Dubrovački dnevnik br. 138

SEZONA POD SKELAMA

‘Okovani’ gradski spomenici, radit će se i tijekom ljeta

KRENULI RADOVI Obnavlja se zgrada policije, dogodine ćemo po dokumente u Gruž stranica 8

PRED VIJEĆNICIMA REBALANS PRORAČUNA

Priprema se teren za dom ispod bolnice, ali i privremeni azil stranica 10

Prvo sam sastavio ‘Liburniju’ i tako je sve krenulo stranica 18

Southern Cross je posjećivao i Dubrovnik, ime mu

je dala Elizabeta II stranica 32

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Poštari dohodu!

Gotovo je, poštari dohodu! Vlada je adresirala pakete na sve građane i poduzetnike, ostalo je samo nejasno tko će platiti poštarinu. Cijena poštarine ionako još nije obračunata. Izdašni paketi puni su subvencija za struju i plin, ali tu su i posebne donacije za umirovljenike koji bi trebali, što drugo, nego zahvalno izaći na izbore kako bi se, kako – tako, odužili Plenkiju za ove poklone. Neki nezahvalnici javno cendraju kako je to sića koja im neće učiniti život lakšim jer im iznos između 80 i 160 eura ne treba jednokratno nego svaki mjesec, kako bi donekle lakše disali. Nezahvalnici! Ne shvaćaju koliko se Vlada namučila kako bi im to priuštila. Čak se upuštaju u lamentiranje o tome kako im Vlada donira novac koji su sami uplatili državi kroz sulude namete, što porezne, što van porezne, kojima ih guši preskupa država.

Ne da se naša Vlada uzrujati zbog tih bogohulnika, nego je osigura-

la svim hrvatskim građanima gustanje u carskom mesu, bilo pečenjem bilo roštiljanjem, njima na volju. Više neće biti zamrznuta svinjska lopatica jer se pokazalo kako Hrvati više vole masnije komade, poput sad zamrznute cijene carskog mesa. Eto, sve moguće se čini, kako bi naši domaći ljudi bili sretni, siti i zadovoljni, pa možda i pretili. Usput, program preventivnog suzbijanja debljine još je u ladicama Beroševog ministarstva, jednako kao i podaci o troškovima liječenja kardiovaskularnih bolesti, ali i drugih bolesti uzrokovanih debljinom. Oni su na nivou od 2,7 posto hrvatskog BDP -a. Iznos je to kojim bi se te nesretne mirovine mogle značajno povećati. No, to nije tema.

Umeđuvremenu, uhitilo Vukovarsko – srijemskog župana Dekanića, taman pred samu godišnjicu nesreće koju je izveo navodno u pijanom stanju. Nije to, srećom, bila neka teška nesreća, samo materijalna šteta zbog

Piše Vjera Šuman

ilustracija: Dusko Jaramaz, Neva Zganec/PIXSELL

utijavanje na hladno

zabijanja u ogradu dvorišta već gotovo zaspalih stanovnika u selu iz njegove županije. Neš ti drame, dobio bi prekršajnu prijavu i danas se više nitko ne bi ni sjećao te njegove, doduše, ne prve prometne nesreće zbog navodnog viška alkohola u krvi. Ali čini se kako je njega to snervalo pa je zvao mobitelom svog trijeznog rođa da požuri na mjesto nesreće i prijavi se kao krivac koji je vozio i izazvao nesreću u kojoj je oštećen i županov službeni auto. Osim županovih rođaka, cijeloj predstavi pridružili su se vlasnica ograde, ali i tri policajca. Svi su navodno davali i podržavali lažni iskaz nestašnog župana. Što ćeš, njihov je.

Odmah nakon nesreće su tvrdili neodgovorni mediji i brojni neodgovorni susjedi babe od ograde kako nesretni župan laže. Napokon, DORH je prikupio saznanja za koja je trebalo mukotrpno raditi godinu dana. Rezultat – uhićenje župana, babe čija je ograda, rođaka i tri policajca radi

ispitivanja o okolnostima nesreće i zbog navodnih lažnih iskaza. Njegovi iz HDZ-a vjerovali su svom županu i sad su malo iznenađeni. Teško im je vjerovati kako je lagao, ali neka’ pravna država’ radi svoj posao. Sve to ne bi trebala biti ni najmanja zapreka za recimo imenovanje Dekanića za ministra u Vladi. Zašto? Pa zato što je jasno kako je to radio prije nego je došao u Vladu. Upravo tako je Plenki odgovorio na novinarsko pitanje o suđenju njegovom bivšem ministru Kuščeviću. Otprilike ovim riječima: ‘Ne vidim što ja imam s tim, to je bilo dok je on bio načelnik, dakle, prije nego je došao u Vladu.’

Za to vrijeme počeo je stađun od kamenica što je dobar razlog za poć prema Pelješcu. Glavni događaj bit će i ove godine u Brijesti što je super jer smo zahvaljujući mostu otkrili to idilično mjesto. No, to ne znači kako nećemo hodočastiti i u Mali Ston koji je za sve nas tradicionalno mjesto od

ove delicije. Nisu samo kamenice prepune oko blagdana sv. Josipa, nego su pune i mušule. Može li bolji početak proljeća i sezone? Kad smo već kod hodočasnika, u Gradu su predstavili program za pješačko hodočašće, od Grada do Međugorja, što itekako obogaćuje ponudu. Kad je riječ o obogaćivanju ponude Grada, čini mi se kako je sve još premalo i previše sporadično. Kao da smo trajno zapeli na relaciji sunce, more, hrana i piće, usprkos hvalevrijednim iskoracima. Vrijeme je da turistička struka, posebno njena nova generacija, neki novi klinci stave glave na kup i pripreme kvalitetan plan turističke ponude jer turizam danas donosi nove ljude s novim i drugačijim potrebama. Upravo se zato nova generacija turističkih radnika mora puno više i pitati, i slušati, i uvažavati. Čuju li ih dovoljno oni koji odlučuju? Uživajte u mušulama i kamenicama i ovaj vikend, ali i još puno, puno sljedećih dana! Eto vas.

Baštinu se ne može staviti na čekanje, u Gradu će biti radova i kroz ljeto

Kako bi se stoljetni Grad živopisne povijesti sačuvao za generacije koje dolaze, turisti će u điru ipak vidjeti i pokoje moderno gradilište, jer kontinuirano se radi na obnovi spomeničkih objekata

Piše Petra Srebrović

Goran Mratinović/DD,

SPONZA Svi vanjski radovi, odnosno radovi za koje je nužna građevinska skela, trebali bi po planiranoj dinamici biti dovršeni do 15. lipnja. Nakon toga će se smanjenim intenzitetom dovršavati preostali radovi u unutrašnjosti palače

Ovu će godinu obilježiti radovi na području povijesne gradske jezgre, pa se u điru Gradom mogu vidjeti brojne skele. Provjerili smo što se sve radi, rekonstruira i sanira, ali i kada će radovi biti gotovi i hoćemo li sezonu i turiste dočekati ‘opasani’ skelama.

SPONZA SE SANIRA, OBNAVLJA I RESTAURIRA Jedan od najreprezentativnijih objekata spomeničkog tkiva Dubrovnika, iznimne kulturne vrijednosti, nekadašnja carinarnica i kovnica novca i oružja, danas čuva arhivsko gradivo dubrovačkog područja. Skele su sa svih strana palače i ostat će tu još neko vrijeme, pa i kroz sezonu.

Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.

Projekt je to vrijedan skoro četiri milijuna kuna, a postupak sanacije do okončanja svih radova vodi i koordinira Zavod za obnovu Dubrovnika.

„Radovi na palači Sponza odvijaju se u skladu s planiranom dinamikom. Do sada su završeni radovi na sanaciji zapadnog i sjevernog dijela krovišta, u tijeku su radovi na sanaciji istočnog dijela krovišta, a radove na sanaciji južnog dijela krovišta planiramo započeti u četvrtak 16. ožujka. Paralelno se odvijaju, u manjem opsegu, i ostali ugovorom predviđeni radovi. Svi vanjski radovi, odnosno radovi za koje je nužna građevinska skela, trebali bi po planiranoj dinamici biti dovršeni

foto

Grgo Jelavić/PIXSELL Radovi na Sponzi će trajati do kraja rujna, ali skele bi trebale biti uklonjene sredinom lipnja

do 15. lipnja. Nakon toga će se smanjenim intenzitetom dovršavati preostali radovi u unutrašnjosti palače Sponza“, pojašnjava ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i dodaje kako je planirani i ugovoreni završetak svih radova do 12. rujna ove godine.

SKELA ZBOG PROTUPOTRESNE OBNOVE

Na bloku zgrada između Nalješkovićeve i Antuninske izvode se radovi konstruktivne sanacije, odnosno protupotresne obnove.

„Cilj izvođenja radova je pojačanje otpornosti bloka zgrada na djelovanje potresa, što obuhvaća niz građevinskih radova na pročeljima i na krovovima, pa je nužna postava građevinske skele i tunela koji služi za zaštitu prolaznika“, pojašnjava ravnateljica ZOD-a i dodaje kako će radovi na sjevernom dijelu bloka prema Prijekome biti završeni do 31. ožujka, a na južnom dijelu bloka prema Stradunu planiraju se dovršiti do 31. svibnja.

RADOVI NA ZGRADI BIVŠEG ZATVORA

Na zgradi bivšeg zatvora na Pustijerni izvodi se

Skela na tvrđavi svetog Ivana se pomiče po potrebi, a posla ima puno pa će ostati tu i kroz sezonu

rekonstrukcija krovišta i izmjena vanjske stolarije te izvedba nove žbuke. Skurić ističe kako se radovi izvode u skladu s planiranom dinamikom. Izmijenjena je kompletna krovna konstrukcija. Zapadna strana krovišta je već pokrivena, dok se istočna strana krovišta pokriva i pokrivena je 70 posto. Završetak radova je predviđen za 30. lipnja.

„Koristim priliku napomenuti kako se s radovima na sva tri objekta započelo početkom studenog prošle godine, po završetku turističke sezone i snimanja filmova. S obzirom na trajanje sezone, nije moguće kompleksne građevinske radove izvoditi samo u periodu izvan nje, posebno znajući koliko je zahtjevna organizacija radova u povijesnoj jezgri, pogotovo kad se u obzir uzmu ograničenja u pogledu prometovanja kamionima, zauzimanja javne površine“, ističe Skurić i dodaje kako u prilog ne ide niti pomanjkanje radne snage u građevinskom sektoru.

„Ipak, nailazimo na razumijevanje stanara i korisnika prostora, jer su svjesni koliko je bitno da se Grad obnavlja i čini sigurnijim mjestom za život i rad“, zaključuje ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika.

OVO BI TREBALA BITI GODINA RESTAURACIJE ORLANDA

Prekoputa Sponze još su jedni ‘okovi’. Riječ je o Orlandovom stupu okruženim metalnim okvirom, koji čeka sanaciju već godinama, pa i desetljećima.

Grad Dubrovnik je ranije u suradnji s Ministarstvom kulture i medija angažirao Hrvatski restauratorski zavod, ali i međunarodne stručnjake kako bi se utvrdili razmjeri oštećenja Orlandovog stupa i treba li spomenik zbog zaštite ukloniti ili restaurirati.

Na tvrđavi svetog Ivana je postavljena skela, a riječ je o radovima na sanaciji oštećenja i uređenju plašta. Iako će skela biti tu kroz turističku sezonu, Pomorski muzej i Akvarij neće imati problema s radom prilikom sanacije tvrđave

Na bloku zgrada između Nalješkovićeve i Antuninske izvode se radovi konstruktivne sanacije, odnosno protupotresne obnove

Naime, analiza rezultata dobivena statičkim nadzorom, koji se provodio od sredine 2019. do kraja 2022. godine, pokazala je kako se pukotine šire od ožujka do rujna, a potom slijedi faza mirovanja. Slijedom svega, utvrđeno je kako se spomenik ne treba uklanjati nego će se isti restaurirati. Ranije je najavljivano kako bi konzervatorsko-restauratorski radovi trebali početi u ovoj godini.

„Krajem ožujka planiraju se pripremni radovi za zahvat otpuštanja sile u centralnom trnu Orlandovog stupa. Pripremni radovi podrazumijevaju interventno podupiranje stupa i postavljanje uređaja za praćenje ponašanja pukotina prilikom zahvata otpuštanja sile, odnosno reducirani monitoring. Zahvat otpuštanja sile centralnog trna planira se krajem travnja“, odgovorili su na upit o dinamici radova iz Grada Dubrovnika uz naglasak kako će svi postupci biti odrađeni prema smjernicama i zaključcima stručnog tima za određivanje daljnjeg pristupa problematici sanacije postojećih oštećenja na Orlandovom stupu. Do tada, Orlando će ostati okovan, kako bi bio čim više sačuvan.

AMERLINGOVA FONTANA NA SANACIJI

Na Brsaljama još jedna drvena kocka u kojoj je skrivena Amerlingova fontana, s pokojim dijelom manje. Riječ je o projektu kojeg vodi Društvo prijatelja dubrovačke starine. Kako nam je kazao predsjednik DPDS-a Vedran Kosović, radovi će trajati 60 dana, pa bi fontana trebala za-

sjati pred špicu turističke sezone. Projektant je Studio Presjek d.o.o., a izvođači radova Klesarstvo Šakota i Kist i čekić.

“U tijeku su restauratorski radovi na kamenu. Fontana je rastavljena i rješavaju se problemi s instalacijama, u prvom redu oni koji se tiču odvodnje. Uz navedeno ćemo iskoristiti ovu priliku za uređenje svih bazena kako ne bi bilo curenja, kao i svih izljeva, prvenstveno špina, kako bi bili uredni,” izjavio je Kosović dodavši kako radovi zapravo predstavljaju kontinuiranu brigu za fontane.

Amerlingova fontana ukrašena kipovima Stojne i satira, djelo je hrvatskog kipara Ivana Rendića iz 1900. godine, a rodnome gradu, u svoje ime te u ime svoje braće, poklonio ju je Ignacije Amerling.

RADI SE I NA ZIDINAMA

Na ulazu na Stradun, kod unutarnjih vrata od Pi-

Na ulazu na Stradun, kod unutarnjih vrata od Pila također je vidljiva skela koja se proteže po Zidinama prema Puncjeli i Bokaru. Sanira se unutrašnji zid Zidina i zid Vrata od Pila, a radovi će biti gotovi nakon turističke sezone.

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Popravlja se krov između 6. i 7. lađe u Lazaretima

Sanira se unutrašnji zid Zidina i zid Vrata od Pila, a radovi će se odvijati i ljeti

Amerlingova fontana bi trebala zasjati na Brsaljama do početka špice sezone

la, također je vidljiva skela koja se proteže po Zidinama prema Puncjeli i Bokaru.

„Sanira se unutrašnji zid Zidina i zid Vrata od Pila. Iako su radovi krenuli, sada imamo mali zastoj, a očekujemo intenziviranje početkom travnja. Radit će se i kroz turistički sezonu, ali neće se ometati rad Zidina, posjetitelji će ih moći sasvim normalno obilaziti“, kazao je Kosović i dodao kako će radovi biti gotovi nakon turističke sezone.

NA TVRĐAVI SVETI IVAN IMA PUNO POSLA

Na tvrđavi svetog Ivana je postavljena skela, a riječ je o radovima na sanaciji oštećenja i uređenju plašta.

“Zid se pere, sve se ponovno fugira te po potrebi i plombira. Također, na dijelovima gdje je kamena plastika u slučaju potrebe se sređuje/taselira ili ako je baš u lošem stanju zamjenjuje. Isto je i s metalnim dijelovima. Radovi će se odvijati u segmentima. Nakon što se pojedini dio sredi, zamijenit će se i stolarija, odnosno prozori. Mimo ovoga u tijeku je izrada prijedloga za sonde na samoj taraci tvrđave s obzirom na to kako prokišnjava. To će pomoći u izradi kompletnog projekta sanacije tarace tvrđave. Kad završe svi ti radovi, tvrđava će izvana biti kompletno sanirana”, pojasnio je Kosović i dodao kako Pomorski muzej i Akvarij neće imati problema s radom prilikom sanacije tvrđave. „Predvidjeti dinamiku radova i njihov završetak za ovako veliki projekt je teško. Zbog toga smo podijelili radove u segmente“, kazao je Kosović.

SANIRA SE KROV NA LAZARETIMA, UGRAĐEN I LIFT

Radi se i na Lazaretima, točnije popravlja se krov između šeste i sedme lađe. Kako nam je potvrdila direktorica Dubrovačke baštine Katarina Milat Kralj, radovi su skoro gotovi odnosno čeka se li-

mar koji treba napraviti spojne dijelove, a završetku se nadaju do Uskrsa.

Osim ovoga, jedan veliki i važan projekt Dubrovačka baština je upravo završila. Riječ je o postavljanju lifta za osobe s invaliditetom na koji se čekalo od 2014. godine. Milat Kralj govori i kako imaju namjeru postaviti još jedan u sedmoj lađi čim se osiguraju sredstva, za koja se nadaju kako će to biti u ovoj godini.

„Zub vremena čini svoje, kada su u pitanju starine uvijek se nešto mora sanirati. Ali veseli nas što će naši sugrađani, osobe s invaliditetom, konačno moći doći u Lazarete“, zaključila je. Iako će većina radova biti gotova do špice turističke sezone i turisti neće gledati skele na svakom koraku, ponegdje će ipak biti modernih gradilišta u povijesnoj jezgri grada. No, sve se to radi za dobrobit Grada, njegovih stanovnika, a u konačnici i posjetitelja.

Ravnateljica

ZOD-a: S obzirom na trajanje sezone, nije moguće kompleksne

građevinske radove izvoditi samo u periodu izvan nje, posebno znajući koliko je zahtjevna

organizacija radova u povijesnoj jezgri

Na zgradi bivšeg zatvora na Pustijerni izvodi se rekonstrukcija krovišta i izmjena vanjske stolarije te izvedba nove žbuke

Dubrovački dnevniK petak, 17. ožujka 2023. Aktualno

Nasuprot skele na Sponzi, već nekoliko godina je metalna ograda oko Orlandovog stupa

Obnavlja se zgrada policije , dogodine ćemo po dokumente u Gruž

Iz policije su potvrdili kako će MUP napustiti zgradu na Ilijinoj glavici kada ova u Šipčinama bude spremna za useljenje

Već godinama zgrada u ulici Andrije

Hebranga propada, slomljenih prozora i otvorenih vrata dugo je vremena u svojim prostorijama skrivala, kontradiktorno svom vlasniku, ilegalne radnje. U vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova, nekadašnja zgrada prometne policije, godinama je bila mjesto okupljanja ovisnika o drogama. Prostor koji je donedavno bio pun smeća, odbačenih medicinskih igli, šprica i heptanona, sada se obnavlja za potrebe Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Ugovorni izvođač je tvrtka Alfaplan

Građenje d.o.o., a stručni nadzor obavlja Apsida inženjering d.o.o., za radove u vrijednosti 1.681.237,08 eura s PDVom. Izvođač je uveden u posao 16. veljače, a rok izvođenja je 12 mjeseci.

„Zgrada se obnavlja u postojećim gabaritima, što znači kako vanjski izgled zgrade ostaje isti, osim što se dodaje evakuacijsko stubište sa zapadne strane iz protupožarnih razloga. Projektom obnove i uređenja zgrade je predviđen smještaj Postaje prometne policije Dubrovnik, Službe upravnih poslova, dr-

žavljanstva i stranaca i Postaje pomorske policije Dubrovnik te 14 smještajnih jedinica za policijske službenike“, poručili su iz MUP-a i dodali kako veličina parcele ne daje mogućnost osiguranja parkinga za građane.

„Međutim, smatramo kako je ova lokacija prihvatljivija građanima od sadašnje, s obzirom na dostupnost i mogućnost parkiranja na okolnim parking zonama“, istaknuli su uz potvrdu kako će MUP napustiti zgradu na Ilijinoj glavici kada ova u Šipčinama bude spremna za useljenje.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Pred gradske vijećnike dolazi rebalans proračuna , u godini ekonomskog oporavka u najavi su brojni projekti

Od predradnji za novi dom umirovljenika do rješavanja problema pješačkog na Pilama, izmjene i dopune proračuna su orijentirane na investicije

Na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika koje će se održati 21. ožujka vijećnici će pred sobom imati Prijedlog prvih izmjena i dopuna proračuna Grada za 2023. godinu. Izmjene se odnose na pokretanje novih i značajnih projekata, među kojima su izgradnja privremenog azila za životinje, izgradnja igrališta u Šumetu, izgradnja spomen obilježja pokojnom vatrogascu Goranu Komlencu, rušenje izgrađenih objekata na lokaciji budućeg doma umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik i pilot projekt semaforizacije pješačkog prijelaza Pile.

PRIPAJANJE TUPA I UTD RAGUSE

Osim toga, na sjednici će se pokrenuti i proces spajanja društava TUP d.o. i UTD Ragusa d.d., a prvi korak je spajanje društva Elektrocarbon-Esop d.o.o. s UTD Ragusom d.d. Naime, Elektrocarbon Esop drži 68 posto dionica TUP -a, a riječ je o društvu osnovanom od strane malih dioničara TUP -a s ciljem skupnog ostvarivanja prava radnika, a koji su onda nakon postupka pretvorbe društva TUP d.d. preuzeli upravljačku i većinsku vlasničku funkciju u društvu. Pripadanje TUP -a UTD Ragusi će se u tom slučaju pojednostaviti i ubrzati ako UTD Ragusa bude imala 96 posto dionica TUP -a, jer se u tom slučaju ne treba tražiti odobrenje glavne skupštine društva preuzimatelja.

Što se tiče ulaganja u društvenu infrastrukturu, u Prijedlogu rebalansa proračuna ističe se ulaganje koje je preduvjet za izgradnju budućeg Doma za umirovljenike ispod Opće bolnice Dubrovnik. Tako je za ovu godinu planirano rušenje postojećih građevina na parceli čiji bi troškovi trebali iznositi ukupno 339 tisuća eura.

Novi dom, za koji je građevinska dozvola već ishođena, će biti kapaciteta za oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju. Bit će opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju i društvenim prostorima poput dvorane za više namjena, knjižnice i kafića. Izgradnjom ovog doma konačno bi se zadovoljile sve potrebe smještaja za osobe starije životne dobi, a to je jedan od ključnih kapitalnih projekata gradske uprave.

PREDVIĐENA SREDSTVA ZA

IGRALIŠTE U ŠUMETU

Stanovnici prigradskog dubrovačkog naselja Šumet godinama već traže određene zahvate u prostoru koji bi poboljšali njihovu kvalitetu života, ali i doveli ljude u naselje koje baš i nije u vrhu potražnje. Kako ima prekrasnu prirodu i mir, ali i blizinu grada, ima sve preduvjete za biti itekako poželjno mjesto za život. Gradska uprava ih je čula još prošle godine i najavila izradu projekta igrališta u Šumetu. Tako je u prijedlogu rebalansa proračuna za ovu godinu predviđeno nešto manje od 120 tisuća eura za taj projekt. Riječ je o iz-

Izmjene se odnose na pokretanje novih i značajnih projekata među kojima su izgradnja privremenog azila za životinje, izgradnja igrališta u Šumetu, izgradnja spomen obilježja pokojnom vatrogascu Goranu Komlencu, rušenje izgrađenih objekata na lokaciji budućeg doma umirovljenika ispod Opće bolnice

Dubrovnik i pilot projekt semaforizacije pješačkog prijelaza Pile

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ, Grgo Jelavić/PIXSELL

gradnji sportskog i dječjeg igrališta, a planirana sredstva su nužna za provođenje postupka javne nabave i zaključivanje ugovora s odabranim izvođačem radova i stručnim nadzorom.

SPOMEN OBILJEŽJE KOMLENCU

Iz proračuna Grada prema prijedlogu bi se u ovoj godini trebalo izdvojiti 83 tisuće eura za izgradnju spomen obilježja poginulom vatrogascu Goranu Komlencu, pripadniku JVP Dubrovački vatrogasci, na mjestu pogibije koje je između naselja Ljubač i Orašac. Podsjetimo, gradski vijećnici su već ranije podržali financiranje djece Gorana Komlenca u iznosu od 100 posto iznosa plaće tijekom školovanja. Naime, kolektivnim ugovorom utvrđeno je djelomično financiranje, a Grad se obvezao kako će dodati iznos tako da će to iznositi kao jedna cijela plaća. Drugi segment pomoći je jednokratna financijska pomoć, a treći je uplata police životnog osiguranja za oboje djece. Osim toga, gradonačelnik je ranije najavio i uređenje stana u Dubrovniku za njihove potrebe.

PRIVREMENI AZIL

Za ulaganja u ‘ostale građevinske objekte’, planirani rashodi su prijedlogom rebalansa proračuna povećani za iznos od 331 tisuću eura, a promjena se odnosi na projekt azila za životinje. Sredstva se povećavaju za iznos nužan za realizaciju privremenog azila, odnosno izvedbu građevinsko-obrtničkih i instalaterskih radova.

Podsjetimo, u sklopu skladišnog prostora kompleksa TUP u Knežici, trenutno je organiziran privremeni azil s boksovima za smještaj pasa za koje komunalni redari zaprime dojavu kako su na ulici bez vlasnika. Nakon što je inspekcija naložila zatvaranje neregistriranog azila na Žarkovici, Sanitat koji je zadužen za zbrinjavanje napuštenih životinja, privremeno rješenje je pronašao u Knežici, dok ne bude izgrađen azil na Grabovici za kojeg je ishođena građevinska dozvola.

SEMAFORI NA PILAMA

Nakon što je na javno savjetovanje stavljena Odluka o prometnom režimu ‘oko Grada’,

Prvotno usvojeni proračun za 2023. godinu iznosio je 87.235.714 eura, a rebalansom bi se taj iznos popeo na 88.492.852 eura, što predstavlja razliku nešto veću od milijun i 200 tisuća eura

Na zemljištu budućeg doma za umirovljenike uklonit će se ostaci građevine kao predradnja za izgradnju novog doma

glasno su se čule kritike o semaforu na Pilama kao jednom od značajnijih uzročnika gužvi na užem gradskom području. No, i to bi se uskoro trebalo riješiti jer je rebalansom u programu građenja komunalne infrastrukture za 2023. godinu predviđeno financiranje projekta pješačkog prijelaza na Pilama. Riječ je o nabavi opreme za semafore i semaforsku opremu u vrijednosti od 15 tisuća eura za planirani pilot projekt semaforizacije pješačkog prijelaza Pile.

PRORAČUN ‘OPAKO BLIZU ’ PRETPANDEMIJSKOG

Prvotno usvojeni proračun za 2023. godinu iznosio je 87.235.714 eura, a rebalansom bi se taj iznos popeo na 88.492.852 eura, što predstavlja razliku nešto veću od milijun i 200 tisuća eura. Ovogodišnji proračun predstavlja oporavak gradskih financija nakon pandemijskih godina, približavajući se vrijednostima

u

proračuna 2019. godine koji je iznosio nešto više od 92 milijuna eura.

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Intervencijom

semaforsku opremu trebalo bi se riješiti i pitanje gužvi koje se stvaranju zbog pješačkog prijelaza na Pilama

Poginulom vatrogascu Goranu Komlencu bit će postavljeno spomen obilježje između naselja Ljubač i Orašac

SDP traži promjenu politike stanovanja

Bonačić Obradović: U Dubrovniku je mladima nemoguće doći do nekretnine, gradske mjere nedorečene

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin je kazao kako je problem kupnje stanova prisutan u cijeloj Hrvatskoj, ali i kako je potrebno promijeniti zakonodavni okvir

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, potpredsjednica SDP-a i Hrvatskog sabora Sabina Glasovac kao i brojni drugi istaknuti članovi stranke ovog tjedna su boravili u Dubrovniku gdje su predstavili najvažnije politike SDP-a. Poseban naglasak je bio na politici stanovanja.

V.d. predsjednice SDP-a Dubrovnik Anita Bonačić Obradović kazala je kako je Dubrovnik skup grad gdje rastu cijene nekretnina zbog čega, prema njezinim riječima, mladi ljudi ne mogu priuštiti kupnju stana.

„Gradimo domove za umirovljenike po cijeni od osam tisuća kuna, a ljudi ne mogu dići kredite jer nemaju dovoljne plaće. Prema istraživanjima, plaća bi trebala biti oko 11 tisuća kuna kako bi mogao uzeti kredit za stan, no realnost je takva da je to plaća daleko iznad prosjeka,“ kazala je Anita Bonačić Obradović te komentirala dubrovačku stanogradnju.

„Ona je imala dosta mana i mi smo bili kroz amandmane uveli ispravke. Prvo je bilo važno suzbiti slučajeve koji su se događali. Mogućnost kupnje gube osobe kojima stvarno treba taj stan. Manjak je i taj što se u zadnjih šest godina mandata HDZ-a nije ništa napravilo i sagradilo, a 43 stana koja su nedavno dodijeljena mladim obiteljima su u biti stanovi koji su kupljeni od Ministarstva branitelja i plaćeni su oko 38 milijuna kuna. Sve skupa, kada se uračunaju kamate i infrastruktura, to je oko 50 milijuna kuna što znači kako je svaki stan koštao 1,1 milijun kuna. Kredit je na sljedećih 10 godina, što znači kako je svatko za jedan stan dao mjesečno oko osam tisuća kuna. Ako ljudi koji unutra žive plaćaju tisuću i pol kuna, ostatak nas građana koji punimo proračun daje šest i pol tisuća kuna. Zbog svega toga zaključu-

jemo kako to nije socijalna mjera. Poanta je bila da ljudi mogu otkupiti te stanove nakon 10 godina, umanjene za mjesečne najmove, ali zakon o vlasništvu to ne dopušta,“ smatra Bonačić Obradović dodavši kako je puno toga po pitanju dubrovačke stanogradnje nedorečeno.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin je rekao kako je problem kupnje stanova prisutan u cijeloj Hrvatskoj, ali i kako je potrebno promijeniti zakonodavni okvir koji se tiče tog pitanja. „Pitanje stanovanja je ljudsko pravo i država to mora osigurati. U Hrvatskoj imamo dva najveća problema. Prvi je korupcija i zbog nje za brojne druge stvari nema novca jer ga je netko uzeo. Drugi problem je kako osigurati ljudima u Hrvatskoj

dostojanstven život i krov nad glavom. Za to nije dovoljno samo reći kako su HDZ-ovci lopovi, potrebno je pronaći sustavne politike,“ poručio je Grbin, dok je Glasovac istaknula kako su SDPove ključne politike socijalna zaštita, obrazovanje i zdravstvo.

„Pitanje stanovanja je ljudsko pravo i država to mora osigurati. U Hrvatskoj imamo dva najveća problema. Prvi je korupcija i zbog nje za brojne druge stvari nema novca jer ga je netko uzeo. Drugi problem je kako osigurati ljudima u Hrvatskoj dostojanstven život i krov nad glavom,“ izjavio je Grbin

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu i ugovornog izvođača nastavlja provoditi program održavanja pločnika i javnih površina na području povijesne jezgre i kontaktne zone. Tako su završeni radovi i na obnovi oštećenja na skalinima u ulici Uz Posat. Radovi su uključivali pažljivu demontažu kamenog pločnika, iskop i uklanjanje podloge, nabavu dopremu i ugradnju nosivog sloja, polaganje kamenih ploča na pripremljenu podlogu te pravilno izrezivanje oštećenih rubova i izrada kamenih tašela. Osim skalina, sanirane su i oštećene kamene poklopnice na ogradi. Radove je izveo ugovorni izvođač, tvrtka Građevinar Qeulin d.d., a investicija je vrijedna 13.517,60 eura uključujući PDV, odnosno 101.787,50 kuna.

Sanirana oštećenja na skalinima u ulici Uz Posat Započeli radovi na obnovi dječjeg igrališta Nova Mokošica

Grad Dubrovnik je, putem ugovornog izvođača u okviru redovitog održavanja, krenuo s radovima na obnovi i sanaciji dječjeg igrališta “Nova Mokošica - Od izvora”. S obzirom kako je na ovom igralištu, koje je smješteno na kosom terenu, glavni problem oborinska odvodnja koja nanosi zemlju s padina, započelo se s podizanjem postojećeg betonskog zida igrališta za oko pola metra kako bi se spriječilo ponovno nasipanje zemlje.

Daljnji radovi će uključivati preusmjeravanje oborinske odvodnje s nogostupa u obližnji odvodni kanal te čišćenje igrališta od ostataka zemlje i kamenja. Nakon što završe grubi radovi obnovit će se dio sa spravama, postaviti nova antistress gumena podloga, nabaviti nova ljuljačka za bebe te obaviti manji popravci na spravama. U prethodnom su razdoblju već popravljene klupa i ograda, a prošle je godine postavljen i novi tobogan.

Razvoj novog turističkog proizvoda

“Camino DubrovnikMeđugorje”

Gradonačelnik Mato Franković organizirao je inicijalni sastanak oko realizacije projekta „Camino Dubrovnik“, pješačke turističko-hodočasničke staze u dužini od oko 120 kilometara od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku do crkve sv. Jakova u Međugorju.

Naime, Bratovština sv. Jakova u Hrvatskoj, kao dio Nadbratovštine sv. Jakova iz Santiago de Compostele, nositelj je projekta Camino Hrvatska te su dubrovačkom gradonačelniku Frankoviću predložili da osmisli dionicu koja bi povezala Dubrovnik i Međugorje.  Gradonačelnik Franković je pristao te je na radni sastanak uz tajnika Bratovštine Vedrana Pražena i predstavnika novoosnovane podružnice sv. Jakova u Međugorju, pozvao i predstavnike općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističku zajednicu Her-

cegovačko-neretvanskog kantona/ županije i Turističku zajednicu Grada Dubrovnika.

Kako je na sastanku kazao gradonačelnik Franković, Grad Dubrovnik je s radošću prihvatio navedenu inicijativu, a kojom bi povezali benediktinski samostan u Dubrovniku (sagrađen 1222. godine) i crkvu sv. Jakova u Međugorju (stara crkva iz 1897. godine nadograđena i završena odnosno posvećena 1969. godine). Cilj je, rekao je, pritom povezati krajeve koje nastanjuje dominantno katoličko stanovništvo, ali i unaprijediti turističku ponudu i sadržaje. Na taj bi način, osim popularizacije vjere i hodočašća, podigli razinu turističke ponude i potaknuli snažniji razvitak predjelima kroz koje bi Put prolazio. Također, valorizirali bi i široj javnosti predstavili bogatu kulturnu i prirodnu baštinu ovih predjela.

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Franković održao

sastanak s građanima na temu uvođenja zone posebnog prometnog režima

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je u ponedjeljak radni sastanak s članovima Vijeća gradskih kotara Grad, Pile-Kono i Ploče iza Grada, a na temu uspostavljanja zone posebnog prometnog režima.

Gradonačelnik je uvodno istaknuo kako je glavni fokus nacrta Odluke upravo na potrebama građana i kvaliteti života, a intencija Grada Dubrovnika je uvođenjem posebnog prometnog režima na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre.

Predstavnici kotara podržali su intenciju Grada za smanjenjem prometovanja u zoni oko povijesne jezgre s naglaskom kako isto mora biti dostupno svim građanima Dubrovnika. Ovom prilikom predstavnici kotara iznijeli su cijeli niz prijedloga vezanih uz samu odluku, a koji će kroz proces javnog savjetovanja također biti obrađeni.

Na sastanku je usuglašeno kako će nakon javnog savjetovanja te izrade konačnog prijedloga Odluke ista još jedanput biti prezentirana vijećima gradskih kotara Grad, Pile-Kono i Ploče iza Grada.

Sanira

se kolektor javne odvodnje u Ulici Iva Vojnovića

U tijeku se radovi na sanaciji kolektora javne odvodnje u Ulici Iva Vojnovića. Investitor radova, koji se izvode tzv. CIPP (cured-in-place-pipe) metodom bez iskopavanja, je Vodovod Dubrovnik, a izvodi ih tvrtka Goran i Zoran.

Radovi sanacije započeli su 7. ožujka. Preostaje izvesti sanaciju 160 metara dionice fi 300 s planiranim izvođenjem tijekom dva dana idućeg tjedna.

Sukladno izdanoj prometnoj suglasnosti Grada Dubrovnika, tvrtka Sanitat Dubrovnik d.o.o., u suradnji s izvođačem radova, koordinira zauzimanje uličnih parkirališnih mjesta u obuhvatu zahvata te se građani pravovremeno obavještavaju o nužnosti izmicanja vozila kako bi se investicija neometano odvijala.

Prema dinamici izvođenja radova nastavit će se zauzimanje parkirališnog prostora uz koordinaciju djelatnika Sanitata te se građani i korisnici uličnih parkirališta mole za razumijevanje.

Dobroslavić: Stonskom obilaznicom ćemo se voziti prije sezone

Na

Izvješće o radu župana za drugo polugodište 2022. godine prihvaćeno je na 12. sjednici Županijske skupštine koja je održana u ponedjeljak u Dubrovniku. Župan Nikola Dobroslavić obrazložio je uvodno Izvješće rekavši kako je i u ovom razdoblju osigurano normalno funkcioniranje Županije, njezinih ustanova i društava.

”Drugo polugodište je obilježilo nekoliko važnih događaja, a u prvom redu ističem otvaranje Pelješkog mosta i pristupnih cesta. To je projekt ove administracije i hrvatske Vlade. U drugom polugodištu je na neki način okončana pandemija koronavirusa, gospodarstvo se održalo i vratili smo se na predpandemijske godine što se tiče turizma. Provodili smo i brojne strateške projekte: nastavljeni su radovi na obilaznici Stona, izrađuje se projektna dokumentacija za brzu cestu preko Pelješca, brzu cestu od Dubrovnika do Zrač-

ne luke Dubrovnik i autocestu od Metkovića do Dubrovnika. Završeni su radovi na Dnevnoj bolnici Metković i uskoro očekujemo tisućitog pacijenta. Završeni su radovi u luci Trpanj, Drače, Duba pelješka i Račišće, pri kraju su radovi na izgradnji PPT Vela Luka, započeli su radovi na luki Polačište, izvode se radovi na sanaciji rive u Cavtatu, raspisan je natječaj za luku Ubli i pred potpisivanjem smo ugovora za izvođenje radova. Projekt luke Perna ima građevinsku dozvolu, a u istom statusu je Prigradica. Cesta Korčula – Račišće očekuje ugovor o financiranju. Počli su radovi na projektu CGO Lučino razdolje, u provedbi je Regionalni centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. U tijeku javna nabava za ribarsku luku Sustjepan, a u Veloj Luci se uskoro očekuje građevinska dozvola. Provode se radovi na Centru za djecu s poteškoćama u razvoju – Ru-

Skupštini je prihvaćeno Dobroslavićevo izvješće o radu, a bilo je riječi i o prometnoj infrastrukturi

Piše Aida Čakić/DD, DNŽ foto GORAN MRATINOVIĆ

ka prijatelj, a dobivena je i građevinska dozvola za Specijalnu bolnicu Kalos. Dogovoren je novi koncept Centra za agrume s Ministarstvom poljoprivrede, nastavljene su pripreme za projekt komasacije Konavoskog polja, s Gradom Opuzenom dogovoreno je upravljanje projektom GLOG i radi se na realizaciji projekta Koševo – Vrbovci”, istaknuo je župan Dobroslavić.

”Dogovorena je izgradnja brane na Neretvi s Hrvatskim vodama, završen je Centar za obuku snaga CZ u Kuli Norinskoj”, rekao je župan Dobroslavić te dodao kako županijske ustanove u promatranom razdoblju provode ukupno 36 projekata koji se financiraju iz fondova EU, a ukupno su vrijedni 38,4 milijuna eura.

”Na koncu, i dalje se protivimo projektu zračne luke kraj Trebinja, a Županija je dala i svoj obol u obilježavanju 30 godina oslobađanja hrvatskog juga”, zaključio je župan Dobroslavić.

Na sjednici su donesene i odluke o namjeri davanja tri koncesije za bavljenje akvakulturom na području Malostonskog zaljeva Malog mora, Odluka o namjeri davanja koncesije za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra ispred turistič-

kog naselja Dubrovački vrtovi sunca u Orašcu, dodijeljene su tri koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra koje pokrivaju plažu u Srebrenom u općini Župa dubrovačka, a usvojena je i Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje luke posebne namjene – luke nautičkog turizma – marine Cavtat u Konavlima. Tijekom vijećničkih pitanja, bilo je govora o trasi brze ceste do Zračne luke Dubrovnik, a pitanje je postavio HDZ-ov Teo Andrić. „Neki se služe netočnom argumentacijom poput izvorišta Omble, a sad je to Rijeka dubrovačka. Cesta nekud mora proći, ona prolazi kroz parkove i slične krajolike. Borit ćemo se za mostove. Kod nas se uvijek netko nađe da ima neki prigovor. Predstoji nam rasprava utjecaja na okoliš, treba sve uzeti za ozbiljno. Ovo je strateško pitanje koje je važno za županiju,“ odgovorio je Dobroslavić. Odgovarajući na pitanja, kazao je i kako će Stonska obilaznica biti završena koncem ovog mjeseca. „Očekuje se tehnički prijem oko 31. ožujka i nakon toga ide uporabna dozvola. Vozit ćemo se tom cestom prije turističke sezone,“ najavio je Dobroslavić.

Konavle

Ministarstvo odobrilo više od milijun eura za projekt sanacije obale i izgradnje gata u luci Cavtat

Nakon provedenog javnog poziva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je odluku o dodjeli proračunskih sredstava namijenjenih za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja.

Lučkoj upravi Dubovačko–neretvanske županije odobrena su sredstva u iznosu od milijun i 160 tisuća eura za izvođenje radova na projektu Sanacije dijela obale i izgradnje gata u luci Cavtat što je ujedno najveći odobreni iznos na ovom javnom pozivu.

„Očekuje se tehnički prijem oko 31. ožujka i nakon toga ide uporabna dozvola. Vozit ćemo se tom cestom prije turističke sezone,“ najavio je Dobroslavić

ZANIMLJIVI HOBI NAŠEG SUGRAĐANINA

Prosper Lenert, kuhar koji izrađuje brodove: ‘Sastavio sam

Liburniju i tako je sve krenulo’

Prosper Lenert uživa u svom poslu, ali i hobiju koji je praktički nedavno otkrio

Liburnija mu je ostala u posebnom sjećanju kao ‘super brod’

Hobiji nisu samo za one koji imaju previše vremena na raspolaganju. Najbolji dokaz toj tvrdnji je 41-godišnji kuhar Prosper Lenert, otac šestero djece koji je uz pomoć svojih vještih ruku, velike strpljivosti i pedantnog rada pronašao vremena uživati u čarima brodomaketarstva. Za vrijeme turističke sezone Lenert sudjeluje u pripremi na tisuće obroka za goste hotela Valamar Lacroma, a kad dođu oni mjeseci s nešto manje posla, on se uhvati kartona, plastike, metala, štapića i ostalih materijala i gradi brodiće.

Sve je počelo kada je izbila pandemija korona virusa, dok se cijeli svijet s ovom bolešću borio uz pomoć ograničenog kretanja, zatvaranja hotela, restorana i brojnih drugih objekata. Na udaru takvih mjera najviše se našlo ugostiteljstvo pa su djelatnici iz te branše većinom boravili doma ili su pak bili primorani tražiti neke druge poslove. Prosper nije odustao od svog posla nego je ponašao zanimljiv način kako iskoristiti slobodno vrijeme. Za Dubrovački dnevnik ispričao je kako je interes za brodove krenuo od djetinjstva, čestih putova-

- Počeo sam dorađivati prethodne radove jer sam s vremenom puno toga naučio. Morao sam sebi reći kako nije dobro vraćati se na staro nego se treba fokusirati na nove projekte koji će biti bolji i detaljniji. Osnove ovog hobija sam svladao u par godina, ali ima tu još puno poslagovori Lenert koji je dosad izgradio maloga Titanica, Queen Mary 2, spomenutu Liburniju, jedrenjake i manje plastične brodove.

Piše Aida Čakić foto GORAN MRATINOVIĆ

Kao dijete bio je ‘opčinjen’ morem i brodovima

lo 2020. godine.

-Stalno sam bio na kompjuteru što se mojoj djeci nije sviđalo jer su i oni htjeli. Onda sam odlučio sebi naći zanimaciju pa sam krenuo sa stvaranjem brodova. Palo mi je na pamet napraviti Liburniju jer mi je ona ostala u sjećanju kao super brod. Malo pomalo sam počeo tražiti razne dijelove po kući, uzeo karton i onda je to krenulo - otkriva on.

nja morem i fascinacijom plovilima. LJUBAV PREMA BRODOVIMA

-Moja mama je s Hvara i mi smo dva puta godišnje išli na otok. Kao dijete sam bio opčinjen brodovima i baš sam uživao u tim putovanjima. Kasnije smo u ratu boravili u izbjeglištvu na Krku pa su mi opet brodovi bili suđeni, posebno se sjećam kontrola, izgorene luke u Dubrovniku… Kasnije sam htio postati pomorac, ali život me odveo drugim putem, ali ljubav prema brodovima je ostala - priča Prosper Lenert. Govori kako do koronavirusa nije previše razmišljao o hobijima budući kako šest godina radi u luksuznom hotelu pa nije imao previše slobodnog vremena. No, sve se promijeni-

Fasciniralo ga je kako čovjek od ničega može napraviti puno toga, a u tome poslu su mu najviše pomogli videozapisi na YouTubeu koji nude detaljne upute za brodomaketare. Hobi mu se jako svidio, dodaje Lenert pa se tako umjesto korona virusom zarazio pravljenjem plovila što čini i danas kada ima vremena. Ispričao nam je kako izgleda proces nastajanja broda.

GRADNJA BRODA UZ POMOĆ INTERNETA

-Ključni su nacrti jer se tako napravi omjer, nakon toga se crta donji dio broda, strane i onda kreće gradnja kao što se to radi s pravim brodom. Jednostavno se sastavlja dio po dio. Kad sam završio Liburniju nisam bio zadovoljan jer mi je jedan dio bio prekratak pa sam ga odlomio i produžio. Nakon što sam napravio brod, želio sam napraviti i more. Na internetu sam pronašao ideju kako se taj dio može dočarati uz pomoć toalet papira i ljepila za

- Brodomaketarstvo je zanimljiv hobi samo treba puno vremena i dosta novaca.

Koristim različite materijale poput kartona, plastike, fascikle, Lego kockica, nađe se i dijelova frižidera koji smo bacali. Uvijek u otpadu vidim nešto što će mi zatrebati poput lima, štapića, čačkalica.. Od svega što čovjeku dođe pod ruku može se nešto napravitikazuje Lenert.

drvo. Nikad mi to ne bi palo na pamet! Drago mi je što čovjek sam može naučiti milijun stvari na internetu, ali kao i u svakom poslu mora se malo namučiti. Najvažniji su interes, želja i trud. Jednostavno, kad za nešto zapneš, može se ostvariti - poručuje ovaj vješti novopečeni brodomaketar, po struci kuhar. Otkriva kako je počeo “iza zafrkancije”, a kasnije je to preraslo u nešto ozbiljnije.

-Počeo sam dorađivati prethodne radove jer sam s vremenom puno toga naučio. Morao sam sebi reći kako nije dobro vraćati se na staro nego se treba fokusirati na nove projekte koji će biti bolji i detaljniji. Osnove ovog hobija sam svladao u par godina, ali ima tu još puno posla - govori Lenert koji je dosad izgradio maloga Titanica, Queen Mary 2, spomenutu Liburniju, jedrenjake i manje plastične brodove. Ističe kako mu je Liburnija najdraža jer je to radio od nule.

-Brodomaketarstvo je zanimljiv hobi samo treba puno vremena i dosta novaca. Koristim različite materijale poput kartona, plastike, fascikle, Lego kockica, nađe se i dijelova frižide-

ra koji smo bacali. Uvijek u otpadu vidim nešto što će mi zatrebati poput lima, štapića, čačkalica.. Od svega što čovjeku dođe pod ruku može se nešto napraviti - kazuje Lenert koji uvijek drži oči širom otvorene pa čak i kad prolazi pored smeća gdje je izvor raznog materijala koji može iskoristiti u svojim maketama.

SLIČNOSTI U POSLU I HOBIJU

Inspiraciju, otkriva on, pronalazi u šetnji morem i raznim događajima oko sebe. U planu ima napraviti Postiru, Titovog Galeba i neizostavne Skalu i Zrinski.

-Odlučio sam nabaviti nacrte tih brodova jer ovaj put želim da to bude profesionalno - odlučan je on u svom hobiju.

Kuharstvo i gradnja brodova, iako djeluju različiti, imaju puno zajedničkih točaka. -Ključ je u detaljima - puno sitnica čini veliku stvar. Tako je u kuhinji 99 posto posla priprema, a kuhanje je najlakši dio. Isto je i u brodomaketarstvu. Ovaj hobi mi je odličan bijeg od teškog posla koji ponekad potraje i do 15 sati dnevno. Uvijek kažem kako su mi 24 sata malo za sve što imam napraviti u jednom danužali se Lenert koji većinom brodove gradi noću, kad na spavanje pođe njegova višečlana obitelj. Ističe kako obožava posao kuhara u dubrovačkom hotelu.

-Najbolji osjećaj je ponos i zadovoljstvo nakon odrađenog posla. Kad vidimo kako smo nahranili više tisuća gostiju i kako su oni zadovoljni, s užitkom otvorimo bocu vina i to proslavimo. Super je osjećaj kad znaš kako si odradio nešto konkretno i korisno. Plaća je dobra i ja sam zadovoljan, ali najveće zadovoljstvo su mi zadovoljni ljudi. Teško da ovaj posao može raditi netko tko ga ne voli jer se ponekad provede i do deset sati u kuhinji. Kad mi dođu sezonci, odmah znam jesu li za ovaj posao ili ne. Čim pitaju - kad će plaća, gdje se ovdje puši,

Hobijem se počeo baviti kada je izbila pandemija korona virusa

Koristi različite materijale poput kartona, plastike, fascikle, Lego kockica, nađe se i dijelova frižidera koji su bacili

-Najbolji osjećaj je ponos i zadovoljstvo nakon odrađenog posla. Kad vidimo kako smo nahranili više tisuća gostiju i kako su oni zadovoljni, s užitkom otvorimo bocu vina i to proslavimo. Super je osjećaj kad znaš kako si odradio nešto konkretno i korisno. Plaća je dobra i ja sam zadovoljan, ali najveće zadovoljstvo su mi zadovoljni ljudi. Teško da ovaj posao može raditi netko tko ga ne voli jer se ponekad provede i do deset sati u kuhinji - kazao je kuhar Prosper Lenert.

kad je marenda, znam o kakvom je radniku riječ. Prava pitanja su - što danas kuhamo i što je na meniju - govori ovaj kuhar s 21 godišnjim iskustvom koji je trenutno na poziciji zamjenika voditelja kuhinje.

Smatra kako u poslu kao i u hobiju treba znati što želiš.

-U početku sam puno griješio pa sam svoje brodove kasnije popravljao. Ako želiš biti dobar u nečemu, moraš se posvetiti tome - savjetuje Lenert koji je još kao dječak imao izraženu umjetničku crtu, no prisjeća se savjeta koji mu je dao profesor Josip Trostmann.

- Rekao mi je ‘Drži se ti kuhinje, u slikanju ti ne-

ma kruha’. Bio je u pravu i ja sam ga poslušao tako da nikad nisam bio ni gladan ni žedan, a uz to ipak crtam - govori ovaj simpatični kuhar neobičnog imena.

Kazuje kako mu se ljudi cijeli život čude zbog imena Prosper, a od milja ga zovu Pupo. -Kako je mama s Hvara ime je došlo od tamo gdje je prilično često, po svetom Prošperu. Kako sam tamne puti, ljudi pomisle da sam Meksikanac. Meni je moje ime baš fora. Izreka govori nomen est omen (op.a. lat. Ime je predznak/ znamenje) pa mi zbog toga kažu kako ću prosperat’ u životu. Ja mislim kako ipak jesam - uz smijeh zaključuje Prosper Lenert.

‘Brodomaketarstvo je zanimljiv hobi samo treba puno vremena i dosta novaca’

Za napraviti brod ključni su, ističe Prosper, trud, rad i interes

Kuhanje i brodomaketarstvo je slično jer oboje iziskuju puno pripreme i rada na detaljima

Stigao nam je Mediteranski sajam: ’Potreba za domaćim proizvodima nikad nije bila veća!’

I ovaj put sve zainteresirane očekuje bogata sajamska i zabavna ponuda uz gastro show poznatih kuhara od Italije do Turske

Gastro show se održava u petak, uz Ivana Pažanina, Tomislava Špičeka, Veljka Barbijeria, Vlastu Mandić iz Kotora, domaćina glavnoga kuhara

Ozgura Donertasa te Gijanfranca Crepaldia, gastro majstora iz Italije koji će prezentirati mediteransku kuhinju, uz zakusku

Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva održava se po 21. put, a traje od 15. do 19. ožujka u hotelu Rixos Premium Dubrovnik. I ovaj put sve zainteresirane očekuje bogata sajamska i zabavna ponuda uz gastro show poznatih kuhara od Italije do Turske. Gastro show se održava u petak, uz Ivana Pažanina, Tomislava Špičeka, Veljka Barbijeria, Vlastu Mandić iz Kotora, domaćina glavno-

ga kuhara Ozgura Donertasa te Gijanfranca Crepaldia, gastro majstora iz Italije koji će prezentirati mediteransku kuhinju, uz zakusku. Ulaz na sajam je besplatan.

U srijedu je povodom održavanja sajma upriličena i konferencija za medije.

„Posjeta izlagatelja je jako dobra, ugodno smo

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

se iznenadili iako svake godine oko 80-ak posto istih dolaze kroz cijelo vrijeme održavanja sajma. Oni su s nama od samog početka što potvrđuje uspješnost sajma. Svake godine prezentiramo ciljeve i program te poboljšavamo i nadopunjujemo sadržaj, ali uvijek nam je bio cilj razviti što više poduzetništva u ruralnim područjima. Ovdje su prisutni predstavnici skoro svih županija, imaju različite proizvode, svake godine je tu 20 do 30 posto mladih ljudi koji se kao novi uključuju u ovaj projekt. Mi ih svesrdno podržavamo iz temeljne činjenice jer želimo da ti ljudi opstanu u ruralnim područjima, da im ne pada na pamet da sele iz Hrvatske,“ kazao je direktor Mediteranskog sajma Vedran Kraljević te dodao kako tržište potvrđuje svrhu Mediteranskog sajma, a to je, dodao je on, sve veća potre-

trične energije i cijene proizvoda u trgovinama, Županijska komora će na Mediteranskom sajmu u petak održati radionicu na temu ugradnje solarnih elektrana i proizvodnje vlastite energije te okrugli stol na temu poljoprivreda, perspektive i mogućnosti razvoja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo turizam i more DNŽ Ivo Klaić kazao je kako sajam doprinosi razvoju OPG-ova i općenito poljoprivrede.

„Oni uvijek pronađu mjesta na svojim tržištima. Ostaje nam kao gorući problem okrupnjavanje poljoprivrednih površina te oprema kroz navodnjavanje. Međutim, kad bismo gledali pozitivno na stvari, možemo zaključiti kako smo svjesniji naših proizvoda, kako su to daleko najkvalitetniji proizvodi koje možemo naći na tržištu i kako se isplati platiti nešto više za njih,“ poručio je Klaić.

Svrha sajma, istaknuo je Kraljević, je marketinški

prezentirati i informirati ljude koliko je važno za organizam što unose u sebe, je li to gmo hrana ili ona s certificiranom oznakom ili tradicionalno uzgojena

ba za takvom hranom.

Svrha sajma, istaknuo je Kraljević, je marketinški prezentirati i informirati ljude koliko je važno za organizam što unose u sebe, je li to gmo hrana ili ona s certificiranom oznakom ili tradicionalno uzgojena. „Glavne odrednice su uvjeriti mlade ljude da ostanu na selima jer će tako opstati. Danas je ponuda kvalitetnija, informacije su dostupnije i to je jednostavno trend u svijetu. Uvijek sam govorio kako će to bujati pa stoga ovim putem sve pozivam da se uključe u ovaj vid proizvodnje, ako imaju mogućnosti,“ poručio je Kraljević. Predsjednica HKG Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, koja je inače suorganizator sajma, istaknula je kako svake godine žele osmisliti neka dodatna događanja koja bi podigla kvalitetu za članove komore, ali i educirala građane o određenim temama. Budući kako su ove godine, dodala je Trojić, aktualne teme cijene elek-

Dubrovački dnevniK petak, 17. ožujka 2023.

Noćni život ili noćna dosada?

Zašto se teško zabaviti u Dubrovniku?

Prije neki dan otvorena je izložba koja pokazuje kako su se Dubrovčani zabavljali u prošlom stoljeću. Postavlja se pitanje zašto danas nema dobrog noćnog života?

Nedavno je u Muzeju crvene povijesti otvorena izložba koja prikazuje kako su se Dubrovčani zabavljali osamdesetih godina prošlog stoljeća. Na otvaranju se skupio pozamašan broj ljudi, a Albert Camus, Eugene Ionesco i Samuel Beckett u svojim su se grobovima oduševili tim teatrom apsurda. Dubrovčani su, naime, izašli vani kako bi vidjeli kako su Dubrovčani nekoć izlazili vani – ili ako vam je lakše shvatiti – Dubrovčani se danas zabavljaju tako što gledaju kako su se Dubrovčani jučer zabavljali.

-Stari, ovo je jače od tvog Sizifa – reče Beckett Camusu.

-A tek od tvog Godota – uleti sad Ionesco.

-Čak je luđe od gospodina i gospođe Smith – vikne Camus Ionescu.

-Kakve veze imaju Angelina Jolie i Brad Pitt s teatrom apsurda? – iznenadi se Beckett.

-Ma glupsone, to su likovi iz Ćelave pjevačice – nasmiješi se Camus.

Dubrovčani su, naime, izašli vani kako bi vidjeli kako

su Dubrovčani

nekoć izlazili vani –ili ako vam je lakše

shvatiti – Dubrovčani se danas

zabavljaju tako što gledaju kako su se

Dubrovčani jučer zabavljali

Ostavimo sad velikane antidrame u njihovim grobovima, a mi se okrenimo važnom egzistencijalnom pitanju koji muči moderne Dubrovčane – Zašto se, pobogu, ne znamo zabavljati? Zašto odlazimo gledati kako su se nekoć zabavljali, umjesto da se i sami radujemo životu? Tko je kriv što je današnji noćni život nikakav i koji su sve razlozi doveli do toga, donosimo u našoj analizi.

TEHNOLOGIJA

Ključna razlika između ondašnje i sadašnje generacije leži u tehnološkim čudesima. Današnja mladost na raspolaganju ima pedeset društvenih mreža, Netflix, HBO, utakmice druge finske nogometne lige, teniske mečeve s prašnjavih terena argentinske zabiti, igrice toliko stvarne da se briše granica sna i javečak i za upoznavanje suprotnog spola ne moraš izaći iz svoje sobe, jer tu je Tinder jaje surprise. S druge strane, generacija osamdesetih godina sve što je koristila od gadgeta bila su dva programa jugoslavenske državne televizije. Na prvom programu bili su maratonski sastanci Stipe Mesića, Budimira Lončara, Veljka Kadijevića, Stipe Šuvara, Borisava Jovića…, koji su s cigaretom u ruci pizdili ludih do u be-

skonačnost. Legenda kaže da je dosada prvog programa Yutela ubila više Jugoslavena nego epidemija velikih boginja.

Da bi izbjegli sigurnu smrt od dosade unutar svoja četiri zida, Jugoslaveni su morali izlaziti vani, a eto, ako su se već našli na ulici ili kafiću, ponekad bi popili, zapjevali, zaplesali... Zvuči ludo, ali da bi saznao bilo koju informaciju, primjerice, je li ti prvi susjed još uvijek živ, morao si izaći ispred kuće. Danas ljudi imaju osjećaj da su preko pametnih telefona povezani s cijelim svijetom, ali to je najveća moguća laž. Društvene mreže su sve, samo ne društvene.

NAJAM

Nadalje, da bi se zabava negdje održala potreban je prostor, a da bi se došlo do prostora potrebno je platiti najam. Logično, zar ne? Problem jest što su cijene najma toliko poletjele da poduzetnici ne igraju za raju, nego za baju. Drugim riječima, zašto bi se

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Revelin je najbolje mjesto za zabavu, ali Dubrovčanima je preskup za česte izlaske

zamarali Dubrovčanima kada su tu turisti? Njima će ta dva, tri dana koliko su u gradu, sve biti lijepo. Epilog priče je da svi kafići u Dubrovniku nalikuju jedan na drugog – kao Meri Cetinić na Jasnu Zlokić – a ono što ih ponajviše povezuje jest da su bezdušni. Okrenuti su turistima, briga ih za osjećaj domaće atmosfere, dnevnog boravka, ali tko bi im zamjerio kada svaki mjesec moraju iskrcati pedeset tisuća kuna najma? Posljedica je da su Dubrovčanima preskupi za česte izlaske. Inače, Revelin je ljeti sjajno mjesto za zabavu, ali od brojke na računu zna zaboljeti glava, pa se ne može ići koliko bi se možda htjelo. Naravno, i u osamdesetim godinama su ugostiteljski objekti živjeli od turista, ali ti su gosti onda bili, ustvari – domaći! Ostajali su u Gradu dva-tri tjedna, a svake godine su iznova dolazili. Nije bilo AirBnb-ja i Google Mapsa da u nekoj destinaciji borave dva, tri dana, pa se lakoćom ljetnog povjetarca prebace negdje drugo. U to je vrijeme izlet u Crnu Goru u vlastitom aranžmanu bio jednak osvajanju Sjevernog pola. I turisti su igrali na sigurno – uvijek su se vraćali u isti smještaj i sa vlasnicima apartmana imali su prijateljski, obiteljski odnos. Pošto su i turisti bili domaći, ugostiteljima je bilo svejedno kome se obraćaju.

PROPISI

Kada se govori o zabavi prošlog stoljeća uvijek se spominje Pero Limunada i njegova Podmornica u Rijeci dubrovačkoj. Zamislimo na trenutak da danas neki poduzetnik pokuša otvoriti noćni klub na nekom sličnom plovilu.

Dok vi zamišljate ja ću vam ispričati jednu priču. Mongolija, o tome sigurno nikad niste razmišljali, ima mornaricu, točnije jedan brod koji plovi po jezeru Khuvsgul. Na tom brodu ima sedam članova posade, od kojih samo jedan zna plivati. I tom jednom je velika želja jednog dana vidjeti kako izgleda pra-

vo more, štoviše, čak i zaploviti njim.

E sad vratimo se na Podmornicu. Da danas netko nešto slično želi otvoriti država bi mu naredila da mora ima kapetana, prvog, drugog i trećeg časnika palube i stroja, iako nikad neće isploviti. Sve bi to čovjek bez ikakve logike morao plaćati. Valjda bi jedino rješenje bilo da se pozove ova mongolska ekipa, ionako fali radne snage. Prije je mogla raditi Divinae Follie, mogli su se održavati partyji na Belvedereu, a danas je sve to zbog propisa zabranjeno. Nema zabave na otvorenom, jer je buka, ali zato neke pučke veselice mogu do kasno u noć.

FENOMEN BRITANSKE SISE

Prosječna Britanka nije toliko zgodna kao prosječna Hrvatica, ali to je nimalo ne sprječava da obuče usku majicu i izbaci sise. Masnoća joj se preljeva preko struka i baš je briga tko će što reći. Ne ponaša se ona tako samo na godišnjem odmoru nego i u svome gradu, bilo da je riječ o Newcastleu, Leedsu ili nekoj trećoj sjeverno engleskoj pripizdini. Ona je opuštena, samouvjerena, ne treba se šminkati pet sati prije izlaska vani, jedino joj je bitno da se opusti i baš je briga ako će netko komentirati da iz prehrane pod hitno treba izbaciti jednostavne ugljikohidrate. Naši pak momci i cure neće se opustiti ni na pola litre votke. Uvijek su na oprezu, je li tu neki susjed koji ih preko oka gleda. Uštogljenost prije svega, potpuna suprotnost mladim Otočanima. Da su Dubrovčani ili Hrvati samo malo opušteniji ne bi bilo važno ni ima li mjesta za izlazak, ni koliki je najam, ni kakvi su državni propisi. Dovoljno bi bilo pustiti muziku iz zvučnika automobila na nekom raskršću i eto zabave.

MUZIKA

Kad smo već kod glazbe, koja je itekako važna kod izlaska, dovoljno je pogledati najnoviju Billboardovu ljestvicu najslušanijih pjesama u Hrvatskoj. Bože mili, kakvi su tu izvođači, za njih su čak i Rozga, Petar Grašo i Nina Badrić vrhunska umjetnost. To je stvarno poseban fenomen za koji bi trebao zaseban tekst. Mladi danas slušaju teški škart, cijepljeni su od dobrog ukusa, iako nikad nije bilo lakše doći do sjajne glazbe. U čemu je točno problem, zašto je to tako, teško je reći.

Nisam za zabrane, ali kada čovjek pogleda gradonačelnika Pule koji ne dopušta cajke u javnim prostorima, upita se nije li to možda dobro rješenje. Možda stvarno mlade treba educirati zabranama ako već nisu u stanju da ih obrazuju vlastite uši.

ZAKLJUČAK

Dobre zabave u Dubrovniku jednostavno nema, a korona je to sve još dodatno potencirala. Kao što smo vidjeli, razloga je puno. A možda problem uopće ni ne postoji, možda je naprosto kvaka u meni, sredovječnom gunđalu, kojemu svaka harmonika smeta. Tko mi je kriv što se ne znam dobro najest i napit, pogledat Hajduka i vrištat na Mladena Grdovića i Zlatka Pejakovića?

Prosječna Britanka

nije toliko

kao prosječna Hrvatica, ali to je nimalo ne sprječava da obuče usku majicu i izbaci sise. Masnoća joj se preljeva preko struka i baš je briga tko će što reći

zgodna

Vragu ne treba vjerovati, čak ni kad

ima

krunicu u ruci

Katolici dobro znaju kako peta božja zapovijed jasno nalaže – ne ubij, pa će oni koji zaista razumiju svoje vjerske, duhovne i moralne smjernice teško ubijati, mučiti ili nekome nanositi zlo. No, religija je oduvijek bila moćno oružje kada treba ono što je nepobitno loše manipulacijom prikazati kao nešto što je dobro, ispravno i poželjno

Nevjerojatno je koliko ljudi možete uvjeriti kako imate dobre i iskrene namjere, samo dok krunicu držite u ruci i molite. Pri tom kao da nije bitno molite li, recimo, za nuklearni rat, nečiju tešku bolest ili neko treće zlo. Krunica je alibi kako su vaše namjere ispravne i čiste.

Sreća pa to demantiraju primjeri iz prošlosti, ali i sadašnjosti, iz kojih bi trebalo učiti kako se oni ne bi ponovili u budućnosti. Nevine žene i neprijatelji tadašnjih moćnika, prije nekoliko stotina godina su spaljivani na lomači jer se nisu uklapali u tadašnje crkvene ili moralne svjetonazore, sve pod izlikom vjere i ‘borbe protiv zloga’. Za vjerom se, ubijajući nevine u koncentracijskim logorima, često posezalo i u nacističkoj Njemačkoj. Oni koji su godinama vršili najgore moguće zločine po Siriji, Iraku i svemu onome što se nekad nazivalo Islamskom Državom, ali i po ostatku svijeta u vidu terorističkih napada, radili su to ‘u ime Alaha’. A one koji su vjerovali u Alaha, ubijali su i brutalno maltretirali jer u njega nisu vjerovali onako kako su oni smatrali da bi to trebalo. Zvjerska mučenja i ubijanja su pravdali ‘svetim ratom’. Prije 30-ak godina, na ovim prostorima su ubijeni mnogi zbog toga što su bili ‘krive vjere’. U Crnoj Gori danas upravo Srpska pravoslavna crkva predvodi sva skandalozna događanja koja se tiču ‘širenja srpskog sveta’, skrivajući opasnu zlonamjernost iza religije. Kad je krenuo ruski napad na Ukrajinu, s razmjerima zla za kojeg se donedavno vjerovalo kako se u Europi ne može dogoditi, čelnik ruske pravoslavne crkve s fizike je prešao na filozofiju o metafizici. Pružajući otvorenu podršku Vladimiru Putinu, izjavio je kako je ‘iskorjenjivanje Ukrajine pitanje metafizičkog, pitanje ljudskog spasenja’. Sve navedeno nikako ne treba shvatiti kao dokaz kako su religija i vjerovanja nešto što je samo po

sebi loše. Katolici dobro znaju kako peta božja zapovijed jasno nalaže – ne ubij, pa će oni koji zaista razumiju svoje vjerske, duhovne i moralne smjernice teško ubijati, mučiti ili nekome nanositi zlo. No, religija je oduvijek bila moćno oružje kada treba ono što je nepobitno loše manipulacijom prikazati kao nešto što je dobro, ispravno i poželjno. Tako molitelji na glavnom zagrebačkom trgu, koristeći krunicu i vjeru kao alibi kako rade nešto što je moralno, ispravno i dobro, zahtijevaju ukidanje ženskih ljudskih prava koja su im zajamčena Ustavom, važećim zakonima i direktivama, kako Hrvatske, tako i Europe kojoj Hrvatska duhovno, kulturološki, institucionalno i geografski pripada. Na početku se na njih gledalo s podsmijehom i nije im se pridavala neka velika pozornost, no danas im u obranu staju čak i neki mediji koji su na glasu kao ozbiljni. Jedna kolumnistica tako tvrdi kako je ‘nevjerojatno kako je nemir i problem u svekolikoj javnosti izazvalo spuštanje muškaraca u klečeći položaj na javnom mjestu i molitva krunice’ i kako se tu radi o ‘skupini muškaraca bez ikakve vidljive namjere’. Naime, treba duboko ne poznavati princip same molitve kako bi se ovdje izostavila namjera. Ona je u naravi intimni razgovor s bogom koji se događa u domu, u crkvi, u samoći u vlastitoj sobi, grupno na misnim slavljima. Organizirano i na glavnom trgu je to zahtjev, čak i kad je ‘upakiran’ u molitvu, i to je ono što je zapravo uznemirujuće. U ovom smislu – zahtjev za ukidanje ženskih ljudskih prava i spolnu nejednakost. Tako molitelji na trgu zahtijevaju ‘duhovni autoritet muškarca’ u obitelji, a autoritet automatski stavlja onog drugog u podređeni položaj. To je žena. Nadalje, oni zahtijevaju ‘život u predbračnoj čistoći’, mada su seksualne slobode svačiji osobni izbor. Zahtijevaju oni i ukidanje pobačaja, ali i ‘čednost

Molitva je u naravi intimni razgovor s bogom koji se događa u domu, u crkvi, u samoći u vlastitoj sobi, grupno na misnim slavljima. Organizirano i na glavnom trgu je to zahtjev, čak i kad je ‘upakiran’ u molitvu, i to je ono što je zapravo uznemirujuće. U ovom smislu –zahtjev za ukidanje ženskih ljudskih prava i spolnu nejednakost

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Sanjin Strukic/ PIXSELL

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Molitelji na trgu

zahtijevaju ‘duhovni autoritet muškarca’ u obitelji, a autoritet automatski stavlja onog drugog u podređeni položaj. To je žena. Zahtijevaju oni i ukidanje pobačaja, ali i ‘čednost u odijevanju i ponašanju’, što su muški zahtjevi adresirani na žene, pogotovo zato što su se njihov predstavnik već izjasnio kako su ‘muslimanske žene pokrivene, a ove ovdje izazivaju’.

Što i koga izazivaju?

u odijevanju i ponašanju’, što su muški zahtjevi adresirani na žene, pogotovo zato što su se njihov predstavnik već izjasnio kako su ‘muslimanske žene pokrivene, a ove ovdje izazivaju’. Što i koga izazivaju?

Mnogi tvrde kako su ovakvi stavovi zazivanje tvrdokornog patrijarhata, no to čak nije ni patrijarhat. U tim davnim vremenima i tako uređenim društvima, muškarci su imali bolju poziciju i veće slobode od žena, ali i veću odgovornost nego što danas od njih očekuju spomenute skupine. Naime, morali su raditi teške fizičke poslove, osiguravati egzistenciju svojoj obitelji, raditi u baštini, braniti ženu i djecu u tim mračnim i konfuznim vremenima koja su nosila po njih brojne opasnosti. Podjela dužnosti je tada bila logična i morala je postojati jer je muškarac navečer morao loviti večeru, a u nedostatku zakona i nadzornih kamera, žene je na cesti, ako su bile same, mogao bilo tko silovati ili ubiti, što se nerijetko i događalo. Stoga je bilo logično da one stoje doma, odgajaju sedmero ili osmero djece i vode brigu o kućanstvu, a da se muškarac ‘bori’ u divljini. Danas živimo u prilično pitomom okruženju, uvjetno rečeno slabiji su zaštićeni zakonima, muškarci više ne moraju loviti veprove uokolo kako bi prehranili familiju niti po cijele dane kopati po baštini kako bi imali voće i povrće pošto meso i kupus sada žive u Lidla. U tim okolnostima, žene vrijedno rade, za iste poslove su manje plaćene nego njihove muške kolege, barem tako kaže statistika, a sve one kućne i obiteljske dužnosti iz ranog srednjeg vijeka su i dalje na njima. Muška odgovornost se u današnjim tradicionalnim zajednicama svela na igranje videoigrica nakon smjene. I ‘muške poslove’, tipa mijenjanje sijalice jednom u mjesec dana i pituravanje zidova, u najbolju ruku, jednom godišnje. Kakve to ima veze s moliteljima? Pa upravo te što i oni s muškarca skidaju bilo kakvu odgovornost za njihova djela odnosno nedjela. Zahtjev za čednim oblačenjem žena znači kako je težina muške reakcije na njoj samoj, a ne na muškarcu koji bi,

kao ljudsko svjesno biće, morao moći i znati kontrolirati svoje nagone. Takva društva nisu zdrava za nijednu normalnu ženu kojoj se ukidaju njena ljudska prava, ali ni za normalnog muškarca kojemu se ne pristupa kao muškarcu nego kao nesvjesnom biću koje ne može kontrolirati svoje nagone. Ili, u najbolju ruku, nesamostalnom djetetu koje nije u stanju brinuti o sebi i snositi odgovornosti za svoje misli, riječi, djela i postupke. Takav pristup bi svakom iole normalnom, odraslom i samostalnom muškarcu trebao zasmetati. Povijest nas je naučila kako su velike društvene promjene često znale doći na mala vrata. I u Poljskoj je sve krenulo samo s nekim tamo nebitnim moliteljima na trgovima. Ali molitva nije bila molitva nego zahtjev. I zahtjev je ispunjen. Poljska je danas zemlja koja služi kao jedan od najgorih europskih primjera kršenja ljudskih prava. Ne, nije problem u krunici. Problem je u svemu onome što se sakriva iza tobože nevine molitve i krunice. Danas u Hrvatskoj imamo samo hrpetinu licemjera na trgu koji su tobože silno zabrinuti za žensku čast i dostojanstvo pa je pokušavaju zamotati. Pomislio bi čovjek kako će kao takvi stati na stranu crnogorske redateljice koja je u svoju obranu časti i dostojanstva prijavila poznatog pjevača Antonija Pušića aka Ramba Amadeusa koji je tijekom snimanja emisije dirao po intimnim dijelovima tijela protiv njene volje. Rambo Amadeus je i sam priznao kako je producenticu udario, ili štipnuo, ili dirao po guzici, više se ne može ni sjetiti, ali dalje kaže da je bio nadrndan jer je morao snimati nešto što mu se ne snima. I kako je ona devijantna i zla pa je valjda ok da je dira po dupetu, premda ona to ne želi. I sam kaže kako nije tu bilo ničega seksualnog, ali jest seksističkog. Tu hrvatska javnost i nije baš dala za pravo ženi koja brani svoje dostojanstvo i čast, u najbolju ruku ju je ismijala. I zato ne treba vjerovati kako se iza onih koji se okupljaju na trgu krije stvarna zabrinutost za položaj žene u društvu i njeno dostojanstvo. Vragu ne treba vjerovati, čak ni kad ima krunicu u ruci.

Zašto je važno koristiti pročišćivače zraka i kako pomažu zdravlju?

Zagađenom zraku ne možete pobjeći, zagađene čestice svakome ulaze u tijelo, prodiru duboko u respiratorni sustav i tako mogu puno štete učiniti zdravlju.

zamjenom filtera. Jedina briga je da ga napunite prije izlaska iz stana ili kuće. My Ion je težak svega 25 grama uz moderan dizajn pa će se lako uklopiti u svaku vašu odjevnu kombinaciju.

JE LI IH POTREBNO KORISTITI SAMO TIJEKOM JESENI I ZIME I JESU LI ZA NEKE ZDRAVSTVENE PROBLEME POTREBA?

Koliki je danas problem zagađen zrak govori i činjenica da je ove godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) Svjetski dan zdravlja posvetila tom velikom problemu s kojim se suočava cijelo čovječanstvo, a to je zagađenje zraka i okoliša.

Iako su se u Europi znatno smanjile emisije brojnih onečišćivača zraka tijekom proteklih desetljeća, što je dovelo do poboljšane kvalitete zraka u cijeloj regiji, koncentracije onečišćivača zraka su još uvijek previsoke i problemi kvalitete zraka nisu uklonjeni, stoji na stranicama Europske agencije za okoliš. Odgovornim ponašanjem svatko od nas može doprinijeti pozitivnoj promijeni i boljoj kvaliteti zraka, a samim time i života. Jedan od savjeta je da se u prostoru u kojem boravite koriste pročišćivači zraka.

“Ljudi udahnu preko 11,000 litara zraka svaki dan. Trošimo preko 90% vremena unutar zatvorenog prostora: u našim domovima, na poslu, školi, u fitness centrima gdje je količina onečišćivača i alergena do 100 puta veća od već ionako opasnog vanjskog zraka. Disanje onečišćenog zraka utječe na naše zdravlje. Možemo zaštititi sebe i svoju obitelj pročišćivačem zraka”, pojašnjava Kata Pavlović, direktorica Zepter-a u Hrvatskoj.

ZAŠTO JE VAŽNO KORISTITI PROČIŠĆIVAČE

ZRAKA I KAKO POMAŽU ZDRAVLJU?

Zepterov Therapy Air iON je uređaj za pročišćavanje zraka uz najnapredniju inovaciju a koji je pokazao brojnu primjenu uz odlične rezultate. Osim inovativne tehnologije, visoke učinkovitosti te jednostavnost upotrebe, Therapy Air iON temelji se na revolucionarnoj tehnologiji koja održava prostore iznimno čistima i vrlo sigurnima. Jedna od najvećih kvaliteta uređaja Therapy Air iON iznimna učinkovitost uz tehnologiju koja čini savršeno okruženje za svakodnevni rad. Važno je napomenuti da Therapy Air iON ima pet filtera koji čini jedinstvenu barijeru za pročišćavanje zraka. Therapy Air iON sadržava 5 filtera: antistatički filter, antibakterijski filter, hepa-filter, anti-alergijski filter, filter s aktivnim-ugljikom. Svakako valja istaknuti i My Ion koji je inovativan, patentiran, osobni pročišćivač zraka koji možete nositi sa sobom bilo kada i bilo gdje. Uređaj generira impresivnih 18 milijuna negativnih iona po cm3 i sprječava ulazak štetnih tvari kao što su virusi, alergeni, čestice PM-a, dim i prašina u dišni sustav. My Ion je vrlo jednostavan za korištenje, te nemate nikakvih briga za

Svakako tijekom sezone jeseni i zime kada je javlja prehlada i gripa, kvaliteta zraka u našim domovima također utječe i na učestalost prehlade i gripe u našoj obitelji. Upravo sa Therapy Air iON možemo očistiti i obogatiti zrak koji udišemo. Kontroliramo prašinu, temperaturu i vlažnost u domu ili u uredu i uklanjamo onečišćivače zraka uz Therapy Air iON. Naš pionirski pet-filtarski uređaj stvara oko 1.236.000 negativnih iona po cm3. što je istovjetno količini iona koju nalazimo u nekim od najzdravijih sredina na Zemlji. Uz Therapy Air iON poboljšavamo svoje zdravlje, povećavamo imunitet i produktivnost te povećavamo zaštitu protiv zagađivača i alergena.

Therapy Air iON je već sedam godina za redom proglašen za najbolji pročišćivač zraka, prema nezavisnom istraživanju njemačkih stručnjaka. U travnju 2022. Therapy Air iON je dobio službeni certifikat koji potvrđuje da ovaj pročišćivač zraka eliminira korona virus iz zraka i tako sprječava širenje infekcije. Njegovu učinkovitost potvrdilo je i ispitivanje provedeno u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, zbog čega je zavod u analizi rezultata dao preporuku za korištenje Therapy Air iON u zatvorenom stambenom ili radnom mjestu. Certifikat Allergy-Friendly product potvrđuje da se Therapy Air iON posebno preporučuje osobama s alergijama i astmom, kako odraslima tako i djeci i mladima jer otklanja sve organske i neorganske alergene.

Za sve informacije nazovite: +385 91 2333 452

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Liviu i Jure - sezona počinje, brzim hodom kondiciju za radne napore uhvatiti žure

Perica i Marina - lijepo je kad cjeloživotno prijateljstvo “dodijeli” sudbina

Manuela i Mihael - najljepše je uvijek, pa i sad, zajedno u Grad

Ivana, Nikša, Maris, Matilda, Ivan i Sandra - profesorice i profesori Turističke i ugostiteljske škole i (ne)formalno zajedno biti vole

Đuro i Mladen - brže i dalje će se autom stići, nego što se može polako i šetando ići

Anita, Lucijana i Ervin - bebica bezbrižno spava, noni i tati radost je prava

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Lenka, Lara i Edi - proljeće se “iza kantuna” već naslućuje, ugodnije se vani družiti kad zatopljuje

Vivia, Katija i Mare - rado se nađu i sjednu prijateljice stare

Miro, Anka, Jorg i Mila - međunarodna “ekipa” se na Stradunu okupila

Pave i Biserka - u mirovini biti ne zači samo mirovati, nego i više vremena za prijateljice imati

Nika, Dora, Nika i Veronika - kažu ponosne djevojčice da su sretne “frulašice”, u predstavi Čarobna frula plesačice

Stijepo, Jelena i Matejživot će pokazati da li će sinčić kao tata pjevati, ili kao mama klavir svirati lijepo

SOUTHERN CROSS

Britanska kraljica mu je dala ime, a na ceremoniju porinuća je skoro zakasnila

Elizabeta II je pristala biti prvom britanskom okrunjenom

glavom koja bi bila kuma jednog putničkog broda

Kako se porinuće

nije smjelo odgoditi

dulje od pola sata, a kraljica je kasnila, odlučeno je kako

će ceremonija ipak

krenuti bez nje. I

baš u trenutku

intoniranja himne

„God Save the Queen“, Elizabeta II je nakon

vratolomne vožnje

automobilom

iz zračne luke

ulicama Belfasta

ipak u posljednji

trenutak nekako

stigla pred navoz te krstila brod

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, ponovo su na oceanima oživjele stare, dobro uhodane emigrantske brodske pruge iz Europe prema Novom svijetu. Međutim, za razliku od prijašnjih vremena, novi su putnici, poglavito Amerikanci, zahtijevali veći komfor na dugim i zamornim prekooceanskim putovanjima, pa su stariji, u ratu preživjeli lajneri sve brže odlazili u raspremu, a pristigle novogradnje su se morale prilagoditi novim standardima. Kako su Sjedinjene Američke Države uvele restriktivne emigrantske mjere, ratom osiromašeni Europljani počeli su sve češće tražiti spas u Kanadi, Južnoj Africi, Novom Zelandu i Australiji.

Britanski brodar Shaw, Savill & Albion Line je sredinom 1952. godine potpisao ugovor o gradnji broda s brodogradilištem Harland & Wolf u Belfastu. Po ugovorenoj cijeni od 3,5 milijuna engleskih funti, kobilica novogradnje broj 1498 je svečano položena u siječnju sljedeće godine. Za vrijeme gradnje započela je potraga za imenom broda i njegovom kumom. Uprava kompanije je, bez velike nade, uputila zamolbu mladoj britanskoj kraljici Elizabeti II da krsti brod jednim od njoj po izboru tri predložena imena. Neočekivano, kraljica je pristala biti prvom britanskom okrunjenom glavom koja bi bila kuma jednog

putničkog broda, a sama je odabrala ime SOUTHERN CROSS , ime zviježđa Južnog Križa čije se zvijezde nalaze na zastavama Australije i Novog Zelanda, zemalja prema kojima je brod bio planiran redovno ploviti.

ELIZABETA SE NIJE MOGLA UKRCATI NA AVION Ceremonija porinuća broda, zakazana za 17. kolovoza 1954. u 13:15 sati u optimalno vrijeme plimnog vala, umalo je protekla bez kraljice, koja je zbog izuzetno loših vremenskih uvjeta morala odgoditi dolazak zrakoplovom iz svoje škotske rezidencije dvorca Balmoral prema Belfastu. Kako se porinuće nije smjelo odgoditi dulje od pola sata, a kraljica je kasnila, odlučeno je kako će ceremonija ipak krenuti bez nje. I baš u trenutku intoniranja himne „God Save the Queen“, Elizabeta II je nakon vratolomne vožnje automobilom iz zračne luke ulicama Belfasta ipak u posljednji trenutak nekako stigla pred navoz te krstila brod tradicionalnim riječima: “Dajem ovom brodu ime SOUTHERN CROSS . Neka Bog čuva njega i sve one koji budu njime plovili.”

Zanimljiva priča rađanja jednog putničkog broda dovela nas je do transatlantika od 20204 bruto tona, dugog 185 metara koji je s 1160 putnika pogonom parnih turbina plo -

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Krajem 1973. godine započinje s kružnim putovanjima

istočnim Sredozemljem u kojima

konačno dolazi i u Dubrovnik.

Uplovio bi po tri puta u grušku

luku koncem

rujna i sredinom

listopada, sve do 21. listopada 1979.

kada je posljednji put napustio naš

vio brzinom od 20 čvorova. Bio je to prvi prekooceanski lajner sa samo jednim, turističkim putničkim razredom, potpuno klimatiziran, a ujedno i prvi koji nije bio namijenjen i prijevozu tereta.

Na prvo, potpuno rasprodano komercijalno 76-dnevno putovanje prema Australiji i Novom Zelandu, SOUTHERN CROSS je iz Southamptona zaplovio 29. ožujka 1955. godine da bi preko Trinidada, Curacaoa, Panamskog kanala te otočja Tahiti i Fiji stigao u Wellington 2. svibnja, u Sydney 9. svibnja, u Melbourne 11. svibnja, a u Fremantle 16. svibnja. U povratku je posjetio Durban, Cape Town i Las Palmas. Ovakav program plovidbe se redovno uspješno održavao sve do konca šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su u promet uključeni putnički zrakoplovi velikog kapaciteta, komfora, brzine i dometa.

Pad interesa za dugotrajnim prekoocenakim putovanjima nagnao je Shaw, Sawill i Albiona na sve veću angažiranost broda na kružnim turističkim putovanjima. Nakon nekoliko ne baš uspješnih krstarenja, SOUTHERN CROSS je u kolovozu 1971. krenuo na svoje posljednje putovanje prema Novom Zelandu i Australiji. U Southampton se vratio u prosincu iste godine i odmah je raspremljen. U siječnju 1973. godine konačno ga je za pola milijuna funti kupio grčki brodar Ulysses Cruise Line.

grad KAO ‘CALYPSO’ DOLAZI I U DUBROVNIK

U Pireju je potpuno rekonstruiran te sada ima 16500 bruto tona, može prihvatiti 950 putnika i dobiva novo ime CALYPSO. Krajem 1973. godine započinje s kružnim putovanjima istočnim Sredozemljem u kojima konačno dolazi i u Dubrovnik. Uplovio bi po tri puta u grušku luku koncem rujna i sredinom listopada, sve do 21. listopada 1979. kada je

Southern Cross (kartolina)

Ocean Brezze - Dolphin Cruise Line (kartolina)

posljednji put napustio naš grad, a od tada datiraju dvije priložene fotografije.

Po povratku u Pirej, CALYPSO je upućen u Miami, a potom u Los Angeles gdje kao CALYPSO I od 1980. poduzima kružna putovanja prema Panami i Aljasci. Očito, s ne baš puno komercijalnog uspjeha jer je već koncem godine raspremljen i prodan. Novi vlasnik, Western Cruise Line ga je pod imenom AZURE SEAS zaposlio na kružnim putovanjima iz Los Angelesa prema Meksiku. Tu ostaje sve do 1986. kada je prebačen na Floridu odakle sljedećih pet godina krstari po Karibima. Popularni brod, poznat kao “Party Ship” je 1991. još jednom prodan, ovoga puta brodaru Dolphin Cruise Line koji mu ponovo mi-

jenja ime u OCEAN BREEZE. Potpuno rekonstruiran plovi u Karipskom moru sve do 1999. kada je iznajmljen kompaniji Imperijal Majesty Cruise Line za koju poduzima trodnevna krstarenja iz Port Lauderdalea do luke Nassau Bahami. Nažalost, unatoč dobrim poslovnim rezultatima, kako je vrijeme prolazilo pokazalo se kako njegovo održavanje postaje preskupo, pa je kompanija u srpnju 2003. odlučila povući OCEAN BREEZE iz plovidbe. Uskoro je prodan bangladeškim rezalištima te je vlastitim pogonom zaplovio iz Fort Lauderdalea u SAD-u preko Bahama, Gibraltara i Sueza. Dana 5. listopada 2003. godine, uplovio je u svoju zadnju luku Chittagong da bi na tamošnjim plažama u studenom bio nasukan i uskoro izrezan u staro željezo.

Dana 5. listopada 2003. godine, uplovio je u svoju zadnju luku

Chittagong da bi na tamošnjim plažama u studenom bio nasukan i uskoro izrezan u staro željezo

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK 34 Priče o moru i brodovima

Ocean Brezze - Dolphin Cruise Line (kartolina)

Calypso- Ulysses Cruise Line

Calypso- Ulysses Cruise Line

Ocean Brezze - Dolphin Cruise Line (kartolina)

Policajcima

zamirisala

marihuana kod mladog vozača, pronašli mu

preko 50 paketa

se kao policajac Dražen pa od starije Dubrovkinje izvukao 31 400 eura

Predstavio

U utorak, 14. ožujka oko 10:30 sati, na kolniku državne ceste D-8, u mjestu Rogotin, policijski službenici Policijske postaje Ploče su tijekom obavljanja redovne kontrole prometa zaustavili osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 22-godišnji državljanin Crne Gore.

S obzirom na to kako se iz unutrašnjosti vozila osjetio miris marihuane i kako se vozač u jednom trenutku pokušao naglo udaljiti iz vozila, policijski službenici koji su obavljali kontrolu prometa posumnjali su na krijumčarenje droge, te je zatražen nalog za pretragu vozila.

U utorak tijekom poslijepodnevnih sati u Policijsku postaju Dubrovnik pristupila je 71-godišnjakinja koja je prijavila kazneno djelo prevare.

Kako su izvijestili iz policije, u prijavi je navela kako je, prethodnog dana, na svoj kućni telefon zaprimila telefonski poziv nepoznate muške osobe koja joj se predstavila kao policijski službenik. Poziv je bio upućen sa skrivenog broja, a osoba se predstavila imenom Dražen. Oštećenoj je potom kazao kako je otuđen novac iz banke u kojoj ima novac i da se on trenutno nalazi u banci sa svojim nadređenim gdje su na tajnom zadatku.

Uputio je da podigne novac sa svog računa i preda ga muškoj osobi koja će doći po novac na njenu kućnu adresu, što je oštećena napravila i nepoznatom muškarcu predala 31.400 eura ušteđevine. Uskoro je shvatila da je prevarena i cijeli je slučaj prijavila policiji.

“Ovim putem želimo uputiti upozorenje građanima, poglavito onima starije životne dobi, da budu posebno obazrivi ka-

da im se nepoznate osobe predstavljaju kao policijski službenici koji od njih traže davanje novca ili zlata. Svaki policijski službenik prilikom postupanja mora se identificirati službenom iskaznicom i službenom značkom. Ovakvi počinitelji iskorištavaju zdravstveno stanje ili starosnu dob žrtve da ih uvjere u lažne činjenice i potom materijalno oštete”, poručili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Pretraga je obavljena tijekom poslijepodnevnih sati temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku kada je u prtljažniku vozila pronađeno 50 paketa s ukupno 55 kilograma marihuane.

Droga je uz potvrdu oduzeta, a vozač uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. Utvrđeno je kako je prethodne noći u Republiku Hrvatsku ušao ilegalno iz pravca Crne Gore, pješice preko brda Košare, nakon čega je unajmio vozilo kojim je drogu imao namjeru prevesti prema zemljama Zapadne Europe, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

dubrovačkoneretvanske

“Ovim putem želimo uputiti upozorenje građanima, poglavito onima starije životne dobi, da budu posebno obazrivi kada im se nepoznate osobe predstavljaju kao policijski službenici koji od njih traže davanje novca ili zlata”, upozorili su iz PU

Dubrovački dnevniK petak, 17. ožujka 2023.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

U spomen Perice Stražičić obitelj Đurović i Ruso prilažu 200,00€ . Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

DVA SKALINA

U spomen na pok. brata kolegice Branke Aletić, umjesto cvijeća 62 € prilažu djelatnici Fizikalne terapije i rehabilitacije;

U spomen na pok. Antu Kalinu 70 € prilaže Ognjen Dabelić;

U spomen a pok. Antu Kalinu 40 € prilaže Anka Pavlović;

Za dragog susjeda Antu, umjesto cvijeća 50 € prilažu Davor i Marijana;

POLIKLINIKA MARIN MED

NAJAVLJUJEMO

U spomen na dragog prijatelja Antu Kalinu, umjesto cvijeća 50 € prilažu Antonija i Toni;

U spomen na dragog prijatelja Antu Kalinu, umjesto cvijeća 20 € prilaže obitelj Pera Čikata;

U sjećanje na preminulog prijatelja

Antu Kalinu, umjesto cvijeća 20 € prilaže Andro Fjorović;

U spomen na pok. prijatelja Antu Kalinu, umjesto vijenca 30 € prilažu Jagoda i Pero Miličić;

U spomen na pok. Dragicu Ursić, majku našeg Vlaha 70 € prilažu Vesna, Mirna, Iva, Jasmina, Antonija, Anita i Jure;

U sjećanje na pok. Milana Šanovsky uz iskrenu sućut, 70 € prilažu timovi Croatia Holidays i Q Projects;

Umjesto vijenca za pok. Katicu Belotti, 50 € prilažu Đuro i Marija Pećar; Davor Pujo donacija 30 €; Zlatko Kovač donacija 10 €; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €;

Hrvatski strukturni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara donacija 50 €;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

Trpite bolove u leđima? Zašto? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati U PONEDJELJAK, 20.OŽUJKA . Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima. Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je

ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa.

Dođite u Tjednu kralježnice u Polikliniku

Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram

stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

humanitarni prilozi

AUTO / MOTO

Prodaje se Megan coupe prešao 67000 km, 1998. Godiste u voznom stanju, metalik plava boja. Osiguranje do 1/2024

Kontakt: 091 567 2683

Prodajem automobil (Olstar) „Renault 12“ bijele boje, star 50 godina u ispravnom voznom stanju. Tel. 098564765

PLOVILA

Povoljno prodajem barku. 0997233631

Prodajem brodić Sirius spreman za renovaciju. Cijena 6000 eura. Telefon 098/172-53-18

Prodajem gliser Browing 5 metara s mercruiserom 130 KS. Telefon 098/172-53-18

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

Prodajem kuću, stari grad pod sv. Marijom, prizemlje i kat po 37m2 unutarnjih mjera plus potkrovlje, 8,10m visina za 350 000€, tel.091 908 7406.

Prodaje se građevinsko zemljište u Čibači Donjoj 600 m2. Broj telefon: 091 478 7277

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Fiksna cijena: 289 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca.

kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna

i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za ob-

petak, 17. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

novu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama s parking mjestom i ostavom. Stan ima 71m2 i taracu od 24 m2 (a tarace plaćate samo 6m2). Cijena je 2300 eura/m2, kontakt 092 420 8459

RAZNO

Prodajem vrlo povoljno alate za proizvodnju: a) kabelskih vezica (PA) dim.100x2.5,140x2.5 ,170x4,200x4,250x4.5 i 370x7.4 mm (5alata) b) redne spojni-

ce dim.12x1.5,12x2.5,12x4,12x10 i 12x16 mm2 (4alata). c) kabel.obujmice dim.fi 6,8,10 i 12 (1alat) dodatne informacije. na mob. 098432581.

Prodavam ukrasne viseće bakrene lustere s 18 i 15 žarulja(mini navoj). Primjerene za saloče i ukras antikih prostora.Cijena 370, 350 Eura. Kontakt 098 9076 114

Prodaje se dobro očuvan stilski namještaj - stol i šest stolica. Dimenzije stola su 80x150 cm, razvučen 80x210. Cijena po dogovoru. Kontakt: 099/857-1306

Kupujem starinske podne kamene ploče. 099 3922 800

Med domaći šumski i med od bora kvalitetan s etiketom proizvođača prodajem m 0916143946

Prodajem krevet 90x200 bijeli s madracem, te frižider veći s zamrzivačem od 3 ladice. Pitati na tel:098278187.

USLUGE RAZNO

Tražimo osobu sa iskustvom za čišćenje apartmana i okućnice na puno radno vrijeme kroz jutro. Za više informacija nazvati 0992123759.

Orezujem masline, agrume i druge voćke, lozu. Kivi, uređivanje okućnica, đardina košnja trave i sl mob o916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike

od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

Održavanje vrtova i okućnica...

Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Uređujem okućnice, vrtove , đardine, orezivanje maslina, loze, kivija, košnja trave, sadnja, pilanje i sl. Mob. 0916143946

Održavanje vrtova i okućnica...

Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 13.03. do 19.03.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 20.03. do 26.03.

preminuli

Perica Stražičić (1937)

Nada Perica (1942)

Radoslav Misita (1949)

Ljubo Curić (1966)

Kate Radović (1936)

Katica Belotti (1932)

Ante Kalina (1963)

Ana Jelavić (1930)

Marijan Andričić (1936)

Zasvijetlio je dubrovački most, prava je atrakcija

U ponedjeljak je zasvijetlio dubrovački most! Most je dobio svoju dekorativnu rasvjetu i prava je atrakcija, a boje su se izmjenjivale. Ipak, radi se o probi te još traje programiranje i

testiranje sustava. Uskoro ćemo moći uživati u novom ruhu mosta za stalno. Za projekt je zaslužna tvrtka Nova Lux, a izvode ga Hrvatske ceste u suradnji s Gradom Dubrovnikom.

Ulica dr. Vladka

Mačeka dobila asfalt i novo kružno

raskrižje

U tijeku su završni radovi na sanaciji asfaltnog zastora kolnika u Ulici dr. Vladka Mačeka. Predmetni radovi obuhvatili su uklanjanje postojećeg asfaltnog zastora, kao i korekciju kružnog raskrižja na dnu ulice i to tako što je postojeće raskrižje uklonjeno te se izrađuje novo. Ulica je asfaltirana u cjelini. Radi se o zahvatima na koje se u ovoj ulici dugo čekalo, a naselju Čokolino su bili prijeko potrebni.

TESTIRANJE JOŠ TRAJE

U NOVOM RUHU

GORAN MRATINOVIĆ