Dubrovački dnevnik br. 140

nikad više

ali Konavljani, Župljani i Primorci se ne daju

RADNIKA Ugostitelji

hvale Filipince: Vrijedni su kao i domaći!

stranica 4

GUŽVA U ŠESNAESTERCU

Unatoč brojnim problemima, dubrovački sport mora ostati dalje od politike stranica 8

Šveđani su praktični i konkretni, a Dubrovčani uslužni i ljubazni stranica 20

Pomažem ženama pronaći njihovo njihovo iskonsko ‘ja’ stranica 24

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Je li Slavica Grkeš crna mačka Ivone Michl?

Tamo negdje prije četrnaestak godina kada su bili lokalni izbori u Dubrovniku, pitao sam jednu gospođu zašto u tranziciji vlasti nije pošao taj jedan čovjek, a bio je onako, blago rečeno okosnica bivše vladajuće garniture. Dobio sam pomalo nesuvisao odgovor kako je on u ovim dubrovačkim Masonima pa da ga neće, jer u pravilu je takav dogovor ako si tamo. Nema međusobnog ‘prpanja’ među članstvom. Nema zle krvi.

Usvijetu je isto ko i u Gradu. Jedni od najvećih lobija su Masoni, Židovi, jedni koje ne smijem niti spomenuti, a u Dubrovniku sve to isto s dodatkom ovih dubrovačkih kulturnjaka. To je svijet za sebe. Ne daj ti Bože da jednom od njih staneš na žulj ili da ti još gore, padne na pamet da ih propituješ za njihove udruge, manifestacije, kombinacije. Ako ipak to napraviš, cijela jedna bulumenta takvih će ti preko raznoraznih kanala secirati jetru malo po malo sve dok te ne izmore da recimo podneseš ostavku ili da odustaneš od propitkivanja.

Tako je proteklog tjedna na operacijskom stolu Kulturnog bolničkog centra Dubrovnik bila jetra gradske vijećnice DDS-a Slavice Grkeš. Ona nije u

Masonima, nije nikakav dio gore navedenih lobija, nema u tim krugovima nikoga tko bi je eventualno zaštitio i nema veze s tom kulturom. Dapače, zna ponekad, kako na društvenim mrežama, tako i za govornicom Gradske vijećnice biti i ‘nekulturna’ u nekim svojim pitanjima koja izlaze izvan okvira onoga što smo naučili od političara inače. Grkeš nije u stanju postaviti pitanje kao drugi vijećnici; ona udara direktno u glavu, pa joj se to ponekad i vrati.

Na protekloj sjednici Gradskog vijeća vijećnica je zabijala nos gdje mu nije mjesto pa je spomenula anonimno pismo nekog djelatnika Dubrovačkih muzeja, ili više njih koji govore nešto protiv ravnateljice Ivone Michl. Grkeš je tom prilikom taksativno nabrojala neke stvari iz pisma, ali s obzirom na to da je bilo anonimno i ne direktno vezano uz točku dnevnog reda, rasprava nije nastavljena u Vijećnici. Ali jest van nje.

Upar dubrovačkih medija nastavila se rasprava. Nije kojim slučajem Michl pokušala demantirati navode iz anonimne dojave, nego je anonimno dojavila veliku ‘’sramotu’’ vijećnice Grkeš. Objekt koji se u Gradu renovira,

Piše Nikša Klečak

ilustracija: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

kojem je investitor njena tvrtka, morao je sniziti dio krova za 30 centimetara. Prijavu je inspekciji protiv firme vijećnice Grkeš podnijela susjeda, ravnateljica Michl. Pitanje je što je ravnateljici Muzeja ovdje najviše zasmetalo. Greška izvođača radova u jednom dijelu visine krova od 30 centimetara, koja je ispravljena o njegovom trošku i bez ikakvih sankcija. Ili je to možda ipak bila neka veća greška iz političkog puta Slavice Grkeš. Ne bi bilo u redu da je stvarni razlog prijave i medijskog seciranja to što Vijećnica kod glasovanja za ravnateljicu Dubrovačkih muzeja nije bila za ravnateljicu zajedno s ostatkom vijećnika svoje Stranke.

Prava ‘’sramota’’ oko investicije Slavice Grkeš nije na kraju ni izašla u javnost. Kupiti derutnu kuću unutar zidina u svojim ranim tridesetima, obno-

viti je vlastitom imovinom i kreditima, zaista jest sramota. Koji to političar u Hrvatskoj kupuje i obnavlja nekretnine kreditima?!

Michl je inače široj dubrovačkoj, ali i hrvatskoj javnosti postala poznata tako što je ustrajno tjerala mačku s popratnom kućicom s trijema Kneževog dvora. Jedna najobičnija glupost i ustrajnost Ustanove na čelu s Ivonom Michl u micanju mačke, diglo je Dubrovčane, hrvatsku i dio internetske zajednice iz cijeloga svijeta u obrani mačke. Freško izabrana ravnateljica tada je samo narušila ugled Dubrovnika, kako destinacije, tako i nas kao ljudi koji smo svi stigmatizirani kao ‘oni dole u Dubrovniku što ćeraju mačke’. Naštetila je Michl i samoj sebi jer i sama ima više apartmana unutar Grada pa je sve zajedno bio jedan bu-

merang jednak ovome kada je pustila balon o vijećnici koja bespravno dograđuje višak kvadrata. I da se razumijemo, ako je i jedan centimetar renovirani krov bio viši od onoga u projektu, to je investitor morao ispraviti, nadzor upozoriti, a izvođač radova odraditi. Iako, za biti točan i precizan, iako je takva informacija ‘anonimno’ plasirana u javnost, ovdje se o kvadratima nije ni radilo, nego tek o nešto većoj visini ionako visoke etaže. Ali, nadzor i izvođač radova su tu ionako nebitni jer ne dižu ruku za ili protiv ravnateljice u Gradskom vijeću niti mogu postavljanjem pitanja upozoravati na njezin rad. Grkeš u Vijeću ipak sama diže ruku i postavlja pitanja. Možda bi je neki voljeli od tamo deložirati. Kažu da nije dobro kad ti crna mačka prelazi preko puta.

OVE GODINE DUPLO VIŠE

RADNIKA „Filipinci su odlični, radni učinak im je kao kod domaćeg čovjeka!“

STRANIH

Iako većina turističkog sektora daje prednost Dubrovčanima, Nepalci i Filipinci sada rješavaju nedostatak radne snage u Dubrovniku

Kalendarsko proljeće i Uskrs u Gradu već tradicionalno označavaju početak predsezone. Radne snage kao i svake godine nedostaje, a rupe se sada, uz Slavonce i susjede iz BIH, krpaju Azijatima. Naši sugovornici slažu se kako je bazen radne snage iz regije presušio, budućnost je tu i ime joj je po nepalski - vidēśī kāmadāraharū, ili po ‘naški’ - strani radnici.

SKORO DUPLO VIŠE DOZVOLA OVE GODINE

Do 24. ožujka na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izdano je ukupno 2186

dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Značajno je to veća brojka od prošle godine, kada ih je izdano 1179. Najveći broj dozvola za boravak i rad je izdan državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Sjeverne Makedonije, Srbije i Filipina. Nije to samo trend Dubrovnika i gradova uz more, šetnjom kroz metropolu jasno je kako je dobar dio radne snage uvezen iz Azije. Tako primjerice u Zagrebu, u nekim ‘high end’ ugostiteljskim objektima ne možete naručiti jela ili piće na hrvatski jer konobari su isključivo Azijati, pa svu komunika-

Vlasnik restorana Levanat zapošljava pet Tajlanđana, izuzetno ih hvali i kaže – radni učinak im je kao kod domaćeg čovjeka. „Mislim kako se ono što se događalo u Europi prije deset godina, sada događa i nama. Htjeli mi to ili ne, morat ćemo se prilagoditi i prihvatiti, ako tako ne bude neće imati taj posao tko raditi“, rekao je na ovu temu Sutić.

Piše Petra Srebrović foto PEXELS

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Strani radnici su često zaposleni u odjelu domaćinstva u hotelima

U Hotelu Lapad su sezonce tražili u gradu, a nakon toga okrenuli su se i šire na Hrvatsku, regiju pa i dalje. „Realno je iscrpljen regionalni bazen radnika i sad se otvara tržište rada Azije“, navode.

FILIPINCI ODLIČNI RADNICI, KAO DOMAĆI! U restoranu Levanat na šetnici Nika i Meda Pucića i prošle su godine imali stranih radnika. Svi oni vraćaju se i ove sezone i nastavljaju raditi kod obitelji Sutić. Kako nam je kazao Tomislav Sutić, osim devet ‘stalnih’ zaposlenika, imaju osam radnika iz Bosne i Hercegovine, tri Makedonca i pet Filipinaca.

„Naravno kako bi mi bilo draže zaposliti našeg čovjeka, ali takva je situacija na tržištu, izbora nemamo. Ne mislim kako je to zbog toga što domaći ne žele raditi, to možda jest ponekad situacija s mladim ljudima, a stariji ljudi rade“, govori Sutić.

Kaže kako je sa svojim radnicima zadovoljan. Posebno hvali Filipince, za njih ističe kako im je radni učinak jednak kao kod ‘domaćeg’ čovjeka, a odlično govore engleski. „Mislim kako se ono što se događalo u Europi prije deset godina, sada događa i nama. Htjeli mi to ili ne, morat ćemo se prilagoditi i prihvatiti. Ako tako ne bude, neće imati taj posao tko raditi“, zaključio je.

Pitali smo i dubrovačke hotele koliko će ove se-

zone imati stranih radnika, kao i prođu li bolje od Dubrovčana na istim radnim mjestima.

U

HOTELU

LAPAD 11 STRANIH RADNIKA

Hotel Lapad ove je godine zatražio 11 dozvola za strane radnike, a od toga je otprilike pola onih koji se vraćaju od prošle godine i još toliko novih. Konačan broj stranih radnika u ovoj godini bit će u približno jednakom broju kao i godinu ranije – iznosi podatke Vivian Kuculo, izvršna direktorica hotela.

Strani radnici su najčešće angažirani na poslovima u kuhinji i odjelu domaćinstva, odnosno zaposleni su kao kuhari, sobarice i pomoćni radnici. Što se tiče nacionalnosti, to su osobe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Indije. Pojašnjava kako ih pronalaze uglavnom sami, bez posredstva agencija za zapošljavanje. „Puno se radnika i vraća, a neki dolaze preko preporuka radnika koji su radili kod nas“, govori.

ISCRPLJEN JE REGIONALNI BAZEN RADNIKA

Prije potrage za stranom radnom snagom pokušali su pronaći radnike na dubrovačkom tržištu rada, međutim, morali su tražiti i šire. Kuculo smo pitali je li jednako teško pronaći stranog radnika, kao što je slučaj na domaćem tr-

dnevniK petak, 31. ožujka 2023. Turizam

ciju treba prebaciti na engleski.

Jedno od deficitarnih zanimanja u sezoni je i ono sobarice, rupe popunjavaju strane radnice

žištu. Ona ističe kako je jednostavnije pronaći stranog radnika. „Puno više kandidata ima, ali realno je iscrpljen regionalni bazen radnika i sad se otvara tržište rada Azije“, iznosi.

NISU SVI UVJETI JEDNAKI ZA DOMAĆE I

STRANCE

Plaća i većina uvjeta je jednaka, ali ipak nije baš sve isto.

„Strani radnici na isključivo deficitarnim poslovima imaju plaćen smještaj, ali ne samo strani nego i hrvatski radnici koji nisu iz Dubrovnika i sezonci su. S druge strane, domaći radnici imaju druge benefite kao što su veće božićnice, svima je ponuđen stalni posao ili ugovor za stalnog sezonca, čime su im osigurana primanja tri mjeseca od 5000 kuna nakon čega im je garantiran povratak na posao. Domaći su tu u prednosti jer stranac kad se odjavi nakon isteka ugovora, dobiva zadnju plaću i nema nikakve potpore ni s našeg ni sa svog zavoda. On nema nikakva primanja do idućeg zaposlenja, što nije slučaj kod domaćih radnika“, pojašnjava Kuculo i dodaje kako se često stječe dojam da stranci prođu bolje od domaćih jer im se ponudi smještaj.

„Ipak kada se svi ovi elementi uzmu u obzir, to baš i nije tako. Mora se ipak šira slika gledati. Dobila sam jednom i pitanje plaćamo li smje -

štaj Dubrovčanima podstanarima i odgovor je ne, ali dajemo druge benefite. Kada bismo plaćali smještaj podstanarima, po meni bismo onda odmah trebali uključiti i još jednu veću skupinu radnika koji nisu podstanari, ali su kupili stan na kredit“, apostrofira izvršna direktorica Hotela Lapad.

U HOTELIMA MAESTRAL 34 STRANA RADNIKA

Iz Hotela Maestral ističu kako nisu izuzeti od činjenice kako već godinama hrvatsko tržište radne snage bilježi deficit u sektoru turizma.

„Prethodnih godina smo u većem broju tijekom sezone popunjavali potrebnu radnu snagu iz kontinentalnih područja Hrvatske s naglaskom na Slavoniju, ali nakon pandemije taj bazen je gotovo u cijelosti presušio. Godinu prije pandemije već smo bili u situaciji da tražimo jedan manji broj radne snage u susjednoj Bosni i Hercegovini“, govori poslovna tajnica Uprave Maestrala, Mirjana Salapić i dodaje kako se zadnjih godina tijekom planiranja vrlo rano fokusiraju i organiziraju po pitanju radne snage kako bi izbjegli potencijalne probleme tijekom sezone svjesni činjenice da ta problematika predstavlja svim hotelskim kućama veliki izazov.

„Hoteli Maestral sezonski zapošljavaju cca 40 radnika s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Učešće radne snage u odnosu na

Iz Jadranskih luksuznih hotela ističu kako se u najvećoj mjeri oslanjaju na svoje stalno zaposlene djelatnike, a što se sezonaca tiče – prednost uvijek daju Dubrovčanima. Ipak, i oni primjećuju trend povećanja broja stranih radnika.

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Značajan broj konobara i barmena u Dubrovniku dolazi iz Azijskih zemalja, pretežno Tajlanda i Nepala

Radnici

ukupan broj zaposlenih za sezonu 2023. godine iznosit će cca 15 posto“, navodi i dodaje kako su ove godine zatražili 34 radne dozvole.

NAJČEŠĆE RADE U KUHINJI , RESTORANU I ODJELU DOMAĆINSTVA

„Od ukupno navedenog broja radnih dozvola, 22 se odnose na radnike iz BIH, 11 na radnike iz Sjeverne Makedonije te jedna radna dozvola iz Crne Gore. Pritom je bitno naglasiti kako je većina zatraženih radnih dozvola radnika koji su i prošlih godina radili u Hotelima Maestral te koji su se svojim angažmanom dokazali u obavljanju svojih radnih zadataka“, ističu iz Maestrala. Radnici s radnim dozvolama najčešće su im angažirani na radnim mjestima u odjelima domaćinstva, kuhinje i restorana, a tijekom trajanja njihovih ugovora o radu ostvaruju ista prava kao i stalno zaposleni radnici Hotela Maestral.

Salapić govori i kako je Maestralima fokus na angažmanu đaka njihovih stalnih zaposlenika, a imaju i nekolicinu umirovljenika koji rade na pola radnog vremena, a koji su bivši dugogodišnji zaposlenici Hotela. „Tako ćemo i ove sezone angažirati otprilike 50 osoba. Ovdje govorimo o većem broju studenata koji nam se vraćaju svake godine te koji kroz rad tijekom sezone kontinuirano napreduju i nadograđuju svoja radna iskustva, a umirovljenici doprinose kako u radu tako i u prenošenju svojih iskustava dugogodišnjeg rada u turizmu“, zaključili su iz Maestrala.

DUBROVČANI IMAJU PREDNOST Glasnogovornica Jadranskih luksuznih hotela, Zrinka Marinović, ističe kako se u najvećoj mjeri oslanjaju na svoje stalno zaposlene djelatnike.

„Prilikom sezonskog zapošljavanja uvijek prvo nastojimo zaposliti radnike koji u Dubrovniku ili široj okolici imaju svoje prebivalište budući da su takvi djelatnici čvršće vezani za rad na području Dubrovnika jer žive u zajednici i nisu odvojeni od obitelji, za razliku na djelatnika koji dolaze iz drugih krajeva“, pojašnjava i dodaje kako je prednost i to što sezonski djelatnici s dubrovačkog područja rade dulje od sezonskih djelatnika iz drugih krajeva Hrvatske.

Marinović iznosi i kako je očiti trend povećanja udjela stranih radnika za obavljanje sezonskih poslova. Najčešće rade na mjestima pomoćnih radnika u kuhinji, čistačica, sobarica, kuhara i slastičara, a u nešto manjem broju ih zapošljavaju i na poziciji konobara i pomoćnih radnika u domaćinstvu.

268 STRANIH RADNIKA

U ALH najveći broj stranih radnika dolazi iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, a od prošle godine zapošljavaju i manji broj radnika s Tajlanda i Nepala, te će od ove sezone imati i desetak radnika iz Filipina. Prošle godine imali su zaposlenih 268 stranih radnika, a za ovu sezonu očekuju približno isti broj. Svim sezoncima koji nemaju prebivalište u Dubrovniku i okolnim mjestima osiguravaju smještaj, djelomično u vlastitom smještaju namijenjenom stanovanju sezonskih radnika, kao i u iznajmljenim stanovima i kućama. Plaća je definirana Kolektivnim ugovorom, pa nema razlika između stalnih i sezonskih radnika.

„Dio stranih radnika su povratnici iz prethodnih sezona pa se s njima uvjeti rada za sljedeću sezonu dogovaraju individualno u Odjelu ljudskih potencijala. Dio radnika pronalazimo putem oglašavanja, specijaliziranih sajmova rada i organiziranjem susreta  s potencijalnim zaposlenicima. Za dio sezonskih radnika koristimo agencije za posredovanje, a za manji broj sezonaca koristimo agencije koje svoje radnike ustupaju“, navodi glasnogovornica Jadranskih luksuznih hotela.

U VALAMARU 90 POSTO DOMAĆIH RADNIKA

Iako nisu precizirali točne brojke stranih radnika u Dubrovniku, iz Valamara navode kako je udio domaćeg stanovništva među zaposlenima gotovo 90 posto. Ostalih 10 posto čine zaposlenici iz regije i nešto manje iz ostalih zemalja. „Bilježimo odličan interes za rad u destinaciji Dubrovnik, kao i visoki postotak sezonaca koji nam se vraćaju na rad i ove godine, što najbolje govori o zadovoljstvu zaposlenika radom u Valamaru“, navode i dodaju kako se ističu kao ‘top poslodavac u turizmu’ jer pružaju kvalitetan smještaj i prehranu za sezonce kroz ‘Kuću Valamar’, a jedna takva je otvorena i u Dubrovniku. Iz Valamara kažu kako im je cilj zadržati domaću radnu snagu u Hrvatskoj zbog čega će u ovoj godini uložiti dodatnih 20 milijuna eura u primanja radnika i povećanja plaća.

„Plaće isplaćene u vrhu sezone, odnosno u lipnju, srpnju i kolovozu za stručna zanimanjauključujući kuhare, konobare i recepcionere u Valamar hotelima, kampovima i ljetovalištima iznosit će između 1.200 i 1.800 eura neto, a za sobarice, pomoćne kuhare, pomoćne konobare, kuhinjske radnike, servire i niz drugih iznosit će između 1.000 i 1.200 eura neto. Dodatno, od 1. svibnja rastu koeficijenti za 129 radnih mjesta u Valamaru odnosno za čak 2.800 djelatnika“, navode iz Valamar Riviere.

s radnim dozvolama najčešće su angažirani na radnim mjestima u odjelima domaćinstva, kuhinje i restorana.

GORDIJSKI ČVOR

GUŽVA U ŠESNAESTERCU Unatoč brojnim problemima, od kaznenih prijava do skupih članarina, dubrovački sport mora ostati dalje od politike

Ozbiljne kritike na račun stanja u dubrovačkim klubovima pristigle su s govornice i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Raspitali smo se koji su problemi, kako ih riješiti i koliko u tome mogu pomoći vijećnici jer politika se ne bi smjela miješati u sport

Dubrovački sport je talac pojedinaca, a situacija u njemu je gora od krize u Ukrajini, zaključak je gradonačelnika Mata Frankovića nakon rasprave održane na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.

Također, dio vijećnika je iznio kritike i optužbe na račun funkcioniranja klubova, spominjale su se malverzacije, sive eminencije i igrači iz sjene, ali naravno bez konkretnih spominjanja imena i problema. A problemi su brojni.

MALVERZACIJE I MULJANJE S NOVCEM

Proteklih godina, a i u posljednje vrijeme svjedočimo pokretanju procesa u dubrovačkim klubovima kao što su VK i PK Jug, ronilački klub, RKHM Dubrovnik…

Dubrovački dnevnik je razgovarao s više aktera koji su htjeli biti anonimni, a koji su kazali koji su problemi u dubrovačkim klubovima. Uz već poznate probleme koji su rezultirali kaznenim prijavama, roditelji mladih sportaša se često žale na visoke članarine koje znaju doseći i po nekoliko stotina kuna, kao i visoke troškove putovanja na natjecanja. Inače, Grad Dubrovnik financira redovite programe rada klubova koji čine Dubrovač -

ki savez športova te sufinancira plaće trenera. Pitanje nedostatne i loše sportske infrastrukture je već svima dobro poznato. Gradonačelnik Mato Franković na sjednicama Gradskog vijeća je spominjao ‘sive eminencije’ u pojedinim klubovima. Kazao je kako je

„Bez obzira na to koliko mi političari volimo upravljati svime, ne smijemo u svom radu raditi protuzakonito. Zakon govori kako sport moramo ostaviti sportašima odnosno tijelima koja su nadležna za upravljanje sportom,“ napominje Potrebica

Piše Ivona Butjer

DUBROVAČKI DNEVNIK,

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Mratinović foto

PIXABAY

Marko Potrebica

Uz probleme koji su rezultirali

kaznenim prijavama, roditelji

mladih sportaša

se često žale na visoke članarine

koje znaju doseći i po nekoliko stotina

kuna, kao i visoke

troškove putovanja na natjecanja.

Inače, Grad Dubrovnik financira

redovite programe

rada klubova koji

čine Dubrovački

savez športova

te sufinancira

plaće trenera.

Pitanje nedostatne i loše sportske

infrastrukture je već svima dobro poznato

potrebno ukloniti trule strukture i postaviti zdrave temelje, no naglasio je kako se to ne odnosi na predsjednika Saveza Mara Kapovića i tajnika Alena Boškovića, čiji je rad tako pohvalio. DDS -ov Pero Vićan je Dubrovačkom savezu športova zamjerio kako je nerijetko samo nijemo promatrao nepravilnosti koje su se u pojedinim klubovima dogodile. Dio naših sugovornika podsjeća na nalaz Državnog ureda za reviziju koji je u svojoj reviziji poslovanja Dubrovačkog saveza športova za 2018., a koja je okončana 2021. godine, ustvrdio nepravilnosti. Sugovornici nam tvrde – ne može Savez nekome zabraniti staviti prste u teglu s medom, ali mu može uskratiti med, a to se baš nije događalo. Ovako je, tvrde, pretvoren u kravu muzaru koju svi muzu kako bi zadovoljili svoje uske interese.

PRESEDAN NA GRADSKOM VIJEĆU

Kako to inače biva, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, vijećnici koji su uključeni u rad dubrovačkog sporta i pojedinih klubova, iznosili su prijedloge koji bi tim klubovima mogli ići u favor, ali i dalje uz snažne kritike. Svoje nezadovoljstvo stanjem u dubrovačkom sportu su iskazali time što je umalo došlo do neizglasavanja točke dnevnog reda, čime bi dubrovački klubovi koji djeluju u okviru Dubrovačkog saveza športova na tri mjeseca ostali bez financiranja od strane Grada Dubrovnika. Neki od njih se bore za ulazak u premijer ligu, pa i za naslov prvaka.

Na Gradskom vijeću se tako dogodio svojevrstan presedan. „Prije nego što sam konačno objavio rezultate izglasavanja točke, osjetio sam potrebu objasniti kolegama koji nisu

Maro Kapović

Tko može riješiti probleme dubrovačkog sporta?

“Teza kako je moj zahtjev za ostavkama članova Skupštine, Izvršnog i Nadzornog odbora Dubrovačkog saveza sportova miješanje politike u sport je samo pokušaj bijega od onoga što smo odavno trebali napraviti, a to je drugačiji sustav upravljanja dubrovačkim sportom. Ne treba bježati od odgovornosti, jer svi nosimo dio krivnje,“ drži Kristić

toliko bili svjesni posljedica takve odluke, a glasovali su na osnovu dojma o problemima u određenim dubrovačkim klubovima, kako će to značiti zaustavljanje financiranja svih klubova koji se nalaze unutar Saveza. Tako bismo nepravedno ‘kaznili’ i one koji se recimo bore za državnog prvaka ili ulazak u veću ligu. To bi za mene kao osobu koja je cijeli život u sportu bilo suludo. Nakon stanke smo jednoglasno donijeli odluku o ponavljanju glasova, napravili smo taj presedan kako bismo omogućili financiranje,“ izjavio je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica koji napominje kako to nipošto ne znači guranje problema pod tapit jer će se oni raspraviti u dogledno vrijeme na posebnoj sjednici baš na tu temu.

Pri tom treba znati kako vijećnici, ma koliko htjeli riješiti probleme dubrovačkog sporta, moraju imati na umu kako se politika ne smije direktno miješati u sport. Gradsko vijeće je političko tijelo, a Zakon o sportu baš zbog toga predviđa postojanje sportskih saveza kakav je Dubrovački savez športova, međutim njegovo postojanje ipak nije obvezno. On je kao takav neformalno tijelo u čijem su sastavu sportski klubovi na području Dubrovnika koji imaju svoju tradiciju, a preko svoje Skupštine bira svoj Izvršni odbor, predsjednika i donosi kriterije o tome koji će sport biti u kojoj kategoriji, sukladno kojima se vrše financiranja. Savez ne bi trebao imati mogućnost intervenirati u rad klubova. Grad odlučuje o tome koliki će se budžet izdvojiti za sport, a nadležni Upravni odjel kontrolira potrošnju tog novca tako što mu je Savez du -

žan dostaviti dokaze o uplatama i godišnja izvješća. S gradske govornice se često može čuti kako se govori kako ‘stanje u sportu trebaju riješiti’, no koliko su Gradu odnosno Gradskom vijeću u tom naumu ruke vezane?

GDJE PRESTAJE POLITIKA, A POČINJE SPORT?

„Bez obzira na to koliko mi političari volimo upravljati svime, ne smijemo u svom radu raditi protuzakonito. Zakon govori kako sport moramo ostaviti sportašima odnosno tijelima koja su nadležna za upravljanje sportom. To je u našem slučaju Skupština Dubrovačkog saveza športova u kojoj svi klubovi imaju svoje predstavnike, a kriteriji koji su doneseni za financiranje, doneseni su opet od strane sportske zajednice Grada Dubrovnika. Prostora za napredak i dijalog ima. Složio bih se i s time ako treba donijeti odluku da se neki klub ne financira zbog problema u sljedećoj godini, ali to treba dogovoriti s predsjednikom Saveza, Izvršnim odborom i Skupštinom. Alternativa dopuštena Zakonom je smanjiti ili zaustaviti kompletno financiranje dubrovačkog sporta tako da u proračunu ne predvidimo sredstva, ali moramo ostati u okviru zakonitosti. No, ne možete zbog devijantnog ponašanja određenih klubova kazniti cijeli dubrovački sport,“ izjavio je Potrebica dodavši kako Gradsko vijeće jest političko tijelo, ali kako su predstavnike birali građani te kako ne postoji drugo tijelo koje bi moglo raspravljati o ovoj temi. No, sve u okviru Zakona.

„A Zakon je jasan – mi ne možemo osnivati povjerenstva, dodjeljivati sredstva, odlučivati na sjednicama koji će klub dobiti koliko novca jer tako bi se politika direktno uplitala u sport. Dobro je što govorimo o tome, treba govoriti i govorit ćemo, ali treba pronaći model kako ostati u okviru zakonitog postupanja,“ kaže Potrebica. Pitamo ga kakav bi to model bio.

„Osobno me strašno ljute visoke članarine za djecu i veliki trošak putovanja, pogotovo prijevoza. Taj dio bi se mogao riješiti tako što bi se raspisao javni natječaj za potencijalne prijevoznike po klubovima i natjecanjima prema kojem bi Grad direktno plaćao troškove prijevoza. Tada niti jedno dijete ne bi trebalo izdvojiti ni jednu kunu za prijevoz na natjecanja koja su službena,“ predložio je Potrebica dodavši kako se zalaže za to da odlučivanje ostane na sportašima, ali da Grad u okviru svojih zakonskih mogućnosti pokuša poboljšati situaciju.

„Tijela Saveza mogu donijeti odluku o obustavi financiranja prema klubovima u koji -

Maro Kristić

ma bi postojale nepravilnosti, a mi ćemo ih podržati jer stanje u određenim klubovima koje već godinama traje je neizdrživo,“ poručio je Potrebica.

BJEŽANJE OD ODGOVORNOSTI

Nezavisni vijećnik Maro Kristić ima nešto striktnije rješenje. On je tako uputio javni apel prema Savezu i pozvao na raspuštanje tijela. Smatra kako to ne predstavlja utjecanje politike na sport nego konkretno suočavanje s problemima kojima je on prožet. “Teza kako je moj zahtjev za ostavkama članova Skupštine, Izvršnog i Nadzornog odbora Dubrovačkog saveza sportova miješanje politike u sport je samo pokušaj bijega od onoga što smo odavno trebali napraviti, a to je drugačiji sustav upravljanja dubrovačkim sportom koji je u službi cjelokupne sportske zajednice. Ne treba bježati od odgovornosti, jer svi nosimo dio krivnje, bez obzira na naš društveni angažman, motive i nastojanja. Politika i sport su oduvijek u određenom odnosu i taj odnos nikada neće prestati. Uloga politike u sportu je osigurati takav okvir u kojem će sport služiti isključivo ostvarenju društvenog interesa pa bi i moja šutnja u ovom značila da podržavam sustav koji je prožet privatnim interesima te koji nije učinkovit, pravedan, transparentan i jednako dostupan svim sportašima,“ izjavio je Kristić.

Vijećnik Željko Raguž također napominje kako bi Grad i Gradsko vijeće trebali imati bolji uvid o trošenju gradskog novca pa je tako predložio osnivanje povjerenstva koje bi nadziralo rad Saveza ili model prema kojem bi

predstavnici Gradskog vijeća bili dio Saveza. „Naravno kako se politika ne smije direktno miješati u sport, no bolje je da rješenja traže ljudi koji su birani od strane građana nego neki koji su tamo tko zna čijom voljom. Vidimo kako stvari ne funkcioniraju i kako imamo nemal broj klubova koji su na lošem glasu, i to se često govori, pa i na Gradskom vijeću,“ izjavio je Raguž.

NI SAVEZ BAŠ NE MOŽE SVE ŠTO HOĆE

S ovakvim prijedlozima neće se složiti predsjednik Saveza Maro Kapović koji napominje kako je legitimno pravo svakog vijećnika postavljati pitanja i iznositi prijedloge, ali kako su izneseni zahtjevi uplitanje u rad udruge, u ovom slučaju Saveza, što drži protivno zakonu. „Sukladno odredbama Zakona o udrugama i Zakona o sportu, djelovanje udruga se temelji na načelu neovisnosti, što znači kako udruga samostalno utvrđuje svoje područje djelovanja, ciljeve, svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja svoju djelatnost u skladu s Ustavom i zakonima RH . Stoga pozivanje na obustavu isplata planiranih sredstava DSŠ -u, ako rukovodstvo ne podnese ostavke i ne raspusti Skupštinu, kao i pozivanje na osnivanje nekog drugog dubrovačkog sportskog saveza, su nelegitimni i nemaju uporište u zakonima RH ,“ smatra Kapović. Napomenuo je i kako se Savez ne može miješati u izbor uprava klubova, premda su na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća upućene kritike na rad pojedinaca u tim upravama, ali kako može kontrolirati trošenje sredstava koje klubovi dobivaju od Grada te održavati sastanke i razgovore s upravama klubova koji su dio Saveza o planovima, problemima i njihovom rješavanju. Na pitanje koliko je zadovoljan suradnjom Saveza i Grada, Kapović odgovara kako je izuzetno zadovoljan. „Redovna isplata sredstava na mjesečnoj razini, omogućava sportskim klubovima uredno planiranje i izvršavanje sportskih obveza u vidu trenažnog procesa i natjecanja, a rezultate vidimo u zadnjih nekoliko godina gdje klubovi ili pojedinci ostvaruju izvanredne rezultate u Hrvatskoj, ali i na međunarodnim natjecanjima,“ tvrdi Kapović. Ipak, problemi dubrovačkog sporta prisutni su na više razina – od potpunog trošenja novca, preko komunalne infrastrukture koja vapi za značajnim ulaganjima, pa do ‘gužve u 16-ercu’ u vidu brojnih i isprepletenih osobnih interesa. Svatko ima svoju vlastitu viziju rješavanja tih problema, a dok do konkretnih rješenja ne dođe, dobro je što se o tome barem govori.

„Naravno kako se politika ne smije direktno miješati u sport, no bolje je da rješenja traže ljudi koji su birani od strane građana nego neki koji su tamo tko zna čijom voljom. Vidimo kako stvari ne funkcioniraju i kako imamo nemal broj klubova koji su na lošem glasu,“ izjavio je Raguž

Željko Raguž

Uređuje se ULICA ŽRTAVA S DAKSE prema prijedlozima stanara

Nastavno na održani sastanak gradonačelnika sa stanovnicima dijela Ulice Žrtava s Dakse, na kojem su kroz otvoreni dijalog stanari iznijeli svoje prijedloge uređenja ulice, Grad Dubrovnik je ovog tjedna pristupio izvođenju prvih radova na komunalnom uređenju navedenog dijela ulice koji se proteže paralelno uz prometnicu.

Očekivano trajanje radova je sedam do osam dana, a u sklopu istih će se ukloniti postojeći asfaltni zastor, koji je u jako lošem stanju, te će se nakon potrebnog tamponiranja dio ulice presvući novim slojem asfalta. Uz cestu će se postaviti betonski rubnjaci i javna rasvjeta te će se osvijetlili dosad neosvijetljeni dio ulice.

Započeo je postupak javne nabave za izgradnju privremenog azila za životinje

U okviru postupka javne nabave, u srijedu je objavljeno javno savjetovanje za izgradnju privremenog azila za životinje.

Paralelno s navedenim postupkom započelo je čišćenje i priprema terena do područja budućeg privremenog azila. Trošak pripremnih radova iznosi

50 tisuća kuna, dok u okviru postupka javne nabave procijenjena vrijednost radova na privremenom azilu za životinje iznosi 265.445,00 eura bez PDV-a.

Predviđeni rok za izvođenje radova, nakon okončanog postupka nabave i uvođenja izvođača u posao, jest 90 dana.

Kroz projekt

Modernizacija javne rasvjete Grada

Dubrovnika montirano prvih 1300 svjetiljki

Montažom prvih energetski učinkovitih svjetiljki u Ulici Iva Dulčića sredinom veljače započeli su radovi na cjelovitoj modernizaciji i rekonstrukciji sustava javne rasvjete na čitavom gradskom području, a zaključno s 26. ožujka u preko 50 ulica montirano je ukupno 1300 novih svjetiljki, što je više od jedne trećine ukupnog broja svjetiljki koje će se postaviti u okviru ove investicije.

Postavljanje nove rasvjete u cijelosti je provedeno u Ulici dr. Andrije Hebranga, Zagrebačkoj ulici, Ulici Petra Krešimira IV, u ulicama Ćira Carića, Ivana Me-

ODLUKA O PROMETOVANJU OKO GRADA Završen postupak javnog savjetovanja, pristiglo 100 prijedloga

Završen je jednomjesečni postupak javnog savjetovanja Prijedloga Odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika, a koji je bio otvoren od 24. veljače do 25. ožujka.

Na predloženu odluku pristiglo je 100 prijedloga. Stručne službe Grada Dubrovnika analiziraju svaki pojedinačni zaprimljeni komentar, nakon čega će se pristupiti izradi izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću. Izvješće će sadržavati popis svih prihvaćenih i neprihvaćenih primjedbi i prijedloga, s obrazloženjima o njihovom usvajanju ili odbijanju te će se o navedenom detaljnije obavijestiti javnost.

štrovića, Ivana Zajca, Iva Dulčića, Miljenka Bratoša, Vatroslava Lisinskog, na Liechtensteinovom putu, Obali pape Ivana Pavla II, na petlji na Ilijinoj glavici, na potezu od Batahovine, preko Sustjepana, Čajkovića, Komolca i Rožata do Mokošice te u Vinogradarskoj ulici i ulici Od Izvora u Novoj Mokošici.

U periodu do 26. ožujka nove energetski učinkovite i ekološki prihvatljive LED svjetiljke postavljene su i u još četrdesetak ulica na užem gradskom području, od kojih se veliki dio odnosi na manje i poprečne ulice te one van glavnih prometnih pravaca.

Šparoge su ove godine dosegle cijenu bifteka

Ako uzmemo u obzir kako balica košta pet eura, a u njoj obično ima 15 deka, može se zaključiti kako je za kilogram potrebno izdvojiti oko 35 eura. Za taj novac se može kupiti kilogram kvalitetnog mesa, primjerice bifteka

Trgovci se pravdaju kako, premda je riječ o samonikloj biljci, tamo gdje ima šparoga, obično ima i puno zmija. I liječnici upozoravaju kako je poseban oprez potreban prilikom branja jer se često dogodi ugriz poskoka, međutim, šparoge su cijenu bifteka dosegle tek ove godine, nakon uvođenja eura

U prodaji je omiljeno proljetno povrće, a radi se o kukama i šparogama. Inflacija, ali i nepošteno zaokruživanje cijena nakon uvođenja eura, doveli su do poskupljenja svega, pa tako i kuka i šparoga. One se po cijeloj Hrvatskoj, pa i na dubrovačkom području, prodaju po cijenama koje sežu i do pet eura, a kako se radi o samonikloj biljci koja ne zahtijeva posebnu pažnju niti njegu, mnogi se pitaju koliko je ova cijena opravdana. Ako uzmemo u obzir kako balica košta pet eura, a u njoj obično ima 15 deka, može se zaključiti kako je za kilogram potrebno izdvojiti oko 35 eura. Za taj novac se može kupiti kilogram kvalitetnog mesa, primjerice bifteka, pa se može zaključiti kako su ove sezone cijene šparoge dosegle cijene najkvalitetnijeg mesa. Važno je napomenuti kako cijeli dio stabljike nije iskoristiv, za konzumaciju se koristi samo dio biljke čiji dobar dio treba baciti, što ih čini još skupljima. Trgovci se pravdaju kako, premda je riječ o samo-

nikloj biljci, tamo gdje ima šparoga, obično ima i puno zmija. I liječnici upozoravaju kako je poseban oprez potreban prilikom branja jer se često dogodi ugriz poskoka, međutim, šparoge su cijenu bifteka dosegle tek ove godine, nakon uvođenja eura. Kad se pregledaju oglasi iz Virtualne dubrovačke place, može se vidjeti kako su se njihove cijene proteklih godina kretale od 10 pa do najviše 20 kuna po balici. Naravno, i danas ima poštenih trgovaca koji šparoge prodaju po cijeni od tri eura, a iako se cijena za balicu od pet eura čini pretjerana, ona će vrijediti sve dok ima onih koji su taj iznos voljni izdvojiti za balicu šparoga. I dok na Virtualnoj dubrovačkoj placi cijena šparoga ide i do pet eura, one se na placi u Lapadu prodavaju za 3,5 ili 4 eura za balicu.

Inače, kuke i šparoge na našem području se najviše konzumiraju s jajima – bilo kao kajgana ili uz ona kuhana. Od šparoga se može pripremiti i ukusan rizot, kao i gusta juha.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

Radovi su pri kraju, ali

stonskom

obilaznicom

ipak ćemo tek iza Uskrsa

Dubrovački dnevnik uputio je upit Hrvatskim cestama oko radova, odakle su u ponedjeljak odgovorili kako slijedi pokretanje procedure potrebne za ishođenje uporabne dozvole. Kako su naveli, to podrazumijeva tehnički pregled, ali i uklanjanje eventualnih nedostataka koji bi bili uočeni

Građevinski radovi na stonskoj obilaznici privode se kraju. Radi se o dionici ukupne duljine nešto manje od osam kilometara, no prometnicom će se voziti tek iza Uskrsa.

Dubrovački dnevnik uputio je upit Hrvatskim cestama oko radova, odakle su u ponedjeljak odgovorili kako slijedi pokretanje procedure potrebne za ishođenje uporabne dozvole. Kako su naveli, to podrazumijeva tehnički pregled, ali i uklanjanje eventualnih nedostataka koji bi bili uočeni istim. „Završetkom posljednje faze ovih radova ujedno će se realizirati jedan od najvećih infrastrukturnih projekata danas u Hrvatskoj, a koji je obilježio prve godine članstva Hrvatske u Europskoj Uniji te je ujedno najveći projekt čija realizacija je sufinancirana EU sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.2020..,“ izjavio je ministar Oleg Butković prilikom obilaska u veljači.

Župan Nikola Dobroslavić je kazao kako je ovaj

projekt pomalo ostao u sjeni Pelješkog mosta, a iznimno je važan.

‘Ovo je dionica od nešto manje od osam kilometara, ali vrlo zahtjevna. Možda je ostala u sjeni našeg monumentalnog projekta Pelješkog mosta. Evo na ovom potezu imamo most dug gotovo 500 metara i dva tunela. Zadovoljni smo i činjenicom da je naša Vlada podržala i ostale projekte cestovnog povezivanja na području naše županije’, izjavio je Dobroslavić.

Projekt je važan i zbog činjenice kako će se prometno rasteretiti Ston gdje su se nakon puštanja Pelješkog mosta u promet lani stvarale gužve. „Stonska obilaznica će nam donijeti separaciju tranzita od onih koji su zaista posjetitelji Stona, koji u njega dolaze kako bi ga razgledali, uživali i u konačnici trošili svoj novac. Oni koji su u tranzitu, sada neće stvarati gužvu nego će prolaziti stonskom obilaznicom,“ izjavio je načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

obilaznica će nam donijeti separaciju tranzita od onih koji su zaista posjetitelji Stona, koji u njega dolaze kako bi ga razgledali, uživali i u konačnici trošili svoj novac. Oni koji su u tranzitu, sada neće stvarati gužvu nego će prolaziti stonskom obilaznicom,“

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 31. ožujka 2023.

„Stonska

izjavio je načelnik Općine Ston Vedran Antunica

Ovako je gradilište izgledalo u veljači

U Gradu više rastava od nacionalnog prosjeka, u okolici manje

U Dubrovniku je rekordan broj razvoda , ali to ne znači da se ljudi danas manje vole nego prije

U posljednje dvije godine broj razvoda u Dubrovniku sve više raste i veći je od nacionalnog prosjeka. S druge strane broj rastavljenih u dubrovačkoj okolici je manji nego na razini Hrvatske

Posljednjih godina, broj razvoda u Dubrovniku raste, a zanimljivo, u okolici pada. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu, u Gradu Dubrovniku je bilo 185 sklopljenih brakova i 75 razvoda, a godinu poslije u bračnu luku uplovilo je njih 192, a isplovilo 75. Drugim riječima više od trećine brakova u Dubrovniku završi razvodom. Ukupno u Hrvatskoj je u 2020. sklopljeno 20467 brakova, a rastavljeno je njih 7036, dok su za godinu iza brojke 18203 naprema 5100.

Vidimo da na razini Hrvatske više-manje trećina brakova završi razvodom što hoće reći kako se parovi u Dubrovniku rastavljaju više od prosjeka. S druge strane službeni podaci za Dubrovačko primorje, Župu i Konavle su daleko ispod prosjeka. Tako je u Općini Konavle u 2020. godini bilo sklopljeno 39 brakova, a istovremeno su podnesena samo dva zahtjeva za razvod. Godinu kasnije 41 par se odlučio za ženidbu, a samo jedan za rastavu. U Općini Župa dubrovačka u 2020. godini 39 naprema jedan, a u 2021. 45 sklopljenih i pet razvedenih. U Općini Dubrovačko primorje u 2020. godini osam parova posjetilo je matičara, a samo jedan Općinski sud. Godinu poslije, pet parova je reklo ‘da’, a jedan je rekao ‘ne’.

SUVREMENI NAČIN ŽIVOTA

Podaci su više nego zanimljivi. U Dubrovniku se rastavlja natprosječan broj oženjenih, a u Župi, Konavlima i Primorju ispodprosječan. S obzirom na to o kojim se godinama radi (za 2022. još nisu izašli službeni podaci) na prvu će čovjek lako ispaliti kako je velikom broju razvoda kumovala korona i sve njene posljedice, ali zašto se isto nije dogodilo i u dubrovačkoj okolici? Upravo s tim pitanjima obratili smo se autoricama knjige Vodič za sretan brak Ivani Mijić Vulinović i Karmen Kmetović Prkačin.

Psihologinja Kmetović Prkačin ističe kako je suvremeni način života itekako utjecao na obitelj.

- Opća liberalizacija stavova, odluka i ponašanja utjecali su na obitelji i brak. Gradski način života oslabio je temeljno obilježje tradicionalne obitelji. Mladi, posebno oni više obrazovani, smatraju obitelj manje važnom, a brak zastarjelom institucijom. U manjim sredinama veći je utjecaj tradicionalnih vrijednosti, koje znatno utječu na odluke pojedinca o stupanju u brak, razvodu i zasnivanju obitelji – naglašava.

Suautorica Mijić Vulinović osvrće se i na ulogu korone.

Vidimo kako na razini Hrvatske više-manje trećina brakova završi razvodom što hoće reći kako se parovi u Dubrovniku rastavljaju više od prosjeka. S druge strane službeni podaci za Dubrovačko primorje, Župu i Konavle su daleko ispod prosjeka

- Za vrijeme korona krize značajno je porasla stopa obiteljskog nasilja, što je nesumnjivo doprinijelo povećanju broja razvoda. Međutim, tu se uglavnom samo radi o eskalacijama toksičnih odnosa, a uslijed više vremena provedenog skupa i/ili financijske krize. Dakle, korona nije uzrokovala razvode, samo ih je ubrzala tamo gdje su se i tako trebali dogoditi – govori Mijić Vulinović, te objašnjava dalje kako krizna razdoblja djeluju na veze.

- Krize inače na ljude djeluju na način da preispitaju ono što u normalnim uvjetima odlažu preispitati. Ta svijest o prolaznosti života, koju inače nekako uspijevamo izignorirati, za vrijeme kriza nas preplavi. Koliko god kriza bila loša s jedne strane, s druge je zapravo dobra. Kad čovjek zaista osvijesti kako danas jesi, sutra nisi, postaje odvažniji, više svjestan sebe, svega što želi i što ne želi. I spreman je djelovati. Tako su mnogi upravo za vrijeme pandemije, dakle u nevrijeme, pokrenuli posao, usudili se baviti onim čime su oduvijek željeli i odlučili se razvesti. A znamo onu kako kad nešto dovoljno jako želite naći ćete načina, u suprotnom naći ćete izgovor. Dakle, do korone su mnogi nalazili izgovore, a upravo u tom po mnogočemu najgorem momentu našli

su način – objašnjava Mijić Vulinović.

Ne čudi je što je stopa razvoda u Dubrovniku veća od nacionalnog prosjeka.

- Dobro se živi, u svakom slučaju bolje nego u ostatku zemlje, pa su ljudima u slučaju razvoda bolje mogućnosti. Nije isto razvoditi se kad imate stan i dva apartmana i kad živite u zajedničkom stanu za koji otplaćujete kredit – kaže suautorica Vodiča za sretan brak.

ŠTO ĆE SELO REĆI?

Postoje velike razlike po pitanju braka u gradovima poput Dubrovnika i ruralnim sredinama.

- Što se ruralnih sredina tiče, vrijede pak druga pravila. Tamo je, neovisno o materijalnim prilikama, znatno bitnije “što selo priča” nego u gradu, pa bih možda u tome nalazila razloge niže stope razvoda – smatra Mijić Vulinović, te odmah dodaje kako ništa nije crno-bijelo, pa tako ni bračne vode.

- Postoje zasigurno brojni drugi čimbenici koji utječu na stopu razvoda. Bez ozbiljnijih znanstvenih studija možemo samo nagađati. Ono što

Karmen Kmetović Prkačin i Ivana Mijić Vulinović, autorice knjige Vodič za sretan brak

na ljude djeluju na način da preispitaju ono što u normalnim uvjetima odlažu preispitati. Ta svijest o prolaznosti života, koju inače nekako uspijevamo izignorirati, za vrijeme kriza nas preplavi. Koliko god kriza bila loša s jedne strane, s druge je zapravo dobra. Kad čovjek zaista osvijesti kako danas jesi, sutra nisi, postaje odvažniji, više svjestan sebe, svega što želi i što ne želi. I spreman je djelovati“,

bih se ja ipak sa sigurnošću usudila ustvrditi je kako stopa razvoda ne upućuje na to da se ljudi danas manje vole nego prije. Razvod nekad naprosto nije bio opcija ili, ako je bio, povlačio je za sobom toliko loših posljedica da su ljudi, uglavnom žene, procjenjivali kako je bolje ostati u lošem braku nego se razvoditi. Razvedeni ljudi, naročito žene, su se stigmatizirali. Djeca razvedenih roditelja također su bila na određeni način obilježena. Čak su im se pogrdna imena nadijevala. Izostajala je obiteljska podrška. Danas će vam mama i tata reći – Dušo, ako ne ide, imaš se gdje vratiti. Prije se to ženama nije govorilo. Pa nije bezveze ona izreka „Bolje najgori muž nego najbolji brat“ – zaključuje Ivana Mijić Vulinović.

Psihologinja Anita Milanović Lambeta, koja se među ostalim bavi i razvodima, kaže kako je epidemija korone bila stresna za mnoge obitelji.

- Ljudi su se suočili sa strahom za sebe i bližnje, neizvjesnošću oko posla, financijskom neizvjesnošću, promjenama radnih rutina, osjećajem gubitka kontrole i slično. U ovako visoko stresnim okolnostima neki su partneri zasigurno više no inače bili orijentirani jedni na drugo i dodatno se povezali dok je kod drugih visoka razina stresa utjecala na pojavu učestalijih sukoba. Na svjetskoj razini govorilo se o povećanoj učestalosti obiteljskog nasilja. U kojoj mjeri je sama epidemija utjecala na broj i je li povećanje broja razvoda u Hrvatskoj za vrijeme korone statistički značajno, pokazat će neka buduća istraživanja. Za sada temeljem jednog zanimljivog istra-

živanja (Jurić, 2020.) znamo kako se povezano s izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočio značajan skok pretraživanja pojma ‘razvod braka’ –kaže nam Milanović Lambeta.

KRATKOTRAJNA ZADOVOLJSTVA

Naglašava koji su čimbenici glavni uzročnici razvoda.

-Njih je poveći broj, a to su: komunikacijski problemi, emocionalno udaljavanje nedostatak emocionalne podrške i poštovanja, nedostatak instrumentalne podrške i partnersko nasilje, financijski problemi, partnerovi roditelji kao izvor sukoba, roditeljstvo kao izvor sukoba, obiteljsko nasilje… Prisutan trend je da su rastave braka sve učestalije i njihov značaj je sve veći ako se uzme u obzir broj sklopljenih brakova, a svakako bi o njihovom odnosu i o predviđanjima kretanja u budućnosti točnije podatke dali stručnjaci koji se bave demografijom – zaključuje psihologinja.

Martina Jerinić Njirić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kaže kako je uzorak od dvije godine premali kako bismo govorili o nekakvom trendu povećanja razvoda u Dubrovniku, odnosno treba pričekati sljedeće godine.

- S obzirom na navedena geografska područja i razvode braka, možemo istaknuti kako je u sredinama u kojima se poštuju tradicionalne vrijednosti svakako manji broj razvoda za razliku od sredina sa suvremenim vrijednostima. Župa dubrovačka je područje u kojem još uvijek prevladava domicilno stanovništvo koje njeguje i živi u tradicionalnim vrijednostima.

Jerinić Njirić dodaje kako korona nije uzrok, nego okidač za rastanak partnera. Što se tiče budućnosti, predviđa kako će institucija braka biti na još većim iskušenjima.

- Smatram kako će u budućnosti biti još više razvoda brakova i na lokalnoj i nacionalnoj razini zbog sve izraženije promjene stilova života i životnih vrijednosti. Ljudi se sve više usmjeravaju na kratkotrajna zadovoljstva, fokusirani su na sebe i zadovoljavanje isključivo svojih potreba, nisu spremni usklađivati se s drugima i ulagati više u kvalitetniji odnos – zaključuje Jerinić Njirić.

Vjerojatno je danas broj razvoda još i veći ako znamo kako postoji popriličan broj parova koji žive u izvanbračnoj zajednici s djecom ili bez. Za njihove razvode ne vode se službene statistike.

„Krize inače

kaže Ivana Mijić Vulinović

Oni su prvaci našeg ruralnog turizma

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima primio je u palači Ranjina dobitnike priznanja ‘Suncokret ruralnog turizma’ iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Suncokret ruralnog turizma Hrvatske je godišnje priznanje koje se dodjeljuje najboljim turističkim gospodarstvima u ruralnim područjima Hrvatske. Nagrada promovira održivi turizam i potiče poduzetništvo u ruralnim područjima. Kriteriji za dodjelu nagrade uključuju kvalitetu smještaja, po-

nudu aktivnosti i sadržaja, gastronomsku ponudu te održivost i doprinos lokalnoj zajednici.

U kategoriji Tradicijska (ruralna) gastronomija srebrene povelje osvojili su OPG Pašeta iz Trstenoga te OPG Pave Zvrko iz Drvenika u Konavlima. OPG Tasovac iz Žrnova dobitnik je posebnog priznanja za očuvanje autohtonih sorti vinove loze i tradicionalne korčulanske arhitekture u kategoriji Vinski turizam.

Raspisuje se natječaj za projekte lokalnih turističkih zajednica na nedovoljno razvijenom području

Župan Nikola Dobroslavić predsjedao je sjednicom Turističkog vijeća, a potom i Skupštine Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

Turističko vijeće donijelo je odluku o raspisivanju Javnog natječaja za dodjelu sredstava za projekte lokalnih turističkih zajed-

nica na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu u 2023. s područja Dubrovačko-neretvanske županije iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Na sjednici Skupštine TZ raspravljalo se o aktualnostima na turističkom tržištu i aktivnostima županijske Turističke zajednice.

ERMINA TURANOVIĆ

Dubrovkinja koja povezuje

Skandinaviju i grad:

Šveđani su praktični i konkretni, a Dubrovčani uslužni i profesionalni

Ova Dubrovkinja sa švedskom adresom, nedavno je u gradu organizirala panel raspravu na temu turizma i drugačijeg promišljanjima na tom području. Dubrovnik je posjetila s 15 švedskih učenika, koji su razmijenili iskustva s dubrovačkim školarcima. Za Dubrovački dnevnik je više ispričala o turizmu i načinu razmišljanja i poslovanja u Skandinaviji.

Ermina Turanović već 15 godina živi u švedskom gradu Malmöu koji je smješten na krajnjem jugu države. Iz Dubrovnika je otišla sa željom da nauči švedski jezik i dovodi švedske turiste u grad. Naime, ona je završila srednju Turističku i ugostiteljsku školu te kasnije i fakultet u Dubrovniku, a u Skandinaviju se zaputila s 27 godina. Bila je to velika odluka otići u potpuno stranu zemlju, no Turanović dodaje kako je uspjela uz pomoć upornosti, motivacije i ideje.

-Imala sam jaku želju naučiti jezik. Neko vrijeme sam radila po agencijama, hotelima, a kasnije sam počela predavati u turističkoj školi. Dogodio mi se život u Švedskoj tako da sam tamo i ostala - jednostavno objašnjava Ermina Turanović koja se u svom novom životnom okruženju susrela s jednim drugim vidom turizma koji je u potpunosti različit od onog dubrovačkog.

Naime, Dubrovnik je grad koji turiste privlači sam po sebi jer je obdaren suncem, morem i poviješću, dok je Malmö potpuna suprotnost. Da bi se prilagodila takvom načinu poslovanja, govori kako se morala ‘prešaltati’.

- Prebacila sam se na outgoing turizam pa sam radila u agencijama koje su goste slale u Hrvatsku, Tursku, Grčku..., a moj dio po -

sla bilo je dogovaranje cijena hotela, vodiča, aviona i pravljenje paket putovanja. Mi smo u Dubrovniku navikli da nam turisti redovito dolaze, dok je Švedska hladna, kišovita i nema takvog vida turizma kao na jugu Hrvatske - govori Ermina Turanović koja trenutno predaje stručne predmete u švedskoj turističkoj školi. Iskustvo koje je stekla u Dubrovniku itekako joj je pomoglo u novom poslovnom okruženju.

“Dobar radnik u Hrvatskoj jednako je dobar bilo gdje. Puno su mi pomogli temelji i znanje koje sam imala iz Dubrovnika jer kasnije sve što sam predavala učenicima zasnovano je na tim iskustvima i doživljajima koji su mi zapravo baza”

Piše Aida Čakić foto GORAN MRATINOVIĆ

Prošlog tjedna

Turanović, koja inače predaje u Malmö Borgarskola, turističkoj školi u Švedskoj, u Dubrovniku je organizirala panel raspravu na temu turizma i drugačijim promišljanjima na tom području, a u suradnji s Turističkom i ugostiteljskom školom

Dubrovnik, u sklopu projekta „Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik“. Učenici iz Dubrovnika i Švedske tako su imali priliku razmijeniti vrijedna iskustva i naučiti nešto novo od zanimljivih predavača.

‘DOBAR RADNIKE JE DOBAR I U ŠVEDSKOJ I HRVATSKOJ’

- Važno je pokazati inicijativu, zainteresiranost, imati ideje, poštovati kolege, dolaziti navrijeme na posao. To su vrijednosti koje se cijene u Dubrovniku, ali i Švedskoj. Dobar radnik u Hrvatskoj jednako je dobar bilo gdje. Puno su mi pomogli temelji i znanje koje sam imala iz Dubrovnika jer kasnije sve što sam predavala učenicima zasnovano je na tim iskustvima i doživljajima koji su mi zapravo baza - govori Turanović. Nedavno je u suradnji s Turističkom i ugostiteljskom školom Dubrovnik organizirala panel u hotelu Palace na kojem su sudjelovali poduzetnici, ali i srednjoškolci iz Švedske i Dubrovnika. Bilo je zanimljivo spojiti ta dva načina razmišljanja i pristupe radu. Riječ je o suradnji već drugu godinu zaredom koju planiraju dalje razvijati i u budućnosti.

-Sve je krenulo prošle godine, na kavi s prijateljicom koja je tad predavala u Turističkoj školi u Dubrovniku, a koju poznajem još od vremena kad smo zajedno radile u jednom dubrovačkom hotelu. U razgovoru smo došle na ideju kako bi bilo dobro povezati dubrovačke i švedske srednjoškolce s ciljem razmjene znanja i iskustva. Inače, Dubrovnik je fantastičan po pitanju gostoprimstva, gosti se ovdje osjećaju posebno, dok s druge strane, Šveđani su možda praktičniji i konkretniji. Zanimljivo mi je bilo napraviti taj spoj sa stručnjacima iz grada koji će djeci govoriti o poduzetništvu i svojim iskustvima-

pojasnila je svoju viziju.

Taj susret se sastojao i od praktičnog rada tako što su učenici bili formirani u grupe pa su smišljali turističke proizvode.

-Rad u grupama i interakcija među đacima koji imaju različiti mindset rezultirala je fantastičnim idejama u samo par minuta - prepričala nam je ova profesorica iz Švedske.

BOGATA TRADICIJA DEMOKRACIJE U ŠVEDSKOJ

Zanimljivo je kako je ova ideja koju je predložila vodstvu škole u Malmu dočekana pozitivno, a realizirana je bez većih komplikacija. Turanović ističe kako Šveđani inače imaju dugu tradiciju demokracije pa na sve kvalitetne i kreativne prijedloge gledaju blagonaklono. Ispričala nam je zanimljiv primjer koji upravo najbolje opisuje švedsku demokraciju i razvoj kritičkog razmišljanja.

-Fascinirao me njihov odnos prema politici. Naime, kad su izbori, u srednju školu dolaze predstavnici političkih stranaka i učenicima trećih razreda prezentiraju svoje političke programe. Iako su još uvijek maloljetni, ti učenici pripremljeni iduće godine izlaze na izbore. Prije toga ispunjavaju jedan kviz koji ih na osnovu odabranih odgovora stavlja u određeni ideološki spektar. Tako se primjerice može dogoditi da članovi jedne obitelji glasuju za različite političke grupacije. Upravo tako se najbolje vidi kako se razvija demokratska svijest od školske do-

“Dubrovnik je moderna destinacija koja prati trendove. Naći balans između mira lokalnog stanovništva i razvoja turizma najveći je izazov svih destinacija u svijetu. Turizam treba biti održiv, imati mjeru, ne treba graditi megalomanski, ne iseljavati domaće ljude... “

bi i uči ih se kako je izlazak na izbore bitan dio građanske odgovornosti - govori Turanović s oduševljenjem.

Zanimljivo je, opisuje ona, i kako učenici još u srednjoj školi imaju predmet poduzetništvo pa u sklopu njega pokreću tvrtku, smišljaju posao, marketinški plan, a kasnije taj proizvod može biti nešto što će se doista realizirati i tako zaraditi novac.

Osvrnula se na razlike između dubrovačkog i švedskog turizma.

‘DUBROVNIK JE MODERAN I PRATI TRENDOVE’

-Teško ih je uspoređivati jer je švedski puno više poslovnog tipa pa je nekako više ‘hladniji’, dok u Dubrovnik dolaze gosti koji se žele osjećati posebno i važno - navodi Turanović. Ona inače bar jednom godišnje dolazi u grad kojega promatra kako se mijenja.

-Svaki put uočim nešto novo i promjene su vidljive. Dubrovnik je moderna destinacija koja prati trendove. Naći balans između mira lokalnog stanovništva i razvoja turizma najveći je izazov svih destinacija u svijetu. Turizam treba biti održiv, imati mjeru, ne treba graditi megalomanski, ne iseljavati domaće ljude... Ako turist na ulici ne može sresti lokalno stanovništvo, to onda nije dobro i time se gubi jedinstvenost destinacije - mišljenje je Ermine Turanović. Smatra kako je najveći problem dubrovačkog turizma sezonalnost.

-Imamo fantastičan potencijal, veliki broj smještajnih kapaciteta, klima je izvrsna, kulturna ponuda bogata i tu su još brojne druge prednosti. Trebalo bi se potruditi oko broja letova i osmisliti dobru ponudu van sezone pa bi to stvorilo balans između ljeta i zime - savjetuje Dubrovkinja Ermina Turanović koja živi i radi u Švedskoj.

FOTOGRAFKINJA DORIS JAKIĆ:

Pomažem ženama pronaći njihovo iskonsko, zavodljivo

i senzualno

‘ja’

Malo je onih koji se već nisu susreli s fotografskim radom talentirane Dubrovkinje koja se, među ostalim, bavi i boudoir fotografijom. Radi se o projektu ‘Woman by Doris’ koja okuplja žene koje nisu profesionalni modeli i nemaju iskustva pred objektivom, a pred njenim se pojavljuju u zavodljivom rublju ili bez odjeće. One tako pronalaze svoje često izgubljeno, ali i dalje senzualno i ženstveno ‘ja’, ili ga čak prvi put susreću, a Doris je neizmjerna čast što svoje povjerenje poklanjaju baš njoj

Sad se već dosta dugo bavite fotografijom, ali je onaj boudoir aspekt te fotografije ono što nekako najviše golica maštu i privlači pozornost. Radi se o fotografijama ženskog tijela, nagog ili u donjem rublju. Zašto baš boudoir?  -Tako je, fotografiram već 15 godina i od početka mi je fokus na portretima. Modna fotografija, obiteljska, fotografija djece i sad boudoir. Ali ne boudoir s modelima kojima je to posao i svakodnevnica, nego boudoir sa svakodnevnim ženama koje su prvi put u takvoj ulozi i koje nemaju iskustva pred objektivom, a pogotovo ne u takvoj škakljivoj priči. I baš zato, kako bi se žene makle od svih uloga i životnih zadataka u kojima su se pogubile i izgubile ono svoje ‘ja’. Iskonsko, ženstveno, zavodljivo, senzualno ‘ja’, koje nisu možda nikad ni vidjele. I kako bi se napokon zavoljele, sa svim svojim nesavršenostima.

Na širem prostoru regije nema previše boudoir fotografa, a oni koji to jesu, uglavnom su muškarci. Smatrate li kako je to što ste i sami žena prednost u shvaćanju i opuštanju samih modela?

-Naravno, svakako je prednost! Velika većina žena su priznale kako se ne bi ni upustile u boudoir da ih fotografira muškarac. I sa-

ma sam majka dvije djevojčice i mislim kako sam automatski u prednosti, jer dijelim sa ženama sve ženske teme i “boljke”, pa su i one same opuštenije.

Kako uopće izgleda jedan takav photosession i tko su žene koje vam poziraju?

-Izrazila bih se, žene svih godina, oblika i sudbina. Najmlađa je imala 22 godine, najstarija 56. Same, u vezi, udane, razvedene, majke, žene koje ne mogu imati djecu, žene koje ne žele imati djecu... Fizički, od XXS do XXL, sve smo obuhvatile u ovih nekoliko godina!

Fotografiranje traje sat vremena i odvija se u hotelskoj sobi. Prije samog dolaska, svaka ženama dobije upute i osnovne smjernice što se tiče outfita, a savjete za poziranje dobiju na licu mjesta. Sve se odvija uz glazbu, upoznavanje, priču i zezanciju. Nema mjesta strahu, bar ne više kad krenemo s fotkanjem!

No, moramo priznati kako se na boudoir fotografiju ne gleda uvijek blagonaklono, pogotovo u konzervativnijim sredinama. Koliko vam je lako odnosno teško pronaći modele i gdje su u toj priči otprilike Dubrovkinje? Koliko su otvorene i opuštene?

-Žene se javljaju meni, ja nikoga ne tražim, ne

molim i ne uvjeravam. One se same javljaju za dozu foto terapije! U početku je bilo jako teško progurati cijelu priču, jer sam djelovala samo u Dubrovniku, gdje su i dan danas žene jako sramežljive za uopće poslati upit, a kamoli se fotografirati. Tako da sam prije godinu dana, u suradnji sa supermame.hr odlučila proširiti cijelu priču na ostatak Hrvatske, gdje je boudoir dočekan s oduševljenjem! S vremena na vrijeme organiziram i fotografiranje u Dubrovniku. Ima hrabrih, ali i dalje jako malo.

Tu je i faktor prihvaćanja vlastitog tijela. Sve viši standardi ljepote, filteri, dojam savršenstava na društvenim mrežama su učinili svoje, žene znaju biti jako stroge prema sebi. Kako ih opuštate? Događaju li se možda takve nesigurnosti tijekom snimanja?

-Žene jesu jako stroge prema sebi. Čak bih rekla kako često ne cijene svoje tijelo koliko bi trebale! Pogotovo nakon poroda i nakon godina staža. Žensko tijelo je jako kompleksno i pomalo komplicirano, gravitacija radi svoje, hormoni još više, trudnoća i porod najviše. I nađemo se u situaciji kako se uspoređujemo, češće nego što bismo trebale. Naravno kako se tad javljaju nesigurnosti i kako je samopouzdanje ugroženo.

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ foto Doris Jakić

Na svome tijelu treba raditi, treba ga održavati i voljeti, ali isto tako ga treba poštivati, sve ono što je prošlo i kroz što trenutno prolazi. Svoje modele ne opuštam na nikakav poseban način, znaju zašto su došle i koji nam je cilj cijelog boudoir iskustva. Tako da kroz priču, zezanciju i smijeh, upute za poziranje i pokoju fotografiju koju im pokažem, same zaborave kako je to bilo nešto strašno i prepuste se osjećaju.

I inače se žensko tijelo možda u društvu ponekad i previše seksualizira. Prsi su isključivo seksualne, a zapravo mogu predstavljati i majčinstvo. Povlači se i rasprava oko dojenja u javnosti, kao da se i u tome traži seksualizacija. No, žen sko tijelo nije samo objekt nečije požude, ono nas služi na najnevjerojatnije nači ne. Koje sve aspekte ženskog tijela na stojite prikazati svojim radom?

-Da, žensko tijelo je velika tabu tema. Same grudi, bradavice, promatraju se kao nešto jako ružno i neprihvatljivo kao javna slika. Skriva se i cenzurira, ali zanimljivo, muš ka bradavica ne. Što je smiješno i nema nikakvog smisla. Nedavno sam pokušala objaviti fotografiju gdje se vidi obris žen ske bradavice, bez cenzure. Izbrisana je nakon doslovno dvije sekunde, jer, ka ko kažu, prikazuje golotinju. Mislim kako ljudi nisu navikli vidjeti žensko tijelo golo, a da ga automatski ne povezuju s pornografijom... I upravo to se trudim, napraviti granicu između lijepog, decentnog, realnog, stvarnog, nefotošopiranog, životnog, a opet senzualnog i ženstvenog, i onoga što to nije...

Koji su najčešći razlozi iz kojih vam

žene poziraju? Je li to puka želja da imaju neke profesionalne i malo drugačije fotografije ili to ima i neku psihološku pozadinu?

-Kao što sam već spomenula, Woman by Doris je postala neka vrsta foto terapije! Svaka žena koja se odluči, želi imati svoje profesionalne boudoir fotografije da se vide sad i da se vide za 10, 20, 30 godina. Žele se vidjeti iz kuta iz kojeg se same nikad nisu vidjele, niti mogu, jer uvijek zapinju na nekim nesigurnostima i sitnicama zbog kojih se ne smatraju dovoljno dobrima. I zanimljivo, kad dobiju fotogra- fije, sve te sitnice i nesa- vršenosti

prihvaćaju kao dio sebe. I čak im se sviđaju! I celulit, i strije, i višak na trbuhu, na bokovima, itd.

Kako ovakav rad djeluje na vas kao ženu ili, kako se poetski voli kazati, na ženu u vama?

-Čast mi je upoznati toliko žena koje su se odlučile prepustiti i povjeriti baš meni i stvarno sam polaskana zbog toga. Jako mi je drago što im pomognem da se oduševe same sobom!

Mnoga su se prijateljstva izrodila iz ovog projekta.

Koje je najzahtjevnije snimanje koje ste odradili u segmentu boudoira i zbog čega?

-Ne mogu izdvojiti nijedno fotografiranje da je bilo zahtjevno zbog ičega osim zbog nekih osobnih razloga, kada sam bila možda malo više umorna, neispavana pa mi je jednostavno bilo teže izgurati fotografiranje.

Govorili smo o ženama koje poziraju i o eventualnim izazovima s kojima se suočavaju jer kod boudoira se praktički trebate barem donekle ogoliti. A što je s vama? Jeste li imali tremu prije ili tijekom snimanja?

-Imam tremu prije svakog početka, odnosno prije svakog prvog dana fotografiranja, pogotovo ako je u pitanju neka nova lokacija. Ali to kratko traje i više je mogu nazvati uzbuđenjem nego tremom.

Profesionalno fotografiranje bi trebalo biti upravo to – samo profesionalno fotografiranje. No, kao što smo rekli, većinom boudoir odnosno erotsku fotografiju na ovim prostorima rade muškarci. Mislite li kako je to slučajno i mislite li kako se možda i tu kod pojedinaca kriju neke skrivene namjere?

-Ne mogu govoriti za pojedince sa skrivenim namjerama, vjerujem kako takvih ima, iako vjerujem kako su takvi stvarno u manjini. Mislim kako jest na kraju slučajnost što su gotovo svi boudoir fotografi muškarci, iako mislim kako je to igra brojeva, jer su ipak muškarci kao fotografi u većini.

Boudoir je zahtjevan i jer je u njemu nekako puno toga već rečeno, a pretpostavljam i kako je teže naći modele nego za neki drugi tip fotografije. Gdje crpite inspiraciju za svoj originalan rad?

-Kada pričamo o kadrovima, svjetlu i drugim tehnikalijama, inspiraciju crpim prvenstveno, ako ne i isključivo, u kinematografiji. A kada pričamo o samim modelima i krajnjem rezultatu, inspiraciju crpim na licu mjesta, sa svakom ženom i njenom energijom.

Održana početna konferencija projekta „Pomažemo zajedno“

Javno predstavljanje projekta „Pomažemo zajedno“, koji za cilj ima uključiti 18 žena u nepovoljnom položaju s otoka Korčule na tržište rada, održano je u utorak, 28. ožujka 2023. u Veloj Luci. Nositelj projekta je Općina Vela Luka, a provodi ga zajedno s partnerima Gradom Korčulom, Općinom Blato, Općinom Lumbarda, Općinom Smokvica, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje PU Dubrovnik i Hrvatskim zavodom za socijalnirad Korčula. Projektom se želi osnažiti radni potencijal teže zapošljivih žena koje će unaprijediti kvalitetu socijalne usluge starijem stanovništvu otoka, a koja je inače slabije dostupna u otočnim sredinama. Njime će se ujedno pridonijeti borbi protiv siromaštva i smanjenju nezaposlenosti te poticati socijalna uključivost kroz poboljšanje kvalitete života 108 krajnjih korisnika.

-Ono što nas veseli su pozitivni dojmovi korisnika.Zaista mi je drago što smo sudjelovanjem na ovom projektu omogućili pomoć ženama koje teže nalaze svoje mjesto na tržištu rada te također pružili pomoć našim starijim otočanimakojima je ovakva skrb zbilja potrebna – istaknula je u svom uvodnom obraćanju Katarina Gugić,

načelnica Općine Vela Luka. Projekt su zatim predstavile Jasna Maričić i Nikolina Surjan ispred Općine Vela Luka, osvrnuvši se na samitijek prijave, dosadašnje realizirane aktivnosti i buduće planove.

-Trajanje projekta je 8 mjeseci, a ciljana skupina na projektu su žene prijavljene u evidenciji nezaposlenih HZZ-a s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem, a koje će šest mjeseci pružati potporu i podršku starijim i nemoćnim osobama, uz isporuku najmanje šest paketa kućanskih i osnovnih potrepština. Tre -

nutno je zaposleno 15 žena, od kojih svaka ima šest starijih osoba pod svojom skrbi – istaknula je Maričić. Vrijednost projekta je 889.920,00 kuna, što je ujedno i maksimalni iznos prihvatljivih troškova, a odobren je u okviru poziva “Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III ” Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koji se u 100% iznosu financira sredstvima Europskog socijalnog fonda. Na kraju predstavljanja održano je i svečano potpisivanje ugovora svih partnera na projektu.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Joanna i Pero - skuter je u Gradu spas, parkirati je uvijek lako i kud god treba stigne se začas

Ivana, Helena i Jelena - u pravom društvu s gustom je i prava kava popijena

Robert, Anđelka, Branka i Bože - dokazalo se da se i kad nije lako zajedno lakše može

Bojan, Emica i Nataša - bračnom paru i prijateljici je jutarnji izlazak u Grad bio ugodan

Jak i Mihaela - radost, mladost i snaga su tu, nestrpljivo je dočekana radna sezona tek započela

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Bruna, Emma i Mara - utisak da djevojke rado poziraju vas ne vara

Jeylin i Matija - zajedno prošetati uvijek im prija

Ivana i Branimir - kad su jedno uz drugo osjećaju sreću i mir

Ivan i Luka - svakom je pomorcu iskrcati se i do doma napokon (do)putovati slatka muka

Zoran i Dominik - u điru je omiljeni motiv bio voljeni Dubrovnik

Ante i Frano - puno im je zajedničkih sportskih trenutaka dano i utakmica u dresu KK Dubrovnik vrhunski odigrano

Mario, Sara i Darija - popodne sunčane nedjelje u Uvali im je bilo na veselje

PRINCESA OLGA

Naš veliki putnički parobrod, luka upisa

Princesa Olga je bila drugi najveći putnički parobrod koji smo ikada imali na našoj obali Jadrana

KREIRANA ZA MAKSIMALNO UŽIVANJE

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Princesa Olga pored Lokruma

PRINCESA OLGA

je od travnja do studenog održavala

dvotjednu turističku

prugu s polaskom

iz Trsta tičući luke

Split, Pirej, Haifa, Aleksandrija, Dubrovnik i Veneciju i bila

je najveći brod

koji je mogao

proći Korintskim

kanalom. Zajedno

s KRALJICOM

MARIJOM potom

bi povremeno

plovila i na kružnim putovanjima

Sredozemljem

Parobrod PRINCESA OLGA je bio nešto manji od našeg najvećeg putničkog parobroda KRALJICE MARIJE kojeg smo ikada imali na našoj obali Jadrana. Zauvijek im je pripalo posebno mjesto u povijesti cjelokupnog pomorstva na našoj obali. Oba su imala luku upisa Dubrovnik.

Britanski brodar Royal Mail Steam Packet Company je u sam osvit Prvog svjetskog rata u brodogradilištu Workman, Clark & Co. u irskom Belfastu naručio izgradnju putničko teretnog transatlantika od 8267 bruto tona. Brod je bio dug 137, širok 17,3 metara, a na porinuću 8. rujna 1914. godine kršten je imenom EBRO. Parni kotlovi četverostruke ekspanzije loženi ugljenom, ukupne snage 8000 KS omogućavali su mu preko dvije propele brzinu od 14 čvorova. Bio je namijenjen putničko teretnim plovidbama preko Atlantskog oceana. Imao je vrhunski uređen interijer za maksimalno uživanje putnika u plovidbi te je zato mogao prihvatiti samo 278 putnika u prvom i 328 u drugom putničkom razredu.

NAKON SAMO JEDNE PLOVIDBE, PREUREĐEN U RATNI BROD

Međutim, kako je iste godine započeo rat, EBRO je nakon samo jedne obavljene vožnje

prema Karibima rekviriran u vojne formacije britanskog Admiraliteta. Preuređen je u pomoćni ratni brod naoružan sa šest topova od 152 mm. Svoje ratne plovidbe započeo je 1915. godine iz baze Scapa Flow (Or-

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

kneyski otoci u Škotskoj) redovnim ophodnjama sjevernim Atlantikom između Islanda te Farskih i Šetlandskih otoka. Uglavnom je zaustavljao i kontrolirao trgovačke brodove pod neutralnim zastavama. Po uspješno obavljenom poslu, EBRO je 2. listopada 1919. godine otpušten iz vojne službe i vraćen vlasniku.

Ratni veteran je brzo obnovljen te mu je i ložište parnih kotlova s ugljena prebačeno na naftu. Ipak, zajedno sa brodom blizancem ESSEQUIBO, prodan je brodaru Pacific Steam Navigation Company koji ih je od 1922. godine uposlio na redovnoj pruzi tičući luke: New York, Havana, Cristobal, Balboa, Callao, Mollendo, Iquique, Antofagasta, Valparaiso.

RASPREMLJEN TIJEKOM VELIKE DEPRESIJE

Ova se pruga bez problema održala sve do 1930. godine kad je u Americi godinu dana ranije sve poremetila i započela velika ekonomska kriza (Velika depresija), te su oba broda raspremljena. Na mrtvom vezu sidrišta rijeke Dart ostali su punih pet godina, nakon čega je EBRO za 21000 tadašnjih engleskih funti prodan jugoslavenskom Lloydu koji je dobio i novo ime PRINCESA OLGA , dok je brod blizanac ESSEQUIBO za istu cijenu završio u Sovjetskom Savezu gdje je sve do 1957. godine plovio pod imenom NEVA

Jugoslavenski Lloyd je bilo parobrodarsko poduzeće sa sjedištem u Splitu i upravom u Zagrebu. Nastalo je 1929. godine združi -

vanjem parobrodarskih dioničkih društava Atlantska plovidba Ivo Račić i Jugoslavensko-amerikanska plovidba, a do 1941. djelovalo je kao dioničko društvo. Prema odluci o združivanju, početni kapital i flotu Jugoslavenski Lloyd preuzeo je od obaju parobrodarskih poduzeća. Razvio se u najveće jugoslavensko parobrodarsko poduzeće između dvaju svjetskih ratova. Najveći dioničar društva je bio Božo Banac.

DUBROVNIK KAO NEZAOBILAZNA LUKA

PRINCESA OLGA je od travnja do studenog održavala dvotjednu turističku prugu s polaskom iz Trsta tičući luke Split, Pirej, Haifa, Aleksandrija, Dubrovnik i Veneciju i bila je

Dubrovnik joj je bio nezaobilazna luka, a često i luka ukrcaja - iskrcaja (home port). Za vrijeme boravka u luci Gruž dio putnika su manjim brodićima prevozili do Komolca na kušanje vina u vinariji Pera Kolića, a fotografije pokazuju kako su ih vodili i na izlet u Čilipe na tradicionalne folklorne plesove koji se i danas u ljetnim mjesecima održavaju za

domaće i strane turiste

Princessa Olga prolazi pored Lovrjenca ili pored Gradskih mira

Princesa Olga (kartolina)

najveći brod koji je mogao proći Korintskim kanalom. Zajedno s KRALJICOM MARIJOM potom bi povremeno plovila i na kružnim putovanjima Sredozemljem. U tim plovidbama Dubrovnik im je bio nezaobilazna luka, a velikom broju njih i luka ukrcaja - iskrcaja (home port). Za vrijeme boravka u luci Gruž dio putnika su manjim brodićima prevozili do Komolca na kušanje vina u vinariji Pera Kolića, a fotografije pokazuju kako su ih vodili i na izlet u Čilipe na tradicionalne folklorne plesove koji se i danas u ljetnim mjesecima održavaju za domaće i strane turiste.

Početkom 1940. godine PRINCESA OLGA je prodana portugalskom brodaru CCN (Companhia Colonial de Navegacao). Pod no -

Dana 26. svibnja 1944. godine na svom putu iz Lisabona do luke Richmond u Philadelphiji, brod je u srednjem Atlantiku zaustavila njemačka podmornica U-541. Kapetan podmornice naredio je posadi i putnicima da napuste brod u čamcima za spašavanje i zatražio dopuštenje od Kriegsmarine stožera za torpediranje broda. Putnici i posada, osim kapetana koji je odlučio ostati na brodu bez obzira na odluku Njemačke, uredno su napustili brod u čamcima za spašavanje. Tamo su bili prisiljeni čekati cijelu noć dok je njemačka podmornica čekala odgovor na svoj zahtjev. Do zore je stigao odgovor od admirala Karla Dönitza, koji je odbio dopuštenje da potopi brod. Podmornica je tada napustila područje, a čamci za spašavanje

Na svom putu iz

Lisabona do luke

Richmond u Philadelphiji, brod je u srednjem Atlantiku

zaustavila njemačka podmornica U-541. Kapetan podmornice naredio je posadi i putnicima da napuste brod u čamcima

za spašavanje i zatražio dopuštenje

od Kriegsmarine

stožera za torpediranje broda

vim imenom SERPA PINTO od svibnja započinje ploviti na pruzi: Lisabon, Funchal, Sao Tome, Luanda, Lobito, Ciudad de Cabo, Louranco Marques, Beira, Mozambique. Uskoro prelazi na novi posao pa plovi iz Lisabona do brazilskog Santosa, tičući luke Funchal, Sao Vincente i Rio de Janeiro. Kako je Portugal u Drugom svjetskom ratu ostao neutralan, njegovi su brodovi slobodno plovili svim morima svijeta, pa je tako i SERPA PINTO povremeno poduzimao plovidbe prema Meksiku, New Yorku, Baltimoreu i Philadelphiji. Međutim Njemačke podmornice i brodovi američke i Kraljevske mornarice više puta su je zaustavljali usred Atlantika radi kontrole.

s putnicima i posadom vratili su se na brod.

Po završetku rata, SERPA PINTO ostaje stalno ploviti na svojoj već dobro uhodanoj južnoameričkoj pruzi do Santosa. Za vrijeme Olimpijskih igara u Helsinkiju bio je vezan u tamošnjoj luci i služio za smještaj portugalske olimpijske delegacije.

Dana 9. srpnja 1954. godine isplovila je iz Lisabona na svoje posljednje putovanje iz São Vicente za Rio de Janeiro i Santos. Nakon svog posljednjeg putovanja, SERPA PINTO ostala je usidrena u Lisabonu do 5. rujna 1954. godine, kada je otišla tegljena za Antwerpen u Belgiji, gdje je konačno u rezalištu brodova izrezana.

Po završetku rata, SERPA PINTO ostaje stalno ploviti na svojoj već dobro

uhodanoj južnoameričkoj pruzi do Santosa. Za vrijeme Olimpijskih igara u Helsinkiju bio je vezan u tamošnjoj luci i služio za smještaj

portugalske olimpijske delegacije

PRETRES U OPĆINI SLIVNO

U obiteljskoj kući pronađeno pet vrećica marihuane

Temeljem naloga Općinskog suda u Metkoviću, tijekom poslijepodnevnih sati 26. ožujka, pretražena je obiteljska kuća na području općine Slivno, koju koristi 39-godišnjak.

Pretragom je pronađeno, i uz potvrdu oduzeto, pet vrećica s ukupno 235,54 grama marihuane.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je droga bila namijenjena daljoj preprodaji konzumentima s područja Metkovića.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, policija je protiv osumnjičenog 39-godišnjaka podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Metkoviću, stoji u priopćenju policije.

SLUČAJ PRONEVJERE

Blagajnik tvrtke u vlasništvu Općine Ston

nije polagao novac

na račun , zadržavao ga je za sebe

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, 56-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo pronevjere.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni, kao zaposlenik trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, tijekom 2021. godine prisvojio 2.485,20 eura.

Obavljajući poslove blagajnika, od -

govoran za preuzimanje i evidentiranje gotovinskih uplata i isplata društva, te polaganja novca na žiro račun, za sebe je zadržao dio novca koji mu je povjeren u radu od strane poslodavca.

Protiv osumnjičenog slijedi kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku,“ priopćila je policija.

Neslužbeno doznajemo, riječ je o zaposleniku koji radi u društvu u vlasništvu Općine Ston.

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Most bi mogao konačno zasvijetlili za dva tjedna

Dubrovčani su ovih dana na dubrovačkom mostu mogli vidjeti povremenu dekorativnu rasvjetu. Radi se o procesu prilagođavanja rasvjete, a kako su nam odgovorili iz Hrvatskih cesta, most bi mogao zasvijetliti za otprilike dva tjedna. Time će dobiti jedan novi, još ljepši izgled i zasigurno postati prava noćna atrakcija. Projekt provode Hrvatske ceste i Grad Dubrovnik, a izradila ga je tvrtka Nova Lux. ( IBM )

Vijesti

Dubrovački dnevniK petak, 31. ožujka 2023.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU

- U spomen na dragog susjeda pok

Boža ( Boba ) Pongrac, udruzi donira

Šima Šimović 50,00 eura

- U spomen na dragog susjeda pok

Blaža Šimovića , udruzi donira Melanija Radić 30,00 eura

- Velimir Stanić udruzi donira 7,00 eura

Mole se darovatelji koji svoje priloge

uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod

Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Udruga za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

Iva Vojnovića 31, 20 000 Dubrovnik

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen dragoj prijateljici Jasmini Pehar rođ. Opačak, umjesto cvijeća 30

€ prilažu Lida i Davor Nakić;

U spomen na preminulu Ankicu Gverović, moju učiteljicu, umjesto cvijeća 25 € prilaže Luka Dedo;

U spomen na pok. Ivana Marića, 40 € prilaže Ivan Obad;

U spomen na pok. Mata Vukića, 40 € prilaže Ivan Obad;

U spomen na Ankicu Gverović i Mariju Perdiju, umjesto cvijeća 50 € prilaže Stane Bukvić;

Umjesto vijenca za prof. naše škole

M.Poković, 100 € prilaže EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA DUBROVNIK. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na:

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled kod specijaliste – dostupni su; kirurg, traumatolog, oftalmolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, neurolog, kardiolog, dermatolog, anesteziolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih- bezbolno

-Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DJEČJEM DOMU MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Maruška, u spomen na dragog Hrvoja, sina moje prijateljice Bibe, umjesto cvijeća prilaže 40€;

- Obitelj Bareza, umjesto cvijeća za pok. gđu. Niku Grljević prilaže 50€. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DOMUS CHRISTI

Braco i Paulina prilažu 50,00 Eura umjesto cvijeća dragom Zlatku Jeriću, umjesto cvijeća

-Kompletni sistematski pregled za građane -Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži…

Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin! Zdravlje ne smije čekati!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem yamahu diversion 600 iz 2002, 75000 km, registrirana do 06/23, cijena 1800 eura. Tel: 098244488

PLOVILA

Povoljno prodajem vanbrodski motor 8KS duga osovina, ljetnu tendu za istranku, drvene podnice i ostalu novu opremu. Kontakt 098747113

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka. Kontakt: 0922858452

Iznajmljuje se 4-soban stan,6 osoba. Nova Mokošica, Naš Dom. 0981851379

Dajem u najam jednosoban stan Gruz, Gornji kono. Stan ima sobu kuhinju i banju, soba sa bracnim krevetom. Mob 0996349536

Iznajmljujem poslovni prostor u R. K. Minčeti 12 m2 pogodan za ured ili skladište. Info: 095 809 09 93

Mlađi par, trajno zaposlen, traži stan u najam na dulje vrijeme. Ponude na mail: marita.danicic@gmail.com

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na

098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt:

091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom

72 m2 – 219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/ apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 –187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009 .

petak, 31. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama s parking mjestom i ostavom. Stan ima 71m2 i taracu od 24 m2 (a tarace plaćate samo 6m2). Cijena je 2300 eura/m2, kontakt 092 420 8459

RAZNO

Prodajem alu persijane za balkonska vrata 214x122 cm. Cijena 550€. 95/809-09-93

Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-ove. Cijena 60kn. Mob.: 0958090993

Prodajem dva televizira lg Vivax dijagonala 66 cm i monitor za računalo 66 cm. Vrlo povoljno. Kontakt : 098 285 355

Prodajem bolesnički krevet bez madraca. Isti je kupljen unatrag 3 mjeseca, ima 4 položaja podnice. Kontakt: 020/435-494

Kupujem starinske podne kamene ploče kontakt 0993922800

Dječja kolica u jako dobrom

Mali oglasi

stanju. Sve kompletno. Tel: 422-085

USLUGE RAZNO

Tražimo osobu sa iskustvom za čišćenje apartmana i okućnice na puno radno vrijeme kroz jutro. Za više informacija nazvati 0992123759.

Orezujem masline, agrume i druge voćke, lozu. Kivi, uređivanje okućnica, đardina košnja trave i sl mob o916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

Održavanje vrtova i okućnica...

Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih za -

vjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Uređujem okućnice, vrtove , đardine, orezivanje maslina, loze, kivija, košnja trave, sadnja, pilanje i sl. Mob. 0916143946

Održavanje vrtova i okućnica... Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vre -

mena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “

od 27.03. do 02.04.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 03.04. do 09.04.

preminuli

Đuro Šutalo (1958)

Jasmina Pehar (1947)

Niko Šturica (1946)

Zahida Brković (1936)

Anita Plešnar (1971)

Ivan Marić (1950)

Ivanka Matić (1929)

Kate Kristić (1935)

Kate Carević (1928)

Mato Vukić (1937)

Katjuša Šuman (1947)

Niko Kunić (1959)

Baldo Baja Đuraš (1952)

Miho Pavlić (1935)

Mirko Šutalo (1956)

ZA STVARANJE SLATKIH USPOMENA

Vrtlar uredio cvjetni foto kutak na Stradunu

PRVI BROD U SUBOTU

Lokrum spreman za posjetitelje, pogodnosti za građane i ove godine

Uz tradicionalni dubrovački ‘Flower Market’ postavljen je foto kutak na Stradunu. Cvjetni foto kutak je aranžirao i postavio Vrtlar d.o.o. U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika u Dubrovniku će se od 31. ožujka do 2. travnja održati manifestacija “Dubrovnik Flower Market”, koja nudi prigodni trodnevni program posvećen svijetu cvijeća i vrtlarstva.

Javna ustanova Rezervat Lokrum planira otvoriti Otok Lokrum za posjetitelje u subotu 1. travnja. Prvi ovogodišnji brod za otok Lokrum, ukoliko to dopuste vremenski uvjeti, isplovit će iz Porta u 10 sati. Brod će prema plovidbenom redu voziti svakih sat vremena s tim da je posljednji polazak s Lokruma u 18 sati.

Za posjet Lokrumu građani Dubrovnika ostvaruju pravo na godišnji pokaz I. kategorije po cijeni od 14 eura, dok  sta-

novnici drugih gradova i općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji posjet posebnom rezervatu šumske vegetacije i području ekološke mreže NATURA 2000 mogu ostvariti kupnjom pokaza II kategorije, koji stoji 20 eura. Djeca do 16 godina na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo na besplatan prijevoz i ulaz u Rezervat. Građanima Republike Hrvatske i korisnicima DU PASS-a dostupni su različiti popusti i pogodnosti prema cjeniku Ustanove za 2023. godinu.

Foto: goran mratinović