Dubrovački dnevnik br. 139

„Bolje bi bilo sniziti PDV, ovo će stopirati ulaganja!“

stranica 4

Zračna luka ulazi u Schengen, za 60 posto putnika se ukida granična kontrola

stranica 16

Sveto Pejić: Tko jednom proba stonsku kamenicu, uvijek je traži kad nam se vrati

stranica 20

Rebalans Proračuna nosi projekte, sportski klubovi umalo ostali bez novca

stranica 10

Uvodnik

je

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Uvale su

Fotografija uz ovaj tekst puno govori sama za sebe, pod uvjetom da se u nju zadubite i vratite u sedamdesete godine prošlog stoljeća. Potpisnik ovih redova nije autor fotografije, nije bio ni rođen tada, ali ovako odokativno može ustvrditi kako je ispred Hotela Kompas parkirano tridesetak automobila, kombija i ostalih prijevoznih sredstava, te kako se lapadskom šetnicom prometovalo automobilima posve normalno, baš onako kako se danas prometuje preko Ilijine glavice. Danas, kada bi netko vratio ovakvu regulaciju prometa na Šetalište kralja Zvonimira i ispred Hotela Kompas, dobio bi besplatnu kartu za Rab s popratnom medicinskom dokumentacijom i uputnicom dežurnog doktora s odjela psihijatrije.

Novi prometni režim koji obuhvaća prometovanje od Ilijine glavice do Boninova je nešto za ovo vrijeme sasvim čudno, no ujedno i ono što se trebalo dogoditi možda čak i prije dvadesetak godina, ali su brojni gradonačelnici prije Frankovića kalkulirali s ovakvim potezom. Sve to u strahu od revolta građana koji bi im u borbi za idući mandat mogli suspregnuti svoje glasove. Liberalizacija taksi pri-

jevoza na razini Države nije donijela ništa dobroga. Dubrovnik kao magnet za ‘laku lovu’, potaknut medijskim kampanjama kako je ovdje sve skupo, kako se ‘deru’ turisti na svakom koraku, dovela je na tisuće taksi vozila i njihovih vlasnika i vozača u potrazi za lakom zaradom te zagušila ionako zagušene prometnice. Takva liberalizacija dobra je donijela jedino lobistima za takav zakon, brojnim j.d.o.o. tvrtkama koji su sa starim karampanama prevozili turiste. Ta 2019. godina, koja nam je postala referentna točka za rekordne brojeve, u turističkom sektoru je toliko cvrčala od prenapučenosti da su taksisti iz unutrašnjosti spavali ne u Konavlima ili Primorju, nego u Bileći, inače malom kameno-klesarskom gradiću pored Trebinja.

Novi prometni režim, budimo sasvim otvoreni, ima za cilj osloboditi Trebinje i Bileću od liberaliziranih taksista koji od 1. lipnja do 1. listopada grabe vrhnje taksistima koji također u tom istom periodu žive ovdje i onda životare do iduće sezone i koji ovdje plaćaju poreze, prireze, doprinose.

Ako bi se napravila neka analiza situacije i sagledali vanjski i unutarnji čimbenici ovog prometnog režima,

I onome koji

zabranio promet preko

govorili da je lud

Piše Nikša Klečak

vjerojatno bi i gradski prijevoznik time profitirao. Najmlađa autobusna flota klimatiziranih autobusa dobra je pretpostavka i preduvjet za uvesti ovakav prometni režim, pogotovo sada nakon što se prethodnih godina na takav način i obnovila. S više autobusa na frekventnim linijama u turističkoj sezoni, poput ‘šestice’ i ‘četvrtice’ te uz domicilne taksiste bi se zadovoljile sve potrebe. Prometnice koje više ne bi bile opterećene prekobrojnim vozilima bi vremenski smanjile trajanje puta.

Domicilnom stanovništvu koje ima plaćenu mjesečnu parkirnu kartu u Sanitatu se ionako ništa ne mijenja. Tko ima navedenu kartu, ima i prolaz do Grada. Tako neće biti problem ni za poći u dežurnu apoteku, a svi znamo za onu zafrkanciju koja kaže kako je nama Lapađanima manje prokletstvo

dobiti gripu od onoga kako je dežurna apoteka uvijek ona kod Zvonika. Inače, kada pričamo o nadstandardu, on bi to bio i taj da imamo dvije dežurne apoteke u Dubrovniku svakog dana odnosno noći pa da ona u Gradu bude uvijek dežurna, dok bi se recimo Lapad i Gruž izmjenjivali. Teško je povjerovati kako se to ne može regulirati u 21. stoljeću i u vrijeme kada ljeti broj turista nadmaši broj građana.

Teške i drastične odluke jedino mogu spasiti Grad od kolapsa kakav se dogodio u sezoni prije pandemije. Novi prometni režim je možda ove godine jedna od takvih, uvjetno rečeno, drastičnih odluka. S obzirom na to kako je zakašnjela jer se trebala dogoditi prije dva desetljeća, ta hvalevrijedna odluka je samo dobar početak prema uvođenju reda.

Pitanje je samo godine kada će se žila kucavica, ulica Iva Vojnovića regulirati kao ulica bez parkiranih vozila te kada će garaže koje su pretvorene u apartmane ponovno postati garaže.

Iza dvadesetak godina, kada vidimo neke fotografije beskonačnog broja automobila, autobusa i motora kako mile satima niz Kapelicu, postavit ćemo sami sebi pitanje - pa Bože dragi, je li moguće kako je netko ovo nekad davno dopustio?

Ionome koji je prije četrdesetak godina ukinuo prometovanje šetnicom Uvale Lapad isto je netko tada u prolazu spominjao majku u negativnom kontekstu jer je čovjek imao viziju kako bi se ispred Kompasa trebalo jesti, piti i balati, a ne parkirati auto ispod bora u hladovini.

Dubrovački dnevniK petak, 24. ožujka 2023.

HARAČ ČELJADI, HARAČ!

HOĆE LI POREZ NA

APARTMANE OSAKATITI TURIZAM?

„Zaustavit će se ulaganja, neka radije smanje PDV!“

Hrvatska udruga poslodavaca predložila je uvođenje novog poreza iznajmljivačima apartmana kako bi se plaće mogle rasteretiti od poreza te tako dovesti do njihovog povećanja. No, iznajmljivači koji su u kreditima i koji su nedavno pokrenuli svoj posao, mogli bi se naći u problemima, a time i dubrovački turizam

Hrvatski porezni sustav već godinama je meta kritika ekonomista, gospodarstvenika, poduzetnika, pa i političara. Ovu temu je ponovno pokrenula Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) iz koje predlažu rasterećenje poreza koji se isplaćuju u okviru bruto plaća, a uvođenje novog poreza na apartmane. Neoporezivi dio plaće bi se povećao s 533 na 663 eura, dok bi se porez na dohodak smanjio s 20 na 15 posto. Najveća stopa poreza na dohodak vrijedila bi za plaće veće od 6636 eura mjesečno. Kako navode iz HUP-a, plaća od 663 eura bi tako rasla za 41 euro, plaća od 1016 eura za 61, ona od 1327 za 84, dok bi plaća od 2000 eura rasla za 137 eura. Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, 74 posto poreza na dohodak ide gradu odnosno općini, 20 posto županiji, a šest državi. Ovim bi potezom gradovi, županije i općine ostali bez značajnih prihoda od poreza pa kao kompenzaciju iz HUP-a predlažu uvođenje poreza na iznajmljivanje apartmana u iznosu od 10 posto, kojim bi se ti gubici nadoknadili.

RJEŠENJE ZA MANJAK RADNE SNAGE?

No, zašto se baš sada promišlja o poreznom rasterećenju plaća? Hrvatska muku muči s manjkom radne snage, a zbog generalno nižih plaća, koje su opterećene velikim izdavanjima prema državi, ne može privući radnike niti biti konkurentna ostatku Europe. Stoga je porezno rasterećenje plaća logičan potez, a prihod od privatnog iznajmljivanja, u kojem se često generiraju velike svote, se učinio kako dobra varijanta iz koje bi se taj novac iskompenzirao. U prijevodu, cilj je smanjiti poduzetnicima davanja prema državi kako bi plaće mogle biti atraktivnije, što bi dovelo do povećanja radne snage, a taj novac bi se iskompenzirao od poreza

na iznajmljivanje apartmana. No, dubrovačko, pa i hrvatsko gospodarstvo prvenstveno egzistira na turizmu pa privatni iznajmljivači napominju kako taj manjak koji bi nastao rasterećenjem plaća, ne bi trebalo nadoknađivati iz njihovog bazena. Kako tvrde, oporezivanje apartmana najteže će podnijeti upravo oni koji nemaju više objekata i oni koji su tek krenuli u biznis te imaju visoke kredite.

RASPRAVU NE TREBA SVODITI

NA USTAŠE I PARTIZANE

„Čini mi se kako je ova tema previše ozbiljna da bi se nju tek tako prebacivalo preko koljena. Uključen je tu veliki broj čimbenika, o čemu treba ozbiljno, temeljito i višemjesečno razgovarati, umjesto svođenja na jedno svjetonazorsko pitanje, jer ta priča nipošto nije jednodimenzionalna. Tako se na društvenim mrežama sada komentira nešto što bi se moglo dogoditi jednog dana i svodi na svjetonazorsku priču, kao o ustašama i partizanima, bez konkretnih prijedloga,“ kaže Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik. Dodaje kako je nepotrebno u ovoj fazi ulaziti u ratove bez argumenata, što je za ovu temu izuzetno pogubno, nego kako bi je prvo struka trebala dobro izanalizirati i dati svoj obol, a potom uključiti i sve zainteresirane strane kako bi se izmijenila porezna politika.

U kontekstu uvođenja novog poreza na apartmane, Trojić smatra kako treba razlikovati dvije vrste iznajmljivača.

„Trebamo razlikovati cijeli spektar iznajmljivača koji predstavljaju dubrovačku autohtonu ponudu u smislu lokalnog, tradicionalnog i domaćinskog, od rentijerskog sistema rada u kojim se lagodno, na

Trojić: Trebamo razlikovati cijeli spektar iznajmljivača koji predstavljaju dubrovačku autohtonu ponudu u smislu lokalnog, tradicionalnog i domaćinskog, od rentijerskog sistema rada u kojim se lagodno, na krilima paušalnog poreza i uz ekstra profite, tjera lokalno stanovništvo iz svoje sredine koje ne može pronaći smještaj

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Grkeš: Umjesto

spomenutog poreza na dohodak od 10 posto za iznajmljivače, bilo bi bolje da je uveden PDV od 10 posto zato što se porez na dohodak plati i to je gotova priča, a PDV je taj koji ‘goni’ na ulaganja

krilima paušalnog poreza i uz ekstra profite, tjera lokalno stanovništvo iz svoje sredine koje ne može pronaći smještaj za stanovanje ili nekretninu za kupnju. Do toga je došlo zbog plimnog vala tog rentijerskog biznisa, a ne prvotno spomenutih iznajmljivača,“ smatra Trojić.

POSTOJE IZNAJMLJIVAČI I IZNAJMLJIVAČI

Na pitanje treba li onda uvesti drugačija pravila za različite iznajmljivače, predsjednica ŽK Dubrovnik odgovara potvrdno.

„Očito je kako tržište jest dovelo do situacije u kojoj je neka promjena nužna i u smislu poreznog tretmana. Kako i što napraviti je predmet struke koja treba dobro izanalizirati koji dio njih ekstra profitira i zbog čega imamo negativne posljedice u manjim mjestima gdje se lokalno stanovništvo iseljava jer za njih nema mjesta u tim smještajnim jedinicama. Zato kažem kako treba dobro izmjeriti učinke i efekte, vidjeti koga treba oporezivati i na koji način jer nije svaka promjena sama po sebi dobra. Treba izmjeriti njene učinke,“ napominje Trojić.

Ta promjena imat će drugačije efekte na različite iznajmljivače, a neki od njih upozoravaju kako će svoje jedinice morati izuzeti iz turističke ponude.

„Onaj tko je nedavno ušao u taj posao i ima velike kredite, velika davanja, sasvim sigurno će morati izmjeriti što mu je isplativije – nekome iznajmiti nekretninu na dulje vrijeme ili ostati u turizmu.

Oni koji su davno uložili i koji nisu u kreditima su u boljoj situaciji,“ izjavila je Trojić dodavši kako je upravo zato iznimno važno navrijeme iskomunicirati porezni plan kako bi se dio onih koji bi procijenili kako im takvo poslovanje neće biti isplatiti, mogli elegantno povući bez velikih gubitaka.

NE BI BILO TISUĆU ČISTAČICA ‘NA CRNO’…

Slavica Grkeš, poduzetnica u turizmu i potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK, kaže kako su privatni iznajmljivači znali kako će do toga doći kad-tad.

„Osobno nisam za dodatna oporezivanja. Prije sam za smanjenje oporezivanja onima koji se bune i tako ga idu prebaciti na druge. Umjesto spomenutog poreza na dohodak od 10 posto za iznajmljivače, bilo bi bolje da je uveden PDV od 10 posto zato što se porez na dohodak plati i to je gotova priča, a PDV je taj koji ‘goni’ na ulaganja,“ izjavila je Grkeš pa objasnila kakvi bi bilo učinci uvođenja PDV-a od 10 posto umjesto spomenutog poreza na dohodak od iznajmljivanja.

„Onda ne bi bilo tisuću čistačica na crno nego bi se od svakoga tražilo izdavanje računa. To bi naručitelju usluge koji je u PDV-u, u ovom slučaju iznajmljivaču, išlo u korist. Oni bi onda izbijali PDV u, recimo, troškovima praonice i onda bi im se isplatilo koristiti te usluge. Onda se taj krug usluga ‘na bijelo’ širi u koncentričnim krugovima, a na kraju, ovisno o ulaganjima i troškovima, ispalo bi im isto, ako ne i bolje, jer bi postojala mogućnost preplate PDV-a koju mogu zatražiti natrag ili koristiti u budućem razdoblju. Ovako ćemo ih samo dodatnim potezom financijski osakatiti i neće biti ulaganja nego baš naprotiv. I agencije će im biti jeftinije jer one plaćaju PDV od 25 posto. Sad iznajmljivači uopće ne mogu koristiti niti igdje priznavati ulaganja, niti će se to moći s ovim novim porezom,“ prijedlog je koji daje Grkeš. Za sada je ipak ideja umjesto smanjenja PDV-a koji je među najvećima u Europi, uvesti novi harač pri čemu bi, kako bi se dalo siromašnima, najviše opet stradali oni najsiromašniji među iznajmljivačima.

Porez na iznajmljivanje apartmana najviše bi pogodio one koji su tek ušli u biznis

Priprema se pješačka staza do Međugorja

Dubrovački Camino otvara se u proljeće sljedeće godine

Španjolski Camino poznat je diljem svijeta kod hodočasnika i zaljubljenika u prirodu. Uskoro bi i Dubrovnik trebao dobiti svoju hodočasničku stazu u dužini oko 120 kilometara koja bi ga spojila s Međugorjem

Prošlog tjedna gradonačelnik Mato Franković inicirao je sastanak oko realizacije projekta Camino Dubrovnik, turističko hodočasničke pješačke staze u dužini oko 120 kilometara. Ta bi staza trebala započeti od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku, a završiti u crkvi sv. Jakova u Međugorju. Naime, Bratovština sv. Jakova u Hrvatskoj, kao dio Nadbratovštine sv. Jakova iz Santiago de Compostele, nositelj je projekta Camino Hrvatska te su dubrovačkom gradonačelniku Frankoviću predložili osmisliti dionicu koja bi povezala Dubrovnik i Međugorje. Gradonačelnik Franković je pristao te je na radni sastanak uz tajnika Bratovštine Vedrana Pražena i predstavnika novoosnovane podružnice sv. Jakova u Međugorju, pozvao i predstavnike općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističku zajednicu Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije i Turističku zajednicu Grada Dubrovnika. Franković je izrazio spremnost da Grad Dubrovnik financijski podrži projekt kroz označavanje i uređivanje staze, a najavio je kako će se za cjelokupan projekt, zajedno s općinama kroz koje Camino prolazi, prijaviti i na fondove Europske unije. Osim označavanja i uređivanja staze, namjera je napraviti veliku marketinšku akciju kako bi se ovaj novi proizvod u turizmu promovirao.

KRAĆA RUTA – VIŠE POSJETITELJA

Dubrovačke zaljubljenike u planiranje i prirodu zamolili smo za komentar na ideju Cami -

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Maro Marušić foto Osobna arhiva

na Dubrovnik, te osvrt na pozitivne i možebitne negativne aspekte čitave priče. Zlatko Rajčević, Dubrovčanin koji se penjao po poznatim svjetskim vrhovima, kaže kako je odlična ideja napraviti umanjenu verziju svjetski poznatog Camina prema španjolskom gradu Santiago de Composteli.

-U Španjolskoj je ruta tisuću kilometara, a naša bi bila oko stotinjak, što je puno dostupnije većem broju posjetitelja. Španjolski Camino godišnje posjeti oko 450 tisuća hodočasnika što je respektabilna brojka. Mi već imamo Viu Adriaticu koja se proteže od Istre do Prevlake u dužini od 1100 kilometara koja nije u potpunosti zaživjela upravo zato jer je (pre)duga. Tako mi se ova naša, kraća opcija čini puno zanimljivijom. Ne znam kuda će točno ići ruta, ali glupo bi bilo da se ne iskoristi dio Via Adriatice do Stona (ona se potom nastavlja preko Pelješca i ide se u Trpanj na trajekt), pa da se dalje ide teritorijem BiH do Međugorja – ističe Rajčević, a potom naglašava potencijalne poteškoće.

- Po meni potencijalni problemi su, ako se dubrovački Camino prolazi u pet dana, to što “stanice” u kojima se noći moraju biti u nekim naseljima koja bi trebala omogućiti smještaj za dovoljan broj osoba. U Španjolskoj se smještaj ne može unaprijed rezervirati, pa se stoga mora spavati u vrećama, ako se navrijeme nije ugrabio krevet. Također, treba biti organizirana i neka transportna služba (kombi, kamion) gdje možeš predati višak prtljage koju ti oni odnesu do sljedeće točke puta (uz nadoplatu) gdje je prenoćište, a ti nosiš samo mali dnevni ruksak. Možda to nije toliko kod naše ture obavezno jer nije prevelika udaljenost za preći – ističe Rajčević, te se osvrće na pečate koji bi se trebali nalaziti u prenoćištima.

-U svakom prenoćištu mora biti pečat koji lupneš u knjižicu kako si prošao određenu dionicu puta, a na kraju dobiješ diplomu o uspješnom prolasku hodočašća. Smještaj bi trebao biti tipa zajedničkih spavaonica (hostel, kamp ili planinarski dom) s nekom prihvatljivom cijenom – zaključuje Rajčević.

MODERNI TRENDOVI SU

VRAĆANJE PRIRODI

Te se cijene prenoćišta na španjolskom Caminu obično kreću oko desetak eura. Često se sobe, točnije kreveti na kat dijele i s desetak drugih hodočasnika. Ako se želi privatna soba, cijena smještaja raste. I Anamarija Miletić, članica Planinarskog društva Sniježnica, kaže kako joj se sviđa ideja.

-Podržavam ideju, samo bi se ruta trebala utvrditi uz pomoć planinarskih društava tog područja gdje bi prolazila i s vodičima koji poznaju teren. Oni bi svakako trebali biti uključeni u planiranje rute. Sigurno bi bilo puno zaljubljenika u prirodu i planinarenje koji bi se upustili u taj pješački pohod! Lijep doprinos turističkoj ponudi, nadam se kako će ih biti još više u budućnosti – kazala nam je Miletić. Predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić svojevremeno je bila na španjolskom Caminu prohodavši najpoznatiji rutu u trajanju od tridesetak dana koja počinje u Francuskoj. I ona smatra kako je dubrovački Camino sjajna ideja, jer su moderni trendovi takvi da se sve više ljudi vraća prirodi, a sama atraktivnost Dubrovnika i Međugorja kao početne i krajnje destinacije mogla bi postati magnet za brojne hodočasnike.

-U Hrvatskoj već postoji nekoliko camina koji su pod nadzorom bratovštine sv. Jakova, onaj na Krku, Banovina, pa u Šibeniku, Imoti. Sva ta camina iz godine u godinu se razvijaju i jačaju. Naravno kako se na razinu ono -

‘U Hrvatskoj već postoji nekoliko Camina koje su pod nadzorom bratovštine sv. Jakova, onaj na Krku, Banovina, pa u Šibeniku, Imoti. Sva ta Camina iz godine u godinu se razvijaju i jačaju. Naravno kako se na razinu onoga u Španjolskoj koji traje stoljećima ne može doći preko noći, ali treba krenuti i polako se razvijati’, kaže Terezina Orlić

ga u Španjolskoj koji traje stoljećima ne može doći preko noći, ali treba krenuti i polako se razvijati. Upoznala sam ljude iz Bratovšine i mogu kazati kako je riječ o mladim i poduzetnim ljudima koji u suradnji s turističkim zajednicama ostvaruju ono što zacrtaju, tako da ne sumnjam kako će se potruditi da zaživi i dubrovački Camino – kaže nam Orlić. Španjolski Camino ima sedam različitih ruta, i sve završavaju u Santiago de Composteli. Jedna ruta počinje u Portugalu, a jedna u Francuskoj. Pošto je riječ o Europskoj uniji, nema problema oko prelaska granica. Međutim, Hrvatska je sada dio Schengena, a Bosna i Hercegovina nije, pa pitamo Orlić bi li to moglo predstavljati određeni problem.

-To bi se moralo nekako uskladiti, odnosno da hodočasnici prelaze granicu preko neke kontrolne točke. Drugim riječima, ta bi pješačka ruta morala prelaziti preko neke službene točke, tako da smatram kako ne bi trebalo biti većih poteškoća – govori Orlić. Priča nam kakva je situacija s prenoćištima na španjolskom Caminu.

-Ona se nalaze svako dvadesetak kilometara i tamo se pokupi pečat za hodočasničku knjižicu. Ona su cjenovna povoljna, a nije ni problem spavati s više ljudi u sobi s čepićima na ušima. Ne znam kuda će dubrovačka ruta prolaziti, ali svako dvadesetak kilometara bi trebalo biti neko prenoćište. U Španjolskoj neka od tih prenoćišta nalaze se u selima s manje od 100 stanovnika. Da nema Ca-

Zlatko Rajčević:

‘Smještaj treba biti s prihvatljivom cijenom’

mina, ona bi bila potpuno mrtva i napuštena, a ovako se u njima događa život, postoji čak i vrtić pored restorana, trgovine, smještaja. To bi i nama trebao biti neki cilj do kojeg možemo doći korak po korak. U budućnosti bi na tom putu do Međugorja pet-šest sela moglo postati živo. Moderni trendovi su takvi da se sve više ljudi vraća prirodi, aktivnom provođenju odmora, meditaciji – smatra Orlić.

RUTA IZBJEGAVA ASFALT

I Goran Cvjetinović iz Službe za informiranje Grada Dubrovnika svojevremeno je prohodao španjolski Camino započevši svoju avanturu iz Portugala, a sada je imenovan koordinatorom projekta dubrovačkog Camina.

-Bratovština sv. Jakova predložila je gradonačelniku Frankoviću napraviti dubrovački Camino, a on je dao meni da ga provedem od ideje u djelo u suradnji s općinama, turističkim zajednicama, planinarskim društvima te gorskim službama spašavanja. Za dionicu koja će prolaziti hrvatskim teritorijem, provest ćemo konzultacije s HGSS -om i Planinarskim društvom Sniježnica, a slično će se raditi i u BiH – započinje Cvjetinović.

Pitamo ga kojom će rutom dubrovački Camino ići te gdje će se prelaziti granica.

-Prema sadašnjim predviđanjima, granica će se prelaziti u Čepikućama na postojećim graničnom prijelazu tako da neće biti problema sa Schengenom. Planirana ruta za hrvatski teritorij protezala bi otprilike ovako - iz svetog Jakova bi se išlo na magistralu, potom serpentinama penjalo na Srđ, što bi bilo jako atraktivno, jer bi se odozgo mogao promatrati izlazak sunca, ako se ruta započne rano. Potom bi se išlo na Strinčjeru, pa Nun -

‘U Španjolskoj je ruta tisuću kilometara, a naša bi bila oko stotinjak, što je puno dostupnije većem broju posjetitelja.

Španjolski Camino godišnje posjeti oko 450 tisuća hodočasnika što je respektabilna brojka. Mi već imamo Viu

Adriaticu koja se proteže od Istre do Prevlake u dužini od 1100 kilometara koja nije u potpunosti zaživjela upravo zato jer je (pre) duga’, smatra Zlatko Rajčević

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK 8 Turizam i rekreacija

Koordinator projekta Goran Cvjetinović i inače je zaljubljenik u prirodu i planinarenje

cijatu, odakle starim vodovodom sve do Komolca. Nažalost, ne može se ići preko Golubovog kamena zbog granice. Nadalje Rožat, pa poviše Mokošice prema Pobrežju. Moram

ovdje naglasiti kako je cilj što manje asfalta, cilj je da Camino prolazi prirodom. Onda dalje preko Osojnika do Gromače i Ljubača gdje bi bila prva stanica za noćenje – ističe Cvjetinović, pa nastavlja plan puta.

-Zatim bi se Gornjim selima kozjim putevima preko Majkova spuštalo do Slanog gdje je predviđena druga postaja. Potom od Slanog bi se išlo na Čepikuće, granični prijelaz, pa Trebimlja i prema Ravnom gdje je treća stanica za noćenje. Trebamo još utvrditi točno kuda bi ruta išla kroz BiH, ali četvrta stanica bi trebala biti u Parku prirode Hutovo Blato, peta Čapljina, a šesti dan bi se stiglo na cilj u Međugorje – objašnjava Cvjetinović. Gdje bi se noćilo, u kojim prenoćištima, pitamo ga.

-Gromača ima popriličan broj smještaja, za Slano ne treba posebno naglašavati, Ravno također. U Hutovu je za sada smještaj najveći problem, ali oni su nam već dali signale kako bi sredili jednu napuštenu školu ili obnovili neke stare kuće. U Čapljini i Međugorju neće biti nikakvih problema sa smještajem. Ovo je za sada samo nacrt kuda bi ruta trebala ići, a nakon što dronom slikamo postojeću situaciju, odnosno u kakvom su stanju putevi, definirat ćemo točnu trasu – najavljuje koordinator projekta.

Cvjetinović dodaje kako bi ovaj Camino mogao dodatno razvijati turističku ponudu ovih krajeva, baš po uzoru kako se dogodilo u Španjolskoj.

-Mislim kako bi ova priča itekako mogla zaživjeti, jer se u samom imenu nalaze tri brenda – Dubrovnik, Međugorje i camino. Napravit ćemo i aplikacije s GPS -om kako bi se maksimalno smanjila mogućnost da netko skrene s puta, iako ćemo u suradnji sa ‘Sniježnicom’ markirati stazu. Preko aplikacije bi se mogla zazvati i Gorska služba spašavanja, ako bude nekih problema. Osim toga na aplikaciji bismo predstavili svu kulturnu baštinu na ruti, od Ilira, stećaka i svega ostalog što je dodatna atrakcija. Vjerujem kako će se potencijalnim posjetiteljima svidjeti cijela ideja, a posebno ciljamo na Talijane koji inače u velikom broju pohode Međugorje. Ruta će se moći ići u oba smjera, i prema Dubrovniku, i prema Međugorju te će se svejedno dobiti hodočasnička diploma nakon završetka –ističe Cvjetinović.

Za kraj ga pitamo kada će prvi posjetitelji moći prohodati dubrovački Camino. -Već ove godine u travnju u Španjolskoj će biti skup gdje se okuplja bratovština svetog Jakova. Tamo ćemo prezentirati našu priču. Slično planiramo i u lipnju u Međugorju. Plan je da do sredine svibnja ove godine znamo preciznu rutu, i onda ćemo kroz ljeto i jesen krenuti s čišćenjem i označavanjem staze. Staza bi trebala ugostiti prve posjetitelje u proljeće sljedeće godine. Nakon što je svečano otvorimo, proći ćemo je cijelom dužinom i snimiti dronom promotivne materijale. Turistička zajednica će pratiti cijelu priču. Tura će inače biti otvorena od 1. travnja do 1. studenog – zaključuje Cvjetinović.

‘Ruta bi trebala ići otprilike ovako: prva noć Gromača, druga Slano, treća Ravno, četvrta

Hutovo, peta Čapljina, i onda u Međugorje. Plan je da do sredine svibnja ove godine znamo preciznu rutu, i onda

ćemo kroz ljeto i jesen krenuti s čišćenjem i označavanjem staze. Staza bi trebala ugostiti prve posjetitelje u proljeće sljedeće godine’, najavljuje Goran Cvjetinović

Terezina Orlić prepješačila je španjolski Camino i smatra kako bi i dubrovački mogao zaživjeti u budućnosti

Anamarija Miletić. ‘Dubrovački Camino je sjajna ideja’

Usvojen je rebalans proračuna

kao preduvjet za nove

projekte , dubrovački

klubovi umalo ostali bez financiranja

Gradski projekti kaskaju jer su izvođači spori, projekt Nuncijata ide dalje, a do kraja godine stižu otpadomjeri – sve se to moglo čuti na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika

Gradski vijećnici su u utorak s 12 glasova ‘za’ usvojili rebalans proračuna Grada koji sada iznosi 88.492.852 eura. Razlika od dodatnih milijun i 200 tisuća eura u odnosu na prvotni proračun nosi se u pokretanju projekata. Riječ je o izgradnji privremenog azila za životinje na Grabovici, izgradnji igrališta u Šumetu, izgradnji spomen obilježja pokojnom vatrogascu Goranu Komlencu, rušenju izgrađenih objekata na lokaciji budućeg doma umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik i pilot projektu semaforizacije pješačkog prijelaza Pile. „Radi se o nevelikom broju projekata, ali iznimno bitnima jer će se značajan dio pokrenuti odmah po usvajanju rebalansa“, rekao je gradonačelnik Mato Franković.

POKRENUT PROCES SPAJANJA

DRUŠTAVA TUP I UTD RAGUSA

Na sjednici je pokrenut proces spajanja društava TUP d.o.o. i UTD Ragusa d.d., odrađivanjem prvog koraka, to jest spajanjem društva Elektrocarbon-Esop d.o.o. s UTD Ragusom d.d. Prilikom rasprave o ovoj točki dnevnog reda, gradonačelnik je otkrio kako je ‘zaradio’ kaznenu prijavu zbog kupnje TUP -a.

„Netko me prijavio uz opis kako je Grad kupio TUP po puno većoj vrijednosti nego što je stvarna, zbog toga sam morao dati izjavu“, rekao je gradonačelnik i pojasnio kako je metoda procjene vrijednosti bila zakup, a ne vrijednost samih nekretnina. „Mi smo ti koji odlučujemo vri-

jednost TUP-a u budućnosti“, rekao je i dodao kako će se skoro više gradskih tvrtki preseliti u prostore TUP-a, a prva će biti Čistoća. „U idućem rebalansu proračuna predložit ćemo sredstva za novu knjižnicu koja bi se trebala nalaziti u TUP-u na dva kata“, otkrio je.

IZGLASANE SUGLASNOSTI ZA NASTAVAK PROJEKTA GROBLJA DUBAC

Usvojene su točke koje se tiču groblja Dubac, a radi se o suglasnostima za daljnje financiranje projekta što uključuje i komunalnu infrastrukturu 2. etape, kao i suglasnost za kupnju zemljišta za potrebe izgradnje groblja. Prethodno su izvršeni radovi na 1. etapi, a u tijeku su radovi na 2. etapi. Kako je već ranije pisao Dubrovački dnevnik, trenutno su na katoličkom groblju prodana gotovo sva grobna mjesta, dok na muslimanskom, pravoslavnom i groblju bez obilježja još ima slobodnih mjesta, a zbog toga će se uskoro ići u izgradnju dodatnih.

„Više od 1600 naših sugrađana je već kupilo grobnicu, a oni koji će to tek napraviti, bilo bi dobro da to naprave prije lipnja jer će tada cijene rasti, ali ne toliko značajno u odnosu na rast tržišnih cijena materijala“, rekao je gradonačelnik prilikom rasprave o ovoj točki dnevnog reda.

BURNA RASPRAVA O SPORTU

Prijedlog programa javnih potreba u športu iznjedrio je burnu raspravu, a brojni su vijećnici, uz gradonačelnika, u fokus stavili nepravil-

Gradski vijećnici su u utorak s 12 glasova ‘za’ usvojili rebalans proračuna Grada koji sada iznosi 88.492.852 eura. Razlika od dodatnih milijun i 200 tisuća eura u odnosu na prvotni proračun nosi se u pokretanju projekata.

Piše Petra Srebrović foto Grad dubrovnik

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Prijedlog programa javnih potreba u športu iznjedrio je burnu raspravu, a brojni su vijećnici, uz gradonačelnika, u fokus stavili nepravilnosti u funkcioniranju sportskih klubova.

nosti u funkcioniranju sportskih klubova. Vijećnik Pero Vićan (DDS) kritizirao je Dubrovački savez sportova nazivajući ga privatiziranim od grupe ljudi koji vode glavnu riječ. Poentirao je kako je preraspodjela novca klubovima po Prijedlogu nepravedna. „Da bismo postavili zdrave temelj, moramo maknuti stare koji su istrunuli. Dubrovački sport je talac malog broja pojedinaca koji su samo sebi bitni. Moramo uzeti čeličnu metlu i to riješiti“, izjavio je Franković. Dubrovačkim klubovima na trenutak je u zraku visio opstanak, nakon što je došlo do neizglasavanja točke. No, predsjednik Gradskog vijeća, Marko Potrebica, a onda i gradonačelnik, ukazali su na to kako bi se ovakav rasplet odrazio najviše na male klubove, koji bez proračunskih sredstava u iduća tri mjeseca ne bi opstali. Točka je na kraju usvojena, a dogovoreno je i kako će se na ovu temu održati tematska sjednica u roku od mjesec dana.

POVIJESNI VODOVOD NEĆE UTJECATI NA PROJEKT NUNCIJATA

Nakon što se u javnom prostoru potenciralo pitanje navodnih problema za izgradnju ceste na Nuncijati za ‘braniteljsko naselje’, gradski vijećnik Maro Krstić (nezavisni) pitao je gradonačelnika hoće li stari dubrovački vodovod čiji se ostaci nalaze na tom području, omesti izgradnju trase ceste i u konačnici dodjelu zemljišta dubrovačkim braniteljima. Gradonačelnik je jasno demantirao navode o ‘iznenađenosti’ pronalaskom ostataka povijesnog dubrovačkog vodovoda, i istaknuo kako to nije nepoznanica, ali kako je jedan od preduvjeta ishođenja lokacijske dozvole bilo i arheološko istraživanje.

„Sve je prošlo bez problema. Kroz 10 do 15 dana ćemo dobiti lokacijsku dozvolu, a onda krenuti prema građevinskoj. Dodijelit ćemo zemljišta i riješiti pitanje ceste, na radost branitelja“, rekao je Franković.

NAJVEĆA ZGRADA U DUBROVNIKU? NEĆE MOĆI

Još jedno pitanje vijećnika Kristića bilo je o izgradnji najveće zgrade u Dubrovniku, a koja je ranije planirana u blizini Vile Palme. Gradonačelnik je rekao kako je Grad prvotno prilikom odbijanja građevinske dozvole bio u pravu i kako su investitori sada podnijeli novi zahtjev. „Novi zahtjev sada ide i po novom GUP-u, što znači kako gabariti zgrade ne mogu biti ni približni onome što su prvotno planirali. To što je netko podnio zahtjev ne znači ništa, puno je postupka i javno-pravnih tijela do izdavanja građevinske dozvole“, kazao je gradonačelnik i apostrofirao kako će u konačnici građevina, ako do gradnje uopće i dođe, biti znatno manja.

PROJEKTI KASKAJU JER SU IZVOĐAČI SPORI

Gradonačelnik je odgovarajući na vijećnička pitanja Olge Muratti ( HSU ) i Tea Grbića ( HDZ ) vezana uz gradske projekte, izrazio nezadovoljstvo tempom rada izvođača koje Grad angažira putem javnih natječaja. „Nismo zadovoljni brzinom rješavanja komunalnih problema i izvođenja radova tvrtki koje angažiramo na javnim natječajima. Radovi se nekada čine beskonačno dugi. Uvidjeli smo kako je Grad davao komotne rokove, a to je onda omogućavalo izvođačima lagano hvatanje istih. Prilikom novih radova imat ćemo u vidu kraće rokove i veće penale. Na vrlo skorom natječaju ćemo propisati stroge uvjete kada se mora izaći na teren nakon što Grad izda nalog“, kazao je Franković i posebno istaknuo tvrtku Tehnogradnja, ali i nezadovoljstvo intenzitetom radova na groblju Dubac.

DO KRAJA GODINE STIŽU OTPADOMJERI

Vijećnik Saša Škrabić (SDP) konstatirao je kako tvrtka Čistoća dugo posluje s negativnim predznakom zbog čega je upitao kada će se krenuti s novim cjenikom za sustav gospodarenja otpadom. Gradonačelnik je kazao kako su zbog inflacije odlučili zastati s primjenom novog cjenika s obzirom na to kako bi on povećao troškove Dubrovčana. „Vjerujem kako ćemo u drugoj polovici godine započeti s pripremama za uvođenje sustava otpadomjera što je veliki izdatak za koji će Grad morati uložiti novce“, rekao je Franković i pojasnio kako se na sva odlagališta postavljaju kamere kako bi se spriječila ‘poplava’ vrećica smeća pored odlagališta.

ODRŽIVO I UČINKOVITO

Donesen Prijedlog programa povećanja energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada

Na 19. po redu sjednici Gradskog vijeća, jednoglasno je prihvaćen Prijedlog programa povećanja energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika.

Pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž u svom je izlaganju istaknula činjenicu kako je od razdoblja 2018. godine došlo do promjena unutar europske i nacionalne zakonske regulative, te da su slijedom navedenog poduzete potrebne prilagodbe i izmjena Programa, a sve sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti.

“Ovaj Program usklađen je s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Programom imamo za cilj potaknuti suvlasnike višestambenih zgrada da ulažu u izradu projekata energetske učinkovitosti i da ih prijavljuju na natječaje resornog ministarstva. Na osnovu ovog Programa raspisat će se Javni poziv i zaprimat će se prijave za sufinanciranje projektne dokumentacije”, naglasila je pročelnica Raguž dodavši kako je Grad Dubrovnik još od razdoblja 2018. godine sufinancirao izradu projektne dokumentacije za 33 zgrade u iznosu od milijun kuna kao i radove na obnovi zgrade na Batali u iznosu od 200 tisuća kuna.

Strateški cilj je ušteda električne i toplinske energije, smanjenje troškova za energiju, povećanje ugodnosti boravka i rada u zgradama, poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti u postojećim višestambenim zgradama te ocjena njihovog učinka.

Udruzi Lukjernica donirano vozilo

Pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i predsjednica uprave Dubrovačke razvojne agencije DURA Ana Marija Pilato Krile uručile su ključeve vozila predsjednici Udruge za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unapređenja duševnog zdravlja i kvalitete života „Lukjernica“ Jadranki Vlatko.

Riječ je o vozilu marke Renault CLIO za potrebe humanitarne pomoći i socijalnih usluga, koje će u prvom redu poslužiti u svakodnevnoj potpori i pomoći osobama sa psihičkim oboljenjima udruge Lukjernica.

Predsjednica Jadranka Vlatko izrazila je neizmjernu zahvalu na ovoj donaciji, ali i sluhu dubrovačkog gradonačelnika Frankovića i empatiji predstavnika DURE prema osobama sa teškim mentalnim poteškoćama i njihovim obiteljima. Naglasila je, kako će ova donacija znatno olakšati daljnji rad i buduće djelovanje udruge, koja je kroz proteklih dvadeset godina postojanja nesebično i velikodušno pomogla svim potrebitima.

Primopredaji ključeva vozila prisustvovala je i dopredsjednica udruge Mira Šejtanić.

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Projekt revitalizacije TUP-a predstavljen na Forumu u organizaciji Europske komisije

Na poziv Europske komisije, na Cities Forumu u Torinu predstavljen je projekt ‘Revitalizacija Tvornice ugljeno grafitnih i elektro kontaktnih proizvoda TUP’, kojeg Grad Dubrovnik provodi u sklopu inicijative Novi Europski Bauhaus. S obzirom da je riječ o novom programu na razini EU te da je Grad Dubrovnik u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om jedan od prvih koji su se na njega prijavili, u ovoj je prigodi Luna Polić Barović iz DURA-e predstavila projekt, na koji je način koncipiran i kako se provodi.

Revitalizacija TUP-a je od Europske komisije odabran kao jedan od 20 najboljih projekta u Europi koji, kroz inicijativu Novi Europski Bauhaus, povezuje Europski zeleni dogovor sa životnim prostorima i iskustvima. Cilj Grada je da prostori TUP-a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja,

U povijesnoj jezgri rekonstruirano još 100 metara vodoopskrbne mreže

Crijevićeva ulica dobila je novi vodoopskrbni cjevovod koji će značajno poboljšati uvjete vodoopskrbe u tom dijelu povijesne jezgre Dubrovnika. Umjesto dotrajale cijevi stare preko pola stoljeća djelatnici Vodovoda postavili su nešto više od 100 metara nove cijevi većeg promjera. „Ova investicija značajno će utjecati na kvalitetu opskrbe pitkom vodom tamošnjih stanovnika jer smo ujedno i spojili ovaj cjevovod s cjevovodom u Ulici Dinka Ranjine. Time smo stvorili svojevrsni prsten koji nam omogućuje alternativni pravac opskrbe cijelog područja u slučaju kvara na mreži“ – rekao je povodom završetka ovih radova predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić. Ovi radovi nastavak su napora Vodovoda da se modernizira cjelokupna vodoopskrbna mreža unutar zidina, što je proces koji se konstantno odvija.

ali i centar stvaranja novih radnih mjesta gdje se fokus miče s uslužne gospodarske djelatnosti na kreativnu industriju.

Kroz projekt će se izraditi sva potrebna dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni sadržaji na području TUP-a, a s tim su ciljem prostore nedavno obišli i stručnjaci koje je Europska komisija dodijelila u interdisciplinarni tim zadužen za razvoj projekta.

Dubrovački projekt izazvao je zanimanje u Torinu, gdje su u sklopu Foruma održane i interaktivne radionice o koheziji i oporavku u gradovima, pružena prilika za umrežavanje i raspravu o inicijativama i politikama EU-a, kao i za terensku posjetu nekoliko projekata grada Torina, koji je prošao urbanu transformaciju iz grada tvornice u grad znanja, kulture i inovacija.

Završeno uređenje

Završeni su radovi na sanaciji dijela prometnice od Petrovog sela do Mokošice. Ukupno je uređeno oko 140 metara dužine ceste, a radovi su obuhvatili uklanjanje oštećenog asfaltnog zastora, iskop zemljanog materijala, ugradnju kamenog nasipa, tamponiranje i u konačnici izradu novog sloja asfaltnog zastora.Naime, zbog trase ceste izvedene na nepovoljnom terenu, velike oborine i procjeđivanje podzemnih voda doveli su do slijeganja i klizanja kako okolnog terena, tako i same prometnice. Sanacijom oštećene dionice podignuta je razina sigurnosti svih sudionika u prometu. Vrijednost investicije je 24 tisuće eura, a radove je izveo ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta tvrtka Tehnogradnja.

dijela prometnice Petrovo selo - Mokošica

TEŠKI GOTOVO 626 906 EURA

Potpisani ugovori za projekte prilagodbe

klimatskim promjenama

Radi se, naime, o dva projekta u spomenutim općinama za koje je Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio sredstva Dubrovačko

-neretvanskoj županiji, kao nositelju projekta, a odnose se na radove, opremu i usluge za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama

Župan Nikola Dobroslavić u srijedu je u Palači Ranjina s načelnicima općina Orebić Tomislavom Ančićem i Konavle Božom Lasićem potpisao Ugovore o uređenju međusobnih prava i obveza za potrebe projekata sufinanciranih u okviru Javnog poziva za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama iz nacionalnih i lokalnih planskih i strateških dokumenata. Radi se, naime, o dva projekta u spomenutim općinama za koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio sredstva Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao nositelju projekta, a odnose se na radove, opremu i usluge za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Dubrovačko-neretvanska županija na ovaj je Javni poziv podnijela dvije prijave, koje se odnose na tri projekta – uređenje edukativne pješačko-biciklističke staze u Orebiću, uređenje zelene površine oko Područne škole u Pridvorju te uređenje zelene površine na području bivše Stare bolnice. Ukupna osigurana sredstva su 626.906,25 eura, a Fond će sufinancirati 80 posto iznosa.

„Provođenjem ovih projekata doprinosimo izgradnji zelenije i klimatski neutralnije županije pa tako i Hrvatske. Želimo da nam okoliš bude uredan i unaprjeđen sadnjom novih biljaka, novih stabala, uređenjem površina… i u tom su smislu osmišljeni i ovi projekti. U Orebiću će biti uređene pješačke i biciklističke staze,

slavić te dodao na kraju kako je ukupno trajanje projekta 30 mjeseci.

Načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić zahvalio je Županiji i RRA DUNEA na uspješnoj realizaciji prijave projekta, čega je rezultat potpisivanje ugovora. „To je projekt koji provodimo da bismo pratili europske trendove – što zelenije, a klimatski što povoljnije, imajući na umu da smo turistički privlačna destinacija“, kazao je Ančić te dodao kako je ovaj projekt još jedna potvrda kolika je uloga i potreba Županije, koja nosi takve projekte za jedinice lokalne samouprave.

„Radi se o sličnom projektu, samo mi uređujemo park u Pridvorju“, kazao je načelnik Konavala Božo Lasić. „Mi smo najveća općina u županiji, među najvećima u Hrvatskoj i nama je u interesu da disperzivno razvijamo sva mjesta, a i ovi projek-

braza, biciklističkih staza i sl., i ovaj je isto na tom tragu“, kazao je načelnik Lasić te zahvalio Županiji.

Ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Marijana Miljas Đuračić predstavila je detaljnije projekt koji se provodi u suradnji JU i Županije. „Mi ćemo kroz ovaj projekt urediti javne površine na prostoru bivše Stare bolnice, jer se za tim ukazala potreba i ovo je izvanredna prilika. Na tom prostoru je danas puno invazivnih vrsta, koje treba ukloniti i propisno zbrinuti, a zatim je plan posaditi autohtone biljke i voćkarice, postaviti kućice za ptice i jedan manji hotel za kukce,“ kazala je. Dodala je i kako će površina biti uređena kao javni park koji će moći koristiti svi građani i posjetitelji, a ujedno će služiti i redovnim aktivnostima Javne ustanove koje se odnose na provođenje škole u prirodi.

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

U Zračnoj luci teku zadnje pripreme

za Schengen

, za 60 posto putnika se ukida granična kontrola

U noći s nedjelje na ponedjeljak na snagu stupa

ljetni red letenja zrakoplova, a uz to se počinju primjenjivati pravila zone Schengena

Prvog dana siječnja Hrvatska je postala punopravna članica Schengena, ‘bezgranične zone’ koja obuhvaća 27 europskih zemalja. Cestovne i pomorske granice s prvim danom ove godine implementirale su sustav, a zračne luke se užurbano pripremaju za implementaciju koja slijedi u noći s 26. na 27. ožujka.

Zbog čega se sustav nije u siječnju uveo u zračnim lukama, kao što je to slučaj na kopnenim i pomorskim granicama, pojasnio je voditelj Službe za granicu Policijske-uprave dubrovačko-neretvanske, Dragan Sršen.

ZRAČNE LUKE SU ZAHTIJEVALE INFRASTRUKTURNU PRILAGODBU

„Taj datum nije slučajno određen. Razlog je činjenica što je za infrastrukturnu prilagodbu prostora za obavljanje granične kontrole bilo potrebno određeno vrijeme, što kod cestovnih graničnih prijelaza nije slučaj, a osim toga od 26. ožujka u zračnim lukama započinje ljetni režim letenja zrakoplova pa je i to jedan od razloga ovakve odluke“, pojašnjava Sršen i dodaje kako su u Zračnoj luci Dubrovnik imali i prednost što su neke stvari rađene modernijim tehnologijama i modularne su, zbog čega je lakše premještanje objekata i prenamjena prostora nego što je to slučaj kod starijih zračnih luka.

Cijela implementacija sustava, i neke promjene koje su se morale odraditi u samom prostoru Zračne luke Dubrovnik, prolaze bez problema.

Sršen ističe kako su sva državna tijela, uz operatora aerodroma, pravovremeno i koordinirano pristupila infrastrukturnoj prilagodbi, a to je bio ključ kako bi se sama tranzicija u nedjelju u noći mogla odraditi bez poteškoća.

NAPRAVLJENE SU MANJE

PREINAKE PROSTORA

„Operator aerodroma Zračna luka Dubrovnik, osigurao je fizičko odvajanje prometnih tokova put-

Cestovne i pomorske granice s prvim danom ove godine implementirale su sustav Schengena, a zračne luke se užurbano pripremaju za implementaciju koja slijedi u noći s 26. na 27. ožujka

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

nika na unutarnjim letovima iz i za destinacije država članica schengenskog prostora, od tokova putnika na letovima iz i za države koje nisu članice“, govori Sršen i pojašnjava kako će se granična kontrola nad putnicima koji prelaze vanjsku granicu schengenskog prostora obavljati na postojećem području graničnog prijelaza, u putničkom terminalu Zračne luke Dubrovnik. Tu su napravljene određene manje preinake u smislu premještanja kontrolnih kućica radi dobivanja dodatnog prostora za putnike i nesmetano obavljanje granične kontrole.

OPTEREĆENOST RADA SLUŽBENIKA

BIT ĆE MANJA

Sršen pojašnjava kako je rađena manja sistematizacija granične policije koja je obuhvatila i Postaju aerodromske policije Čilipi. Predviđen je adekvatan broj službenika sukladno trenutnoj situaciji i temeljem analiza o broju putnika na letovima koji dolaze iz i odlaze za nonschengen destinacije.

„Naše mišljenje je kako će opterećenost rada tih službenika biti manja, a što se tiče same popunjenosti radnih mjesta, ona obuhvaća ne samo poslove granične kontrole nego i neke aspekte

sigurnosti i zaštite zračne luke, suzbijanja prekograničnog kriminaliteta i slično“, ističe. Postaja aerodromske policije Čilipi broji dostatan broj policijskih službenika, koji u okviru svojih zadaća obavljaju poslove granične kontrole, za-

Operator aerodroma Zračna luka Dubrovnik, osigurao je fizičko odvajanje prometnih tokova putnika na unutarnjim letovima iz i za destinacije država članica schengenskog prostora, od tokova putnika na letovima iz i za države koje nisu članice

Equatiatur, volupta aliqui con nihicil mincid exeribea volorep restint. Sus et atecta vent accuptaquo deligni endus. Bis mos enem sim aute libus nus.

Po punoj implementaciji sustava Schengena u Zračnoj luci Dubrovnik, od sljedećeg tjedna, nad putnicima na unutarnjim letovima, što podrazumijeva letove iz i za destinacije država članica schengenskog prostora, u pravilu se neće obavljati granična kontrola

štite civilnog zračnog prometa, protueksplozijske zaštite, održavanja javnog reda i mira, sprječavanja i procesuiranja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta.

„Potrebno je i naglasiti kako poslove zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage obavlja privatna tvrtka ‘Securitas Hrvatska’, dok Služba sigurnosti Zračne luke Dubrovnik obavlja poslove sigurnosti aerodroma i poslove zaštitnog pregleda predane prtljage putnika“, iznosi.

BEZ GRANIČNE KONTROLE ZA

PUTNIKE ZONE SCHENGENA

Sršen pojašnjava kako se po punoj implementaciji sustava Schengena u Zračnoj luci Dubrovnik, od sljedećeg tjedna, nad putnicima na unutarnjim letovima, što podrazumijeva letove iz i za destinacije država članica schengenskog prostora, u pravilu neće obavljati granična kontrola, a promet će izgledati kao dosadašnji domaći promet, primjerice putovanje na relaciji Dubrovnik – Zagreb.

„Granična kontrola na vanjskoj granici schengenskog prostora, što je ujedno i vanjska granica Hrvatske, će se obavljati sukladno odredbama Zakonika o schengenskim granicama. To znači kako će se sve osobe koje dolaze ili odlaze izvan schengenskog prostora podvrgavati graničnoj kontroli, odnosno osobe koje uživaju slobodu kretanja u svrhu utvrđivanja njihovog identiteta te provođenja odgovarajućih provjera u raspoloživim bazama podataka“, pojašnjava Sršen i dodaje kako, suprotno od osoba koje uživaju pravo slobodnog kretanja u Europskoj uniji, državljani trećih zemalja podliježu temeljitim kontrolama na zračnim lukama.

ZA DRŽAVLJANE TREĆIH

ZEMALJA DETALJNA PROVJERA

„Osim utvrđivanja identiteta, obavljaju se provjere u svrhu utvrđivanja posjedovanja valjane vize ili dozvole boravka, detaljni pregled putne isprave radi otkrivanja znakova krivotvorenja, provjera mjesta polaska i odredišta i svrhe namjeravanog boravka, posjedovanje novčanih sredstava za uzdržavanje i povratak u matičnu zemlju, provjera ulaznog i izlaznog štambilja u putnoj ispravi zbog utvrđivanja duljine boravka, provjera da državljanin treće zemlje i predmeti koje nosi ne predstavljaju opasnost za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose država članica, a obuhvaća i neposrednu provjeru podataka i upozorenja o osobama i predmetima u schengenskom informacijskom sustavu i nacionalnim bazama podataka“, navodi Sršen detalje.

ČAK 60 POSTO PUTNIKA NEĆE

ZAHTIJEVATI GRANIČNU KONTROLU

Tradicionalno najbrojniji dubrovački gosti su iz Velike Britanije i SAD-a, zemalja koje nisu članice zone Schengena. Ipak zanimljiv je podatak o dosadašnjem međunarodnom prometu putnika preko Zračne luke Dubrovnik iz 2019. godine, kojega iznosi Sršen. Gotovo tri milijuna putnika tada je prošlo kroz dubrovački aerodrom, a omjer schengenskih putnika nad kojima se više neće obavljati granična kontrola je bio otprilike 60 posto, u odnosu na otprilike 40 posto ‘nonschengenskih’ putnika koji podliježu graničnoj kontroli. Ovaj podatak jasno oslikava kako će promet putnika u ZL Dubrovnik ove godine biti brži jer do sada su se radile granične kontrole svih zrako-

Gotovo tri milijuna putnika 2019. godine je prošlo kroz dubrovački aerodrom, a omjer schengenskih putnika nad kojima se više neće obavljati granična kontrola je bio otprilike 60 posto, u odnosu na otprilike 40 posto ‘nonschengenskih’ putnika koji podliježu graničnoj kontroli

plova (osim domaćih linija), a to više neće biti slučaj. Otprilike 60 posto putnika neće zahtijevati graničnu kontrolu. Kako su ‘obrisane’ cestovne granice s Mađarskom i Slovenijom, tako se ‘brišu’ kontrolne kućice s onih terminala koji su prije bili ulazni iz smjera zemalja Schengena – slikovito pojašnjava Sršen.

KVALITETA RADA NIKAD NIJE UPITNA

Obično se u svim branšama smanjenje obujma posla povezuje s kvalitetnijim izvršavanjem istoga, no to u ovom slučaju nije i ne smije biti

slučaj. Djelatnici MUP-a uvijek na jednak način, predano i po jasnim pravilima moraju izvršavati svoje radne obaveze. Iako će posla sa schengenskim putnicima biti manje, Sršen ističe kako postoje obaveze koje je Hrvatska prihvatila već ulaskom u Europsku uniju i ugradila u zakonodavstvo, a to je među ostalim, temeljita granična kontrola svih putnika iz trećih zemalja, što je rađeno i do sada. Pojašnjava kako kvaliteta rada službenika nikada nije upitna i uvijek je na jednakoj razini, bez obzira na promjene koje se vremenom događaju.

Tko jednom proba pravu stonsku kamenicu , taj se više ne može vratiti, a da je opet ne traži

Vrijeme je od kamenica, a mi smo s gosparom Svetom Pejićem provjerili sve tajne ostree edulis koja je posvuda gotovo izumrla, ali nas i dalje zavodi svojim specifičnim ukusom i ljekovitim svojstvima

Njeno veličanstvo nosi ime ostrea edulis i ona je specijalna kamenica koja se uzgaja u Malostonskom zaljevu. Živjela je u svim morima svijeta, ali je posvuda gotovo izumrla. Njoj u čast, oko blagdana sv. Josipa, mnogi kreću prema Pelješcu kako bi uživali u iznimnom, specifičnom okusu i ljekovitim svojstvima. Stonske kamenice su zaista lijek. Mnoge vrste školjaka obiluju magnezijem, kalijem i vitaminom C, a kamenica je bogata i vitaminom A. U gastronomskom smislu predstavlja jedinstveni specijalitet. U onom romantičnom, moćni afrodizijak.

‘ONAJ TKO JEDE PAŠTETU UZ KAMENICU , TAJ NE ZNA ŠTO JE KAMENICA’

U sklopu Dana malostonskih kamenica, prošlog su vikenda svi ljubitelji kamenica mogli uživati u Brijesti odnosno na Bistrini gdje su školjkari nudili kamenice, ali i u restoranima u Stonu i Malom Stonu. Privuklo je to ogroman broj ljudi, a na ruku su im išli lijepo vrijeme i ugodne temperature.

„Bio je prekrasan dan, a nama ugostiteljima u Stonu i Malom Stonu je puno pomoglo to što su školjkari izmješteni u Brijestu odnosno Bistrinu. Oni koji su htjeli uživati u njima

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Školjke su najbolje uz nekoliko kapi limuna

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

„Mi volimo reći kako je naša stonska kamenica ustvari specijalna kamenica koja je najbolja u sirovom, svježem stanju s malo limuna. Puno njih traži paštetu uz kamenice. Nažalost, ti ne znaju što je kamenica. Pašteta joj odnosi okus. Uz kamenicu se može servirati samo maslac, kruh ili prepečenac!“

u restoranima, ovdje su imali bogatu ponudu. Nikad bolji vikend i nikad više ljudi,“ govori Sveto Pejić, vlasnik kultne Vile Koruna u Malom Stonu.

Kamenice su, kaže gospar Pejić, išle ‘na sto načina’. Samo u njegovom restoranu su se nudile na 11 načina – svježa kamenica na ledu, krem juha od kamenica, pečena, zapečena ili pohana kamenica, kao i kamenice u šest umaka, i to od motara, kopra, mente, bosioka, pošiša ili dingača. Neki su ih tražili u panceti ili pršutu, ali Pejić napominje kakva je kamenica zapravo najbolja.

„Mi volimo reći kako je naša stonska kamenica ustvari specijalna kamenica koja je najbolja u sirovom, svježem stanju s malo limuna. Puno njih traži paštetu uz kamenice. Nažalost, ti ne znaju što je kamenica. Pašteta joj odnosi okus. Uz kamenicu se može servirati samo maslac, kruh ili prepečenac!“ kaže Pejić.

NE OTVARA SE NA SILU S NOŽEM

A s kamenicom treba znati. Uzgoj, skladištenje, otvaranje, serviranje i samo konzumiranje prava su mala umjetnost koju objašnjava gospar Sveto.

„Kamenicu treba znati stručno otvoriti. Svugdje u svijetu se kamenica otvara na dublju stranu, kod nas se to radi na pliću,“ napominje Pejić.

Puno je onih koji ne znaju otvoriti kamenicu. „Ljudima obično neki prijatelji pošalju kamenice, oni ih krenu otvarati nožem na silu, pa se izrežu, iznerviraju se… Ima i za to lijeka! Prije 10 godina mi je Adam Benović, hrvatski planktolog i ekolog, kazao kako se u Švedskoj kamenice ne otvaraju nožem za rezanje nego običnim beštekom. Na svaku je kamenicu potrebno staviti lastiku, omotati je dva puta i takve staviti u hladnjak. Gost skida tih 10-ak lastika, jednu po jednu, a onda se vratite na prvu koja se već otvorila pokoji milimetar. Onda se otvara beštekom i tako idete po redu, od prve do zadnje,“ objašnjava Pejić.

NE LJUBI SE DOBRO S AROMATIČNIM VINIMA

Stonska se kamenica ne ljubi baš sa svakom namirnicom ni sa svakim pićem pa je treba znati dobro upariti. Ova zavodnica je izbirljiva, neke dodatne namirnice koje bi joj činile društvo samo bi pokvarile njen posebni okus. „Pri serviranju je potrebno staviti na led. Nai -

„Pri serviranju je potrebno staviti na led. Naime, čim se nju stavi na led, od kuhinje do stola gosta, ona se ‘šokira’ i ugine. Jedno 95 posto gosta

iritira vidjeti živi organizam na pjatu, nije im ugodan osjećaj“

Gospar Sveto Pejić

„Kamenica najbolje ide uz nekoliko kapi limuna ili ljute naranče. Uz nju se u svijetu servira pjenušac, šampanjac ili neko lagano bijelo i pitko vino. No, naša se kamenica dobro sljubljuje s crvenim vinima. Ne dolazi u obzir s njima konzumirati aromatizirana vina ili ona koja imaju izraziti ‘bouquet’ (buke, aromu)“

me, čim se nju stavi na led, od kuhinje do stola gosta, ona se ‘šokira’ i ugine. Jedno 95 posto gosta iritira vidjeti živi organizam na pjatu, nije im ugodan osjećaj. Kamenica najbolje ide uz nekoliko kapi limuna ili ljute naranče. Uz nju se u svijetu servira pjenušac, šampanjac ili neko lagano bijelo i pitko vino. No, naša se kamenica dobro sljubljuje s crvenim vinima. Ne dolazi u obzir s njima konzumirati aromatizirana vina ili ona koja imaju izraziti ‘bouquet’ (buke, aromu),“ upozorava Pejić.

SPECIJALNI MORSKI BAZENI

No, čini se kako je najveća umjetnost od svih, znati je sačuvati kako bi bila svježa i kako bi se prilikom konzumacije uživalo u svim njenim specifičnim okusima i mirisima koji miluju sva osjetila. Stoga se u restoranu Vila Koruna mogu vidjeti morski bazeni u kojima se one čuvaju, zbog čega i jesu toliko ukusne. „Kad naš školjkar donese kamenicu, onda ona ne ide u hladnjak nego ide u specijalne bazene koje možete vidjeti iza nas. Oni se napajaju morem s 48 metara dubine. Radili smo bušotine, naišli na more hladno i čisto na 48 metara, sanirali te bušotine, stavili pumpu koja stalno izbacuje novo more, i to šest litara u sekundi. Ovo more nema kisika, što znači kako nema bakterija i ne može doći do nikakvog zagađenja. Temperatura tog mora je konstantno 14 stupnjeva, ljeti i zimi, što je dobro za ribe, rakove i školjke. Salinitet ovog mora je puno veći nego što je onaj u Malostonskom kanalu pa tako eksperti pretpostavljaju kako more koje dolazi u ove bazene nije od tog, malog, nego od velikog mora,“ objašnjava Pejić.

INFRASTRUKTURA NE SMIJE

UGROZITI MALOSTONSKI ZALJEV

Cestovni projekti koji su realizirani na Pelješcu, na kušanje kamenica dovode još više gurmana, od kojih mnogi obožavaju kamenice. Gospar Sveto tvrdi kako su prošlog ljeta, nakon otvaranja Pelješkog mosta, svi ugostiteljski objekti bilježili ogromno povećanje prometa. Nada se kako će se pozitivne brojke nastaviti.

No, treba znati projekte miriti i s prirodom. U javnom su se prostoru stoga povukla pitanja oko izgradnje Centra u Lučinom razdolju, prvenstveno zbog bojazni kako bi mogao ugroziti Malostonski zaljev. A on je pravo bogatstvo.

„Danas postoje tehnologije kojima se ovaj prostor može zaštititi, ali pitanje je kako će to izgledati za 50 godina. Po meni će biti utjecaja i smatram kako je trebalo pronaći drugu lokaciju za taj projekt. Šteta je!,“ smatra Pejić.

NIJE ISTO JESTU KAMENICU

U STONU I U ZAGREBU

Sveto Pejić je i vlasnik solane u Stonu, a kaže kako se u njegovom restoranu nalazi Diploma o zlatnoj medalji za školjkarstvo koju je u Londonu osvojila Zadruga za uzgoj školjaka Bistrina davne 1936. godine.

„Zašto je kod nas? Pa zato što je Zadruga za uzgoj školjaka Bistrina pripala Jedinstvu, a Jedinstvo je pripalo Solani. Prva obitelj privatnika koji su se bavili uzgojem je bila obitelj Bandur, potom Maškarići, a kasnije su i ostali počeli uzgajati,“ izjavio je gospar Pejić. Kako nam kaže, prije je bilo oko 130 prijav -

ljenih školjkara, danas ih je 60-ak. Kamenici i mušuli treba od dvije i pol do tri godine za narasti do veličine prikladne za konzumaciju. Proizvodi se oko tri tisuće tona mušula i tri milijarde komada kamenica. Oko 90 posto ih se konzumira u Malom Stonu i Stonu, pet posto u Dubrovniku, a pet posto u Hrvatskoj.

„Izvoza nema! Nije isto jesti kamenicu u Malom Stonu, u Dubrovniku, u Splitu ili u Zagrebu. Uvijek tražite kamenicu jesti na licu mje -

sta. Kad se ona transportira, često se ubaci u najlon, okrene se, svaka na dublju stranu, i dok dođete do grada, iz nje izađe more,“ kaže Pejić dodavši kako je to prava šteta jer joj se uništi okus. A uz izvorni okus, ona je neodoljiva.

„Onaj tko jednom proba stonsku kamenicu, nikad više neće moći proći pored Stona bez da kaže – idem pojesti 10,12 komada,“ poručuje gospar Pejić.

Dubrovački dnevniK petak, 24. ožujka 2023.

„Izvoza nema! Nije isto jesti kamenicu u Malom Stonu, u Dubrovniku, u Splitu ili u Zagrebu. Uvijek tražite kamenicu jesti na licu mjesta. Kad se ona transportira, često se ubaci u najlon, okrene se, svaka na dublju stranu, i dok dođete do grada, iz nje izađe more“

Vila Koruna

Bazen s morskom vodom

Je li se bolje roditi bez one stvari ili bez sreće?

Steven Bradbury osvojio je

zlatnu olimpijsku medalju na nevjerojatan način

Nema nekog posebnog povoda za prisjetiti se kako je Steven Bradbury osvojio zlatnu medalju na Zimskim olimpijskim igrama postavši tako prvi čovjek s južne hemisfere kojemu je to uspjelo, ali priča je toliko luda da je uvijek vrijedi ponavljati

Piše Maro Marušić

Kazaljke sata gore na semaforu Salt Lake City Ice Centera pokazivale su točno 20 sati i 46 minuta, dok su se dole, na startu finalne utrke na tisuću metara, petorica brzih klizača pripremala za posljednju, treću fazu velike znanstveno-istraživačke studije „Je li se bolje roditi bez one stvari ili bez sreće?“ Čitava južna hemisfera planeta Zemlje tog je 16. veljače 2002. godine oči uprla ka velikom finalu zimske Olimpijade. Do tada južnohemisferaši uopće nisu znali da postoje Zimske olimpijske igre, ali kako bi im to čovjek zamjerio kada nikad u svom životu nisu vidjeli ni pahulju snijega, ni kocku leda, ako ne računamo koktele po phuketima, copacabanama i ipanemama. Sada međutim, u finalu nastupa Australac Steven Bradbury koji može postati prvi čovjek u povijesti koji je zlatnu olimpijsku medalju prenio preko ekvatora. Jedini problem u čitavoj priči jest što je totalni autsajder, ali baš zato se navijači nadaju čudu. Sve je počelo još u četvrtfinalu. Bradbury kao najstariji natjecatelj i tamo je bio među najgorim koeficijentima kladionica. Dva trkača prolaze dalje, a Australac je trku završio treći. Činilo se da mu je nastup na Olimpijadi gotov, a onda su suci zbog guranja kaznili Marca Gagnona i Bradbury se poput deve iz Biblije kroz ušicu igle umetiljao u polufinale. Tamo su mu davali još manje šanse. Potpuno opravdano. Čitavu trku bio je na začelju kolone, a onda pred sami kraj trojica br-

zoklizača su pala, četvrti je diskvalificiran i Steven Bradbury je ušao u završnicu.

NIKAKVE ŠANSE

Evo ga sada na startu velikog olimpijskog finala kao daleko najsporijeg natjecatelja. Nitko mu ne daje ni gram šanse za pobjedu uključujući i njega samog. Naime, odlučio je da će se čitavu trku biti fenjeraš, jer jedino kako može doći do medalje jest da se bolji trkači polome ili diskvalificiraju baš kao što je to bio slučaj u četvrtfinalu i polufinalu. Ako se tako nešto slučajno desi, najbolje je da se nalazi na sigurnoj udaljenosti da i sam ne ljosne. Doduše, mogućnost da se tako nešto potrefi tri utrke zaredom je otprilike kao da u razmaku od tjedan dana dobijete tri puta na Eurojackpotu. Drugim riječima nemoguće, ali opet naši su stari govorili ako si rođen pod sretnom zvijezdom, ni u WC -u nisi gladan, pa je stoga cjelokupna Australija, Afrika i Južna Amerika pred malim ekranima – ako Bradbury u ovoj neviđenoj znanstvenoj studiji dokaže da je bolje roditi se bez one stvari, nego bez sreće – onda i oni mogu uspjeti u bilo čemu. Pa zamisli ti to, čovjek se rodio u predgrađu Sidneya, bez one stvari – leda – a postao je olimpijski prvak u brzom klizanju. Ako se pokaže i dokaže da je tako nešto moguće, onda se brišu sve granice – sutra se neki južnohemisferaš može roditi bez mozga, i uz malo sreće postati Albert Einstein –

Evo ga sada na startu velikog olimpijskog finala kao daleko najsporijeg natjecatelja. Nitko mu ne daje ni gram šanse za pobjedu uključujući i njega samog. Naime, odlučio je da će se čitavu trku biti fenjeraš, jer jedino kako može doći do medalje jest da se bolji trkači polome ili diskvalificiraju baš kao što je to bio slučaj u četvrtfinalu i polufinalu

eto koliko su dalekosežne posljedice ovog suludog eksperimenta.

Činjenica jest da malo tko u tako nešto vjeruje, ipak se mi nalazimo na planetu Zemlji gdje se samo tragedije mogu dogoditi preko noći, rijetko kad pozitivni rollercoasteri. Oko Bradburyja na startu olimpijskog finala sama je krema brzog klizanja. Prvi favorit i miljenik domaće publike Apolo Anton Ohno, strašna korejska mlada nada Ahn Hyun-soo, trostruki svjetski prvak Kanađanin Mathieu Turcotte, te naposljetku deseterostruki zlatni sa svjetskih prvenstava i srebrni iz Nagana Kinez Li Jiajun.

Sudac pištoljem daje znak za početak utrke, a Bradbury u prepoznatljivom zelenom dresu kasni već u prvom zavoju. Ostala četvorica izmjenjuju se u vodstvu, a prilikom ulaska u bogene naginju se jače od Valentina Rossija. Na polovini utrke Australac zaostaje već nekoliko metara, a kako se približavaju finišu, sve se luđe udara po gasu. Ulaze u posljednji krug, a Amerikanac iz grčke mitologije leži u zavoju kao da je Crnogorac u natjecanju za najljenijeg stanovnika. Možda niste znali, ali Apolonovo ime izvedeno je iz

grčke složenice Apo-ell, što doslovno znači ‘onaj koji se pregiba’.

Apolo Anton Ohno kao vodeći u poretku pregiba se u posljednjem zavoju, ali odnekud dolijeće Kinez koji ga s vanjske strane pokušava prestići, ali previše naginje motor, pardon klizaljke, gubi kontrolu, pa proklizava prema Korejcu i ruši ga, ovaj potom odmah propada u koljenima i kači vodećeg Apolona, pa se i on pregiba ka tlu povlačeći utrobi zemlje i Kanađanina, a Australac tamo s kraja južne hemisfere sporo i nonšalantno pristiže ciljnoj ravnini podižući ruke u zrak kao olimpijski prvak i prvi čovjek u povijesti koji će zlatnu medalju sa zimskih olimpijskih igara donijeti na plažu Whitehaven i ubaciti je u koktel s ledom.

Stanovnici južne polutke Trećeg kamenčića od Sunca luduju od sreće, ovo je čisti znanstveni dokaz i putokaz da i oni imaju šansu uspjeti - čak i u svojim najluđim snovima. Brazilske majke odmah upisuju djecu na trening skijaških skokova, Ruanđanke pak guglaju postoji li u njihovoj zemlji biatlon klub, a Indonežanke mozgaju bi li njihovi potomci mogli postati zlatni u curlingu.

Tri puta zaredom Bradbury je imao nevjerojatnu sreću

SATISFAKCIJA ZA SVA ODRICANJA

S druge pak strane ekvatora stanovnici planeta Zemlje bijesni su zbog nesreće. Ovo je njima čisti znanstveni dokaz da je život okrutan i teško sranje. Kako netko na ovakav način može postati olimpijski prvak u brzom klizanju, jebote led blesavi. Američke majke odmah su krenule ispisivati djecu s hokeja na ledu, Norvežanke su spremile biatlonske puške po šupama Trondheima, a Kanađanke izmozgale bi li bilo bolje prebaciti njihove potomke s boćanja na ledu u boćanje po mediteranskim selima.

Čak ni novopečeni olimpijski šampion nije bio siguran kako se treba osjećati. Prilikom dodjele medalja američka publika ga je izviždala, a novinari su ga na konferenciji za medije stali rešetati s pitanjima o (ne)pravdi.

-Očigledno jest da nisam najbolji – smireno je stao objašnjavati Steven Bradbury – ali ovo što se dogodilo je neka vrsta satisfakcije za sva odricanja koja sam prošao u posljednjih 14 godina.

Put mu zaista nije bio nimalo lagan. Na Olim -

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

pijskim igrama u Lillehammeru 1994. godine pao je i klizaljkom razrezao arteriju jedva preživjevši nesreću. Sašili su mu više od stotinu ponata kako bi zaustavili krvarenje.

Poslije je imao još nekoliko lomova i razmišljao je o prekidu karijeru. Olimpijske igre u Salt Lake Cityju bile su mu posljednje natjecanje, a pripremajući se za oproštaj, na treninge je odlazio javnim prijevozom, jer nije imao novaca za popravak automobila. Nakon kolosalnog uspjeha australska pošta izdala je markice s njegovim likom, a tu uslugu platili su mu dvije tisuće dolara. Bio je presretan, jer je napokon mogao servisirati prijevozno sredstvo.

Kasnije je ušao u australski sportski Hall of Fame, ali i u rječnik. Naime, izraz ‘doing a Bradbury’ Australci su počeli koristiti za neočekivani uspjeh. Još uvijek je Down Under hodajuća legenda i jedna od najvećih ikona sporta uopće. Često nastupa kao motivacijski govornik, a tema je uvijek ista: Ako želiš biti olimpijski prvak u brzom klizanju, je li se bolje roditi bez leda ili bez bad-a?

Pa zamisli ti to, čovjek se rodio u predgrađu Sidneya, bez one stvari –leda – a postao je olimpijski prvak u brzom klizanju. Ako se pokaže i dokaže da je tako nešto moguće, onda se brišu sve granice – sutra se neki južnohemisferaš može roditi bez mozga, i uz malo sreće postati Albert Einstein – eto koliko su dalekosežne posljedice ovog suludog eksperimenta

se rijetko događaju preko noći, ali Australac je dokaz da ponekad ipak mogu

Na planetu Zemlji pozitivne stvari

utijavanje na hladno

Skroz je logično da se kažnjavaju prostitutke, a ne vrli hrvatski muž!

Trisu pune godine od zagrebačkog potresa s rezultatom - nula sagrađenih i nešto sitno obnovljenih - i to samo i isključivo zahvaljujući nevjerojatnoj upornosti i resursima samih vlasnika stambenih nekretnina. Jadnici koji su morali iseliti iz obiteljskih kuća u dijelovima grada bliže samom epicentru, već tri godine čuče u kontejnerima ili u neadekvatnim zamjenskim prostorima. Promijenila su se dva zakona, tri ministra i stotine praznih obećanja. Potpuno očajni i izgubljeni svaki dan obilaze ono što se nekad zvalo njihovim domom, sumorno podižući s tla neke nove cigle koje su opet padale, što ih, nasreću, drži na pristojnoj udaljenosti od kuće koja se svaki čas može do kraja urušiti. S druge strane, centar Zagreba vrvi od užurbanih radova. Radi se na zgradama u državnom ili gradskom vlasništvu, kako bi se utrošilo što više novca iz Fonda obnove koji nam je EU dobrohotno produžila za još godinu dana. Par mjeseci prije isteka tog drugog roka, naš ministar, gospar Branko Bačić vodi nadljudsku trku kako bi što više para potrošio nakon toliko izgubljenih dana, mjeseci i godina nesposobnih ministara, lošeg zakona i Vlade koja je tapkala na mjestu, gotovo dvije i pol godine, nemajući pojma što napraviti.

Najbolja slika sposobnosti Vlade, Ministarstva i države administracije, upravo su Banski dvori. Jednako kao i zgrada prekoputa Trga sv. Marka, zgrada Hrvatskog sabora. Za njihovu obnovu neće se potrošiti novac iz Fonda, ali veliki uspjeh će polučiti ako uspiju završiti natječaj za dokumentaciju, kako bi barem te preskupe papire platili eu-

ropskim novcem. Upravo zgrade Sabora i Vlade najbolja su paradigma nesposobnosti, nezainteresiranosti, ali i ležernosti vladajućih, prema onom što je muka njihovih građana. Sve pod parolom: Kako ćemo? Lako ćemo! Zato nije nimalo čudno što je najpoznatija zagrebačka tržnica Dolac čak i subotom poluprazna. Gotovo četrdeset tisuća stanara iz centra Zagreba moralo je napustiti svoje stanove i još se ne nazire kraj administrativnih trakavica nakon čega će, ako Bog da i sreća junačka, početi obnova. Onda će se moći vratiti u svoje domove. Ako ne oni, onda njihova djeca! Dobro, ako ni oni, unuci gotovo sigurno! Nada?! Barem je nada džabe. Neki se pitaju kako je Italija, koja se baš ne može pohvaliti dobro organiziranom državnom administracijom poput recimo sjevera Europe, uspjela nakon strašnog razornog potresa i tisuće razrušenih kuća cijelu obnovu odraditi za godinu dana. Odgovora su dva. Prvo, ti koji se to pitaju - zlonamjerni su, drugo, to je – ne tema.

Tema

koja se ovih dana vrti jest problem s tzv. seksualnim radnicama, ali i radnicima. Neke znanstvenice s Instituta Ivo Pilar radile su istraživanja s tim ‘damama’, ali i sa sucima i policijom i došle do zaključka, u skladu s europskom pravnom regulativom i smjernicama UN-a, kako prostituciju treba legalizirati ili barem dekriminalizirati seksualne djelatnice/ke. Promptno je stigao odgovor iz MUP-a. Razrađuju prijedlog novog zakona kojim bi se povećale kazne za prostituciju, točnije, za seksualne djelatnice/ke. I dalje nemaju namjeru kažnjavati klijente koji konzumiraju

seksualne usluge. Što je posve logično, nisu i ne mogu biti kriminalizirani vrli hrvatski muževi koje su one, što provokativnim oblačenjem, što bludnim ponašanjem, namamile na grijeh, ma koliko molili da se othrvaju napasti. Hvalevrijedna je to briga za naše hrvatske muževe, jednako kao i za ‘nevine’ turiste koji su na blud ‘navučeni’ od strane tih beskrupuloznih razvratnica u vrlo vjerojatnoj sprezi sa samim nečastivim. Nećemo valjda kažnjavati turiste od kojih živimo! Tako se to radi, blaženi(k) naš, ministar Božinović!

Malo je falilo da mali sportski klubovi, ni krivi ni dužni, ostanu bez para jer se na Vijeću konačno poteglo pitanje Dubrovačkog saveza športova i načina njegovog vođenja po već uigranom modelu - ja tebi, ti meni, pa ćemo obrnuti i pare i moć. Je li konačno došlo vrijeme za potpunu transparentnost javnih ustanova jer upravo to i jest njihov smisao? To je smisao javnog novca i javnog interesa. Kao što je red i običaj u Gradu, nisu se konkretno rekla imena onih koji su uzurpirali vođenje javnih sportskih institucija, nego se spominju ‘neki’ koji su ih ‘privatizirali’. Ta se tema već godinama vrti u kuloarima i više je svima dokokotalo. Brate mili, izađite vanka s činjenicama i imenima! Hoće li konačno netko reći popu - pop, a bobu – bob na zakazanoj tematskoj raspravi Vijeća upravo o tim problemima? E, to ćemo tek vidjeti za mjesec dana kad bi se sjednica Vijeća s tom temom trebala i održati. Dotad, guštajte u lijepim toplim danima, a ako vas turisti pitaju gdje mogu naći seksualne radnice, pravite se kako niste odavde. Eto vas!

Piše Vjera Šuman

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Maro i Nikol - ljubav prava ponajbolje grije, zajedno im nikad hladno nije

Jelica, Marina i Ankica - po godinama ozbiljniji ljubitelj dubrovačkog folklora znade svak da su osamdesetih tri sestre u ansamblu bile Linđov “zaštitni znak”

Tea, Mihael, Lucija i Dado - obitelj na okupu uvijek opuštena bude rado

ARŠK Orhan - na klupskom natjecanju u udičarenju iz barke pobjednički tim je i za županijsko natjecanje izabran

Ema i Borna - gdje je ljubavi, kažu, ni zbog mogućeg braka ih ne hvata trema

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Klara, Lena, Luna i Deniz - djeca su najveća dragocijenost Grada, malo starije se malenoj novoj prijateljici raduju sada

Stela, Pia i Karla - linđa na Stradunu balati su se još kao početnice usudile sanjati, vrijedno su vježbale, i taj nastup dočekale

Lana, Miko i Ronnie Kutta - znade i ljubimac dobro pored čijih je najsigurniji i najvoljeniji skuta

Đivo i Marija - s ovakva dva ulovljena zubaca nikome što je u kategoriji najveće ribe pobijedio, i zlatnu medalju dobio, nije bilo krivo

Mario i Andrija - prvi je u FA Linđo desetljeća radnog staža “skupio”, drugi presretan što je prije godinu dana tako kvalitetan ansamb kao umjetnički direktor “dobio”

Andrea i Tanja - proljeće je napokon i službeno “stiglo”, ubrzo će se nositi odjeća tanja

Ivo, Mira, Renato i Dolores - sunčeva toplina godi, i na taraci Gradske se lijepo zajedničko vrijeme ugodno provodi

“SEMESTER AT SEA”

Brodovi na kojima studenti slušaju predavanja i

se, redovito posjećuju Dubrovnik

Dubrovnik je bio dijelom njihovog itinerara od prvog putovanja, a tako je nastavljeno i danas

Ideja sveučilišne

nastave na brodskim kružnim putovanjima

nastala je u

Americi prije

stotinjak godina

pa je 1926. godine

brodom RYNDAM

organizirano prvo

takvo putovanje oko

svijeta. Naravno, među 90 luka

koje je RYNDAM

tada u 35 zemalja

posjetio, našao se i

Dubrovnik

Nekoliko je zanimljivih putničkih kruzera posljednjih godina posjetilo Dubrovnik u sklopu američkog programa Semester at Sea (SAS). Sveučilišni projekt, nastao je daleke 1963. godine pod imenom University of the Seven Seas. Nakon što je nakratko promijenio ime u World Campus Afloat, 1977. godine konačno se ustalio pod sadašnjim imenom.

U početku pod pokroviteljstvom Chapman University, potom University of Colorado i University of Pittsburgh, od prosinca 2006. godine semestarska predavanja i vježbe u trajanju od nekih 100 dana kružnih putovanja svim morima svijeta organizira University of Virginia.

U DUBROVNIK SE UPLOVLJAVALO

JOŠ OD PRVOG TAKVOG PUTOVANJA

Ideja sveučilišne nastave na brodskim kružnim putovanjima nastala je u Americi prije stotinjak godina pa je 1926. godine brodom RYNDAM organizirano prvo takvo putovanje oko svijeta s polaskom iz luke Hoboken u New Jerseyu, dugo sedam i pol mjeseci za 500 stu -

denata i 63 profesora. Naravno, među 90 luka koje je RYNDAM tada u 35 zemalja posjetio, našao se i Dubrovnik.

Prigodom proslave 50. obljetnice ovoga putovanja, njegovi su ga preživjeli sudionici, u to vrijeme redom ugledni američki gospodarstvenici i političari, proglasili “ najvećim edukativnim iskustvom u svom životu”. Na tim temeljima nastala je ideja o ponovnom oživljavanju jednog ovako dobrog projekta, pa je 1963. godine poduzetni profesor Bill Hughes još jednom organizirao slično putovanje brodom SEVEN SEAS

Ovaj put nije imao službenu podršku američkih visokih učilišta, ali je uporni Hughes dvije godine poslije uspio dobiti podršku kalifornijskog sveučilišta Chapman te tako i službeno nostrificirao akademska zvanja stečena za vrijeme plovidbe.

DOBRO NAM ZNANI UNIVERSE

Od 1966. godine putovanja preuzima novi brod RYNDAM , drugi po redu istog imena kompani -

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Nakon što je

punih 25 godina

UNIVERSE uredno

obavljao svoju

nesvakidašnju

ulogu plovećeg

sveučilišnog

kampusa sve

do 1995. godine, sljedećih deset

godina svoje

mjesto prepušta

brodu UNIVERSE

EXPLORER koji

također posjećuje

Dubrovnik.

UNIVERSE

EXPLORER je 2004.

zamijenjen nama

također dobro

znanim kruzerom

EXPLORER

je Holland America Line koji s polaskom 3. veljače 1968. godine iz Los Angelesa posjećuje: Limu, Santiago de Chile, Buenos Aires, Montevideo, Rio de Janeiro, Salvador, Dakar, Casablancu, Malagu, Pirej, Istanbul, Dubrovnik, Veneciju, Civitavecchiju, Lisabon, Rotterdam, London i New York.

Putovanje s polaskom 1. veljače 1971. godine posjećuje: London, Rotterdam, Barcelonu, Pirej, Dubrovnik, Civitavecchiju, Funchal, Freetown, Rio de Janeiro, Salvador, Port of Spain, Cartagenu, Balboa, Acapulco. Kasnije je RYNDAM pod grčkom zastavom znao doploviti u Dubrovnik i pod imenom ATLAS

Koncem šezdesetih godina prošlog stoljeća inicijativu preuzima karizmatični hongkonški magnat C.Y. Tung koji kupuje poznati transatlantik QUEEN ELIZABETH s namjerom da ga pretvori u ploveće sveučilište Ujedinjenih naroda. Nažalost, legendarni brod je tijekom rekonstrukcije u Hong Kongu zahvatio katastrofalni požar pa je Tung 1971. godine kupio novi brod, nama dobro znani UNIVERSE , s kojim 1977. počinju prva putovanja novostvorenog Semester at Sea, ali istovremeno i prvi posjeti Dubrovniku.

EXPLORER I WORLD ODYSSEY

Nakon što je punih 25 godina UNIVERSE uredno obavljao svoju nesvakidašnju ulogu plovećeg sveučilišnog kampusa sve do 1995. godi -

ne, sljedećih deset godina svoje mjesto prepušta brodu UNIVERSE EXPLORER koji također posjećuje Dubrovnik. UNIVERSE EXPLORER je 2004. zamijenjen nama također dobro znanim kruzerom EXPLORER, koji je bio među najbržim putničkim brodovima na svijetu. U međuvremenu, dok se nekadašnji OLYMPIA EXPLORER preuređivao za novu ulogu samo nakratko su neke plovidbe obavili grčki kruzeri ODYSSEUS i WORLD RENAISSANCE . Početkom 2015. godine pristigla je vijest kako je, nakon još jednog uspješno apsolviranog desetljeća, unajmljen novi brod, njemački kruzer DEUTSCHLAND koji je od rujna 2015. godine zaplovio pod novim imenom WORLD ODYSSEY. I naravno, odmah je 29. rujna uplovio u grušku luku. Prošle nas je godine posje -

Semester at Sea

tio, a ove godine je uplovio kao drugi brod na početku sezone 2023. Doplovio je 11. ožujka u 08:00 sati iz grčke luke Pirej, a isplovio 15. ožujka u 20:00 sati za Barcelonu. U razgovoru s brodskim agentom, doznao samo kako će uskoro prestati najam broda WORLD ODYSSEY te će isti biti vraćen njemačkom vlasniku koji će mu ponovo vratiti ime DEUTSCHLAND. U budućnosti će za Semester at Sea ploviti neki drugi brod u najmu.

Program Semester at Sea doživio je nevjerojatan komercijalni i akademski uspjeh. Zanimljivo je napomenuti kako je dosadašnjih pre-

ko 60 tisuća njegovih studenata imalo prigodu, osim posjeta različitim zemljama, slušati i predavanja tamošnjih društvenih čelnika poput Anwar el- Sadata, Mihaila Gorbačova, Arthura Clarka, Nelsona Mandele, Fidela Castra, Indire Gandhi, Desmond Tutua, Majke Tereze i drugih. Vrijedi spomenuti i kako je poznata britanska brodarska kompanija British India Steam Navigation Company imala za svoje britanske studente slična putovanja pa se tako sjećamo dolazaka njihovih brodova: UGANDA , DEVONIA , DUNERA i NEVASA .

U razgovoru s brodskim agentom, doznao samo kako će uskoro prestati najam broda

WORLD ODYSSEY te će isti biti vraćen njemačkom vlasniku koji će mu ponovo vratiti ime DEUTSCHLAND

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Universe Explorer

World Odyssey

Explorer

Jedna osoba poginula u slijetanju automobila u more, tri su se uspjele spasiti

Ovaj nesretni događaj otvorio je niz pitanja o sigurnosnim aspektima trajektne luke i mogućnostima za poboljšanje infrastrukture

U nedjelju navečer osobni automobil splitskih registarskih oznaka sletio je u more na trajektnom pristaništu u Prapratnom. U vozilu se nalazio vozač i troje putnika. Nakon slijetanja, iz vozila je uspio izaći vozač (47) i dvoje putnika, 42-godišnjakinja i 39-godišnjak. Jedna je putnica (45) ostala u vozilu odakle su njeno beživotno tijelo izvukli ronioci Interventne jedinice policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Očevidom je utvrđeno kako je vozač, krećući se iz smjera Stona u pravcu Splita, pogrešno skrenuo za trajektno pristanište misleći kako vozi pristupnom cestom prema Pelješkom mostu.  Alkotestom je utvrđeno kako je vozio pod utjecajem alkohola od 0,81 g/kg. On je uhićen zbog sumnje kako je počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće sa smrtnim ishodom.

DRUGA NESREĆA U SEDAM MJESECI

U kolovozu prošle godine, državljanin Indije, 27-godišnji mladić, upao je s automobilom u more u istoj trajektnoj luci i smrtno stradao. Iako se nesreća nije dogodila u potpunosti na istome mjestu, jer je pokojni mladić u more upao pored kućice Jadrolinije, a ovotjedna nesreća dogodila se niže, na samom pristaništu, stanovnici županije su zabrinuti. U komentarima na nesretni događaj ističu kako je potrebno preispitati sigurnost trajektne luke i napraviti izmjene kako bi se ovakve tragedije u budućnosti spriječile.

GRAĐANI PREDLAŽU STUPIĆE, RAMPE, LEŽEĆE POLICAJCE...

Brojni Dubrovčani i Pelješani ističu kako je potrebno trajektnu luku bolje označiti, predlažu rampe, stupiće, ležeće policajce, signalizaciju... sve ono za što smatraju kako bi moglo osigurati bolju zaštitu svih budućih putnika. Predložena je i pokretna rampa ili pokretna ograda sa znakom kad ne-

ma trajekta, s posebnim naglaskom na noćne sate, ističući kako bi u tom slučaju gotovo nemoguće bilo da se dogodi ovakva tragedija, odnosno da netko na rampi uleti u more.

BANOVAC: NEŠTO ĆEMO NAPRAVITI, ALI I POJEDINCI MORAJU BITI ODGOVORNI Hoće li se ovi prijedlozi razmotriti i eventualno usvojiti, upitali smo ravnatelja Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antuna Banovca.

“Kao tijelo koje upravlja lukom vidjet ćemo što možemo napraviti. Žao mi je što se ova tragedija dogodila i pokušat ćemo iznaći rješenje. Međutim, ono će biti više edukativne naravi jer je potrebno prvenstveno biti odgovoran kao pojedinac”, kazao je Banovac ističući kako je i u ovom slučaju, nažalost, okolnost takva da je vozač bio u alkoholiziranom stanju što ističe kao neodgovorno ponašanje.

“Od neodgovornih pojedinaca se teško zaštititi. Mi ćemo vjerojatno stavljati neke stupiće, konopce, lance, kadene… Na neki način ćemo to napraviti, ali proći kroz rampu, koja mora biti otvorena zbog povezanosti s otokom... Cesta je dobro označena, na dva mjesta su istaknute oznake o trajektnom pristaništu, tu su tri trake, kućica Jadrolinije sa sanitarnim čvorom…”, govori Banovac uz zaključak kako prvenstveno vozači moraju biti odgovorni.

Očevidom je utvrđeno kako je vozač, koji je bio pod utjecajem alkohola, krećući se iz smjera Stona u pravcu Splita, pogrešno skrenuo za trajektno pristanište misleći kako vozi pristupnom cestom prema Pelješkom mostu.

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

DVA SKALINA

U spomen na pok. Miha Brajevića, umjesto cvijeća 155 € prilažu stanari ulice Dubrovačkog Odreda;

U spomen na pok. Antu Kalinu, 80 € prilažu djelatnice trgovine Mokošica; Umjesto vijenca za pok. Antu Kalinu, 50 € prilažu Ane i Mato Glavinić;

U spomen na pok. Antu Kalinu, 40 € prilaže Daniela Dominović;

U spomen na pok. Antu Kalinu, 30 € prilaže Josip Kalina;

U spomen na pok. Antu Kalinu, 20 € prilaže Duško Šarolić;

U spomen na pok. Antu Kalinu 30 € prilaže Luko Gverović;

U spomen na pok. Marijana i Mariju

Andričić, umjesto cvijeća 50 € prilaže obitelj Darijević;

U spomen na pok. Nika Šturicu, 50 e prilaže obitelj Paska Šturice;

U spomen na kolegic i prijateljicu gđu Ankicu Gverović, umjesto cvijeća 110 €

humanitarni prilozi

prilažu Bube, Diana, Anka, Marija, Vera, Stijepo, Ankica, Maja , Nada, Perica, Božo i Jadre; Obitelj Mojaš donacija 16 €; Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara donacija 50 €. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:

Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Nepuče Marija Milošević i Katica Bojić, u spomen na dragu tetku Nikicu Grljević, umjesto cvijeća prilažu 50 €;

- Obitelj Ljiljane Krstulović, umjesto cvijeća za dragog Hrvoja Kulušića, dipl. ing. brodogradnje, sina dugogodišnje prijateljice Biserke Kulušić prilaže 50 €;

- Zlatko Kovač, dar djeci Doma 10,62 €. Dario Švarc, u spomen na Marulu Barbarić, umjesto vijenca prilaže 50€;

- Davorka i Pero Lepeš, u spomen na našu susjedu Anku prilažu 30€;

- Lucija, Maja, Mare, Maruška, Nelka i Stijepo, u spomen na drage prijatelje i kolege iz gimnazije, godišta 1959/60, Miru Žuvelu i

Ognjena Krstulovića prilažu 180€ Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN

broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

ZNATE LI DA KONTROLA MADEŽA

IMA „SVOJU“ ABECEDU?

Pregledajte svoje madeže prije ljeta. ABCDE pravila daju smjernice kada treba potražiti mišljenje stručnjaka:

A (asymmetry) - označava asimetriju promjene-što znači da madež gubi svoj pravilan okruglasti ili elipsoidni oblik

B (border) - promatraju se rubovi koji dobivaju nazubljen ili nepravilan oblik

C (color) - promjena boje koja je bila jednolična u različite nijanse od svijetlosmeđe do crne boje

D (diameter) - promjer promjene koji je veći od 6 mm

E (evolution) - iznenadan rast „mirne“ promjene

Ako primijetite da kod madeža dolazi do gore navedenih promjena,svakako se naručite na pregled kod naše dermatologinje dr. Adriane Varela. Rano otkrivanje i liječenje značajno doprinosi boljoj prognozi liječenja i izlječenja! Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Podijelite s nama Vaše tegobe: pitajte nasodgovoriti će Vam najrenomiraniji stručnjaci medicine u svojim područjima. Naši kontakti za Vaša pitanja, narudžbe i informacije:

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik

www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem yamahu diversion 600 iz 2002, 75000 km, registrirana do 06/23, cijena 1800 eura. Tel: 098244488

PLOVILA

Povoljno prodajem vanbrodski motor 8KS duga osovina, ljetnu tendu za istranku, drvene podnice i ostalu novu opremu. Kontakt 098747113

IZNAJMLJIVANJE

Mlađi par, trajno zaposlen, traži stan u najam na dulje vrijeme. Ponude na mail: marita.danicic@gmail.com

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098

9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama s parking mjestom i ostavom. Stan ima 71m2 i taracu od 24 m2 (a tarace plaćate samo 6m2). Cijena je 2300 eura/m2, kontakt 092 420 8459

RAZNO

Kupujem starinske podne kamene ploče kontakt 0993922800

Dječja kolica u jako dobrom stanju. Sve kompletno. Tel: 422-085

USLUGE RAZNO

Tražimo osobu sa iskustvom za čišćenje apartmana i okućnice na puno radno vrijeme kroz jutro. Za više informacija nazvati 0992123759.

Orezujem masline, agrume i druge voćke, lozu. Kivi, uređivanje okućnica, đardina košnja trave i sl mob o916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selid -

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Mali oglasi

Draga mama, Ostala je velika praznina iza tebe, nedostaješ mi svakim danom sve više. Dala si nam toliko toga, dala si nam cijelu sebe. Ponosna sam što sam tvoja kćer.

Tvoja Anita s obitelji

Prošao je tužni mjesec bez tebe. Nedostaješ...

Brat Mato

Draga mama, Prošlo je 40 dana a u tvom domu neizmjerna tišina, tvoje dvorište prazno, a kuća pusta i tužna od kad tebe nema. Fališ nam, fali nam onaj tvoj zarazno iskreni osmjeh. Hvala ti što si svoj život podijelila sa nama. Godinu po godinu sve nas manje ima tu, ali doći će vrijeme kada ćemo ponovo biti zajedno.

Toni s obitelji

be, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

Održavanje vrtova i okućnica... Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Uređujem okućnice, vrtove , đardine, orezivanje maslina, loze, kivija, košnja trave, sadnja, pilanje i sl. Mob. 0916143946

Održavanje vrtova i okućnica... Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 20.03. do 26.03.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 27.03. do 02.04.

preminuli

Nikola Raguž (1939)

Božo Pongrac (1932)

Hrvoje Sterniša (1987)

Tomo Bigunac (1923)

Marija Belin (1931)

Mato Prkačin (1945)

Marija Bošnjak (1942)

Nike Grljević (1931)

Slavko Curić (1937)

Don Miho Demović

Mato Burum (1936)

Anka Gverović (1941)

Hrvoje Kulušić (1968)

Marko Žarak (1977)

Čibača dobila mural s velikanima hrvatskog sporta

Na igralištu u Čibači oslikan je mural ‘Moja lijepa zemlja Hrvatska’ s velikanima hrvatskog sporta.

Autori ovog umjetničkog djela su Antonio Jurčević i Goran Novaković. Oslikani su Ivano Balić, Luka Modrić, Toni Kukoč, Dražen Petrović, Zvonimir Boban, Goran Ivanišević, Mirko Filipović, Janica Kostelić i Maro Joković.

“Hvala svima na gostoprimstvu i pozivu, vidimo se uskoro sa novim projektima”, poručio je Jurčević.

petak, 24. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

‘MOJA LIJEPA ZEMLJA HRVATSKA’

FOTO: DUBROVAČKI DNEVNIK