Dubrovački dnevnik br. 129

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Neka Bog čuva ‘dobru vjeru’!

Gradski trgovi većine hrvatskih gradova bili su prepuni onih koji su uz dobre, bolje ili manje bolje izvođače, veselo ušli u Novu godinu. Velikom broju onih koji su se odlučili vani proslaviti ulazak u Novu godinu svakako su pridonijele tople, gotovo jesenske temperature. Najljepša ulica na svijetu s Grašom je ušla u Novu i za sve one koji su imali sreću biti u Gradu i na Stradunu, to je bio jedan od ljepših dočeka. Drugi važan doček počeo je isto u ponoć, a riječ je naravno o ulasku u Schengen. Već u ranim jutarnjim satima na kavu je u Hrvatsku stigla Ursula von der Leyen. Naša Dube isto je planirala popiti kavu s Ursulom i Plenkijem na Trgu bana Jelačića i na novinarsko pitanje tko će platiti kavu, pokazala je kako je potpuno usvojila europske norme ponašanja i kako je s gnušanjem odbacila naše glupave balkanske navike čašćenja ekipe. Zato naša autentična Europejka Šuja smatra kako bi svatko trebao platiti svoju kavu, osim ako ih sve ne počasti Plenki, što je ovaj na kraju i napravio. Nitko poslije nije pitao našu Dubu je li to Plenki ostao Balkanac u duši, srcu i novčaniku.

Balkanci su ostali i postali naši i strani trgovački lanci, koji su smjesta prelazak na euro iskoristili za podizanje cijena, jednako kao i ka-

fići gdje su cijene kave, ali i ostalog pića naglo, već u vrijeme dočeka Nove, skočile i više od nekoliko kuna. Pardon, eura. Na kiosku Tiska cigare koje su koštale 29 kuna odjednom koštaju 3,90 eura što je 38 lipa više, ali je prema svemu ostalom gotovo zanemarivo. Jednak, ako ne i gori pristup, je u butigama pa i pekarama gdje je primjerice kruh sa sedam kuna skočio na jedan euro. Sve je to jako snervalo Plenkija koji je ostao ‘iznenađen i uvređen’ i na Twitteru poručio – nećeš razbojniče! Zato je Vlada odmah pozvala predstavnike trgovačkih lanaca pa im je ministar Filipović poručio: ‘No pasaran’! Poslije sastanka, objavio je kako im taj bezobrazluk neće proći jer naša vlada ima mehanizme kako ih urazumiti. Zašto su tako ostali iznenađeni i Plenki i Filipović pravdaju nekakvim partnerskim odnosima s gospodarstvenicima i kako su postupali u dobroj vjeri(?!). Nisu očekivali kako će im trgovci tako žestoko, reklo bi se, zabiti s leđa.

Z bog te ‘dobre vjere’, ispali su ‘papci’, kako bi se, je li, onako kolokvijalno reklo u našem narodu. Filipović je rekao kako je na stolu i mogućnost tzv. ‘crnih lista’. Udruge su već više od godine dana upozoravale kako prije uvođenja eura treba uvesti ‘crne liste’, tzv. liste srama, po uzoru na Sloveniju

Piše Vjera Šuman foto: Dubravka Petric/PIXSELL

koja je upravo uz pomoć njih prilično uspješno disciplinirala divljanje cijena. Ali naša vlada nije to smatrala potrebnim, a sad znamo i zašto. Sve zbog ‘dobre vjere’! Upravo zato nije osigurala udrugama sredstva za tu svrhu. Sad su ostali ‘iznenađeni i uvređeni’ pa im je i to na stolu. Novinari su u utorak usporedili slovenske i naše cijene pa je ispalo kako je košarica proizvoda od kave do mesa u istoj količini i istih brendova u Sloveniji u prosjeku od 5 do 8 eura jeftinija. U nas je jeftinija samo košarica u kojoj su proizvodi u koje je vlada intervenirala, dakle ulje, mljeveno meso i još nekoliko tih osnovnih namirnica. Kako to, kako to? Tu treba uzeti u obzir kako je u Hrvatskoj cijena struje regulirana, pa time i niža gotovo 60 posto od one u Slove -

niji, što je još jedan značajan razlog zbog kojeg u nas cijene nisu smjele toliko divljati. Barem ne više od inflacije koja je trenutno na razini manjoj od 14 posto. Kako to da isti trgovački lanci u Sloveniji nisu podigli cijene ovako kao u nas? Jer je lov u mutnom u neuređenim državama moguć i očito poželjan. Džabe se sad ekipa u vladi ljuti. Nije odrađeno onako kako je trebalo. ‘Dobra vjera’ se u uređenom sustavu koristi za kućnu upotrebu.

Iznenađen je i glavni državni inspektor Mikulić, odavno poznat po nesebičnoj marljivosti i nemjerljivoj sposobnosti. U ime ‘dobre vjere’, nije našao za potrebno poslati svoje inspektore krajem godine i jednako tako prvi radni dan u Novoj godini po velikim butigama i ostalim mjestima gdje se

već oderalo prve novogodišnje kupce, kako se kome učinilo zgodnim. Sve zbog te vražje ‘dobre vjere’. Ako ne ispadne kako su se nadali, onda će svi oštro viknuti, što se sad i dogodilo: „Nećemo dozvoliti varanje naših građana!“ Sve to jer te naše velike poštenjačine ne mogu ni zamisliti kako bi itko uopće, ne daj Bože, pomislio varati građane. Takvi su, pošteni do srži. Upravo zato se u vladi promijenilo više ministara nego je obnovljeno kuća na Banovini. Upravo zato je na Medarevu parking umjesto dosadašnjih 5 kuna sada 1 euro. I to mrtvo hladno, bez koncesije koja je istekla. Ne- koncesionar trlja ruke pod parolom - ako prođe, prođe. I prošlo je! Koliko će trajati, trajat će. Eurići dohodu. Neka Bog čuva ‘dobru vjeru’! Eto vas.

dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022.

ADIO KUNA

Provjerili smo kako je prošao prvi dubrovački euro tjedan: ‘Bitno je prodati robu, a nije bitno koja je valuta!’

Prvog dana 2023. godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja čime joj je primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postalo euro

Euro je službena valuta u Hrvatskoj i sukladno tomu svi iznosi koji se plaćaju moraju se obračunati uz primjenu fiksnog tečaja koji je određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna. Mnogima je to početkom ove godine izazvalo konfuziju ili su jednostavno nespremni dočekali promjenu valute pa je bilo poteškoća. Iako je s tehničke strane, kako su u novogodišnjoj noći potvrdili i ministar financija Marko Primorac i guverner HNB-a Boris Vujčić, tranzicija Hrvatske iz kune u eure prošla bez ikakvih poteškoća, brojni građani požalili su se kako imaju probleme s plaćanjem ili podizanjem novaca na bankomatima.

I pojedini Dubrovčani su iskusili neugodnosti prilikom plaćanja, ali nije lako ni trgovcima. Najviše je pritužbi bilo na to što ih pojedinci koriste kao mjenjačnice u smislu da im daju krupne novčanice, a oni im moraju vratiti kusur u eurima. Pitali smo naše sugovornike kako su im protekli prvi euro dani u 2023. godini.

Djelatnica Tiska u povijesnoj jezgri Gordana Kokić govori nam kako su prvi dani bili “jako zbunjujući”.

-Najgore mi je što primamo i kune i eure. Onda na kraju dana ne znam kako da preračunam kune – govori ona. Dodaje kako joj pojedinci dolaze pa nude kombinirano plaćanje i u kunama i eurima što ona odbija.

-Imamo dovoljno eura za vraćanje kusura, zaista smo se dobro pripremili – govori prodavačica Gordana Kokić iz Tiska.

GORDANA KOKIĆ, TISAK

Na adventskim kućicama nismo zatekli veliku gužvu. Petar Perić iz kućice Festivus ističe kako im nije neobično raditi s eurima.

-Idemo lagano... Zapravo sve već znamo jer smo upoznati s eurom od prije. Jedino nam problem malo stvara nedostatak kovanica, ali sve drugo je ok. Ljudi uglavnom nemaju sitnoga, imaju većinom kune ili papirnate eure – govori Perić te dodaje kako su se opskrbili s dovoljno euro paketa kovanica koji su bili namijenjeni za poduzetnike. Govori kako nisu podizali cijene svojih proizvoda nego su samo napravili konverziju. Radili su i za doček Nove godine, kad je u ponoć otkucalo za odlazak kune.

-U ponoć nam je software bio spreman na tu promjenu i mi smo tada zaključili kasu. Nakon toga smo naknadno otvorili kasu i konverzija na računima je bila automatski napravljena – pojasnio je Petar Perić.

PETAR PERIĆ, KUĆICA FESTIVUS

Marin Kolak iz ugostiteljskog objekta Cele zadovoljan kako teče privikavanje na novu valutu.

-Ljudi nisu zbunjeni, više smo mi zbunjeni jer malo je teže manevrirati u isto vrijeme i s kunama i eurima. Svi hoće plaćati kunama, a očekuju da im vratimo eure. Prođe nešto više vremena dok se sve to izračuna i podmiri - objašnjava Kolak te ističe kako su se pripremili sa zalihama eura, no dodaje kako toga nikad nije dovoljno.

-Uvijek smo u manjku s kovanicama jer vraćamo kusur u eurima – govori on. Budući da je Cele radio za doček Nove godine i oni su se suočili s izazovom plaćanja.

-Zaustavili smo plaćanje u ponoć. Nije bilo nepredviđenih situacija, ljudi su bili spremni jer se unaprijed znalo što nas čeka - ističe Marin Kolak.

ELA ĆORIĆ, PEKARA OMBLA

I na gruškoj placi cijene su iskazane u eurima. Prodavač Miše Miloslavić iz Postranja isprintao je sebi priručnik s tablicom za konverziju kuna u eure koja mu pomaže pri radu. Rado nam je prokomentirao kako se snašao.

-Netko plaća u kunama, a netko u eurima. Mi smo se pripremili i za jedno i druge tako da za sad ide dobro – govori Miše koji je komentirao zaokruživanje cijena.

-Odlučio sam ako nešto košta 1,32 eura zaokružiti na 1,30 eura. Nismo ni dosad radili na placi sa sitnim lipama pa nećemo ni s centima – pojasnio je Miloslavić koji se opskrbio s dovoljno eura.

MARIN KOLAK, CELE

Prodavačica iz pekare Ombla u Gružu Ela Ćorić kaže kako kod njih sve uredno funkcionira.

-Držim se programa - koliko netko plati, ja mu uredno vratim kusur - i to je to. Ljudi su jednostavni, nema nekih komplikacija. Za sad sve ide po planu samo bi nam dobro došlo još više sitniša - govori ona te dodaje kako cijene pekarskih proizvoda nisu zaokružili na više iznose.

-Ljudi su pripremljeni jer se dugo najavljivala promjena valute – kazuje Ela Ćorić iz pekare Ombla.

MIŠE MILOSLAVIĆ, GRUŠKA PLACA

Navodi kako je za njega ova promjena u početku malo neobična.

-To je isto kao kad su se pojavili kompjuteri. Nismo mogli odmah raditi dok se nismo uhodali, a evo sad čovjek sve napamet radi. Tako će biti i s eurima. Ma bitno je prodati robu, a nije bitno koja je valuta - zaključio je s osmijehom Miše Miloslavić, prodavač s gruške place.

četvrtak, 5. siječnja 2022.

Mokošica, će dobiti novu cestu , završit će se stonska obilaznica , a oko Grada ćemo po ‘posebnom prometnom režimu’

Velike promjene događat će se u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji kroz ovu godinu. Donosimo popis najvažnijih projekata

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Grad Dubrovnik

U ovoj godini nas očekuje početak izgradnje ceste Tamarić u Mokošici koja bi trebala rasteretiti cijelo naselje. Izvodit će se i veliki dio radova u sklopu Aglomeracije.

Zakoračili smo u 2023. godinu. Godina je to velikih promjena za Hrvatsku, od uvođenja eura kao službene valute do ulaska u schengensku zonu. Velike promjene događat će se u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji kroz ovu godinu, brojni su projekti planirani koji bi u konačnici trebali poboljšati kvalitetu života u gradu i županiji.

GRADSKI PROJEKTI

O gradskim projektima i planovima za Dubrovački dnevnik govori gradonačelnik Mato Franković i ističe kako nas u ovoj godini očekuje početak izgradnje ceste Tamarić u Mokošici koja bi trebala rasteretiti cijelo naselje Mokošica, a osim toga izgraditi bi se trebala i sportska dvorana u Orašcu. „Vjerujem da do kraja godine možemo započeti s radovima i na novoj multifunkcionalnoj sportskoj dvorani u Gospinom polju“, kaže gradonačelnik.

OBNOVIT ĆE SE IGRALIŠTE KOD GIMNAZIJE

Osim toga, Franković govori kako se od novih projekata izdvajaju i spomenik djeci stradalnicima Domovinskog rata, pretovarna zona Ploče iza Grada, plato na spoju šetnica Uvale Lapad te izgradnja hangara Veslačkog kluba Neptun, čime se nastavlja započeti proces ulaganja u sportsku infrastrukturu.

„Osigurana su i sredstva za rekonstrukciju sportskog igrališta Gimnazije Dubrovnik, jedinog u naselju Ploče, u igralište s umjetnom travom kako bi ga građani napokon opet mogli koristiti. Planiran je i završetak energetske obnove Luže te re-

dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022. Vijesti

konstrukcija mosta Ombla. U idućoj godini doći će i do pojačanja programa investicijskog održavanja i sanacije nerazvrstanih cesta na gradskom području u ukupnoj površini oko 20.000 metara kvadratnih“, govori nam gradonačelnik.

MODERNIZACIJA JAVNE RASVJETE

Navodi i kako je jedan od ključnih investicijskih projekata modernizacija sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika, a koja uključuje zamjenu 3755 zastarjelih, energetski neučinkovitih i ekološki neprihvatljivih, rasvjetnih tijela na širem gradskom području.

„Izvođenju radova pristupit će se u siječnju ove godine, što ostavlja dovoljno vremena za izgradnju sustava do siječnja 2024. kada će cijena električne energije za Grad Dubrovnik značajno porasti“, pojašnjava gradonačelnik.

U 2023. godini očekuje se i realizacija projekta Serpentine Srđ uz sufinanciranje Ministarstva hrvatskih branitelja.

ZONA POSEBNOG PROMETNOG REŽIMA

Na prijedlog Grada Dubrovnika u zakonsku regulativu uvršten je pojam ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’, a dubrovačka zona posebnog prometnog režima će biti područje oko povijesne jezgre grada. U ovoj

godini pokreće se implementacija druge faze projekta kako bi Grad dobio potpunu organizaciju i kontrolu s fokusom na građane i njihove potrebe.

EU NOVCI I U IDUĆOJ GODINI BIT ĆE ZNAČAJNI „Godina 2023. će zasigurno biti intenzivna, pogotovo po pitanju EU fondova. Naime, Grad Dubrovnik je označen kao jedan od ITU gradova koji bi trebao dobiti 22 milijuna eura kroz ITU program. Sredstvima kroz taj program ćemo moći financirati značajan broj projekata“, navodi gradonačelnik i dodaje kako je paralelno s tim resorno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike prije nekoliko dana raspisalo natječaj za izgradnju novih domova umirovljenika. „Poznato je da Grad već ima građevinsku dozvolu za dom umirovljenika ispod Opće bolnice, kapaciteta 270 osoba. Planiramo se javiti na taj natječaj i započeti radove u idućoj godini“, istaknuo je Franković.

RADOVI PROJEKTA AGLOMERACIJA ĆE SE INTENZIVIRATI

U 2023. godini izvodit će se i veliki dio radova u sklopu Aglomeracije, a Franković se osvrnuo na proteklu godinu koja je, među ostalim, donijela i početak intenziviranja radova na projektu Aglomeracije kojeg provodi Vodovod Dubrovnik.

U ovoj godini pokreće se implementacija druge faze projekta zone posebnog prometnog režima kako bi grad dobio potpunu organizaciju i kontrolu s fokusom na građane i njihove potrebe.

U Županiji za ovu godinu očekuju iskorake u komasaciji Konavoskog polja, izgradnju nove škole u Cavtatu, kao i početak velikog projekta brane na Neretvi.

„Vrijedan preko 800 milijuna kuna, ovaj EU projekt širem području Dubrovnika će u sljedećih nekoliko godina donijeti vodno-komunalni standard koji mu je dugo izmicao. Govorimo o ukupno 40.256 metara vodoopskrbnog cjevovoda i 30.798 metara sustava odvodnje. Grad Dubrovnik dobit će novi kanalizacijski sustav, vodoopskrbni sustav i sustav pročišćavanja otpadnih voda, što je itekako značajno i predstavlja povijesnu investiciju u komunalnu infrastrukturu“, istaknuo je gradonačelnik.

2022. GODINA KUPNJE TUP-A

Franković govori kako je 2022. bila godina gospodarskog oporavka u kojoj se dubrovačko gospodarstvo uspjelo ponovno osoviti na noge, a odgovorio nam je koji su događaji obilježili godinu za Grad Dubrovnik.

„Kao događaj koji je obilježio 2022. godinu u Gradu Dubrovniku svakako bih istaknuo stjecanje vlasništva nad kompleksom TUP-a putem društva UTD Ragusa. Pojedinačno, to je najveća akvizicija Grada Dubrovnika u posljednjih 30 godina. Strateški je to važna, povijesna odluka koja će odigrati značajnu ulogu u budućem urbanom razvoju Gruža, ali i čitavog grada“, apostrofirao je gradonačelnik.

IZGRADNJA ŠKOLE UNUTAR ZIDINA

Franković govori kako je gradska uprava izgradnjom osnovne škole unutar zidina, u Ulici Ilije Sarake, pokazala kako Plan upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika nije tek slovo na papiru. Ona bi trebala s radom krenuti u ovoj godini.

„Nakon OŠ Montovjerna to je druga osnovna škola koju je realizirala ova gradska uprava. Prije toga 35 godina nije izgrađena nijedna“, govori Franković i dodaje kako je nakon pola stoljeća izgrađen i opremljen prvi dom za starije i nemoćne za kojega se još očekuje i tehnički prijem i u konačnici početak rada u ovoj godini.

„Istaknuo bih i činjenicu da smo riješili sve probleme po pitanju izgradnje Lapadske obale, a radovi

dalje vrlo dobro napreduju te se očekuje završetak radova do kraja 2023. godine“, govori gradonačelnik i još jednom naglašava kako je to najveća kapitalna investicija u cestovnu infrastrukturu užeg gradskog područja u posljednjih 50 godina, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima.

DODJELA STANOVA ZA MLADE

Osim toga, navodi i kako je dodijeljeno prvih 17 stanova u svrhu rješavanja stambenog pitanja mla-

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

U proljeće bi trebala biti gotova obilaznica Ston i nastavlja se s projektima županije, to su brza cesta Zračna luka –Grad – Osojnik, autocesta Osojnik – Čvor Metković i brza cesta Brijesta - Orebić s obilaznicom Orebića.

dih i mladih obitelji na području Grada Dubrovnika po modelu ‘dubrovačke stanogradnje’, a proveden je i drugi natječaj i već početkom ove godine, prema riječima dubrovačkog gradonačelnika, preostali stanovi dobit će svoje stanare, dubrovačke obitelji.

„Na krilima uspješno odrađene turističke sezone već pomno planiramo iduću s naglaskom na produljenje sezone i veću povezanost Dubrovnika s europskim i svjetskim destinacijama“, zaključuje gradonačelnik Mato Franković.

ŽUPANIJSKI PROJEKTI

Župan Nikola Dobroslavić govori kako u novu godinu u Županiji kreću s optimizmom.

„Završit ćemo u proljeće stonsku obilaznicu, a nastavljamo s projektima povezivanja županije, to su brza cesta Zračna luka – Grad – Osojnik, autocesta Osojnik – Čvor Metković i brza cesta Brijesta - Orebić s obilaznicom Orebića“, govori župan i naglašava kako će se u sljedećoj godini pustiti u promet Pomorsko-putnički terminal u Veloj Luci i osigurati financiranje za luke Prigradicu i Pernu.

KONAVOSKO POLJE U KOMASACIJU, A CAVTATU

NOVA ŠKOLA

„Očekujemo početak velikog projekta brane na Neretvi sa sustavom za obranu od zaslanjenja i za navodnjavanje doline Neretve“, navodi Dobroslavić i dodaje kako u Županiji očekuju i iskorake u komasaciji Konavoskog polja, kao i gradnju nove škole u Cavtatu.

VELIKI PROJEKTI U ZDRAVSTVU

„U godini pred nama otvorit ćemo Centar za djecu s poteškoćama u razvoju u Metkoviću, a nadamo se i osiguravanju financiranja za projekte rekon-

strukcije Specijalne bolnice Kalos te Energetsku obnovu Opće bolnice Dubrovnik“, navodi. Za 2022. godinu župan Dobroslavić naglašava kako je, unatoč svim izazovima, bila dobra i uspješna. „Na državnoj razini pamtit ćemo je po iznimnom uspjehu naše Vlade, a to je uvođenje Hrvatske u schengenski prostor i euro područje. Time je, nakon ulaska u NATO i EU, Hrvatska učvrstila svoj položaj u euroatlantskim integracijama, što je bila vjekovna želja svih hrvatskih naraštaja“, ističe župan. Spomenuo je i broncu naše nogometne reprezentacije kao uspjeh po kojem će i ova godina ostati upisana kao godina uspjeha za hrvatski sport. „Nažalost, pamtit ćemo godinu i po sramotnom glasovanju nekih zastupnika u Saboru koji su umjesto žrtve Ukrajine podržali agresora - Putinov režim“, apostrofira Dobroslavić.

PELJEŠKI MOST JE OTVOREN, A PROJEKTI LUČKE INFRASTRUKTURE SE NASTAVLJAJU

No, najvažniji projekt za Dubrovačko-neretvansku županiju svakako je otvaranje Pelješkog mosta, stoga je to župan istaknuo kao monumentalno za ovu godinu i ovu županiju.

„Najvažniji je to nacionalni projekt, završetak gradnje Pelješkog mosta, njime je spojen razdvojeni državni teritorij“, poručuje župan i dodaje kako će se godina također pamtiti po dovršetku šest lučkih projekata, a to su Donje Čelo, Trpanj, Puntin, Drače, Duba Pelješka i Račišće. A osim dovršenih lučkih projekata, još su u rijeku i projekti Vela Luka, Polačište (Korčula), Cavtat i Ubli.

OPREMLJENE BOLNICE, RADI SE NA CGO I CENTRU KOMPETENTNOSTI U TURIZMU

„Otvorili smo Dnevnu bolnicu u Metkoviću i dodatno opremili bolnicu u Dubrovniku uz dva novouređena odjela. Završili smo Centar za obuku operativnih snaga u Kuli Norinskoj i projekt navodnjavanja Glog. U provedbi su i dva iznimno važna projekta za županiju, Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu i Centar za gospodarenje otpadom”, zaključuje župan i dodaje kako je godinu dakako obilježila i odlična turistička sezona u kojoj je ostvareno 87 posto noćenja u odnosu na 2019., i koja je financijski čak nadmašila pretpandemijske godine.

U 2023. godini tako se zasigurno trebamo pripremiti na malo ‘raskopaniji’ grad i okolicu s obzirom na planirano intenziviranje projekta Aglomeracije koji bi u konačnici trebao srediti brojne gradske probleme. Po svemu sudeći imamo se čemu radovati, brojni otočani dobili su kvalitetniju lučku infrastrukturu, a njeno poboljšanje se i nastavlja. Kvaliteta života stanovnicima Dubrovnika i županije trebala bi rasti uz realizaciju svih navedenih projekata. Naravno, uz uvjet da sve najavljeno bude i ostvareno.

četvrtak, 5. siječnja 2022.

Slobodan Begić imenovan ravnateljem Dubrovačkog simfonijskog orkestra

Nakon provedenog natječaja za imenovanje ravnatelja javne ustanove Dubrovački simfonijski orkestar, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković imenovao je Slobodana Begića ravnateljem DSO -a na mandatno razdoblje od četiri godine, od 1. siječnja 2023. do 1. siječnja 2027. godine.

Koncepcija programa Slobodana Begića temelji se na povećanju vidljivosti i vlastitih prihoda, razvoju publike te poboljšanju uvjeta rada i osnaživanju kapaciteta glazbenika, ističe se u obrazloženju imenovanja, a prethodno su dostavljena i mišljenja članova Upravnog vijeća i umjetničkog osoblja Dubrovačkog simfonijskog orkestra o predloženim kandidatima. Zbor umjetničkog osoblja DSO najveću podršku je dao kandidatu Slobodanu Begiću.

Dirigent i profesor violine Slobodan Begić aktualni je ravnatelj Umjetničke škole Luke Sorkočevića Dubrovnik. Osnivač je i umjetnički voditelj kvarteta Sorkočević i prva violina Dubrovačkog gudačkog kvarteta.

Dubrovnik prvi grad s označenim prihvatnim površinama u slučaju potresa

Započelo je postavljanje znakova za prihvatne površine za evakuaciju građana u slučaju potresa na širem i užem području grada, a prvi znakovi postavljeni su u ulici Iza Grada te Vinogradarskoj ulici u Mokošici. Naime, u sklopu projekta „Korak u sigurnost“ osmišljen je dizajn i idejno rješenje znakova koji će označavati prihvatne površine te je započela prva faza označavanja u kojoj će se znakovi postaviti na 10 prihvatnih površina. Riječ je o jednoj od

aktivnosti koja se provodi u sklopu projekta „Korak u sigurnost“ , financiranog iz Europskog socijalnog fonda, čiji je nositelj Udruga za kreativno-održivi razvoj i konkurentnost Dubrovnik. Grad Dubrovnik je podržao projektnu aktivnost čijom će realizacijom postati prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je na javnim površinama istaknuo znakove s poveznicama na karte s prihvatnim površinama i evakuacijskim koridorima. Na službenim stranicama Grada objavljena je karta s

označenim prihvatnim površinama kojoj će se odsada moći pristupiti i skeniranjem (pokretanjem aplikacije kamere na mobilnim uređajima) integriranog QR koda jasno označenog na znakovima. Karta će građane i posjetitelje usmjeriti na najbržu prihvatnu sigurnosnu gradsku zonu u slučaju potresa. Na starijim uređajima koji ne podržavaju skeniranje QR koda biti će potrebno instalirati aplikaciju koja je specijalizirana za čitanje QR kodova.

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

DUBROVNIK PASS u 2022. oborio sve rekorde

Dubrovnik Pass, digitalna nadogradnja nekadašnje Dubrovačke kartice i novo Smart City rješenje Grada Dubrovnika, u prvoj godini uvođenja bilježi rekordne rezultate.

Bruto prihod od prodaje Dubrovnik Passa u 2022. godini premašio je 45 milijuna kuna, nadmašivši time i bruto prihod zabilježen 2019. godine. Uvažavajući činjenicu da je ova digitalna zajednička ulaznica u kulturne i spomeničke atrakcije Grada predstavljena tek krajem lipnja, kao i činjenicu da je turistički promet 2022. godine dosegnuo razinu od 80 posto referen -

tne 2019., puni učinak projekta moći će se ocijeniti tek na osnovi rezultata ostvarenih u 2023. godini.

Unatoč navedenom, financijski rezultati novog pristupa, u kojem se koriste prednosti digitalnog sustava te se u realnom vremenu prilagođava potražnji, pokazali su se vrlo uspješnima u iznimno kratkom roku, pa je Dubrovnik Pass potvrdio opravdanost već u prvom mjesecu uvođenja. U srpnju 2022. ostvareni su prihodi od prodaje u iznosu od 5.965.870,00 kuna i s indeksom 106 u odnosu na isti mjesec 2019. godine.

Grad Dubrovnik korak pred prijavu na ITU natječaj – 22 milijuna eura za strateške projekte

Grad Dubrovnik ispunio je i posljednji preduvjet za prijavu na ITU mehanizam putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imati na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata, za koje postoji mogućnost da će se realizirati i kroz druge izvore financiranja pa će i drugi projekti ulaziti u ITU mehanizam. Naime, Strategija razvoja Urbanog područja Dubrovnik upućena je na savjetovanje s javnošću kao zadnji korak pred prijavu na objavljeni poziv. Ovaj akt dio je obvezne dokumentacije koju svi ITU gradovi, središta urbanih aglomeracija i urbanih područja, trebaju poslati u projektnoj prijavi na poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije. Ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u Republici Hrvatskoj iznose 5,16 milijardi kuna.

Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) dovršilo je analizu Plana upravljanja svjetskim dobrom ,,Starim gradom Dubrovnikom“ te u svome osvrtu navodi kako je Plan upravljanja izrazito sveobuhvatan, temeljit i ambiciozan te bi, ukoliko se ostvari njegov puni potencijal, trebao u potpunosti osigurati očuvanje iznimne univerzalne vrijednosti svjetskog dobra. Kao prioritete u provođenju ističu izradu Plana nosivog kapaciteta za sva područja obuhvata svjetskog dobra te izradu Plana pripravnosti i upravljanja rizicima.

ICOMOS se pozitivno izrazio i o ,,Konzervatorskoj podlozi za kontaktnu zonu“, prvom takvom dokumentu u Hrvatskoj. Navode kako se radi o temeljitom i dobro argumentiranom dokumentu koji se bavi mnogim zabrinutostima iznesenim u izvješću zajedničke UNESCO/ICOMOS-ove misije iz 2015. godine. Ovo neovisno stručno tijelo smatra da će konzervatorska podloga, ukoliko se u potpunosti usvoji i provede, omogućiti donošenje odgovarajućih i dobro informiranih odluka o predloženim novim intervencijama u budućnosti i spriječiti nepoželjan razvoj te očuvati vizualne odnose između grada, mora i Srđa, što je ključna komponenta izuzetne univerzalne vrijednosti dobra.

Dubrovački dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

DIGITALNA ULAZNICA U KULTURNE I SPOMENIČKE

ATRAKCIJE GRADA: Dubrovnik

ICOMOS: Plan upravljanja je sveobuhvatan, temeljit i ambiciozan

Jadranka Kosor, bivša premijerka

Današnji vlastodršci misle da će vladati dovijeka , a nitko nije dovijeka

Bivša premijerka Hrvatske nedavno je boravila u Dubrovniku što je bila prilika za razgovor o aktualnim i važnim temama

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Jadranka Kosor jedina je žena koja je obnašala premijersku funkciju u Hrvatskoj. Na toj poziciji je bila u vremenima iznimno važnim za Hrvatsku. Napravila je veliki posao pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju, borila se s krizom i jakom oporbom koja je tada kritizirala njezin svaki potez, unutar stranačke prilike nisu joj išle na ruku nakon izgubljenih izbora, a zbog sukoba u HDZ-u su je izbacili iz stranke. Danas ima neovisnu poziciju koja joj čini se odgovara. Predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao je Kosor Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom priznavši joj time doprinos međunarodnom položaju i ugledu Republike Hrvatske. Zašto joj to priznanje nikad nije iskazao Andrej Plenković, kako gleda na hrvatske i svjetske prilike, što je za nju bilo najizazovnije prilikom pregovora za Europsku uniju, te o još brojnim drugim pitanja govorila je za Dubrovački dnevnik.

Proveli ste Božić u Dubrovniku. Poslužilo vas je sunčano i divno vrijeme.

-Bio je to lijep i miran Božić s obitelji. Unuk je želio vidjeti Dubrovnik, doputovali smo na njegov rođendan pa je putovanje bilo i rođendanski dar. Meni je ovo bio prvi Božić izvan doma, nedavno mi je umrla majka pa sam nekako osjetila kako bi bilo bolje da otputujem nekamo jer bi mi doma, kad mame nema, bilo preteško.

I kako vam se čini grad? Je li se promijenio?

-Dubrovnik kao Dubrovnik… To je neponovljiva i neopisiva ljepota. I moj sedmogodišnji unuk fasciniran je dubrovačkim vizurama. Čini mi se, kad

Dubrovački dnevniK petak, 23. prosinca 2022.

uspoređujem s drugim gradovima i Zagrebom, da se Dubrovnik još uvijek uspijeva oduprijeti kiču i komercijalizmu uoči Božića. Na sam dan Božića bila sam dirnuta ugledavši povijesnu jezgru gotovo praznu što mi je govorilo kako su Dubrovčani doma, u obiteljskom okruženju. Grad je lijepo okićen, ali nije prekićen. Sve je u skladu s onim što Dubrovnik jest i što treba biti. Dubrovnik je sam po sebi dar, ljepota koja blista.

Imate li prijatelja u Dubrovniku i suradnika iz vašeg aktivnog bavljenja politikom?

-Ima dragih ljudi kojima se rado javim. Ovom prilikom pozdravljam i gradonačelnika Mata Frankovića. Nismo se dugo vidjeli, ali u nekim vremenima kad smo se viđali bili smo u prijateljskim relacijama. Umjeren je političar, kakav i treba biti gradonačelnik Grada Dubrovnika.

Dugo ste bili novinarka. Koliko ste se ozbiljno bavili tim poslom?

-Novinarstvom sam se počela baviti u osnovnoj školi pa kasnije u gimnaziji. Kao učenica trećeg razreda

pakračke gimnazije postala sam dopisnica Večernjeg lista, dobivala sam za taj posao ozbiljne honorare. Bila sam učenica, a kao dopisnica pisala o političkim temama s područja općine Pakrac. Svojoj baki, s kojom sam živjela, od tih sam honorara kupila prvi frižider i štednjak. Kasnije sam surađivala s Radio Daruvarom i Radio Zagrebom, a kad sam došla studirati u Zagreb dobila sam honorarni posao na Radio Zagrebu, a ubrzo i svoju emisiju. To je bila emisija za djecu, zvala se Četvrtkom uskličnik i postala je jako popularna. Početkom rata sam prešla u unutarnjopolitičku redakciju informativnog programa Hrvatskoga radija. Pratila sam sektor o prognanicima, izbjeglicama i stradalnicima rata. Bio je to velik obim posla, radilo se od ranog jutra do kasno navečer. Krajem 1995. sam iz novinarstva prešla u politiku.

Koliko se novinarstvo danas promijenilo? Koliki je utjecaj politike na uređivanje? Bili ste u oba područja pa sigurno znate kako stvari funkcioniraju.

-Bila sam novinarka u različitim sustavima. Moja novinarska vremena bila su vremena ozbiljnog novinarstva, koje je u nekim razdobljima bilo profesionalnije nego danas. Sjećam se kako se npr. čekao izlazak tjednika Danas koji je donosio respektabilne autorske komentare. Danas nažalost toga nema, sve je u zraku, živimo na internetu. Osjeća se naravno i utjecaj politike na mnoge medije. To može biti opasno za razvoj demokracije i zato bi se trebalo javno više baviti pozicijom medija u društvu.

Vi ste se kao premijerka bavili borbom protiv korupcije. Ima li danas manje ili više korupcije u društvu?

-Znatno je lošije nego u vremenima kad smo završavali pregovore za ulazak Hrvatske u EU. Bila je to borba za otvaranje i zatvaranje poglavlja 23. koje je obuhvaćalo i borbu protiv korupcije, a kao Vlada smo trebali dokazati kako se borimo uspješno i iskreno. Ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine, polako smo počeli kliziti unatrag što se tiče borbe protiv korupcije i kriminala. Mislim kako je danas situacija gora od vremena kada je potpisan pristupni ugovor za ulazak Hrvatske u EU 2011. godine. Da je neki ministar u vladi koju sam ja vodila bio uhićen u mandatu i odveden u pritvor, mi sigurno ne bismo zatvorili to važno poglavlje 23. Danas je veliki broj sadašnjih i bivših ministara, iz ove i prošle vlade, kao i ostalih dužnosnika nažalost optužen ili osumnjičen za zlouporabu položaja, korupciju i pronevjeru europskog novca.

Onda ispada kako je sve što se činilo na tom području borbe protiv korupcije, bilo zbog ulaska u Europsku uniju.

-Ne, naprotiv. Uvijek sam kao predsjednica vlade i

stranke isticala kako je borba protiv korupcije dobra i važna za Hrvatsku jer je to u konačnici borba za temeljna ljudska prava. Ta borba omogućava običnom čovjeku živjeti slobodno, da ima jednake mogućnosti za odlazak u bolnicu, na liječenje, upis na fakultet...

Za mene je borba protiv korupcije bila približavanje vladavini prava, onome što je zamišljeno kao vrednota hrvatskoga Ustava. Nije se to radilo zbog ulaska u EU nego sam zaista bila uvjerena kako će to Hrvatsku učiniti boljom zemljom, u kojoj će ljudi bolje živjeti te kako će to pridonijeti jačanju demokracije.

Je li onda vaša borba bila uzaludna zbog toga što kažete kako je stanje danas gore?

- Nije bila uzaludna! Hrvatska je postala članica Europske unije, a hrvatski jezik službeni jezik EU. To je važno postignuće. Da nije bilo potpisa na Pristupnom ugovoru 2011., danas ne bi bilo Pelješkog mosta. Što se tiče borbe protiv korupcije, rekoh, počeli smo kliziti unatrag. U politici, u konačnici, sve ovisi o načinu kako se s korupcijom nose i kako je doživljavaju ljudi koji vode državu.

Kakvi ljudi danas vode državu? Kakva je razlika između vas i onih koji danas vode državu?

-Nikada, ni o jednom ministru koji je uhićen ili optužen ili osumnjičen kako je krao europski novac, ne bih mogla govoriti kako je sjajan. A upravo je to gospodin Plenković učinio u slučaju gospođe Žalac. Hvalio ju je kao sjajnu i najbolju nakon što je uhićena na temelju istrage europskog tužitelja. Neki dokumenti, koji su sada dostupni javnosti, pokazuju kako je bivša ministrica trošila novac koji nije njen i na proslave svojih rođendana. To je nešto što je

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

u zemljama duboke demokracije nezamislivo. I za mene je nezamislivo, za Hrvatsku to mora postati nezamislivo.

Sjećam se, u to doba ste vi kao premijerka i predsjednik Josipović potpisali Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatska je doista tada izgledala kao uređena država.

-Meni su u Komisiji rekli da mogu kao premijerka sama potpisati Ugovor. No, razmišljala sam i predložila kolegama u vladi donošenje zaključka prema kojem bi Ugovor potpisao i predsjednik jer je to bio povijesni trenutak za Hrvatsku. Važno je bilo da se oboje, zajedno pojavimo u Bruxellesu jer smo predstavljali državu. Predsjednik Josipović i ja nismo uvijek bili u idiličnim odnosima, ali nikada nismo prestali razgovarati.

Danas predsjednik i premijer uopće ne surađuju oko važnih pitanja.

-Usudim se reći kako je ovo danas gotovo nepodnošljivo. Taj je odnos nepopravljiv jer su pređene mnoge granice. To ne šteti Hrvatskoj izvan Hrvatske, ne ugrožava ugled zemlje u svijetu jer se nitko u inozemstvu ne bavi odnosom Plenković-Milanović. Taj odnos kojeg nema, stvara loše ozračje u državi i šteti vladavini prava.

Otkud toliko jaz i frustracija među njima?

-Odnos je ljudski nepopravljiv zato što postoji različita razina volje da se stvari pomaknu s mrtve točke. Mislim da bi čak Milanović bio spremniji u nekom trenutku okrenuti novi list i razgovarati, u interesu zaštite Ustava Republike Hrvatske. Plenković je, međutim, na početku Milanovićevog mandata najavio tvrdu kohabitaciju i održao obećanje. Njemu ova situacija odgovara jer ‘fajt’ s predsjednikom medijski pokriva npr. sve probleme s obnovom. Evo gotovo tri godine su prošle od potresa u Zagrebu, a niti jedna kuća nije izgrađena. Neki ljudi žive u kontejnerima i u Zagrebu. Na Banovini je u dvije godine izgrađeno šest kuća. Zastrašujuće. Svađe oko saborskog glasanja o obuci ukrajinskih vojnika prekrile su korupcijske afere, bivše ministre s optužnicama, članove vladajuće koalicije koji su uskočki optuženici... O tome se više ne govori nego se teškim optužbama granatira one zastupnike koji nisu glasali za obuku ukrajinskih vojnika. Za Plenkovića su ti zastupnici, koji ga nisu poslušali, ‘petokolonaši’, ‘moralni patuljci’, ‘izdajnici’. Iako, po Ustavu, zastupnici nikom ne odgovaraju za glasanje i izrečeno u Saboru gdje se bira i premijer. Zastupnički mandat je neobvezujući.

I stanje u regiji je napeto, odnosi među državama su prilično loši. Čini mi se kako su i te relacije narušene, a vi ste se trudili surađivati.

-Srbija je otklizala u nevjerojatno. Vremena suradnje

su se nepovratno promijenila, a bila su to vremena otvaranja dobre perspektive za budućnost. Predsjednik Tadić je posjetio Hrvatsku, bio u Vukovaru i ispričao se u ime države. Činilo se kao da se otvara neka budućnost. Međutim, sve je stalo dolaskom Aleksandra Vučića na vlast. Vučićeva stranka je puštena u članstvo Europske pučke stranke iako je i Veselin Šljivančanin, osuđen za zločine u Vukovaru, član te stranke. Unatoč tome, Vučićeva stranka je primljena u Europsku pučku stranku. Budući da je i HDZ članica Europske pučke stranke, očekivala sam da će to spriječiti. I inače mislim kako se Hrvatska ne postavlja dovoljno kao ravnopravna, suverena članica EU. U Hrvatskoj često prevladava neka vrsta podaničkog mentaliteta pa primjerice ne reagiramo na Orbanove provokacije s velikom Mađarskom, nismo reagirali ni na neke provokacije talijanskih dužnosnika. Kao da jedan dio ljudi koji vode i odgovaraju za Hrvatsku nisu svjesni kako smo članica EU i kako naš glas jednako vrijedi.

Imaju li Plenković i Milanović kapaciteta za riješiti loše odnose u susjedstvu?

-Teško. Nema Ustavom predviđene suradnje u kreiranju vanjske politike kao ni suradnje u kreiranju sigurnosne politike. Hrvatska u ovom trenutku nema vanjsku politiku koja je kristalno jasno definirana. Nepojmljivo je kako smo u situaciji kad mnogim ambasadorima istječu mandati, kako se na dužnosti šalju otpravnici poslova. Koju politiku oni zastupaju, za što se zalažu? Provode li politiku koju forsira Plenković ili Milanovićevu politiku? To nije bezazleno, a dugoročno je neodrživo. Osobito je kaotično prema regiji. Suradnje i politike sa Srbijom

praktički nema pa ni politike prema BiH. Jedino oko čega se slažu, bez da su o tome razgovarali, pitanje je izbornog zakona u BiH. Obojica se slažu i oko Komšićeve pozicije. Sve

Koliko se po vašem mišljenju predsjednik Milanović promijenio? Vi ste imali poprilično turbulentan odnos, a danas se dobro slažete.

-Kad sam ja bila premijerka, Milanović je bio šef opozicije. Često govorim - da Plenković danas ima opoziciju kakvu sam imala ja, ne bi se bahatio kad dolazi u Sabor kojem odgovara. Milanović je bio okrutan opozicijski lider. Gotovo svaki dan je govorio kako ja hodam po svijetu i “sramotim državu”, ništa od predloženog nije htio podržati. Ali kad je on postao premijer, onda je čini mi se shvatio koliko je težak i nezahvalan bio moj posao, osobito u vrijeme pregovora za EU i teške ekonomske krize. Tada mi je to na neki način priznao kao i prije godinu dana kad mi je kao predsjednik RH dodijelio najviše državno odličje. On je daleko empatičnija osoba od dojma koji ostavlja kad javno govori. Mi smo prošli kroz Scile i Haribde, a danas smo u korektnim odnosima. Čini se kao da Milanović uživa potporu dijela političke desnice zbog nekih svojih stajališta. No, mora biti jako oprezan jer većina tih ljudi koji ga danas tapšaju po ramenima nikada neće glasati za njega. Svi će oni u konačnici opet biti za HDZ-ovog kandidata.

Promijeni li inače moć i vlast čovjeka? Kako ste vi to doživjeli?

-Ovisi… Mene je promijenilo, sigurna sam, na bolje. Vjerojatno je bio blagoslov to što sam rano shva-

četvrtak, 5. siječnja 2022.

drugo je, kako kaže narod, kako voda donese.

četvrtak, 5. siječnja 2022.

tila da je vlast ogroman teret i obveza. Ja sam razumjela i ono najvažnije; da je sve prolazno. Svaki dan sam se nastojala ponašati tako kao da ću sutra prestati raditi taj posao i to mi je pomoglo. Današnji vlastodršci se ponašaju kao da će vladati dovijeka, a povijest uči kako nitko nije dovijeka. Zato me zbunjuje malodušnost ljudi koji vide kako nešto ne ide dobro, ali se ne usude o tome govoriti. Ja sam bila svjesna kako će doći dan kad više neću biti ništa, kad ću biti na političkoj cesti i kad će mi oni koji su me najviše javno ljubili, prvi okrenuti leđa.

Jesu li Milanović i Plenković opijeni utjecajem moći?

-Milanović se doima kao čovjek kojemu sva ta pompa oko vlasti i nije previše važna, a za Plenkovića zaista ne mogu pretpostaviti kako će se ponašati kad jednom sve prođe jer se vidi da uživa u moći. Sebi sam znala slikovito opisivati – kad politička predstava završi, pogase se svjetla, pada zastor i onda čovjek ostaje sam. I kad ima puno ljudi, dogodi se da ostanete sami. Nekako kroz život pamtim puno slika i one mi se često vraćaju. Sjećam se kad sam odlazila iz Vlade, a Milanović dolazio, napravili smo primopredaju, srdačno se pozdravili pred novinarima. Ja sam onda izašla iz prostora koje koristi predsjednik Vlade, službenik je na vratima izvadio pločicu na kojoj je pisalo Jadranka Kosor, a umetnuo pločicu na kojoj je pisalo Zoran Milanović. I to je bilo to. Plenković kao da sve to ne razumije kad govori “mogu što hoću”.

Zapravo se on nema zbog čega brinuti jer kažu kako priprema karijeru u Bruxellesu.

-Vjerojatno. Samo znate, nije isto biti bilo što u institucijama Europske unije i biti najmoćniji čovjek u Hrvatskoj, suverenoj državi.

Borili ste se u svom mandatu s krizom i velikim brojem nezaposlenih. Što biste danas učinili za vrijeme ove krize da ste na mjestu premijera?

-Vrijeme kad sam preuzela vođenje vlade bilo je vrijeme neviđene krize. Nama je BDP pao više od devet posto! Jedno vrijeme je bilo pitanje hoćemo li uopće moći isplatiti plaće i mirovine. Tada sam se odlučila, na sugestiju svojih savjetnika, nakon dugih rasprava, na uvođenje posebnog poreza, kojeg su svi zvali harač. Mnoge stvari bih u ovo vrijeme od ulaska u EU, a osobito danas, drugačije postavila. Ne želim govoriti konkretno, da ne bi bilo pretenciozno, ali ću reći da bih i dalje, kao što sam činila i tada, okupljala sve stručnjake koji nešto znaju o krizi, inflaciji i euro zoni. Promislila bih je li ovo pravi trenutak za uvođenje eura. I najoptimističnije prognoze pokazuju kako će inflacija gorjeti i sljedeće godine. Mnogi ljudi, osobito umirovljenici, teško će živjeti.

Smeta li vas što su vam nekadašnji suradnici iz HDZ-a okrenuli leđa te vas izbacili iz stranke?

-Kad uđete na internetske stranice HDZ-a i upišete pojam ‘Jadranka Kosor’ računalo kazuje “pretraga nije dala rezultata”. Moja povijest je izbrisana. Nije baš pristojno, a ni zdravo da se odreknemo svega i svih koji su u prošlosti nešto radili. Nitko ne može osporiti premijeru Račanu kako je napravio prve korake približavanja Hrvatske Europskoj uniji kao i to kako je njegova vlada najzaslužnija za gradnju autoceste Zagreb-Split. Te činjenice ne treba zaboraviti, a kamoli brisati jer to osnažuje naciju i pokazuje kako različiti ljudi, iz različitih političkih stranaka, različitih svjetonazora, mogu zajedno graditi. Oni koji brišu prošlost ne mogu biti graditelji.

Što predviđate, kakva bi mogla biti 2023. godina?

-Treba upotrijebiti sve snage, znanje, okupiti sve misleće ljude koji bi pomogli učiniti prvi korak ka prestanku rata u Ukrajini jer stradanje ljudi je nepodnošljivo. Tu se ne čini dovoljno napora i mislim kako bi EU mogla biti svojevrstan aktivan pokretač. Potrebni su snažni pregovori, iako je s neprijateljem koji čini tako puno zla jako teško razgovarati, naravno. Ali svi ratovi u povijesti čovječanstva jednoga dana su završili tako što su zaraćeni sjeli za stol. Za to nam trebaju hrabri ljudi, bez političkih figa u džepu. To očekujem od 2023. godine. Ulazim s nadom kako će biti dovoljno mudrosti, pameti, spremnosti na razgovor i dogovor za prestanak rata, početak obnove Ukrajine i povratak Ukrajinaca koji su morali otići iz zemlje. Bojim se da sadašnje vodstvo EU ne čini dovoljno jer se radi o najslabijem vodstvu institucija u povijesti EU.

Dubrovački

Župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković obišli žurne službe uoči novogodišnje noći

Maleni Jakov Stojanović je prva beba u 2023. godini

Prvo dijete rođeno u Općoj bolnici Dubrovnik u 2023. godini je maleni Jakov Stojanović. Rođen je u 7,57 sati hitnim carskim rezom, težak 2600 grama i dug 47 centimetara. U medicinskom timu bili su dežurni doktorica Sanja Načinović Nalbani, doktor Mladen Zadro, doktorica Antonija Mustapić, primalje Valeri Vesna Đuho i Katarina Mišić te sestre Dunja Serden i Vera Stanković.

Prvo dubrovačko novorođenče prigodnim poklonima darivali su župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković. Od srca čestitamo mami Maji i tati Igoru!

Rođen je u 7,57 sati hitnim carskim rezom, težak 2600 grama i dug 47 centimetara

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević obišli su s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem i njegovim suradnicima djelatnike interventnih službi kao i ostalih ustanova koji rade u novogodišnjoj noći. Tako su župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković svoj obilazak započeli na Hrvatskom radiju Dubrovnik, gdje su se osvrnuli na 2022. godinu. Župan i gradonačelnik sa suradnicima potom su posjetili Zavod za hitnu medicinu, Opću bolni-

cu Dubrovnik, HGSS, Službu 112 i Plovput te Crveni križ i Kapetaniju, a obilazak je završen posjetom Policijskoj postaji Dubrovnik i Postaji prometne policije te JVP Dubrovački vatrogasci.

Tako su župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković svoj obilazak započeli na Hrvatskom radiju Dubrovnik, gdje su se osvrnuli na 2022. godinu

četvrtak, 5. siječnja 2022.

PET KUNA POSTALO JEDAN

EURO Direktor tvrdi da su se dogovorili s bolnicom,

Bekić to demantirao!

Dubrovačkom dnevniku javili su se čitatelji nezadovoljni novom cijenom parkinga kod Opće bolnice Dubrovnik. Naime, ovaj parking koštao je pet kuna za tri sata, a sada je cijena za isto vrijeme jedan euro.

Je li riječ o neopravdanom podizanju cijena i lovu u mutnom, kako objašnjava poskupljenje baš u prvom danu nove godine s uvođenjem eura upitali smo direktora Parking tima koji posluje na ovom parkingu, Kristijana Bečeića. S obzirom na to da stavke u Zakonu o uvođenju eura jasno definiraju kako je zabranjeno svako neopravdano podizanje cijena, a koje se događa samo zbog uvođenja eura, u Hrvatskoj su formirana i Nadzorna tijela koja se bave utvrđivanjem nepravilnosti i nezakonitosti.

BEČEIĆ: PODIZANJE CIJENA NEMA

VEZE

S UVOĐENJEM EURA

Bečeić je odmah demantirao kako je riječ o podizanju cijena vezano uz uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

“Ovaj dogovor postignut je s bolnicom puno ranije, već prije dva mjeseca, a stupio je na snagu 1. siječnja. Nema to veze sa ‘zaokruživanjem’ cijena. U skladu s ovim dogovorom, za duplo je povećana zakupnina prostora, a zbog aparata smo čekali baš 1. siječnja za promjenu. Aparate je potrebno kodirati na eure, naravno da smo mogli napraviti poskupljenje puno ranije, ali smo čekali kako bismo aparate prilagodili i stavili smo potpuno nove aparate što predstavlja veliko ulaganje”, opravdava poskupljenje Bečeić. Inače, poslovnim subjektima nije zabranjeno mijenjati cijene u procesu uvođenja eura, no uvođenje eura samo po sebi ne smije biti razlog promjene cijene. Načelo zabrane neopravdanog poveća-

nja cijena označava kako se ne smiju povećavati cijene robe ili usluge bez opravdanog razloga.

BEČEIĆ: POSTIGLI SMO DOGOVOR S BOLNICOM

S obzirom na pojašnjenja direktora Bečeića, oni ‘opravdani razlog’ imaju u povećanju zakupnine. “Sve je u skladu sa zakonom i nije vezano uz ‘zaokruživanje’, već je rezultat ranijeg dogovora o povećanju cijene, ali i zakupnine prostora”, zaključuje Bečeić.

Što se tiče koncesije koja je bila sporna obzirom da je ista istekla, a Parking tim Rijeka nastavio je poslovati na navedenom području, pitali smo Bečeića je li to znači da je sada postignut dogovor. “Naši odvjetnici su s bolnicom dogovorili sve odredbe, obje strane su usuglašene”, rekao je Bečeić, a na pitanje je li ugovor potpisan nije nam dao jednoznačan odgovor. O vremenu trajanja koncesije Bečeić je kazao kako je to šest godina, kako je definirano ranije.

“Društvo Parking tim d.o.o. Rijeka, je tijekom protekle godine dogovaralo uvjete sklapanja novog Ugovora o zakupu zemljišta s punomoćnikom Opće bolnice Dubrovnik, odvjetnikom Mladenom Dragičevićem te je tijekom pregovora Opća bolnica Dubrovnik zatražila znatno povećani iznos zakupnine, gotovo dvostruki i to sa iznosa od 15.013,86 kuna na iznos od 28.500,00 kuna zbog čega se od strane Parking tima predložilo povećanje cijene svakog sata parkiranja na jedan euro. Opća bolnica Dubrovnik prihvatila je taj prijedlog, ali uz uvjet da

Bečeić: “Ovaj dogovor postignut je s bolnicom puno ranije, već prije dva mjeseca, a stupio je na snagu 1. siječnja. Nema to veze sa ‘zaokruživanjem’ cijena. U skladu s ovim dogovorom, za duplo je povećana zakupnina prostora, a zbog aparata smo čekali baš 1. siječnja za promjenu”

Petra Srebrović foto Dubrovački dnevnik, čitatelj

Piše

četvrtak, 5. siječnja 2022.

prva tri sata parkiranja budu jedan euro. Parking tim je na navedeni uvjet Opće bolnice Dubrovnik pristao te je trebao uslijediti potpis Ugovora s tako dogovorenim uvjetima. Naravno o svemu navedenom postoji pismena korespondencija punomoćnika stranaka”, iznio je Bečeić.

BEKIĆ: NIKAKAV DOGOVOR NIJE POSTIGNUT!

O svemu smo pitali i ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik koji je za Dubrovački dnevnik demantirao Bečeića i istaknuo kako nikakav dogovor nije postignut između bolnice i tvrtke Parking tim. Istaknuo je kako je točno da su u tijeku bili pregovori, ali i da ništa nije dogovoreno niti potpisano. Pa tako kaže kako niije ugovoreno niti podizanje cijene zakupnine, dapače Bolnica od ove godine neće tražiti niti plaćanje zakupnine jer nemaju plan nastaviti suradnju s Parking timom Rijeka. Što se tiče Parking tima Rijeka koji na bolnici još uvijek posluje bez koncesije, Bekić nam je kazao kako su još uvijek u tijeku pravni postupci.

VIŠE OD GODINU DANA BEZ ‘ČISTOG’ KONCESIONARA

Podsjetimo, još u 2021. godini tvrtki Parking tim istekla je koncesija za navedeno područje, međutim oni su Dubrovčanima uredno nastavili naplaćivati parkiranje i uprihodovati značajne finan-

cijske rezultate od prostora na kojemu je iznimno pravno upitno imaju li na njega pravo. Naime, direktor Parking tima Bečeić, već ranije istupao u javnom prostoru s tvrdnjama kako u prvotnom ugovoru koji su potpisali s Općom bolnicom Dubrovnik stoji klauzula kako je OB Dubrovnik dužna produžiti za šest godina koncesiju onom subjektu koji je uredno izvršavao dotadašnje obveze. Tada je Bečeić navodio kako je njegova tvrtka uredno plaćala zakupninu, kao i održavala prostor na kojemu posluje. S druge pak strane iz Opće bolnice Dubrovnik su komunicirali kako se koncesionar nakon isteka koncesije nalazi u protupravnom korištenju i kako će bolnica raspisati novi natječaj za navedeno područje. Novi natječaj još nije raspisan. Spominjala se moguća zainteresiranost gradske tvrtke Sanitat za upravljanje ovim područjem, ali s obzirom na ‘pravne zavrzlame’ koje već neko vrijeme traju o toj mogućnosti se nije detaljnije izvještavalo. Većina Dubrovčana pak će kazati kako bi ovim područjem trebala upravljati bolnica i tako sebi uprihodovati financijsku korist koja bi se onda mogla koristiti za poboljšanje zdravstvenog standarda u bolnici, ili makar gradska firma s kojom bi bolnica u konačnici postigla bolju suradnju na obostranu korist subjekata, ali i korist građana, korisnika parkinga.

Bekić: “S tvrtkom Parking tim ništa nije dogovoreno niti potpisano. Ugovor za koncesiju nije proodužen, a nije niti dogovoreno podizanje cijene zakupnine, dapače Bolnica od ove godine neće tražiti niti plaćanje zakupnine.

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

Proteklu 2022. je obilježilo otvaranje Pelješkog mosta, ali i slučaj Žarkovica,

Mario Orlandini nominiran je za Plavu vrpcu Vjesnika zbog spašavanja devetoro ljudi u pomorskoj nesreći kod Mljeta 10. srpnja 2022.

Godina iza nas bila je turbulentna, u svijetu obilježena nekim tmurnim trenucima. U nove knjige povijesti ispisivat će se nova poglavlja, ona o ratu na europskom tlu u 21. stoljeću, posljedično teškoj financijskoj krizi i inflaciji. Iako su se ti događaji značajno odrazili i na Hrvate, brojni su drugi događaji obilježili 2022. godinu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Donosimo vam pregled događaja o kojima se razgovaralo tjednima, pa i mjesecima u županiji i dalje. Teme su to koje su u 2022. godini okupirale javni prostor.

SVEČANOM PROSLAVOM OTVOREN PELJEŠKI MOST

Događaj koji je i najznačajniji za godinu iza nas jest otvaranje Pelješkog mosta, a koje se održalo 26. srpnja. Bogat program održan je na pelješkoj strani, u Brijesti, pa i na Komarni gdje je bila upriličena svečanost otvaranja uz visoke uzvanike Na otvaranje su, među ostalima, došli i premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica,

župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković i brojni ministri. Kruna događaja bilo je izvođenje ‘Himne slobodi’ i spektakularan vatromet, dok su se osvijetljenim Pelješkim mostom provozali Niko Pulić i Rimčeva Nevera. Osim Rimčeve Nevere i Pulića, Mostom su ‘projurili’ i hrvatski branitelji na motorima. Posebno iznenađenje tada je bila akrobatska grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva ‘Krila Oluje’ koja je preletjela iznad Pelješkog mosta na oduševljenje prisutnih. Pelješki most je u danima nakon otvaranja postao prava atrakcija. Rijetki su naši sugrađani koji nisu fotografijom zabilježili svoj prvi prelazak, a društvene mreže su bile prepune oduševljenja ovim biserom arhitekture.

ZAREĐEN NOVI DUBROVAČKI

BISKUP ROKO GLASNOVIĆ

Dubrovačku biskupiju u vjeri vodi novi pastir od 22.siječnja 2022. godine kada je za biskupa zaređen mons. Roko Glasnović, na euharistijskom slav-

Petra Srebrović FOTO Miroslav Lelas/PIXSELL, Grgo Jelavić/PIXSELL, Petra Srebrović, Željko Tutnjević, Goran Mratinović/DD

Piše

22. siječnja 2022. zaređen je dubrovački biskup, mons Roko Glasnović

se svojih prvih koraka u Crkvi, ministriranja, bogoslovnih dana i onih svećeničkih. Na svakom dijelu bio je prisutan netko od svećenika, poput brata i oca, bili su primjer pastoralne ljubavi“, rekao je tada novi dubrovački biskup.

SLUČAJ ŽARKOVICA, ZATVARA SE NELEGALNI AZIL Dubrovnik su potresle fotografije životinja u užasnom stanju, kao i lešina starih više mjeseci. Predsjednica udruge Društvo za zaštitu životinja Anica Sambrailo u lipnju je osumnjičena za više kaznenih djela iz oblasti gospodarskog kriminaliteta, a to je u javnosti uzrokovalo burnu raspravu. Na jednu su se stranu svrstali podupiratelji dugogodišnjeg rada sestara Sambrailo koje su predano skrbile o životinjama, dok su s druge strane bili bivši volonteri i oni koji su upozoravali na nehumane uvjete. U protekloj godini je po nalogu veteri-

narske inspekcije pri Državnom inspektoratu RH određen krajnji rok za zatvaranje azila do kraja siječnja 2023. godine. Voditeljica projekta relokacije pasa je Ana Ivelja. Grad Dubrovnik evidentirao je i fotografirao sve pse, nakon čega je izrađena trojezična web stranica Adopt Žarkovica kako bi se udomili. Osim što veliki broj pasa nije bio mikročipiran i kastriran, na brdu su se razmnožili i štakori.

DUBROVNIK JE DOBIO PRVI GEJ BAR

Prošla je godina bila i godina progresivnosti unutar stoljetnih zidina. Dubrovnik je dobio prvi gej bar, a otvaranje Milka su oduševljeno pozdravili brojni Dubrovčani. Na otvaranje je došao i gradonačelnik Franković kao i brojna poznata lica poput Matije Vuice i Gianne Apostolski. U ulici Marojice Kaboge, na mjestu koje širi toleranciju i ljubav, nastupila je Ana Rucner, a nakon nje hrvatski queer sastav House of Flamingo. Potonji su izazvali buru reakcija. O njima i otvaranju razgovaralo se još dugo nakon, a upravo time oni su svoj ‘posao’ obavili.

četvrtak, 5. siječnja 2022. Pregled

lju u Katedrali Gospe velike. Glasnović je naslijedio Matu Uzinića. „Bog se upisuje na poseban način u svaki trenutak našeg života. Sjećam

26. srpnja 2022. održana je svečanost otvaranja Pelješkog mosta

Dubrovčane su 8. rujna 2022. potresle fotografije lešina pasa pronađenih na Žarkovici, starih više mjeseci

Herojski gaseći požar kod Ljubača 31. srpnja 2022. poginuo je vatrogasac Goran Komlenac

Projekt rekonstrukcije Lapadske obale napredovao je kroz godinu

PROJEKT LAPADSKE OBALE ZAPINJAO

PA UBACIO U PETU BRZINU

Početak 2022. godine obilježile su razmirice Grada, gradonačelnika i Frana Pašalića, investitora Marine Frapa zbog čega je prijetilo i zaustavljanje radova na rekonstrukciji Lapadske obale. Nakon peripetija oko parking mjesta, područja koncesije, granica, gabarita, u konačnici je postignut dogovor i rekonstrukcija je nastavljena. Radovi na ovom području bi trebali bi biti gotovi do kraja 2023. godine. Investicija vrijedna 70 milijuna kuna, financirana europskim i nacionalnim sredstvima, obuhvaća prometnicu od lučice Batala do benzinske postaje Ina i uključuje rekonstrukciju i proširenje prometnice s nogostupom, šetnicom, biciklističkom stazom, svom pripadajućom komunalnom infrastrukturom i parkirališnim površinama. Ovim zahvatom Lapadska obala pretvara se u dvotračnu dvosmjernu prometnicu od raskrižja s ulicom Nikole Tesle do raskrižja kraj benzinske postaje s ukupnom dužinom od cca 840 metara. Osim proširenja, nova prometnica će se hortikulturno urediti i opremiti urbanom opremom. Povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci. Rješava se i problem prodiranja mora u trup prometnice i ispiranja tampona što je u prošlosti dovodilo do učestalog puknuća vodovodnih cijevi u trupu ceste i prekide u prometu vozila.

POLITIČKA PREPUCAVANJA ZASJENILA

30.

OBLJETNICU OSLOBOĐENJA JUGA HRVATSKE

U Dubrovniku je obilježena 30. obljetnica oslobođenja juga Hrvatske. Obljetnica je započela odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima i civilima na Boninovu, proslava se nastavila na Stradunu svečanim mimohodom ratnih postrojbi koje su sudjelovale u obrani juga, a u Kazalištu Marina Držića održana je Svečana akademija. Iznad Dubrovnika su preletjela i Krila Oluje. Predsjednik

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Zoran Milanović na obilježavanje nije pozvan, ali je samoinicijativno došao. Gradonačelnik Franković dočekao je predsjednika na Boninovu, a njegov potez kasnije su podržale brojne braniteljske udruge. Na obilježavanje su došli i ministar obrane Mario Banožić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Iako je Organizacijski odbor proslave istaknuo kako predsjednik nije pozvan kako ne bi „prepucavanjima zasjenio događaj“, nažalost upravo to se dogodilo.

ODRŽANI KOTARSKI IZBORI

Hrvati baš i nisu zainteresirani za politiku, ne zanima ih pretjerano tko im kroji nacionalne i lokalne ‘sudbine’, pokazuju to svake godine rezultati izlaznosti na izborima koji su uvijek poražavajući, bili to predsjednički ili kotarski izbori. Na održanim kotarskim izborima na dubrovačkom području izlaznost je bila očekivano niska, ali ono što je bilo neočekivano jest koliko će se birači angažirati na ponovljenim izborima u gradskom kotaru Lapad. Nakon što su prvi poništeni zbog manjih problema, na ponovljenim izborima izlaznost je bila višestruko veća. HDZ je osvojio ukupno najveći broj glasova u devet gradskih kotara i 17 mjesnih odbora, ali lista Dajmo ruke, a koju je podržala stranka Srđ je grad ostvarila je zapaženo dobre rezultate i nametnula se kao najjača ‘lijeva opcija’. Javni prostor bio je prepun tema o (ne)bitnosti gradskih kotara, financiranja kotara, rada kotarskih vijeća, a Dubrovčani su odjednom postali više zainteresirani za politiku, i to onu najnižu razinu političkog djelovanja – u svojim kvartovima.

DOM UMIROVLJENIKA U GRUŽU

Dubrovnik je dobio novi dom umirovljenika. Dogradnjom, nadogradnjom i prenamjenom zgrade Hotel Gruž od zadanog objekta, dobiven je prostor podijeljen na pet etaža, predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice. Tri jednokrevetne sobe u suterenu objekta prilagođene su za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjene pokretljivosti. Dom ima dizalo, a sve sobe imaju direktan pristup kupaonicama, trećina njih imaju i lođe, u prizemlju je uređen dnevni boravak s kafićem i velika terasa. Domom će upravljati ustanova Ragusa za starije i nemoćne osobe koja je osnovana u 2022. godini, kako bi u budućnosti preuzela upravljanje i domom umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik.

U POMORSKOJ NESREĆI MLJEĆANIN SPASIO DEVET OSOBA, KAPETAN POGINUO

Izletnički brod ‘Kača’ prevrnuo se 10. srpnja u popodnevnim satima kod otočića Glavat pored Mljeta. Mljećanin Mario Orlandini odgovoran je za spašavanje devetero ljudi, od kojih je jedno šestogodiš-

nji dječak, za što je bio nominiran za Plavu vrpcu Vjesnika. Orlandini je po valovima i vjetru jačine 30 čvorova od utapanja spasio devetero stranih turista, ali nažalost nije mogao pomoći i voditelju brodice. Iz mora je izvadio tijelo čovjeka kojega je poznavao 20 godina, kapetana broda Vlatka Peka koji je u nesreći izgubio život.

HEROJSKI GASEĆI POŽAR POGINUO JE VATROGASAC GORAN KOMLENAC

U akciji gašenja požara otvorenog prostora iznad sela Ljubač, 31. srpnja ugasio se život Gorana Komlenca, omiljenog dubrovačkog vatrogasca, profesionalca za kojega kolege kažu kako je bio fizički, ali i psihički uvijek najspremniji. Više od šezdeset vatrogasaca s dubrovačkog područja, tada je uz pomoć četiri kanadera, nadljudskim naporima gasilo vatru koja se širila područjem Orašca-Gromače kod Zatona. Obranili su kuće kod Ljubača, ali ži-

vot Komlenca tragično je prekinut. Dubrovnik i Hrvatska u nevjerici su primili ovu informaciju, održana je komemoracija u čast heroja, a na posljednjem ispraćaju su bile stotine ljudi.

POTPISANI UGOVORI ZA CGO LUČINO RAZDOLJE Županijski projekt o kojem se govori već godinama imao je brojne probleme, a oni najglasniji ticali su se same lokacije budućeg Centra za gospodarenje otpadom. Problemi nisu nedostajali ni u prošloj godini. U travnju je izabran izvođač, nakon čega je uslijedila žalba, pa je u lipnju poništena odluka o odabiru izvođača Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdoblje. Zbog toga je natječaj poništen, pa je uslijedio novi. U konačnici su odabrani izvođači s kojima su u rujnu potpisani ugovori vrijedni gotovo 400 milijuna kuna bez PDV-a. Magnum supra i Elektrocentar Petek prema ugovoru trebali bi projektirati i graditi CGO Lučino razdolje, ali sve se još jednom zakompliciralo s financijskim problemima tvrtke Elektrocentar Petek koja bi trebala proći i stečajni postupak. Ipak, projekt bi prema potpisanim ugovorima trebao biti gotov za tri godine.

ODLAZAK VELIKANA

U prošloj godini napustili su nas likovna umjetnica Jagoda Buić, glavni urednik Dubrovačkog vjesnika i legendarni ratni reporter Antun Masle, borac i osnivač Gladijatora Maro Perak, trener juda Željko Đapić, fra Ivo Kramar, vinar i uljar Božo Metković, trener Squarea Dragan Kiko Kovač, doajen dubrovačkog turizma Lukša Lucianović, kazališni redatelj Ivica Kunčević, dugogodišnji ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Stijepo Raguž, dugogodišnji župnik katedralne župe u Dubrovniku don Stanko Lasić, dugogodišnji Jugaš i trener Željko Vukčević.

dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022. Pregled godine

U Dubrovniku je nakon 51. godinu izgrađen dom umirovljenika

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Na temelju odredaba članka 2. stavka 2. i članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), trgovačko društvo UGOSTITELJSKO – TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d., Dubrovnik, Iva Vojnovića 31, OIB: 95795253523, kao zakupodavac (dalje u tekstu: Zakupodavac) raspisuje:

JAVNI NATJEČAJ za zakup poslovnog prostora restorana „Dubravka“

I. Opći podaci o zakupodavcu

Tvrtka: UGOSTITELJSKO – TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d. Sjedište: Dubrovnik, Iva Vojnovića 31 OIB: 95795253523 Broj telefona: +385 20 351834

Internet adresa: https://utdragusa.hr/ Adresa elektroničke pošte: info@utdragusa.hr Kontakt osoba: Marija Šimunović

II. Predmet javnog natječaja

Predmet javnog natječaja je nekretnina zemljišnoknjižne oznake: ZGR. 1, KUĆA i zk.č.br. 2, AVLIJA, upisana u zk.ul. 40 k.o. Dubrovnik kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Dubrovniku, koja se nalazi na adresi Brsalje 1, Dubrovnik, u naravi poslovni prostor restorana „Dubravka“.

Poslovni prostor se sastoji od podruma ukupne površine 114,74 m2, prizemlja uz izuzeće prostora „suvenirnice“ na skici označenog brojem 12, ukupne površine 169,03 m2, vanjske terase ukupne stvarne površine 321,51 m2 (površine za obračun zakupnine 114,54 m2) i potkrovlja površine 109,95 m2, sve kako je prikazano na skici koja čini prilog 1 i sastavni dio ovog javnog natječaja.

Poslovni prostor „suvenirnice“ (na skici označen brojem 12, površine 49,98 m2) koji nije predmet ovog javnog natječaja Zakupodavac će dati u zakup neovisno o ovom javnom natječaju. Odabrani ponuditelj (zakupnik poslovnog prostora koji je predmet ovog javnog natječaja) obvezan je zakupniku „suvenirnice“ odnosno njegovim zaposlenicima koji posao obavljaju u prostoru „suvenirnice“ omogućiti korištenje sanitarnog čvora u poslovnom prostoru koji je predmet ovog javnog natječaja.

Poslovni prostor se daje u zakup u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

Poslovni prostor restorana „Dubravka“ smješten je na jednoj od najfrekventnijih i turistički najatraktivnijih lokacija u Dubrovniku, na samom ulazu u povijesnu jezgru grada Dubrovnika (Vrata od Pila). S terase poslovnog prostora pruža se jedinstven pogled na stare gradske zidine, tvrđavu Bokar, zaljev i tvrđavu Lovrijenac, što lokaciju poslovnog prostora čini jedinstvenom i

četvrtak, 5. siječnja 2022.

nezamjenjivom. Imajući u vidu opisani jedinstveni položaj poslovnog prostora, postoji opravdan interes Zakupodavca i Grada Dubrovnika kao jedinice lokalne samouprave da osiguraju da se u poslovnom prostoru pruža kvalitetna ugostiteljska usluga sa zadovoljavanjem najviših profesionalnih standarda.

Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju, s time da inventar koji se nalazi u prostoru nije predmet natječaja i sadašnji ga je zakupnik dužan iznijeti iz poslovnog prostora prije nego što odabrani ponuditelj stupi u posjed poslovnog prostora.

Poslovni prostor može se razgledati u razdoblju od 09.01.2023. do 13.01.2023. godine u terminu prema dogovoru sa Zakupodavcem uz prethodnu najavu Zakupodavcu na broj: +385 99 3120 458, kontakt osoba Marija Šimunović.

Odabrani ponuditelj, odnosno zakupnik je dužan poslovni prostor urediti i privesti ugovorenoj djelatnosti o vlastitom trošku, uz poštivanje odgovarajućih pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a radove radi privođenja prostora ugovorenoj djelatnosti i ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta izvesti također o vlastitom trošku, bez obveze Zakupodavca da iste vrati zakupniku. Potpisom ugovora o zakupu zakupnik se odriče bilo kakvog prava na naknadu za uložena sredstva po osnovi izvođenja bilo kakvih radova u poslovnom prostoru odnosno odriče se prava primjene instituta stjecanja bez osnove i/ili poslovodstva bez naloga (bez obzira da li je za takve radove imao suglasnost Zakupodavca).

III. Početni iznos zakupnine

Početni iznos mjesečne zakupnine za poslovni prostor je 40.000,00 EUR (četrdeset tisuća eura) uvećano za pripadajući PDV.

IV. Pravo sudjelovanja

Pravo sudjelovanja na Natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe - obrtnici, državljani Republike Hrvatske sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području Republike Hrvatske te registriranom djelatnošću koja odgovara namjeni poslovnog prostora – ugostiteljskom djelatnošću (dalje u tekstu: ponuditelji ili ponuditelj).

V. Sadržaj i uvjeti ponude

Zainteresirani ponuditelji ponudu dostavljaju u pisanom obliku. Ponuda mora biti na odgovarajući način uvezana u cjelinu kako bi se onemogućilo naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude (npr. jamstvenikom – vrpcom čija su oba kraja na posljednjoj stranici ponude pričvršćena naljepnicom i otisnutim pečatom).

Pisana ponuda mora sadržavati:

1. Podatke o ponuditelju

a) za ponuditelja fizičku osobu – obrtnika: - naziv obrta, ime i prezime, prebivalište i OIB vlasnika obrta,

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

- presliku važeće osobne iskaznice vlasnika obrta, - presliku obrtnice ili izvornik Izvatka iz nadležnog obrtnog registra koji ne smije biti stariji od 3 (tri) mjeseca do dana prijave na javni natječaj,

b) za ponuditelja pravnu osobu: - tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj (OIB), - ime i prezime osoba ovlaštenih za zastupanje, prebivalište i osobni identifikacijski broj (OIB), - presliku rješenja nadležnog trgovačkog suda o upisu u sudski registar ili izvornik Izvatka iz sudskog registra koji ne smiju biti stariji od 3 (tri) mjeseca do dana prijave na javni natječaj, iz kojih mora biti vidljivo ime, prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) zakonskog zastupnika pravne osobe;

2. Naznaku da se ponuda podnosi za sudjelovanje u javnom natječaju za zakup poslovnog prostora restorana „Dubravka“

3. Izjavu ponuditelja:

a) u kojoj će biti navedeno da će u poslovnom prostoru koji je predmet ovog natječaja obavljati ugostiteljsku djelatnost, u izvorniku, potpisanu od ovlaštene osobe ponuditelja, b) da prihvaća prostor uzeti u zakup u viđenom stanju i opremiti ga za obavljanje ugostiteljske djelatnosti o vlastitom trošku, u izvorniku, potpisanu od ovlaštene osobe ponuditelja, c) da prihvaća obvezu u roku od tri (3) mjeseca od sklapanja ugovora o zakupu pribaviti sve odgovarajuće dozvole i/ili odobrenja nadležnih tijela za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u poslovnom prostoru;

4. Potvrdu Porezne uprave o stanju duga koja ne smije biti starija od 30 (trideset) dana od prijave na natječaj u izvorniku ili ovjerenoj preslici, iz koje mora biti razvidno da je ponuditelj ispunio obvezu plaćanja svih dospjelih poreznih obveza, kao i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje;

5. Potvrdu o nepostojanju dugovanja prema Gradu Dubrovniku iz svih osnova, izdanu od strane Grada Dubrovnika, koja ne smije biti starija od 30 (trideset) dana od prijave na natječaj u izvorniku ili ovjerenoj preslici;

6. Račun dobiti i gubitka s potvrdom primitka Financijske agencije za 2019., 2020. i 2021. godinu, kao dokaz da je zainteresirani ponuditelj obavljanjem ugostiteljske djelatnosti u svakoj od prethodne 3 (tri) godine ostvario prihod od najmanje 25.000.000,00 kn (dvadeset pet milijuna kuna) u toj godini;

7. Izjavu kojom se pozivaju na pravo prvenstva osobe iz točke VII. ovog natječaja, ako je primjenjivo;

8. Isprave kojima se dokazuje udovoljavanje statusa iz točke VII. b) ovog natječaja u izvorniku, ako je primjenjivo;

9. Bankarsku garanciju ili dokaz o uplati novčanog pologa kao jamstvo za ozbiljnost ponude sukladno uvjetima iz točke VIII. ovog javnog natječaja, broj računa na koji će se izvršiti povrat novčanog pologa, ako je primjenjivo;

10. Potvrdu nadle ž nog trgova č kog suda ili odgovaraju ć eg nadle ž nog tijela da nije otvoren ste č ajni postupak, da nije nesposoban za pla ć anje ili prezadu žen, odnosno da nije u postupku likvidacije, da njegovom imovinom ne upravlja ste č ajni upravitelj ili sud, da nije u nagodbi s vjerovnicima, da nije obustavio poslovne aktivnosti, odnosno da nije u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka sukladno pozitivnim propisima, koja ne smije biti starija od 30 (trideset) dana od prijave na natječaj u izvorniku ili ovjerenoj preslici.

četvrtak, 5. siječnja 2022.

Svi dokazi i isprave koje su zainteresirani ponuditelji dužni dostaviti sukladno ovoj točki V. natječaja moraju biti izvornici ili preslike ovjerovljene kod javnog bilježnika i vraćaju se po završetku natječaja ponuditeljima koji nisu izabrani, izuzev bankarske garancije iz točke 9. koja se ne vraća u slučaju da su ispunjeni uvjeti za njenu naplatu iz točke VIII. ovog javnog natječaja.

VI. Dostava ponude

Rok za dostavu ponuda je 13.01.2023. godine u 12:00 sati.

Ponude se dostavljaju u pisanom obliku, u zatvorenoj omotnici, preporučenom poštom na sljedeću adresu:

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d. p.p. 170 Iva Vojnovića 31 20 000 Dubrovnik ili urudžbiranjem radnim danom u vremenu od 7:00 do 15:00 sati na sljedeću adresu:

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO DRUŠTVO RAGUSA d.d. Svetoga Križa 3 20 000 Dubrovnik

s naznakom „ NE OTVARATI – PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – restoran Dubravka “.

Danom i satom dostave ponude smatra se dan i sat zaprimanja ponuda od strane Zakupodavca. Ponude moraju biti dostavljene Zakupodavcu do 13.01.2023. godine u 12:00 sati bez obzira na naprijed navedene načine dostave (preporučeno poštom ili urudžbiranjem). U slučaju slanja ponude preporučenom poštom danom dostave ponude smatra se dan i sat kada je Zakupodavac zaprimio pošiljku.

Ponude zaprimljene nakon navedenog roka nisu valjane i neće se uzeti u obzir.

VII. Pravo prvenstva

Pravo prvenstva može se ostvariti temeljem ugovora i temeljem zakona uz uvjete i na način propisan ovim javnim natječajem. Poslovni prostor na kojem je zasnovan zakup na temelju prava prvenstva ne može se dati u podzakup.

a) Pravo prvenstva ima zakupnik koji je u vrijeme raspisivanja ovog javnog natječaja u zakupu poslovnog prostora i kojem će ugovor o zakupu prestati sukladno postojećem ugovoru (dalje u tekstu: raniji zakupnik), a sve obzirom na obvezu Zakupodavca preuzetu ranije sklopljenim ugovorom, pod uvjetom da ispunjava uvjete natječaja i prihvati najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine.

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

b) Sukladno odredbi članka 6. stavka 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18) pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe određene Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ako se te osobe u svojoj prijavi na natječaj za navedeni prostor pozovu na to pravo, ako ispunjavaju uvjete iz natječaja, uvjete iz tog Zakona i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Osobe određene Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19, 84/21) pravo prednosti ostvaruju prema sljedećem redoslijedu:

i) članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ii) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, iii) dragovoljci iz Domovinskog rata, iv) ostali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, v) braniteljsko socijalno-radne zadruge za obavljanje registrirane djelatnosti koje su evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-radnih zadruga koju vodi ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje ili koje su korisnice poticaja ministarstva nadležnog za hrvatske branitelje, vi) djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ili vii) osobe iz točaka i) do iv) i vi) ovoga stavka koje su korisnici mirovine.

Osobe koje ostvaruju pravo prvenstva dužne su uz ponudu dostaviti: i) potvrdu o statusu osobe iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19, 84/21), ii) izjavu da prethodno nije korišteno pravo prvenstva. Pravo prednosti osobe određene Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19, 84/21) ne mogu ostvariti za vrijeme dok traje zakup drugog poslovnog prostora, neovisno po kojoj osnovi je ostvaren.

VIII. Jamstvo za ozbiljnost ponude

Ponuditelji su uz ponudu dužni dostaviti jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku neopozive i bezuvjetne bankarske garancije na „prvi poziv“ i „bez prigovora“ u iznosu od 240.000,00 EUR (dvjesto četrdeset tisuća eura).

Jamstvo za ozbiljnost ponude je jamstvo za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude nakon otvaranja ponuda, nedostavljanja ažuriranih popratnih dokumenata na poziv Zakupodavca, odbijanja potpisivanja ugovora o zakupu ili nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora o zakupu.

U tekstu bankarske garancije obvezno je taksativno navesti sve slučajeve za koje se jamstvo izdaje:

1. odustajanje ponuditelja od ponude nakon otvaranja ponuda, 2. nedostavljanje a ž uriranih popratnih dokumenata na poziv Zakupodavca,

četvrtak, 5. siječnja 2022.

3. odbijanje potpisivanja ugovora o zakupu ili

4. nedostavljanje jamstva za uredno ispunjenje ugovora o zakupu.

U bankarskoj garanciji mora biti navedeno da je korisnik garancije UTD RAGUSA d.d., da se garant obvezuje bezuvjetno, neopozivo i na prvi pisani poziv korisnika garancije, bez prigovora isplatiti iznos od 240.000,00 EUR (dvjesto četrdeset tisuća eura). Rok valjanosti garancije mora biti minimalno 45 (četrdesetpet) dana od dana isteka roka za dostavu ponuda.

Bankarska garancija se dostavlja u izvorniku, odvojeno od uvezene ponude na javni natječaj, u fizičkom obliku.

Umjesto jamstva za ozbiljnost ponude u obliku bankarske garancije ponuditelj može dati novčani polog u traženom iznosu u korist računa Zakupodavca, kako slijedi: Primatelj uplate: UTD RAGUSA d.d.

IBAN: HR7324020061101087424 model: HR99 poziv na broj: OIB ponuditelja opis plaćanja: jamčevina za zakup rest. Dubravka. Ako ponuditelj upla ć uje nov č ani polog kao oblik jamstva za ozbiljnost ponude, du ž an je u pisanoj prijavi dostaviti dokaz o uplati (npr. izvornik potvrde banke o izvr š enom pla ć anju). Ostale odredbe koje se odnose na bankarsku garanciju na odgovaraju ć i se na č in primjenjuju i na nov č ani polog.

Jamstvo za ozbiljnost ponude vraća se ponuditeljima čije ponude nisu prihvaćene kao i ponuditeljima koji su od svoje ponude odustali pisanom obavijesti dostavljenom Zakupodavcu prije postupka otvaranja ponuda i to u roku od 15 (petnaest) dana od dana okončanja natječaja, u nominalnom iznosu, radi čega molimo u slučaju davanja jamstva u obliku novčanog pologa u pisanoj prijavi obvezno navesti naziv banke, broj računa na koji se vraća jamstvo za ozbiljnost ponude i kontakt broj telefona.

Ukoliko odabrani ponuditelj u ostavljenom roku, bez opravdanog razloga, ne potpiše ugovor o zakupu poslovnog prostora, smatrat će se da je odustao od zaključenja ugovora o zakupu i nema pravo na povrat jamstva za ozbiljnost ponude.

U slučaju da ponuditelj koji je ponudio najviši iznos zakupnine, a udovoljava svim uvjetima iz natječaja, odustane od svoje ponude nakon provedenog postupka otvaranja ponuda, Zakupodavac može izabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja ili poništiti javni natječaj za predmetni prostor i raspisati novi javni natječaj, po vlastitom izboru, a ponuditelj koji je odustao od ponude nakon provedenog postupka otvaranja ponuda nema pravo na povrat jamstva za ozbiljnost ponude.

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

IX. Otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuditelja

Otvaranje ponuda održat će se dana 16.01.2023. godine u 14,00 sati u prostorijama društva TUP d.d. na adresi Svetoga Križa 3, Dubrovnik.

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Natječaj provodi povjerenstvo Zakupodavca za provođenje javnog natječaja od tri (3) člana (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja na prijedlog Povjerenstva donosi član uprave Zakupodavca.

Neće se razmatrati ponude:

- ponuditelja - fizičke ili pravne osobe kojemu je po bilo kojoj osnovi na dan zaključenja natječaja evidentirana dospjela nepodmirena obveza prema Gradu Dubrovniku ili Zakupodavcu, odnosno obveza po osnovi javnih davanja, zaključno s mjesecom koji prethodi mjesecu podnošenja prijave na javni natječaj, osim ako je ponuditelju odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza pod uvjetom da se pridržava rokova plaćanja,

- ponude koje su nepotpune i nepravovremene.

Nepotpuna ponuda je ona koja ne sadrži jedan ili više obveznih elemenata iz točke V. ovog natječaja. Nepravovremena ponuda je ona koja je pristigla izvan roka propisanog natječajem.

Najpovoljnijom ponudom smatrati će se ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine.

Zakupodavac će ponuditelje koji se pozivaju na pravo prvenstva iz točke VII. ovog javnog natječaja i ispunjavaju uvjete natječaja pisano obavijestiti o ponuđenom najvišem iznosu mjesečne zakupnine te ih pozvati da se izjasne hoće li prihvatiti najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine. U slučaju da ponuditelj koji ima pravo prvenstva sukladno točki VII. ovog natječaja i čija ponuda ispunjava uvjete natječaja, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog poziva Zakupodavca dostavi izjavu da prihvaća najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine, s istim će se kao najpovoljnijim ponuditeljem sklopiti ugovor o zakupu. U slučaju da ponuditelj koji ima pravo prvenstva sukladno točki VII. ovog natječaja i čija ponuda ispunjava uvjete natječaja, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog poziva Zakupodavca ne dostavi pisanu izjavu kojom prihvaća najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine, ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopit će se s ponuditeljem čija ponuda pored udovoljavanja ostalih uvjeta natječaja sadrži i najviši ponuđeni iznos mjesečne zakupnine. Smatra se da je Izjava dana u roku ako je stigla prije isteka naprijed navedenog roka na adresu Zakupodavca. Izjave moraju biti dostavljene Zakupodavcu u navedenom roku neovisno o načinu dostave, a u slučaju slanja izjave preporučenom poštom danom dostave izjave smatra dan kada je Zakupodavac zaprimio pošiljku. Izjava mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika. Ukoliko se ponuditelj koji se poziva na pravo prvenstva ne očituje u zadanom roku, smatra se da ne želi koristiti pravo prvenstva na zaključenje ugovora o zakupu.

četvrtak, 5. siječnja 2022.

O ishodu javnog natječaja ponuditelji će biti obaviješteni u roku od 30 (trideset) dana od proteka roka za predaju ponuda.

Zakupodavac pridržava pravo poništenja cijelog ili dijela objavljenog natječaja u svakoj fazi postupka te pravo da ne prihvati niti jednu od prispjelih ponuda, bez posebnog obrazloženja i zbog toga ne odgovara za eventualnu štetu ponuditeljima.

X. Sadržaj ugovora o zakupu

Poslovni prostor se daje u zakup i ugovor o zakupu sklapa na određeno vrijeme od 5 (pet) godina.

Na zakupninu se obračunava porez na dodanu vrijednost.

Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju.

Zakupnik se obvezuje poslovnim prostorom koristiti samo u svrhu određenu ugovorom o zakupu, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

Zakupnik je dužan zakupniku „suvenirnice“ označene na skici koja je prilog ovom javnom natječaju pod brojem 12, površine 49,98 m 2 , odnosno njegovim zaposlenicima koji posao obavljaju u prostoru „suvenirnice“ omogućiti korištenje sanitarnog čvora u poslovnom prostoru koji je predmet zakupa.

Zakupnik je dužan pribaviti sve odgovarajuće dozvole i/ili odobrenja nadležnih tijela (uključujući minimalne tehničke uvjete) za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u poslovnom prostoru u roku od tri (3) mjeseca od sklapanja ugovora o zakupu.

Zakupodavac i zakupnik će o predaji poslovnog prostora u posjed zakupniku sastaviti primopredajni zapisnik.

Ugovor o zakupu sadržava odredbu da je zakupnik dužan poslovni prostor urediti i privesti ugovorenoj djelatnosti o vlastitom trošku, uz poštivanje odgovarajućih pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a radove radi privođenja prostora ugovorenoj djelatnosti i ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta izvesti također o vlastitom trošku, bez obveze Zakupodavca da iste vrati zakupniku te da se potpisom ugovora o zakupu zakupnik se odriče bilo kakvog prava na naknadu za uložena sredstva po osnovi izvođenja bilo kakvih radova u poslovnom prostoru odnosno odriče se prava primjene instituta stjecanja bez osnove i/ili poslovodstva bez naloga (bez obzira da li je za takve radove imao suglasnost Zakupodavca).

Nakon prestanka ugovora o zakupu poslovnog prostora, zakupnik ima pravo odnijeti uređaje koje je ugradio u poslovni

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

prostor, ako se time ne oštećuje poslovni prostor i ne narušava njegova funkcionalnost. Eventualna dodana vrijednost poslovnog prostora nakon isteka zakupa vlasništvo su Zakupodavca.

Mjesečna zakupnina je promjenjiva na godišnjoj razini ako indeks potrošačkih cijena ( harmonised index of consumer prices, HICP ) u Republici Hrvatskoj poraste za više od 2% prema objavi EUROSTAT-a. Plaćanje zakupnine se vrši mjesečno unaprijed najkasnije do 5. (petog) u mjesecu za tekući mjesec, po ispostavljenom računu. Zakupnina se počinje obračunavati od dana sklapanja i stupanja na snagu ugovora o zakupu.

Pored zakupnine zakupnik je u obvezi podmirivati režijske troškove (utrošak električne energije, toplinske energije, naknadu za vodne usluge, komunalne naknade i ostale troškove vezane uz poslovni prostor, prema stvarnom utrošku sukladno računima pružatelja navedenih usluga), a koji se odnose na predmet zakupa.

Ugovor o zakupu sadržava odredbu da su prije sklapanja ugovora o zakupu izvršena konstruktivna ulaganja u poslovni prostor te da je zakupnik pored plaćanja zakupnine i režijskih troškova dužan snositi troškove izvršenih konstruktivnih ulaganja, a koji će se iznos naknade za konstruktivna ulaganja odrediti na temelju računa i stručnog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka koji će biti izrađen i prezentiran odabranom ponuditelju, odnosno zakupniku prije sklapanja ugovora o zakupu, a sveukupni troškovi konstruktivnih ulaganja koje će zakupnik biti dužan podmiriti ne mogu iznositi više od 460.000,00 EUR ( četiristošezdeset tisuća eura), uvećano za pripadajući PDV ukoliko isto bude primjenjivo sukladno važećim propisima.

Kao sredstvo osiguranja urednog ispunjenja obveza iz ugovora o zakupu zakupnik je dužan predati Zakupodavcu istodobno sa sklapanjem ugovora o zakupu bankarsku garanciju u kojoj mora biti navedeno da je korisnik garancije UTD RAGUSA d.d. te da se garant obvezuje bezuvjetno, neopozivo i na prvi pisani poziv korisnika garancije, bez prigovora isplatiti iznos od 240.000,00 EUR (dvjesto četrdeset tisuća eura). Rok valjanosti garancije mora biti minimalno 3 (tri) mjeseca dulji od trajanja zakupa. Umjesto bankarske garancije zakupnik može dati novčani depozit pod istim uvjetima i u istu svrhu.

Ako se nakon sklapanja ugovora o zakupu naknadnim provjerama utvrdi da je na dan otvaranja ponuda zakupnik imao dugovanje prema Gradu Dubrovniku ili Zakupodavcu, Zakupodavac ima pravo raskinuti sklopljeni ugovor bez ostavljanja dodatnog roka.

Ugovor o zakupu sklapa se u obliku ovršnog javnobilježničkog akta u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, a troškove solemnizacije snosi zakupnik.

XI. Objava

Cjeloviti tekst javnog natječaja objavit će se na mrežnoj stranici Zakupodavca: https://utdragusa.hr/ te u tiskanom izdanju „Dubrovačkog dnevnika“.

dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022.

Dubrovački

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022.

Dubrovački

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

SJEĆANJE NA JEDNO (BOLJE) VRIJEME

Betule su bile nenadmašni izvori veselja i zabave, a jedna se sad otvorila u Gradu

Betule su u svojoj naravi bile puno civiliziranija mjesta zabave od današnjih kafana u kojima se puštaju narodnjaci ili nastupaju trećerazredni zabavljači, ali i puno prisnija nego što su to, recimo, klubovi. Tu ste mogli piti, jesti, slaviti, smijati se, tugovati i ponašati kao da ste doma

Nikad prije, a vjerojatno ni nikad kasnije u životu, nećete se osjećati sretnima kao što ste to bili u –betuli. U kakvom god životnom trenutku u životu se našli, u sretnom ili pak tužnom, u betuli ste mogli biti jedino sretni. Bila su to mjesta veselja, prisnosti i svih onih najjednostavnijih životnih momenata koji ljude vesele, a život je za to vrijeme mogao čekati sa svim svojim problemima. U betuli su se ljudi veselili, pjevali, plesali, prebolijevali, družili, zaljubljivali i zabavljali. Betule su u svojoj naravi bile puno civiliziranija mjesta zabave od današnjih kafana u kojima se puštaju narodnjaci ili nastupaju trećerazredni zabavljači, ali i puno prisnija nego što su to, recimo, klubovi. U betulu ste mogli doći u bilo čemu, od dresa do novogodišnje haljine. Tu ste mogli piti, jesti, slaviti, smijati se, tugovati i ponašati kao da ste doma. Svi su se međusobno znali, a ako se i ne bi poznavali, brzo bi se upoznali. Ako ste bili sretni, imali ste s kim slaviti. Ako ste bili tužni, uvijek bi se našao netko tko će vam za šankom uputiti pokoju lijepu riječ. Bliskost se brzo stvarala i te su betule zaista bile kao nekakve male oaze koje vas štite od svih problema vanjskog svijeta. U njima je život bio jako jednostavan.

STVARAMO DOMAĆINSKU ATMOSFERU, ONO KAKO JE PRIJE BILO

Kao omaž svim tim mjestima, nedavno je s radom krenuo kafić u Gradu koji nosi jednostavno ime –Betula. „Zamislili smo Betulu baš kao betulu, u punom smislu te riječi. Dakle, da se ljudi osjećaju kao doma kad dođu tu. Nastojimo stvoriti nekakvu familijarnu atmosferu u kojoj će se ljudi zabavljati, i u podne, i u ponoć, da se osjećaju kao u svom dnevnom boravku. Cilj je vratiti onaj stari đir betula koje dobro pamtimo,“ govori nam Dita Lipanović, supruga suglasnika Betule Marjana Lipanovića.

Zanimljiv je i prostor u kojem je Betula otvorena. Radi se o prostoru kultnog Talira, kasnije i Tinela, koji je zaista predstavljao betulu u pravom smislu te riječi. Mnoge zabave, poznanstva, prijateljstva i ljubavi dogodile su se baš u prostoru Talira, desecima godina omiljenog dubrovačkog okupljališta. I zatvaranjem Talira, Dubrovnik nije izgubio samo još jedno okupljalište građana nego i komadić duše i identiteta. Čini se kako građanima takav đir fali pa ne čudi što je dosadašnji odaziv u Betulu odličan. „Unutra se nitko ne bavi mobitelom, svi pjevaju, druže se, plešu… Dobili smo ogroman broj poruka u kojima nam ljudi pišu kako im je bio baš super i kako su se odlično zabavili. U Betuli nitko ne gleda tko je s kime došao, što je obukao, svi su došli kao da su došli u sebe doma – s ekipom, zapjevali, družili se… Baš stvaramo tu atmosferu kako je to prije bilo, taj neki stari đir, da se tu osjećaš dobrodošao. I baš je namijenjeno našim ljudima. Naravno kako su i stranci dobrodošli, ali baza su naši,“ govori Dita Lipanović. U ‘Betuli’ se ne puštaju narodnjaci, a muzika podsjeća na žanrove koji su se prije slušali u kafićima. Kako kaže Lipanović, ima tu i nove i stare glazbe, nešto rocka, domaćeg, ima i starog Magazina…

Ako ste bili sretni, imali ste s kim slaviti. Ako ste bili tužni, uvijek bi se našao netko tko će vam za šankom uputiti pokoju lijepu riječ. Bliskost se brzo stvarala i te su betule zaista bile kao nekakve male oaze koje vas štite od svih problema vanjskog svijeta. U njima je život bio jako jednostavan

Piše Ivona Butjer Mratinović

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

„I te betule su vezane za duh Grada. Znalo se tada tko se gdje skuplja i svaka je ta betula imala neku svoju ekipu, neku balicu, a danas to više nije tako. Znalo se tko gdje ide i gdje ćeš koga naći. Ljudi sve manje žive u Gradu, a i sve se manje druže,“ govori nam Vjeverica

Popis betula s kraja 70-ih i početka 80-ih godina, iz knjige Vedrana Benića

„Ništa bubačija, cajke i ostalo, samo muzika za plesati,“ kaže Lipanović. Bez obzira na odlične komentare, ‘Betula’ će sada na nekoliko tjedana biti zatvorena. Kako najavljuje Lipanović, neće se ići u velike izmjene, ali će se samo malo podići izgled prostora i dat će mu se jedan poseban štih, a onda će se cijela priča nastaviti oko Svetog Vlaha kad će se Dubrovčani opet veseliti u Betuli.

Prije je gotovo svaka ulica imala neku svoju betulu, a to se posebno odnosi na područje Grada. Krenulo bi se s rockom (u novije vrijeme i technom), stranim, oko ponoć bi se puštalo ‘Tek je 12 sati’, a onda bi se nastavljalo s domaćim. Tako su izgledale

te posljednje i najnovije betule. Naravno, još starije betule imale su još više domaćinski štih. Glazba tu nije treštala. Čula se tek toliko da bi se uz nju moglo zapjevati. U betuli se, naime, moralo moći razgovarati, šaliti, komunicirati. Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, u Gradu ih je bilo 30-ak: Ocean, Ispod murve, Cafe bar, Manon, Mladen, Škola, Laci, Iko, Nikolica I i II, Burek, Snack, Garište, Višnica, Mišić, Pero Lero, Frižider, Mliječni, Ekspres, Pod voltom, Novi Eksper, Major Gundulić, Anabar, Bokčićo, Murat, Marko, Orlando, Tenis, Loza. Vidljivo je to iz mape Dubrovačkih ljetnih igara koju je u svojoj knjizi ‘Dubrovački spomenar’ objavio novinar Vedran Benić. No, s navalom turističkih aktivnosti, u Gradu se gasila jedna po jedna betula, ali i na cijelom dubrovačkom području. Svaki kvart je prije imao svoju betulu. Sadržaj je brzo prilagođen turistima i tu se sada zabavljaju oni, a prije su domaći. Cijene su višestruko narasle, a naposljetku su kafići masovno propali u toj ulozi ‘betule’ – dođeš, plešeš, veseliš se. Mahom su ostali samo oni koji služe za dnevna ispijanja kafe, a posebno ako imaju taracu pa se tu može uživati kad je lijepo vrijeme. Gordan Prišlić Vjeverica kaže kako je do gašenja betula došlo jer se i inače izgubio duh Grada. „I te betule su vezane za duh Grada. Znalo se tada tko se gdje skuplja i svaka je ta betula imala neku svoju ekipu, neku balicu, a danas to više nije tako. Znalo se tko gdje ide i gdje ćeš koga naći. Ljudi sve manje žive u Gradu, a i sve se manje druže,“ govori nam Vjeverica. Sa sobom su betule tako odnijele možda i jedan najčišći i najiskreniji oblik zabave, veselja i sreće. No, ostaje nada kako ćemo ga opet živjeti po Svetom Vlahu u ‘Betuli’.

četvrtak, 5. siječnja 2022.

ZNALO SE TKO GDJE IDE, SVAKA JE IMALA SVOJU BALICU

‘Betula’ vraća sjećanja na neko drugo vrijeme

SRETNA NOVA 2023.!

Ovogodišnji doček je bio među najposjećenijima , svi su pjevali uz Graša

Prema brojaču posjetitelja, u Gradu je na dočeku bilo više od 10 300 ljudi. Uspoređujući s prethodnim godinama, više je posjetitelja bilo jedino na milenijskom dočeku uz Dina Dvornika te na dočeku 2018. godine uz Dina Merlina

foto Goran Mratinović

Dubrovnik je u 2023. godinu uplovio uz spektakularan vatromet i koncert Petra Graša, a povoljno vrijeme i odlična zabava mnoge Dubrovčane su potaknuli na izlazak na Stradun i doček na otvorenom. Prema brojaču posjetitelja, u Gradu je na dočeku bilo više od 10 300 ljudi. Uspoređujući s prethodnim godinama, više je posjetitelja bilo jedino na milenijskom dočeku uz Dina Dvornika te na dočeku 2018. godine uz Dina Merlina, koji je ove godine na dočeku zabavljao goste hotela Rixos Premium.

Uz Dubrovčane, na Stradunu su uživali i mnogobrojni posjetitelji. Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrov-

niku je Novu 2023. godinu dočekalo skoro pet tisuća gostiju, točnije njih 4 946, što je 34 posto više nego lani, a 18 posto više nego 2019. godine. Na ovom dočeku je posebno bio hvaljen i vatromet, no mogao bi biti posljednji.

„Od 1. siječnja pa nadalje, u Dubrovniku više neće uopće biti vatrometa. Neće biti dopušteno na privatnim zabavama ni svadbama, nikome. Bit će zabranjeno izvođenje vatrometa. Postoje novi, moderni i zanimljivi sustavi svjetlosnih efekata. Vjerujem kako ćemo već za otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara svjedočiti spektaklu s dronovima”, najavio je gradonačelnik Mato Franković za Novu TV.

Dubrovački dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022.

U podne uz valcer i kamenice, navečer uz sjajnu izvedbu klape Intrade

Prvi dan nove godine na Stradunu je protekao poprilično veselo.

U podne je svoj tradicionalni novogodišnji koncert održao Orkestar, a navečer je nastupila klapa Intrade

foto Goran Mratinović

Nakon dvije godine, Dubrovački simfonijski orkestar na Novu godinu je, točno u podne, održao tradicionalni Novogodišnji koncert uz sopranisticu Martu Hut i tenora Roka Radovana. Baš kao i ranijih godina, točno u podne Orkestar je po ravnanjem maestra Ivana Huta zasvirao valcere, polke i marševe Johanna Straussa mlađeg, a operni solisti, sopranistica Marta Hut i tenor Roko Radovan uz orkestar su izveli arije iz poznatih opereta kao

što su “Šišmiš”, “Vesela udovica” “Kneginja čardaša” i “Barun ciganin”. Tradicionalno su se Dubrovčani potratali kamenicama i pjenušcem u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika. Ništa manje atraktivno nije bilo ni navečer kad su Tomislav Bralić i klapa Intrade održali koncert. U Gradu je bilo nekoliko tisuća ljudi i svi su uživali u klapskoj pjesmi i dobroj atmosferi. Ako se po jutru dan poznaje, ovo će biti sjajna godina!

AKO SE PO JUTRU DAN POZNAJE…

Dubrovački

četvrtak, 5. siječnja 2022.

PRVO KAO PUTNIČKI TRAJEKT, ONDA KAO KRUZER

“OCEAN MAJESTY” plovi već 56 godina, a puno je puta posjetio i Dubrovnik

Zbog starosti broda i međunarodne konvencije SOLAS 2010. godine koja ne dozvoljava plovidbu putničkih brodova starijih od 40 godina u međunarodnoj plovidbi osim po posebnim uvjetima, brodu je prijetio odlazak u rezalište. Međutim, OCEAN MAJESTY i danas uspješno plovi

OCEAN MAJESTY, lijepi i skladni putnički kruzer koji je posljednjih godina često uplovljavao u grušku luku, originalno je bio projektiran za španjolskog državnog brodara Compania Trasmediterranea kao putnički trajekt kapaciteta 100 automobila za plovidbu iz Barcelone i Valencije prema Balearima, Sjevernoj Africi i Kanarskim otocima. Izgrađen je 1966. pod imenom JUAN MARCH kao novogradnja broj 93 u brodogradilištu Union Naval de Levante u Valenciji i bio je jedan od četiri broda blizanca klase Albatros. U istom brodogradilištu je izgrađen i

LAS PALMAS DE GRAN CANARIA , dok su u Bilbau u Soc. Espanola de Construcion Naval izgrađeni ClUDAD DE CAMPOSTELA i SANTA CRUIZ DE TENERIFE .

Bili su to brodovi od 8983 bruto tona, dužine 137, širine 19 metara kojima su glavni B &W diesel strojevi ukupne snage 11800 kilovata proizvedeni u Maquanista Terrestre y Maritima u Barceloni, omogućavali plovidbu brzinom od 21 čvora. Prevozili su 124 putnika u prvom i 376 u turističkom razredu, dok

se u udobnim sjedištima moglo smjestiti još 250 putnika.

JEDAN OD BRODOVA IZGORIO U POŽARU Četverac, za to vrijeme udobnih i modernih trajekata, je uspješno plovio dvadeset godina, pa su i ostali zapamćeni kao veoma kvalitetni i pouzdani brodovi. JUAN MARCH je 1985. godine prodan ciparskom brodaru Sol Mediterranean Services za kojeg pod imenom SOL CHRISTIANA u paru s brodom blizancem SOL OLYMPIA II , nekadašnjim SANTA CRUZ DE TENERIFE , održava liniju iz Pireja za Heraklion, Rodos, Limassol i Haifu. Nažalost, SOL OLYMPIA II je iste godine izgorio u požaru, nakon čega je kompanija otišla u stečaj. SOL CHRISTIANA je za novog vlasnika, ciparskog Health Shippinga, pod imenom KYPROS STAR , zaplovila prvo prema Aleksandriji, a potom u najmu za talijansku Adriaticu između Patrasa i Brindisija. Uskoro, 1989. godine, brod još jednom mijenja vlasnika. Ovaj put je to Chios Breeze Marine koji mu daje i novo ime OCEAN MAJESTY

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Piše Ivo Batričević foto Privatni arhiv

U prvo vrijeme plovi u najmu grčkog Epirotiki Linesa, ali pod imenom OLYMPIC i povremeno kao HOMERIC. Jedan manji posao s britanskim touroperatorom Page & Moy kojeg je brod samo za tu priliku 1995. obavio pod imenom OCEAN MAJESTY, pokazao se u konačnici kao uspješan

Brod je bio usidren u luci Perama pokraj Pireja u Grčkoj gdje je odmah trebao biti preuređen u brod za kružna putovanja. Zbog financijskih problema, posao se na njemu neplanirano produžio sve do 1994. godine. Rekonstrukcija, koja je koštala 36 milijuna dolara, obuhvatila je cijelu nadgradnju i prostor za automobile, a ugrađeni su i novi Wartsila glavni pogonski motori ukupne snage od 13200 kilovata s kojima postiže brzinu od 18 čvorova. Potpuno novi brod sada ima 10417 bruto tona i može prihvatiti 620 putnika u 273 putničke kabine, a o njima se brine 235 članova posade. U prvo vrijeme plovi u najmu grčkog Epirotiki Linesa, ali pod imenom OLYMPIC i povre -

meno kao HOMERIC . Jedan manji posao s britanskim touroperatorom Page & Moy kojeg je brod samo za tu priliku 1995. obavio pod imenom OCEAN MAJESTY, pokazao se u konačnici kao uspješan. Nakon što su putnici oduševljeno prihvatili novi brod, Page & Moy odlučio ga je uzeti u dugoročni najam.

PREPOLOVIO JE SVIJET

OCEAN MAJESTY je oplovio i svijet od kraja 1999. godine, s dočekom milenijske godine. Solidno građeni brod za stariji srednji društveni sloj, većinom britanskih umirovljenika, i dalje uspješno plovi za Majestic Cruise Line pod najmom agencije Page & Moy. Od 2013. godine plovi u najmu njemačke kruzing kompanije Hansa Touristik. I dalje

četvrtak, 5. siječnja 2022. Priče o moru i brodovima

REKONSTRUKCIJA TRAJALA GODINAMA

I dalje uspješno plovi međutim ni njega nije zaobišla Covid-19 kriza, te je dvije godine bio u raspremi pored brodogradilišta Chalkis u Grčkoj

uspješno plovi međutim ni njega nije zaobišla Covid-19 kriza, te je dvije godine bio u raspremi pored brodogradilišta Chalkis u Grčkoj. Zbog starosti broda i međunarodne konvencije SOLAS 2010. godine koja ne dozvoljava plovidbu putničkih brodova starijih od 40 godina u međunarodnoj plovidbi osim po posebnim uvjetima, brodu je prijetio odlazak u rezalište.

Međutim OCEAN MAJESTY je 2022. zaplovio i uspješno plovio od svibnja do listopada te se trenutno nalazi u raspremi na sidrištu pored grčke luke Chalkida. Ako se što ne promjeni, jer iza njega je već 56 godina plovidbe, brod je spreman za nove izazove. Hansa Touristik je najavila kako će brod ploviti za novu sezonu 2023. godine od svibnja do listopada. Nadamo se kako će nas ponovo posjetiti.

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

46 Priče o moru i brodovima

Austrijanka napravila zube, a nije platila , uhićena na dubrovačkom aerodromu

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, 44-godišnja državljanka Austrije osumnjičena je za kazneno djelo prijevare.

Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičena od 15. do 17. studenoga prošle godine u privatnoj dentalnoj ustanovi izvršila ugradnju 6 dentalnih implantanata i nadogradnju koštanih defekata. Trošak navedenih zahvata je iznosio 4.800,00 eura koji iznos se osumnjičena obvezala platiti do 23. studenoga prošle godine što nije učinila. Osumnjičena je, po raspisanoj potrazi Policijske uprave dubrovačko-nere-

tvanske, uhićena u prijepodnevnim satima 2. siječnja, na Zračnoj luci Dubrovnik prilikom namjere putovanja za Zagreb i dalje u Beč, te je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu, predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave DN, stoji u njihovom priopćenju.

Osumnjičena je, po raspisanoj potrazi Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, uhićena u prijepodnevnim satima 2. siječnja, na Zračnoj luci Dubrovnik prilikom namjere putovanja za Zagreb i dalje u Beč

Motociklist poginuo u novogodišnjoj noći

U novogodišnjoj noći u Dubrovniku se dogodila prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao naš sugrađanin Sanel Žustra.

“Prometna nesreća se dogodila 1. siječnja ove godine, u 00,40 sati u ulici Druge Dalmatinske brigade u Dubrovniku. U ovoj prometnoj nesreći smrtno je stradao 40-godišnji motociklist koji je prije stjecanja prava na upravljanje, motociklom udario u podignuti betonski rubnjak, a potom i u metalnu zaštitnu ogradu. Vozač je na mjestu događaja zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je nažalost naknadno preminuo u dubrovačkoj bolnici, dok je njegov suputnik lakše ozlijeđen,” objavili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

„U ovoj prometnoj nesreći smrtno je stradao 40-godišnji motociklist koji je prije stjecanja prava na upravljanje, motociklom udario u podignuti betonski rubnjak, a potom i u metalnu zaštitnu ogradu,“ objavili su iz policije

dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022. Priče o moru i

FOTO: ILUSTRACIJA

SLUČAJ PRIJEVARE

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

Nera, Leona, Marija, Nike i Leona - ponosna none je svojim dragim unučicama očarana

Vesna i Srđan - dočekan je i taj za pamćenje dan, supruga je mužu čestitala što je 30. prosinca 2022. postao penzioniran

Ina i Ana - rado se druže i vikendima i za školskih dana

Jadranka, Dora, Zoran, Stefani, Bogi, Vanda i Inesušli smo u dvadesettreću, razveseljeni susretom međusobno si poželješe dobro zdravlje i sreću

KUD Sveti Juraj Osojnik - ljepotom narodnih nošnji i skladnim balanjem linđa na lapadskoj šetnici najmlađi članovi oduševili su i Dubrovnik

Dubrovnik

Dubrovački dnevniK četvrtak, 5. siječnja 2022.

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Bruno, Vedran i Božo - skromni novinar, fotograf i fotoreporter još nisu dobili plaće u eurima, stoga prvoga eurodana nisu mogli potrošiti puno

Miho, Domenika, Paulina, Diana, Antonia i Lucija - nismo imali priliku čuti kako bi se muški glas fin uklopio u skladni pjev ženske klape Figurin

Žaklina, Slavka, Nike, Marija, Mirabai i Irina - instrumentalistice Dubrovačkog simfonijskog orkestra su uživale što su pred brojnom publikom na Stradunu podnevni novogodišnji koncert odsvirale

Anđelka i Vinka - sestre nisu požalile što su se prvoga dana 2023. iz Župe u Grad “spustile”

Nikolina, Anja i Tina - početak drugog polugodišta ih ne plaši, u školu ići je milina

Nik i Pero - momci su se radovali što su uz slasni zalogaj iz kućice i u zanimljivom razgovoru uživali

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački

Na temelju članka 109. stavci 2. do 5. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) i članka 56. Društvenog ugovora društva Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovsko-mljetskog vodovoda d.o.o. (Posl.br.: 287-4/2022), kao i sukladno Odluci Nadzornog odbora donesenoj na 15.-oj sjednici održanoj 15.12.2022. godine, skupština Društva donosi

ODLUKU O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O CIJENI VODNIH USLUGA

I

U Odluci o cijeni vodnih usluga Posl.br.: 287-8/2022 od 14. lipnja 2022. godine iza točke V. Odluke ubacuje se nova točka V a Odluke koji sada glasi:

V a

Osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe (varijabilna) i cijena vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva iz Tarifa vodnih usluga u točkama III., IV. i V. Odluke stavljaju se izvan snage sve dok je na snazi Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN 104/2022) donesena na sjednici Vlade Republike Hrvatske dana 08. rujna 2022. godine. Fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga i fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga za socijalno ugrožene građane iz Tarifa vodnih usluga u točkama III., IV. i V. Odluke ostaju i dalje na snazi u nepromijenjenim iznosima.

Za vrijeme dok su osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe (varijabilna) i cijena vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva iz točaka III., IV. i V. Odluke izvan snage primjenjivat će se nove osnovne cijena vodne usluge javne vodoopskrbe (varijabilna) i cijene vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva, kako slijedi:

a)

• Osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe (varijabilna) za sve korisnike na području Općine Kula Norinska 6,86 kn/m3 (0, 91 €/m3)

• Cijena vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva za sve korisnike na području Općine Kula Norinska 3,43 kn/m3 (0, 46 €/m3)

četvrtak, 5. siječnja 2022.

b)

• Osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe (varijabilna) za sve korisnike na području Općine Slivno 8,00 kn/m3 (1, 06 €/m3)

• Cijena vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva za sve korisnike na području Općine Slivno 4,00 kn/m3 (0, 46 €/m3)

c)

• Osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe (varijabilna) za sve korisnike na području Općine Janjina, Grada Korčule, Općine Lumbarda, Općine Lastovo i Općine Mljet 10, 24 kn/m3 (1,36 €/m3)

• Cijena vodne usluge javne vodoopskrbe koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva za sve korisnike na području Općine Janjina, Grada Korčule, Općine Lumbarda, Općine Lastovo i Općine Mljet 5,12 kn/m3 (0, 68 €/m3)

II

Ova Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o cijeni vodnih usluga (dalje u tekstu: Odluka o izmjeni i dopuni) donesena je većinom iz članka 24. stavka 2. i 3. Zakona o vodnim uslugama, koja zamjenjuje suglasnost iz članka 109. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama.

III

Ova Odluka o izmjeni i dopuni objavljuje se u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije, na internetskoj stranici isporučitelja vodne usluge, te u jednom lokalnom mediju ‘’Slobodna Dalmacija’’, te će se najkasnije u roku od pet dana od dana objave u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije dostaviti Vijeću za vodne usluge.

IV

Ova Odluka o izmjeni i dopuni stupa na snagu 01. prosinca 2022. godine te ostaje na snazi svo vrijeme dok je na snazi Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN 104/2022) donesena na sjednici Vlade Republike Hrvatske dana 08. rujna 2022. godine.

U Korčuli, dana 28. prosinca 2022. godine

Posl.br.: 585-3/2022

Predsjednik Skupštine Neretvansko-pelješkokorčulansko-lastovsko-mljetskog vodovoda d.o.o.

Tomislav Ančić

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća za pok. Mata Matića, 500 kn prilaže obitelj Šošić; U spomen na gospođu Željku Casagrande, 1 000 kuna prilaže Maruška Vlašić s djecom; Za dragog susjeda pok. Boža Pavlović, 200 kuna prilaže Marija Burić; U spomen na dragog dunda Martina Pećara, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu Jelica i Emma; Festanjuli Feste sv. Vlaha donacija 1450 kuna; Mato Prlenda donacija 300 kuna; GLAVINIĆ D.O.O. donacija 1 000 kuna; U spomen na godišnjicu smrti našeg dragog kuma Mata Skvrce, 200 kn prilažu Niko i Marija Primorac; Almir Podrug donacija 1590 kn; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (radnim danom od 9:00 – 17:00)

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

Dječjem domu MASLINA

Dubrovnik darovali su: Grad Dubrovnik, dar djeci za Božićne i Novogodišnje blagdane prilaže 20.000,00 kn;

- Dubrovačko-Neretvanska županija, dar djeci za Božićne i Novogodišnje blagdane prilaže 10.000,00 kn;

- Matana Tea, donacija za Božić, 1.000,00 kn;

- Kristina Skurić, donacija 100,00 kn; - Ivo Kušelj, Molunat, donacija 200,00;

- Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn;

- Janja Mihaljević, dar djeci Doma 200,00 kn;

- Obitelj Nika Primorca, u spomen na prvu godišnjicu smrti pok. Pavla Horvata prilaže 200,00 kn;

- Inokorespodenti generacija 1982.g., umjesto cvijeća za našu dragu školsku kolegicu Mariju Žalicu rođ. Njirić prilažu 500,00 kn.

- Privatna stomatološka ordinacija Jurišić, donacija 5.000,00 kn;

- Ustanova u kulturi Dom Marina Dr-

žića, donacija 4.600,00 kn.

- Kristina Opušić,Popovići, dar djeci Doma 1.000,00 kn;

- Sveučilište u Dubrovniku, donacija 6.500,00 kn;

- One Life Managment GmbH Baar, donacija 3,740,00 kn;

- Glavinić D.O.O. donacija 1.000,00 kn;

- Gđa. Pjerina Marić, dar djeci Doma 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DOMUS CHRISTI

Za pok. roditelje, Dobrilu i Gašpara Kola 500,00 kn (66,36 E ) prilaže Rina Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ

Umjesto cvijeća za pok.Aša Lovrić, 800,00 kn prilažu stanari zgrade Od Batale 1.

AUTO / MOTO

Prodajem Peugeot Partner, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2010, registriran do 1.10.2023., tel. 098/344-611

Prodajem Citroen Berlingo, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2008., registriran do 1.10.2023, tel. 098/344-611

Prodajem BMW 520 petica 2006. godište u odličnom stanju. Kontakt: 098 189 7116

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

PLOVILA

Prodajem Tomos 4, ispravan duga osovina, pogodan i za dijelove, cijena 800kn. Mob 092 3800 300

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem potpuno uređen i opremljen stan, zajedno s parkirališnim mjestom u Mokošici, ukupne površine 63,39 m2. Cijena 240.000,00 Eura. Mob. 091/1503-992

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122 Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zra-

cne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizi-

ni plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

četvrtak, 5. siječnja 2022. Dubrovački dnevniK

54 Mali oglasi

Mali oglasi

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –80.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene

parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Povoljno prodajem novi kvalitetni aparat za električno varenje i nove štop lampe za Golf 4 Tel. 098/747-113

Med šumski i med od bora kvalitetan i sa etiketom proizvodaca prodajem 0916143946

Prodaje se grob na katoličkom groblju na Boninovu. Tel. 098/960-9880

Povoljno prodajem novi kvalitetni aparat za električno varenje i nove štop lampe za Golf 4. Tel. 098/747-113

Prodajem narančine aleksandrine i naranče vašingtonke. Cijena povoljna sve po dogovoru. Kontakt: 095 877 3493

Prodajem latoflex podnicu (190x90) 100kn i običnu (200x90) 50 kn. Mob. 0958090993

Prodajem dva jogi madraca i dvije latoflex podnice 90x200, vrata PVC 2 krila 230x140 ostakljene kocke. Kontakt: 099 884 5144

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 2.1. do 8.1.2023.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 9.1. do 15.1.2023.

PREMINULI

RADMILA VAGIĆ, 1937.

MARIJA GILJUŠIĆ, 1958.

LIDIJA KORUNIĆ, 1932.

MATO MATIĆ, 1935.

RUŽA KLIČAN, 1937.

MARA KNEZOVIĆ, 1926.

BOŽO MARIĆ, 1938.

SLAVKA ŠOŠO, 1929.

NILA RAŠICA, 1950. MIRAN COBENZL, 1931. JOZO ĐEREK, 1951.

NEDJELJKA TIKVICA, 1930.

KORALJKA BEČIĆ, 1963.

GJIVE LOBAŠ, 1943.

KLARA KATIĆ, 1931.

NIKOLA VODOPIĆ, 1954.

MILENKO NOKOVIĆ, 1954.

ANA VOJINIĆ, 1953.

MIHO ŠVAGO, 1928.

ILINKA VITKOVIĆ, 1939.

ANTUN MACAN, 1965.

VLAHO HAĐIJA, 1946.

ANTUN LUJAK, 1931.

PEMBA DILBEROVIĆ, 1933.

IVO VERAMENTA, 1949.

SANEL ŽUSTRA, 1980.

MARE RUNJE, 1926.

četvrtak, 5. siječnja 2022.