Dubrovački dnevnik br. 130

Neki se boje zaostatka u cijeni, moguća i kartelna udruživanja stranica 4

Dubrovačke butige od robe i cipela gase najmovi i online ponuda stranica 12

„U Kneževom dvoru treba otvoriti muzej Dubrovačke Republike“ stranica 22

Zamijenjen strop hidroelektrane u Platu, ali o sigurnoj sobi ni riječi stranica 16

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Dubravku na Pilama treba srušiti

Piše Maro Marušić foto: Ivona Butjer Mratinović

Natječaj za Dubravku na Pilama izazvao je šilok u javnosti. Svi su poludjeli. Jedni zbog toga jer smatraju kako je natječaj namješten, drugi jer postoji mogućnost za dolazak McDonald’s i otvaranje prodaje otrova, treći napadaju dosadašnjeg najmoprimca, četvrti ga brane...

Mene baš briga za čitavu situaciju. Kad bih ja odlučivao, srušio bih Dubravku, umjesto dosadašnje ceste napravio tunel i naposljetku bismo dobili fenomenalan veliki trg s prekrasnim pogledom. Naravno, opet bi se mnogi bunili. Rekli bi da je Dubravka stara zgrada, vrijedno arhitektonsko djelo iz doba Austro-ugarske, koju je onomad otvorio Nikola Birimiša kao prvi ugostiteljski objekt u Gra-

du. Ta je kafana posjetiteljima mućkala vruće napitke još 1836. godine, a o njoj je Luko Sorkočević svojevremeno pisao Matu Lujovu Zamanji:

-K

ad se vratiš doma, naći ćeš novu kafanu u kojoj možeš dobiti sladoled i čitati novine i vidjet ćeš nasred Brsalja česmu, onud šeću raskošno odjevene gospe i djevojčice, tu fenjeri obješeni od stabla osvjetljuju kao sunce sav taj prizor.

ekaj malo, pa kakav sam ja to zločesti kulturocidaš kad bih srušio legendarni objekt u kojem su stari Dubrovčani mogli dobiti sladoled i čitati novine? Meni se osobno ne sviđa zgrada Dubravke, ni po čemu osobitom se ne ističe, osim što zaklanja pogled na zidine. Što ima ve -

Č

ze ako je nešto staro? Kriterij za (ne) rušenje ne treba biti godina rođenja nego estetska vrijednost. Dubravka je ružna i to je sve. Siguran sam kako su brojni Dubrovčani u prvoj polovici 19. stoljeća negodovali zbog njene gradnje.

Ali čovjek se na sve navikne, pa mu postane normalno. Recimo, put koji prolazi ispod Minčete također je djelo Austrijanaca. Od rođenja smo se navikli da tuda vozimo i psujemo u gužvi, no kada malo bolje razmislimo riječ je o spektakularnom kulturocidu. Provući cestu na tom mjestu može samo netko tko se cijepio protiv ljepote. Ili naprimjer bezvezna zgrada Gimnazije, također nadomak stare gradske jezgre. Zamislimo na tre -

nutak da netko danas na tom mjestu gradi zdanje takvih gabarita. Rekli bismo da je totalno poludio, ali na zgradu Gimnazije smo se navikli i kad bi sutra netko stao govoriti kako je treba srušiti, mnogi bi se pobunili.

Naravno, nije ni Austrija sve zasrala. Porporela je sjajna. Da nema nje nigdje se zimi u Gradu ne bi moglo uhvatiti ni kapi sunca. Postoji još pregršt drugih vrijednih arhitektonskih djela koje su nam Austrijanci ostavili u naslijeđe. Dio je prekrasan, a dio ne. One lijepe treba ostaviti, a o ružnima diskutirati bi li bilo bolje raditi neke preinake.

Netko će reći zašto srušiti Dubravku kada u gradski proračun godišnje može donijeti 600 tisuća eura.

Postoji milijun drugih načina gdje se taj novac može uzeti, samo treba pažljivo gospodariti. Pitanje rušenja ili nerušenja Dubravke treba biti pitanje kvalitete života domaćeg stanovništva. Meni je potpuno svejedno hoće li tu biti McDonald’s ili netko drugi. Niti sam do sad ulazio, niti ću u budućnosti, ja za te radosti nemam para. Sve je to ionako samo za turiste.

Meni bi bilo puno draže da je tu trg, i da u zimskim mjesecima sjednem na klupu izložen slabašnim UV zrakama s pivom iz trafike u ruci, cigarom u ustima i slušalicama u ušima, pa da gledam kako onud šeću raskošno odjevene gospe, a u to padne mrak, pa fenjeri obješeni od stabla osvjetljuju kao sunce sav taj prizor.

Dubrovački dnevniK petak, 20. siječnja 2022. Uvodnik

DUBROVAČKI

Neki su cijene digli iz straha od zaostatka, a moguće je kako su na djelu i kartelna udruživanja

Ekonomisti Nikolina Trojić i Tonći Svilokos govore o poskupljenjima uz uvođenje eura i situaciji na hrvatskom tržištu

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL

U anketi na našem portalu pitali smo čitatelje jesu li primijetili poskupljenja s uvođenjem eura. Najviše Dubrovčana odabralo je odgovor – ‘da, zbog zaokruživanja’, njih 64 posto odnosno 184 glasa

Hrvatska je u eurozoni, takujini su nam teži – ne od više novca nego od više kovanica. S uvođenjem nove valute još jednom smo uvidjeli koliko nam je platežna moć loša. Baratamo kovanicama, a ‘papirnatih’ je malo, prosječna plaća stane u tek nekoliko novčanica. U butige kao da idemo s povećalom, svaki cent se prebacuje preko ruku po nekoliko puta zbog čega sada još i više nego prije primjećujemo poskupljenja. U anketi na našem portalu, pitali smo čitatelje jesu li primijetili poskupljenja s uvođenjem eura. Najviše Dubrovčana odabralo je odgovor – ‘da, zbog zaokruživanja’, njih 64 posto odnosno 184 glasa. Drugi najbrojniji odgovor jest – ‘da, zbog inflacije’, što je opcija koju je odabralo 20 posto naših čitatelja. Tek 3 posto Dubrovčana odgovorilo je kako nisu primijetili poskupljenja, dok je njih 11 posto odgovorilo kako ih ova tema ne zanima.

DA, CIJENE RASTU, A ŠTO JE TU NOVA?

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Nikolina Trojić, nam govori kako je i ona, kao i većina sugrađana, primijetila poskupljenja.

„Prije svega u trgovini, jer prvih dana siječnja uglavnom sam kupovala namirnice. Nisam još konzumirala neke druge usluge, ali koliko vidim po komentarima kupaca, sustavno su se cijene dizale i kod drugih proizvoda i usluga. Ali, iskreno govoreći što je tu nova? Cijene nam rastu već godinu dana. Tijekom 2022. godine, u našoj Župa-

niji zabilježili smo nekoliko udarnih mjeseci kad su cijene poprilično ‘krešile’. Bilo je to prvo u siječnju, pa potom u lipnju kad smo se već počeli pripremati na dvojno iskazivanje cijena i ‘prilagođavati cijene euru’, a onda opet u studenom. Razlog rasta cijena većim dijelom je uvezena inflacija, ali na nju se nadovezala priprema zaokruživanja cijena prema tečaju eura, što je akceleratorski djelovalo na inflaciju, ubrzalo ju je. I upravo je to razlog zašto je inflacija u Hrvatskoj nešto veća od europskog prosjeka“, jasno objašnjava Trojić. Dodaje kako u „strukturi hrvatske inflacije najveći udio imaju hrana i piće, zbog toga Vladi i jesu ‘velike oči’ i tako pomno prati trgovce“. „Zbog toga im i prijeti, jer ako tu popuste kočnice, činjenica je kako će naše gospodarstvo prijeći u galopirajuću inflaciju. I upravo to je odgovor, standard hrvatskog građana će drastično pasti“, navodi Trojić i dodaje kako već neko vrijeme raste pritisak na povećanje plaća.

PLAĆE SADA NE MOGU PRATITI INFLACIJU

„U ovom trenutku ne postoji mogućnost da rast plaća prati rast inflacije, niti u realnom niti u javnom sektoru“, govori i navodi kako će ‘onaj vitalni, produktivni dio radne klase opet imati poriva za iseljavanjem i traženjem boljeg života negdje u inozemstvu, a socijalni dio će ponovno pasti

Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik

na javni budžet, gdje će država socijalnim dotacijama morati čuvati stanovništvo od siromaštva’. „Eto, to je razlog ovakve iznimno intenzivne, pa rekla bih i nervozne reakcije Vlade na trgovce i sve ostale koji su sudjelovali u novogodišnjim poskupljenjima“, iznosi predsjednica Županijske

Trojić: Čini mi se kako je ova intenzivna medijska hajka na poduzetnike doprinijela samo tome da su cijene digli i oni koji to u početku nisu niti planirali, od straha od zaostajanja

Od uvođenja eura više nego ikad baratamo kovanicama. Tako su Hrvati primijetili brojna poskupljenja

dnevniK petak, 20. siječnja 2022.

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački

Svilokos: Moguće je kako se trgovci dogovaraju i istovremenu dižu cijene. To se zovu kartelna udruživanja i zakonom su zabranjena, ali i jako teško dokaziva. To je nešto na što bi trebalo ukazati i o čemu bi trebalo voditi računa

komore i dodaje kako će vrijeme pokazati je li to ispravna reakcija.

„Čini mi se kako je ova intenzivna medijska hajka na poduzetnike doprinijela samo tome da su cijene digli i oni koji to u početku nisu niti planirali, od straha od zaostajanja“, govori.

IMAMO PRILIKU SAZNATI JE LI HRVATSKO GOSPODARSTVO DOISTA TRŽIŠNO

Trojić iz aspekta ekonomistice govori kako bi ‘pustila mjesec dana tržištu da proba samo regulirati anomalije koje su se dogodile’.

„Anomalijama smatramo poskupljenja - što je bilo pet kuna postalo je jedan euro i slično. Razlog u većini takvih slučajeva nije isključivo radi povećanja ulaznih troškova nego radi komocije ili lova u mutnom. Prepuštanje tržišnim polugama regulacije bi bio idealan test koji bi napokon pokazao je li hrvatsko gospodarstvo doista tržišno i mogu li tržišni mehanizmi zakona ponude i potražnje automatski djelovati i regulirati anomalije“, pojašnjava i dodaje kako bi u tom razdoblju uz pomoć inspekcija i udruga trebalo pratiti kretanje cijena.

„Ako bi tržište samo ‘kaznilo’ lovce u mutnom super, a ako ne, ostaje samo jedan jedini mehanizam za očuvanje standarda nacije, a to je zamrzavanje čitavog seta cijena prehrambenih proizvoda, a u javnosti se spominje negdje između 100 do 200 artikala“, pojašnjava Trojić i dodaje kako ta mjera nije tržišna i kako bi opet najveći danak platili poduzetnici jer bi u tom slučaju bila nužna kako bi se obuzdao akceleratorski doprinos stopi inflacije i zaštitio socijalni standard građana. „Nadam se kako ipak do toga neće doći i kako ćemo ipak profunkcionirati kao prava tržišna eko-

nomija, gdje će kupci reagirajući na cijene poslati informaciju prodavateljima“, ističe.

NISU CIJENE ‘ZAOKRUŽILI’ SAMO PODUZETNICI

Trojić ističe kako je „nepošteno govoriti kako su u ovom procesu samo poduzetnici ‘zaokruživali cijene’ kad se vidi cijeli niz javnih usluga čije su se cijene ‘praktično’ podigle na prvu okruglu decimalu, bez postojanja jasnog objašnjenja troškova koji su ih na to ponukali.

„Kako ćemo na to utjecati kad je najčešće riječ o monopolu? Tu tržište niti ne može samo reagirati“, apostrofira ona.

Iz Vlade pristižu oštre poruke. Spominjale su se ‘crne liste’ poduzetnika koji se ne pridržavaju poštenih praksi pri konverziji kuna u eure. Premijer Andrej Plenković je prijetio raznom artiljerijom pa je na tapeti i ukidanje subvencija za one koji su nepošteno podizali cijene.

„Kako kod nas moral i nije neka cijenjena kategorija. Nisam pretjerano optimistična kako će crne liste posebno doprinijeti rješenju problema. Međutim, prije bih se složila s ‘crnim listama’ nego s uvođenjem dodatne porezne presije ili linearnog dokidanja subvencija na električnu energiju“, navodi Trojić i dodaje kako zadnjih dana postoje i pozitivni primjeri gdje pojedini lokalni trgovci ili ugostitelji nisu dizali cijene.

„Dapače neke su proizvode zaokružili i na manje. Mislim kako se takvi trebaju puno više reklamirati, jer eto baš tim potezom su napravili najbolji marketing sami sebi. A kupci s druge strane trebaju imati široko otvorene oči i kupovati robe i usluge tamo gdje procijene kako je fer odnos“, zaključuje predsjednica Županijske komore Dubrovnik pri HGK Nikolina Trojić.

Tonći Svilokos, pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku

Državni inspektorat u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva kao i u uslužnim djelatnostima utvrdio je povećanje cijena, u razdoblju koje je neposredno prethodilo uvođenju eura kao službene valute, u četiri inspekcijska nadzora u Dubrovačkoneretvanskoj županji

Rezultati ankete na portalu Dubrovački dnevnik

‘DIKTIRANJA CIJENA NISU DOBRA’

Ekonomski stručnjak i pročelnik Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, Tonći Svilokos, prokomentirao je ‘zaokruživanje’ cijena i dao osvrt na moguće probleme na tržištu.

„Svi mi kao ‘obični potrošači’ vidimo promjenu cijena, odnosno poskupljenja, a ako se osvrnemo unatrag vidimo kako se to događalo i ranije. Sada nam se čini kako su ta poskupljenja još i veća i kako su trgovci htjeli kroz pretkalkulaciju s uvođenjem eura dodatno povećati cijene“, uvodi Svilokos i dodaje kako bi se cijene trebalo prepustiti tržištu.

„Svakakva diktiranja cijena po meni nisu dobra. Ono što je Vlada napravila s limitiranjem određenih cijena, to je mjera koja bi se smjela samo kratkoročno provoditi, ne bi smjeli to dugoročno raditi jer onda gubimo mehanizam određivanja cijena kroz tržište, što nije dobro. Ako smo se opredijelili za tržišnu ekonomiju, onda bismo trebali u tom smjeru ići“, govori Svilokos i navodi jedan potencijalno veći problem.

KARTELNA UDRUŽIVANJA

„Ono o čemu se ne govori je pitanje dogovaranja trgovaca, odnosno da oni moguće istovremeno dižu cijene i među sobom dogovaraju koliko će i kada dignuti cijenu. To se zovu kartelna udruživanja i zakonom su zabranjena, ali i jako teš -

ko dokaziva. To je nešto na što bi trebalo ukazati i o čemu bi trebalo voditi računa“, upozorava Svilokos i navodi kako je on ‘za slobodno tržište i tržište potpune konkurencije na kojemu se onda dobiju optimalne cijene’.

„Čim se dogodi dogovaranje na strani ponude onda imamo tzv. umjetne monopole. To onda treba dokazati i najstrože sankcionirati takve prešutne dogovore zbog ostvarivanja ekstra profita, a zbog čega je u konačnici onda potrošač u zakinutom položaju“, zaključuje ekonomski stručnjak Tonći Svilokos. Svilokos je ocijenio kako je upravo ovaj dio oko zabrane povećanja cijena trebao biti bolje komuniciran prema gospodarstvenicima. No isto tako ističe kako zabrana povećanja cijene u ovom razdoblju ne znači kako se cijena onda zbog nekih drugih utjecaja na tržištu neće povećati kasnije.

INSPEKCIJE ČEŠLJAJU ŽUPANIJOM

Iz Državnog inspektorata za Dubrovački dnevnik navode kako tržišna, turistička i inspekcija rada Ispostave Dubrovnik obavljaju pojačane inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti i to kao planirane inspekcijske nadzore te kao inspekcijske nadzore povodom zaprimljenih prijava građana. „Inspekcijski nadzori imaju za cilj utvrditi je li došlo do porasta cijena roba i usluga neposredno prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Naime, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj proces konverzije kune u euro ne smije rezultirati povećanjem cijena“, podsjećaju iz DIRH-a, i navode kako je od 2. do 4. siječnja 2023. godine na području Ispostave Dubrovnik obavljeno 15 inspekcijskih nadzora.

UTVRĐENA POVEĆANJA CIJENA U ČETIRI NADZORA

„Prema preliminarnim podacima, imajući u vidu kako su inspekcijski postupci u tijeku, u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva kao i u uslužnim djelatnostima kroz poslovnu dokumentaciju utvrđeno je povećanje cijena, u razdoblju koje je neposredno prethodilo uvođenju eura kao službene valute, u četiri inspekcijska nadzora“, navode iz DIRH-a.

Dalje pojašnjavaju kako je utvrđivanje činjenica o razlozima povećanja cijena u postupku, a po okončanju inspekcijskih nadzora, ukoliko se utvrdi neopravdano povećanje cijena, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača poduzet će se propisane mjere.

„Inspekcije Državnog inspektorata, i dalje će, svaka inspekcija u dijelu svoje nadležnosti nastaviti koordinirano i kontinuirano obavljati inspekcijske nadzore, a sve u cilju zaštite potrošača te zaštite prava radnika“, zaključuju iz Državnog inspektorata.

Gradnja zgrade na Montovjerni još je jedna loša posljedica štetnih prostornih planova koji će se mijenjati

Većina stanova bit će manje kvadrature, do 50 metara četvornih, za kojima na tržištu postoji najveća potražnja. Ne sumnjamo kako će se brzo prodati, jer je pogled s vrha Montovjerne sjajan – Lokrum, more, Petka

Piše Maro Marušić foto GORAN MRATINOVIĆ

Parcele na kojima se gradi bile su građevinsko zemljište još 2005. godine, a prema internim podacima kojima raspolaže Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje – konkretno Karta namjene Urbanističkog plana Dubrovnika za uže gradsko područje iz 1980. godine - predmetna zona i te se godine nalazila unutar granica građevinskog područja

U tijeku je gradnja još jedne zgrade čija se veličina ne uklapa u vizure Dubrovnika. To je samo nastavak favelizacije kojoj svjedočimo još od donošenja izmjena GUP-a iz 2005. godine, a čija je primjena zauvijek na gore izmijenila brojne dubrovačke kvartove. Riječ je o zgradi na Montovjerni koja strši između okolnih kuća i bode oko promatrača. Investitori su tvrtka Loft d.o.o., te osobe Antonija Đurković, Ljiljana Mrkušić, Tomislav Đurković i Ines Mojaš. Vlasnici tvrtke Loft su Tomislav Đurković i Nikša Mojaš. Zgrada je podijeljena na tri dijela s 18 stanova raznih veličina ukupne površine 1500 kvadrata. Većina stanova bit će manje kvadrature, do 50 metara četvornih, za kojima na tržištu postoji najveća potražnja. Ne sumnjamo kako će se brzo prodati, jer je pogled s vrha Montovjerne sjajan – Lokrum, more, Petka...

SVE

JE LEGALNO I PO ZAKONU

Naravno, sve je legalno i po zakonu o čemu svjedoči uredno izdana građevinska dozvola od strane Grada Dubrovnika. Parcele na kojima se gradi bile su građevinsko zemljište još 2005. godine, a prema internim podacima kojima raspolaže Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje – konkretno Karta namjene Urbanističkog plana Dubrovnika za uže gradsko područje iz 1980. godine - predmetna zona i te se godine nalazila unutar granica građevinskog područja. No, iako je sve po zakonu ne znači kako je dobro.

dnevniK petak, 20. siječnja 2022.

Svjesni su toga i u Gradu Dubrovniku, pa najavljuju promjene koje će se dogoditi po pitanju gradnje. -Ovom prilikom dužni smo podsjetiti da je u rujnu 2022. godine potpisivanjem ugovora o izradi sa stručnim izrađivačima započeo postupak izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostorno-planskih dokumenata, Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period. Osigurat će se skladnost gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika, a s druge strane omogućiti razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja. Izrada novog GUP-a i PPU-a očekuje se u zadanim rokovima od dvije godine – kažu nam iz Grada Dubrovnika, te se osvrću na ciljeve: -Neki od glavnih ciljeva i programskim polazišta novog GUP-a i PPU-a, između ostalih, jesu preispitivanje i redefiniranje uvjeta i načina gradnje za sve vrste građevina unutar građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja naselja i izvan građevinskog područja naselja i utvrđivanja stvarnog stanja njihove izgrađenosti i uređenosti građevinskih područja – govore iz Grada Dubrovnika te ističu štetnost prijašnjih dokumenata koji su doveli do devastacije prostora:

PROMJENE U PROSTORNIM PLANOVIMA

-Podsjećamo i kako su prethodno, u veljači i ožujku 2021. godine, usvojene ciljane izmjene PPU-a i GUP-a, a sve kako bi se uveo prijeko potreban red u prostor i spriječila devastacija kakvu je omogućio štetni GUP iz 2014. godine. Najvažnije izmjene ticale su se upravo povećanja udaljenosti između budućih građevina i smanjenja visina građevina. Kombinacija ovih odredbi bitno pridonosi boljem uklapanju nove gradnje u postojeći prostor – naglašavaju iz Grada Dubrovnika.

Upravo je prema odredbama GUP-a iz 2014. godine, a koji se naslanja na onaj iz 2005., izdana građevinska dozvola za gradnju na Montovjerni. Ako se usvoje ove promjene, u budućnosti zgrade poput ove na Montovjerni bi trebale postati prošlost. Bojimo se kako se s tim promjena dobrano zakasnilo, jer su vizure brojnih kvartova zauvijek uništene, a možda najbolji primjer jesu Ploče. Nažalost, nisu jedine. Investitore smo pitali za komentar, ali na naš upit nisu odgovorili. Treba kazati kako gradnja megalomanske zgrade nije njihova krivica i kako bi mnogi od nas, da su na njihovom mjestu, potpuno identično postupili.

„Neki od glavnih ciljeva i programskim polazišta novog GUP-a i PPU-a, između ostalih, jesu preispitivanje i redefiniranje uvjeta i načina gradnje za sve vrste građevina unutar građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja naselja i izvan građevinskog područja naselja i utvrđivanja stvarnog stanja njihove izgrađenosti i uređenosti građevinskih područja“, govore iz Grada Dubrovnika

Svi dubrovački osnovnoškolci imaju besplatan obrok

Od prošlog četvrtka i škole Lapad te Marina Getaldića osiguravaju besplatne obroke za svoje učenike. Sada svih sedam škola na području grada Dubrovnika, uključujući i područne škole na Elafitima i u Zatonu, imaju osiguranu prehranu za ukupno 3500 učenika.

Škole su se prošlog tjedna, kada je počela provedba projekta, organizirale sukladno vlastitim kapacitetima i prostornim mogućnostima, pa su već prvog s podjelom obroka krenule OŠ Montovjerna, OŠ Marina Držića i OŠ Ivana Gundulića, uključujući i područne škole na Šipanu, drugog dana krenule su i OŠ Mokošica te OŠ Antuna Masle u Orašcu, a potom i škole u Lapadu i Gradu.

Ovakav način organizacije obroka za učenike privremeno je rješenje koje će biti na snazi do trenutka kada bude okončan proces javne nabave za obroke, kojeg će za sve škole objedinjeno provesti Grad Dubrovnik. S obzirom na zakonske rokove, to se očekuje početkom veljače.

Uređuje se asfaltni kolnik i kružni tok u Ulici dr. Vladka Mačeka

Sukladno godišnjem planu investicijskog održavanja i sanacije nerazvrstanih cesta na gradskom području u utorak su započeli radovi na sanaciji asfaltnog zastora kolnika u Ulici dr. Vladka Mačeka.

Predmetni radovi obuhvaćaju uklanjanje postojećeg asfaltnog zastora, korekciju kružnog raskrižja na dnu ulice i to tako da će se postojeće raskrižje ukloniti i izraditi novo te, u konačnici, asfaltiranje uli-

ce u cjelini. Očekivano trajanje radova je tri tjedna, a dinamika izvođenja ovisit će o vremenskim uvjetima. Sugrađani se pozivaju na prilagođavanje privremenoj  regulaciji prometa i pridržavanje znakova zabrane parkiranja na pojedinim dijelovima ulice, a koji će se postavljati na dionicama obuhvata radova sukladno dinamici izvođenja radova.

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 800 tisuća

kuna, a izvodi ih ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta u gradu Dubrovniku tvrtka Tehnogradnja d.o.o. Prema najavama gradonačelnika Mata Frankovića prilikom predstavljanja i usvajanja Proračuna za 2023. godinu, upravo će u ovoj godini doći do pojačanog održavanja prometnica na gradskom području, a sanirat će se ukupna površina od oko 20 tisuća metara kvadratnih kolnika.

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK 10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Nova semaforska raskrižja Stadion

Lapad i Dom Zdravlja u „pametnom“ načinu rada

Nakon što je potpuno nova semaforska oprema postavljena na raskrižjima Stadion Lapad i Dom Zdravlja pušten je u rad novi „pametni“ način upravljanja sustavom, a koji doprinosi bržem protoku prometa te smanjenju čekanja na samim raskrižjima.

Nova semaforska rješenja implementirana na navedenim raskrižjima predstavljaju najmodernija i najučinkovitija rješenja na tržištu, vozačima i pješacima omogućuju sigurno prometovanje uz maksimalno korištenje mjera energetske učinkovitosti.

Naime, radi se o tehnologiji koja omogućava da predmetna raskrižja budu u tzv. „prometno ovisnom radu“, tj. da

se ciklusi izmjene crvenih, žutih i zelenih signala, temeljem automatskog brojenja prometa, prilagođavaju stvarnom broju vozila (količini prometa) koja prolazi kroz raskrižje. To je omogućeno ugradnjom posebnih video detektora prometa na svim privozima raskrižja koji registriraju prolazak svakog vozila, a tako prikupljene podatke obrađuje računalo koje regulira cikluse izmjene prometnih svjetala – semafora.

Na posebnu pozornost upućuju se pješaci koji će svakim nailaskom na raskrižje MORATI PRITISNUTI TIPKALO da bi se pojavilo zeleno svjetlo za pješake te tako omogućio njihov prolazak, a sve zbog spomenutog načina upravljanja prometom.

Gradonačelnik Franković dao intervju za Forbes magazin

dao je intervju za njemačko i austrijsko izdanje Forbes magazina, na temu gospodarskih odnosa između Njemačke, Austrije i ovog dijela Hrvatske. S novinarkom Anom Molinos razgovarao je o utjecaju uvođenja eura na gospodarstvo, predviđanjima za iduću sezonu, kao i potencijalima za ulaganje u budućnosti.

Između ostalog, naglasio je važnost njemačkog tržišta za Dubrovnik, koje je na visokom četvrtom mjestu te s 272.024 noćenja i 92.462 dolazaka čine devet posto ukupnog broja turista u Dubrovniku. Ove je zime Dubrovnik čarter letovima bio povezan s osam njemačkih zračnih luka, dok je tijekom sezone dostupno i više direktnih letova dnevno.

Sanacija obale na Bunici i

plaži Bat u Zatonu

U sklopu aktivnosti redovnog održavanja pomorskog dobra, pristupa moru i javnim kupalištima, a koje spadaju u djelokrug rada Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, završena je sanacija na plaži Bat u Zatonu.

Izvršeni su radovi sanacije i čišćenja platoa čime je povećana površina za kupanje te je uređen i očišćen park uz samu plažu. Na Bunici je saniran (plombiran) mulić uz plažu te je izvršena rekonstrukcija potpornog kamenog zida uz cijelu dužinu plaže.

Izvršeni radovi su vrijednosti 20.091,74 eura (151.381,25 kuna).

Tjedan u retrovizoru Grada

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković

KLJUČ U BRAVU

‘GORE JE NEGO IZA RATA’

Butige od cipela i robe masovno se zatvaraju, presudili im internet i najmovi

Već godinama svjedočimo brojnim promjenama u trgovačkom svijetu koji se mijenja sukladno trendovima

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Ništa nije isto kao prije. Kupovina, butige, razgovor s prodavačima, isprobavanje robe, biranje kvalitetnih cipela…. Danas je taj proces znatno izmijenjen, iako ona klasična kupovina još uvijek opstaje. No, u znatno manjem obujmu nego je to bilo devedesetih, ali i ranije, kad je primjerice odlazak u robnu kuću bio pojam. Na jednom mjestu se moglo naći sve; od školskog pribora, do alata, odjeće i bijele tehnike… Ta sad već arhaična kupovina u velikoj mjeri je zamijenjena pretraživanjem po internetu gdje u virtualnom svijetu praktički imamo puno više izbora. Ali sam proces isprobavanja i gledanja na licu mjesta nešto je što je nenadoknadivo. Trgovine je godinama unatrag zahvatila snažna transformacija uslijed globalnih okolnosti i razvoja tehnologije. Takav trend osjeti se i u Dubrovniku gdje svako malo svjedočimo zatvaranju butiga i praznim poslovnim prostorima. Ipak, mnogi ti prostori ne ostaju dugo prazni jer netko novi pokrene drugi posao. Građani se pak najviše žale na lošu ponudu odjeće i obuće zato što se upravo te butige najčešće zatvaraju. U gradu se tako rijetko može pronaći kvalitetan komad robe ili cipela.

U GRUŽU , LAPADU I GRAD SVE

JE MANJE BUTIGA

Krećući se ulicama grada možemo zapaziti kako je sadržaj u DOC-u u Lapadu izmijenjen, zatvoren je ‘’ShoeBeDo’’ koji je radio

više od deset godina, a neko vrijeme u blizini su poslovali Office shoes, Shooster, trgovina sportske opreme, parfumerija kojih također više nema. I gruška obala se ne može pohvaliti raznovrsnom ponudom. Odavno

poslovni prostori u Gružu

Prazni

su zatvorene butižice poput one ‘Sve po 12 kuna’, a poslovni prostori zjape prazni. Robne kuće Srđ i Minčeta su priča za sebe. Poluprazne su, u Gružu je većinom jeftina kineska roba, dok je Minčeta nešto življa i u njoj se mogu pronaći zanimljivije stvari. Nije bolje ni u Mercanteu i Downtownu kao ni u Atlant centru. Povijesna jezgra, gdje dominiraju restorani i suvenirnice, je u potpunosti

kao takva podređena potrebama turista. Nekad davno u Gradu su bili brojni obrtnici poput urara, krojača, mogao se kupiti elektromaterijal, pitura, a bile su tamo i najbolje butige od cipela i robe… Predsjednica Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić kaže kako Županijska komora Dubrovnik nema točan podatak o broju zatvorenih butiga.

- Kao građanka u prolazu primjećujem kako ih je sve manje, to jest kako se mijenja sadržaj ponude u dojučerašnjim trgovinama robom i cipelama. Taj trend primjetan je već nekoliko godina – kazala je Trojić te navela razloge. Naime, predsjednica dubrovačke komore ističe kako se prvenstveno mijenjaju navike kupaca.

- Ljudi su sve više skloni kupovati online, iz udobnosti svog doma ili u većim shopping centrima gdje imaju cjelokupnu ponudu na jednom mjestu, a sve manje im se da šetati po gradu od butige do butige – navodi ona.

SKUPI NAJMOVI I NOVE NAVIKE KUPACA

Kao jedan od važnih faktora koji utječu na zatvaranje butiga Trojić navodi cijenu najma prostora što je prema njezinom mišljenju limitirajući faktor.

- Slobodnih prostora je u gradu sve manje i sve je veći pritisak na cijenu, stoga računica ovoj vrsti trgovina kroz vrijeme sve više opada. U te prostore će doći neka nova suvenirnica, ugostiteljski objekt, agencija ili pak apartman. Isplati se držati butigu od robe ili cipela samo vlasnicima prostora koji su ih već otplatili. A šteta, jer nestat će i to malo ponude što imamo – smatra Trojić.

„Slobodnih prostora je u gradu sve manje i sve je veći pritisak na cijenu, stoga računica ovoj vrsti trgovina kroz vrijeme sve više opada. U te prostore će doći neka nova suvenirnica, ugostiteljski objekt, agencija ili pak apartman. Isplati se držati butigu od robe ili cipela samo vlasnicima prostora koji su ih već otplatili. A šteta, jer nestat će i to malo ponude što imamo“, smatra predsjednica Županijske komore Nikolina Trojić.

dnevniK petak, 23. prosinca 2022.

Prazni poslovni prostori u Lapadu

Ozrenka Kaliterna, vlasnica butika O

-Nisu svi kupci navikli kupovati preko interneta, niti svi imaju mogućnost sebi priuštiti otputovati u neki veći grad koji ima bolju ponudu. Ove butige će doći u rang „tradicijskih obrta“. Porazno je priznati, ali trebat će ih subvencionirati kako bi uopće opstale, ako želimo da nam lokalno stanovništvo ima što kupiti u vlastitom gradu. S druge strane, turistima shopping ponuda već neko vrijeme nije na prioritetnim pozicijama, više su zainteresirani za autohtone proizvode i suvenire. Možda bi vlasnici takvih butiga trebali u svoju ponudu početi kombinirati i neke autohtone lokalne proizvode, kako bi opstali, ako je to uopće izvedivo – kazala je za Dubrovački dnevnik predsjednica Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić. Pitali smo predsjednika Ceha trgovine, u sklopu Udruženja obrtnika Dubrovnik, Iva Marlaisa za mišljenje o trendu zatvaranja sve većeg broja butiga po gradu.

VEĆI TROŠKOVI NEGO ZARADA

-Teško je dati neki konkretan komentar zašto se trgovine zatvaraju jer to ovisi o puno faktora. Prvo ovisi o tome čime se bavila, a naravno na rad utječu i skupi najmovi. Sve je od slučaja do slučaja… Trgovine se jednostavno zatvaraju ako su veći troškovi nego zarada. Čim se netko odlučio na zatvaranje odmah se zna kako nema ekonomski prolaz - ili je skup najam ili nema dovoljno profita – kazao je Marlais te dodao kako je teško raditi cijelu godinu, a samo nekoliko mjeseci, dok traje turistička sezona, prihodi su dobri. Butik „O“ u DOC-u je rijetka butiga čija se vlasnica Ozrenka Kaliterna može pohvaliti poslovanjem od 30 godina. Za Dubrovački dnevnik je prokomentirala svoju tajnu uspjeha, a osvrnu-

la se i na trendove zbog kojih mnogi zatvaraju. -Mislim kako je pandemija koronavirusa očito odnijela puno ljudskih života, ali i obrta i poslova. Ne pamtim kako nam je ikad bilo teže raditi, čak je i poslije rata bilo lakše. Mislim kako je upravo to posljedica velikog broja zatvaranja butiga. Pa tko može izdržati dvije godine, a da ne radi? Mogu Bogu zahvaliti što je moj posao preživio – govori Kaliterna koja je posebno žalosna jer u Lapadu nema trgovina kao što je to nekad bilo.

-Veliki broj dućana koji nisu na udarnim pozicijama zatvorili su tijekom korone, ali i poslije korone se nisu oporavili. Možda je jedan dio njih zatvoren jer su imali prevelika očekivanja. Butik zahtijeva puno posla, truda i odricanja, kao i svaki drugi posao koji čovjek shvaća ozbiljno – kazala je vlasnica butiga „O“ koji posluje u DOC-u od 2003. godine kada je vlasnica kupila prostor, a prije toga je radila u povijesnoj jezgri.

„Trgovine se jednostavno zatvaraju ako su veći troškovi nego zarada. Čim se netko odlučio na zatvaranje odmah se zna kako nema ekonomski prolaz - ili je skup najam ili nema dovoljno profita“, kazao je Ivo Marlais, predsjednik Ceha trgovine, u sklopu Udruženja obrtnika Dubrovnik.

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački

Zatvorena butiga na gruškoj obali

Trend zatvaranja poslovnica je u porastu

Kao glavni krivac masovnih zatvaranja poslovnica navode se digitalni napredak i visoki najmovi

TURISTI TRAŽE HRVATSKI PROIZVOD

U dvadeset godina, ističe Ozrenka, puno toga se promijenili u ovom lapadskom shopping centru. -Gledala sam kako su mnogi dolazili i odlazili. Ovaj kompleks je mogao lijepo izgledati i biti super shopping centar, ali nažalost nikad nije zaživio. Ponekad me stranci pitaju kad dođu ‘gdje je DOC’, a ja im kažem kako su na pravom mjestu. Ljudi ne mogu vjerovati kako nam je ovo mjesto za kupovinu, izgleda sramotno. To je moglo lijepo izgledati, imali su puno planova prije gradnje – smatra Kaliterna koja ističe kako osobno nastoji opstati prvenstveno uslugom, ali i robom koju nudi jer, kako dodaje, uvijek se trudi pronaći neke posebne komade. -Ja sam nekako ‘one men show’ što znači kako sve radim sama, slušam što žele žene i onda sama nabavljam robu, uz sve to i šijem, prepravljam… Sve ću učiniti da mi mušterija bude zadovoljna. Ljubaznost me održavala sve ove godine. Cijenim svoje kupce i zahvalna sam im na povjerenju – poručila je vlasnica butika „O“. Komentirala je trendove u predstojećim godinama.

-Ne znam kako će izgledati budućnost trgovine u Dubrovniku, ali iskreno se nadam kako će se nešto izgraditi jer sramotno je da nemamo neki dobar shopping centar. Nadam se kako će najavljena arena Lapad, ali i trgovački centar na prostoru Radeljevića biti kvalitetni s dobrom ponudom. Iako ipak mislim kako olako napuštamo pozicije koje su dobre, a prelazimo na druge. Dubrovniku nedostaje kvalitetne robe koja je proizvedena u Hrvatskoj. Stranci upravo to najviše traže jer žele doma-

ći proizvod – mišljenje je vlasnice butika „O“ Ozrenke Kaliterne. Trend online kupovine, koronavirus i potpuna promjena potrošačkih navika zasigurno su glavni krivci zatvaranja brojnih poslovnica u gradu. Sve veći broj ljudi, pogotovo mlađih, nema naviku kupovine u fizičkim butigama, ljudima se ne da čekati u velikim redovima i gužvati s ostalim kupcima. No, iako u svijetu vlada velika neizvjesnost trgovačkog sektora, u Dubrovniku će uvijek biti potrebe za kvalitetnim sadržajem. Hoće li doći do modernizacije i neke korijenite promjene, još ćemo vidjeti. Svakako se velike nade polažu u centre čija gradnja je najavljena.

„Dubrovniku nedostaje kvalitetne robe koja je proizvedena u Hrvatskoj. Stranci upravo to najviše traže jer žele domaći proizvod. Mene je ljubaznost održala sve ove godine. Cijenim svoje kupce i zahvalna sam im na povjerenju“, kazala je vlasnica butika „O“ Ozrenka Kaliterna.

dnevniK petak, 20. siječnja 2022.

Strop Hidroelektrane Dubrovnik više nije zapaljiv, ali sigurne sobe još uvijek nema

Zbog požara koji se 2019. godine dogodio u postrojenju i u kojem su živote izgubili trojica djelatnika, HEP je krenuo u sanaciju. Uz sanaciju štete, uvedena su i brojna sigurnosna poboljšanja, no o sigurnoj sobi ni danas nema ni riječi

U siječnju su se navršile četiri godine od tragedije u hidroelektrani Dubrovnik u Platu kada su bježeći od požara i gustog crnog dima koji su se proširili postrojenjem živote izgubila trojica djelatnika HEP-a Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak. Prva ročišta su zakazana tek za nekoliko tjedana. Prvotno se nije mogao naći adekvatan prostor na Sudu u kojem bi se tijekom suđenja mogle ispoštovati tada važeće Covid mjere, a potom je sudac zatražio izuzeće te je određen novi koji se trebao valjano pripremiti i proučiti materijale. Za to vrijeme, Hidroelektrana Dubrovnik je ušla u izvanrednu sanaciju, kako bi se otklonila šteta nastala u postrojenju uslijed požara. Radi se o 82 milijuna kuna vrijednim projektima. Dubrovački dnevnik je uputio HEP-u upit oko provedenih radova u sklopu sanacije, odakle su odgovorili kako je sanacijom hidroelektrana vraćena u stanje prije samog požara iz 2019. godine. Dodali su i kako su u postrojenju provedena i određena poboljšanja u vidu sigurnosti pa se postavlja pitanje je li to onda priznanje kako u trenutku kad je nastao požar i kad su smrtno stradala trojica djelatnika HEP-a sigurnosni uvjeti nisu bili na nivou.

U STROPU VIŠE NIJE LAKOZAPALJIVI

MATERIJAL

Dubrovački dnevnik prvi je pisao kako je Inspektorat rada utvrdio nepravilnosti zbog če -

ga su prema DORH -u tada upućene kaznene prijave. One se prije svega odnose na ugradnju materijala u strop koji je lakozapaljiv. Prema nalazu inspekcije, a kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, poslodavac tj. HEP je u sklopu projekta rekonstrukcije Hidroelektrane iz 2015. godine, u strop ugradio ‘valoviti poliester u roli’. Radove, koje je naručio HEP, izvodila je tvrtka Spegra inženjering iz Splita, a projektant je bila tvrtka Apsida inženjering. U izjavi o svojstvima materijala stoji kako je riječ o zapaljivom i lako zapaljivom materijalu koji se kao takav nije mogao nalaziti u postrojenju. Inspekcija je u svom nalazu naglasila kako su time prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu te kako, slijedom toga, HEP nije osigurao to da su radna mjesta njihovih zaposlenika u svakom trenutku sigurna. Također, prema nalazu inspekcije, nije se osiguralo da se hidroelektrana koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i propisima. Osim toga, inspekcija navodi kako se ugradnjom navedenog materijala ugrozio život radnika te njihovo zdravlje. U odgovoru na upit Dubrovačkog dnevnika, iz HEP -a su potvrdili kako je postavljena nova stropna obloga od negorivog materijala. Govoreći o sigurnosnim poboljšanjima, navode i kako je ugrađen novi sustav uzbunjivanja, kojim se upravlja ventilacijom i klimatizacijom s više lokacija.

Iz HEP-a su odgovorili kako su u postrojenju provedena i određena poboljšanja u vidu sigurnosti pa se postavlja pitanje je li to onda priznanje kako u trenutku kad je nastao požar i kad su smrtno stradala trojica djelatnika HEP-a sigurnosti uvjeti nisu bili na nivou

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 20. siječnja 2022.

Uz to, upravljačko mjesto u kojem radi smjensko osoblje sada je izdvojeno te se više ne nalazi u podzemnom dijelu elektrane, postavljena je dodatna oprema za početno gašenje požara te je nabavljena dodatna oprema za disanje za potrebe sigurne evakuacije. Kako su odgovorili, izvedeni su popravci i dogradnja sustava tehničke zaštite, uklonjeni su nefunkcionalni kabeli te su uvedene dodatne mjere sigurnosti, kao što je potpuni nadzor ulaska u podzemne prostore.

NI RIJEČI O SIGURNOJ SOBI

Dubrovački dnevnik postavio je i pitanje oko sigurne sobe, no odgovor nismo dobili. Iz neslužbenih izvora doznajemo kako je do danas nema i kako nije osigurana ni sanacijom. Sigurna soba predstavlja prostor u koji se djelatnici postrojenja mogu skloniti u slučaju požara ili poplave te tu sigurni čekati pomoć ili prestanak opasnosti.

U naravi, ta je sigurna soba u Hidroelektrani Dubrovnik zamišljena na području odvodnih

kanala. Upravo na to područje su se prvo sklonila, a potom u odvodne kanale skočila trojica djelatnika koji su smrtno stradali. Na tom području postoji stalni dovod kisika preko odvodnih kanala, a prostor je imao suhozid koji bi se u slučaju poplave strušio (kako bi otekla voda), a u slučaju požara ostao bi čitav te štitio djelatnike od vatre i dima. No, u poplavi iz 2006. godine je srušen zid sigurne sobe, a poklopci su skinuti te su zamijenjeni rešetkama. Vjerojatno se, zbog iskustva s poplavom iz 2006. godine, promišljalo o najboljim rješenjima u slučaju poplave, jer tako voda brže otječe iz postrojenja. No, dogodio se požar i dim je do nečega što je zamišljeno kao sigurna soba došao i preko rešetki te natjerao djelatnike HEP -a u skok u odvodni kanal. Zapravo, u smrt. Njihovi životi ne mogu se vratiti, ali svakako bi trebalo promišljati o poduzimanju svih radnji kako se tragedija ne bi ponovila. Siguran prostor u koje bi se djelatnici sklonili u slučaju opasnosti to sigurno jest.

Dubrovački dnevnik postavio je i pitanje oko sigurne sobe, no odgovor nismo dobili. Iz neslužbenih izvora doznajemo kako je do danas nema i kako nije osigurana ni sanacijom. Sigurna soba predstavlja prostor u koji se djelatnici postrojenja mogu skloniti u slučaju požara ili poplave te tu sigurni čekati pomoć ili prestanak opasnosti

„Ponosni smo, mislim kako možemo uzdignute glave proći preko Straduna“

Baš kao i stoljećima prije, i ove godine su odabrana dvojica festanjula – jedan pomorac i jedan obrtnik. Tu časnu dužnost za ovu Festu vrše Vlaho Milićević i Mato Konsuo, a ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila ih je u njihovim domovima

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ foto Goran Mratinović

Na radost svih stanovnika nekad slavne Dubrovačke Republike, sve je u znaku ‘dana ki dohodi jednom nami na godište’. Bliži nam se Festa! Bliže se Kandelora i Sveti Vla ho, a veliku ulogu, naravno, imaju fe stanjuli bez koji Festa ne bi bila Fe sta.

Baš kao i stoljećima prije, i ove godine su odabrana dvojica fe stanjula – jedan pomorac i jedan obrtnik. Tu časnu dužnost za ovu Festu vrše Vlaho Milićević i Ma to Konsuo, a ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila ih je doma gdje je već sada sve u svečarskom ru hu, a kako i ne bi bilo. Biti festa njul, ogromna je čast. Ali i odgovornost!

‘ BITI FESTANJUL

ZNAČI KAKO VAS LJUDI CIJENE ’ U kući gospara Vlaha Milićevića na Pločama dočekala nas je vesela, topla, prava obi -

teljska atmosfera. Obiteljsku idilu Milićević uživa sa svojom suprugom Madom, kćeri Marom, a tu je i njihov labrador Odi. Gospar Vlaho je sada doma, no zna mjesecima biti na moru, pa i za Festu. Tad su, kaže nam Milićević, sla-

„Lijepo je na brodu čuti kad vam se pročita čestitka,“ smije se Milićević. No, još je ljepše biti

Zbog svoje nove, časne dužnosti ne skriva ponos. „Sve ovo nam znači veliku čast, kako za mene, tako i cijelu obitelj, i s moje i s Madine strane. Svi smo ponosni jer biti festanjul znači biti cijenjen,“ kaže nam Milićević.

Vijest o imenovanju gospara Vlaha festanjulom dočekana je s

Vlaho Milićević

radošću i oduševljenjem, prvenstveno kod obitelji, a potom i kod prijatelja i kolega. Kako nam kaže, kolege pomorci zovu, čestitaju i drago im je. No, tu je ujedno i puno obveza. Svaki dan se dobije neki novi zadatak, no Milićević ih redom izvršava s velikim zadovoljstvom.

„Svaki ponedjeljak imamo skup Bratovštine. Gospar Mato i ja smo poslali proglas koji smo napisali pa ga je rektor crkve sv. Vlaha, don Ivica Pervan pročitao. Prije nekoliko dana smo nas trojica išli u tiskaru kako bi se on isprintao i preuzeli smo ga. U subotu ćemo ga podijeliti župama u Župi dubrovačkoj i Konavlima, u nedjelju onima u Primorju i na Pelješcu, a u ponedjeljak ga dijelimo po ustanovama u Gradu. Potom proglas nosimo gradonačelniku,“ opisuje nam Milićević koji kroz smješak dodaje – svima je ovo novo, i biskupu, i rektoru Crkve, i kolegi Matu, i meni. Za Milićevića, kao dijete Grada, Festa je posebno važna i uz nju je duboko vezan cijeli život, od najranijeg djetinjstva. „Sjećam se kako bismo uvijek na Kandeloru išli gledati otvaranje Feste i puštanje golubica, naravno, dizanje barjaka. Sutradan bismo išli na misu, a ovdje, na Pločama, imali bismo svečani objed,“ prisjeća se Milićević. A danas on sudjeluje na toj Festi iz najposebnije i najbolje moguće pozicije.

„Bilo nam je neopisivo drago kad je izabran za

festanjula. Istina je kako smo bili iznenađeni, no bilo nam je neopisivo drago. Ne znam koliko je pomoraca bilo na biranju, ali nam je drago što je to baš naš Vlaho,“ dodaje njegova supruga Made. Milićević stoga posebno zahvaljuje svim članovima Bratovštine na biranju upravo njega i na svesrdnoj pomoći, a dodaje i kako mu je posebna čast što je upoznao drugog festanjula, svog kolegu, gospara Mata. „Mislim kako oboje možemo uzdignute glave proći preko Straduna. Živio Sveti Vlaho!“, riječi su kojima je Milićević zaključio službeni dio našeg razgovora.

‘ PRIJE SU ŽENE MAHALE LINCUNIMA , ALI I DANAS JE PREDIVNO ’

A u kući festanjula Mata Konsua velika graja. Dočekao nas je tu gospar Mato u društvu svoje velike familije: kćeri Anite i Martine, sina Nika s kojim vodi obrt te četvero unuka –Luke, Nika, Matea i Mije.

„Dugo sudjelujem u Festama i ovo mi puno znači. Osobno 39 godina sudjelujem u nošenju barjaka i otac mi je nosio barjak. Prvo sam nosio barjak samostana u Rožatu, a onda od Velike Gospe, to je matica naše Rijeke,“ ponosno nam priča Konsuo. Festa je za njega poseban dan, kao i za sve u mjestu. „Tu se okupljamo i pješke s barjacima idemo do Pila. Misa je u 6, onda se grličamo, a onda iz Sustjepana krećemo s barjacima. Prije

Kapetan duge plovidbe Vlaho Milićević je sin Jadrana Milićevića i Ane r. Ćoić. Rođen je u Dubrovniku 20. prosinca 1976. godine. Srednju i višu pomorsku školu završio je u Dubrovniku s diplomom inženjera pomorskog prometa. Kontinuirano plovi od 2002., a kapetan je na brodovima kompanije Topić Me. od 2017. godine. U braku je s Madom rođ. Turčinović s kojom se vjenčao 18. veljače 2012. u crkvi Svetog Vlaha. Imaju kćerku Maru.

petak, 20. siječnja 2022. Vijesti

Obitelj Vlaha Milićevića

Obrtnik Mato Konsuo je sin pok. Nika i pok. Janje r. Daničić. Rođen je u Dubrovniku 12. svibnja 1961. godine. Živi u Rožatu. Osnovnu školu je završio u Gružu, a srednju školu u ŠUP-u u Dubrovniku s diplomom VKV vodoinstalatera.

Obrt je otvorio 1998. godine. Oženio se 1986. godine sa sada već pok. Nedom rođ. Barišić s kojom je dobio troje djece, sina Nika s kojim vodi obrt, te dvije kćeri Anitu i Martinu.

bi nam stare žene mahale s lincunima s funjestara, sad toga više nema, ali je isto lijepo. No, mladih i dalje ima, uključuju se i naša Festa će živjeti kroz njih,“ govori nam gospar Mato.

Baš zato je oduvijek poticao svo ju djecu, a danas i unučad, na su djelovanje u Festi, bilo da je to ići za barjakom, povesti djecu, otići u Grad na misu i na proce siju… U ovoj će Festi gospar Ma to uživati iz pozicije festanju la, no tu je i puno odgovornosti. „Još ne znamo sve, ali imamo svog mentora koji nas vodi. Održali smo više sasta naka, kreće noše nje proglasa po župama… Pu no je obave za, ali nam je veli ko zado voljstvo,“ govori Kosuo za ko jeg su djelo

vanje u Festi kao festanjul predstavlja jedno od najvrjednijih iskustava. Stoga zahvaljuje svim festanjulima koji su izabrali gospara Vlaha i njega kao festanjule za ovu Festu. Iščitava se na njegovom licu ogroman ponos, ali i uzbuđenje zbog svega što slijedi ovih dana, a slijedi ono najljepše. I to ne samo na njegovom licu nego i na licima njegove djece za koju Festa ima veliko zna-

„Uvijek idemo s tatom na Festu i pratimo barjak. Presretni smo što je izabran, nakon što toliko godina već nosi barjak. U kući je zbog svega ovoga veliko veselje jer nam Festa puno, puno znači. To se ne da opisati riječima,“ govori njegova kći Martina, dok se ostatak ponosne familije slaže. Jer Festa je utkana duboko u srž dubrovačkih familija i to će zavazda i ostati.

Obitelj Mata Konsua

Mato Konsuo

Učenici Turističke i ugostiteljske škole vratili se u novoobnovljenu zgradu

Riječ je o ulaganjima u iznosu od gotova 700 tisuća eura koji su realizirani iz projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo te privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović obišli su, u pratnji ravnatelja Antuna Perušine, novouređene prostore Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik.

Riječ je o ulaganjima u iznosu od gotovo 700 tisuća eura, a koji su realizirani iz projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. U zgradi škole sanirani su podovi i zidovi, prilagođene i proširene pojedine učionice, nabavljen potpuno novi namještaj te interaktivne ploče u svim razredima.

‘Projekt Regionalnog centra kompetentnosti uistinu nam je važan. Evo, vidimo, uređe -

ni su prostori ovdje u Župskoj ulici, radi se i na dva akademisa-Vili Čingrija i Garištu. Jednako tako, radi se i na dodatnom obrazovanju, kako nastavnog kadra, tako i svih naših učenika. Ja čestitam školi na odličnom poslu i vjerujem kako će ova nova oprema i novo ruho škole pridonijeti još kvalitetnijem obrazovanju’, istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

Ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina zahvalio je županiji na potpori tijekom cijelog projekta te naglasio kako je škola, nabavkom nove opreme, jedna od najuređenijih u Republici Hrvatskoj.

Zadovoljstvo novom opremom i novim izgledom škole istaknuli su i učenici i nastavnici škole.

„Čestitam školi na odličnom poslu i vjerujem kako će ova nova oprema i novo ruho škole pridonijeti još kvalitetnijem obrazovanju’, istaknuo je župan Nikola Dobroslavić

‘Važan nalaz koji također nije izložen javnosti je ilirska kaciga nedavno pronađena na Pelješcu. Naši sugrađani moći će je uskoro vidjeti u našem izložbenom prostoru u Revelinu povodom „Noći muzeja“.’

‘U

dvoru se

Na mjestu ravnateljice Dubrovačkih muzeja došli ste u ožujku 2022., u vrijeme korone i početka rata u Ukrajini. Da, i to se odrazilo na naše financiranje, bolje rečeno besparicu. Za programe u prošloj godini dobili smo svega 600 tisuća kuna, a za plaće oko 13 milijuna kuna. Mi nemamo svoj proračun, već se cjelokupno financiranje obavlja iz proračuna Grada Dubrovnika.

Koliko je posjetitelja bilo u Dubrovačkim muzejima u 2022. godini?

U prvih 11 mjeseci ukupan broj posjetitelja je nešto veći od 233 tisuće. Godinu prije bilo ih je oko 110 tisuća što je rast više nego duplo. U rekordnoj 2019. godini Dubrovačke muzeje posjetilo je 305 tisuća. Znači prošla godina u odnosu na rekordnu kaska za oko 23 posto.

Posjetitelji na internetskim recenzijama nisu baš oduševljeni dubrovačkim muzejima. Često govore kako su mali i kako se vrlo brzo obiđu. Prostor

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački

Ivona Michl, ravnateljica Dubrovačkih muzeja

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

ka adekvatnog prostora nemamo niti stalni postav Arheološkog muzeja, iako skrbimo o vrlo vrijednoj građi od vremena prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. U fundusu muzeja imamo i dvije vrlo vrijedne zbirke s Cipra i iz Egipta. Projekt arheološkog muzeja konačno je pokrenut zahvaljujući razumijevanju trenutne gradske uprave i veselimo se što ćemo konačno početi raditi na realizaciji stalnog postava. Od Grada Dubrovnika smo dobili „zeleno svjetlo“ da u „Zatvoru“, bastionu svetog Spasitelja, odnosno na lokaciji Pustijerne, konačno otvorimo Arheološki muzej.

Drago mi je da se to pokrenulo, ali ne bih se složio kako nema mjesta. Nije mi jasno kako se o Lazaretima nikad nije razmišljalo kao o prostoru za muzeje. Na kraju krajeva, Dubrovnik je izmislio karantenu za zarazne bolesti, a posjetitelj se s tom činjenicom nigdje ne može upoznati. Muzeji su u suradnji s Dubrovačkom baštinom u Lazaretima zadnjih nekoliko godina realizirali nekoliko izložbi. Inače što se tiče Lazareta razmišljalo se o toj lokaciji kao mjestu za stalni postav nekog muzeja, ali se odustalo zbog blizine mora i posolice, odno sno straha od izlaganja građe atmosferili jama. Naime, govorimo o vremenu pred Domovinski rat kada materijali i uvjeti obnove nisu bili ni blizu današnjima.

Spominjala se i zgrada u Luci Du brovnik, gdje je dio građe trebao biti pohranjen u privremenom depou.

Tijekom desetljeća razmatra le su se razne lokacije za muzejske postave, prije svega arheološkog, ali se iz objektivnih razlo ga odustajalo. Spomi njao se i prostor sa mostana sv. Marije od Kaštela, kao i prostor samosta na sv. Klare, ali te ideje nikad nisu za živjele. Zaista šteta što ne možemo izlo žiti sve što imamo ne go nam je građa smješte na u depoima na više grad skih lokacija. Na primjer, čak i glavu rimskog cara koju smo nedavno otku pili od obitelji koja ju je tridesetih godina proš

log stoljeća, prilikom gradnje kuće, pronašla u Uvali Lapad, možete još neko vrijeme vidjeti na izložbi 150 godina Dubrovačkih muzeja.

Što su pobogu Rimljani radili u Uvali Lapad?

Najvjerojatnije su imali villu rusticu i zaštićeno sidrište jer je Uvala Lapad zaštićena od velikog mora i nepovoljnih vjetrova. Važan nalaz koji također nije izložen javnosti je ilirska kaciga nedavno pronađena na Pelješcu. Naši sugrađani moći će je uskoro vidjeti u našem izložbenom prostoru u Revelinu povodom „Noći muzeja“.

Vi smatrate kako se muzeji moraju nalaziti nadohvat ruke?

Smatram kako se stalni postavi naših muzeja moraju nalaziti unutar gradskih zidina. Kod nas je jako dobro posjećen Pomorski muzej, koji čuva i prezentira građu moćne Republike kojoj je pomorstvo bilo temelj. Osim jer je smješten u prostoru tvrđave sv. Ivana koja je branila luku i arsenal, ulaz s gradskih zidina još je dodatna pogodnost za posjet ovog muzeja. Eto koliko je važna lokacija.

Kad bismo imali neki veliki muzej Dubrovačke Republike, možda bi se mogao nalaziti i negdje izvan Grada kao primjerice Muzej holokausta u Jeruzalemu. Moje mišljenje je kako se i Pomorski muzej mora nalaziti unutar velikog muzeja Republike jer je to neodvojivo. Bez pomorstva ne bi bilo ni Dubrovnika. Slažem se s vama kako nam treba muzej Dubrovačke Republike, ali ne bi nikako smio biti izvan Grada, nego upravo ovdje, u Kneževom dvoru, gdje je bilo sjedište vlasti. Kad bi se izmjestili naši uredi i kad bi se oslobodili prostori koji nam sad služe kao depoi, bilo bi dovoljno mjesta. Našim uredima nikako ne bi trebalo biti mjesto u Kneževom dvoru nego bi sve to

‘Moja prethodnica na mjestu ravnateljice Muzeja, Julijana Antić Brautović je u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU pokrenula projekt novog stalnog muzejskog postava u Kneževu dvoru koji bi trebao biti posvećen Dubrovačkoj Republici. Zbog korona krize i nedostatka financijskih sredstava, projekt je trenutno na čekanju, ali se nadam da ćemo uskoro nastaviti ozbiljno raditi na njemu’

‘Rimljani su u Uvali Lapad najvjerojatnije imali villu rusticu i sidrište zbog dobre zaštite od mora i valova’

Dubrovački dnevniK petak, 20. siječnja 2022.

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački

‘Treba nam muzej Dubrovačke Republike, ali ne bi nikako smio biti izvan Grada, nego upravo ovdje, u Kneževom dvoru, gdje je bilo sjedište vlasti. Kad bi se izmjestili naši uredi i oslobodili prostori koji nam sad služi kao depoi, bilo bi dovoljno mjesta’

trebao biti izložbeni prostor. Mogli bismo imati muzej Republike koji bi prikazao sva postignuća do kojih su stari Dubrovčani došli.

Pa u tome i jest problem. Dubrovačka Republika je bila itekako progresivna, uzmimo samo pitanje ropstva i brige za napuštenu djecu, a opet posjetitelji dubrovačkih muzeja ne dobiju takav dojam nakon što obiđu sadašnji postav Kneževog dvora ili Pomorski muzej. Apsolutno se slažem kako se sva ta postignuća trebalo bolje naglasiti i kako nam treba jedinstveni muzej Republike gdje bismo to pokazali. Iz razgovora s vama imam dojam kako biste vi voljeli da imamo neki impozantni, veliki muzej, ali ja vam opet govorim kako mislim da je Knežev dvor sasvim dovoljan pod uvjetom da svi prostori budu izložbeni. Uz originalnu građu i multimediju, Dubrovačka Republika bi bila prikazana onako kako i zaslužuje.

Ali kakvo je ovo rješenje prema kojem se Bolnici do sada platilo preko 4 milijuna kuna za depo, a ništa se dugoročno nije riješilo? Grad sigurno ima neke prostore koji su prazni i gdje bi se moglo privremeno pohraniti. Ja velike nade polažem u TUP, ali ne na prostore u Gružu, već one u Komolcu. Tamo bi nam mogao biti središnji depo, ali i radionica za restauratore i preparatore čiji su radni prostori dislocirani na nekoliko mjesta u Gradu. Za uredske prostore imamo iznajmljenu zgradu Blagih djela kojima također plaćamo najam. Jedna od praznih palača na Pustijerni bila bi idealna za uredske prostore djelatnika Muzeja.

‘Muzej Dubrovačke Republike u Kneževu dvoru kao ideja postoji već dugi niz godina i mogu slobodno reći da smo u tom smislu postigli konsenzus i stručne i opće javnosti’

Da, stvarno je ludo da su uredi u Kneževom dvoru. Moja prethodnica na mjestu ravnateljice muzeja, Julijana Antić Brautović je u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU pokrenula projekt novog stalnog muzejskog postava u Kneževu dvoru koji bi trebao biti posvećen Dubrovačkoj Republici. Zbog korona krize i nedostatka financijskih sredstava, projekt je trenutno na čekanju, ali se nadam kako ćemo uskoro nastaviti ozbiljno raditi na njemu. Muzej Dubrovačke Republike u Kneževu dvoru kao ideja postoji već dugi niz godina i mogu slobodno reći kako smo u tom smislu postigli konsenzus i stručne i opće javnosti. No, treba znati kako je riječ o izuzetno velikom i zahtjevnom projektu koji uključuje i iznalaženje alternativnog prostora za dio građe trenutno izložene u Dvoru koja ne pripada razdoblju Republike.

Smiješno je što se govori kako nedostaje izložbenog prostora, a brojni zaposlenici Grada Dubrovnika i Dubrovačkih muzeja imaju svoje prostore u spomenicima nulte kategorije. Na kraju krajeva Muzej Dubrovačke Republike u Kneževom dvoru mogao bi se proširiti i na gradsku vijećnicu i one tamo urede. Gradonačelnik svakako mora biti u Gradu. Da nije ni on tu, ni dio zaposlenika gradske uprave, stara jezgra bi bila pusta, pogotovo zimi. Grad mora živjeti, a živog ga čine ljudi, bilo oni koji u njemu žive ili rade. Tu je svakodnevno nešto više od 80 nas koji u Dubrovačkim muzejima radimo.

Smiješno je ako život u Gradu samo ovisi o gradskim zaposlenicima. Neka ih dio bude, ali ne moraju svi. Tako bi se moglo doći do prostora za muzeje.

Naravno, to sam već rekla za Knežev dvor.

Što kažete za Muzej austrougarske mornarice na Prevlaci? Treba li Društvo prijatelja dubrovačke starine gurati taj projekt koji nema veze s Republikom?

Mi s DPDS-om imamo odličnu suradnju. Financirali su nam obnovu prozora na Kneževom dvoru i Pomorskom muzeju, sad će nam obnavljati prozore na strani prema Portu. Izrađuje se projektna dokumentacija za sanaciju tarace sv. Ivana, tako da u njima imamo jako veliku podršku. Što se tiče muzeja na Prevlaci, ne bih komentirala njihove odluke i poslovne poteze, jer u vezi toga nismo imali nikakve kontakte.

Jesu li muzeji pristupačni za osobe s invaliditetom?

Donekle jesu, u suradnji s Društvom multiple skleroze imamo kolica s gusjenicom koja mogu svladati skaline, samo se posjetitelji trebaju unaprijed najaviti. Što se tiče Pomorskog i Etnografskog muzeja, tu nam situacija nije za pohvalit se.

VRUĆE PONUDE

Kolak je novi, stari zakupac

‘Dubravke’, a McDonald’s ostaje u Gružu

Tijekom trajanja, a i po zaključenju natječaja, oko pitanja zakupa prostora ‘Dubravke’ u javnom su prostoru kružile najrazličitije teorije, pa se tako spominjala i mogućnost dolaska lanca brze hrane na Pile

Piše: Ivona Butjer

Mratinović

Trgovačko društvo UTD Ragusa d.d. provelo je javni natječaj o zakupu poslovnog prostora restorana „Dubravka“ na Pilama na vrijeme od pet godina. Na natječaj, koji je bio otvoren od 5. do 13. siječnja, prijavio se jedan ponuditelj i to tvrtka Nautika d.o.o. koja je trenutni zakupac prostora. Ponuđeni iznos zakupnine iznosi 41 tisuću eura, bez uključenog PDV-a, izvijestili su ovog tjedna iz Grada Dubrovnika.

Kako stoji u priopćenju Grada, nakon pregleda dokumentacije, Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja utvrdilo je kako je pristigla

ponuda potpuna, pravovremena i valjana ponuda te ispunjava sve uvjete propisane javnim natječajem. Temeljem ocjene povjerenstva, Uprava društva UTD Ragusa d.d. donijela je odluku o odabiru te će u narednom razdoblju s tvrtkom Nautika d.o.o. sklopiti ugovor o zakupu prostora.

MUKE OKO PRIHODA OD UGOSTITELJSKE

DJELATNOSTI

Tijekom trajanja, a i po zaključenju natječaja, oko pitanja zakupa prostora ‘Dubravke’, u javnom su prostoru kružile najrazličitije teorije, a

Za vrijeme trajanja natječaja, jedan je hrvatski portal povukao i pitanje oko ulaska McDonald’sa u prostor ‘Dubravke’ na Pilama, s obzirom na to kako su već bili zainteresirani za taj prostor, no za Dubrovački dnevnik je takve dezinformacije demantirao Vide Matić, vlasnik Frendyja, na čijem se zemljištu planira McDonald’sov drive in

onih službenih je bilo na kapaljku. Na natječaj je pristigla jedna ponuda, ona društva Nautike u vlasništvu Erika Kolaka, koje je inače imalo i pravo prvenstva s obzirom na to kako je dosadašnji, dugogodišnji zakupac, no nije baš sve išlo glatko. Naime, detaljno se utvrđivalo je li njegova ponuda uopće valjana.

Kako smo tada pisali, dvojbu je izazvao traženi prihod od ugostiteljske djelatnosti. Kako je bilo navedeno u natječaju, traženi prihod zakupca je 25 milijuna kuna u posljednje tri godine, i to po godinama, a ponuditeljev je iznosio 22,5 milijuna, bez potpore za zaposlenike. Ako bi se ubrojila potpora, on bi iznosio gotovo 30 milijuna kuna za 2020. godinu, što je bila tema sastanaka u UTD-u Ragusi. Naposljetku je utvrđeno kako navedeni prihod spada pod onaj od ugostiteljske djelatnosti i kako je ponuda Nautike valjana.

Vrijedi naglasiti i kako je početni iznos mjesečne zakupnine određen na 40 000 eura, uvećano za PDV. Dosadašnji iznos mjesečne zakupnine za navedeni prostor iznosio je 15.396 eura, uvećano za PDV što bi značilo kako bi Nautika sada trebala plaćati veći iznos zakupnine nego dosad.

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački

I MCDONALD’SOV DRIVE IN NA SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

Za vrijeme trajanja natječaja, jedan je hrvatski portal povukao i pitanje oko ulaska McDonald’sa u prostor ‘Dubravke’ na Pilama, s obzirom na to kako su već bili zainteresirani za taj prostor, no za Dubrovački dnevnik je takve dezinformacije demantirao Vide Matić, vlasnik Frendyja, na čijem se zemljištu planira McDonald’sov drive in.

„Iznenadili su me medijski napisi kako McDonald’s dolazi na Pile jer mi pregovaramo godinama. Prije mjesec i pol smo potpisali predugovor koji je ovjeren. Gradonačelnik nam je u ožujku poslao dopis kako podržava projekt i implementaciju idejnog projekta u novi UPU Gruški akvatorij,“ kazao je Matić za naš portal. A kako će se McDonald’s otvoriti na planiranoj lokaciji u Gružu potvrđuje i točka dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak, a koja se odnosi na zaprimljene zahtjeve za izmjene postojećih i donošenje novih prostornih planova. Kod dijela koji se tiče izmjena urbanističkih i detaljnih planova, naveden je i zahtjev tvrtke Frendy koja traži izmjene UPU-a Gruški akvatorij zbog izgradnje ‘drive ina’ gdje bi mjesto trebao naći najpoznatiji svjetski lanac brze hrane.

‘Zelena puca’

Dramatični sastanci puni prevrata u Banskim dvorima, nakon smjene Paladina, trajali su do mraka i prijetili kašnjenju za udarne nacionalne dnevnike. Novinari koji su trebali uzeti premijerovu izjavu smrzavali su se, čekajući ispred one odurne ograde kojom je i dalje ograđen Markov trg. Trg koji više nije trg, nego ograđeni parking za skupe crne limuzine vladinih dužnosnika. Već gotov izbor nove ministrice Čagalj, barem prema najavi Plenkijevih koalicijskih partnera, samo u nekoliko sati, od ideje do realizacije, završio je u velikoj crnoj rupi. Onoj istoj u koju se ubacuje i sav ostali stranački otpad. Nije lako izabrati ministra trenutno najzahtjevnijeg resora. Taman sam pomislila kako bi naš dragi drug Pero Vićan bio idealan za to ministarsko mjesto. Em zna, em je dovoljno drčan i ne popušta lako nesnosnoj birokraciji. A onda je iz Banskih dvora prokuljao bijeli dim. Imamo ga! Imamo ministra!

D obri naš gospar Bačić nije imao kud, morao je prihvatiti ovaj nimalo jednostavan zadatak, posebno u godini pred izbore. Tko će nas spasiti, ako neće naš gospar Branko? Istina, falit će u Saboru jer znao je on, kao nitko drugi, precizno štelovati taj fini saborski motor koji pod njegovom palicom prede bez greške, sve u najboljem stranačkom interesu. Ali što je tu je. Mora se, vojnik ne pita zašto možda izgubi glavu. Ide u rat jer je to sveta dužnost! Umjesto mirne saborske situacije koju kontrolira malim prstom, dobio je užarenu fotelju u kojoj će ga svaki dan netko prozivati, pilati i optuživati. Ej, živote ludi!

Ide nam treća godina od potresa, kako onog zagrebačkog, tako i onog na Banovini ili kako naš predsjednik Zoki inzistira – na Baniji, što mu je bio i najvažniji problem za posjeta Glini i Petrinji na godišnjicu potresa. Čini se kako je naziv Banija ili Banovina od tolike krucijalne važnosti našem Zokiju da se nije stigao osvrnuti na jadnike po kontejnerima. Dovraga, kako nitko ne razumije kako je taj naziv važan?! Bez rješavanja tog pitanja, ništa drugo se ne može ni napraviti za Baniju koju neznalice zovu Banovinom. U tom smislu, nije čak napadao Vladu za nečinjenje u saniranju posljedica potresa jer je potpuno zaokupljen rješavanjem problema Banija- Banovina.

Država je donijela Zakon o potresu u Zagrebu pa je onda tresnulo u Banovini, zbog čega se Zakon opet morao mijenjati kako bi odgovarao i jednom i drugom području. Ne do Bog da tresne u Dalmaciji jer bi opet morali mijenjati zakon. Nikom nije palo na pamet napraviti jednostavan zakon o saniranju posljedica teških elementarnih nesreća. Što kompliciraniji, pa time i neprovedivi zakoni, najveća su odlika svih naših vlada i pripadajućih ministara. Kad bi zakon bio jednostavan, logičan i lako provodljiv, onda bi se naši ministri osjećali ko budale. Jer gdje se u takvom zakonu vidi njihova pamet i bravuroznost? Glasačka mašinerija stranke na vlasti ne propituje, njezin posao je samo na Jandrokovićev znak lupnuti zelenu pucu. Tako je i naš novi ministar Bačić stisnuo zelenu pucu za taj Zakon. Ali vrag ne spava i evo njega na ministarskom mjestu na kojem bi trebao ubrzati obnovu uz Zakon za koji je i sam glasao. Što dru-

go do li izmjene neprovedivog zakona, objedinjavanje svih zaduženih za obnovu, smanjenje birokracije kako bi rezultati konačno bili vidljivi? Jadnicima koji se smrzavaju u kontejnerima koji prokišnjavaju ostaje samo poželjeti što češće izbore. I opet je vidljivo do koje mjere je genijalna bila Dubrovačka Republika, koja je mijenjala kneza svakih mjesec. Pa se ti pajdo moj zaigraj i/ili bahati do mile volje u tih svojih mjesec dana!

Umeđuvremenu su se u Saboru prepirali tko je glup i tko još gluplji. Kandidata je puno i rezultat je zasad neriješen. Usput, čula se i pokoja o tome koliko centi je skuplja kava i što zna ministar Filipović o vrstama namirnica i s kakvim listama bi se on igrao ovih dana. Jedni nas uvjeravaju kako živimo sve bolje, dok drugi upravo suprotno. Malo su se vrijeđali i oko pripreme novog Zakona o pomorskom dobru. Kako se čini, sve je manje plaža na kojima će se ‘obični’ građani moći kupati. Ne, neće hoteli i koncesionari smjeti staviti ogradu i zabraniti ulazak onima koji nisu gosti hotela. Ma kakvi. Samo neće biti mjesta između postavljenih ležaljki za ‘pučke’ kupače. Manje, više, nije drugačije ni sada. Premijer je na svako pitanje imao isti odgovor. Glasali ste za Rusiju. Svi su se odlično zabavljali, što je logično, jer to je i glavni smisao njihovih igrokaza u Saboru. Ili?

Bilo kako bilo, našem gosparu Bačiću treba poželjeti uspjeh u vođenju ministarstva jer, ma koliko skeptični bili, ljudi u kontejnerima uvijek se iznova nadaju. Uz nadu koju gaje, trebat će im i puno, puno sreće. Nadajmo se kako će ih sreća pogledati. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Laura, Nikolina, Iva i Ana - ne bi se žalile da ovako opuštene imaju vremena i prilike biti svakog dana

Emel, Mia i Keno - jako je lijepo zajedničko vrijeme provedeno

Ante i Joško - znaju susjedi koliko dugogodišnje prijateljstvo vrijedi

Pero, Igor, Dobre, Charlie, Krešo i Dragan - poslije zajedničke kave u kafiću godi zajedno i poći van

Bruna i Eva - svjedoči slika radosti susreta bivše i sadašnje dječje gradonačelnice Dubrovnika

Filip, Marko, Marinko i Damir - vrijeme juri kad je tema STK Libertas Marinkolor, omiljeni im Pituri

Dubrovački dnevniK petak, 20. siječnja 2022. Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marina, Marija i Nina - i u opuštene šetnje trenucima tata i muž Robert na brodu im je u mislima i srcima

Jelica, Elva i Andrija - kad je prva autorica, druga kuma, slavljeniku odlična torta za tek LXXX rođendan posebno prija

Ivica i Žarko - gdje bi glazbenici bili nego tamo gdje su razglas i pozornica

Nada, Duško i Tala - ljubimica im je svima zbog svoje šetnje puno prilika za duge đireve dala

Božena i Ante - nije im teško ni zajedno raditi, topli dom si u Gradu stvoriti

Impozantne RMS ‘Scythia’ i RMS

‘Samaria’ posjetile su nas sedam puta

‘Scythia’, ‘Samaria’ i ‘Laconia’ su tri broda blizanca od oko 20 000 bruto tona. Dva od tri broda su više puta posjetili Dubrovnik

U obnovi putničke flote stradale u Prvom svjetskom ratu, britanski je Cunard naručio u domaćim brodogradilištima izgradnju tri broda blizanca od oko 20 000 bruto tona. Prvi u nizu, kršten imenom SCYTHIA, otklizao je s navoza brodogradilišta Vickers Armstrong u škotskom mjestu Barrow u ožujku 1920. godine. Uskoro ga slijede brodovi istih karakteristika koji su dobili imena SAMARIA i LACONIA. Svi oni imaju po 19730 bruto tona, dugi su 183, široki 22,5 metra te su mogli prihvatiti 350 putnika u prvom, 350 u drugom i 1500 putnika u trećem putničkom razredu. Šest parnih turbina Wallsend Slipway su im preko dvije propele omogućavale plovidbu brzinom od 16 čvorova.

RMS SCYTHIA

SCYTHIA je na prvo transatlantsko komercijalno putovanje zaplovila 20. kolovoza 1921. godine iz Liverpoola za New York i Boston. Osim ove redovne pruge, povremeno je plovila i na kružnim putovanjima pa je tako tri puta doplovila i u Dubrovnik, i to prvi put 12. prosinca 1922. godine na svom prvom kružnom putovanju Sredo-

zemljem. Na drugo putovanje prema Dubrovniku je zaplovila 29. siječnja 1929. iz New Yorka. U tom programu putovanja je pisalo kako će posjetiti “misteriozni Egipat, svetu zemlju Palestinu, antičku Grčku, veličanstvenu Italiju, romantičnu Španjolsku, začaranu Sjevernu Afriku, čarobnu Tursku i primitivnu Dalmaciju”. Pod gradske mire SCYTHIA se na tom putovanju usidrila 16. ožujka s 353 putnika i 418 članova posade. Još jednom se vraća na 67- dnevnom kružnom putovanju Sredozemljem koje započinje 28. siječnja 1930. iz New Yorka, a pored Dubrovnika još sidri i u: Kotoru, Tunisu, Malti, Siracusi, Taormini itd. SCYTHIA je održavala svoju redovnu prekooceansku liniju sve do 1939. godine kada je rekvirirana za potrebe britanskog ratnog stroja. U Glasgowu je preinačena u transportni brod te je tako sudjelovala u brojnim pomorskim operacijama u Drugom svjetskom ratu. Prekrcana s oko 4000 vojnika, bila je 1942. godine čak i pogođena njemačkim podmorničkim torpedom, ali je uspjela nekako doploviti do Gibraltara. Tu je privremeno osposobljena za plovidbu do New Yorka, gdje je šteta potpuno i otklonjena. Poslije rata, sudjelo-

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Piše Ivo Batričević foto Privatni arhiv

U programu putovanja je pisalo kako će SCYTHIA posjetiti “misteriozni Egipat, svetu zemlju Palestinu, antičku Grčku, veličanstvenu Italiju, romantičnu Španjolsku, začaranu Sjevernu Afriku, čarobnu Tursku i primitivnu Dalmaciju”. Pod gradske mire se na tom putovanju usidrila 16. ožujka 1929. s 353 putnika i 418 članova posade

vala je u transportima povratka izbjeglica i vojske u domovinu, a neko vrijeme je održavala i prugu iz Londona za kanadski Quebec. Krajem 1957. godine, SCYTHIA je prodana čeličanama British Iron & Steel Corporation pa je sljedeće godine u rezalištu Thomas W. Ward u mjestu Inverkiething i završila u hrpi sekundarnih sirovina.

RMS SAMARIA

Drugi brod blizanac iz serije, SAMARIA, je zaplovio s navoza istog brodogradilišta kao i SCYTHIA, ali godinu dana kasnije. Plovi jednakim rutama i ima gotovo identičnu sudbinu. U hrpi starog željeza završava 1956. godine na istom mjestu gdje

će mu završit i brod blizanac SCYTHIA SAMARIA je u četiri navrata posjetila Dubrovnik. Prvi put je to bilo 14. ožujka 1926. s 407 putnika. Ponovo, i opet u ožujku 1929. s 350 putnika i 416 članova posade, te 1931. s 246 putnika i 300 članova posade. Posljednji je put doputovala 14. ožujka 1935. s 268 putnika i više se ovamo nikada nije vratila. Kartolinu SAMARIE usidrene pred Gradom koju prilažem ovom tekstu je Neven Jerković kupio na ebay aukciji.

RMS LACONIA

Nažalost, najgoru sudbinu je doživio najmlađi član ovog trija blizanaca, LACONIA, izgrađen iste godine kao i SAMARIA, ali u brodogradilištu Swan, Hunter & Wigham Richardson u Wallsend-onTyne i jedini koji nije nikada posjetio Dubrovnik. Njega je u južnom Atlantiku 12. rujna 1942. godine potopila njemačka podmornica U-156. Zajedno s nesretnim brodom, u valovima hladnog oceana smrt je našlo oko 2500 talijanskih vojnih zarobljenika i izbjeglica raznih nacionalnosti. Kada je vidio kako je potopio pogrešan brod, zapovjednik podmornice kapetan Werner Hartenstein je naredio posadi da pomogne u spašavanju preživjelih putnika i posade. Paluba njemačke podmornice je bila prepuna nesretnih ljudi, a u tegalj je uzela i sve preostale lajbote za spašavanje. Takav čudni konvoj napali su američki vojni zrakoplovi iako su znali o kakvoj se akciji spašavanja radilo. Podmornica je u samoobrani zaronila, a u američkom su napadu uglavnom izginuli nesretni, već jednom i uzalud spašeni, putnici. Za ovaj hrabri čin pokušaja spašavanja života na moru, kapetan Hartenstein je dobio prestižni nacistički orden “Željezni križ”. Ali vrijeme prepliće čudne ljudske sudbine, pa su tako kapetan i cijela njegova posada, nekih po-

petak,

siječnja 2022.

RMS Scythia

RMS Samaria

SAMARIA je u četiri navrata posjetila Dubrovnik. Prvi put je to bilo 14. ožujka 1926. s 407 putnika. Ponovo, i opet u ožujku 1929. s 350 putnika i 416 članova posade, te 1931. s 246 putnika i 300 članova posade. Posljednji je put doputovala 14. ožujka 1935. s 268 putnika i više se ovamo nikada nije vratila

la godine iza ove akcije potopljeni zajedno s podmornicom u vodama oko Barbadosa. Trio velikih Cunardovih lajnera - blizanaca tako

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Priče o moru i brodovima

je završio svoju životnu priču u kojoj se, po dobrom starom običaju, uvijek našlo mjesta i za posjetu našem Gradu.

RMS Samaria

Pomozimo obitelji stradalog ribara Damira Ilića

loga Damira Ilića koji je stradao krajem prošle godine uslijed nevremena u ribolovu na konavoskim stijenama. Iza Damira, prijateljima znanoga kao Dačo, ostale su supruga i maloljetna kćer. Iako im ništa ne može olakšati bol koju trenutačno osjećaju ni ispuniti prazninu koju je Damir ostavio iza sebe, možemo im pomoći prebroditi financijski teret stambenoga kredita koji se sručio na njih. Ovim putem apeliramo na sve Konavoke i Konavljane, stanovnike Konavala i šire, da putem Zaklade „Otac Ivan Fiorović“ uplate koliko mogu s obveznom naznakom da je riječ o sredstvima „Za obitelj Damira Ilića“. Akcija prikupljanja sredstava trajat će do 15. veljače, a cijeli će iznos prikupljenih sredstava biti uplaćen supruzi našega pokojnog sumještanina sa Zvekovice.

Zaklada „Otac Ivan Fiorović“ pokreće akciju prikupljanja pomoći za obitelj tragično preminu-

IBAN Zaklade „Otac Ivan Fiorović“ u HPB -u: HR6123900011101205920

Zaposlenik kolegama ukrao bakšiš pa napustio državu

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik uspješno je razriješena teška krađa počinjena u rujnu prošle godine, za koju je osumnjičen 44-godišnjak. Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni iz ormarića, koji se nalazio u garderobi ugostiteljskog objekta u zoni stare gradske jezgre u Dubrovniku, otuđio plastičnu vrećicu u kojoj se nalazilo 8.182 eura.

Radi se o novcu kojeg su zaposlenici skupljali od dobivenih napojnica i kasnije međusobno dijelili, a kojeg je osumnjičeni 44-godišnjak, koji je također bio jedan od zaposlenika tog ugostiteljskog objekta, otuđio iz ormarića. Osumnjičeni je nedugo nakon teške krađe otkazao posao i napustio područje Republike Hrvatske.

Uhićen je 9. siječnja na MCGP Slavonski Brod po raspisanoj potrazi ove Policijske uprave, te je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Krivotvorio ugovore kako bi se domogao nekretnina na Lopudu

Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću je 14. siječnja, uz kaznenu prijavu priveden te je ispitan državljanin Republike Hrvatske (49) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela prijevare, krivotvorenja isprave i ovjeravanja neistinitog sadržaja, a detalji su objavljeni na stranicama DORH-a gdje se navodi kako mu je određen istražni zatvor.

„Postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni 48-godišnjak postupio u nakani da se nepripadno okoristi u većem iznosu, odnosno da je u točno neutvrđenom vremenu, ali svakako prije 3. studenoga 2021., sastavio neistiniti ugovor o kupoprodaji više nekretnina na otoku Lopudu u kojem je sebe naveo kao kupca, a pokojnog vlasnika tih nekretnina kao prodavatelja i na kojem se nalazi lažni potpis prodavatelja, kao i neautentična

ovjera njegovog potpisa kod javnog bilježnika. Osnovano se sumnja da je nakon toga, 3. studenoga 2021., preslike tog neautentičnog ugovora podnio na ovjeru kod drugog javnog bilježnika u Zagrebu, prešućujući pritom da se radi o neautentičnoj ispravi pa kada je javni bilježnik ovjerio te preslike, osnovano se sumnja da ih je priložio prijedlogu za uknjižbu prava vlasništva. Službenici zemljišnoknjižnog odjela su, u uvjerenju da su predmetne isprave autentične, 23. prosinca 2021., donijeli rješenje kojim se dopušta uknjižba prava vlasništva na njegovo ime i korist, čime si je osumnjičenik, osnovano se sumnja, pribavio znatnu protupravnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 100.000 eura, za koji je oštetio nasljednike pokojnog prijašnjeg vlasnika nekretnina,“ stoji u priopćenju DORH-a.

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački

ILEGALNO SE UPISAO KAO VLASNIK

Palo troje Albanaca, osumnjičeni za

dilanje heroina

Zaplijenjeno je nešto više od 22 kilograma opasne droge

Zanimljivo je i to kako je pas koji je obučen za pronalazak i detekciju na opojne tvari reagirao je zbog čega su službenici pristupili pregledu vozila i pronašli drogu Trojici državljana Albanije koji su osumnjičeni u dva slučaja krijumčarenja heroina preko graničnog prijelaza Karasovići, određen je istražni zatvor zbog opasnosti od bijega odnosno ponavljanja kaznenog djela. “Dvojica državljana Republike Albanije, jedan ‘92., a drugi ‘78. godište, 10. siječnja su u poslijepodnevnim satima zatečeni u osobnom vozilu registarskih oznaka Republike Albanije s 11 kilograma droge heroin koja je bila skrivena u preinačenom prostoru između prednjih sjedala. Droga je pronađena nakon što je službeni pas za detekciju droga reagirao pozitivno pregledom vozila,” izjavio je glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav, govoreći o prvom slučaju. Zanimljivo je i to kako je pas koji je obučen za pronalazak i

detekciju na opojne tvari reagirao je zbog čega su službenici pristupili pregledu vozila i pronašli drogu.

U trećem slučaju je pritvor određen državljaninu Albanije rođenom 1998. godine, koji je na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Karasovići uhićen 12 . siječnja nešto iza ponoći. Uhićen je jer je u osobnom vozilu u kojem se nalazio, u preinačenom prostoru, pronađeno 20 paketića s ukupno 11 kilograma heroina. „Posljednjih pet godina Postaja granična policije Gruda spriječili su krijumčarenje preko pola tone marihuane, 1100 komada indijske konoplje, oko 18 000 tableta koje se nalaze na popisu droga, 26 kg heroina, 6 kg kokaina i 250 kg ketamina,” izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

petak, 20. siječnja 2022.

DVA SKALINA

U spomen na susjeda Božu Marića, 40 € prilaže obitelj Bojke Obad;

U spomen na pokojnog Nina Kralja, oca moje kolegice, umjesto cvijeća 30€ prilaže Marija Barač;

U spomen pokojne Nike Klobasa, majci naše Milene 68 € prilažu prijatelji iz Mercantea;

U spomen rodice stogodišnjakinje Ane Župan rođ. Bagović, umjesto cvijeća 70 € prilažu obitelji Đ.Bagović i N. Market;

U spomen na pokojnu Đinu Lobaš, majku našeg Vlaha, 40 € prilažu Ankica i Drago Ćurčija;

U spomen na pok. Vlatka Lovrića, od njegovog prijatelja Vesa donacija 50 €;

U spomen na dragog prijatelja pok. Vlatka Lovrića, 75€ prilažu: Nikolica Perović, Joško Odak, Antun Jakobušić, Ivan Maslać i Ivica Matić. Počivao u Mmiru.

U spomen na susjeda pok. Marka Pehara, umjesto cvijeća 55 € prilažu stanari zgrade Kneza Branimira 11;

U spomen na pok. Milenku Jurišić, umjesto cvijeća 20 € prilažu Vera i Alojz Skoković;

U spomen na pok. Roka Lujaka, 30€ prilaže Anita Žuvela;

U spomen na pok. Nevenku Sindik, majku naših prijatelja, umjesto cvijeća 40 € prilaže obitelj Šetka; Donacija obitelji Kačić i Kopić 70 €;

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

Mloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €; Ristić Dara donacija 30€. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Obitelj Vjekoslava Novaka u spomen na gospara Vicka Bilića prilaže30€; - Davor Lopin, dar djeci Doma 244,21 €. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju - U spomen na gospara Vlaha Sjekavicu, oca naših dragih kolega i prijatelja Mara i Điva, 255 € prilažu prijatelji i kolege iz Društva prijatelja dubrovačke starine. -Umjesto cvijeća za pok. Nina Kralja 30 € prilažu Vesna i Niko Srabotnak. -U spomen na pok. Mata Matića udruzi prilažu 30 € Ane i Nevenka

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DOMUS CHRISTI

U spomen na pok. Elizabetu Šljaka, suprugu našeg Igora, kolege iz Orsana , Dobre, Vlaho, Binko, , Pero, Mrki, Bobo , Miro i Stojo prilažu 106,18 EUR-a ( 800,00)

U spomen na pok. Mirjanu Matana, umjesto cvijeća 30,00 EUR-a prilaže Ankica Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

UDRUGA “POSEBAN PRIJATELJ”

U spomen na našeg susjeda pok. Mata Matića,stanari zgrade I.Vojnovića 104 umjesto cvijeća, prilažu 850,00kn. Udruga zahvaljuje na donaciji.

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

-U spomen na dragu Ginu Lobas, umjesto vijenca prilaže 40 eura, Danica Ljuban Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@ db.hr

MARIN MED: NAJAVLJUJEMO TJEDAN KRALJEŽNICE I DOLAZAK DR. PEROVIĆA POČNITE NOVU GODINU BEZ BOLOVA U LEĐIMA!

Trpite bolove u leđima? Zašo? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva! Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati i to 16. i 17. siječnja. Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima. Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog

medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa. Dođite u Tjednu kralježnice u Polikliniku Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Za sve informacije posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

www. marin-med.com email: info@marin-med.com

POLIKLINIKA

AUTO / MOTO

Prodajem Renault Megane Coupe, ‘98. godina, u voznom stanju, prešao 67 tisuća kilometara, za dvije tisuće eura. Mob: 091/567-2683

Prodajem automobil „oldtajmer“ originalni „Renault 12“ TL star 50 godina u ispravnom voznom stanju. Mob. 098564765

Prodajem Citroen Berlingo, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2008., registriran do 1.10.2023, tel. 098/344-611

PLOVILA

Prodajem Tomos 4, ispravan duga osovina, pogodan i za dijelove, cijena 800kn. Mob 092 3800 300

iznajmljivanje

Iznajmljujem stan u Mokošici za samce s parkingom na duže vrijeme. Tel. 020/419-574

Iznajmljujem stan u Gružu za radnike na duže vrijeme. Tel. 020/419-574

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Fiksna cijena: 289 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem potpuno uređen i opremljen stan, zajedno s parkirališnim mjestom u Mokošici, ukupne površine 63,39 m2. Cijena 240.000,00 Eura. Mob. 091/1503-992

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Građevinsko komercijalno ze-

mljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine

petak, 20. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

38 Mali oglasi

Mali oglasi

3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –80.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 €

- Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem francuski ležaj koji ima sanduk za pohranu robe. Pogodan je za sobe koje se iznajmljuju. U dobrom je stanju i cijena je povoljna. Dimenzije. Dužina 200 cm, širina 160 cm, visina 45 cm. Kontakt: 098 285 355

Prodajem stol dimenzja 80x150

cm, a kad se razvuče 80x210cm. Uz njega ide šest stolica. Rustic rezbareni od indijskog drva. Tel. 099/857-13-06

Kupujem starinske podne kamene ploče. Tel. 099/3922-800

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete,

komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 16.01. do 22.01.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 23.01. do 29.01.

preminuli

Danijela Šanje (1931.

Kolja Fabris (1966.)

Mirjana Matana (1940.)

Mirjana Guljelmović (1943.)

Eduard Talevski (1950.)

Mare Ogresta (1926.)

Vlaho Sjekavica (1953.)

Kata Vlašić (1931.)

Nikša Makjanić (1961.)

Nevenka Sindik (1960.)

Justina Marčinko (1928.)

Francika Kukrika (1955.)

Vicko Bilić (1936.)

Aleksije Sobočin (1933.)

Niko Kralj (1940.)

Vlatko Lovrić (1939.)

Mare Đanović (1929.)

Anka Lujak (1923.)

Ane Orlić (1934.)

Nike Klobasa (1926.)

Marija Dražić (1926.)

Velemir Čihorić (1937.)

Antun Ruso (1959.)

Nedjeljko Šimunović (1939.)

Dubrovački dnevniK petak, 20. siječnja 2022. Mali oglasi

Dubrovački most bi do ožujka trebao dobiti dekorativnu rasvjetu

Dubrovački most trebao je biti osvjetljen dekorativnom rasvjetom do blagdana 2022. godine, no to se nije dogodilo pa je Dubrovački dnevnik prema Hrvatskim cestama uputio upit oko ovog projekta. Kako su nam odgovorili, od projekta se nije odustalo, a novi rok za postavljanje ambijentalne rasvjete je do 1. ožujka.

“Zbog nestašice i dugih rokova isporuke opreme izvođač radova (Zajednica gospodarskih subjekata: Telur d.o.o., Zagreb i Elektro-Team d.o.o., Dubrovnik) zatražila je produljenje roka izvođenja radova do 1. ožujka. Oprema je naručena na vrijeme, ali isporuka pojedinih komponenata, bez kojih nije moguća ugradnja svjetiljki, kasni,” odgovorili su iz Hrvatskih cesta. Podsjetimo, radi se o inicijativi Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta, a rasvjeta će biti djelo tvrtke Nova Lux.

„Oprema je naručena na vrijeme, ali isporuka pojedinih komponenata, bez kojih nije moguća ugradnja svjetiljki, kasni,” odgovorili su iz Hrvatskih cesta

IZGLEDA SVJETSKI!

40 Zadnja četvrtak, 20. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK