinacije i što nam zamjeraju turisti, provjerili smo s onima koji su s gostima u stalnom kontaktu. Zaključak je jedan – Dubrovniku su cijene najmanji problem, kafa nije skupa, hrana nije loša, ali problema ima.

GOSTI NISU RAZOČARANI CIJENAMA, NEGO OČARANI GRADOM

Katija Guljelmović bavi se turizmom i ugostiteljstvom već dugi niz godina. Iznajmljuje vilu u Solinama, a dobitnica je i nagrade Suncokret ruralnog turizma za obiteljski OPG

Pašeta Taste Dalmatia iz Trstenog. Guljelmović u razgovoru za Dubrovački dnevnik govori o svemu onome što bi turistički djelatnik trebao ponuditi svome gostu – ideji, emociji i vrijednosti.

Na početku ističe kako su tu sve naznake

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL, Grad Dubrovnik

Guljelmović: Kao destinacija moramo raditi na boljem praćenju dolazaka. Nedopustivo je da turisti gledaju izloge zalijepljene kartom na Stradunu. Dubrovnik se mora ponašati cijelu godinu, kao da gost dolazi sutra ujutro

‘’Želimo

Žitelji grada dobro znaju kako je masovni turizam učinio svoje. U Gradu gotovo nema obitelji koja barem djelomično ne živi od turizma. Ogroman broj firmi, obrta, d-d.-a, d.o.o.-a i j.d.o.o-a zahtijevaju i ogroman broj radnika, pa i radnih sati. Velika je opasnost u masovnosti izgubiti autentičnost.

kako će sezona pred nama biti fantastična, a pitali smo je kakve su povratne informacije turista o ponudi Dubrovnika i okolice, ali i kako ona vidi vrijednost naše turističke ponude.

„U stalnom sam kontaktu s gostima i mogu reći kako su oni jako zadovoljni uslugom koju dobiju u Dubrovniku. I sada sam imala jedne Engleze i nisu niti u jednom momentu rekli kako im je nešto skupo“, govori Katija i dodaje kako gosti nisu razočarani cijenama nego očarani gradom, no dodaje i opasku.

‘PONUDA NE PRATI DOLASKE’

„Ono što u nas ne prati jedno drugo, jest ponuda. Ona je za turiste posebno loša u predsezoni, kasno se počinju otvarati restorani, uvoditi brodske linije i slično. Svake godine to ponavljamo i ističemo kako se to ne smije događati. Treba pratiti informacije o bookingu hotela i privatnih iznaj -

mljivača, jer naši su prvi gosti svake godine uskraćeni za puno toga, od odlaska na Lokrum ili tri otoka, do ponude restorana i slično. Mi imamo puno veći problem od cijena“, navodi Guljelmović i nastavlja kako je drugi problem pronaći ponudu za goste koji tu borave duže od tri dana.

Ispričala nam je i kako je nedavno boravila u Opatiji, gdje su cijene i veće nego u Dubrovniku, no ističe kako je primijetila kako je za tu cijenu dobila bolju uslugu.

„Prilikom rezervacije sobe u hotelu, valjda sam slučajno kliknula kako imam psa. U sobi me dočekao kušin za psa sa zdjelicom za vodu i keksićem, i nećete vjerovati - pismom dobrodošlice za psa! Mene to ‘izbilo iz cipela’, apsolutno oduševilo. Ma da ne govorim o gostoljubivosti, oni zaista imaju malo profesionalniji pristup gostu nego mi, a možda je zato i tu veća cijena“, govori Guljelmović i dodaje kako joj se čini da

Je li se Dubrovniku turizam ‘samo događa’? Gubi li se autentičnost i treba li bolje promišljati ponudu i osluškivati tržište?

Begić: Gostima zimi i u predsezoni objašnjavam kako je Dubrovnik tada pomalo kao otok. Vodila sam nekoliko tura kroz zimu i sada proljeće i mogla se vidjeti promjena iz tjedna u tjedan, kako bi se otvorio jedan, pa dva, tri, pet restorana, suvenirnica... Dok u konačnici nije sve zaživjelo

su se dionici dubrovačkog turizma pomalo ‘uljuljali’ u lijenost i pustili da se turizam samo – događa.

‘ TURISTI NE SMIJU GLEDATI IZLOGE ZALIJEPLJENE KARTOM ’

„Kao destinacija moramo raditi na boljem praćenju dolazaka. Recimo, jedan vikend smo imali 18 dolaznih letova i ne znam je li to itko pogledao, pa se zapitao što će turisti vidjeti? Izloge zalijepljene kartom na Stradunu, to je nedopustivo. Dubrovnik se mora ponašati cijelu godinu, kao da gost dolazi sutra ujutro“, ističe Guljelmović i u korelaciju s ovom temom dovodi i drugo pitanje, ono nedostatka radne snage u turizmu.

„Radne dozvole izdaju se na period od šest mjeseci, a kad pogledate dubrovačku sezonu, jasno je kako će svi izabrati rad od 1. travnja do 1. studenog. Zbog toga nam raniji mjeseci pate, zato u ožujku ništa ne radi, restorani su zatvoreni i nemamo ponudu za turista. Imala sam početkom travnja goste, oni se već kupaju u bazenima i trebao im je kupaći. Jedva smo im u cijelom Dubrovniku našli kupaći. To je taj pro -

blem nespremnosti koji imamo iz godine u godinu“, navodi Guljelmović i dodaje kako se zbog toga uopće ne može govoriti o produženju turističke sezone i o cjelogodišnjem turizmu.

‘IMAMO PROBLEM, GUBI SE AUTENTIČNOST GRADA’ Jasno apostrofira kako problem postoji i kako se gubi autentičnost grada.

„U situaciji smo da konobariti može svako, ranije su to bili obrazovani i stručni kadrovi. Izgubili smo generacije dobrih, školovanih kuhara i konobara i to ne znači kako imamo lošu školu, to samo znači kako nismo napravili ništa da ih zadržimo. Njih naravno ima, ali dobar dio je već zaposlen, a drugi dio je pošao raditi vanka. Dobar i školovan konobar se ne može osloniti na to da će biti stalni sezonac, zato s turistima i rade ljudi koji nemaju ‘osjećaj’ za gosta“, ističe Guljelmović i dodaje kako ona jedva čeka goste „da ih razmazi“, a napominje kako joj se čini da je dobar dio turističkog sektora izgubio upravo to – jedva čekanje da gosti dođu.

„Dubrovnik se ulijenio, kao da se pola godine spava zimski san, a onda se pola godine radi sto na sat. To za destinaciju nije dobro“, apostrofira.

“Još jedna stvar koja me naljutila jest to što mi jednostavno ne držimo do onoga što imamo. U Trstenom imamo platana starog 500 godina i gosti o tome pojma nemaju, nikakvu tablu, znak, opis, ništa, dok u isto vrijeme u Istri vodič ima turu u kojoj 10 minuta stoji pod lovorikom starom 120 godina i o njoj ima cijelu priču“, navodi jedan primjer Guljelmović i dodaje kako često ljudi misle kako je Dubrovnik sam po sebi dovoljan da bi se gosti vraćali.

„Turizam se samo odradi i on se nama zapravo događa, kao da se svi skupa igramo turizma. Ide to pomalo naprijed, ali mislim kako se privatni iznajmljivači puno više trude od svih turističkih zajednica i kako su oni zapravo najbolji promotori našeg grada“, zaključuje Guljelmović.

‘TURISTI SE IZNENADE ZATVORENIM OBJEKTIMA’

Vodičica Lidija Begić slaže se kako je interes za ovu turističku sezonu jako dobar, a najave izvrsne. I Begić navodi kako

Lidija Begić dobitnica je nagrade za najbolju turističku vodičicu, a za razliku od velikog broja njenih kolega, posla ima i zimi

problem Dubrovnika nisu cijene nego ističe kako se u predsezoni turisti negativno iznenade koliko je objekata zatvoreno kroz veljaču i ožujak.

„Uvijek im objašnjavam kako je Dubrovnik zimi pomalo kao otok. Vodila sam nekoliko tura kroz zimu i sada proljeće i mogla se vidjeti promjena iz tjedna u tjedan, kako bi se otvorio jedan, pa dva, tri, pet restorana, suvenirnica... Dok u konačnici nije sve zaživjelo“, govori.

Navodi kako je još rano govoriti o komentarima gostiju, ali kako se u pravilu komentari o ‘skupoći’ uvelike razlikuju u odnosu na društveni sloj kojoj osoba pripada.

BEGIĆ: KOMENTARI OVISE I O PLATEŽNOJ MOĆI

„Naravno kako se više žale gosti niže platežne moći, koji su došli putem agencija i imaju pakete uključene. Njima je zapravo sva izvanpansionska potrošnja skupa. Ipak, takvih komentara nema u velikom postotku. Što se ove godine tiče, vidjet ćemo kako će se razvijati situacija zbog inflacije. Neke su cijene s razlogom više, no najmanje je narasla cijena usluge i rada jer konkurentnost s različitih tržišta radne snage je velika“, pojašnjava Begić i dodaje kako govori više jezika zbog čega i vodi različite grupe i kategorije ljudi, pa ima i širi uvid u situaciju.

„Trećina mojih gostiju je tzv. ‘high end’, ono što smo prije nazivali VIP gostima. Njima nije bitna cijena nečega, odnosno koliko će platiti, za njih je važno kako to što su platili vrijedi te novce. Recimo u Dubrovniku imamo desetak restorana gdje postoji ‘walk in’ lista. To su najekskluzivniji restorani i ‘high end’ gosti su spremni platiti tu visoke cijene za ono što oni smatraju kvalitetom. Moram istaknuti kako se upravo što se gastronomije i smještaja tiče, gosti zaista rijetko žale ili izražavaju razočaranje“, iznosi Begić i dodaje kako se naravno, i to nekada dogodi.

„Kada ‘high end’ gost doživi da im se njihovo očekivanje o kvaliteti ne ostvari i kada je nezadovoljan, to je gore nego kada cijela grupa prosječnih gostiju izrazi nezadovoljstvo. ‘High end’ gosti uglavnom imaju svoje turističke agente, bez njih ne organiziraju putovanja, njihov krug u kojem šire preporuke je također visoke platežne mo -

bavi se turizmom i ugostiteljstvom, iznajmljuje vilu u Solinama, a dobitnica je i nagrade Suncokret ruralnog turizma za obiteljski OPG Pašeta Taste Dalmatia iz Trstenog

ći.. Njihovi negativni komentari mogu nanijeti puno veću štetu od prosječnog turista srednje klase“, pojašnjava Begić i dodaje kako se ipak rijetko susreće s gostima koji nisu zadovoljni.

„Meni je važno da svi gosti budu zadovoljni, a to bi za svakog djelatnika u turizmu trebalo biti najvažnije“, zaključuje vodičica. GOSTI SE ČUDE ODNOSU PLAĆA I CIJENA U neformalnim razgovorima s iznajmljivačima, prijevoznicima i ugostiteljima čujemo kako se gosti cijenama najviše čude tek u trenutku kada doznaju kolike su hrvatske plaće. Turisti se uglavnom čude kako Dubrovčani žive u odnosu na omjer cijena i plaća. Tek kada im neki recepcioner, domaćin u apartmanu ili taksist kaže kako velik broj Dubrovčana radi za plaće koje su nerijetko manje od tisuću eura, stranci dožive koliko je standard građana zapravo loš. Ipak, rijetko u pitanje dovode vrijednost za novac koji su platili.

Turisti se uglavnom čude kako

Dubrovčani žive u odnosu na omjer cijena i plaća. Tek kada im neki recepcioner, domaćin u apartmanu ili taksist kaže kako velik broj

Dubrovčana radi za plaće koje su nerijetko manje od tisuću eura, stranci dožive koliko je standard građana zapravo loš.

Dubrovački dnevniK petak, 21. travnja 2023. Aktualno 7

Katija Guljelmović

KOLIKA JE NESTAŠICA LIJEKOVA U DUBROVNIKU?

„U dubrovačkim ljekarnama nedostaje dječji sirup

Sumamed. Plivadon?

Bolje da ga nema!“

Provjerili smo kakvo je stanje s lijekovima u Općoj bolnici Dubrovnik i dubrovačkim ljekarnama te prijeti li nestašica

Piše Ivona Butjer Mratinović foto

„Najava je defekture Plivadona i pitanje je hoće li se uopće proizvoditi, no istodobno se povlači i pitanje opravdanosti njegove proizvodnje. Ljudi koji ga koriste nešto dulje mogu stvoriti ovisnost o njemu, a nije baš bezazlen. Može ostaviti negativne posljedice po ljudsko zdravlje, u vidu kardioloških problema i sl,“ tvrdi Svilokos

Nestašica lijekova, pa i onih osnovnih, scenarij je na koji već godinama upozorava struka, a sada sve češće postaje realnost. U Europskoj uniji su ovaj problem shvatili ozbiljno, a brojnim državama je ovo pitanje zapravo pitanje strategije, ali i tema koja se koristi u političkim nadmetanjima. U Hrvatskoj ta tema nešto češće ostaje ‘ispod tapita’, ali se istodobno sve češće mogu vidjeti obavijesti od strane HALMED -a kako nekog lijeka nedostaje. Problem s nedostatkom lijekova nema samo Hrvatska nego cijela Europska unija, na što utječu visoka inflacija, ali i trenutno geopolitičko okruženje koje nije najidealnije. Dosadašnje nestašice lijekova u Hrvatskoj dosad su bile kratkotrajne i ne osobito zabrinjavajuće, poput antibiotika ili lijekova za tlak.

Problem se brzo rješavao, a i sreća u nesreći jest i to što je tržište u Hrvatskoj manje nego u većini ostalih zemalja EU , pa su onda i problemi kratkoročniji i lakše rješivi. No, sadašnje najave se tiču sve duljih nestašica i s pravom se povlači pitanje što se uopće može očekivati u budućnosti.

Iz HALMED -a su dosad u više navrata napomenuli kako je opskrba pojedinih lijekova otežana, no kako postoje zamjene. A ako na domaćem tržištu nema ni zamjena, onda se one

nabavljaju s tržišta druge države članice Europskoj uniji. Prema sadašnjoj situaciji, ponestaje nekoliko lijekova za onkološke bolesnike, a neki od njih neće biti dostupni do kraja ove godine. Dubrovački dnevnik je provjerio kakva je situacija u Dubrovniku.

AKO NEMA KLAVOCINA, IMA AUGMENTINA

„Što se tiče neke općenite situacije oko lijekova, nije bilo ozbiljnijih nestašica. Tu smo zasad stvarno dobro prošli,“ govori nam Marina Svilokos, šefica Zdravstvene ustanove Ljekarne Dubrovnik.

U proteklom vremenu znalo je nedostajati antibiotika, no koristili su se oni zamjenski. „Tu nije bilo nikakvog problema. Recimo, kad nije bilo Klavocina, bilo je Augmentina. Našla bi se zamjena za ono što nedostaje,“ govori Svilokos.

NEDOSTAJE SIRUP KOJI NEMA ZAMJENU

Na pitanje oko trenutne nestašice, Svilokos kaže kako je situacija takva da ‘nema nikakvih ozbiljnijih problema’ te kako je ‘jedino eventualno pomalo diskutabilan Sumamed – dječji sirup’.

„Sumamed dječji sirup je eventualno pomalo diskutabilan, no prema najavama bi trebao stići sljedeći tjedan. Međutim, ne možemo znati hoće li se to zaista i dogoditi, no takve su najave. To je dječji sirup koji nema alternativu zamjene tj. nema lijeka s potpuno istim sastavom kao što je on niti onih koji se doziraju kao on. No, ima drugih antibiotika koji mogu biti dobri i koji bi pomogli,“ kaže Svilokos.

Dodaje i kako postoji opcija pravljenja sirupa, ali kako je puno bolje koristiti originalne lijekove.

„Mnogi roditelji su zahtijevali od pedijatara baš Sumamed jer se daje tri dana, dozira se jednom dnevno pa im je praktičan,“ tvrdi Svilokos.

TIJEKOM SVIBNJA BEZ PLIVADONA

Pliva je nedavno prijavila nestašicu svog poznatog lijeka, Plivadona. Prema najavi HALMED -a, njega u ljekarnama neće biti tijekom svibnja.

„Najava je defekture i pitanje je hoće li se uopće proizvoditi, no istodobno se povlači i pitanje opravdanosti njegove proizvodnje. Ljudi koji ga koriste nešto dulje mogu stvoriti ovisnost o njemu, a nije baš bezazlen. Može ostaviti negativne posljedice po ljudsko zdravlje, u vidu kardioloških problema i sl,“ tvrdi Svilokos.

U BOLNICI NIJE BILO PROBLEMA Što se tiče lijekova za onkološke bolesnike, Svilokos napominje kako je to više pitanje za bolnicu jer se takvi lijekovi uglavnom koriste u bolničkom liječenju.

„Ono što nam je traženo, mi smo uglavnom uspjeli nekako nabaviti. Neki lijekovi se nabave iz uvoza pa se moraju platiti, a onda se novac vrati preko HZZO -a. Uglavnom, s naše strane nije bilo nekih problema,“ tvrdi Svilokos.

Na naše pitanje jesu li postojali problemu u Općoj bolnici Dubrovnik, ravnatelj dr. Marijo Bekić odgovara kako nisu.

„Zna se dogoditi kako na nacionalnoj razini postoji problem i nema nekog lijeka, ali mi nismo imali situaciju da nemamo nekog lijeka niti su nam se pacijenti žalili kako nisu dobili potrebnu terapiju,“ tvrdi dr. Bekić.

„Sumamed dječji sirup je eventualno pomalo diskutabilan, no prema najavama bi trebao stići sljedeći tjedan. Međutim, ne možemo znati hoće li se to zaista i dogoditi, no takve su najave. To je dječji sirup koji nema alternativu zamjene tj. nema lijeka s potpuno istim sastavom kao što je on niti onih koji se doziraju kao on. No, ima drugih antibiotika koji mogu biti dobri i koji bi pomogli,“ kaže Svilokos

Nakon brojnih izazova, puštena u promet i Stonska obilaznica , najzahtjevniji prilaz Pelješkom

Dionica je bila teška za izgradnju budući da je uključivala dva velika tunela i između njih most

Nakon više od četiri godine završen je projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom. U srijedu u 14:30 sati pušten je promet na posljednjem dijelu ovog projekta, od čvora Prapratno do čvora Doli. Riječ je o završetku najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj nakon izgradnje mreže autocesta, koji uključuje Pelješki most i novu cestu preko Pelješca u dužini od 28,6 kilometara.  Inače, dionica čvor Prapratno - čvor Doli duga je nešto više od sedam i pol kilometara, a trebala je biti završena krajem prošle godine. Radovi su se oduljili još četiri mjeseca najviše zbog rasta cijena materijala, usporene dobave i isporuke materijala. Dionica je bila teška za izgradnju budući da je uključivala dva velika tunela i između njih most. Na trasi se nalaze tuneli Polakovica (1265 m) i Supava (1320 m), kao i most Ston dugačak 485 metara.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je

na svečanosti otvorenja Stonske obilaznice, a uz njega, svečanosti su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Predsjednik Uprave hrvatskih cesta Josip Škorić istaknuo je važnost ovog projekta.

- Danas smo se ovdje okupili kako bismo obilježili završetak izgradnje ovog projekta, ovo je posljednja dionica brze ceste koja je povezala dionicu spajanja kopnenog teritorija Lijepe naše i danas je ona duga puna 32,5 kilometra. O značaju nove ceste za ovaj kraj i našu državu mnogo toga je izrečeno pa ovom prigodom mogu samo izreći

- Tijekom izgradnje nove obilaznice

trebalo je svladati mnoge izazove poput terena do onih gospodarskih globalnih poremećaja. Danas su ti izazovi iza nas. Treba pohvaliti projektni tim, projektante, izvoditelje radova, predstavnike Hrvatskih cesta....

Obavili smo dobar posao uz potporu ministarstava i Vlade. Veliki infrastrukturni projekti ostvaraju se sudjelovanjem više timova. Ovo je istinsko kolektivno ostvarenje - zaključio je predsjednik Uprave hrvatskih cesta Josip Škorić.

podatak da je od dana otvaranja mosta od danas, ovom prometnicom prešlo preko milijun i pol vozila što nam pokazuje opravdanost realizacije ovog projekta - kazao je Škorić dodavši kako je izgradnjom ove obilaznice otklonjena i posljednja prepreka daljnjem razvitku turističkog središta. Naveo je kako je promet izmješten iz središta Stona što otvara novu perspektivu.

- Obilaznica Stona je kao dio projekta sama po sebi vrlo zahtjevna i atraktivna cesta duga sedam i pol kilometara. Ona povezuje čvor Prapratno i Doli, prolazi zahtjevnim terenom, a sagrađena je po najvišim ekološkim standardima. S ovog mosta se otvara pogled prema Stonu, a južno od mosta je tunel Supava, dok je sa sjeverne stanje tunel Polakovica. Cesta je opremljena svime što je potrebno za siguran promet i on će biti neprekidno nadziran - najavio je Škorić.

Podsjetio je koliko su koštali radovi. Naime, cijena

nove ceste, u što su uključeni radovi i nadzor, od čvora Zaradežde do čvora Doli, iznosila je 69,6 milijuna kuna, za 3. i 4. fazu, a dionica od sedam i pol kilometara iznosila je nešto više od 47 milijuna kuna. - Tijekom izgradnje nove obilaznice trebalo je svladati mnoge izazove poput terena do onih gospodarskih globalnih poremećaja. Danas su ti izazovi iza nas. Treba pohvaliti projektni tim, projektante, izvoditelje radova, predstavnike Hrvatskih cesta.... Obavili smo dobar posao uz potporu ministarstava i Vlade. Veliki infrastrukturni projekti ostvaraju se sudjelovanjem više timova. Ovo je istinsko kolektivno ostvarenje - zaključio je predsjednik Uprave hrvatskih cesta Josip Škorić. Nakon puštanja u promet ove dionice napokon će kamionima i autobusima biti dopušten prolaz preko Pelješkog mosta i novom pelješkom cestom. To dosad nije bilo dopušteno da ne bi došlo do prometnog zagušenja u području Stona.

ULAGANJE U SPORTSKU INFRASTRUKTURU

Uskoro nova sportska dvorana u Orašcu

Grad Dubrovnik je pokrenuo prethodno savjetovanje za izvođenje radova na rekonstrukciji građevine društvene namjene Osnovne škole Antun Masle s izgradnjom nove školske sportske dvorane. Savjetovanje će trajati do 24. travnja, a uslijedit će objava otvorenog postupka nabave za izvođenje radova.

Novoplanirana dvorana nalazit će se sjeverno od zgrade škole na postojećem nogometnom igralištu, a zgrade će međusobno biti povezane toplom vezom. Sportska dvorana pri OŠ Antuna Masle bit će od velikog značaja za učenike škole koji će dobiti adekvatne uvjete za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, a dvoranu će biti moguće koristiti i nakon nastave u sportsko-rekreacijske svrhe te će se u tom slučaju koristiti novi ulaz u dvoranu bez potrebe ulaženja u zgradu škole.

Pokrenuta javna nabava za ugradnju dizalica topline za gruški bazen

Grad Dubrovnik objavio je postupak javne nabave za izvođenje radova ugradnje sustava dizalica topline na bazenu u Gružu čijom ugradnjom će se ostvariti značajna ušteda na potrošnji energenata od više od 130 tisuća eura na godišnjoj razini. Rok za dostavu ponuda je 5. svibnja do 10 sati kada će biti i javno otvaranje zaprimljenih ponuda. Projekt ukupne vrijednosti 1.457.557,37 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 1.238.923,76 eura, uključuje rekonstrukciju strojarnice gradskog bazena. Stara fosilna tehnologija lož ulja zamijenit će se s modernim sustavom obnovljivih izvora energije s neprekidnim izvorom grijanja morskom vodom. Iskorištavanjem energije mora i tehnologijom dizalice topline za zagrijavanje vode u velikom i malom bazenu te za-

grijavanje samog objekta moglo bi se na godišnjoj razini uštedjeti gotovo 100 posto ukupne godišnje potrošnje lož ulja, a procijenjeno smanjenje emitiranja ugljikovog dioksida (CO2) nakon implementacije projekta je tisuću tona na godišnjoj razini.

Nositelj projekta „Ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe Gradskog bazena u Dubrovniku“ je Grad Dubrovnik, dok projektne partnere čine Dubrovačka razvojna agencija DURA, Norveška uprava za vodne resurse i energiju te Energetski Institut Hrvoje Požar. Investicija je financirana u sklopu programa „Energija i klimatske promjene” te u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora ( EGP) za razdoblje 2014.-2021.

Europskim novcima

Dubrovnik će urediti sustav Park ‘n’ Ride na Pobrežju, parkove Gradac, Pile i Platana

RUKOHVATI u ulicama Od Gale i Vladimira Nazora

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sastao se s ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem na temu spremnosti Dubrovnika za novu financijsku perspektivu EU od 2023.2027. godine, a između ostalog istaknuo je da baza vrijednosti projekata u Strategiji razvoja Urbanog područja Dubrovnik iznosi više od 381 milijun eura.

Od strateških projekata dubrovačkog područja koji će se financirati putem

ITU mehanizma izdvojio je mrežu zelene infrastrukture: parkovi Gradac, Pile i Platana vrijedni 6,66 milijuna eu-

ra, potom Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja vrijedan više od sedam milijuna eura kojim bi se prometno rasteretilo uže gradsko područje, kao i elektrifikaciju i digitalizaciju javnog autobusnog prijevoza.

Ministar Erlić pohvalio je administrativnu spremnost na realizaciju značajnih investicija, a najavio je kako se potencijalno sklapanje Sporazuma o provedbi ITU mehanizma između Ministarstva i Grada Dubrovnika kao grada središta urbanog područja očekuje u svibnju, dok se prva sredstva od ukupno 22 milijuna eura za realizaciju projekata očekuju krajem ove godine.

U sklopu godišnjeg programa komunalnog uređenja i opremanja gradskih ulica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika, putem ugovornog izvođača, postavio je rukohvate u ulicama Od Gale i Vladimira Nazora na području Gradskog kotara Pile-Kono.

U ulici Od Gale, na dvije zasebne dionice, postavljeni su rukohvati u ukupnoj duljini od 70 metara, dok je u Ulici Vladimira Nazora, na lokaciji Pod Dubom, postavljena ograda u duljini 30 metara i rukohvat u duljini od 15 metara.

Radovi postavljanja rukohvata izvedeni su u suradnji s GK Pile-Kono na traženje građana s tog područja, a sve u cilju kako bi se starijim i teže pokretljivim građanima omogućilo lakše i sigurnije kretanje. Ukupna vrijednost investicije iznosi 5.500 eura. U narednom razdoblju planirano je postavljanje rukohvata u Lokrumskoj ulici (GK Ploče iza Grada) te u tri ulice u Gradskom kotaru Gruž (Ulica Augusta Cesarca, Topolska i Sustjepanska), dok već ovog tjedna kreću radovi ugradnje rukohvata u Velebitskoj ulici (GK Lapad).

JULIJO SRGOTA, DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

„Pelješcu treba obogaćena turistička ponuda, vjerujem kako će to investitori prepoznati“

Julijo Srgota preuzeo je u rujnu 2022. godine Turističku zajednicu Dubrovačko -neretvanske županije. Ranije je vršio dužnosti predstojnika Zavoda za zapošljavanje u Dubrovniku, a bio je i predsjednik Uprave Hotela Maestral

Možemo razgovor otvoriti očekivanjima za sezonu. Mislite li kako je ovo godina potpunog oporavka turizma nakon pandemije koronavirusa i nestabilnosti koja je prošle godine pred sezonu nastala zbog rata u Ukrajini?

Sve naznake sa stranih tržišta, odnosno naših glavnih emitivnih tržišta su kako će ovo biti izvrsna turistička godina. Sa stajališta bookiranja na terenu od strane privatnih iznajmljivača i hotelijera, ali i prema povratnim informacijama agencija i tour operatora, svi potvrđuju tvrdnju kako će ova sezona biti prava, u kojoj konačno ne očekujemo nikakve negativne vanjske utjecaje. Sam Uskrs nam je pokazao kako su se sve najave dolazaka pokazale točnima i rezultirale izvrsnim turističkim rezultatima, stoga nimalo ne sumnjamo kako će se tako nastaviti tijekom cijele godine.

Spomenuli ste glavna emitivna tržišta. Znamo kako su Amerikanci i Britanci naši najbrojniji gosti i odlični potrošači, a imamo li trenutno neka nova tržišta u najavi, odnosno postoji li naznaka rasta broja turista s nekih drugih tržišta?

Moramo našu županiju gledati iz dva različita kuta. Kontinuirano ponavljam kako imamo ‘dubrovački klaster’ koji je u osnovi izrazita avio destinacija gdje je struktura gostiju nešto drugačija s puno Britanaca, Amerikanaca, Iraca, Francuza itd. Zatim imamo ostale klastere u županiji, koji su izrazite auto-destinacije - Pelješac, Korčula, Neretva, otoci... Struktura gostiju je nešto drugačija s više Nijemaca, Čeha, Austrijanaca, Poljaka i svih drugih koji su spremni doći automobilom. U tom kontekstu su turistički rezultati prošle godine bili zanimljivi, sva ta au-

to-destinacijska područja imala su skoro 100 posto turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu, a neka su i prešla tu „slavnu“ godinu poput Orebića, dok je ‘klaster Dubrovnik’ bio na nekih 80 do 82 posto turističkog prometa u odnosu na najbolju predpandemijsku godinu. U velikom dijelu taj rezultat je i izostanak nama bitnih emitivnih tržišta s Dalekog istoka - Japan, Južna Koreja, Australija, Novi Zeland, Kina..., koja se još nisu oporavila, a nadamo se kako će se vratiti u skoroj budućnosti.

Uspjeh Pelješca i naših županijskih ‘autodestinacija’ možemo sigurno pripisati dobrim dijelom i Pelješkom mostu.

Definitivno je Pelješki most donio velike promjene prošle godine, ali realno, s obzirom na to kako je pušten u promet na samom kraju srpnja, njegove pune benefite ćemo tek vidjeti ove godine. Mogu navesti informacije sa sajma u Münchenu gdje nam je zaista značajan broj posjetitelja pristupio i rekao nam kako su spremni doći ove godine ranije na Pelješac i otoke ponajviše u kampove s naglaskom na „outdoor“ aktivnosti. Većina su bili vrlo dobro upoznati s Pelješkim mostom i kako im je približio određene destinacije u našoj županiji. Moram napomenuti kako je most značajan i u dijelu implementacije Schengena koji je otvrdnuo naše vanjske granice, tako da je još važniji u segmentu protoka kroz državu koji je sada lišen onih gužvi i zaustavljanja na granicama.

S obzirom na benefite koje je generirao Pelješki most, primjećujete li povećanje ulaganja u Pelješac ili neke značajnije najave i interese za bu-

“Činjenica jest kako je Dubrovnik brend i uvijek će to biti, a naš grad treba definitivno bazirati na elitnom turizmu, kulturi i događanjima. Zbog toga je na određeni način disperzija turizma nužna. Povećanje sadržaja u ostalim dijelovima županije je jedan od načina kako to postići”

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

dnevniK petak, 21. travnja 2023.

duća ulaganja u turističke objekte na Pelješcu?

Teško je sada ocijeniti, jer osim Orebića činjenica je kako na Pelješcu nema značajnijih smještajnih kapaciteta koje taj poluotok definitivno zaslužuje. To je svakako smjer kojim bi se trebalo ići, a vjerujem kako će pravi investitori osjetiti trenutak i obogatiti turističku ponudu Pelješca kako uz kvalitetan privatni smještaj i kampove, tako i po nama vrlo bitnim hotelskim sadržajem koji bi cijelu priču Pelješca digao na veću razinu. Naravno, ne smijemo zaboraviti kako će i Korčula imati puno benefita, odnosno već ih dobrim dijelom i ima. Tako da ponavljam, ne sumnjam kako će investitori prepoznati Pelješki most kao motor za pokretanje investicija.

Još ćemo se zadržati na temama izvan grada. Često se može čuti sintagma ‘disperzija turizma’. Jeste li zadovoljni brojem gostiju u Konavlima, Primorju, na Pelješcu, otocima? Korčula je primjerice posljednjih godina doživjela pravi ‘boom’, razne manifestacije privlače velik broj turista, od domaćih do stranih, na otok. Činjenica jest kako je Dubrovnik brend i uvijek će to biti, a naš Grad treba definitivno bazirati na elitnom turizmu, kulturi i događanjima. Zbog toga je na određeni način kako ste naveli sintagmu „disperzija turizma“ nužna. Povećanje sadržaja u ostalim dijelovima županije je jedan od načina kako to postići. Ako govorimo o Konavlima, Epidaurus festival je i dalje lijepa priča koja obogaćuje Cavtat. Znamo i kako se već duže vrijeme radi jedna dobra et-

no-gastro priča koja ima vrlo pozitivan odjek među domaćom populacijom, međutim tu prostora ima za kvalitetnu nadogradnju u periodima pred i posezone koja bi definitivno mogla privući strane turiste. Naš grad ima zaista značajan broj manifestacija poput Ponta Lopud Festival, Midsummer Scene te Lumi Art koji se pojavio krajem prošle godine i ostavio odličan dojam. Kada ste već spomenuli, na Korčuli stvarno imamo vrlo dobre manifestacije poput Trag u beskraju, festivala posvećenog Oliveru Dragojeviću, Korčulanski barokni festival, Izazov Marka Pola, doček Pola Nove godine, Festival svjetla, Korčulanske pjatance, Vela Luka Outdoors... Moram pohvaliti trud lokalnih turističkih zajednica sa spomenutih područja, gdje u mnogim stvarima zajednički promišljaju i koordiniraju s nama kao regionalnom turističkom zajednicom aktivnosti na terenu, a u cilju privlačenja gostiju u pred i posezoni, što je nama vrlo bitno kod promocije na emitivnim tržištima. Ne smijem zaboraviti kako i u Neretvi imamo zanimljive manifestacije, od Maratona lađa, Smotre folklora, Dana neretvanske kneževine, Festivala pijeska, Ploče trail... Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije uz gore već nabrojane manifestacije prepoznaje i podržava sa značajnim financijskim sredstvima ukupno 42 manifestacije na području naše Županije, a s ciljem povećanja kvalitete sadržaja u destinacijama i ravnomjernog turističkog razvoja Županije. Radi se na tome da gosti koji dođu u Dubrovnik ili u ostale dijelove naše županije imaju što vidjeti i što posjetiti.

„Osim Orebića činjenica je kako na Pelješcu nema značajnijih smještajnih kapaciteta koje taj poluotok definitivno zaslužuje. To je svakako smjer kojim bi se trebalo ići, a vjerujem kako će pravi investitori osjetiti

trenutak i obogatiti turističku ponudu Pelješca“

Znamo kako turističke zajednice rade na privlačenju gostiju, na koje se sve načine to radi? Nama je, kao regionalnoj turističkoj zajednici, glavni zadatak promocija. Radimo je na našim emitivnim tržištima, a ove godine pokrenuli smo online kampanje na 15 nam najvažnijih emitivnih tržišta. Idemo u online i offline oglašavanje, radi se s profesionalnim kućama što se tiče TV kanala, online sadržaja, reklama, a naravno sve to uzimajući u obzir specifičnosti određenog tržišta i ponašanja ljudi. Drugi dio posla je rad na terenu vezano uz našu županiju. Razni novinari, blogeri, influenceri i TV ekipe dolaze ovdje preko nas ili HTZ-a. Kroz sezonu dođe puno takvih ekipa, a mi ih zatim usmjeravamo unutar destinacije. Dubrovnik je magnet sam po sebi, tako da kroz sintagmu „disperzija turizma“ osim Dubrovnika pokazujemo im naše ostale prekrasne destinacije i sadržaje koje nudi naša županija. Naravno, oni vide Grad, ali imaju i redovne izlete i ture u Župu, Konavle, Ston, razna mjesta na Pelješcu, na Korčulu, Mljet, Neretvu, otoke... Vrlo je bitno pokazati im sve to, jer mnogi ostanu iznenađeni ljepotom, sadržajem i kvalitetom koje nude i ostali dijelovi županije. Odjek ovakvih aktivnosti na terenu je uvijek jedan od najvećih i najisplativijih u budućim razdobljima. Rezultati su na kraju opipljivi, vidimo reportaže, članke, reklame, preporuke i u konačnici agente koji odlučuju napraviti ture prema našoj destinaciji. Osim gore spomenutih načina promocije za 2023. godinu planiran je nastup na preko 20 sajmova i prezentacija.

Upravo ti agenti su izrazito važni, recimo go-

sti visoke platežne moći rijetko putuju bez posredstva agenta. Je li tu do izražaja dolazi važnost sajmova na kojima se Turističke zajednice predstavljaju i ostvaruju kontakte s raznim turističkim agentima?

Na sajmovima i prezentacijama imamo kontakte s agentima i u osnovi to je jedan od najvažnijih poslova. U pravilu su sajmovi koncipirani da imaju poslovni dio, a zatim dio koji se odnosi na široku publiku. Mnogi od njih se preko nas upoznaju s destinacijom, dogovorimo i određene sadržaje preko njih, nekada i traže direktne kontakte pa ih spajamo s našim tour operatorima, hotelijerima... Kada agenti izraze određenu želju poslovanja s nekim, mi smo tu na neki način i posrednik i promotor. Predstavništva HTZ-a u inozemstvu u ovom dijelu imaju posebnu ulogu te u suradnji s njima organiziramo putovanja agenata koja za cilj imaju upoznavanje s destinacijom.

Možete li neki sajam izdvojiti kao posebno važan za promociju naše županije?

Ne mogu izdvojiti jedan, ali definitivno je WTM u Londonu iznimno bitan, a pored njega i ITB u Berlinu. To su dva zaista velika sajma na svjetskoj razini, gdje se uz dobru pripremu može puno kvalitetnih kontakata ostvariti i kvalitetno promovirati destinacija. Svi koji znače nešto u turizmu bi trebali biti tu. O tim sajmovima treba razmišljati i u kontekstu brojki. Britanci su u našoj županiji prošle godine imali skoro 1,4 milijuna noćenja, a Nijemci 730 tisuća noćenja. Oni zauzimaju prva dva mjesta u dolascima, vrlo su nam bitni i želimo im da i ubuduće drže te dvije pozicije.

“Sve naznake sa stranih tržišta, odnosno naših glavnih emitivnih tržišta su kako će ovo biti izvrsna turistička godina. Sam Uskrs nam je pokazao kako su se sve najave dolazaka pokazale točnima i rezultirale izvrsnim turističkim rezultatima, stoga nimalo ne sumnjamo kako će se tako nastaviti tijekom cijele godine”

Nedavno je županijska Turistička zajednica nastupila i na sajmu cikloturizma u Bologni, i to je nešto novo.

Korčulani, Pelješani, a sada i Neretvani rade dobre stvari s cikloturizmom kojima ćemo pomoći u daljnjem razvoju. Ipak, cijeli taj koncept ne bih zaustavio samo na biciklizmu. Aktivni turizam je nešto što smo počeli jako dobro raditi u koordinaciji s lokalnim turističkim zajednicama i želimo pokazati kako je taj segment turizma vrlo bitan, pogotovo u pred i posezoni. Korčula je dobru priču napravila, imaju outdoor kartu, u njoj je dio koji se odnosi na planinarenje, bicikliranje, pješačke staze... To je kao proizvod vrlo dobro napravljeno. I Pelješac je nedavno ‘izbacio’ svoju outdoor kartu. Kada otiđemo na strana tržišta promovirati nešto, onda nešto moramo i pokazati. Nastojimo da se to odradi na prepoznatljivom klasterskom modelu, imamo dubrovački klaster i to su Grad, Konavle, Župa i Primorje, klaster Mljet, klaster Pelješac, klaster Korčula, klaster Lastovo i klaster Neretva. Nedavno smo bili u Neretvi i njima ćemo pružiti svu pomoć oko izrade outdoor karte. U tom segmentu bih rekao i kako je jedan od naših zadataka pomaganje manje razvijenih turističkih dijelova. Dužnost nam je ulaganje više sredstava u tim područjima kako bi pomogli u ravnomjernom razvoju turizma u županiji. Nedavno smo raspisali i natječaj za nerazvijena područja u koordinaciji s HTZ-om gdje će se, prema informacijama s terena, javiti puno aktera, za prave projekte.

Zadržat ćemo se na tim manjim turističkim zajednicama trenutak. Županijska TZ je svojevremeno dala preporuku za udruživanje lokalnih turističkih zajednica, kakav je rezultat? Je li potrebno imati toliko manjih turističkih zajednica?

Recimo Turistička zajednica Janjina u mjestu od tek par stotina stanovnika, ili Trpanj i Orebić koji su i zemljopisno bliski, a nisu velika područja imaju svaki svoju.

Svaka jedinica lokalne samouprave na svom području određuje treba li im turistička zajednica ili ne, to su njihove legitimne odluke. Što se tiče udruživanja, postoje dvije vrste, a to su formalno-pravno i projektno udruživanje. Na Korčuli je jako dobar primjer projektnog udruživanja, oni rade odličan posao i kroz ta projektna udruživanja su uspjeli napraviti puno toga za otok kao cjelinu, recimo gastro segment, outdoor segment i mnoge druge stvari. Na takve načine i potičemo lokalne zajednice da se udruže. Sada se to radi i na području Neretve i ne samo unutar njihovog klastera već i suradnja obogaćivanja outdoor sadržaja između županija. Mi kao županijska TZ potičemo projektna i ostala udruženja na području klastera koji su definirani kao prirodne cjeline jer smatramo kako se na taj način mogu najbolje promovirati, a i izvući najveći benefiti.

Možemo se za kraj dotaknuti i vaše uloge. Turističku zajednicu ste preuzeli u rujnu prošle godine. U kakvom ste je stanju našli i kako ste zadovoljni brojem zaposlenih u odnosu na obim posla?

Bio sam i ranije član skupštine Turističke zajednice Županije tako da sam već i prije imao određene informacije o TZ-u, naravno u manjem obimu, ali sam ih imao. No, pravo stanje stvari se vidi tek po dolasku na teren i moram reći kako je stanje vrlo dobro. Meni je vrlo bitno da nema nikakvih repova ni iznenađujućih stvari, a njih nema. Naravno, svatko tko dođe želi prilagoditi organizaciju svojem viđenju poslovanja koliko može i to sam u određenom dijelu napravio, a rezultati će se nadam se vidjeti. Što se tiče segmenta obima posla, Zakon iz 2020. godine je uskratio mogućnost promocije mnogim lokalnim turističkim zajednicama te nam je povećao obujam posla i samim tim broj ljudi koje imam na raspolaganju je ‘na knap’. Ali, plovimo dalje, bitno je da radimo svoj posao i rezultati će se vidjeti.

Jeste li zadovoljni financiranjem regionalnih turističkih zajednica?

Imamo ograničena sredstva, ali ona će biti dostatna za ono što nam treba. To je bitno, da na kraju godine budemo na što se kaže ‘pozitivnoj nuli’ uz odrađene sve zadatke koje smo si zadali. Nismo profitna organizacija pa je bitno ispuniti sve svoje zadatke sa sredstvima koje imamo.

Što vam je najzahtjevnije ili najveći izazov od kada se preuzeli ovu ulogu, možda nešto s čime se do sada niste susretali?

Svako iskustvo koje sam do sada stekao je uvijek dobrodošlo, međutim osnovna razlika je što je u ostalim organizacijama u kojima sam radio bilo značajno više ljudi, a to je onda zahtijevalo i više bavljenja ljudskim resursima. Naravno, te vrste posla ima i ovdje, ali u manjem obimu. Često kažem kako za vođenje bilo koje firme prvo treba biti dobar psiholog, a onda sve ostalo. U osnovi mislim kako ljudi koje sam zatekao ovdje imaju poslovnog iskustva i sad već s odmakom mogu reći kako su i kvalitetni ljudi. U poslu bih izdvojio da imamo značajna rekao bih ‘bombardiranja’ sa raznim sadržajima i onima koji nude razne kanale promocije. Najteži dio našeg posla je filtriranje svog tog sadržaja koji dolazi i biranje kvalitetnog i onog koji će imati odjek na emitivnom tržištu koje nas zanima. Zato smo stalno u kontaktu s HTZ-om i našim predstavništvima u zemljama koja ciljamo za promociju. Glavni zadatak je dakle filtracija, postavljamo si zadatak kako izabrati prave sadržaje i prave komunikacijske kanale kojima ćemo doći za optimum novca do gosta na našem emitivnom tržištu.

„Najteži dio našeg posla je filtriranje svog tog sadržaja koji dolazi i biranje kvalitetnog i onog koji će imati odjek na emitivnom tržištu koje nas zanima. Zato smo stalno u kontaktu s HTZ-om i našim predstavništvima u zemljama koja ciljamo za promociju“

Viktorija Knežević, kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika

‘Radije bih skupljala boce nego pognula glavu’

Odvjetnica Viktorija Knežević nedavno je najavila kako kreće u utrku za gradonačelničko mjesto na sljedećim lokalnim izborima. Priča nam o motivima te koje će joj biti ključne točke u kampanji

Viktorija Knežević dobro je poznato lice dubrovačkoj javnosti. Po zanimanju je odvjetnica, ali dugi niz godina aktivna je u zajednici. Sada se odlučila za daljnji korak – na sljedećim lokalnim izborima koji će se održati za dvije godine borit će se za gradonačelničko mjesto.

Odakle vam motiva, želje i volje da krenete u utrku za čelnicu grada?

Oduvijek imam želju boriti se za interes zajednice. Diplomirala sam 1999. godine i čim sam se vratila u Grad bila sam društveno aktivna. Gradonačelnica Dubravka Šuica povećala je prirez i javne usluge, među ostalim, i cijene vrtića, pa sam bila jedna od organizatorica prosvjeda. Od tada do danas naku-

pilo se puno akcija u kojima sam pokušavala promijeniti život dubrovačkog društva nabolje, naravno u skladu sa slobodnim vremenom obzirom kako sam bila i samohrana majka. Ova najava kandidature samo je logičan slijed svih tih događanja.

Vidimo na primjeru Puljka u Splitu kako vas očekuju veliki izazovi. Potpuno sam svjesna kako će me HDZ pokušati diskreditirati na sve moguće načine. Oni su poznati po zlouporabi represivnog sustava u svoje svrhe, bilo da je riječ o političkoj konkurenciji, ali i prema nepoželjnima u vlastitim redovima. Mene to ne brine. Ja bih prije skupljala boce nego pognula glavu.

„Ono što bih ja ovdje voljela naglasiti jest kako bi mi od apartmanizacije trebali učiti. Zašto je ona procvjetala? Jer su porezi mali i ovisiš o inozemnom tržištu. Zašto to ne preslikati na druge grane gospodarstva? Zašto Dubrovnik po sličnim uvjetima ne bi imao tehnološki park ili nešto drugo? Normalno kako se ljudi bave apartmanima kada su tamo porezi skroz maleni, a kada nešto drugo žele otvoriti, država te zakolje na sve moguće načine“

‘Program ću bazirati na pametnom širenju grada, prometnim rješenjima i smanjenju broja zaposlenih u gradskoj upravi’

„Za Dubrovnik je vrlo važno pitanje urbanističkog širenja. Treba okupiti prvo stručnjake, pa potom i javnost, te vidjeti gdje je najbolje širiti grad. Je li to na Srđ, prema Pobrežju i Osojniku ili negdje treće? Možda i sve zajedno, to trebaju analizirati urbanistički stručnjaci. Nakon što provedu studiju i donesu zaključke, treba raspisati referendum na kojemu bi građani odlučili kuda se grad treba širiti“

Da, ali baš sad imate lijepi život. Posao ide, dijete veliko, ja bih se na vašem mjestu posvetio hobijima, planinarenju, middle age partyjima, a ne trošio nerve na politiku.

To bi napravili svi normalni, ali evo ja nisam baš najnormalnija (smijeh). Ipak netko mora preuzeti odgovornost. Svi najbolji ljudi ne žele imati veze s politikom, pa nam život kroje oni koji su nedorasli i koji imaju loše namjere. Sutra će me dijete pitati što sam učinila da poboljšam društvo. Najlakše je kritizirati, treba pokušati.

Da bi se pokušalo nešto mijenjati ne može se sam. Kako ćete okupiti tim?

Dvije godine koje su preostale do izbora je sasvim dovoljno vremena za okupljanje kvalitetnog tima. Ovaj grad ima popriličan broj pametnih ljudi koje se može motivirati da budu promjena. Vidjeli smo na primjeru Splita kako je moguće. Započela sam pregovore s pojedincima, dosta mi se ljudi i samo javilo nakon što sam najavila kandidaturu. Doći će vrijeme kada ću ih predstaviti javnosti, ne želim sada izlaziti s nikakvim imenima kako bih smanjila mogućnost neopravdanih napada na njih.

Obzirom kako je riječ o lokalnim izborima, hoće li vam prilikom okupljanja tima biti važan ideološki moment? Primjerice da se vaša ekipa razlikuje po stavu oko gej prava. Ili je samo važno da se poveća kvaliteta života Dubrovčana? Ideološki aspekt kod lokalnih izbora nije toliko važan. Cilj je poboljšati kvalitetu života stanovnika grada i odnos prema javnom interesu. Prilikom odabira tima preferirat ću ljude koji imaju životno iskustvo i koji su se dokazali na određenim područjima te imaju kredibilitet. Svjesna sam kako će mi sigurno netko reći kako si onoga mogla izabrati, isto kao što će tom nekome reći kako si mogao ići s njom (smijeh). Nikad ne možeš do kraja sve zadovoljiti (smijeh). Trebalo bi glasati za nekoga tko udovoljava oko 80 posto naših interesa. Nikad to ne može biti 100 posto.

Zašto ne idete sa Srđevcima koji su vam bliski po svjetonazoru, nego solo?

Oni su moji dragi prijatelji i odavno surađujemo. Nadam se kako ćemo i u budućnosti naći načine za suradnju. Što se linije vrijednosti tiče vrlo smo slični i oni su jedni od rijetkih svijetlih točaka u politici ovoga grada. Zaslužili su da se njihovo ime zlatnim slovima upiše u povijest ovog grada. Naravno i njima se, kao i meni, može naći stotinu mana, ali to ne umanjuje njihovu predanost u borbi za javni interes na Srđu, ali i u drugim pitanjima.

Što bi po vama trebalo biti na Srđu?

Svakako sam protiv ovakvog projekta golfa. Za

Dubrovnik je vrlo važno pitanje urbanističkog širenja. Treba okupiti prvo stručnjake, pa potom i javnost, te vidjeti gdje je najbolje da se grad širi. Je li to na Srđ, prema Pobrežju i Osojniku ili negdje treće? Možda i sve zajedno, to trebaju analizirati urbanistički stručnjaci. Nakon što provedu studiju i donesu zaključke, treba raspisati referendum na kojemu bi građani odlučili kuda se grad treba širiti. Jer ovako je neodrživo. Prostor je na ogromnom udaru, cijene nekretnina lete u nebo, strašno se smanjuje kvaliteta života. Ovaj grad bez problema može imati još nekoliko tisuća stanovnika. I više.

Novogradnja je probila granicu od pet tisuća eura po kvadratu. Što s apartmanima? Treba li ih ograničiti, uvesti progresivni porez ili nešto treće?

Po meni zabrane nikad nisu dobre, recimo da se zabrani novogradnja za iznajmljivanje. Treba donijeti dobre mjere, najprije ispitati situaciju. Primjerice, koliko je praznih stanova u Dubrovniku i zašto su prazni. Ako je, na primjer, neki stranac kupio stan u gradu kao investiciju, a ne želi ga iznajmljivati, jer se boji kako će mu ga podstanari uništiti, onda mu Grad treba dati neko osiguranje, da će mu obeštetiti imovinu ako je podstanari razruše. To rade Barcelona i Pariz. Ono što bih ja ovdje voljela naglasiti jest kako bi mi od apartmanizacije trebali učiti. Zašto je ona procvjetala? Jer su porezi mali i ovisiš o inozemnom tržištu. Zašto to ne preslikati na druge grane gospodarstva? Zašto Dubrovnik po sličnim uvjetima ne bi imao tehnološki park ili nešto drugo? Normalno kako se ljudi bave apartmanima kada su tamo porezi skroz maleni, a kada nešto drugo žele otvoriti, država te zakolje na sve moguće načine. A čak sufinanciraju gradnju bazena u apartmanima. Zašto ne sufinanciraju neke druge poslove? Kad bismo mi ovo iz apartmanizacije primijenili na bilo koju drugu djelatnost, dobili bismo sjajne rezultate.

Što napraviti s prometom?

Ovo što Franković radi oko stare gradske jezgre je samo šminka. Urbanisti su već osamdesetih godina prošlog stoljeća zagovarali gradnju tunela. Gradovi koji su stiješnjeni između brda i mora poput Dubrovnika, recimo Monte Carlo, odavno grade tunele. Ondašnji urbanisti koji su, čini mi se, bili pametniji nego mi danas, predvidjeli su gradnju tunela u obliku ipsilona. Jedan kraj od Belvedera prema Kantafigu i s odvajanjem prema Lapadu. Uz tunel bi bilo potrebno izgraditi sustav pratećih podzemnih garaža koje bi pokretnim stepenicama bile povezane sa površinom. Jedino tako možemo strukturno i dugoročno riješiti probleme koje građani imaju danas.

„Ovo što Franković

s prometom radi oko stare gradske jezgre je samo šminka. Urbanisti su već osamdesetih godina prošlog stoljeća zagovarali gradnju tunela. Gradovi koji su stiješnjeni između brda i mora poput Dubrovnika, recimo Monte Carlo, odavno grade tunele. Ondašnji urbanisti koji su, čini mi se, bili pametniji nego mi danas, predvidjeli su gradnju tunela u obliku ipsilona. Jedan kraj od Belvedera prema Kantafigu i s odvajanjem prema Lapadu“

Gradnja tunela bi omogućila grušku rivu.

To bi bilo sjajno, dobiti pješačku rivu po uzoru na Split. Treba razmišljati dugoročno, a ne raditi kozmetičke zahvate. Tuneli su rješenje, jer tako čuvamo krajolik koji je naš glavni adut. Sigurna sam kako bi se mogla namaknuti europska sredstva.

Bi li i kontejnere za recikliranje otpada trebalo stavljati pod zemlju? Dubrovnik je kompliciran po tom pitanju, nedostaje mjesta, ljudima kontejneri nisu nadohvat ruke, pa su demotivirani za razdvajanje.

Da, Dubrovnik je zeznut po tom pitanju. U Zagrebu ima puno više mjesta oko zgrada, oni su radili otoke za reciklažu. Mi bismo ih trebali staviti pod zemlju tamo gdje je moguće, jer za te jednostavne građevine ni ne treba građevinska dozvola.

Što je Mato Franković, prema vašem mišljenu, napravio dobro, a što loše?

Nije loše što pokušava riješiti problem prometa na Pilama, ali bojim se kako će to dati rezultata. Oni odlukom pokušavaju ograničiti broj taksista koji će ulaziti na to područje. Ako se smanji broj taksija, oni će raditi više tura, i opet će stvarati gužve, jer nije bitno koliki broj njih može ulaziti, nego kolika je potreba. Napravio je još dobrih stvari, ali to su sve kozmetičke mjere, ništa kapitalno koje jako mijenja život građana nabolje. On je na to mjesto došao isključivo radi stranke. Ne posjeduje životno znanje, neprekidno mijenja mišljenja oko pojedinih tema. Daje obećanja koja neće ispuniti. Vlahušić je davao ogromna obećanja, ali puno rjeđe nego što to radi Franković. On ga je prestigao po količini.

Vi smatrate kako neće napraviti dvoranu za rukometno prvenstvo?

Ne vjerujem. U projekcijama proračuna za godine koje dolaze nigdje ne stoji financiranje dvorane.

Ali zar se ne bi trebala financirati iz EU fondova?

Takve polivalentne dvorane se ne mogu financirati europskim novcem. Iz EU fondova se mogu financirati jedino manje, školske dvorane koje idu uz postojeće objekte. Grad, koji je inače prezadužen, nema novca za njenu izgradnju tako da ne vjerujem kako će od toga išta biti.

Svojevremeno ste u doba Andra Vlahušića vodili sudski spor s Valamarom oko povrata javnog prostora na Babinom kuku. Jeste li zadovoljni vraćenim, treba li ih još stiskati?

Mato Franković mi je otkazao punomoć za zastupanje Grada u ovom slučaju, pa ne znam nove detalje. Ali strašno je licemjerje HDZ-a. Kada je Vlahušić podnio tužbu protiv Valamara, HDZ je u Gradskom vijeću govorio kako ćemo nanijeti štetu Gradu vodeći taj spor, a nakon što je stigla presuda i nakon što se Grad Dubrovnik upisao na pojedine parcele na Babinom kuku, onda su se hvalili tim dostignućem. Neke stvari su se uspjele vratiti, a neke nažalost neće moći. Sve je to posljedica loše vođene privatizacije Babinog kuka.

Grad je kupio TUP. Što bi tamo trebalo biti?

Prvo, Grad je to pretplatio u iznosu 2 milijuna eura. To nije moja ocjena nego sudskog vještaka Erste banke. Znači TUP je kupljen po izrazito nepovoljnim uvjetima ne samo zbog iznosa nego i kredita. Kredit je uzet po varijabilnoj kamati, pa je već sada mjesečna rata narasla s 46 tisuća eura na 80 tisuća. TUP ovakav kakav jest ne može vraćati taj kredit, čak ni kad pridodamo najam od Mimoze i Dubravke nije dostatno za podmirivanje obaveza. Plus što se još u sve to mora uložiti. Smatram kako je Grad trebao kupiti TUP; ali po razumnoj cijeni i dobrim uvjetima, a ne pod svaku cijenu. Da je Franković to kupovao svojim novcem, dao bi 2 milijuna eura manje.

Možda bi po toj većoj cijeni onda uletio neki investitor i tražio da tamo radi turističke kapacitete?

To nema veze, jer Grad kroz prostorne planove može prenamijeniti prostor i ne dati potencijalnom investitoru gradnju turističkih sadržaja. Na kraju krajeva, što da je netko drugi i kupio kada ga se može uvjetovati prostornim planovima? Inače, nevezano uz TUP, možda javnost ne zna, ali Grad Dubrovnik može građevinske parcele ponovno vratiti u zelene zone i nije dužan vlasniku plaćati nikakvu štetu, osim ako nije izdana dozvola za gradnju, niti je podnesen zahtjev.

‘Ideološki aspekt kod lokalnih izbora nije toliko važan’

„Bazirat ću se na tri stvari. Prva je razvoj Dubrovnika, njegovo prostorno, urbanističko širenje, i to da stručnjaci odrede gdje je i kako najbolje širiti

Dubrovnik te da građani na referendumu

kažu svoje

mišljenje. Drugo

je strukturno

rješavanje prometa

podzemnom

gradnjom tunela i sustava podzemnih garaža, a treće je efikasnost gradske uprave uz reduciranje troškova“

Kako riješiti višak zaposlenih u gradskoj upravi i gradskim poduzećima? Nekako se uvijek spominje kako su ti zaposlenici jako zaštićeni te kako im se teško može otkazati ugovor o radu. Sve se može pravno riješiti. Otprilike u gradskoj upravi je 350 zaposlenih. Procjene govore kako ih je čak pola višak. Ne možemo im tek tako dati otkaz jer on ima veliki impakt na njihove obitelji. Stoga treba donijeti adekvatne mjere, jer im se ne smije stvoriti socijalni problem. Prvo ljudima koji su kvalitetni u gradskoj upravi treba povećati plaće, jer niži zaposlenici imaju slaba primanja za razliku od pročelnika i savjetnika. Zaposlenici trebaju imati plaće po učinku, a ne jednaka primanja, radili ili ne radili. Ja ću uvesti ocjenjivanje, kako od građana koji koriste usluge, tako i od kolega kako bi se stvorila zdrava konkurencija i motivacija. Naravno, od građana će moći ocjenjivati samo oni koji su zaista koristili usluge kako ne bi bilo zlouporaba. Gradski uredi trebaju biti na usluzi građanima i popodne, a ne da se preko radnog vremena mora rješavati administracija ili uzimati slobodan dan.

Vjerojatno bi ovim promjenama bila zadovoljni i oni zaposlenici gradske uprave koji se trude. Sigurno im je frustrirajuće što moraju izvršavati i radne obveze svojih lijenih kolega.

Naravno. Postoje brojne stvari koje se mogu poboljšati. Da ne vozaju građane svaki put po iste papire ako ih već imaju u arhivi. Nego, da se vratim na ovo otkazivanje ugovora o radu. Jednima se može dati zakonska otpremnina temeljem sporazumnog raskida ugovora, a to bi prihvatili oni stariji radnici pred mirovinu, ako bi im se ponudila li-

jepa svota. Mlađima koji i dalje žele raditi, pa neće prihvatiti otpremninu, može se ponuditi kroz čitavu godinu primati određeni iznos, primjerice 120 tisuća kuna kako bi mogli pokrenuti neki svoj biznis u tom periodu. Kao što se daju vaučeri za deficitarna zanimanja, ovdje bi im se ponudili vaučeri za pokretanje svoga privatnog biznisa. Naravno, najbrojnija bi bila kategorija onih koje ne interesira privatni biznis, jer čitav život rade za nekoga. Toj kategoriji bi se dali vaučeri uz koje bi imali određeni period prilagodbe dok se ne odluče što bi radili u privatnom sektoru koji, kako vidimo, muku muči s pronalaskom radne snage. Ako to ne žele prihvatiti, vraćamo se na početnu točku i dajemo im otkaz s otpremninom koji se po zakonu može dati, iako političari često govore kako to nije moguće. Za njih i nije moguće, jer ne žele provoditi ove mjere zbog straha od gubitka glasova. Ali ovo se mora provesti, jer je ovakav sustav dugoročno neodrživ. No političari koji su u nas na funkcijama nisu proveli dana u realnom sektoru, pa pojma nemaju. Nama sada tri petine proračuna idu na plaće zaposlenih, pa je normalno kako ne ostaje novca za nikakve prave projekte.

Za kraj nam sažmite najvažnije točke vašeg programa?

Ima ih tri. Prva je razvoj Dubrovnika, njegovo prostorno, urbanističko širenje, i to da stručnjaci odrede gdje je i kako najbolje širiti Dubrovnik, te da građani na referendumu kažu svoje mišljenje. Drugo je strukturno rješavanje prometa podzemnom gradnjom tunela i sustava podzemnih garaža, a treće je efikasnost gradske uprave uz reduciranje troškova.

Dubrovački dnevniK petak, 21. travnja 2023.

‘Onima koji dobro rade u gradskoj upravi treba povećati plaće, a višak otpustiti uz otpremnine’

Susjedi i prijatelji često žale što nisu reagirali, psihijatar predlaže prisilnu hospitalizaciju

Iako bi obitelj trebala biti sigurno mjesto svakog pojedinca, postoje i one u kojima dolazi do sukoba i nesuglasica koje kulminiraju u različite oblike nasilja

Nedavno je Dubrovnik potreslo teško ubojstvo. Dinko Zeko je osumnjičen kako je s više hitaca usmrtio svog teško pokretnog oca. Ova obiteljska tragedija dogodila se na Kantafigu, a nakon počinjenog ubojstva Zeko je policiji dojavio događaj i pješice napustio obiteljsku kuću. Vrlo brzo je u blizini kuće pronađen, uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. Vatreno oružje s kojim je počinjeno ubojstvo pronađeno je ispred obiteljske kuće.

Dubrovački dnevnik još ranije je pisao kako se osumnjičenog za ubojstvo dovodi u vezu s narkoticima, no nije riječ o nekim teškim

ni posebno značajnim djelima koja bi mogla uputiti na ovakvu tragediju. Nekoliko sugrađana za Dubrovački dnevnik je kazalo kako su istoga u posljednje vrijeme viđali u zabrinjavajućim stanjima, a jedan od sugrađana na društvenim mrežama komentirao je kako je Zeko hodao po gradu s lovačkom puškom nekoliko dana prije ubojstva. Također, jedan sugrađanin javio je kako je u lokalnom kafiću ujutro, na sam dan počinjenja zločina, osumnjičeni govorio kako će ubiti oca. Sve to su navodi građana i neslužbene priče, no postavlja se pitanje što je doista prethodilo ovom strašnom činu i je li se zločin mogao

Nedavno je Dubrovnik potreslo teško ubojstvo koje je počinio sin usmrtivši s više hitaca svog teško pokretnog oca. Nažalost, ovakve tragedije događale su se i ranije na našem području. Pamte se brojni zločini, od sina koji je upucao oca, muškarca koji je pobio skoro cijelu obitelj, žene koja je pokušala otrovati muža, mladića koji je zatukao majku…

Piše Aida Čakić foto Grgo Jelavić, Robert Anić/PIXSELL ; Goran Mratinović/DD

’UBIO OCA, POBIO OBITELJ, OTROVALA MUŽA…’

Tragedija u povijesnoj jezgri 2019. godine, pomorac Ivo Banović prvo je ranio punicu koja je pred njim pobjegla i zaključala se u sobu odakle je pozvala policiju. Potom je usmrtio punca, a zatim i suprugu na stubištu. Nakon dva gnjusna ubojstva presudio je i sebi.

spriječiti prijavom građana.

DUBROVAČKE OBITELJSKE TRAGEDIJE

Nažalost, ovakve tragedije događale su se i ranije na našem području. Dubrovčani pamte višestruko ubojstvo u povijesnoj jezgri 2019. godine kada je jedna cijela obitelj stradala u gotovo par minuta. Dubrovački pomorac Ivo Banović uletio je u stan te prvo ranio 74-godišnju punicu koja je pred njim pobjegla i zaključala se u sobu odakle je pozvala policiju. Potom je išao za puncem te ga usmrtio, a zatim je usmrtio i suprugu na stubištu, koja je trčala van stana dozivajući pomoć. Nakon dva gnjusna ubojstva presudio je i sebi.

Dvije godine ranije, 2017., Đivo Matić je u dubrovačkom naselju Čokolino ubio majku. On je na Županijskom sudu nepravomoćno osuđen zbog ubojstva, a sud je utvrdio da je bio neubrojiv kada ju je ciglom izudarao po glavi i zbog toga je prisilno smješten u psihijatrijsku ustanovu.

Nisu ovo jedini tragični slučajevi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali sjećanja na njih relativno su svježa. Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske ustupili su nam nešto preciznije podatke o zadnjih deset godina kada su u pitanju počinjena kaznena djela od strane ili na štetu člana obitelji.

U periodu od 2013. do 2023. godine, počinjeno je šest ubojstava, četiri teška ubojstva, pet pokušaja ubojstva i tri pokušaja teškog ubojstva koji su počinjeni od strane ili na štetu člana obitelji. U spomenutom ukupnom broju slučajeva koji je 18,  najčešća relacija između počinitelja i žrtve je roditeljska. Takvih je događaja evidentirano osam. U navedenom broju u sedam slučajeva počinitelji su bili djeca, a oštećeni roditelji, a u jednom je slučaju otac pokušao ubiti sina. U sedam slučajeva relacija između počinitelja i žrtve je bila supružnička. Takvih je događaja u ukupnom navedenom broju bilo sedam, a iz policije navode intrigantan podatak da su u čak šest slučajeva počinitelji bile žene dok je u samo jednom slučaju  počinitelj bio muškarac. Preostali slučajevi se odnose na bratske relacije ili relacije gdje su počinitelji naudili obitelji supružnika.

U DESET GODINA DESET UBOJSTAVA

Većina događaja se dogodila u Dubrovniku, njih deset, po dva u Župi dubrovačkoj, Korčuli i Pločama, a po jedan u Komolcu i u Metkoviću. Promatrajući počinitelje po spolu, većina počinitelja je muškog spola, njih 12, a u šest slučajeva počinitelji su bile osobe ženskog spola. Prema načinu počinjenja ovih kaznenih djela većina njih, točnije deset je počinjena hladnim oruž-

jem, odnosno nožem, šest ih je počinjeno vatrenim oružjem, jedno tabletama koje su podmetnute u piće i jedno udarcem cigle u glavu. Sva navedena kaznena djela, navode iz Policije, su razriješena, a počinitelji kazneno procesuirani sukladno važećim zakonskim propisima. Herman Vukušić, doktor medicine, specijalist psihijatar, za Dubrovački dnevnik je pokušao objasniti što se događa u glavi čovjeka koji ubije ili pokuša ubiti bliskog člana obitelji.

-U velikoj većini slučajeva u pozadini takvih situacija je kumulativni stres zbog narušenih obiteljskih odnosa ili prisutnost određene obiteljske psihopatologije koja može biti trans-generacijska. To znači da određene životne traume i određena stanja imaju trans-generacijski učinak koji se prenosi na drugu, treću generaciju potomaka. Zašto djeca alkoholičara često i sami postaju alkoholičari? Kako to da djeca veterana s PTSP-om i sami dobiju PTSP?

Izvor svake od tih trauma je neliječeni problem. Kada govorimo o takvim radikalnim deliktima najteže vrste u obitelji, u pozadini je uvijek kumulativni stres, odnosno jedna dublja psihopatologija – kazao je Vukušić.

Pojasnio je kako takve osobe nemaju nekih univerzalnih karakteristika, osim toga, dodaje psihijatar Vukušić, u pozadini je uvijek oslabljena psihička struktura.

-Kod takvih pojedinaca, mehanizmi obrane samokontrole su do maksimalne razine minimizirani, odnosno do one razine gdje prag podražaja na tolerancije postaje nepostojeći i osoba neprimjereno reagira u sekundi. Tada osoba reagira afektom koji do te mjere može pre

Vukušić: Kod nas je pitanje definicije prisilne hospitalizacije svedeno samo na jednu instituciju, a to je liječnik opće prakse. To u pravilu ne funkcionira. Neke kolege ne žele se konfrontirati s drugim članovima obitelji i uz to ne žele ući u problem sa svojim pacijentom. Mislim da taj sustav treba rasteretiti tako da kliničari, liječnici koji se bave duševnim zdravljem, imaju pravo iniciranja prisilne hospitalizacije.

Herman Vukušić, doktor medicine, specijalist psihijatar

uzeti osobu, izbaciti razum iz jednadžbe postupanja i u nekim slučajevima, ako je afekt toliko jak, neke osobe budu proglašene neubrojivima jer se nisu mogle kontrolirati – precizirao je psihijatar dodavši kako je više puta isticao potrebu preispitivanja sustava prisilne hospitalizacije u Hrvatskoj.

‘PROBLEM JE SUSTAV PRISILNE HOSPITALIZACIJE’

Vukušić smatra kako se Hrvatska treba pitati – želi li na oltar ljudskih sloboda staviti i ljudske živote?

-Kod nas je pitanje definicije prisilne hospitalizacije svedeno samo na jednu instituciju, a to je liječnik opće prakse. To u pravilu ne funkcionira jer taj liječnik je obiteljski liječnik koji je u kontaktu sa svim članovima obitelji. Neke kolege, a ja im to ne zamjeram, ne žele se konfrontirati s drugim članovima obitelji i uz to ne žele ući u problem sa svojim pacijentom. Mislim da taj sustav treba rasteretiti tako da kliničari, liječnici koji se bave duševnim zdravljem, imaju pravo iniciranja prisilne hospitalizacije. Ako ja za nekog svog pacijenta procijenim da on nakon nekog određenog vremena ne dolazi na kontrole ili ako ga vidim u krugu neke njegove psihopatologije, i uz to procijenim da bi mogao biti opasan po sebe i okolinu, mislim da bi kao kliničar trebao imati mogućnosti za aktivacijom mehanizma prisilne hospitalizacije – smatra psihijatar Herman Vukušić.

Posebno se osvrnuo na problem percepcije i prikaza zločina u obitelji gdje se najčešće podrazumijeva da je muškarac taj koji naudi ženi. -Danas u jednim dnevnim novinama imate članak koji ismijava obiteljsko nasilje zato što ga

je počinila žena. Po službenim hrvatskim statistikama nema velike razlike između počinitelja krvnih delikata i najtežih oblika nasilja, kad govorimo o spolovima. Uvriježena je paradigma da nasilje može počiniti samo muškarac, pogotovo kad se to pokušava pretvoriti u nešto što se naziva rodno nasilje. Primjer iz ovih dnevnih novina ismijava činjenicu kako je žena osuđena za obiteljsko nasilje zašto što je mužu opalila vritnjak. Nasilje nema predznak gledajući spol, boju kože, krvna zrnca... Ne zagovaram neku posebnu teoriju niti nastupam s mizoginih stajališta, nego navodim primjer kako se kroz društvenu percepciju i prikaz kroz medije stvaraju obrasci percepcije koji nažalost dovode do porasta nasilja – istaknuo je psihijatar.

Što se tiče brojki u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Vukušić ističe kako su to relativni podaci da bi se došlo do nekih velikih zaključaka. Naime, smatra kako je potrebno gledati brojke u drugim županijama kako bi se podaci mogli komparirati.

-I jedno ubojstvo je previše. Sve i da je društvo najsređenije, da su psihosocijalni čimbenici dovedeni u red, da je društvo puno kohezivnije i cjelovitije, da nemamo podjele, opet bi se te stvari događale, ali u znatno manjoj mjeri. Ipak, postoje određeni tipovi psihopatologije koje je nemoguće kontrolirati kada dođe do naleta teških duševnih bolesti, poput paranoidne shizofrenije koja nije liječena. To je rijetko, ali se događa i u najsređenijim državama i društvenim sustavima – zaključio je specijalist psihijatar dr. med. Herman Vukušić.

Dubrovnik joj je bio nezaobilazna luka, a često i luka ukrcaja - iskrcaja (home port). Za vrijeme boravka u luci Gruž dio putnika su manjim brodićima prevozili do Komolca na kušanje vina u vinariji Pera Kolića, a fotografije pokazuju kako su ih vodili i na izlet u Čilipe na tradicionalne folklorne plesove koji se i danas u ljetnim mjesecima

održavaju za domaće i strane turiste

petak, 21. travnja 2023. Dubrovački dnevniK 24 Psihopatologije u obitelji

Đivo Matić je 2017. godine u Čokolinu ubio majku. Na Županijskom sudu nepravomoćno je osuđen zbog ubojstva, a sud je utvrdio da je bio neubrojiv kada ju je ciglom izudarao po glavi i zbog toga je prisilno smješten u psihijatrijsku ustanovu.

Nedavno je Dubrovnik potreslo teško ubojstvo. Dinko Zeko je osumnjičen kako je s više hitaca ubio svog teško pokretnog oca. Ova obiteljska tragedija dogodila se na Kantafigu.

Hvala organizatorima što su nam zatezali mišiće lica

Gradske ulične igre najbolja su stvar koja se Dubrovniku

dogodila u zadnjih 15 godina

Prošlog vikenda završene su Gradske ulične igre, manifestacija koja vraća osmijeh na lice građana.

Nadamo se da će trajati još jako dugo

Piše Maro Marušić foto Gradske ulične igre

Vidjeti nekoga

šezdesetpetogodišnjaka kako u Parku Gradac kleči na koljenima pokušavajući škicnuti frnju, i pri tom ne skidajući osmijeh s lica je neprocjenjivo

Luđi je to paradoks čak i od Stockholmskog sindroma – gledajući materijalno stanje Dubrovčani nikad nisu živjeli bolje u svojoj povijesti, a s druge strane svakodnevica im je nikad gora. Više je uzroka koji su doveli do nezadovoljstva.

TRČANJE ZA NOVCEM

Još samo jedan transfer, još samo jedan apartman, još samo jedna tura, još samo jedan… i ode ljeto, najbolji dio godine. Nekoć su se ljudi u srpnju i kolovozu družili po kupalištima, na ulicama, sa susjedstvom ispred kuća... Danas domaćeg čovjeka gotovo nigdje nećete sresti. Na Dančama ćete lakše vidjeti veliku bijelu psinu nego kandidate za nogomet i vaterpolo. U Šulića isto. Baš kao i na Bellevueu, Buži, Banjama... Jedino gdje još koliko toliko ima domaćeg štiha jest na Belvedereu.

Prije je u Divljoj ligi bilo pedeset, šezdeset ekipa, nema čovjeka koji nije bio dio neke vaterpolske momčadi. Vrhunska zezancija, a danas se jedva skupi dvadesetak timova i to pretežno starijih. Mladi nemaju vremena, eno ga za volanom Ubera, hita prema aerodromu, strpat će u džep 30 eura.

NEKRETNINE

Naravno veliki faktor u cijeloj priči su nekretnine. Cijena kvadrata novogradnje po Dubrovniku prešla je 5 tisuća eura. Nešto potpuno suludo. Što god radio u životu, bio doktor, inženjer, znanstvenik, odvjetnik, nikad nećeš imati za ku-

piti stan. Za svoju nekretninu u Dubrovniku mogu dovoljno zaraditi jedino ugostitelji, pomorci, kriminalci i Mario Hezonja. Drugi smrtnici mogu samo sanjati svoj krov nad glavom. Koliko god tukli sezonu, neće biti dovoljno.

Zbog ogromnog najma izgubili smo i lokalne kafane i birtije gdje su ljudi međusobno mogli zaprdivat’. Svaki lokal okrenut je isključivo turistu, pa naši rijetko zalaze, jer im je skupo. Nema više mjesta gdje dođeš nenajavljen, pa tamo sretneš cijelu ekipu i osjećaš se kao u svom dnevnom boravku.

TEHNOLOGIJA

Još jedna bitna stavka u asocijalizaciji Dubrovčana je internet. Više ne moraš izlaziti iz svog doma čak ni da upoznaš osobu suprotnog spola. Šta će ti susret uživo kad imaš Tinder, Badoo i svakakva druga čudesa? Tu su sve moguće i nemoguće društvene mreže, Netflix, Spotify, sve udaljeno samo jednim klikom miša, čovjek 21. stoljeća skoro da nema nikakve potrebe napuštanja svoga doma osim po onaj ovisnički kruh iz Lidla. Ah, oprostite pogriješio sam. Ne mora ni po to, jer će mu ga donijeti Wolt ili Glovo. Ako radi od kuće može proći i po nekoliko tjedana, a da ne vidi živa čovjeka. Ali što će mu živi čovjek kraj živog i zdravog Play Stationa? Pored svih tih društvenih mreža, moderni čovjek nikad nije bio otuđeniji. Smijali smo se Amerikancima kako ne znaju susjede, a nama se dogodilo isto. I tako život prolazi, sve smo stariji i bliži grobu,

a nemamo ljude oko sebe. Mislimo kako nam za provesti se treba novaca, pa još trčimo kako bismo dovoljno zaradili da se napokon možemo opustiti. A onda dođe nekoliko entuzijasta, pokrenu Gradske ulične igre i dokažu nam kako to nije istina.

GRADSKE ULIČNE IGRE

Gradske ulične igre su najbolja stvar koja se Dubrovniku dogodila u zadnjih 15 godina. Ljudi koji su to pokrenuli zaslužuju spomenik. Neću ih sad ovdje imenima nabrajati, jer ću sigurno nekoga izostaviti, a to nikako ne bih volio. Oni znaju tko su. Ja im samo mogu čestitati na svemu. Žrtvovali su svoje slobodno vrijeme i vještine kako bi nam osvijestili ono što smo usput uspjeli zaboraviti, a to je kako je za vrhunsku zabavu dovoljna samo volja i otvoreno srce.

Davno u Dubrovniku nisam vidio toliko smijeha i zdrave zezancije. Ljudi svih godina, primanja i staleža međusobno su provodili popodneva u pozitivnoj vibri. Vidjeti nekoga šezdesetpetogodišnjaka kako u Parku Gradac kleči na koljenima pokušavajući škicnuti frnju, i pri tom ne

skidajući osmijeh s lica je neprocjenjivo. Nevjerojatno je i s kolikom su ljubavlju fotografi radili slike i snimali videa. I to sve besplatno u vrijeme kada se sve živo naplaćuje.

Igrajući igre iz djetinjstva prizvan je onaj osjećaj bezbrižnosti kojeg smo odrastajući olako izgubili. Učili su nas kako treba biti ozbiljan i odgovoran kada zađeš u neke godine. To jest istina, ali s druge strane, važno se i zezati, čuvati ono dijete u sebi koje se lako izgubi. A kada izgubimo taj dječji polet, život nam postane sranje koliko god imali.

Sve ovo što pišem su općepoznate floskule, pa opet nam se događa da neprekidno skrećemo s puta. Vrijeme brzo proleti, ako ne znamo na trenutak stati i uživati u momentu, ništa nema smisla. Puno toga je u ovom životu precijenjeno, ali smijeh nije. Treba ga čuvati, jer se lako izgubi u moru obaveza. Ako se ne smijemo, atrofiraju nam mišići za smijadu. A njih se ne može nabildati u teretani. Može jedino u opuštanciji, pozitivnoj energiji, otvorenom srcu.

Hvala organizatorima Gradskim uličnih igara što su nam zategli mišiće lica. Vidimo se dogodine!

Igrajući igre iz djetinjstva prizvan je onaj osjećaj bezbrižnosti kojeg smo odrastajući olako izgubili. Učili su nas kako treba biti ozbiljan i odgovoran kada zađeš u neke godine. To jest istina, ali s druge strane, važno se i zezati, čuvat ono dijete u sebi koje se lako izgubi

PETRA MARIĆ, NATJECATELJICA NA IZBORU ZA MISS UNIVERSE HRVATSKE:

Ne volim filtere i sve me zanima, obožavam učiti nove stvari!

Svoju predstavnicu na natjecanju ljepote ima i jug Hrvatske, a ona dolazi iz Župe dubrovačke, točnije Gornje Čibače

Ovogodišnji izbor ljepote Miss Universe Hrvatske, 27. po redu, održava se 3. svibnja u Zagrebu, a za prestižnu lentu se natječe 16 ljepotica. Svoju predstavnicu ima i jug Hrvatske, a ona dolazi iz Župe dubrovačke, točnije Gornje Čibače, i zove se Petra Marić s kojom smo porazgovarali o natjecanju.

Iz razgovora se iščitava osobnost, finoća, savršena dikcija, pristojnost i skromnost pa bi se dalo zaključiti – Petra nije samo lijepo lice, ona je zaista puno više od toga.

SVESTRANA LJEPOTICA

Kako sama za sebe voli reći, jako je svestrana osoba. Studentica je treće godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, što je potpuno drugačiji smjer od onog kojim je krenula tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja. Naime, ova je 22-godišnjakinja pohađala Umjetničku školu Luke Sorkočevića, a u slobodno vrijeme volontira i u zakladi ‘Zajednički put’. „Završila sam srednju školu za slikarskog dizajnera, što nema nikakvih dodirnih točaka s onim što studiram. Volim nordijsko hodanje, a imam i certifikat za nutricionizam i fitness instruktoricu. Mogla bih kazati kako me sve

zanima! Uz takve raznolike interese, došlo je i do prijave za natjecanje za Miss Universe Hrvatske jer volim stjecati nova iskustva. I eto me sada tu gdje jesam,“ kroz smijeh nam govori simpatična Petra.

‘HTJELA SAM PROBATI NEŠTO NOVO, HODATI PO PISTI…’

Kako kaže, puno toga prati na Instagramu, pa tako i beauty trendove. Jednog dana joj je iskočila reklama oko natjecanja ljepote i pomislila je kako bi se možda mogla okušati i u tome.

„Htjela sam probati i vidjeti kako to izgleda, hodati po pisti, natjecati se na nekom takvom izboru i naučiti nešto novo. Puno je izbora ljepote u Hrvatskoj, no Miss Universe mi se najviše svidio jer sam stekla dojam kako je izbor koji, osim vanjštine, promovira osobnost djevojaka, njihove stavove i mišljenja. To mi se učinilo idealnim jer dijelim mišljenje kako prava ljepota nije samo ona vanjska nego kako leži u onome što nosimo u sebi,“ govori nam Petra.

NAJVEĆE NAVIJAČE IMA U OBITELJI Stoga je donijela odluku o tome kako će se

Piše Ivona Butjer Mratinović foto

privatna arhiva

petak, 21. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

„Jako mi nedostaje Dubrovnik. Voljela bih se vratiti tu jer vuče me more, priroda je ljepša i, što je najvažnije, obitelj i prijatelji su mi tu“

prijaviti, a stigla je i svesrdna podrška njenih bliskih ljudi. Kako nam je kazala, njena obitelj je znala kako će se prijaviti, a prijatelji su o tome doznali nešto kasnije.

„Obitelj je bila puna podrške. U početku ih je moja odluka sviju pomalo iznenadila jer je nisu očekivali, ali su veliki navijači od samog starta. Prijatelji su to, kao što je i propisano važećim ugovorima, doznali prije odlaska na pripreme. Svi me podržavaju i zaista nisam očekivala kako će dobiti toliko pozitivnih komentara,“ kaže lijepa Župka koja je trenutno na pripremama za natjecanje.

Kako nam kaže, raspored je prilično gust, ispunjen obilascima, snimanjima, vježbom koreografije, hodanja, stava, mimike lica… Pazi se na svaki detalj, no to nju veseli jer, kako i sama kaže, voli učiti nove stvari. Atmosfera je odlična, a ugodno je iznenađenja ostalim natjecateljicama.

„To su djevojke koje nisam poznavala i koje sam tu susrela prvi put. Ne osjeća se nika-

kva napetost u zraku ili neki natjecateljski duh. Sve su djevojke jako drage, međusobno komuniciramo kao da se dugo znamo,“ govori Petra s oduševljenjem.

‘ FALI MI DUBROVNIK …’

Ova lijepa djevojka studira u Zagrebu pa je pitamo fali li joj Dubrovnik. „Jako mi nedostaje. Voljela bih se vratiti tu jer vuče me more, priroda je ljepša i, što je najvažnije, obitelj i prijatelji su mi tu,“ govori nostalgično.

Već smo doznali kako je svestrana osoba koju zanimaju različite stvari i koja voli učiti i stjecati nova iskustva pa je pitamo koje su još njene karakteristike. Kaže kako je optimistična, ali i kako se smatra realnom osobom.

„Težim tome da živim u nekakvom realnom svijetu, težim realnom životu. Mada je to danas dosta moderno, ne mislim kako sve što se objavi na društvenim mrežama ili prezentira javnosti, mora proći kroz stotinu filtera,“ kaže lijepa Petra koja je itekako svjesna – nepravilnosti su ono što nas čini posebnima.

„Težim tome da živim u nekakvom realnom svijetu, težim realnom

životu. Mada je to danas dosta moderno, ne mislim kako sve što se objavi na društvenim mrežama ili prezentira javnosti, mora proći kroz stotinu filtera“

petak, 21. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nedjeljka i Marija - lijepo je prošetati, pa predahnuti, u kavi gustati i popričati

Jelena, Andriana i Antea - nisu dugo čekale, na Pilama brzo bus dočekale

Kristina, Izumi, Cheng Hai Chuang i Jelena - “duh” Azije se od Dubrovnika, preko Župe do Konavoskih brda “krije”

Darko i Marija - godi na suncu biti i u zavjetrini sunčeve topline “uhvatiti”

Pero i Stipe - prilika za susret puno nemaju, posao i mjesta življenja češće ne “dopuštaju”

Jasko i Osman - na svog sina branitelja tata je s pravom jako ponosan

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Roko, Ines, Sara i Boris - Zagreb je za radit i stanovat, al’ je Porat mjesto za sjest i svoj Dubrovnik uživat

Lea, Maja i Stellanjihov voljeni Mario će s broda doći, koji put s njima u zajednički đir oko Babinoga Kuka rado poći

Danijel i Sanela - možda je do danas roda već presretnim roditeljima bebu donijela

Naida i Asja - slika za sva vremena, ostaje u albumu lijepa uspomena

Vicki, Romana i Aleksandrapune snage i elana neumorne svakog radnog dana

Barbara, Alen i Eta - voli se sresti čeljad iz novinarskog, glazbenog i umjetničkog svijeta

SS “NIEUW AMSTERDAM” Bio je jedan od najljepših putničkih brodova, a nije zaobišao ni Dubrovnik

U povijesti brodskih putničkih putovanja ostao upamćen kao vjerojatno najpopularniji i najljepši putnički brod svih vremena, pa su zato njegove posjete Dubrovniku 1957. i 1962. godine ostale u doista lijepom sjećanju

Kruzer NIEUW AMSTERDAM usidren 1962. godine ispred gradskih mira drugi je u nizu od četiri istoimena broda koji su plovili u impozantnoj floti Holland American Linea (HAL). U more je porinut kao linijski transatlantik 10. travnja 1937. godine s navoza brodogradilišta N.V. Rotterdam Drydock Company u Nizozemskoj, a kuma broda je bila nizozemska kraljica Wilhelmina.

NIEUW AMSTERDAM je po tradiciji velikih kolonijalnih sila bio raskošno opremljen kao nizozemska potvrda njenog neupitnog tehničkog i kulturnog prestiža. To je bio nizozemski “državni brod”, baš kao što je NORMANDIE bio francuski, QUEEN MARY britanski, a UNITED STATES  američki, a brojni nizozemski umjetnici natjecali su se za čast uređivanja nekog dijela interijera broda.

RATNA ZBIVANJA POMRSILA PLANOVE

Na prvu je plovidbu novi HAL-ov zastavni brod (flag ship) otputovao 10. svibnja 1938. godine iz Rotterdama preko luka Boulogne i Southampton do New Yorka. Bio je dug 232, širok 27 metra, imao je 36287 bruto tona dok su mu parne turbine ukupne snage 34 000 KS preko dvije

propele omogućavale plovidbu brzinom od 21 čvora. Mogao je u tri putnička razreda prihvatiti 1220 putnika.

Atlantskim oceanom plovi do kraja rujna 1939. odnosno njemačke okupacije Poljske i početka rata od kada zbog sigurnosnih razloga iz New Yorka započinje ploviti isključivo na karipskim krstarenjima. Sredinom svibnja 1940. godine, nakon nacističke okupacije do tada neutralne Nizozemske, NIEUW AMSTERDAM završava svoje posljednje kružno putovanje i odlazi u raspremu.

DOBIO 36 TOPOVA

Poslije četiri mjeseca ležanja na mrtvom vezu preuzima ga britansko ministarstvo prometa, prosljeđuje na upravljanje Cunardu te ga šalje u kanadski Halifax. Tu je preuređen u brod za transport vojnih potencijala i od tada može prevoziti do 8000 kompletno naoružanih vojnika. Za vlastitu zaštitu mu je tom prigodom ugrađeno čak 36 topova. Upućen je u pacifičke vode, a na prvi ratni zadatak plovi iz Australije do Bombaya konvojem u elitnome društvu brodova QUEEN MARY, MAURETANIA, AQUITANIA, EMPRESS OF BRITAIN i ANDES

NIEUW AMSTERDAM je po tradiciji velikih kolonijalnih sila bio raskošno opremljen kao nizozemska potvrda njenog neupitnog tehničkog i kulturnog prestiža. To je bio nizozemski “državni brod”

petak, 21. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

S polaskom iz New Yorka 19. veljače 1957. godine, posjetio je ukupno 21 luku, a na proputovanju iz: Katanije, Port Saida, Haife, Istanbula, Pireja i Kotora prema Trstu došao je i u Dubrovnik. Ponovo je u svibnju 1962. godine doplovio u grad.

Tek se koncem 1944. godine vraća u sjevernoatlantske vode i prevozi vojnike iz Kanade u Europu. Računa se kako je u ratnim vojnim transportima preplovio oko 530 000 milja kojom je prigodom prevezao oko 380 000 vojnika. Završetkom Drugog svjetskog rata NIEUW AMSTERDAM se u travnju 1946. vraća u oslobođenu Nizozemsku, odakle nakon ponovnog preuređenja nastavlja ploviti na istim prijeratnim transatlantskim rutama sve do 1961. godine. Te je godine kompletno preuređen pa nastavlja ploviti prema New Yorku ali sve više i na kružnim putovanjima u kojima prevozi oko 750 putnika.

POSJETIO DUBROVNIK KAO BROD NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA

U jednom od njih NIEUW AMSTERDAM je s polaskom iz New Yorka 19. veljače 1957. godine po-

sjetio ukupno 21 luku, a na proputovanju iz: Katanije, Port Saida, Haife, Istanbula, Pireja i Kotora prema Trstu došao je i u Dubrovnik. Ponovo je u svibnju 1962. godine doplovio u grad. Tom prigodom je s polaskom iz New Yorka 26. ožujka po cijeni od 5990 USD po osobi poduzeo 40-dnevno kružno putovanje posjetivši luke: Las Palmas, Tanger, Villefranche, Napulj, Messina, Venecija, Dubrovnik, Pirej, Haifa, Lisabon, New York. Od 1971. brod plovi isključivo na kružnim putovanjima. Na svom posljednjem kružnom putovanju 17. prosinca 1973. godine uplovljava u Port Everglades odakle je 9. siječnja sljedeće godine otplovio na konačni put bez povratka. Preko luka Curacao, Panama i Los Angeles stiže 25. veljače 1974. godine u tajvanski Kaohsiung gdje je u pogonima Nan Fong Steel Enterprises do listopada konačno izrezan u staro željezo.

NIEUW AMSTERDAM je u povijesti brodskih putničkih putovanja ostao upamćen kao vjerojatno najpopularniji i najljepši putnički brod svih vremena, pa su zato njegove posjete Dubrovniku 1957. i 1962. godine ostale u doista lijepom sjećanju.

IMPRESIVNI NASLJEDNICI

Treći kruzer istog imena brodarske kompanije HAL nije nikada bio u Dubrovniku pod tim imenom već pod imenom THOMSON SPIRIT u vlasništvu brodarske kompanije Thomson Cruises. On je izgrađen 1983., a u rezalištu brodo-

va Alang u Indiji završio je 2018. godine. Dana 5. srpnja 2010. u 10 sati u grušku je luku uplovio četvrti kruzer imena NIEUW AMSTERDAM , još jedna novogradnja koja je na svom prvom inauguracijskom putovanju posjetila naš grad. Nakon svečanosti primopredaje broda i početka prvih komercijalnih putovanja dan ranije u Veneciji, ovaj se veličanstveni brod sa velikom svitom uzvanika, putničkih agenata i novinara zaputio prema Dubrovniku. Nakon programa u našemu gradu, NIEUW AMSTERDAM je u 21:00 sati zaplovio prema Veneciji odakle je

započeo svoja redovna kružna putovanja. Četvrti NIEUW AMSTERDAM je izgrađen na navozima brodogradilišta Fincantieri Marghera i pripada novoj Signature klasi putničkih brodova (modificirana Vista). Ima 86700 bruto tona, dug je 285 metara, a na svojih 11 putničkih paluba može prihvatiti 2106 putnika o kojima se brine 929 članova posade. I dalje plovi…

Preko luka Curacao, Panama i Los Angeles stiže 25. veljače 1974. godine u tajvanski Kaohsiung gdje je u pogonima Nan Fong Steel Enterprises do listopada konačno izrezan u staro željezo

ZAVRŠENA ISTRAGA

DORH podigao optužnicu protiv Iva Dragića

Bivši

predsjednik RKHM Dubrovnik optužen je za počinjenje kaznenih djela zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je nakon završene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv Iva Dragića zbog počinjenih kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Kako su priopćili iz DORH-a, okrivljenom se stavlja na teret da je od 2018. do kraja 2020. godine u Dubrovniku, kao dopredsjednik i likvidator jedne sportske udruge ovlašten za njeno zastupanje, postupio u cilju da sebi, a na štetu udruge, pribavi protupravnu imovinsku korist. Odnosno, koristeći se ovlastima upravljanja udrugom i raspolaganja njenim novcem, nije raspolagao imovinom udruge za ostvarivanje ciljeva i obavljanja djelatnosti te udruge, već si je putem isplatnica, iz blagajne, neosnovano isplatio 45.044 eura.

UTAJIO POREZ

“Okrivljeniku se stavlja na teret da je zasnovao radni odnos za poslove trenera u udruzi, ugovorivši da će udruga djelom isplaćivati plaću na ruke ili kao stipendiju, kao i u nakani da udruga izbjegne obvezu plaćanja poreznih davanja u više navrata na ime terenske naknade, kroz stipendije i nagrade, isplaćivao više osoba te za usluge vožnje, a na isplate nije obračunao porez na naknade prema posebnom propisu. Tereti ga se da na opisani način nije uplatio pripadajući porez za 2018. godinu u iznosu od 5.498,39 eura i za 2019. godinu u iznosu od 8.782,66 eura, oštetivši državni proračun za iznos od 14.281,04 eura, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za iznos od 7.674,07 eura i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za iznos od 6.599,71 eura.

KUPIO KOMBI ZA UDRUGU PA GA PRODAO SINU

Dragića se tereti i kako je u nakani da trgovačkom društvu u vlasništvu svog sina pribavi znatnu imovinsku korist, kao tajnik jedne zajednice zatražio od nacionalnog odbora da se udruzi osigura novčana potpora u iznosu od 70.000,00 kuna za nabavu kombi vozila. Nakon što je odbor prihvatio

ponudu i trgovačkom društvu uplatio 70.000,00 kuna, a udruga 30.000,00 kuna na ime kupoprodajne cijene vozila, znajući da se vozilo ne smije otuđiti i da mora ostati u vlasništvu udruge, u ime udruge ispostavio račune trgovačkom društvu u vlasništvu njegovog sina za prodaju vozila. To je trgovačko društvo podmirilo obveze ostatka kupoprodajne cijene u iznosu od 100.121,01 kuna i isti dan obavilo prijenos vlasništva vozila u svoju korist čime je vozilo; nabavljeno za potrebe udruge u vrijednosti od 200.121,01 kuna i dijelom financirano od tog odbora za potrebe udruge; prodao trgovačkom društvu u vlasništvu njegovog sina za 100.121,01 kuna, oštetivši udrugu za 100.000,00 kuna, a društvu u vlasništvu njegovog sina pribavio korist.

NIJE ISPRAVNO VODIO POSLOVNE KNJIGE

„Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je od 2018. godine do kraja 2020. godine postupio protivno članku 7. Zakona o računovodstvu i Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, odnosno nije u poslovnim knjigama udruge knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja temeljio na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama čime je otežao preglednost poslovanja i imovinsko stanje udruge,” stoji u priopćenju DORH-a.

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je nakon završene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv Iva Dragića zbog počinjenih kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Dubrovački dnevniK petak, 21. travnja 2023. Crna kronika 35

CARITAS

Obitelj Ambroza Čivljaka – 50,00 eur – u spomen na pok. Kap. Frana Andolšek Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na našeg kuma i prijatelja pok.kapetana Frana Andolšek, obitelj

Jakić

uplaćuje 40€ umjesto cvijeća. Ante Jakić uplatio je 40,00€. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU

humanitarni prilozi

- U spomen i sjećanje na dragog gospara pok. B Tomanovića , Melanija Radić udruzi donira 100.00 eura

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DJEČJEM DOMU MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Marija, Teica i Ivan Vlašić, u spomen na tetku Pavlu Veršić prilažu 30 €;

- Zbor Male braće, umjesto vijenca za Frana Andolšeka prilaže 50 €;

- Obitelj Kuzman, umjesto vijenca za pok. Mara Bokun prilaže 50 €;

- Zlatko Kovač, dar djeci Doma 10,62 €. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da do-

stave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

Za pok. mata Đevoića, umjesto cvijeća 30 € prilaže obitelj Matko i Pero Garvan i Lidija Mlinarić;

U spomen na pok. Mata Đevoića, 30 € prilaže obitelj Ane Kovačić; Umjesto cvijeća za pok. Frana Andolšeka,50 € prilaže obitelj Damjanović;

U spomen na dragog Fanka-Frana Andolšeka, 40 € prilaže obitelj Polzer;

U spomen na majku prijatelja Štefa, dragu gđu. Veru Tomašić 120 € prilažu prijatelji;

U spomen na pok. Slavka Bačića, supruga naše kolegice Mare, umjesto vijenca uz sućut obitelji 160 € prilažu bivši i sadašnji djelatnici Raiffeisenbank Austria d.d;

Miloslavić Pavo tomislav donacija 26,54 € Obitelj A. i B. Mojaš donacija 16 €; Arijana Matulić donacija 70 €; Niko Obradović donacija 30 €; Ana Tevšić donacija 26,73 €.

SUMNJATE NA ORTOPEDSKE POTEŠKOĆE DJETETA?

Pregledajte odmah svoje dijete. Dječja ortopedija ili ortopedija razvojnog doba osnova je ortopedije. Naime, ortopedski problemi odraslih vrlo često proizlaze ili su nastavak problema koji su se pojavili još u dječjoj dobi.

Kako dijete raste, kod velikog broja djece uočavaju se ravna stopala, hod na prstima, krive potkoljenice…Neka od ovih stanja spontano se ispravljaju tijekom rasta, dok neka potraju i postaju ozbiljan problem.

Ugledni zagrebački profesor dr. Darko Antičević koji se bavi isključivo ortopedijom dječje dobi vaše dijete može pregledati u Poliklinici Marin Med.

Područje njegova stručnog rada je ukupna skrb sustava za kretanje, a napose prirođene i stečene bolesti kuka, koljena i stopala, ultrazvučna dijagnostika od novorođenačke do adolescentne dobi, prirođene nejednakosti duljine donjih ekstremiteta, rekonstrukcijska kirurgija uz primjenu vanjskog

fiksatora, korekcija kasnih posljedica traume i infekcija na kostima i zglobovima, neuromuskularne bolesti i cerebralna paraliza, dobroćudni tumori kosti, koštane displazije, rijetke bolesti kostiju i zglobova, osteogenesis imperfecta itd.

Pregledajte svoje dijete na vrijeme. Otklonite sumnje ili počnite s terapijom u najranijoj dobi! Profesor Antičević obavlja preglede u ponedjeljak i utorak, 24. i 25. travnja 2023.

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 21. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem dobru Opel astru 1,4,benzin,registrirana do pocetka 2024.g.Cijena 1 100 eura. Mob. 091 583-4481

Prodajem - Renault scenic privilege, 1,9 DCI, RX4, dizel euro3, 75kw, 2002. godina, boja zelena s efektom, 171 000km (motor 155000km), kožna sjedala, dva krovna prozora, bočni zračni jastuci, automatska klima, integrirani radio, kuka za prikolicu, krovna kutija, AL-felge, cjelogodišnje gume, reg 11/23, cijena 4000 eura. Kontakt: 099 5044 672

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem garsonjeru na Montovjerni, u Ulici kneza Branimira 41. Tel. 095/881-28-35 ili 091/571-81-69

Iznajmljuje se dvosobni komforni stan, klimatiziran, parkirno mjesto, zaposlenim osobama. Kontakt: 098 820 496

Iznajmljujem poslovni prostor u R. K. Minčeti 12 m2 pogodan za ured ili agenciju. Info: 095 809 09 93

Iznajmljujem pet soba u Novoj Mokošici s više ležaja. Svaka soba ima vlastito kupatilo i WC. Blagovaonica je zajednička. Mob: 091/915-9145

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Kupujem stan u Dubrovniku između Stare Mokošice i Viktori-

je, do 130.000 EUR. Moguća odgoda mog useljenja u stan i na duže vrijeme. Sve po dogovoru. 095-862-0210

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u po-

drumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pri-

stupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

petak, 21. travnja 2023. Dubrovački dnevniK

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama s parking mjestom i ostavom. Stan ima 71m2 i taracu od 24 m2 (a tarace plaćate samo 6m2). Cijena je 2300 eura/m2, kontakt 092 420 8459

RAZNO

Prodaje se dobro očuvani dio stilskog namještaja stol i šest stolica dimenzije stola 80x150cm, razvučen 80x210 cm. Cijena po dogovoru. Kontakt: 099 857 1306

Prodaje se očuvan mobitel Alcatel 1 s punjačem i maskom za 50 eura. Mob. 091 583-4481

Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-ove. Povoljno. Mob. 0958090993

Prodajem alu persijane za balkonska vrata 214x122 cm(1 kom.). Povoljno. 095/809-09-93

Prodajem perilicu rublju Kon-

čar PR 08 6.FCD3. Energetska klasa: A+++. Kapacitet: 5 kg Dimenzije (VxŠxD): 84.5 x 59.7 x 49.7 cm. Perilica je korištena i potrebno je zamijeniti remen kaiš. Cijena 60€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

Prodajem dva televizora lg Vivax dijagonala 66 cm i monitor za računalo 66 cm. Vrlo povoljno. Kontakt: 098 285 355

Prodajem dvokrilni ormar u odličnom stanju. Dimenzije V: 2,35 m Š: 60 cm, D: 52 cm. Boja natural/vanilia. Materijal: iverica. Cijena 110€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

USLUGE RAZNO

Trazi se osoba za čišćenje apartmana. Radno vrijeme od 10 do 15 sati. Placa 1000 eura. Javiti se na 091 155 04 52

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob 0916143946

Prodaje se mala građevinska dizalica do 150 kg nosivosti, Steintweis Boy 098 820 496

Obavljamo kvalitetno sve ke-

ramicarske i gipsarske radove. Mob:098 9721 753,

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Održavanje vrtova i okućnica... Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 17.04. do 23.04.

- LJEKARNA”GRUŽ “

od 24.04. do 30.04.

preminuli

RAIM AJDINOVIĆ (1956)

LUCE KRALJ (1948)

IVO ŠEPAREVIĆ

SLAVKO BAČIĆ (1955)

ANTUN KOVAČIĆ (1939)

IVO STJEPOVIĆ (1931)

MARKO BOKUN (1962)

JOZO ZLOVEČERA (1936)

ŽELJKO KISIĆ (1946)

IVO ĐURKOVIĆ (1972)

IVA LJEPOPIO (1964)

NIKO RADELJ (1940)

Dubrovački dnevnik traži novinare u stalni radni odnos, javite se!

Dubrovački dnevnik – najčitaniji medij u Dubrovačko-neretvanskoj

županiji, prisutan na internetu i u tiskanom izdanju traži radnike na poziciji novinar – više izvršitelja

Ako ste pismeni, komunikativni, sa završenim ili započetim studijem iz područja medija, novinarstva, odnosa s javnošću ili nekih drugih srodnih društvenih znanosti, javite se. Rad na Dubrovačkom dnevniku može biti izvrsna prilika da vaše sposobnosti i razmišljanja koja ćete plasirati kroz vaš rad s ogromnim dosegom publike, budu promjena koju želite gledati u svijetu koji vas okružuje.

Prijavljeni kandidati bit će pozvani na razgovor. Odabrani kandidati radit će u redakciji Dubrovačkog dnevnika kao novinari uz pomoć mentora u probnom razdoblju od tri mjeseca (ako se radi o kandidatu bez iskustva). Ugovor o stalnom radnom odnosu će se potpisati odmah po početku rada.

Molimo da motivacijsko pismo i svoj životopis s informacijama o posebnim znanjima, vještinama i svim odgovarajućim referencama pošaljete do 29. travnja 2023. na adresu oglasi@dubrovackidnevnik.hr. U slučaju potrebe za dodatnim informacijama slobodno se javite na broj telefona 099 435 7444.

Kandidati mogu poslati i ogledne novinske članke koje su već ranije objavljivali u nekim medijima kroz praksu ili za potrebe studija.

OČEKUJEMO:

- izvrsne komunikacijske i organizacijske vještine

- poznavanje suvremenih medijskih trendova

- sklonost timskom radu, proaktivnost, kreativnost, odgovornost

usmjerenost na rezultate i poduzetnost u izvršavanju radnih zadataka

- spremnost za kontinuirano učenje/usavršavanje

DUBROVAČKI DNEVNIK GARANTIRA ANONIMNOST SVIH PRIJAVLJENIH KANDIDATA!

U prijavi za natječaj potrebno je navesti osobne podatke podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona / mobitela, e-mail adresa), koji će se sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 97/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) obraditi isključivo za potrebe provedbe natječaja.

Molimo da motivacijsko pismo i svoj životopis s informacijama o posebnim znanjima, vještinama i svim odgovarajućim referencama pošaljete do 29. travnja 2023. na adresu oglasi@dubrovackidnevnik.hr.

petak, 21. travnja 2023. Dubrovački dnevniK