Dubrovački dnevnik br. 127

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Tko bliže oltaru...

Veliki glumački majstor svih srpskih igrokaza Aleksandar Vučić toliko je duboko nesretan jer ga nitko osim voljenog naroda ne razumije, iako čak i među njima ima nevjernih Toma, dok je jadan i sam izložen potpunom maltretiranju zle EU. Bremeniti Vučić mora nekako kompenzirati sve svoje neuspjehe, barem jednim velikim uspješnim bildanjem mišića. Kako to izvesti? Lako! Prepisivanjem poznatog scenarija već provjerene balvan revolucije. Tako je na Kosovu krenulo s ‘balvančić revolucijom’ kojom voljeni srpski predsjednik demonstrira svoju ‘večnu’ ljubav prema svom narodu kojeg ‘nitko ne sme da bije’! Nije bleso lud. U toj predstavi karte je stavio na Uniju koja se, takva kakva jest, teško sama sa sobom može oko ičega dogovoriti. Pa kako će onda oko sankcija Beogradu? Vučić dobro zna - ako se i uspiju dogovoriti, pregovori će im trajati najmanje pola godine. Dotle će na Kosovu raditi nerede i opasne igrice kojima će dodatno ojačati ljubav svog naroda prema sebi kao jedinom pravom srpskom ocu nacije. Već uobičajeno, najviše će izgubiti, tko drugi, doli njegovi ‘voljeni’ Srbi, poglavito oni na Kosovu. Ali show must go on! Ipak, mora mu se priznati, u sprezi sa svojom ‘svetom Srpskom pravoslavnom crkvom’, ali i Putinovim

‘igračima na terenu’, uspio je potpuno destabilizirati Crnu Goru. Nju rastura uz pomoć jakih vazala ‘srpskog sveta’ izazivajući nemire i opasnu krizu, potpuno svjestan kako Europa od svega toga malo ili ništa ne razumije. Neki razumiju, ali ne mare jer se bave samima sobom. Naravno, riječ je o Zokiju i Plenkiju. U svom momačkom nadmetanju ne stignu se baviti problemima koji su uz granicu same Hrvatske i nisu nimalo benigni, a kamoli uputiti europske ‘ćate’ o čemu se tu radi. Važnije im je smisliti kako jedan drugom što više napakostiti. Ako nikako drugačije, onda podlim doskočicama.

Za to vrijeme Bokelje, nekad časne pomorce, netko je ‘pametan’ prosvijetlio pa su tako ostali ‘iznenađeni i uvređeni’ što su neki crnogorski ministri, iako već smijenjeni, zajedno s nekim hrvatskim ministrima, postavili ploču isprike za zločine počinjene nad Dubrovčanima, Konavljanima i ostalim žrtvama zloglasnog logora u Morinju. Uklonio bi Abazović ploču, ali je vojska, koju još drži nesrpska strana, čuva. Kako god, demonstracije Bokelja dodatni su melem na sve teške rane ojađenog Vučića. Ako ne uspije vratiti Kosovo u okrilje majke Srbije, a neće, možda bi mogao Crnom Gorom kompenzirati gubitak Kosova. I zato njegovi groteskni igrokazi idu dalje.

Piše Vjera Šuman foto: Nogometne ikone

Dok nam Zoki navija u Čileu, ostali naši političari podršku Vatrenima pružaju odavde. Plenki je odlučio kako zbog obveza ne može u Dohu, ali je delegirao dva predstavnika koji su u ime hrvatske politike bodrili kockaste dresove. Kocka je pala na predsjednika Sabora Jandrokovića i gorostasa hrvatske diplomacije Grlića Radmana. Ne znam je li se Paladina vratio i je li ponovno odletio u Katar, ali Plenki je novinarima objasnio kako je Paladina otišao na jedan dan sa svojom obitelji i o svom trošku. O čijem je trošku trebao ići, osim ako kontejnerska ekipa na Banovini nije skupljala milodare za svog vrijednog i nadasve sposobnog ministra? Znači li to kako Jandroković i Grlić Radman nisu išli o svom trošku? S druge stra-

ne, naše dečke je ubilo u pojam čim su vidjeli Grlića Radmana. Koga ne bi? Nisu se rekuperali do kraja utakmice. Ipak, nitko i ništa ne može pokvariti činjenicu kako su naši u prva četiri najbolja tima na svijetu.

Usprkos Messiju i društvu, kako god okreneš, nikad bolji mjesec nismo imali. Nikad toliko pozitive u svim našim medijima, poglavito u svim našim TV dnevnicima. Od ukupnih četrdesetak minuta udarnih TV vijesti, više od trideset išlo je na Vatrene, na presretne navijače diljem zemlje, na pjesmu i radost. Nakon dugo, dugo vremena, opušteno sam gledala TV vijesti i uživala. Ne znam je li ikada prije bilo toliko pozitive u hrvatskom eteru, pa čak i u vrijeme senzacionalnog srebra u Rusiji. Naciji, izmr-

cvarenoj lošim vijestima, ovo je pravi adventski blagoslov u kojem svi s olakšanjem i opušteno uživamo. Tko uopće želi slušati ekonomske analitičare koji nam obećavaju još skuplju energiju i hranu?! Umuknite! Ako ne nudite rješenja, ne pametujte. Kao da i sami ne vidimo kako je sve skuplje svakim danom. Jedino i najvažnije pitanje je hoće li Livi dobiti zasluženu zlatnu rukavicu. Hvala im na toj poplavi pozitive! I nema veze, pobijedili ili izgubili sutra, već smo na dobitku. Ma koliko se trudio don Miljenko, Papina molitva za Argentinu bila je jača. Znate onu, tko bliže oltaru.... Ali sutra se Papa neće miješati. Svejedno je jer naši Vatreni priuštili su nam toliko dobrih trenutaka i došli na sam vrh među četiri najbolja. Vrh! Eto vas.

petak, 16. prosinca 2022.

VRUĆA TEMA LAPADA

Donosimo nacrte projekta vile Salvator i reakcije susjeda na gradnju i rekonstrukciju ulice

Stanovnici

je idejnog projekta vile Salvator izrađenog za tvrtku Anna

koja bi trebala postati stambeno-poslovni objekt s dvije etaže podzemnih garaža i ukupno 36 parkirnih mjesta na 1200

metara kvadratnih. Nova poslovno-stambena zgrada imala bi prizemlje i tri kata. Idejni projekt u čijem smo posjedu ima ucrtanu rekonstruiranu ulicu i cestu koja odgovara onome što je predstavljeno na posljednjoj

Dubrovački dnevnik u posjedu

Navis

Piše Petra Srebrović

foto Goran Mratinović, Grad Dubrovnik

Vizual rješenja rekonstrukcije dijela ulice Žrtava s Dakse

‘

dnevniK petak, 16. prosinca 2022.

sjednici Gradskog vijeća. Tada se na raspravi našla i točka uređenja dijela ulice Žrtava s Dakse i kolnog pristupa sadašnjoj vili Salvator. Nakon žustre rasprave, Prijedlog je na kraju povučen s dnevnog reda pa je za sada sve ostalo mrtvo slovo na papiru, do neke druge prilike. Već duže vrijeme susjedi ‘projekta Salvator’ se pitaju kako će ulica izgledati kada se investitor odluči na gradnju na ovoj atraktivnoj lokaciji, a ono što je javnost saznala prilikom posljednje sjednice Gradskog vijeća jest kako će se prije ikakve gradnje urediti cijela ulica. Prema materijalima koji su tada priloženi uz točku dnevnog reda, bilo je vidljivo kako je vlasnik vile Salvator izrazio spremnost i namjeru za financiranje projekta rekonstrukcije dijela ulice Žrtava s Dakse, a sve kako bi ostvario kolni pristup objektu. Osim toga, prema materijalima, financirao bi i uređenje parka sa šetnicom, kao i gradnju najmanje 15 parkirnih mjesta na tom području. Navedeno je tada kako će investitor financirati i novu oborinsku odvodnju te asfaltni zastor na prometnici, kao i izradu projektno-tehničke dokumentacije te troškove rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, s konačnim ciljem izgradnje stambeno-poslovnog prostora s podzemnim garažama. Nakon žustre rasprave, gradonačelnik Mato Franković ustvrdio je kako se ništa neće raditi prije nego se konzultira sa stanovnicima ulice, a najavio je i provođenje ankete kako bi se ispitalo njihovo mišljenje. Tim povodom razgovarali smo s nekoliko sugrađana i najbližih susjeda vile Salvator i pitali ih što misle o projektu rekonstrukcije ulice, a dali su nam i svoje viđenje o situaciji izgradnje novog objekta na mjestu sadašnje derutne vile.

ULICA TREBA REKONSTRUKCIJU I

TO JE NEUPITNO ’

“Nismo upoznati dovoljno s projektom da bismo znali sve detalje. Spominjala se tu peterokatnica i 16 stanova, što je zaista ogromno za našu malu ulicu. Pitanje je koliko će oni ‘poći visoko’ u gradnji, hoće li zakloniti sunce i svjetlo susjedima. Prema nekim nacrtima, spominje se kako bi zgrada došla čak jedan metar od prvih susjeda. To je ogromno zdanje i o tome treba dobro razmisliti“, govori nam stanovnik ulice Žrtava s Dakse, Ivica Matić i dodaje kako je u kontekstu veličine gradnje važno i pitanje parkirnih mjesta. „Vidimo na projektu predviđena parkirna mjesta na ulici. Ne treba niti razmišljati koliko bi automobila prolazilo kroz ulicu kada bi se

ostvario projekt poslovno-stambene zgrade na mjestu Vile Salvator. Važno nam je da se ne dogodi da vanjski parking na ulici bude osiguran za stanare i(li) poslovne subjekte u budućoj zgradi gdje se sada nalazi Vila Salvator, a da mi ‘starosjedioci’ ulice ostanemo kratkih rukava“, upozorava Matić. „U svakom slučaju najgora opcija bi bila da se vila Salvator izgradi u nekom megalomanskom obliku, a da ulica ostane jednaka kao što je sada. U tom slučaju bismo imali ogroman priljev automobila, a lošu infrastrukturu za sve to primiti. Moram priznati kako bi nama bilo najdraže kada bi se vila Salvator rekonstruirala i zadržala svoj prekrasni izvorni oblik, ona je zasigurno jedan dragulj arhitekture. Nažalost, to je vjerojatno izgubljena nada s obzirom na to da će se raditi o stambeno poslovnom prostoru. U svakom slučaju, ulica treba rekonstrukciju i to je neupitno”, zaključuje Ivica Matić.

SMATRAJU KAKO TREBAJU BITI BOLJE UPOZNATI S PROJEKTOM

Jedna od stanovnica ulice Žrtava s Dakse, Luce Serdarević, govori nam kako smatra kako bi ona i njezini susjedi trebali biti bolje upoznati s projektom koji će uvelike utjecati i na njihov život.

„Prvo moram naglasiti kako bi bilo poželjno da se o ovakvim temama raspravlja na razini gradskih kotara, kako bi nas detaljno upoznali s projektom te kako bismo mogli dati neko svoje viđenje situacije“, apostrofira Serdarević.

„Ova naša ulica je stvarno derutna, mislim kako nema nigdje u gradu toliko dotrajalog asfalta kakav je ovdje. Ono što smo imali prilike vidjeti na vizualima projekta jest jedno uređeno područje, i taj park o kojem je bilo riječi je po meni sasvim uredu. Spominjalo se to kako je on u jednom dijelu ‘prekinut’ kolnikom, ali to je nužno ako se želi postići takva protočnost prometa da se u ulicu ulazi s gornje strane, a da imamo i taj izlaz na sredini ulice“, govori Serdarević i dodaje kako je donji dio koji se sada koristi kao ulaz i izlaz iz ulice protivan svim pravilima. „Svakako pozdravljam regulaciju da se donji dio ulice zatvori stupićima, jednostavno taj izlaz, odnosno ulaz u ulicu preko zebre pa i raskrižja nije siguran“, govori, a nakon čega se osvrnula i na park.

REKONSTRUKCIJA ULICE

NEODVOJIVA OD PROJEKTA SALVATOR „Mislim kako je zelenilo važno i ako bi se park održavao onakvim kakav je na projektu pri -

Dubrovački dnevnik u posjedu je idejnog projekta vile Salvator izrađenog za tvrtku Anna Navis, a koja bi trebala postati stambeno-poslovni objekt s dvije etaže podzemnih garaža, prizemljem i tri kata.

kazan, to bi bilo lijepo; ima klupica za sjesti, odmoriti, pa taj ‘puteljak’ kroz park, meni to izgleda lijepo. Naravno kako ulica treba rekonstrukciju, no i ta rekonstrukcija je pomalo neodvojiva od projekta Salvator, a to je ono što nas susjede brine. Hoćemo li ostati bez parkirnih mjesta, kako će ta buduća zgrada izgledati, koliko će ona biti velika? Ako bi se osigurala garaža u toj zgradi i ako bismo mi imali parkirna mjesta na ulici kao i do sada, onda bi se sigurno manje brinuli“, zaključuje Luce Serdarević.

Subhija Brković koja živi na dnu ulice, pri semaforima, govori nam kako je upravo taj dio ulice u najlošijem stanju.

‘ZA RUŠENJE VILE SALVATOR NEMA

OPRAVDANJA’

„Treba ulicu rekonstruirati, živimo u Lapadu, a izgleda kao u Bangladešu, katastrofa. No nas interesiraju i parkinzi, tko će se tu moći parkirati kada se ulica uredi? Može to ispasti dobro, ali i loše, teško je unaprijed prognozirati. Pokušavamo mi susjedi, trudimo se, sadimo cvijeće kako bi to izgledalo malo ljepše. Ono što me užasnulo jest kada sam čula kako bi se vila Salvator mogla rušiti, kako se neće raditi samo o rekonstrukciji već o potpunom rušenju. Nisam za to nikako! Naravno kako ona treba obnovu, treba je uljepšati, ali za rušenje nema opravdanja“, govori Brković. Prvi susjedi vile Salvator su obitelji Žuvela i Mišur. Antonjeta i njen suprug Serđo Mišur govore kako se u ulicu nije uložilo još od rata, pa čak i ranije.

‘

„Na dnu ulice još se može vi

petak, 16. prosinca 2022. Dubrovački

iskopan je kako bi tko gradio kuću, zbog priključaka struje i vode. Radilo se puno po Lapadu, kad se radio ‘trg’ kod Lapadskog stadiona svi smo očekivali kako će ‘iskrenuti’ kubik, dva cimenta, asfalta kako bi se zakrpala ulica. A sada, kad je napeto nekom investitoru, na red je za raspravu došla i naša ulica. Mislim kako se s tim što će on to platiti, ipak otvara mogućnost da mu je Grad sutra nešto ‘dužan’, zbog toga mislim da bi bilo ispravnije kada bi sanaciju ulice financirao Grad, s obzirom na to kako je i sam gradonačelnik rekao kako to nije pretjerano skupa investicija“, ističe Antonjeta Mišur. „Mislim da smo svi pomalo skeptični što se tiče pitanja parkinga, naravno da se pribojavamo kako ćemo ostati bez mjesta koje sada imamo. Ovo je područje gdje je zaista problem za parkirati, u okolici nema niti garaže niti nekog javnog parkinga. Mislim kako je ipak u uređenom društvu odgovornost Grada osigurati građanima parking, naravno uz plaćanje“, apostrofira ona i dodaje kako će na kraju cijele priče ‘investitori napraviti ono što im zakon dozvoljava, pa makar to bila i megalomanska gradnja’. „Ipak, moram reći kako kao prvi susjedi nismo sretni slušati informacije kako bi se tu mogla izgraditi tolika zgrada. Salvator je nama uvijek bio mjesto mira, dobrosusjedskih odnosa, bogatog vrta, časnih sestara... Sada se to mijenja i naravno kako nam nije drago ako će se realizirati neki ogroman objekt koji će odudarati od ostatka obiteljskih kuća u ulici“, zaključuje Antonjeta Mišur.

Stanovnici ulice Žrtava s Dakse su složni kako bi ih se trebalo pitati više o temi koja se tiče i njihovog životnog prostora. Zabrinuti su zbog rušenja vile Salvator, ali i parkirnih mjesta.

Vila Salvator u derutnom je stanju

Idejno rješenje projekta stambeno poslovne zgrade na mjestu vile Salvator

zorno misliti da je vlasnik vile Salvator odlučio investirati u izgradnju i rekonstrukciju ceste, odnosno dijela ulice Žrtava s Dakse zbog javnog interesa’.

„On je to napravio kako bi sebi osigurao pristup objektu da može izvoditi neke buduće radove. Ako se ne napravi ulica, kuda bi bageri i kamioni prolazili za radove? Ovo je njegovo rješenje tog problema i to je ono o čemu se treba razgovarati“, zaključuje Serđo Mišur.

‘TREBA OTVORITI NACRTE I POKAZATI NAM KAKO JE SVE ZAMIŠLJENO’

Sanja Žuvela iz kuće odmah do vile Salvator nam govori kako smatra da ulicu treba sanirati i park urediti, ali dodaje kako to ne treba raditi na način na koji je to sada osmišljeno. „Prihvaćanjem prijedloga investitora vile Salvator, naša ulica nestaje. Investitor je za ‘sitnu lovu’ kupio vilu nemjerljivog značaja i na lokaciji kakva se može samo zamisliti, ali mu je vjerojatno zapela gradnja jer nema kolnog pristupa. Sada se nama objašnjava kako je rekonstrukcija ‘za naše dobro i dobro Grada’. On će izgradnjom ceste vjerojatno lakše dobiti građevinsku dozvolu, da ne govorim koliko mu skače vrijednost objekta u tom slučaju, a na uštrb svih nas koji smo generacijama ovdje“, ističe Žuvela.

„Mislim da se treba ‘otvoriti nacrte’ i pokazati nam kako je sve zamišljeno, od izgradnje pa do parkinga. Ne smijemo dopustiti da u ulici ‘nestane i sunca i mjeseca’ zbog megaloman-

ske gradnje“, zaključuje.

Kate Matić, iz ulice Žrtava s Dakse pak nam govori kako ‘novouređena ulica na slikama lijepo izgleda’, ali i kako ‘treba dobro vidjeti kakvu funkciju ima za stanovnike koji tu živimo desetljećima’.

„Prvo što mi upada u oči su recimo kontejneri na vrhu ulice, nekome ‘pod prozorom’, zašto bi oni morali biti tu? Zašto ne bismo nosili smeće u kontejnere koji već postoje na Petki?“, govori nam Matić i dodaje kako će sigurno ulica biti prometnija kada se rekonstruira, a posebno kada dođe do gradnje na prostoru vile Salvator.

‘TREBA SE VIŠE PITATI NAS KOJI TU ŽIVIMO’

„Mislim da bi se trebalo pitati nas koji tu živimo, koji izlazimo direktno iz kuća na tu novu ulicu što mislimo o tome, o uređenju prostora gdje živimo. Ono što moram naglasiti jest kako je Salvator starina koju ne bi trebalo rušiti. Osim toga, treba se dobro promisliti i o visini budućeg objekta, ali nažalost, novci često dirigiraju poslove, iako se nadam da to tako neće biti i ovaj put. Zaista se nadam kako nam se neće obećati kule u oblacima, a da nam se na kraju uništi kvaliteta života u mirnoj i maloj ulici, pa da moramo prodavati svoje kuće koje smo gradili i stvarali godinama. Veliko zdanje u malom prostoru može poremetiti kompletan život susjedstva, objekt prvenstveno treba prilagoditi prostoru, a onda dalje promišljati o svemu ostalome, pa i o ulici“, zaključuje Kate Matić.

„Najgora opcija bi bila da se vila Salvator izgradi u nekom megalomanskom obliku, a da ulica ostane jednaka kao što je sada. U tom slučaju bi imali ogroman priljev automobila, a lošu infrastrukturu za sve to primiti“

‘

Vlasnik dubrovačke autoškole: ’Instruktori vožnje su podcijenjeni i slabo plaćeni, nije čudno što odlaze iz struke’

Instruktorima vožnje plaće nisu konkurentne pa ih na tržištu nedostaje, a problem je produbila liberalizacija tržišta zbog čega je kvaliteta usluge u nekim gradovima postala upitna

U Hrvatskoj se nedavno potegnulo pitanje problema rada i potplaćenosti instruktora vožnje u autoškolama. Na to su upozorili saborski zastupnici Mosta Ante Kujundžić i Nikola Grmoja te dva instruktora vožnje Dejan Šipov i Ivan Bužanić. Oni su na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru pod nazivom ‘Autoškole – kukavičje jaje ili sigurnosni stup?’ upozorili kako su instruktori i predavači u autoškolama plaćeni svega 28 do 40 kuna po satu, što je nerijetko cijena studentskog rada, pa je zbog toga deset posto ljudi izašlo iz te struke, ocijenivši situaciju katastrofalnom.

Tim povodom ispitali smo situaciju u tri autoškole na našem području koje su zaslužne za dugogodišnje obučavanje dubrovačkih vozača.

INSTRUKTORI VOŽNJE

’

SU PODCIJENJENI

Vlaho Koprivica, vlasnik Autoškole Konavle, kazao nam je kako se ‘u potpunosti slaže s tim kako su instruktori vožnje podcijenjeni, a samim time i dosta slabije plaćeni nego što bi trebali biti’, a apostrofirao je i kako

‘nije čudno što odlaze iz struke’.  Pojasnio je i što misli zbog čega je ovakva situacija na tržištu autoškola, odnosno instruktora vožnje.

„Upravo zato što su autoškole podcijenjene, ne shvaća se važnost istih, ne shvaća se koliko rada i u kakvim uvjetima je potrebno da bi se od jednog kandidata napravilo odgovornog vozača. Također, ne shvaća se ni koje uvjete za rad mora imati jedna autoškola, koliki su ulazni troškovi rada autoškole  i slično. Autoškole su na glasu kao skupe i često se čuje kako bi trebale biti jeftinije, a stvarnost je suprotna“, govori Koprivica i dodaje kako su autoškole jeftine i kako bi trebale biti skuplje.

‘AUTOŠKOLE NEMAJU CIJENU KAKVU ZASLUŽUJU ’

„Iako u Dubrovniku imamo donekle prihvatljive cijene, na razini Hrvatske su one iste ili čak i niže nego prije desetak godina kada je gorivo koštalo šest kuna po litri, a cijene svih ostalih proizvoda i usluga u automobilskoj industriji bile znatno niže. Sve poskupljuje, samo autoškole imaju cijenu kao npr. 2009. go-

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Patrik Macek/PIXSELL

Iz Formule L govore kako su za vrijeme pandemije ostali bez tri instruktora, međutim jednoga su upravo zaposlili, pa ih trenutno imaju sedam. Troškovi su im porasli za 30 posto, pa će morat rasti i cijena ‘polaganja’.

dine“, pojašnjava nezahvalnu situaciju. Ističe i kako se onda mora zapitati kako platiti instruktore onoliko koliko oni zaista zaslužuju kada autoškole nemaju cijenu kakvu zaslužuju imati.

LIBERALIZACIJA PRODUBILA PROBLEME

„Liberalizacijom tržišta autoškola 2018. godine ukinuta je minimalna dopuštena cijena autoškola, a to je za posljedicu imalo smanjenje cijena u većim gradovima, pa je tako u nekim gradovima moguće položiti B kategoriju za manje od 4000 kuna. U našoj autoškoli, koja je najpovoljnija u Dubrovniku, B kategorija košta 6650 kuna. Donedavno je koštala 5999 kuna. Morali smo povećati cijenu jer je uz naglo povećanje troškova rada, ranija cijena postala neisplativa. Naravno kako je povećanje cijene jedina ispravna opcija, svaka druga opcija bi bila na štetu instruktora vožnje ili kandidata“, iskren je Koprivica.

„Kako je onda moguće nuditi istu uslugu za manje od 4000 kuna i da je ona isplativa? Očito ili na štetu instruktora vožnje ili na štetu kandidata“, poentira.

Napomenuo je kako su u Dubrovniku cijene autoškola među većima u Hrvatskoj, pa dodaje i kako su samim time instruktori vjerojatno među plaćenijima u Hrvatskoj.

„U našoj autoškoli ne nedostaje instruktora jer prilagođavamo broj upisa novih kandidata trenutno raspoloživom broju instruktora, pa tako omogućujemo kandidatima redovne satove vožnje. Svakako bi nam dobro došao još koji instruktor jer bismo u tom slučaju mogli upisivati veći broj kandidata, međutim nema dostupnih instruktora u našem gradu. Jedina opcija je obuka novih instruktora. U startu je teško pronaći nekoga zainteresiranog, a i kada ga nađemo predstavlja rizik, s obzirom na to kako se lako može dogoditi gubitak par mjeseci obuke s nekim tko se na kraju ne pokaže sposobnim biti instruktor vožnje. Taj posao zahtjeva mnoge vještine i ne može ga svatko raditi“, govori Koprivica i zaključuje kako mu instruktora ipak ne nedostaje i kako može raditi s brojem instruktora koje ima.

Prosječne plaće instruktora u dubrovačkim autoškolama, prema podacima naših sugovornika, iznose od šest pa do otprilike sedam tisuća kuna.

petak,

prosinca 2022.

‘ POSAO INSTRUKTORA NE MOŽE

SVATKO RADITI ’

Govori nam i kako tijekom posljednjih pet godina Autoškola Konavle konstantno raste, pa tako raste i broj instruktora.

„Prije pet godina imali smo zaposlena tri instruktora, trenutno imamo četiri, a početkom 2023. godine planiramo zaposliti i petog koji je prošao našu obuku i zadovoljio. U posljednjih pet godina nismo imali niti jednog instruktora koji je otišao“, govori.

PROSJEČNA PLAĆA ŠEST TISUĆA KUNA Prosječna plaća instruktora u Autoškoli Konavle, prema riječima Koprivice, trenutno iznosi otprilike šest tisuća kuna neto. Vozila su u vlasništvu autoškole, ali ih daje instruktorima vožnje na korištenje. Također, dopušteno im je koristiti ih u privatne svrhe, a gorivo u potpunosti plaća autoškola, kao i održavanje vozila.

„Nudimo opciju i rada instruktorovim vozilom uz povećanje plaće, ali tu opciju ne koristi trenutno nijedan instruktor vožnje“, pojašnjava.

Posljednje povećanje plaće instruktori u Autoškoli Konavle su dobili krajem 2021. godine. Govori nam kako cu cijene korigirali početkom kolovoza, ali i kako su se trudili ostati i dalje najpovoljnija autoškola u Dubrovniku.

„Vjerujemo kako će se trenutne cijene zadržati neko vrijeme, a svako povećanje troškova kao što su gorivo i servisi prisiljava i nas na povećanje cijena autoškola. Između ostalog, moramo često obnavljati i vozni park, a cijene vozila su skočile u nebo. Pri odabiru vozila važno nam je ne zaostajati za ostalim autoškolama na ovom području, što postaje sve veći trošak jer se u zadnje vrijeme kandidate privlači sve skupljim markama vozila. Naravno kako to sve utječe na cijenu koju kandidat plaća“, zaključuje naš razgovor Vlaho Koprivica iz Autoškole Konavle.

I ODLAZAK INSTRUKTORA

Darije Vrankić, vlasnik Autoškole Rally, odgovorio je kako u posljednjih pet godina imaju otprilike jednak broj instruktora bez većih promjena kadra, s tim kako su u pandemijskoj godini imali manji obim posla.

„Dio vozila je u vlasništvu autoškole, dio pod leasingom, a dio u vlasništvu instruktora pa o tome i ovisi tko održava vozila. Kao i u većini ostalih branši, ulazni troškovi su se znat-

no povećali, ali nismo radili korekcije cijena“, odgovorio je Darije Vrankić iz Autoškole Rally. U odgovoru na naš upit, iz Rallyja nisu precizirali koje su prosječne plaće instruktora, kao niti kada su posljednji put dobili povišicu.

TROŠKOVI RASTU , S NJIMA

MORAJU

I CIJENE

Dubravko Brać iz Autoškole Formula L kazao je kako je problem instruktora uvijek postojao, a posebno ističe instruktore profesionalne kategorije za kamion i autobus. „Pad poslovanja nam se dogodio početkom korone, tako da smo ostali bez tri instruktora, međutim stanje se poboljšava pa smo upravo zaposlili jednoga“, govori Brać i navodi kako trenutno u autoškoli Formula L imaju sedam instruktora.

„Instruktori imaju plaću od 65 kuna po satu bruto, što je otprilike oko sedam tisuća kuna neto za mjesečnu satnicu, a zadnje povećanje plaće je bilo početkom 2020. godine“, navodi Brać i pojašnjava kako su sva vozila vlasništvo autoškole pa sve troškove ista i snosi.

„Ove godine su svi troškovi porasli za 30 posto, od goriva pa do održavanja vozila i nabavke novih. Zbog toga će i korekcija cijena biti neophodna i to ubrzo“, zaključuje Dubravko Brać vlasnik Autoškole Formula L.

„Autoškole su podcijenjene i ne shvaća se važnost istih, koliko rada i u kakvim uvjetima je potrebno da bi se od jednog kandidata napravilo odgovornog vozača. Također, ne shvaća se ni koje uvjete za rad mora imati jedna autoškola, koliki su ulazni troškovi rada autoškole  i slično. Autoškole su na glasu kao skupe i često se čuje kako bi trebale biti jeftinije, a one su jeftine i trebale bi biti skuplje“, govori Koprivica.

PANDEMIJA DONIJELA PAD POSLOVANJA , ALI

Vlaho Koprivica, vlasnik autoškole Konavle

Svečano otvorena Dnevna bolnica Metković

telju Opće bolnice Dubrovnik. Mnogi su govorili da ne želimo, ne znamo i nećemo, ali danas je Metković dokazao da zna, može i hoće’, istaknuo je gradonačelnik Milan.

U Metkoviću je svečano otvoren novouređeni objekt Dnevne bolnice, projekt od nemjerljive važnosti za cijelu dolinu Neretve. ‘Obilježili smo završetak projekta vrijednog 50 milijuna kuna kojim je uređen prostor u Metkoviću, dvije ambulante – za dermatologiju i oftalmologiju u OBD, nabavljena oprema i time smo projekt financiran europskim sredstvima doveli do kraja. Čestitam Općoj bolnici Dubrovnik, Ministarstvu zdravstva s ministrom Kujundžićem koji je ovo započeo i s ministrom Berošem koji je završio ovaj projekt. Ovo je  projekt kojim ćemo približiti kvalitetnu medicinsku uslugu pacijentima i više neće morati za dnevne intervencije, koje ne zahtijevaju smještaj, putovati do Dubrovnika’, rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan istaknuo je kako je ovo povijesni dan za neretvansko područje.

‘Kada sam 2017. postao gradonačelnik, jedan od osnovnih prioriteta mi je bilo poboljšanje zdravstvene zaštite u Gradu Metkoviću. Realizacijom ovog projekta poboljšali smo zdravstvenu zaštitu ne samo grada Metkovića nego cijele doline Neretve, a iz gradskog proračuna smo od 2019. za poboljšanje zdravstvene zaštite naših stanovnika izdvojili 2 milijuna kuna. Zahvalio bih Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu, Županiji i ravna-

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić kazao je da je Dnevna bolnica veliki korak prema većoj dostupnost zdravstvene zaštite. ‘Pozivam sve pacijente u dolini Neretve koji su do sada možda gravitirali nekim drugim centrima da iskoriste ovu priliku i dođu ovdje na preglede i zahvate u svoju bolnicu. Dubrovačka bolnica prisutna je u Konavlima, na Korčuli, a sada smo i u dolini Neretve. Naši liječnici su već dolazili u Metković i Ploče, no od danas počinje novo razdoblje u kojem će se u primjerenim uvjetima odvijati djelatnosti dnevne medicine, jednodnevne kirurgije  – pedijatrija, interna medicina kirurgija, ginekologija i psihijatrija’, pojasnio je ravnatelj Bekić. Inače, Dnevna bolnica u Metkoviću dio je projekta ‘Dnevna bolnica u Dubrovniku i Metkoviću’ vrijednog 50, 8 milijuna kuna, od čega 49,7 milijuna iznose bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Osim Dnevne bolnice u Metkoviću, opremljena je i Dnevna bolnica u Dubrovniku te je nabavljena vrijedna medicinska oprema.

Dnevna bolnica u Metkoviću dio je projekta ‘Dnevna bolnica u Dubrovniku i Metkoviću’ vrijednog 50, 8 milijuna kuna, od čega 49,7 milijuna iznose bespovratna sredstva iz fondova Europske unije

Dubrovački dnevniK petak, 16. prosinca 2022.

Eva Aleksić izabrana za dječju gradonačelnicu

Konstituirajuća sjednica Dječjeg gradskog vijeća Dubrovnik održala se 8. prosinca u Centru za mlade Dubrovnik. Izvješće o dosadašnjem radu Dječjeg gradskog vijeća podnio je Orsat Bilić, zamjenik dječje gradonačelnice, nakon čega  je usvojen program rada za 2023. godinu. U drugom dijelu sjednice izabrano je novo vodstvo Dječjeg gradskog vijeća. Za novu dječju gradonačelnicu izbrana Eva Aleksić, učenica 7. d razreda Osnovne škole Lapad, a za njene zamjenike Dario Šimunović, učenik 7. d razreda  Osnovne škole  Lapad i Petra Serden, učenica 7. a razreda Osnovne škole Mokošica.

Grad Dubrovnik nastavlja stipendirati deset vukovarskih studenata

Grad Dubrovnik nastavlja provoditi dugogodišnji program stipendiranja vukovarskih studenata i u akademskoj 2022./2023. godini. Naime, Grad Dubrovnik već dugi niz godina stipendira studente grada prijatelja Vukovara i to na način da 10 vukovarskih studenata stipendira s iznosom od 800,00 kuna mjesečno tijekom 10 mjeseci trajanja akademske godine. Sporazum se potpisuje za svaku pedagošku godinu nakon donošenja proračuna Grada Dubrovnika, a sredstva potrebna za isplatu stipendija Grad Dubrovnik uplaćuje Gradu Vukovaru u mjesečnim iznosima u razdoblju siječanj – rujan, osim za mjesece srpanj i kolovoz, kada se ne uplaćuju stipendije. U siječnju svake godine doznačuju se sredstva za stipendije koje se odnose na listopad, studeni i prosinac tekuće godine te siječanj iduće.

U TUP stigli stručnjaci imenovani od Europske komisije

U sklopu projekta transformacije nekadašnje tvornice TUP kroz program Novi europski Bauhaus, u ponedjeljak su prostore u Gružu obišli Jens Blay i Katrine Daugaard Jørgensen, dvoje stručnjaka koje je Europska komisija dodijelila u interdisciplinarni tim zadužen za razvoj projekta. Cilj revitalizacije nekadašnjeg industrijskog pogona, prepoznate kao jedne od 20 najboljih projekata u Europi, je formiranje održivog modela  „novog gradskog kulturno –društvenog inkubatora“.

Uz preglede upravne zgrade i proizvodnih hala, u prostorijama DURA-e

stručni tim je održao radionicu kako bi se sagledalo trenutno stanje tvornice TUP, otvorila široka rasprava o očekivanim rezultatima te pravilno i pravovremeno isplanirale nadolazeće aktivnosti u skladu sa zacrtanom vizijom Grada Dubrovnika za ovo područje. Cilj Grada je da prostori TUP-a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja, ali istovremeno i centar stvaranja novih radnih mjesta gdje se fokus miče s uslužne gospodarske djelatnosti na kreativnu industriju. Kroz projekt će se izraditi sva potreba dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni sadržaji na

području TUP-a uključujući filmski studio, koji se planira urediti u jednoj od TUP ovih hala.

Na obilasku i na radionici su sudjelovali i projektni koordinator Aleksandar Vicko te članovi interdisciplinarnog tima - predstavnici Grada Dubrovnika, TUP-a, visokoobrazovnih institucija, privatnog sektora, kulturnih institucija i Dubrovačke razvojne agencija DURA-e.

petak, 16. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

NOVA EU SREDSTVA Grad Dubrovnik nabavlja 23 podzemna spremnika za odvojeno prikupljanje otpada

Grad Dubrovnik osigurava obrok za sve osnovnoškolce

Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao je u petak radni sastanak s ravnateljicama osnovnih škola kojima je Grad Dubrovnik osnivač na temu školskog obroka za sve učenike. Sastanku su nazočile ravnateljice OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez, OŠ Montovjerna Lucija Vujicom, OŠ Lapad Nikolina Soko, OŠ Antuna Masle Roberta Soko, OŠ Marina Držića Veronika Šmanjak i OŠ Marina Getaldića Silvana Bjelovučić. Nadležni upravni odjel zatražit će od Ministarstva znanosti i obrazovanja uputu o postupanju vezano uz odluku Vlade Republike Hrvatske o financiranju besplatnog školskog obroka za sve učenike osnovnih škola, usuglašeno je na sastanku. S obzirom na postojeća prostorna ograničenja za pripremu i posluživanje jela za učenike, za svu djecu organizirat će se nutritivno vrijedni hladni obrok sukladno smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdrav-

stvo, i to dok se ne steknu infrastrukturne i resorne mogućnosti za uvođenje toplog obroka.

Preduvjet ovoj mjeri je provođenje postupka javne nabave za dobavljača hrane, što je Grad Dubrovnik u obvezi kao jedinica lokalne samouprave. Organizacija produženog boravka za učenike prvih i drugih razreda neće biti obuhvaćena ovim izmjenama te će za njih uvjeti prehrane, odnosno toplog obroka i užine, ostati jednaki kao i dosada.

Gradu Dubrovniku odobrena su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 724.835,74 kuna s PDV-om za projekt „Nabava podzemnih spremnika za Grad Dubrovnik“. Kroz projekt ukupne vrijednosti 1.812.089,36 kuna s PDV-om Grad Dubrovnik nabavit će 23 podzemna spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada volumena tri kubična metra, a predviđeno je i održavanje četiri edukativne radionice te tiskanje promotivnog materijala.

Osnovne prednosti ovakvih spremnika, uz veliki kapacitet, jesu primjereniji vizualni izgled i manji broj odlagališta na ulicama, smanjenje neugodnih mirisa, uštede na prostoru te dugi vijek eksploatacije samih spremnika.

Projekt „Nabava podzemnih spremnika za Grad Dubrovnik“ u listopadu 2022. godine prijavljen je na Javni poziv za sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uz zatraženi iznos sufinanciranja 40 posto ukupne vrijednosti projekta, odnosno 724.835,74 kuna, koliko je i odobreno. Sredstva Fonda osigurana su Odlukom o raspodjeli rezultata i načinu korištenja viška prihoda u 2022. godini.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

VELIKI KORAK ZA OPĆU BOLNICU DUBROVNIK

Dubrovački tim radi važan zahvat iz područja vaskularne kirurgij e, pacijenti se više ne moraju tramakati do Zagreba

U suradnji više odjela u bolnici se izvodi zahvat iz područja endovaskularne kirurgije

Interventno-dijagnostičko-terapijski endovaskularni zahvat odnedavno se izvodi u Općoj bolnici Dubrovnik. Ravnatelj bolnice Marijo Bekić pojasnio je kako je riječ o multidisciplinarnom pristupu koji se odvija na perifernoj cirkulaciji, preciznijeg naziva PTA što je skraćenica za perifernu transluminalnu angioplastiku.

-To je nešto što se jako rijetko radi u općim bolnicama, a naša bolnica je s ovim napravila veliki iskorak. Nastavljamo ulagati sredstva u nove tehnologije kao što je ova i važno je kako naši sugrađani neće biti prisiljeni ići u veće zdravstvene centre kako bi napravili ovaj zahvat – kazao je ravnatelj Bekić. Za izvođenje ovog zahvata bila je potrebna suradnja više odjela, Odjela za kirurgiju, točnije vaskularnu kirurgiju i Odjela za kardiologiju, timski rad te potpora uprave bolnice i mentorstvo kolega iz Zagreba. Doktor Periša Konjuh, inače specijalist vaskularne kirurgije, istaknuo je kako Opća bolnica Dubrovnik ima opremu, ljude i sredstva za izvođenje ovog zahvata iz područja endovaskularne kirurgije.

-U bolnici je formirana jedna mlađa ekipa poput doktora Markunovića koji je kardiolog, a uz to imamo bogato preneseno znanje i podršku doktora Krčmara, jednog od boljih interventnih kardiologa u državi. On je dolazio iz Zagreba i Rijeke, odrađivao zahvate s nama i davao nam savjete. Inače, ova tehnika kao takva nije nova, ona je standard što se tiče vaskularne kirurgije, ali za naše pacijente je jako važna jer se ne moraju tramakati do Zagreba i natrag – kazao je doktor Konjuh. Dodao je kako su prilikom izvođenja ovog zahvata u sali potrebni interventni kardiolog, radiolog ili vaskularni kirurg, sestra instrumentarka i radiološki tehničar. Pojasnio je na koji način se izvodi zahvat koji spada u područje angiologije i vaskularne kirurgije. Nai-

me, riječ je, istaknuo je doktor Konjuh, o ‘poštednijem’ zahvatu budući da se ranije radila klasična operacija u smislu ugradnje premosnice.

-I danas se to radi, ali za manja oštećenja krvnih žila ide se s ovom metodom koja se radi preko kože, u lokalnoj anesteziji putem žica. Na monitoru vidimo gdje je problem i onda se balonom šire te opstrukcije te se dovodi krv do periferije gdje ranije nije mogla doći – precizirao je Konjuh. Dubrovački specijalist vaskularne kirurgije ističe kako na ovome neće stati. -Ovo je početak nekih novih stvari za kolegu Markunovića, mene i cijeli tim s Odjela kardiologije i vaskularne kirurgije. Mladi smo, imamo volju, želimo raditi, ne bojimo se i idemo dalje – poručio je doktor Konjuh.

Piše: Aida Čakić foto: Aida Čakić

Specijalist vaskularne kirurgije Periša Konjuh

“Za manja oštećenja krvnih žila ide se s ovom metodom koja se radi preko kože, u lokalnoj anesteziji putem žica. Na monitoru vidimo gdje je problem i onda se balonom šire te opstrukcije te se dovodi krv do periferije gdje ranije nije mogla doći,” precizirao je Periša Konjuh

“Upravo najveći smisao je za pacijente kojima je dijagnosticiran problem na perifernim arterijama. Oni ovakav zahvat mogu napraviti u OB Dubrovnik, ne moraju putovati za Zagreb što je velika ušteda zdravstvenom sustavu. Takvih pacijenata ćemo imati 50-ak godišnje,” kaže Bruno Mihatović

Veliki dio posla, poput pripreme dokumentacije i naručivanja materijala, odradio je glavni tehničar s Odjela kardiologije Bruno Mihatović. -Potreban je niz predradnji kako bi se došlo do samog zahvata u sali. Važni su i dogovori s HZZO-om kao i nabavka materijala i financijska konstrukcija koja će u konačnici odrediti kako se to može naplatiti i ima li smisla. Upravo najveći smisao je za pacijente kojima je dijagnosticiran problem na perifernim arterijama. Oni ovakav zahvat mogu napraviti u OB Dubrovnik, ne moraju putovati za Zagreb što je velika ušteda zdravstvenom sustavu. Takvih pacijenata ćemo imati 50-ak godišnje. Kad to zbrojimo na pacijente koje radimo u intervencijskoj kardiologiji, kojih je 500-tinjak godišnje, dobit

ćemo brojku oko 550-560 intervencijskih procedura u OB Dubrovnik što je dosta za nas – kazao je glavni tehničar na Kardiologiji Bruno Mihatović. Pacijentica Karmela Bjelopera koja je imala problema sa začepljenjem arterija i jake bolove prilikom hodanja danas je sretna zbog uspješnog zahvata koji je riješio velikih muka. -Prvi zahvat sam radila u Zagrebu, u bolnici Merkur gdje sam stavila tri stenta. Nažalost, u našoj bolnici se to nije radilo pa sam morala četiri puta putovati u Zagreb i nazad. Onda mi je naš doktor Konjuh rekao kako će u skoro vrijeme to raditi u OB Dubrovnik i ja sam se odmah predbilježila. Jučer sam operirana, a evo danas idem doma – sretno je zaključila Karmela Bjelopera.

petak,

prosinca 2022.

Glavni tehničar Bruno Mihatović

Pacijentica Karmela Bjelopera

Već u petom osnovne sam znala kako ću biti liječnica!

Dr. Agenza Tadej Derenčinović jedna je od omiljenih liječnica obiteljske medicine, a sad je za to stigla i službena potvrda.

I ove godine dr. Tadej Derenčinović se našla na listi najboljih hrvatskih liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj.

O svom poslu govori s posebnom strašću, bez obzira na sve izazove i probleme s kojima se hrvatsko zdravstvo suočava. No, ona s istim žarom živi svoj poziv i istinski uživa u pomaganju, što znaju svi oni koji su ikada posjetili ordinaciju u Gružu u kojoj radi od 2014. godine.

„No, sasvim sigurno se ne bih nalazila na listi najboljih liječnika u Hrvatskoj da nema moje medicinske sestre Dragane Bjelice, bez nje ništa ne bi bilo izvedivo. To je timski rad i bez toga ne ide. Ona je ta koja mi je podrška i hvala njoj, kao i sestrama koje mi sad nju mijenjaju. To su sve ljudi koji žele raditi i vole to što rade,“ poručuje Tadej Derenčinović.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

Koliko vam znači ovo priznanje? Pogotovo jer ne dolazi od struke ili nekog povjerenstva nego direktno od pacijenata.

Znači mi puno jer je pokazatelj kako netko vrednuje vaš rad i trud, a posebno sam sretna jer su to pacijenti. Zaista se trudim i drago mi je što imam taj nekakav ‘feedback’ kako to sve skupa ima smisla. Kad nas struka i Ministarstvo ne priznaju dovoljno, drago mi je što nas barem pacijenti priznaju i hvale – naš trud, volju i vrijeme.

Koliko je to sve skupa teško? Koliko je teško davati sve od sebe kad znamo u kakvom je stanju hrvatsko zdravstvo?

Teško je jer smo užasno opterećeni administracijom. Kolega nedostaje, zainteresiranih za specijalizaciju nema. Ujedno sam i voditeljica obiteljske medicine za Dom zdravlja Dubrovnik, imamo velikih problema i ne možemo naći zamjene. Dvije kolegice su nažalost na bolovanju i sad bi trebalo nekako ‘izmisliti’ osobu koja će tu doći. Kolegice doslovno rade duple smjene kako bi se pokrio nedostatak liječnika koji su na bolovanju. Što se tiče samog posla u ordinaciji, također je naporno. Zatrpani smo mailovima, telefonskim pozivima, ima jako puno administracije. Trudimo se, ali nekad imam osjećaj kako, koliko god se trudili i gledali izvan okvira, i dalje to nije dovoljno i jednostavno jer nemamo dovoljno vremena.

I koliko je onda teško voljeti posao u takvim okolnostima? Jer evidentno ga volite. Volim i ne mogu zamisliti da radim bilo što drugo. Jako volim svoj posao i volim što radim baš obiteljsku medicinu jer smo prvi kontakt s pacijentom. Mi smo ti koji ih usmjeravaju dalje, pokušavaju prvi pomoći, a oni se nama otvaraju, dolaze s različitim problemima – zdravstvenim, kod kuće, na poslu… Uvijek im pokušavamo pomoći prebroditi sve to.

Koje su to boljke zbog kojih vam se Dubrovčani najčešće javljaju?

Javljaju se sa zaista najrazličitijim boljkama i zato je obiteljska medicina jako interesantna. S puno toga se susrećemo u ordinaciji: od ozljeda pa to rješavamo s previjanjima i šivanjima, preko visokog tlaka koji je jako puno zastupljen, dijabetesa koji je u porastu, problema sa štitnjačom, pa do psiholoških poteškoća koje pacijenti često imaju, a pogotovo poslije Covida. I inače bilježimo puno post-Covid stanja. Mislim kako je Covid zaista ostavio posljedice na zdravlje pacijenata, kako na fizičkoj, tako i na psihološkoj razini. Uglavnom, bude tu zaista svega, od nekih rijetkih dijagnoza do banalnih stvari. Međutim sve te česte ili boljke u porastu koje

ste spomenuli, od psiholoških problema, preko visokog tlaka i dijabetesa, pa do problema sa štitnjačom, mogu se povezati i sa stresom. Mislite li kako je ovaj moderni, ubrzani način života doprinio porastu svega što ste nabrojali?

Naravno kako jest, no ne možemo za sve okriviti stres. Kod većine stvari treba uzeti u obzir kako sustav nije posložen kako bi trebao. Mi nemamo vremena raditi preventivu.

Što to konkretno znači?

To znači kako mi, recimo, u ordinaciju dođe pacijent i kaže kako ga boli koljeno. Ja ga nemam vremena detaljno pogledati cijelog i pitati ga bilo što mimo toga. Obično ga pitam je li uzeo neku tabletu, a on obično kaže kako je uzeo analgetik. Onda legne na stol, ja ga pregledam i ono što pregledam jest to koljeno. A ne stignem mu, recimo, izmjeriti tlak ili mi on nema vremena reći kako ima krvavu stolicu. Ili to ne želi reći. A ako bismo malo dulje popričali i kako bi mi to rekao, onda bih ga poslala na daljnje pretrage pa bismo možda otkrili nekakav karcinom debelog crijeva u ranoj fazi. Sad treba spomenuti i kako su karcinomi u strašnom porastu… No, hoću reći kako bismo imali puno zdraviju populaciju kad bi liječnici obiteljske medicine imali više vremena.

Znamo kako za dobro zdravlje treba zdravo jesti, baviti se tjelovježbom, dovoljno spavati… Koji bi to bili vaši savjeti uz koje bi ljudi izbjegli bolesti? Ili barem teške bolesti. Savjetovala bih pacijentima raditi preventivne preglede. Mi, nažalost, nemamo vremena ići od kartona do kartona, zvati ljude i provjeravati jesu li napravili potrebne pretrage. Pacijenti imaju svoja prava, ali smatram kako moraju imati i obveze. Moraju biti odgovorni za svoje zdravlje. Naravno kako smo odgovorni i mi koji ih pratimo i liječimo, ali pacijenti moraju biti inicijatori. Moraju doći, pitati što ih zanima, podijeliti s nama probleme koje imaju, a mi ćemo im uvijek rado pomoći. Ovdje bih htjela naglasiti i važnost sudjelovanja u nacionalnim programima ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva, a sada i pluća. Naime, radi se CT pluća svakom pušaču starijem od 50. godina. Ljudi se informiraju kroz medije o tome, ali trebaju o tome povesti računa. Vodite auto na tehnički pregled i vodite računa o tome da vam doma sve štima, a onda ne provjeravate krv po pet godina ili ste gospođa od 60 godina koja je bila kod ginekologa zadnji put kad je rodila. Puno je primjera.

I onda obično prekasno dođu liječniku i smatraju kako je on svemoguć, a ne vode računa o sebi i svom zdravlju.

U drugim zemljama je to ljepše i bolje riješeno jer liječnici imaju više vremena i sve je to drugačije organizirano, a i sami pacijenti su odgovorniji.

“Jako volim svoj posao i volim što radim baš obiteljsku medicinu jer smo prvi kontakt s pacijentom. Mi smo ti koji ih usmjeravaju dalje, pokušavaju prvi pomoći, a oni se nama otvaraju, dolaze s različitim problemima – zdravstvenim, kod kuće, na poslu…”

“Pacijenti imaju svoja prava, ali smatram kako moraju imati i obveze. Moraju biti odgovorni za svoje zdravlje. Vodite auto na tehnički pregled i vodite računa o tome da vam doma sve štima, a onda ne provjeravate krv po pet godina ili ste gospođa od 60 godina koja je bila kod ginekologa zadnji put kad je rodila.”

Dubrovački dnevniK petak, 16. prosinca 2022. Intervju

Sad je aktualno Svjetsko prvenstvo. Javljaju li vam se ljudi češće kako im treba Normabel?

Nisam primijetila neki porast, mada je to najpropisivaniji lijek u Hrvatskoj. Dosta pacijenata uzima taj lijek. Ali sam primijetila kako nitko ne zove u ordinaciju kad je utakmica.

Naravno kako i kod nas postoje oni koji su odgovorni i koji redovito idu na preglede, ali puno je i onih koje je recimo strah. Puno je pacijenata koji znaju doći kod mene pa mi onda kažu – što ću raditi pretrage kad će mi naći nešto? Takvih je dosta pa im pokušam objasniti kako je puno bolje to nešto naći u startu kad se još može relativno lako riješiti. Uz prava koja pacijent ima, po meni treba uvesti i određene obveze. Ako si neodgovoran za svoje zdravlje, ako se ne želiš pregledati, ne možeš očekivati da se cijeli svijet okrene kad se dogodi bolest i kad hitno treba raditi dijagnostiku, operaciju i terapiju. Ljudi, preventiva je sve!

Ključni problem zdravstva je nedostatak ljudstva, a to je sad već kompleksan problem. Imate li ideju kako bi se on mogao riješiti?

Taj problem je trebalo početi rješavati odavno. Ne kažem kako ga je u ovoj fazi nemoguće riješiti, ali jest teško. Vjerojatno postoje određeni načini, a ljudi koji se time bave, ako zaista ima nekog tko se još time bavi u Ministarstvu, trebali bi to početi rješavati jučer. Na dubrovačkom području trenutno radi 12 umirovljenika. To su ljudi kojima zaista skidam kapu i koji i nakon svoje 65. godine imaju volju i želju ostati raditi i pomagati, ali svatko od njih može u bilo kojem trenutku kazati – ja više ne bih, hvala lijepo, doviđenja! Ako računate kako svaki od tih liječnika ima otprilike dvije tisuće pacijenata, to bi značilo kako bi pola grada moglo ostati bez liječnika. Neće se to dogoditi, uvijek će se nešto smisliti i iskompenzirati, ali…

Ali je sve to gašenje požara. Tako je. To su sve improvizacije i to je krpanje rupa. To nije pravo, konkretno rješenje. Imamo sa-

mo jednog liječnika koji je trenutno na specijalizaciji za obiteljsku medicinu.

Je li barem lakše kako je Covid popustio?

Jest u smislu toga što vidim pacijente. Kad je Covid bio aktualniji, svi su pacijenti nekako što više toga htjeli riješiti preko telefona. Mi smo im to omogućili i uskakali. Premda su se mnogi bojali doći ovdje, naša su im vrata uvijek bila otvorena tijekom cijelog tog vremena. No, rješavanje preko telefona je ponekad jako nezahvalno i teško. U tom smislu je sada lakše, ali ne mogu kazati kako ima manje posla. Za vrijeme Covida smo bili opterećeniji telefonima. Svoje pacijente koji su imali Covid, svaki sam dan zvala i pitala ih kako su, postoji li neko pogoršanje i sl. Sad je teže utoliko jer se dosta ljudi javlja zbog posljedica Covida, bilo fizičkih, bilo psihičkih.

Koje su to najčešće posljedice?

Od nesanice preko problema s disanjem do neuroloških problema… Zaista svega tu ima.

Vi ste i u Covid periodu dobili ovo priznanje za najbolju liječnicu, točnije lani. Kad je sve krenulo, svi su bili doma, ulice su bile prazne, svih je bilo strah… Je li vas bilo strah?

Cijepila sam se tri puta i nisam imala Covid, što je meni čudno jer sam vidjela na stotinu ljudi s Covidom. Nije me bilo strah. Sad kad razmišljam o tome, ne znam zašto me nije bilo strah. To je bio period koji je maltene bio kao nekakvo ‘ratno stanje’ pa smo se svi uhvatili rješavati taj problem. Organizirali smo i punktove za cijepljenje, bilo je toliko puno posla pa vjerojatno nisam imala kada razmišljati bojim li se ili ne. Radili smo svaki

petak, 16. prosinca 2022.

„Svega mi je bilo dosta pa sam našoj sestri Maji Bender koja radi u palijativi kazala kako ću u idućem životu lakirati nokte.

Na to mi je rekla –nećete, doktorice, jer da se stoput rodite, vi biste odabrali biti doktorica. I to je istina.“

dan po 10,12 sati. S dr. Lakićem bih se znala u ponoć čuti vezano uz punktove za cijepljenje. Nismo se imali kad bojati.

Pošli smo sad u nekom negativnom smjeru, ali što ćemo kad nam je takav sustav. No, vratimo se malo na pozitivu i priznanje za naj doktoricu. Je li vam dolaze pacijenti i čestitaju?

Stalno dolaze, čestitaju, zovu telefonom kako bi mi čestitali… Kad dođu u ordinaciju jer im nešto treba, uglavnom dodaju – bravo, super, zaslužili ste! Lijepo je to… Lijepo je kad dođe netko i pohvali te jer tada znaš kako sav taj trud nije uzaludan. Kako su ga ljudi prepoznali.

Sad je aktualno Svjetsko prvenstvo. Javljaju li vam se ljudi češće kako im treba Normabel?

Nisam primijetila neki porast, mada je to najpropisivaniji lijek u Hrvatskoj. Dosta pacijenata uzima taj lijek. Ali sam primijetila kako nitko ne zove u ordinaciju kad je utakmica.

Onda su svi zdravi.

Da! A budući kako sam i ja sama strastvena navijačica naše reprezentacije, onda se čak uspijem malo priključiti na live stream i baciti oko na rezultat. Mir i tišina su u ordinaciji kad je utakmica.

Što je s tim Normabelima? Što se događa s

nacijom? Je li to trend koji je samo ovdje vidljiv ili je malo širi?

Mislim kako je to svuda u svijetu tako, i to već dugi niz godina. Nije to od jučer, ni od Covida, to je tako već neko vrijeme. Mislim kako ljudi koji toliko dugo vremena uzimaju Normabel moraju razviti toleranciju, ali im pomaže psihički i osjećaju se sigurnije kad ga imaju. Valjda to nije ni čudno kakvo je vrijeme došlo, s kakvim se izazovima ljudi susreću i koliko nam je tempo života brz.

Negdje na početku intervjua ste kazali kako ne biste mogli zamisliti baviti se nečim drugim. Da se opet rodite, biste li birali drugi put? Nikada. Sad sam se sjetila jedne situacije u kojoj sam bila jako izmorena i nervozna. Svega mi je bilo dosta pa sam našoj sestri Maji Bender koja radi u palijativi kazala kako ću u idućem životu lakirati nokte. Na to mi je rekla – nećete, doktorice, jer da se stoput rodite, vi biste odabrali biti doktorica. I to je istina.

Zašto?

Zato što od petog razreda osnovne škole znam kako ću biti doktorica. To je uvijek bilo u meni. Možda zbog toga što je moj pokojni tata htio biti doktor i puno smo pričali o tome. On je upisao medicinu i došao je do treće godine. Onda se nešto iznervirao, imao je incident s profesorom i bilo mu je zabranjeno studirati medicinu u cijeloj Jugoslaviji. Možda zbog toga što je tata na mene imao veliki utjecaj.

Biti na čelu DPDS-a je jedinstvena pozicija koju ne mogu usporediti niti s jednom drugom

Vedran Kosović dobro se uhodao na čelnom mjestu u Društvu prijatelja dubrovačke starine. Od kada je u travnju izabran za predsjednika, ovaj inženjer građevine smirio je tenzije među članovima te uspostavio dobru komunikaciju s Gradom Dubrovnikom. Za Dubrovački dnevnik je govorio o odnosima unutar DPDS-a, suradnji s Gradom, financijskim prilikama, planovima u obnovi i drugim temama

Situacija u DPDS-u prije vašeg imenovanja bila je prilično burna. Tada se Društvo većinom spominjalo u negativnom kontekstu zbog prepirki među članovima i loših financijskih rezultata. Što ste vi učinili od travnja do danas pa se situacija tako drastično promijenila?

- Dojma sam kako je DPDS ranije u medijima bio u kontekstu kriznog komuniciranja, kad je bio neki problem, komentar od pojedinaca pa odgovor na taj komentar... I samom čovjeku nije ugodno kad je stavljen u poziciju da se brani pa tako nije bilo ni DPDS-u. Moja želja je bila, kao i članova Malog vijeća, a nadam se kako smo u tome uspjeli, komunicirati sa svima i tako širiti dijalog. Jako nam je važna i javna komunikacija o pozitivnim stvarima kojih ima mnogo u što spadaju ostvareni rezultati, projekti i brojni izazovi. Mislim kako smo uspjeli u tome u smislu što je sad prisutna primjerena komunikacija kao i pozitivno izvještavanje o instituciji kao što je DPDS

Zašto je DPDS, kako kažete, ‘krizno komunicirao’? Je li to ipak bio problem bivšeg vodstva?

- Neki jaz je definitivno postojao. Nema tu jednoznačnog odgovora. DPDS je u zadnjem desetljeću bio pod ogromnim napadima, nasilno se išlo na Društvo i dosta grubih stvari se izreklo u medijskom prostoru. Kad je netko izložen takvim napadima, intuitivno se začahuri, teže komunicira i ne prezentira ono što treba. Zaista se divim ti ljudima koji su uspjeli ‘izgurati’ ideju Društva, raditi kvalitetne stvari i uz to odoljeti takvim napadima. Oni su se u konačnici izborili za ovo što je DPDS danas.

Nekako nas je sve najviše zanimao odnos među bivšim predsjednicima. Gdje su danas Renata An-

djus, Denis Orlić i Niko Kapetanić?

- DPDS je specifična i jedinstvena organizacija po ustroju, statutu i razinama tijela. Priče su nastale zbog nekih izjava pred izbore za najvažnija tijela. Odgovorno tvrdim kako ne postoje izbori u bilo kojoj udruzi koji su na većem stupnju nego kod nas. Ponosni smo na taj izborni proces i volja članova se na kraju pretvori u upravljačka tijela. Imam ogromnu privilegiju što imam na raspolaganju bivše predsjednike za bilo kakav savjet. Denis Orlić je u Malom vijeću i uvijek je tu kako bi pomogao sa stručnim savjetima i iskustvom. Gospođa Renata jednom mjesečno obiđe cijele zidine i ta ljubav koju ima prema gradu je nevjerojatna. Gospar Niko Kapetanić je počasni član Društva i više nije u upravljačkim tijelima, ali rado porazgovaramo i čujemo se ovisno o tematici. Sa svima njima imam zdravu komunikaciju.

Da se maknemo od teme o visokopozicioniranim članovima. Što je s radnicima? Nekako se jedno vrijeme govorilo o DPDS-u kao ne baš idealnom poslodavcu.

- DPDS je vrlo dobar poslodavac. Ukupno imamo 60ak zaposlenih, a ljeti uzimamo dodatno i studente. Imali smo s radnicima proces reforme koji je završio. Dugo je vladala politika da nema ugovora na neodređeno nego samo ugovori na određeno prilikom čega je dolazilo do rotacija. Međutim, kako se mijenjao zakona o radu, DPDS je uskladio poslovanje i donesene su odluke da dio radnika ima ugovor na određeno, a dio na neodređeno vrijeme. Jasno su napravljeni kriteriji i nema pogodovanja.

Nakon što ste stabilizirali odnose u Društvu koji su vam izazovi za predstojeće razdoblje?

DPDS je u zadnjem desetljeću bio pod ogromnim napadima, nasilno se išlo na Društvo i dosta grubih stvari se izreklo u medijskom prostoru. Kad je netko izložen takvim napadima, intuitivno se začahuri, teže komunicira i ne prezentira ono što treba

Piše Aida Čakić Foto: Goran Mratinović

petak, 16. prosinca 2022.

Uređenje ponte

Oštro bit će ogroman projekt, a želja nam je to kandidirati na EU fondove. U idućoj godini ćemo ići u projekt ugradnje lifta u Sokol Gradu jer nam je važno učiniti tu lokaciju pristupačnijom turistima

- Plan još nije donesen, radi se na njemu i bit će prihvaćen na idućoj sjednici DPDS-a. Dobro je što je ova sezona po pitanju prihoda bila solidna. Ostvarili smo planirani broj posjetitelja na gradskim zidinama, a to je oko 700 tisuća i to nam daje mogućnosti za ostvarenje projekata koje smo stopirali zbog korona krize. Otegotne okolnosti su nam i stanje u građevinskog sektoru jer se na tržištu puno toga promijenilo. Cijena materijala i rad je jako ‘skočila’, inflacija je prisutna... Svaki ugovor koji je zaustavljen u koroni bio je poseban zadatak, trebalo je razgovarati s ljudima i vidjeti kako ćemo nastaviti budući da se puno toga promijenilo od sklapanja ugovora. Dosta projekata smo uspjeli pokrenuti, neki su još u pregovorima.

Što planirate za 2023. godinu?

- Na Prevlaci smo nastavili s nužnim statičkim sanacijama. Važno nam je da smo tamo prisutni, a za sad ovi radovi se ne odnose na konkretno uređenje jer za to treba ishodovati brojne dozvole. Uređenje ponte Oštro bit će ogroman projekt, a želja nam je to kandidirati na EU fondove. U idućoj godini ćemo ići u projekt ugradnje lifta u Sokol Gradu jer nam je važno učiniti tu lokaciju pristupačnijom turistima. Imamo sva odobrenja i dozvole, naše je samo raspisati natječaj. Knežev dvor u Pridvorju je lani završen u travnju. Zadovoljni smo učinjenim poslom, ali tu treba dodatne promocije. Veseli nas činjenica što je svaki dvor bolji od drugoga. Radovi na obnovi Kneževog dvora na Lopudu su u završnoj fazi i slijedi nam opremanje, prezentacija pomorstva Dubrovačke Republike i povezni-

ca s Mihom Pracatom.

Koji su vam planovi za povijesnu jezgru? To je nekako građanima najvažnije i ti se projekti najviše prate.

- Grad je posebna priča i tu imamo puno posla što se tiče tekućeg održavanja zidina kao i novih projekata. S Dubrovačkim muzejima smo dogovorili održavanje i sanaciju tarace Svetog Ivana. U siječnju će doći skela i ide se u čišćenje plašta tvrđave. U prethodnim sanacijama koristili su se izolacijski materijali na bazi bitumena. Oni se inače tope pod utjecajem sunca i cure po fasadi pa tako ostavljaju ružne fleke, a sama taraca postaje vodopropusna. Sad Pomorski muzej ima ogromnih problema. Želimo sustavno riješiti taj problem, ne ugrožavajući statiku. Na Buži je kula Drezvenik i taj projekt ima veliki potencijal postati novo ulazno mjesto na zidine. Nadam se kako ćemo to uspjeti ostvariti jer bi to rasteretilo postojeće ulaze. Osim toga, tu su i projekti poput Fort Royala na Lokrumu.

Što je prioritet kada određujete što ćete obnavljati? U javnosti se može čuti kako povijesna jezgra zaslužuje veću brigu nego primjerice obnova Kneževog dvora u Janjini.

- Često se tematizira koliko DPDS ulaže u grad, a koliko van grada. Po mom mišljenju jedno bez drugoga ne može i to je nedjeljivo. Mi moramo ulagati u grad, ali i u vanjske lokacije i objekte. Prvenstveno mislim na Ston koji je ogroman fortifikacijski sustav, u kojega je puno uloženo. Rezultati toga se najviše vide nakon što je otvoren Pelješ-

petak, 16. prosinca 2022. Dubrovački

Prihodi od zidina iznosili su oko 35 milijuna kuna. To je dio koji nam je ostao nakon plaćanja poreza, 60 posto ide Gradu Dubrovniku, a tih 40 posto ostaje nama

ki most, a Ston je zabilježio ogroman broj posjetitelja. Sretan sam što smo uspjeli obnoviti zidine pa Ston ima što pokazati. To nije trajalo od jučer, Društvo se od samog osnutka brine o Stonu, a zadnjih 15 godina se najviše napravilo. Naša nit od početka pa do danas je uvijek ista, a to je obnova baštine na području bivše Dubrovačke Republike. To nas vuče naprijed. Spomenuli ste Knežev dvor u Janjini, on je u visokoj fazi gotovosti pa će Pelješcu dati dodatnu vrijednost. Radimo i na elaboratu za Knežev dvor u Orebiću i želja nam je prezentirati kako je Republika i tamo bila prisutna. Zaista je puno projekata i često smo u dilemi gdje prije krenuti, jer cijelo područje bivše Dubrovačke Republike treba njegovati. Nisam spomenuo Sveti duh na Šipanu, obnovu dubrovačke katedrale, samostan Svetog Vicenca u Čelopecima...

Koliko su zidine ostvarile prihoda ove godine?

- Prihodi od dubrovačkih zidina iznosili su oko 35 milijuna kuna. To je dio koji nam je ostao nakon plaćanja poreza, 60 posto ide Gradu Dubrovniku, a tih 40 posto ostaje nama. Dubrovačke zidine nam ostvaruju najviše prihoda. Stonske zidine ove godine su dostigle točku održivosti u smislu da sa svojim prihodima plaćaju zaposlenike i održavanje. Na to smo ponosni.

Kakvo je financijsko stanje Sokol Grada? Koliko inače posjetitelja njega obiđe?

- On ima oko 7 do 8 tisuća posjetitelja godišnje. Stonske zidine su blizu 60 tisuća, dok su gradske zidine oko 700 tisuća. Sokol grad bez ulaganja u lift i bez većih grupa je dostigao svoj vrhunac u ovom režimu. Zanimanje agencija je ogromno za Pridvorje i Sokol Grad. Na tom području nedostaje lokacija koja bi mogla zaokružiti lijep dnevni izlet na bazi spomeničke baštine koji bi se mogao povezati s ručkom. Mislim da ima ogromnog potencijala i treba tražiti načina da se to iskoristi.

Vi ste zapravo idealna adresa za planiranje disperzije turista. Sigurno imate puno prijedloga za mjesta koja su slabije posjećena, a mogu se dodatno ispromovirati i razviti.

- Kada stavimo u kontekst održivi turizam i dugogodišnju ideju Društva o obnovi spomeničke baštine te prezentaciju Republike, oni se savršeno slažu. Ponosan sam da sam predstavnik udruga civilnog društva u Planu upravljanja Grada Dubrovnika. Mislim da DPDS može dati svoj obol upravo na disperziji turizma i promoviranju cijele Dubrovačke Republike kao nositelja turizma ovog područja. Dubrovnik jest biser, ali ne mora biti samo povijesna jezgra. Ston, Pridvorje, Janjina, Orebić i brojna druga mjesta imaju to naslijeđe, a da ne govorim o Elafitima. Gdje god se nešto uredi postane pokretač turizma.

Vezano za Prevlaku, 2019. godine su rekli kako će muzej Austrougarske mornarice biti gotov za 4 do 5 godina. Ok, bila je korona kriza koja je puno toga zakomplicirala pa su ti rokovi sigurno produljeni. Kad bi mogli očekivati muzej na tom području? - Ne bih govorio o rokovima. Završetak tog projekta je naš cilj. Sokol Grad se radio 10 do 12 godina i to pokazuje kako takvi projekti zahtijevaju stabilnost i jedino tako će biti dovedeni do kraja. Što se tiče Ponte Oštro tu imamo jasno definirane ciljeve. U suradnji s Općinom Konavle, u rješavanju svih imovinsko-pravnih odnosa želimo dobiti lokacijsku dozvolu na idejni projekt, ishoditi svu projektnu dokumentaciju te taj projekt kandidirati na EU fondove. Nadam se kako će to postati strateški projekt RH. On je ogromna poruka svima koji ulaze u naše teritorijalne vode, da se brinemo za našu imovinu.

Je li i vi mislite da tamo treba biti muzej Austro-Ugarske mornarice?

- Treba otvoreno o tim temama pričati. Razgovarali smo o tome na razini raznih tijela i među članovima. Ima onih koji su bili stava da Društvo ne treba uređivati tvrđavu iz doba Austro-Ugarske monarhije. To je sasvim legitiman stav. Ja sam prvi sam sebi postavio to pitanje. Onda su mi objasnili kako je to zamišljeno kao međudržavna poruka i prezentacija prisutnosti Hrvata u mornarici. Čak imamo i poveznicu s našim osnivačem Lukšom Beritićem. To će biti divna priča i mislim da se vrijedi boriti za taj projekt.

Gdje je kupljena zbirka od pola milijuna eura? Je li preuranjena bila ta kupnja?

- Možda se iz ove perspektive čini kako se moglo pričekati. Međutim, nije se znalo da će doći do brojnih problema, očekivalo se kako će to ići glatko. Zbirka se tada pojavila na tržištu i bila je procjena kako je bila dobra prilika za kupiti je. Tu se ništa nije izgubilo. Ona se čuva u depou, u kontroliranim

Jednostavno, Grad je Društvo i Društvo je Grad. Moramo imati dobar odnos. Naravno, ne po svaku cijenu, ali važan nam je razuman odnos, kako bismo mogli napredovati i raditi u zajedničkom interesu

uvjetima, periodično se provjeri stanje. Vjerujem kako bi se, kad bi se danas prodala, postigla i veća cijena od one za koju je kupljena. To je ulaganje i davanje jasnog puta projekta tvrđave Ponte Oštro.

Možete li malo demistificirati odnos između Grada i DPDS-a?

- Temeljem našeg upravljanja gradskim zidinama imamo ugovor s Gradom o podjeli prihoda i mi to poštujemo u svakoj njegovom članku i upravljamo gradskim zidinama. Kažete demistificirati odnos s Gradom… Nije odnos Grada i Društva samo to. Meni je naš najveći uspjeh u odnosu s Gradom što su sva vrata uvijek otvorena. Surađujemo na mnogim poljima od komunalnog dijela, uređenja fontana, Plana upravljanja… Jednostavno, Grad je Društvo i Društvo je Grad. Moramo imati dobar odnos. Naravno, ne po svaku cijenu, ali važan nam je razuman odnos, kako bismo mogli napredovati i raditi u zajedničkom interesu.

Kakav je dogovor po pitanju DuPassa? Koliko tu ima prostora za napredak i dodatnu suradnju?

- To je turistički proizvod kojeg razvija Grad Dubrovnik. Gradske zidine, kao najveća znamenitost, su dio toga i poštujemo dogovore. Na razini prošle godine nekih 20 posto posjetitelja na zidinama je došlo putem DuCarda, a ostali su bili kupci naših karata. DuPass će tražiti svoj razvojni put. Mi poštujemo naš ugovor, radimo po njemu i idemo dalje. DuPass vidim kao oruđe Grada za upravljanje destinacijom.

- U dobrom dijelu to mi je olakotna okolnost. Moja profesija je stručni nadzor i vođenje projekata i zbog toga sam navikao raditi u upravljačkim strukturama, s različitim ljudima, od radnika u ‘rovu’ pa sve do predsjednika uprava, ministara… Naučio sam komunicirati s velikim brojem ljudi, ali biti na čelu DPDS-a je neusporedivo s ičim. To se po meni ne može usporediti s niti jednom upravljačkom funkcijom. To je jedinstvena pozicija koja zapravo nosi toliko emocija i pozitivne energije. Kao osoba sazrijevam na toj funkciji i svojim radom, kao i cijelo Malo vijeće, doprinosimo razvoju DPDS-a.

Grad je preizgrađen i tako su narušene njegove vrijednost i vizure. Kako vi na to gledate? Treba li zaustaviti gradnju kako neki političari predlažu?

- Grad je specifičan i ima svojih izazova. Niti jedan rez poput moratorija preko noć neće biti održiv ekonomski, a niti je to potrebno. To je suluda ideja. No, mi često zaboravljamo mjeru koju iznova treba tražiti. Kao što su naši stari znali naći mjeru, tako i mi moramo. Kad je nađemo, moramo je neprestano preispitivati u smislu što se još može poboljšati i raditi. Grad treba promatrati sa svim parametrima i rubnim uvjetima, prostorom, skučenosti… Nije lijepo staviti još jednu zgradu gdje je zelenilo i tako stvarati ekstra profit i apartmane. To nije održivo i ne uklapa se. Ali to su izazovi i treba naći odgovore i načine kako upravljati s time.

dnevniK petak, 16. prosinca 2022.

Budući da ste građevinske struke, je li vam lakše voditi DPDS kada znate kakve su procedure kada su u pitanju radovi?

petak, 16. prosinca 2022. Dubrovački

Ono što se traži u Muzeju, to se i dobije

Muzej Domovinskog rata posjetiteljima će pružiti dobar uvid u nedavnu povijest

Muzej Domovinskog rata na Srđu jedan je od rijetkih u Dubrovniku koji ne treba uvelike poboljšavati. Naravno kako uvijek može bolje, ali i ovakav kakav jest daje odličan uvid u nedavnu povijest, a odlično je i što je smješten u tvrđavu Imperial koja je jedna od simbola ratnih razaranja na jugu Hrvatske

U Muzeju su izložene brojne fotografije ratnih razaranja, novinski isječci, svjedočenja aktera, popis poginulih branitelja i civila, a tu su i dokumentarni filmovi koji, u biti, najbolje daju uvid posjetiteljima o razaranju Dubrovnika početkom devedesetih

Muzej Domovinskog rata nalazi se u tvrđavi Imperial na Srđu, u prirodnom staništu, što je samo po sebi sjajno. Odmah na ulazu objašnjeno je kako i zašto su Francuzi gradili tvrđavu na početku 19. stoljeća, nakon što je ukinuta Dubrovačka Republika. Možda bi se tu moglo dodati još ponešto materijala, posebno u kontekstu velikih političkih previranja kojemu je svjedočila Europa u doba Napoleona, odnosno kako je došlo do nestajanja samostalne dubrovačke države. Naime, bilo bi zanimljivo istaknuti uloge francuskih generala i maršala de Lauristona i Marmonta. Uostalom na slavnom slavoluku Arc de Triomphe u Parizu stoji kako je Napoleon Marmontu dao titulu Vojvoda dubrovački. Inače, kako navodi Suad Ahmeto-

vić u svojoj knjizi Dubrovački kurioziteti, Marmont je bio Napoleonov miljenik i postao je general sa samo 24 godine kao najmlađi u cijeloj francuskoj vojsci, a titulu maršala dobio je u 35. Međutim, kada se sreća Napoleonu okrenula i kada je poraz bio neizbježan, Marmont se okrenuo Burboncima i u njegovo ime je 1. ožujka 1814. godine potpisana vojna kapitulacija Pariza. Bonapartisti su ga zbog toga zamrzili te je za pojam „izdajnik“ uveden sinonim „raguser“ po Marmontovoj tituli Duc de Raguse! Naposljetku je Marmont umro u Veneciji 1852. godine, a posmrtni ostaci prebačeni su u rodni grad Chatillon sur Seine gdje su mu na grobu navedene sve titule koje je u životu imao. Na prvom mjestu stoji kako je bio vojvoda dubrovački, a tek kasnije se navodi kako je bio

Maro Marušić

U Muzeju je izložena bogata građa potresnih fotografija

dnevniK petak, 16. prosinca 2022.

maršal Francuske, član Francuske akademije znanosti, nositelj Velike lente Legije časti i više drugih visokih državnih odličja.

Bogata građa

Tvrđava Imperial, koja je izgrađena za kratko vrijeme boravka Francuza u Dubrovniku, nakon razaranja u Domovinskom ratu nije obnovljena, iako se planira, pa se posjetitelju i na taj način pojačava dojam bitki koji se vodio u obrani Dubrovnika. Posebno se upečatljivi grafiti pisani u tom dobu. Obnova nije započela zbog imovinsko-pravnih zavrzlama koje se vode zbog golfa na Srđu. Ako ikad bude provedena, možda bi dio trebao ostaviti porušen upravo zbog jakog dojma, naravno ne ugrožavajući statiku objekta. U Muzeju su izložene brojne fotografije ratnih razaranja, novinski isječci, svjedočenja aktera, popis poginulih branitelja i civila, a tu su i dokumentarni filmovi koji, u biti, najbolje daju uvid posjetiteljima o razaranju Dubrovnika početkom devedesetih. Muzej je podijeljen u nekoliko prostorija, a najveća mu je mana što u jednom dijelu nema prijevoda na engleski jezik. Naravno, može se diskutirati jesu li neke posebno potresne fotografije – poput primjerice malog vodonoše koji nosi bidone na Prijekome – trebale biti postavljene u puno većem formatu, ali to je stvar osobnog ukusa. Što se tiče samih materijala ništa ne nedostaje, sve najvažnije fotografije toga doba uključujući one Pava Urbana se mogu pronaći. Dovoljno su dobra objašnjena čitave kronologije rata, a da se nije odlazilo preširoko čime bi se samo gubila bit. Nema ni previše patetike što je također odlično, jer muzej treba iznositi objektivne činjenice. Dodatan plus je pogled iz tvrđave na grad što je impozantno samo po sebi.

Najbolje ocijenjen

Dio turista koji su posjetili Muzej u svojim recenzijama na Trip Advisoru pišu kako je muzej mali, ali ne bih se složio s tom ocjenom. Muzej je prostran, dobro dokumentiran, ako ga se pažljivo proučava, za obilazak je potrebno više od sat vremena. Uglavnom, ono što se traži u Muzeju, to se i dobije. S tim se slaže većina posjetitelja, pa je Muzej Domovinskog rata na Srđu od svih dubrovačkih muzeja u javnom vlasništvu najbolje ocijenjen. Gosti ističu i kako je cijena ulaznice jako prihvatljiva te kako ga se nikako ne smije preskočiti, ako se već planira žičara i panoramski pogled sa Srđa.

Da zaključimo priču, Muzej Domovinskog rata na Srđu jedan je od rijetkih u Dubrovniku koji ne treba uvelike poboljšavati. Naravno kako uvijek može bolje, ali i ovakav kakav jest daje odličan uvid u nedavnu povijest, a odlično je i to što je smješten u tvrđavu Imperial koja je jedan od simbola ratnih razaranja na jugu Hrvatske.

U sljedećem broju čitajte recenziju Arheološkog muzeja u Revelinu.

UKUPNA OCJENA (od 1 do 10) 7

VRIJEME POTREBNO ZA OBILAZAK MUZEJA

1-1:30 sat PLUSEVI -vrlo dobra kronologija -odlična građa -nema patetike -dokumentarni filmovi -pogled -lokacija

Može se diskutirati jesu li neke posebno potresne fotografije – poput primjerice malog vodonoše koji nosi bidone na Prijekome – trebale biti postavljene u puno većem formatu, ali to je stvar osobnog ukusa. Što se tiče samih materijala ništa ne nedostaje, sve najvažnije fotografije toga doba uključujući one Pava Urbana se mogu pronaći

MINUSI

-uloga Napoleona u kontekstu pada Republike obzirom da je muzej u tvrđavi Imperial -nedovoljno engleskog prijevoda

Dokumentarac odlično prikazuje ratna stradanja

U KOCKICAMA

Hrvatska nogometna reprezentacija ostvarila je ogroman uspjeh na Svjetskom prvenstvu. Još jednom se plasirala među četiri najbolje reprezentacije, a nakon poraza od Argentine ima priliku uzeti broncu. Dubrovčani su vatreno navijali u Akademisu Academia, a po kraju utakmice palile su se bengalke diljem grada.

AKADEMIS

Dubrovački

petak, 16. prosinca 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Branko - veliko je veselje hraniti pernate prijatelje

Marija i Antonija - premda puna sezona nije kupce se vedrim osmijehom (d)očekuje i kad kiša (ne) lije

Ivo i Ana - jako vole noge protegnuti, nije im teško ni od Uvale do Župe pješice “potegnuti”

Ivan, Ana, Dalibor i Lucija - kad je obitelj na okupu svaki dan je divan

Darko, Željka i Alenka - u šetnji Uvalom su bili, usput i lijepe ukrase za bor kupili

Lovro, Igor, Jakša, Pero, Vlaho i Binko - godišta idu, mijenjaju se momcima zanimacije, na “dnevnom redu” su sad i operacije

Avelina i Baldo - Stradunom zajedno prođiraju rado

Dubrovački dnevniK petak, 16. prosinca 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mauro, Romana, Noel i Sara - posve je vidljivo da se vole slikati i za poziranje imaju dara

Helena, Gabriela i Mihaela - bez blagdanskog mede u pozadini ni slika ne bi prigodna bila cijela

Čupo i Blaženka - došlo je doba kućica i kobasica, omiljenih adventskih poslastica

Ivo, Mia, Iva i Nikolina - programu Šarene zime u Uvali samo još vrijeme naklonjeno svim točkama u vanjskim prostorima fali

Nikol, Vlaho i Ana - unučica je nonu i noni ljubav bogomdana

KRUZERI DAPHNE & DANAE posjetili su nas nebrojeno puta, postali su simbol lokrumskog sidrišta

Građeni su kao teretni brodovi za prijevoz hlađenog tereta, no njihova je sudbina kasnije izgledala znatno drugačije

Oba broda su pod imenima: DAPHNE, DANAE, OCEAN MONARCH, PRINCESS DAPHNE i PRINCES DANAE nebrojeno puta posjećivali Dubrovnik

Dva broda blizanca, redovni posjetitelji Dubrovnika, su izrađeni za kompaniju Port Line iz Londona, inače u vlasništvu Cunarda, iste 1955. godine, ali u različitim brodogradilištima. Pod imenom PORT SYDNEY (kasnije Daphne) izgrađen je prvi brod u Swan, Hunter & Wigham Richardson u engleskom Newcastleu dok je u Harland & Wolff

Ltd. u Belfastu izgrađen drugi pod imenom PORT MELBOURNE (kasnije Danae).

Plovili su na redovnoj liniji između Londona kroz Sueski kanal do Australije, Novog Zelanda i natrag. Brodovi su imali 10 500 bruto tona i mogli su prevoziti samo 12 putnika. U šest skladišta su mogli prevoziti generalni kao i 3 500 tona zamrznutog

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Ocean Monarch

tereta i to uglavnom mesa. Bili su dugi 162, široki 21 metra, a dva 6-cilindrična Doxford-Wallsend dizel motora ukupne snage 13200 KS su im preko dvije propele omogućavale brzinu od 17 čvorova.

M/B DAPHNE

PORT SYDNEY (izgrađen 1955.) je 1972. godine prodan grčkoj kompaniji J. C. Karras za koju dvije godine plovi kao AKROTIRI EXPRESS. Od 1974. preuređen je u brod kruzer od 15833 bruto tona, mogao je ukrcati 650 putnika i plovi za Delian Athina Cruises iz Pireja kao DAPHNE. I sve to do 1996. godine, od kada u floti švicarskog brodara Martinoli plovi pod imenom SWITZERLAND Ponovo je prodan i to liberijskoj kompaniji Dreamline Cruises iz Monrovije, ali ostaje cijelu 2001. godinu raspremljen u Marseillesu u Francuskoj. Već 2002. je iznajmljen britanskom touroperatoru Page & Moy za kojeg prvo plovi kao OCEAN ODYSSEY, a potom iste godine pod novim imenom OCEAN MONARCH.

U veljači 2005., grčka ga je Vlada uputila u pomoć kao brod-bolnicu nastradalima u Sri Lanki s imenom HELLENIC ADD. U ljetnoj sezoni ponovo krstari Sredozemljem pod imenom OCEAN MONARCH sa 650 putnika smještenih na njegovih sedam putničkih paluba o kojima se brine 240 članova posade. Od 2007. plovi za Monarch Classic Cruieses, a sredinom studenoga 2008. godine je prodan portugalskom Classic International Cruises za kojeg nastavlja ploviti pod imenom PRINCESS DAPHNE. Ta-

ko se još jednom zajedno našao u floti istog brodara u kojoj je plovio i brod mu blizanac PRINCESS DANAE. Nakon stečaja kompanije u veljači 2013., stavljen je u raspremu. Prodan je indijskim rezalištima brodova, a 14. lipnja 2014. godine. nasukan je na plažama Alanga pod imenom DAPHNE

M/B DANAE

PORT MELBOURNE, izgrađen 1955. godine, je 1972. prodan grčkoj kompaniji J. C. Karras za kojeg plovi dvije godine kao THERISOS EXPRESS. Od 1974. pre-

U njihove redovne posjete naš je grad uvršten od 1. lipnja 1979. četrnaestodnevnim uplovljavanjima broda DAPHNE

Dubrovački dnevniK petak, 16. prosinca 2022. Priče o moru i brodovima

Ocean Monarch

Princess Daphne

uređen je u brod kruzer od 16531 bruto tona, ima nove B & W diesel motore. Može ukrcati 650 putnika te plovi pod imenom DANAE za Delian Athina Cruises iz Pireja i pod talijanskom kompanijom Costa Cruises. Od 1990. mijenja brojne vlasnike i imena: ANAR, STARLIGHT EXPRESS i BALTICA. Od 1996. prodan je brodarskoj kompaniji Classic International Cruises i plovi pod imenom PRINCESS DANAE. Ljeti plovi u europskim morima, a zimi u vodama Južne Amerike. PRINCESS DANAE je nakon stečaja kompanije u veljači 2013. s još četiri broda ARION, FUNCHAL, ATHENA i PRINCESS DANAE prešla u flotu novoosnovane Portuscale Cruises.

PRINCESS DANAE je raspremljena u Lisabonu pod novim imenom LISBOA. Iako se njen povratak kruž-

nim putovanjima očekivao 2015. to se nije dogodilo jer je brodarska kompanija imala sve više financijskih problema. Također, zbog zastarjelosti broda i uvjeta koje daje SOLAS 2010 (Safety of Life at Sea) konvencija za putničke brodove u međunarodnim plovidbama, brod LISBOA je prodan rezalištima u turskoj Aliagi.

DOLASCI U DUBROVNIK

Oba broda su pod imenima: DAPHNE, DANAE, OCEAN MONARCH, PRINCESS DAPHNE i PRINCES DANAE nebrojeno puta posjećivali Dubrovnik. U njihove redovne posjete naš je grad uvršten od 1. lipnja 1979. četrnaestodnevnim uplovljavanjima broda DAPHNE. Ove posjete nakon ukupno 12 uplovljavanja završavaju 19. listopada kada DAPHNE odlazi kako bi se natrag, ali pod drugim imenom, vratíla tek nakon dvadeset godina.

Od 16. svibnja 1980. redovno nas sljedećih jedanaest sezona istim programom posjećuje DANAE sve do 24. lipnja 1991. godine kada posljednji put pod ovim imenom napušta naš akvatorij. Iz objavljenog programa kružnih putovanja za 1982. godinu, DANAE plovi od 15. svibnja do 2. listopada s itinererom: Venecija, Katakolon, Aleksandrija, Haifa, Kusadasi, Istanbul, Pirej, Krf, Dubrovnik, Venecija. Cijena četrnaestodnevnog krstarenja kretala se ízmeđu 1820 i 4400 američkih dolara po osobi. U olimpijskoj 1984. godini, s polascima između 19. svibnja i 22. rujna, plovi s neznatno izmijenjenim itinererom: Venecija, Katakolon, Aleksandrija, Haifa, Kusadasi, Istanbul, Mikonos, Pirej, Dubrovnik, Venecija. Nakon Domovinskog rata u povremenim dolascima ova su nas dva veterana podsjećala u ne baš tako davna vremena kada su u svojim redovnim posjetama lokrumskom sidrištu gotovo postali njegovim zaštitnim znakom.

petak, 16. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Danae

Princess Danae

Vozio pijan i dok mu je ukinuta vozačka, platit će 35 tisuća kuna

Vozač je isključen iz prometa te mu je privremeno oduzeto vozilo

Najveća koncentracija alkohola proteklog tjedna od 1,29 g/kg izmjerena je u poslijepodnevnim satima, 10. prosinca, 53-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole na D-414 u Potomju.

Tijekom prometne kontrole je također utvrđeno kako vozač vozilom upravlja za vrijeme dok mu je ukinuta vozačka dozvola zbog negativnih prekršajnih bodova.

Vozač je isključen iz prometa te mu je privremeno oduzeto vozilo nakon čega je odveden na Općinsku sud u Dubrovniku uz prijedlog novčane kazne od 35 tisuća kuna što je ujedno i najveća izrečena novčana kazna u proteklom tjednu, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Žena muža išla

ubiti apaurinima,

usula mu ih u kafu

Muškarac je prevezen u dubrovačku bolnicu te je nakon ukazane liječničke pomoći pušten na kućnu njegu U subotu, 10. prosinca, oko 9 sati, u obiteljskom stanu u Metkoviću, 43-godišnjakinja je iskoristila nepažnju svog 64-godišnjeg supruga i u šalicu s kavom koju je pio ubacila 10 tableta lijeka Apaurin od 10 miligrama.

Ne znajući što se nalazi u šalici s kavom 64-godišnjak je popio napitak nakon čega mu je, uslijed djelovanja lijeka, pozlilo te je zatražio liječničku pomoć. Muškarac je prevezen u dubrovačku bolnicu te je nakon ukazane liječničke pomoći pušten na kućnu njegu.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 43-godišnjakinja počinila kazneno djelo ubojstva u pokušaju te je uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u priopćenju policije.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 43-godišnjakinja počinila kazneno djelo ubojstva u pokušaju

DOLIJAO NA PELJEŠCU

„ČUDNI

NAPITAK TI MENI SI PODVALILA…“

DVA SKALINA:

Umjesto cvijeća u spomen na dragog Luku Milata, 300 kuna prilažu Pole i Mato Blažević; U spomen na pok. Madu Benić, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Antica; Maja Sršen donaciija 100 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Anita i Zrinka sa obitelji, u spomen na dragu Katicu Petrušić, umjesto

petak, 16. prosinca 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

cvijeća prilažu 300,00 kn.

Nina i Pero s obitelji, umjesto cvijeća za dragog rođaka Balda Besjedicu prilažu 500,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DOMUS CHRISTI:

Franjevački svjetovni red Male braće Du brovnik poklonio je Domu 1.000,00 kn

Ana i Pero prilažu 600,00 kn u spomen na našeg Zeku

Korisnici Djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Veliko hvala Petri, Ivi, Mariju, Mariji, Dejani, Ani, Željani, Aniti, Snježani, Kristini, Šimi, Ani, Šimi, Doris, Marijani, Mariji, Branku, Ani, Ivanu, Šimi i Lauri na njihovim malim odricanjem i dijelima ljubavi naši donatori su uplatili ukupno 3.450,48 kn donacija za potrebe korisnika pomoći Caritasa Dubrovačke biskupije. Svima pojedinačno i od srca zahvaljujemo!

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi!

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

PREGLEDAJTE GA U OFTALMOLOŠKOJ AMBULANTI POLIKLINIKE MARIN MED!

Pregledajte svoj vid u vrhunski opremljenoj ambulanti za pregled oka u Poliklinici Marin Med. Pregledat će vas oftalmologinja dr. Meri Vučković Mataga na najmodernijim aparatima za dijagnostiku vida.

SAMO U POLIKLINICI MARIN MED oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće.

Opremljeni smo najmodernijom tehnologijom u oftalmologiji za dijagnostičke preglede OCT, vidno polje Octopus 900, ultrazvuk, lasersko liječenje glaukoma te digitalnom kamerom za snimanje prednjeg segmenta oka sa foto i video zapisom, idealanim za praćenje kroz period liječenja.

AUTO / MOTO

Prodajem Peugeot Partner, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2010, registriran do 1.10.2023., tel. 098/344-611

Prodajem Citroen Berlingo, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2008., registriran do 1.10.2023, tel. 098/344-611

Prodajem BMW 520 petica 2006. godište u odličnom stanju. Kontakt: 098 189 7116

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

PLOVILA

Prodajem Tomos 4, ispravan duga osovina, pogodan i za dijelove, cijena 800kn. Mob 092 3800 300

iznajmljivanje

Iznajmljujem stan u Mokošici na duže vrijeme, s parkingom. Namijenjen je samcima. Tel. 419574

Iznajmljujem stan u Gružu za radnike, na duži period. Tel. 419571

Stari Grad - iznajmljujem stan, 4 sobe, 4 1/2 kupaone, 93,7 m2, blizina plaže na duže vrijeme. 0915445395.

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka kontakt 0922858452

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem potpuno uređen i opremljen stan, zajedno s parkirališnim mjestom u Mokošici, ukupne površine 63,39 m2. Cijena 240.000,00 Eura. Mob. 091/1503-992

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Građevinsko komercijalno ze-

mljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komer-

petak, 16. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

38 Mali oglasi

Mali oglasi

cijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –80.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogle-

dom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Med sumski i med od bora kvalitetan i sa etiketom proizvodaca prodajem 0916143946

Prodaje se grob na katoličkom groblju na Boninovu. Tel. 098/960-9880

Povoljno prodajem novi kva-

litetni aparat za električno varenje i nove štop lampe za Golf 4. Tel. 098/747-113

Prodajem narančine aleksandrine i naranče vašingtonke. Cijena povoljna sve po dogovoru. Kontakt: 095 877 3493

Prodajem latoflex podnicu (190x90) 100kn i običnu (200x90) 50 kn. Mob. 0958090993

Prodajem dva jogi madraca i dvije latoflex podnice 90x200, vrata PVC 2 krila 230x140 ostakljene kocke. Kontakt: 099 884 5144

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,ko-

lone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 12.12. do 18.12.2022.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 19.12. do 25.12.2022.

preminuli

Katica Vojvoda (1945)

Božena Berdović (1942)

Stevan Komar (1953)

Božo Pavlović (1948)

Luka Hladilo (1948)

Milenko Backović (1949)

Jele Diklić (1933)

Josip Pupator (1924)

Marijana Vizmeg (1942) Ivo Kolić (1972)