Dubrovački dnevnik br. 125

POSEBAN PRILOG

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Igraj moja Hrvatska!

Piše Vjera Šuman FOTO: DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

Svako malo ponovo vrtim temu rada nedjeljom i obećam si; neću više! Ali vraga, opet mi dignu živac. Rad – nerad nedjeljom je redovno na meniju svih hrvatskih političara, sindikalaca i medija, poglavito ako se neki izbori približavaju. Tema je to kojom se oni, čini se bar na prvu, ozbiljno bave. Sve to rade u ime tople ljudske potrebe - činiti dobro svom napaćenom narodu i naravno svojoj, isto tako napaćenoj crkvi. Sad je na repertoaru sasvim nova kombinacija skuhana u master chef kuhinji Gospodarskosocijalnog vijeća. To je ono društvo na čelu s ministrom rada, vječnim i debelo preplaćenim šefovima sindikata i članovima HUP -a, od kojih svi, ovako ili onako, ovise o tome koliko ih kako Vlada, čitaj, premijer doživljava. Pa su se dečki dogovorili kako će se rad nedjeljom plaćati 50 posto više u odnosu na cijenu rada radnog dana. I to je kao to veliko postignuće njihove pameti i kreativnosti. Ali ne lezi vraže, sad je Vlada ugradila u prijedlog zakona i to kako radnik koji odbije rad nedjeljom ne može biti penaliziran, a kamoli otpušten.

To je jako snervalo poslodavce. Ako radnici imaju pravo odbiti, tko će onda raditi? Pa kukaju li

kukaju. Uz to se još vrti ona Vladina blesava ideja o 16 radnih nedjelja godišnje, na kojoj Vlada inzistira. Ma dajte, molim vas. Prvo, nije na Vladi određivanje radnog vremena tržištu jer, hvala dragom Bogu, nismo više u samoupravnom socijalizmu. Na Vladi je napraviti i provoditi kvalitetnu regulativu kojom maksimalno štiti radnike. Što to znači? E pa znači kako je njihov prijedlog trebao biti 100 posto viša cijena rada u odnosu na onu radnog dana, uz nemogućnost otkaza za odbijanje. I točka. Kako ćete i možete li to provoditi i hoćete li raditi nedjeljom, to je dalje vaša briga i vaša odluka. Nakon toga radna scena Hrvatske, govorimo uglavnom o trgovinama, izgledala bi slično kao i u Italiji, isto kao i u Vatikanu ili poput one u Engleskoj i Irskoj, ali i u većini zapadnoeuropskih zemalja. Tko nađe računicu, radi, tko ne vidi isplativost, ne radi.

N

ije znanstvena fantastika, u Londonu sve velike robne kuće koje rade imaju liste na koje se upisuju oni koji žele raditi nedjeljom i uvijek su pretrpane. Od onih mlađih bez obiteljskih obveza, do onih ostalih koji isto žele pojačati svoj prihod. Neki povremeno, neki redovno. Sve to tamo potpuno be -

sprijekorno funkcionira. Usput, nitko ovim prijedlogom zakona ne brani poslodavcima da plate sto posto veću cijenu nedjeljom, samo ona ne smije biti manja od 50 posto. I takva jasna pravila, kao i drastične kazne onima koji ne poštuju zakonom propisano, doveli su do toga da po Španjolskoj, Italiji, Engleskoj, Irskoj i brojnim drugim zemljama nedjeljom obavljate šoping, i cipela, i hrane, i odjeće, pa čak i tehnike, dok isto tako prolazite kraj svake treće zatvorene butige s istim artiklima. Oni koji su procijenili kako im se to isplati rade, plaćaju pošteno i nitko se ne buni.

Nema tu velike filozofije. Kakve su to gluposti sa zabranom ovog ili onog broja nedjelja?! Može, ali za sve. I za medicinare, vatrogasce, policajce, novinare i sve one o kojima nikad političari ne daju ‘velika’ predizborna obećanja. Takvim jednostavnim načinom svi problemi nedjeljnog rada u butigama jednom za svagda otišli bi u povijest. Poslodavci bi jasno zna-

li pravila igre i poštovali bi pravila ne riskirajući kazne s velikim brojem nula. Ovako, Vlada je izabrala, rekli bi Zagorci, ‘ni vrit ni mimo rješenje’, ali je posegnula u ono što se u zdravim i stabilnim zemljama ne dira jer onemogućava planiranje, ulaganje i što je najvažnije, sigurnost ulaganja. Povećala je poreze na dobit za poslodavce, bez imalo stimuliranja u ulaganje. Toliko o suvisloj i pametnoj politici.

Zoki je zakuhao, Plenki objeručke prihvatio pa se nadmeću čiji je jači, veći, što god. S državom igraju svoje igrice nadmetanja tretirajući ju kao loptu koju razvaljuju klinci u portunu. Ništa osim njihovog ega nije važno. Loptu je sad Plenki ubacio u Sabor pa je tamo opća pomama za tim tko će jače udarati, tko je vanjski, a tko unutrašnji neprijatelj. Točnije, dao im je uloge naših i pravih i odurnih Rusa i rusofila. Uz to se međusobno optužuju za silovanje. Ustava, naravno. Jedni i drugi štite nam Ustav ognjem i mačem ako treba. Nije lako, teška je to bor-

ba, srećom svima će im, od predsjednika, premijera, ministara do saborskih zastupnika, plaće sjesti nekoliko tisuća kuna više pa će moći nastaviti dok god im je zabavno. Drugu svrhu, čini se, baš i nemaju. Ili se ja ne mogu sjetiti druge. Kako god, obračunato im je u plaću s novim koeficijentom. Zoki i Plenki se dobro zabavljaju pripremajući svoje timove za što žešće udarce, dok ih snervana nacija gleda nakon obilaženja desetak butiga u potrazi za jeftinijom spenzom. Čini se da državu jedino ozbiljno doživljavaju naši Vatreni, koji se vraški trude i pritom zadržavaju pristojnost i poštovanje, i među svojima, ali i prema protivnicima. Pojma nemam tko im je uzor, ali mogli bi prišapnuti i ovim našim kavgadžijama. Ovi majstori koji bi državu trebali štiti i pristojno rješavati sve prijepore, poštujući vlastite institucije, pošli su na kvasinu i razvaljuju se, ali jednako razvaljuju i sve nas. Nema tu s njima sreće. Ali, igraj moja Hrvatska! Eto vas.

dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

Bavarski kralj narodnjaka ide u rekonstrukciju vile

Salvator, sređuje kolni pristup

Investitor i vlasnik vile Salvator izrazio je spremnost i namjeru za financiranje projekta rekonstrukcije dijela ulice Žrtava s Dakse, kako bi ostvario kolni pristup objektu, a financirat će i uređenje parka sa šetnicom, kao i gradnju najmanje 15 parkirnih mjesta na tom području

U derutnom stanju, ali na atraktivnoj lokaciji, na adresi Žrtva s Dakse u Lapadu, nalazi se Vila Salvator koja je u centar pažnje javnosti ponovno dospjela ovih dana. Razlog je taj što se na sjednici Gradskog vijeća našla točka koja se

odnosi na uređivanje kolnog pristupa objektu. Prema materijalima koji su priloženi uz točku dnevnog reda vidljivo je kako je investitor i vlasnik vile Salvator izrazio spremnost i namjeru za financiranje projekta rekon -

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto Goran Mratinović, Grad Dubrovnik

Kako bi trebao izgledati novi kolni pristup u ulici Žrtava s Dakse

strukcije dijela ulice, kako bi ostvario kolni pristup objektu, a financirat će i uređenje parka sa šetnicom, kao i gradnju najmanje 15 parkirnih mjesta na tom području. Investitor će financirati i novu oborinsku odvodnju te asfaltni zastor na prometnici, izradu projektno-tehničke dokumentacije te troškove rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a s konačnim ciljem gradnje stambeno-poslovnog prostora s podzemnim garažama što će, čini se, biti nova funkcija Vile Salvator.

BURNA PROŠLOST

Kako smo već pisali, Vila Salvator je 2019. godine prodana novom vlasniku čije ime iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj u početku nisu htjeli otkriti. Zgrada je 30-ih godina prošlog stoljeća izgrađena kao hotel ‘Madeira’, ali je kasnije prodana, potom i nacionalizirana, a naposljetku i postala vlasništvo Vrhbosanske nadbiskupije. U njihovom je vlasništvu bila sve do 2017. godine, kada je preuzeo HBOR uz odobrenje Vlade Andreja Plenkovića, i to kao zalog za kredit iz 2007. godine kojeg Vrhbosanska nadbiskupija nije vraćala.

Dubrovački dnevnik je u posjedu kupoprodajnog ugovora u kojemu je vidljivo kako je HBOR Vilu Salvator, u paketu s pratećim vrtom, ali i parcelom parkirališta ispred četvrtog nebodera Mercedesa, prodala istom vlasniku. Radi se o tvrtki Anna Navis d.o.o. koja

je sada navedena kao investitor i u materijalima za Gradsko vijeće, a oko projekta uređenja ulice Žrtava s Dakse i kolnog pristupa.

PREDSJEDNIK HDZ-A U MüNCHENU KOJI VOLI NARODNJAKE

U materijalima se spominje i ime Ivana Šokića kao investitora i direktora tvrtke Anna Navis d.o.o.. U medijima se o Šokiću piše kao o predsjedniku HDZ-a u Münchenu, ali i vlasniku više klubova, restorana i kafića, a među njima je i najveći narodnjački klub u Bavarskoj. Šokić je u svojim klubovima ugostio brojne narodnjačke zvijezde poput Lepe Brene, Sandre Afrike, Seke Aleksić, Mile Kitića, a najveću buru je podiglo gostovanje Svetlane Ražnatović Cece, udovice ratnog zločinca Željka Ražnatovića ‘Arkana’. Zanimljivo je i kako je sam Šokić snimio narodnjak ‘Mjesečina’ s Nihadom Alibegovićem i Radom Lackovićem. Rado tu nastupaju Severina, Nina Badrić i druge hrvatske zvijezde za koje se kaže kao su i u njegovim klubovima započinjale karijeru. Šokićevo se ime spominje i u svijetu nogometnog menadžmenta.

Vila Salvator i pripadajuće zemljište kod ‘Mercedesa’, koje se sada koristi kao parkiralište stanara četvrte zgrade, su se na javnoj dražbi našli krajem 2018. godine, a prodani su 2019. godine za 10 milijuna i 910 tisuća kuna. Prethodno je HBOR oglašavao pro -

Dubrovački dnevnik je u posjedu kupoprodajnog ugovora u kojemu je vidljivo kako je HBOR Vilu Salvator, u paketu s pratećim vrtom, ali i parcelom parkirališta ispred četvrtog nebodera Mercedesa, prodala istom vlasniku. Radi se o tvrtki Anna Navis d.o.o. koja je sada navedena kao investitor i u materijalima za Gradsko vijeće, a oko projekta uređenja ulice Žrtava s Dakse i kolnog pristupa

dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

Vila Salvator bi trebala postati stambeno-poslovna zgrada

daju navedenih nekretnina odvojeno. Vila Salvator s pripadajućim zemljištem nudila se i na Njuškalu po početnoj cijeni od 7 milijuna i 800 tisuća kuna, a građevinsko zemljište na parkiralištu Mercedesa po cijeni nešto većoj od 3 milijuna i 300 tisuća kuna.

Iako se tvrtka Anna Navis nedugo nakon kupnje upisala na zemljište kod Mercedesa, kod vile Salvator je upis potrajao. Dubrovački dnevnik tada je poslao upit HBOR-u. Zanimalo nas je zašto se novi vlasnik tada još nije bio upisao na zemljište vile Salvator. Iz HBOR -a su nam tada odgovorili kako se ‘isprave za upis vlasništva na nekretninama ne izdaju prije uplate cjelokupne ugovorene kupoprodajne cijene, kao što je i uobičajeno u poslovnoj praksi’. Tvrtka Anna Navis sada je upisana na česticu Salvatora, kao i okolne čestice.

KONTROVERZE OKO KREDITA

Inače, posljednjih 10-ak godina uz vilu Salvator se vezuju brojne kontroverze, posebno u kontekstu kredita koji je kod HBOR -a podigla Vrhbosanska nadbiskupija za gradnju Svećeničkog doma u Sarajevu, a kojeg su u konačnici otplatili hrvatski porezni obveznici. Vrhbosanska biskupija bila je vlasnik vile Salvator i zemljišta kod ‘Mercedesa’ u trenutku kad je 2007. godine podigla kredit kod HBOR -a u iznosu od 3,6 milijuna eura za potrebe izgradnje Svećeničkog doma u Sarajevu.

Gradnja doma je krenula 2008., a dovršena 2011. godine. Radi se tu o impozantnoj gra-

đevini od šest tisuća kvadratnih metara namijenjenoj svećenicima koji više nisu u službi i koji su u sklopu doma dobili apartmane od 50-ak metara kvadratnih. Također, ponuđeni su im hrana, medicinska njega kao i duhovni i rekreativni prostor. Vraćanje rata kredita planirano je od iznajmljivanja pripadajućih poslovnih prostora koji se nalaze u zgradi te prihoda od parkinga s 89 parkirnih mjesta, no stvari su krenule u drugačijem smjeru.

Prvo je Vlada Zorana Milanovića pokrivala rate kredita koje Vrhbosanska nadbiskupija nije vraćala HBOR -u, a kasnije je to nastavila i Vlada Andreja Plenkovića. Štoviše, 2017. godine Vlada je dala ovlast Ministarstvu fi -

U materijalima se spominje i ime Ivana Šokića kao investitora i direktora tvrtke Anna Navis d.o.o.. U medijima se o Šokiću piše kao o predsjedniku HDZ-a u Münchenu, ali i vlasniku više klubova, restorana i kafića, a među njima je i najveći narodnjački klub u Bavarskoj. Šokić je u svojim klubovima ugostio brojne narodnjačke zvijezde poput Lepe Brene, Sandre Afrike, Seke Aleksić, Mile Kitića, a najveću buru je podiglo gostovanje Svetlane Ražnatović Cece, udovice ratnog zločinca Željka Ražnatovića ‘Arkana’

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Projektom je predviđeno uređenje parka i nova šetnica

Previđena su i nova parkirna mjesta

petak, 2. prosinca 2022.

nancija tj. ministru financija Zdravku Mariću za potpisivanje Ugovora o preuzimanju duga s Vrhbosanskom nadbiskupijom i HBOR -om. Ugovor su, uz Marića, potpisali kardinal Vinko Puljić ispred Nadbiskupije te predstavnici HBOR -a Tamara Perko i Hrvoje Čuvalo. Također, ugovorom je uređeno i da se vila Salvator uz ostale dvije parcele u Dubrovniku, koje su poslužile kao jamstvo u spomenutom kreditu, predaju HBOR -u kako bi se kredit umanjio za procijenjenu vrijednost nekretnina, odnosno za 1,1 milijun eura. Naposljetku, nekretnine su prodane za nešto veći iznos, odnosno nešto manje od 11 milijuna kuna. Preostali iznos kredita s pripadajućim kamatama, koji je umanjen tek za iznos navedene kupoprodaje platili su hrvatski porezni obveznici. Samo do 2017. godine taj je iznos bio narastao do 4,5 milijuna eura.

Sve navedeno izazvalo je brojna pitanja oko uvjeta kredita, ali i pitanja zašto je toliki kredit odobren Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja ga nije bila u stanju vraćati, pa kasnije potezima svih Vlada oprošten na teret građana, kao i kome bi se još nešto tako slično oprostilo, no mnoga od njih su ostala neodgovorena.

PROJEKT ZGRADE NA PARKIRALIŠTU MERCEDESA U POSTUPKU

No, to nije jedina čestica na koju je sada upisana tvrtka Anna Navis, a uz koju se vezuju negodovanja. Jednako je i s česticom ispred četvrte zgrade ‘Mercedesa’ koja sada služi kao parkiralište stanovnicima zgrade. Investitor je tamo zainteresiran za gradnju nove zgrade koja bi se tako nalazila na 600-tinjak kvadratnih metara, a navodno bi trebala imati četiri kata, barem prema riječima stanovnika tog područja, o čemu smo također već pisali.

Iz Grada Dubrovnika su za Dubrovački dnevnik prije dvije godine potvrdili kako je nadležni Upravni odjel za predmetnu česticu tada zaprimio zahtjev za gradnju zgrade.

„Nadležnom Upravnom odjelu je dana 24. studenog 2020. godine podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju na navedenoj čestici. Uz zahtjev je priložena projektna dokumentacija koja pretpostavlja gradnju stambeno-poslovne građevine s osam stanova i pet apartmana,“ odgovorili su iz Grada, dodavši kako glede upita prema Upravnom odjelu za urbanizam postoji

samo zahtjev za izdavanjem lokacijskih informacija od strane tvrtke IMB nekretnine. Zahtjev je predan, a o njemu će se svakako tek odlučivati.

Vrijedi spomenuti kako se zasad očito ide samo u uređenje kolnog pristupa i okolnog zemljišta kod vile Salvator. Što se tiče projekta rekonstrukcije same vile Salvator i zgrade na parkingu četvrte zgrade ‘Mercedesa’, neslužbeno smo doznali kako su ti postupci u tijeku, ali kako nijedna dozvola još nije izdata. S obzirom na to kako se sada ostvaruje kolni pristup Salvatoru, sasvim sigurno će ona postati stambeno-poslovna zgrada, kako je navedeno u materijalima. No, priča oko zemljišta na parkingu četvrte zgrade ‘Mercedesa’ će vjerojatno biti nešto složenija. Naime, stanovnici su već izražavali protivljenje što se na skučenom prostoru planira gradnja zgrade, a i to što će stanovnici 30-ak stanova, koliko ih ima u toj zgradi, ostati bez parkinga.

Posljednjih 10-ak godina uz vilu Salvator se vezuju brojne kontroverze, posebno u kontekstu kredita koji je kod HBOR-a podigla Vrhbosanska nadbiskupija za gradnju Svećeničkog doma u Sarajevu, a kojeg su u konačnici otplatili hrvatski porezni obveznici

Na parkingu ispred Mercedesa investitor želi graditi zgradu

Dubrovčani iz nautičkog turizma komentiraju

sezonu: Godina je možda i bolja od 2019., ali inflacija uzima danak

Vlasnici i direktori tvrtki koje se bave nautičkim turizmom otkrivaju kakva je bila sezona i jesu li ostvarene brojke održive za budućnost

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izjavio je prošloga tjedna kako je ova godina u prometu nautičkog čartera bila rekordna, bolja čak i od 2019. godine. Na konferenciji održanoj u Splitu naglasio je kako je nautički turizam za Hrvatsku važan jer nautičari troše više od prosječnih turista. Nautički turist tako troši u prosjeku 126 eura, a prosječni turist 78 eura na dan.

Direktor ACI marine Dubrovnik, Leo Ajduković osvrnuo se na proteklu godinu i otkrio nam kakvi su pokazatelji za ovu sezonu, ali i kakva su očekivanja za iduću godinu.

‘ ULOGA ČARTER BAZE POLAKO BLIJEDI ’

“Tijekom posljednje dvije godine zabilježili smo značajan porast plovila u čarteru koja

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović, Grgo Jelavić/PIXSELL,

petak, 2. prosinca 2022.

koriste uslugu dnevnog veza, no moram reći da i uloga čarter baze polako blijedi pred stvaranjem elitne vlasničke marine. Naravno, navedeno je dodatno ubrzala kriza izazvana pandemijom COVIDa-19, budući da su se posljedice osjetile na jugu Jadrana, i to posebice na poslovanju čarter kompanija”, istaknuo je Ajduković i dodao kako je ukupna potražnja za uslugama u ACI marini Dubrovnik nakon prvih devet mjeseci otprilike na razini ostvarenja prošle godine, no još nije dosegnula ostvarenje iz 2019. godine. „Pritom se u segmentu potražnje godišnjih vezova otprilike polovica plovila odnosi na čarter plovila koja imaju bazu u ACI marini Dubrovnik i ta su plovila u rastu u odnosu na 2021. godinu, ali također još uvijek nisu dostigla 2019. godinu. Što se tiče potražnje za dnevnim vezom, odnosno tranzitom, zadovoljni smo ukupnim interesom u odnosu na 2019. godinu. Iako ni u ovom polju nismo premašili ostvarenja iz 2019. godine, itekako smo optimistični za sljedeću sezonu“, navodi Ajduković i apostrofira kako je razlog tome prije svega činjenica što je ACI u proteklom razdoblju na razini cijelog sustava realizirao značajna ulaganja u izvrsnost infra strukture, pri čemu je ponajveća pažnja po svećena upravo ACI marini Dubrovnik, u čiju je sveobuhvatnu rekonstrukciju uloženo oko 35 milijuna kuna. Ove godine izgrađen je no vi obalni zid koji je omogućio preko 230 me tara nove obale za prihvat četiri do pet me tara duljih plovila nego dosad. Uz to, prove dena je i rekonstrukcija infrastrukture u ci jeloj marini, što obuhvaća rekonstrukciju vo dovoda i odvodnje, elektromrežu i instalaci je te rasvjetu.

‘ DUBROVNIK SADA IMA REPREZENTATIVNU LUKU NAUTIČKOG TURIZMA’

„Nakon provedenih radova, sigurni smo u to da jedan dragulj, ne samo Jadrana, nego i ci jelog Mediterana kao što je naš Dubrovnik, sada ima reprezentativnu luku nautičkog tu rizma kakvu i zaslužuje. Ponosni smo na či njenicu što je ACI marina Dubrovnik i prije re konstrukcije već bila u samom svjetskom vr hu nautičke ponude, ali sada je na jednoj sa svim novoj razini, zbog čega od nadolazeće godine imamo zaista velika očekivanja“, otvo reno će Ajduković.

Ajdukovića smo upitali i nedostaje li radnika u ACI marini Dubrovnik i je li broj putnika, od nosno plovila u ovoj sezoni bio optimalan, te postoji li uopće mogućnosti daljnjeg rasta.

“Broj radnika u ACI marini Dubrovnik je trenutno optimalan, no dio kolega će u nadolazećim godinama ići u zasluženu mirovinu. Svjesni smo da će doći do određenog odljeva radne snage, stoga već sada, koliko je u našoj moći, aktivno radimo na navedenoj problematici”, ističe.

FOKUS JE SADA NA POVEĆANJU KVALITETE USLUGE

Što se tiče potencijalnog daljnjeg rasta vezano za broj plovila u marini, Ajduković govori kako postoji mogućnost povećanja korištenja usluge tranzitnog veza isključivo tijekom tjedna, budući da su vikendom kapaciteti puni.

“U svakom slučaju, kapacitetima u marini trenutno smo zadovoljni te se u narednom razdoblju planiramo fokusirati na povećanje kvalitete usluge na postojećim kapacitetima. I to počevši od gastronomske ponude, koju već jesmo značajno obogatili i doveli na jednu zavidnu razinu. U našu smo marinu doveli restorane vrhunske gastronomije. Potvrda za izvrsnost brojne su nagrade koje dobivamo. Primjerice,

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izjavio je prošloga tjedna kako je ova godina u prometu nautičkog čartera bila rekordna, bolja čak i od 2019. godine. Na konferenciji održanoj u Splitu naglasio je kako je nautički turizam za Hrvatsku važan, jer nautičari troše više od prosječnih turista.

Leo Ajduković, direktor ACI marine Dubrovnik

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački

rina u Hrvatskoj koja ima svoj golf teren, a u planu im je i dovršiti dječje igralište, kao i park za vježbanje.

ACI U DUBROVNIKU ĆE POSTATI GRAD U MALOM

„Naš krunski dragulj je svakako ljetnikovac Sorkočević, a takav značaj pridajemo i projektu njegove rekonstrukcije, koji će također, nadamo se, uskoro krenuti u realizaciju i koji će ovoj šarmantnoj gotičko-renesansnoj vili vratiti stari sjaj. Naposljetku, u planu je i izgradnja servisne zone koja će biti najveća na južnom dijelu Jadrana, čime će se značajno povećati razina servisnih nautičkih usluga“, objašnjava Ajduković kako će ljudi na svojim plovilima moći raditi tijekom cijele godine jer će plovilom moći ući u unutrašnji prostor od preko 1400 četvornih metara. „Možemo reći kako smo znatan dio posla već odradili, a ako realiziramo sve što nam je u planu, imat ćemo količinu popratnih sadržaja kao gotovo nijedna marina na ovim prostorima čime će ACI marina Dubrovnik postati doslovce grad u malom“, zaključuje direktor ACI marine Dubrovnik.

SMOJVER : POSLA JE BILO VIŠE , ALI FINANCIJSKI JE DRUGA PRIČA

Ovogodišnju sezonu u nautičkom turizmu za Dubrovački dnevnik je komentirao i Nikša Smojver, vlasnik obrta Dubrovnik Boats koji već dugi niz godina turistima prikazuje sve ljepote plovidbe Jadranom, a kod njega su bile i mnoge poznate osobe. Iako nam potvrđuje kako je za čarter u nautičkom turizmu ova godina zaista bila rekordna, dodaje kako u njegovoj branši koja se ne bavi isključivo čarterom situacija nije jednaka. „Zadovoljan sam sezonom i godina je zaista bila vrhunska, u brutu to jest više nego prije, ali u konačnici je ipak manje zbog inflacije i povećanja cijena. Kod nas je gorivo uključeno u cijenu pa i to ima veliki utjecaj na troškove, naravno da rastu i plaće zaposlenicima, osim toga cijene servisa i dijelova su otišle gore“, govori Smojver i zaključuje kako je ove godine posla bilo više, ali financijski je to ‘tu negdje’, a vjerojatno i malo manje nego 2019. godine.

DOSEGNUTA OPTIMALNA BROJKA

Ono što se uvijek poteže kao pitanje u bilo kojem vidu turizma jest njegova održivost. Tako je na konferenciji o nautičkom turizmu u Splitu istaknuto i kako se treba voditi računa

o brojkama kako putnika tako i plovila da se ne bi dogodilo zagušenje na moru. Smojver govori kako smatra kako je, što se tiče broja dolazaka i turista, u nautičkom prometu dosegnuta optimalna brojka. „Mislim da je to - to. Ne možemo voziti dva izleta s jednim brodom, isto kao što kod čartera ne mogu iznajmiti isti brod za dvije različite grupe. U tom slučaju bi se trebalo ići na povećanje flote ako bi se željelo povećati konačni broj plovidbi. A čak i da se sada naruči novi brod, ne može ga se dobiti do 2024. godine“, govori Smojver i dodaje kako je ovo razina prometa koju očekuje i u idućoj godini.

RADNIKA MU NE NEDOSTAJE

Što se tiče radnika, u Dubrovnik Boatsu problema nema. Iako je postalo uvriježeno mišljenje u društvu kako stručnog kadra nedostaje baš u svim poslovima koji su vezani uz turizam, on nam govori kako to i nije uvijek tako.

„Kada se prema radnicima odnosiš dobro i pošteno, kada stvorite međusobni odnos koji se temelji na povjerenju, onda problema nema. Ja sam što se toga tiče miran“, apostrofira. „Držim ljude cijelu godinu zaposlene i uredno primaju plaće. Naravno, imam i sezonce, a to su one osobe koje ne mogu raditi kroz cijelu godinu. Imam zaposlenika koji je kod mene već 14 godina“, govori Smojver koji ima 12 zaposlenih radnika na neodređeno, a osim toga kroz sezonu zaposli još do pet osoba, ovisno o potrebama. Sezona za njih u pravilu kreće sredinom travnja, a traje do sredine listopada. „Travanj, svibanj i listopad su uvijek ‘slabiji’ i laganiji mjeseci što se posla tiče, a udarna

Ajduković: Tijekom posljednje dvije godine zabilježili smo značajan porast plovila u čarteru koja koriste uslugu dnevnog veza, no zamijećeno je i da uloga čarter baze polako blijedi pred stvaranjem elitne vlasničke marine.

Smojver: Zadovoljan sam sezonom i godina je zaista bila vrhunska, u brutu to jest više nego prije, ali u konačnici je ipak manje zbog inflacije i povećanja cijena.

Nikša Smojver, vlasnik obrta Dubrovnik Boats

sezona su lipanj, srpanj, kolovoz i dio rujna“, pojašnjava.

Što se tiče servisa plovila u Dubrovniku, Smojver govori kako problema nema - mehaničara ima, ali naravno u hitnim situacijama nema pravila.

„Pitanje je gdje će se meštar u tom trenutku nalaziti kad je nama hitno za neki popravak. Svaki zaposlenik vješt je u nekim popravcima, netko više, netko manje, a dosta toga i ja znam pa se pokrivamo. Ako je riječ o nečemu za što nismo stručni, onda naravno zovemo servis. Snađemo se, bio dan ili noć“, zaključuje Smojver.

ODLIČNA GODINA , RAT U UKRAJINI NIJE UTJECAO

Andrej Čolović, voditelj baze u Dubrovniku Adriatic Yacht Charter kompanije govori nam kako je ova godina po svim pokazateljima bila odlična, pa zaista i bolja od 2019. „Ipak, poskupljenje svih resursa poput goriva i cijene godišnjeg veza u marini utječu na poslovanje i konačne financijske rezultate jer su troškovi dosta rasli, a cijene nismo značajno podizali, zapravo jedno nije pratilo drugo“, govori.

Kaže kako ne očekuje daljnji rast prihoda, dok za porast broja plovila i bookinga ne želi prejudicirati, posebno zbog nestabilnosti na globalnoj razini, a jedna od njih je svakako rat u Europi.

„Da vam budem iskren mislio sam da će rat u Ukrajini utjecati puno više na naše poslovanje, a iznenađujuće nije utjecao baš niti

malo. Imali smo i između ostalog i goste iz Ukrajine i Rusije“, govori.

On pak napominje kako je uz povećanje opsega posla uvijek nezgodna situacija jer stručan kadar nije uvijek lako pronaći. „Teško je naći kvalitetan kadar, a s druge strane treba ga i platiti. Ima nas četvero zaposlenih na neodređeno i ljeti kada je gužva se snalazimo. Sezona je ove godine završila prilično kasno, sredinom listopada“, zaključuje Čolović.

Čolović: Mislio sam da će rat u Ukrajini utjecati puno više na naše poslovanje, a iznenađujuće nije utjecao baš niti malo

Nakon rekonstrukcije marine, u ACI-ju su zadovoljni kapacitetima te se u narednom razdoblju planiraju fokusirati na povećanje kvalitete usluge na postojećim kapacitetima

dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

DUBOATS - Ekipa Dubrovnik Boats 2020. godine

United Airlines nastavlja letjeti za Dubrovnik i u 2023. godini

Ovog je tjedna u Londonu održan radni sastanak na kojem su sudjelovali predsjednik uprave United Airlinesa Brett J. Hart, potpredsjednik uprave Stephen J. Morissey i direktor United Airlinesa Conor McAuliffe, dok su od strane Grada Dubrovnika sudjelovali gradonačelnik Grada Dubrovnik Mato Franković, direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober, zamjenik direktora Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać i članica Turističkog vijeća TZ grada Dubrovnika Sandra Urlić.

Na sastanku koji je održan povodom odrađene sezone u 2022. godini dogovoreno je kako će United Airlines nastaviti letjeti direktnim avio linijama iz New Yorka za Dubrovnik i u 2023. godini. Unatoč brojnim izazovima za zrakoplovnu industriju u vrijeme korona krize, United Airlines se odlučila pokrenuti liniju za Dubrovnik, a u ovoj godini broj letova je udvostručen u odnosu na prethodnu. Uz podršku Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika dogovoren je nastavak suradnje i ponovno uspostavljanje direktne linije iz New Yorka za Dubrovnik i u 2023. godini.

Laureus „sportski

Oscar“ dolazi u Dubrovnik

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u Londonu se sastao s predstavnicima globalne sportske i dobrotvorne organizacije Laureus koja, između ostalog, organizira Laureus - Svjetske sportske nagrade, a koje se često prezentiraju kao sportski ekvivalent Oscara. Gradonačelnik je s predstavnicima Laureusa razgovarao o mogućnostima i detaljima organizacije godišnje ceremonije dodjele nagrada u Dubrovniku. -„Više puta smo isticali posvećenost Dubrovnika razvoju sportske infrastrukture i promoviranju sportskih događanja. Dolazak Laureusa u Dubrovnik, uz Svjetsko prvenstvo u rukometu, bilo bi još jedno od  velikih događanja koje planiramo organizirati u našem Gradu“, rekao je gradonačel -

nik Mato Franković. Laureus World Sports Awards je godišnja sportska nagrada koja je prvi put održana 2000. godine u Monaku, a kojom se odaje počast najvećim i najinspirativnijim sportskim trijumfima godine. Nagrade se na temelju glasovanja više od 1000 sportskih medija iz preko 70 zemalja dodjeljuju u šest kategorija, među njima za sportaša, sportašicu i tim godine te se prenose diljem svijeta. Ceremonije su, uz Monako, do sada održavane u Lisabonu, Barceloni, Sankt-Peterburgu, Abu Dhabiju, Londonu, Riu de Janeiru, Šangaju, Kuala Lumpuru i Berlinu. Laureus nagradu za povratnika godine 2002. dobio je Goran Ivanišević, dok je Janica Kostelić 2006. nagrađena za najbolju sportašicu.

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK 12

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Krenulo opremanje Doma u Gružu financirano vrijednom donacijom

Prvi dom umirovljenika u Dubrovniku nakon čak 51 godinu uskoro otvara svoja vrata. Naime, u tijeku je opremanje i namještanje prostora čime se završava projekt Rekonstrukcije hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe – tipa hotel. Kvalitetan namještaj po mjeri prostora i prilagođen potrebama budućih korisnika financiran je donacijom Sebastiana Ćwika, a ukupna vrijednost iznosi 503.882,53 kune odnosno 66.713,91 eura. Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade koja je dovršena, od zadanog objekta dobiven je koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice. Kako bi se postigla optimalna kvaliteta smještaja, uz racionalizaciju troškova, u prvoj fazi radova uklonjen je krov i srušen dio objekta. Zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je nadograđeno oko 620 četvornih metara dodatnog prostora.   Tri jednokrevetne sobe prilagođene su za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjene pokretljivosti, a smještene su u suterenu objekta. U objekt je ugrađeno dizalo, a sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama te gotovo trećina njih imaju i lođe. Za dodatnu udobnost korisnika, u prizemlju objekta uređuje se dnevni boravak s kafićem te velika terasa.

Domom će upravljati ustanova Ragusa za starije i nemoćne osobe koja će u budućnosti preuze-

ti upravljanje i domom umirovljenika ispod Opće bolnice za koji je ishođena građevinska dozvola, a jedinstvena uprava smanjit će troškove održavanja. Domom u Gružu i izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice većinom će se zadovoljiti potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika, što je jedna od najvažnijih mjera ove gradske uprave usmjerenih na podizanje kvalitete života i skrbi za sugrađane treće životne dobi.

Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade koja je dovršena, od zadanog objekta dobiven je koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice

dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Krenula je blagdanska čarolija, Dubrovački zimski festival potukao turističke brojke iz 2019.

Osim brojnih građana, ovogodišnje otvaranje uveličali su i brojni gosti koji su posjetili Dubrovnik te uživali u bogatom programu i ceremoniji otvaranja

Paljenjem prve adventske svijeće i uključivanjem blagdanske rasvjete uz koncert grupe Dalmatino na prepunom Stradunu, 26. studenog otvoren je deveti Dubrovački zimski festival. Na oduševljenje brojnih Dubrovčana i onih najmlađih, čaroliju najljepšeg razdoblja u godini upotpunio je i boravak Djeda Mraza iz Laponije sa svojim vilenjacima. Osim brojnih građana, ovogodišnje otvaranje uveličali su i brojni gosti koji su posjetili Dubrovnik te uživali u bogatom programu i ceremoniji otvaranja. U subotu, 26. studenog u Dubrovniku je boravilo 2 685 posjetitelja. Najviše gostiju bilo je iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Njemačke, SAD-a, Kosova i Crne Gore. Prema podacima iz sustava eVisior, na otvaranju Dubrovačkog zimskog festivala 2019. godine

zabilježeno je 2400 gostiju, a 2021. njih 990, izvijestili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika. Na prve efekte Zimskog festivala, osvrnuo se i gradonačelnik Mato Franković.

„Brojke su one koje govore, a brojke kažu kako smo ovaj vikend u odnosu na 2019. godinu imali index noćenja 148. Kada imate kvalitetan program i zimi Grad može biti uspješan. Drago mi je što se još jednom potvrđuje ispravnost naših odluka,“ objavio je na društvenim mrežama.

Uz to, otvoren je i Advent na ‘Vojnoviću’. Ispred Studentskog doma je tako održan koncert grupe ‘Pravila igre’, a brojni okupljeni su uživali u blagdanskom raspoloženu. Ovog vikenda će se blagdanska čarolija preliti i na Gruž, s obzirom na to kako kreće i Advent u TUP-u.

foto Goran Mratinović

„Brojke su one koje govore, a brojke kažu kako smo ovaj vikend u odnosu na 2019. godinu imali index noćenja 148. Kada imate kvalitetan program i zimi Grad može biti uspješan. Drago mi je što se još jednom potvrđuje ispravnost naših odluka,“ objavio je Franković na društvenim mrežama

Napreduju radovi na Čingriji, do kraja iduće godine postat će Akademis

Župan Nikola Dobroslavić u ponedjeljak je sa suradnicima obišao vilu Čingriju, mjesto budućeg Centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, pri čemu je istaknuo kako je riječ o Akademisu kojega čine Čingrija i akademis Garište. - Trenutno se rade građevinski radovi na poboljšanju uvjeta u samoj Turističkoj školi kao i kupovina opreme za druge turističke škole u županiji. Najveći novčani dio ide za nabavku opreme i za aktivnosti suradnje s kulinar-

skim centrom u Baskiji. To će nam omogućiti da dobijemo moderna nova znanja, iako već sad imamo kvalitetnu ponudu, no uvijek treba napredovati i unijeti novu kvalitetu - kazao je župan dodavši kako su se radovi na Čingriji ‘zahuktali’ te da će biti ispoštovani rokovi. Naglasio je kako je vrijednost projekta 103 milijuna kuna, od čega 30 milijuna otpada na građevinske radove za Čingriju, Garište i Turističku i ugostiteljsku školu.

- Učenje temeljeno na radu je nova paradigma i mi moramo ostvariti taj dio koji nam tržište traži. Restoran i sobe bit će stavljeni na tržište, a učenici će u kontroliranim uvjetima ostvariti praktičnu nastavu - poručio je Perušina

Piše Aida Čakić

Ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina naglasio je kako je namjena Čingrije edukativna budući da će se tu održavati praktična nastava.

- Učenje temeljeno na radu je nova paradigma i mi moramo ostvariti taj dio koji nam tržište traži. Restoran i sobe bit će stavljeni na tržište, a učenici će u kontroliranim uvjetima ostvariti praktičnu nastavu - poručio je Perušina.

Ravnatelj je dodao kako je rok cjelokupnog projekta 30. studenog 2023. godine, a učenici koji su trenutno na nastavi u Župi dubrovačkoj trebali bi se vratiti u školu u grad tijekom drugog polugo-

dišta budući da će radovi biti završeni do

Ivan Pranjić, predstavnik izvođača

naznačio je kako sve ide po planu.

- Imali smo mala odstupanja od par dana, ali to ćemo nadoknaditi. Rušenja i demontaže napreduju, bit će malo škakljivo što se tiče stolarije i vanjskih iskopa, ali u sljedećim danima ćemo vidjeti na čemu smo. Što se tiče konzervatorskih odrednica, štitimo stolariju i drvenariju koju nećemo demontirati, a ona koja se iznosi vani treba se vratiti u prvobitno stanje. Pratimo smjernice i surađujemo s restauratorima - poručio je predstavnik izvođača radova na Čingriji.

petak,

prosinca 2022.

Božića.

radova,

Pemove butige odlaze u povijest, ali se Pemo ne gasi

Do kraja godine sve će Pemove butige postati Studenac. Raspitali smo se što to znači za kupce, što će biti s karticama i koje će cijene vrijediti

Pemove butige s novom godinom postaju prošlost, a preuzeo ih je Studenac. Već tjednima se novim poslovnim okvirima prilagođavaju osoblje i prostor, pa su sada na gotovo svim, sad već bivšim Pemovim butigama, istaknute oznake Studenca.

O ovoj velikoj promjeni su u službenom priopćenju prošlog tjedna obavijestili i iz Studenca. Kako stoji u priopćenju, započela je završna integracija preuzetih Pemo prodavaonica u mrežu Studenca. Proces uključuje preuređenje i vizualno usklađivanje prodavaonica s identitetom Studenca te finalno usklađivanje internih procesa. Kako su najavili, do kraja godine sve će prodavaonice Pema postati Studenac.

OZNAKU PEMO NOSI JOŠ JEDINO

BUTIGA U ZATONU

Slijedom ovih informacija, Dubrovački dnevnik je prema Studencu poslao upit oko navedenog procesa. “Studenac je preuzeo trgovački lanac Pemo sredinom 2022. godine i od tada počinje proces integracije koji uključuje vizualno usklađivanje prodavaonica s brandom Studenac (tzv. rebranding) te integracijski proces za zaposlenike. Od ukupno 38 trgovina, sve su rebrandirane osim jedne, čiji se proces vizualnog usklađivanja sa Studenac brendom očekuje do kraja ove godine,“ odgovorili su iz Studenca. Inače, radi se o butizi koja se nalazi u Zatonu i koja je jedina koja još uvijek nosi oznaku Pemo, no i to bi do kraja godine trebalo biti promijenjeno. Nadalje, iz Studenaca navode kako ‘posebnu pozornost posvećuju zaposlenicima jer im je njihova integracija iznimno važna’. „Od početka, kroz komunikacijske procese integracije nastojimo zaposlenicima osigurati sve pred -

nosti i pogodnosti koje imaju ostali zaposlenici Studenca,“ navode iz Studenca u svom odgovoru na upit.

ŠTO ĆE BITI S PEMO KARTICAMA?

Ova promjena potaknula je brojne kupce i na neka logična pitanja poput onog što će biti s Pemo karticama, a to je pitanje koje smo postavili Studencu. „Željeli bismo naglasiti kako kupci i dalje u svim prodavaonicama mogu koristiti svoje Pemo Club kartice i sve pogodnosti Pemo programa vjernosti do daljnjega. Također, preuzimanjem ‘Moj Studenac’ mobilne aplikacije postaju dio i programa vjernosti Studenca te mogu uživati i sve pogodnosti tog programa. Cilj nam je sačuvati postojeće vrijednosti lanca Pemo, ali i obogatiti ga svim vrijednostima Studenca. Zadovoljstvo zaposlenika i kupaca ostaje nam prioritet, stoga je cijeli ovaj tranzicijski proces maksimalno prilagođen upravo njima. Nastavit ćemo njegovati karakter dobrog susjeda koji omogućuje ugodno iskustvo kupnje te brine i živi sa zajednicom”, odgovorili su iz Studenca.

NEMA VIŠE PROIZVODA ULTRA GROS

Novost je svakako i to što je s odlaskom Pemovih butiga u povijest, s njima otišla i robna marka Ultra Gros (Pemo je djelovao u sklopu Ultra Gros grupacije). Također, na policama sad već bivših Pemovih butiga, mogu se vidjeti neki proizvodi iz Pemovog asortimana, ali naravno i oni Studenca.

Što se tiče cijene istih proizvoda iste robne marke koje su kupci mogli kupiti i u Pemu i u Studencu, na njih se sada primjenjuju one Studen-

„Željeli bismo naglasiti kako kupci i dalje u svim prodavaonicama mogu koristiti svoje Pemo Club kartice i sve pogodnosti Pemo programa vjernosti do daljnjega. Također, preuzimanjem ‘Moj Studenac’ mobilne aplikacije postaju dio i programa vjernosti Studenca te mogu uživati i sve pogodnosti tog programa,“ odgovaraju iz Studenca

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 2. prosinca 2022.

Lovorko Milošević je 90-ih godina u Dubrovniku pokrenuo Pemovo carstvo. Prva Pemova butiga otvorena je sad već davne 1994. godine na Kantafigu, a nova prodajna mjesta su se tijekom godina samo širila diljem grada, ali i županije. Naposljetku je Pemo imao svojih 38 butiga koje su se isticale po širokom asortimanu proizvoda.

ca. Primjerice, ako ste sladoled King Double prije mogli kupiti i u Studencu, i u Pemu po različitoj cijeni, on je dostupan i sada u bivšim Pemovim butigama, ali se primjenjuje cijena koja je vrijedila za Studenac. Zanimljivo je i to što se sada i nekoliko butiga Studenca nalazi u neposrednoj blizini. Primjerice, u Robnoj kući Srđ se Pemova butiga nalazila u neposrednoj blizini butige Studenca. Sada su one obje Studenac. Stoga se povlači pitanje hoće li se jedna od dvije koje se nalaze blizu ugasiti, no čini se kako će sve ovisiti o prometu i dobiti. Uostalom, i sada postoje butige Studenca koje se nalaze na svega nekoliko metara jedna od druge i čini se kako ostvaruju odličan promet.

PEMO SE NE GASI

No, premda su Pemove butige postale one Studenca, tvrtka Pemo d.o.o. se ne gasi. Kako je vidljivo iz informacija dostupnih na sudskom registru, ona je i dalje aktivna, a kao osnivač je sada naveden Studenac. U Nadzornom odboru Pema su Michał Wojciech Seńczuk kao predsjednik (inače i predsjednik Uprave Studenca), a Michał Halwa kao zamjenik predsjednika (inače član Uprave Studenca). Dragan Baškarad naveden je kao član Nadzornog odbora Pema, inače član Uprave Studenca zadužen za razvoj inovativnoga. Iz sudskog registra je vidljivo i kako su, uz onu

Pemo Tours koja se bavi turističkim aktivnostima, aktivne tvrtke Pemo nekretnine, Pemo Centar i Pemo Centar Zagreb, a sve se bave nekretninama. Kao osnivač svih ovih tvrtki je naveden dubrovački poduzetnik Lovorko Milošević, sada bivši vlasnik Pema d.o.o. i njegovih butiga. Dakle, Pemo će i dalje živjeti, ali će se baviti nekretninama. Poznato je kako Pemo u Dubrovniku ima i svoje nekretnine koje će mu ostati u vlasništvu. To je dio prostora u kojima su se nalazile Pemove butige, dakle onaj u Robnoj kući Srđ, prostor u kojem se nalazi diskont, prostori u Mokošici i Solitudu, kao i prostori u Radeljeviću i na području bivše Remize u Gružu, gdje nije bilo Pemove butige, ali se na tom prostoru u budućnosti planira gradnja velikog šoping centra.

SVE JE KRENULO 1994. GODINE Lovorko Milošević je 90-ih godina u Dubrovniku pokrenuo Pemovo carstvo. Prva Pemova butiga otvorena je sad već davne 1994. godine na Kantafigu, a nova prodajna mjesta su se tijekom godina samo širila diljem grada, ali i županije. Naposljetku je Pemo imao svojih 38 butiga koje su se isticale po širokom asortimanu proizvoda. No, Pemo je bio dubrovački brend, dubrovački trgovački lanac. Stoga će sasvim sigurno imati kultno mjesto u percepciji kupaca i o njemu će se s nostalgijom govoriti: „Bio jednom jedan Pemo. Dubrovački Pemo“.

Pemov prepoznatljivi logo još se može vidjeti samo na butizi u Zatonu

Koronavirus je oslabio, mnogi više nemaju nikakve simptome, a oboljelih od gripe zasad nema

Što se dogodilo s koronavirusom? Jesu li rat u Ukrajini, energetska kriza, stalna poskupljenja hrane i ostali problemi, potisnuli pandemiju u drugi plan? Sve su to pitanja koja mnogi postavljaju

Pandemija SARS -CoV-2 prije manje od dvije godine je preokrenula cijeli svijet. Teška respiratorna bolest COVID -19 je prouzrokovala brojne smrtne slučajeve, nekima ostavila trajne zdravstvene posljedice, ukazala na slabost zdravstvenih sustava, a mnoge je ekonomski bacila na koljena. Iako su vijesti o bolesti prošle godine u ovo vrijeme bile top tema, danas rijetko tko govori o virusu koji je praktički iščezao. Iako je broj zaraženih znatno manji, liječnici i epidemiolozi nas svakodnevno upozoravaju kako je vi -

rus i dalje oko nas i pozivaju na cijepljenje i oprez. Situacija bi se mogla još više pogoršati, jer uskoro počinje i sezona gripe. Prijeti li nam dvostruki val oboljenja, provjerili smo s infektologinjom Opće bolnice Dubrovnik Ljiljanom Betica Radić i specijalistom epidemiologije Miljenkom Ljubićem.

Doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić podsjetila je kako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju 11. ožujka 2020. godine te kako ona još uvijek službeno nije završila.

Piše Aida Čakić

SEZONA VIRUSA

petak, 2. prosinca 2022.

VIRUS SE PROMIJENIO U TRI GODINE

„U ove tri godine promijenili smo se i mi i virus. Procjenjuje se da 90 posto populacije ima protutijela na koronu koja su nastala nakon preboljenja, nakon cijepljenja ili na oba načina sa stvaranjem takozvanog hibridnog imuniteta. Virus je od originalnog Wuhanskog značajno mutirao, pojačala se transmisivnost, ali na sreću izgubio je na patogenosti. Virus je prisutan, prelazi u endemijski oblik, oblici bolesti su blaži, uglavnom su to ambulantni bolesnici, a veliki je broj asimptomatskih slučajeva“, kazala je Betica Radić. Istaknula je kako su u dubrovačkoj bolnici hospitalizirani pojedinačni slučajevi. „U pravilu su to pacijenti koji imaju druge teške kronične bolesti ili su imunokompromitirani kako bi dobili antivirusni lijek remdesivir koji se daje putem intravenozne infuzije. Nažalost još uvijek nam nije dostupan lijek Paxlovid koji se uzima u tabletama tako da se pacijenti ne trebaju hospitalizirati“, dodala je. Dubrovačka infektologinja opisala je kliničku sliku onih koji su oboljeli u zadnjem periodu. Naime, imaju akutnu infekciju gornjih dišnih puteva, dominira temperatura, grlobolja, curenje nosa, suhi kašalj, bez gubitka osjeta njuha i okusa. Još jedna od karakteristika novooboljelih, ističe Betica Radić jest ta što nije uobičajeno javljanje infekcije donjih dišnih puteva, a inkubacija koja je uobičajeno bila četiri do pet dana (raspon dva do 14 dana) kod omikrona je smanjena na jedan do dva dana.

Koronavirus kao da je ‘izgurao’ gripu koja je sezonska bolest. Ona je prošle dvije godine praktički izostala, čemu su zasigurno pridonijele mjere koje su bile na snazi za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa. Budući da ta pravila više ne vrijede, očekuje se val gripe. Doktorica Betica Radić ističe kako je se ona svake godine javlja u zimskom periodu, sporadično, u manjim ili većim epidemijama. Voditelj Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko- neretvanske županije Miljenko Ljubić ističe kako za sada nemaju prijava oboljelih od gripe u županiji. „Nekoliko osoba, kod kojih se sumnjalo kako su oboljele od gripe, testirane su kod nas u Zavodu te se pokazalo kako su negativni na virus gripe“, naveo je.

CIJEPLJENJE JE I DALJE VAŽNO

Cijepljenje jača imunitet i pomaže organizmu obraniti se od bolesti kojoj može biti izložen

pa tako i cjepiva štite od COVID -19 i od gripe. Županijski Zavod za javno zdravstvo dosad je zaprimio 12 tisuća doza cjepiva protiv gripe koje su distribuirali po cijeloj županiji, a cijepljenje je počelo 17. listopada. Epidemiolog Ljubić ističe kako je interes za cijepljenjem očekivan.

„Za sada su najviše među osobama cijepljenih protiv gripe osobe koje se svake godine cijepe protiv gripe, a to su osobe sa 65 godina i starije te osobe s kroničnim bolestima. Cijepljenje za njih besplatno. Računamo da se njih već više od 70 posto cijepilo. U narednom periodu očekujemo i cijepljenje iz te skupine koji još nisu. Dolaskom hladnijih dana i pojavom većeg broja oboljelih od gripe javlja se i veći interes za cijepljenje. Naša preporuka je svakako da takve osobe ne trebaju odugovlačiti s cijepljenjem, već se trebaju javiti svome izabranom liječniku zbog cijepljenja, te se svakako zaštiti prije pojave epidemije gripe“, savjetuje Ljubić. Inače, osobe koje ne spadaju u gore navedenu skupinu, a žele se cijepiti iz preventivnih razloga, dodaje Ljubić, do sada su to mogle preko ljekarni, s time da prije uzmu od svoga liječnika recept za cjepivo te plaćaju cjepivo kod ljekarnika. Novost je kako će od sada to moći i kod svojih izabranih liječnika uz plaćanje. Naime HZZO je odobrio i tu mogućnost, a trošak cijepljenja iznosi 45,45 kuna po dozi cjepiva. Ljubić navodi kako je interes za cijepljenje protiv koronavirusa u županiji znatno smanjen, no dodaje kako se još uvijek zainteresirani mogu cijepiti na punktu u Dubrovniku jednom tjedno, a u dolini Neretve svako drugi tjedan. Tijekom listopada u cijeloj županiji cijepljeno je 615 osoba, od čega 93 posto, tj. 569 osoba cijepljeno booster (dodatnom) dozom, podaci su s kojima raspolaže voditelj Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko- neretvanske županije Miljenko Ljubić. Infektologinja Ljiljana Betica Radić ističe kako se cijepljenje protiv koronavirusa snažno preporučuje svim osobama starije životne dobi, kroničnim bolesnicima te imunokompromitiranima.

„S obzirom na to da vremenom zaštita slabi, a javljaju se nove subvarijante koje još više izbjegavaju imunitet, preporučuje se docjepljivanje (booster). Drugu docjepnu, booster dozu preporučuje se starijima od 60 godina kao i svima koji imaju veći rizik razvoja teškog oblika COVID -19 bolesti“, zaključila je doc. dr.sc. Ljiljana Betica Radić.

„Od kraja 2021. u svijetu, odnosno Europi, pa tako i kod nas dominantna varijanta je Omikron, a zadnjih mjeseci je to podvarijanta BA5. Od nedavno u USA i dijelu Europe (Francuska) jača podvarijanta BQ1, odnosno BQ1.1 nastala od BA5 koja još više izbjegava imunitet“, komentirala je dominantne sojeve koronavirusa infektologinja Ljiljana Betica Radić.

Pomorski muzej najbolji je u Dubrovniku, iako se turisti s tim ne slažu

Pomorski muzej u Dubrovniku je sjajan, može se dobiti odličan uvid u važnost i veličinu slavne Dubrovačke Republike. Iako mnogi turisti govore kako se vrlo brzo obiđe i kako nije veliki, ako se želi ponešto naučiti, sigurno će se ostati više od sat vremena

Ono što me posebno fasciniralo u Pomorskom muzeju jesu isječci iz starih atlasa u kojima su navedene pomorske velesile i njihove zastave – uhvati čovjeka ponos kada među španjolskim, britanskim, francuskim, poslije i američkim zastavama, vidi i one Raguse

Pomorski muzej najbolji je u Dubrovniku, iako sudeći po ocjenama s Trip Advisora i Google Mapsa o čemu smo više pisali u prošlim brojevima, turisti to tako ne doživljavaju. Ima glavu i rep, postava je vrlo dobra, nakon obilaska dobije se zadovoljavajući dojam o veličini Dubrovačke Republike koja je izravno vezana uz pomorstvo. Muzej je podijeljen u dva dijela – u prvom, na donjem katu, gost se susreće s pomorstvom u vremenu Republike dok je gornji dio posvećen 19. i 20. stoljeću.

Posjetitelj se odmah na startu muzeja upoznaje s počecima Dubrovnika i nerazdvojnim pomorstvom, pa tako saznaje kako je grad u svojim prvim stoljećima bio pod vrhovnom vlašću Bizanta, te su nje-

govi brodovi 866. godine sudjelovali u borbi za Bari protiv Saracena. Već u 12. i 13. stoljeću dolazi do jake trgovačke mornarice, pa je Dubrovnik sklopio brojne trgovačke sporazume s mediteranskim gradovima, ali i onima u zaleđu. Naravno, i dubrovački Statut iz 1272. vrlo je važan za plovidbu. Sedma knjiga Statuta u cijelosti je posvećena pomorstvu, doznaje gost muzeja, a kasnije je nadograđivana i ostala je na snazi sve do pada Republike početkom 19. stoljeća.

Moć male državice

Po zidovima muzeja postavljene su velike, pregledne karte koje pokazuju s kim su sve Dubrovčani trgovali uključujući daleku indijsku Gou. Osim trgovi-

foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Maro Marušić

Sjajan uvid u važnost Republike

Maro Marušić

dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

ne, na kartama su istaknuta i konzularna predstavništva diljem Mediterana. Jasno se osjeti moć male državice s istočne obale Jadrana. Ono što me posebno fasciniralo jesu isječci iz starih atlasa u kojima su navedene pomorske velesile i njihove zastave – uhvati čovjeka ponos kada među španjolskim, britanskim, francuskim, poslije i američkim zastavama, vidi i one Raguse.

U 14.,15. i 16. stoljeću Dubrovnik se razvija u ogromnu pomorsku silu Sredozemlja (u 16. stoljeću dubrovačka trgovačka flota bila je najveća na Mediteranu i treća na svijetu), ima preko stotinu brodova, u Gružu 1525. godine počinje s radom najveće brodogradilište Republike kojeg vlast izdašno financira, a 1586. godine donosi se Zakon o pomorskom osiguranju, najstariji poznati zakon te vrste u svijetu. Naravno tu je i neizostavna priča o dubrovačkoj karaci, koja je bila jedna od najboljih ondašnjih trgovačkih brodova na svijetu s vijekom trajanja od četrdesetak godina, skoro duplo od nekog ondašnjeg prosjeka. U muzeju se vrti i dokumentarac o dubrovačkom pomorstvu u kojem se objašnjava da je i slavni William Shakespeare u svojim djelima spominjao karaku, kao i to da je ona, što nisam znao, bila prvi brod na svijetu s ugrađenim vodenim tankom. Potom slijedi Veliki potres, pomorstvo Dubrovnika u velikom je padu, no ono što brojni Dubrovčani ne znaju jest kako se u drugoj polovici 18. stoljeća Republika itekako ekonomski oporavila, pa sada brodovi održavaju trgovačke veze sa Sjevernom i Južnom Amerikom. Dubrovnik, kako mnogi oprečno misle, nije bio gospodarski slab kada je ušla francuska vojska i ukinula Republiku. Nevjerojatan je podatak da je Dubrovnik 1805. godine imao 475 jedrenjaka ukupne nosivosti veće od 58 tisuća tona na kojima je plovilo 5300 dubrovačkih plus 1300 stranih pomoraca. Novi pad slijedi s dolaskom austrijske vlasti, ali pomorstvo se i u 19., ali i 20. stoljeću stalno oporavlja o čemu govori postava muzeja na gornjem katu.

Uloga dubrovačkih brodova u Drugom svjetskom ratu

Tu se objašnjava prvo kolaps, pa potom i streloviti uspon dubrovačkih brodovlasnika, osnivanje Atlantske plovidbe, a turistima je zasigurno vrlo zanimljiv podatak o sudjelovanju dubrovačkih brodova u atlantskim konvojima na strani Saveznika u Drugom svjetskom ratu gdje su mnogi potopljeni od njemačkih podmornica. Svi su ovi podaci navedeni vrlo precizno i koncizno bez suviše objašnjavanja, a opet sasvim dovoljno za shvaćanje biti.

Na katu također postoji i vrlo lijepi kutak za djecu koja se mogu zabaviti s pomorskim igricama. Sve u svemu, Pomorski muzej u Dubrovniku je sjajan,

može se dobiti odličan uvid u važnost i veličinu slavnog Grada. Iako mnogi turisti govore da se vrlo brzo obiđe i da nije veliki, ako se želi ponešto naučiti sigurno će se ostati više od sat vremena.

Problem s veličinom ponajviše imaju britanski gosti. Muzeji na britanskom otoku su impozantni, ogromne kvadrature, pa njima posjet Pomorskom muzeju koji se prostire za njihove pojmove na maloj površini ne daje wow efekt, iako bi realno mogao, jer se iz muzejske postave pažljivom posjetitelju stvara upravo takav dojam. Vjerojatno bi Pomorski muzej, u sklopu velikog muzeja Dubrovačke Republike, kao zaseban odjel bio još veličanstveniji.

Minus Pomorskog muzeja je multimedijalni uređaj koji se ne čuje dobro, a nema slušalice. Inače i ta je multimedija, uz dokumentarac, vrlo dobro napravljena i to bi svakako trebalo popraviti. Mana je i što nema nijedne riječi o Nikoli Primorcu, Dubrovčaninu koji je u malenom brodiću preplovio Atlantik od engleske do američke obale što je tada bila ogromna vijest u svim svjetskim medijima, a čestitke mu je osobno uputila i britanska kraljica Viktorija. Također nema ni retka o činjenici da su dubrovački brodovi plovili u sklopu ‘nepobjedive’ Španjolske Armade koja je vodila teške bitke s Britanijom što bi sigurno interesiralo goste s tih teritorija. Nema previše ni o zabrani prevoženja robova (osim nekoliko rečenica u dokumentarcu) po čemu je Dubrovnik bio daleko ispred svog vremena i s ponosom bi trebalo naglasiti tu činjenicu. Naime, Veliko vijeće je već 1416. godine zabranilo trgovinu roblja na brodovima, a SAD je isto napravio tek nekoliko stoljeća kasnije, sredinom 19. vijeka. Doduše robovi su

Dubrovnik, kako mnogi oprečno misle, nije bio gospodarski slab kada je ušla francuska vojska i ukinula Republiku. Nevjerojatan je podatak da je Dubrovnik 1805. godine imao 475 jedrenjaka ukupne nosivosti veće od 58 tisuća tona na kojima je plovilo 5300 dubrovačkih plus 1300 stranih pomoraca

Dječji kutak u Pomorskom muzeju

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

u Dubrovniku zabranjeni tek potkraj 15. stoljeća, ali to je opet znatno prije od mnogih zapadnih zemalja što bi svakako bilo lijepo istaknuti u muzeju i potkrijepiti dokumentima iz tog doba.

Također ne spominje se ni važnost soli i njeno pomorsko trgovanje, kao ni solana u Stonu. Primjerice, u muzejima u Salzburgu na svakom ćete koraku naći izraz ‘bijelo zlato’, jer je upravo sol omogućila ljudima ondašnjeg vremena kon-

zerviranje hrane. Baš kao što je sol napravila od Salzburga grad kulture, tako je i s Dubrovnikom.

Bez obzira na ove nedostatke, Pomorski muzej u Dubrovniku vrijedno je blago koje posjetiteljima i domaćima daje odličan uvid u dubrovačka dostignuća koja su neizostavno isprepletena s pomorstvom.

U sljedećem broju čitajte recenziju MuzejaRupe.

PLUSEVI -vrlo dobra kronologija -dokumentarac -karte -precizna i koncizna objašnjenja -dječji kutak -slike i fotografije -ukupna postava

MINUSI -ne valja zvuk na interaktivnom uređaju -nedostaju neke važne činjenice poput onih o Nikoli Primorcu ili trgovini robljem

Arbitražni sud potvrdio: Nakon što je

Razvoj golfu koncesija raskinuta, nema osnove za ‘privremenim mjerama’

Gradonačelnik Franković objavio je još jednu pobjedu Grada. Izraelski vlasnik Razvoj golfa ostao je ‘kratkih rukava’ u arbitražnom postupku

Tvrđava Imperijal simbol je slobode i herojstva Dubrovnika, ali i predmet dugogodišnjih sporova između bivšeg koncesionara Razvoj golf d.o.o. i Republike Hrvatske, a posljedično i Grada Dubrovnika. Još u lipnju 2020. godine Gradsko vijeće je donijelo jednoglasnu odluku o raskidu koncesijskog ugovora s navedenom tvrtkom. Vijećnik Nikša Selmani je tada pojasnio kako je Razvoj golfu koncesija dana za prostor tvrđave, izuzev onoga u prizemlju gdje se sada nalazi Muzej Domovinskog rata Dubrovnik. Koncesija je tada ugovorena za obavljanje ugostiteljske ili hotelske djelatnosti, a izrijekom je u ugovoru navedeno kako se on sam po sebi raskida, a ugovorne strane oslobađaju obveza, ukoliko Urbanističkom planom uređenja ne bude predviđena ugostiteljska i hotelska djelatnost. Kako UPU iz 2013. predviđa uglavnom kulturnu namjenu, a ne hotelsku niti ugostiteljsku, po tome se ugovor smatra automatski raskinutim. Tako je koncesija izbrisana i iz zemljišnih knjiga. Sve ove godine, još od 2009. kada je sklopljen ugovor o koncesiji s tvrtkom Razvoj golf, tvrđava Imperijal polako, ali sigurno propada. Ona zaslužuje temeljitu obnovu kako bi pokazala ono najbolje od sebe i od Grada, a za koji će Imperijal zauvijek biti simbol otpora i sjećanja na ugasle živote. Upravo ta mogućnost sada je korak bliže. Kao što je gra-

donačelnik Franković na nedavnom predstavljanju proračuna za 2023. godinu rekao, obnova tvrđave nije se našla na proračunskim stavkama zbog pravne zavrzlame koju je potrebno prvenstveno riješiti kako bi se ‘čistih papira’ ušlo u obnovu. Čak je izraelski investitor, vlasnik tvrtke Razvoj golf Aaron G. Frenkel osobno podnio tužbu Međunarodnom arbitražnom sudu, no njegovi zahtjevi su odbijeni, što je priopćio gradonačelnik Mato Franković.

“Zaprimili smo informaciju kako je Međunarodni arbitražni sud u svojoj odluci u cijelosti odbio zahtjev gospodina Ahron G. Frenkela za izdavanjem privremenih mjera koje su, između ostalog bile usmjerene i protiv Grada Dubrovnika, a odnosile su se na raskid ugovora o koncesiji za tvrđavu Imperijal”, objavio je dubrovački gradonačelnik na društvenim mrežama.

Podsjetimo, nakon što je raskinut ugovor o koncesiji, Grad Dubrovnik je u siječnju ove godine pred Općinskim sudom u Dubrovniku pokrenuo ovršni postupak nad tvrtkom Razvoj golf u predmetu tvrđave Imperijal. Sud je u ožujku donio rješenje u korist Grada. Tako su zaštićeni interesi Grada te je otvoren put prema obnovi i rekonstrukciji tvrđave koja predstavlja simbol herojske obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu.

Franković: Zaprimili smo informaciju kako je Međunarodni arbitražni sud u svojoj odluci u cijelosti odbio zahtjev gospodina Ahron G. Frenkela za izdavanjem privremenih mjera koje su, između ostalog bile usmjerene i protiv Grada Dubrovnika, a odnosile su se na raskid ugovora o koncesiji za tvrđavu Imperijal

petak, 2. prosinca 2022.

Piše Petra Srebrović foto Grgo

Ipšić, ljubitelj glazbe i DJ

‘Zaštitar iz Zelene naranče izbacivao nas je zbog plesanja poga jer je mislio da se tučemo’

Petra Ipšića dubrovački četrdesetogodišnjaci pamte kao jednog od najvažnijih dilera nove glazbe u vrijeme bez interneta i raznih drugih čudesa kada je bilo puno kompliciranije otkrivati zanimljive bendove

Petra Ipšića dubrovačka javnost ponajprije zna kao zaposlenika Grada Dubrovnika u njihovoj službi za informiranje. No, Ipšić je i vrsni poznavatelj glazbe koju prati još od osnovne škole kada ju je bilo znatno teže nabavljati nego danas. Često ga se može vidjeti za pultovima raznih klubova gdje pušta glazbu kao DJ, a i turisti traže njegove usluge ponajviše na vjenčanjima.

Kako je započela vaša ljubav prema glazbi?

Stari je imao kazetofon i kako je bio pomorac na Atlantskoj često je doma donosio kazete iz inozemstva. Prvi ozbiljniji izvođači s kojima sam došao u doticaj bili su Boney M, Abba, Tom Jones, Diana Ross…, iako se kad je on bio doma najviše slušao Mišo Kovač (smijeh). Nakon A-Ha i Duran Duran, krajem osnovne škole otkrio sam heavy metal i rock klasike poput The Doors i Deep Purple. Sjećam se kako smo presnimavali Crnu udovicu s kazetofona na kazetofon, nisu još bili lako dostupni oni s dvije glave. S jednog kazetofona bi se pustila kazeta, a na drugom bi se pritisnula tipka za snimanje. I nije bilo micanja dok snimanje ne završi. Ako bi netko ušao u sobu, kretalo se ispočetka (smijeh). Potom mi je stariji rođak otkrio punk, u prvom redu Ramones i The Clash.

Postali ste punker. Drugi su bili metalci, treći rockeri, četvrti grungeri... Puno supkultura. Danas toga nema. Zašto?

Danas se klinci toliko ne dijele po glazbenim žanrovima, nego ih istovremeno sve slušaju. Mladi će se oduševiti primjerice Metallicom i Iron Maidenom, ali neće se identificirati kao metalci, nego će slušati i druge vrste glazbe. Mislim da je to generalno dobro, prihvaćaju veći spektar žanrova i izlaze na razna mjesta. Nama je muzika bila važna kao identifikacijski element i te žanrovske i subkulturne po-

djele su bile izraženije. Znalo se da punkeri nose crne visoke starke, a šminkeri niske bijele, metalci visoke Pume ili što su već nosili. Nove generacije se ne opterećuju toliko nekim etiketama i muzika im nije toliko važna kao što je bila nama.

U vrijeme kada ste počeli izlaziti najpopularnije mjesto je bila Zelena naranča. Kako je to izgledalo, približite je malo našim mlađim čitateljima?

Bilo je ludo. Pobijana 8. Kultno mjesto ne samo za gradske okvire. Muziku su puštali Srđan Pađen i Luko Jerković, bilo je još nekoliko DJ-eva, ali oni su bili glavni, hodajuće glazbene enciklopedije. Tada su DJ-evi stvarali hitove, a danas puštaju ono što je već popularno. Od njih sam puno naučio, upijao sve što su puštali. Plesni podij je bio odmah desno kada se uđe u prostor. Živo pamtim kako bi Pađu preskočila igla na gramofonu kada bi netko slučajno Martom (cipele Dr. Martens op.a.) zakačio o DJ pult (smijeh). Bili smo mladi i glupi pa smo nekad tako i namjerno negodovali. Glazba se puštala s kazeta i ploča. Te kazete su se često snimale s radija, a bili su servisi u Zagrebu i Beogradu koji bi presnimavali muziku s CD-a na kazete. Zvali bismo ih na telefon i iz kataloga (koji je bio običan popis izvođača i albuma) i naručili one koje želimo da nam snime. Na kazetu od 90 minuta stala bi dva albuma, a ostatak mjesta na svakoj strani bi oni popunili pjesmama po njihovom izboru i to bi često bilo najbolje, pa smo tako otkrivali nove izvođače. To su većinom bila import izdanja, jer do licenciranih se moglo doći i u gradu, iako su neki albumi, poput “Sandiniste” The Clasha stigli 10 godina nakon što su objavljeni.

Što se najviše puštalo u Naranči? Najviše new wave i indie izvođači poput The Smit-

„Danas se klinci toliko ne dijele po glazbenim žanrovima nego ih istovremeno sve slušaju. Mladi će se oduševiti primjerice Metallicom i Iron Maidenom, ali neće se identificirati kao metalci, nego će slušati i druge vrste glazbe. Mislim da je to generalno dobro, prihvaćaju veći spektar žanrova i izlaze na razna mjesta“

Piše Maro Marušić

Foto: Goran Mratinović

Petar

petak, 2. prosinca 2022.

„Zelena naranča je bilo kultno mjesto ne samo za gradske okvire.

Muziku su puštali Srđan Pađen i Luko Jerković, bilo je još nekoliko DJ-eva, ali oni su bili glavni, hodajuće glazbene enciklopedije.

Tada su DJ-evi stvarali hitove, a danas puštaju ono što je već popularno. Od njih sam puno naučio, upijao sve što su puštali“

hs, The Cure, B-52’s, New Order, The Cult, Depeche Mode, Violent Femmes, Pixies, puštali su se i Beastie Boysi, Public Enemy, hrvatski novi val, cijeli taj rock zvuk tadašnje države, Haustor, Partibrejkersi, EKV, Laibach, pa i Dino Dvornik, koji je tamo održao legendarni nastup s Rambom Amadeusom 1. svibnja 1989. godine. Naravno da je bilo i punka poput Sex Pistols i Dead Kennedys. Tada bi uvijek nastao pogo, a Ćato zaštitar bi nas izbacivao iz kluba misleći da se tučemo, a ne da plešemo. Stalno smo mu objašnjavali koncept poga i mislim da ga nikad nije do kraja prihvatio (smijeh). Najžešći pogo nije bio na punk nego na Irce The Pogues i njihovu pjesmu “Fiesta”.

Koja je balica bila glavna u pogu?

Bila je tu nešto starija ekipa (veliki Ramonesi) – Arči, Ćimić, Srle, nažalost pokojni Darko Blitvić, Dubo punker, bilo je i dosta cura, a mi bi golobradi punkeri iz srednje škole (mali Ramonesi) vjerojatno nervirali ostale koji su dolazili plesati na “Love Shack”, “Beds are Burning” i druge mega hitove tog doba. Od naše ekipe bili su tu Mrli, Denis Porobija, Goran Cvjetinović, moj brat Niki, Mucko, Rašpolić, ali ako pitate generacijski bliske ljude, svi su tamo dolazili. Zelena naranča je uvijek bila krcata, a radila je svaki dan. Prodavala su se nezavisna glazbena izdanja, knjige, stripovi, bilo je i društvenih igara, ekipa se stalno okupljala.

Zašto danas u Dubrovniku nema nekog sličnog mjesta?

Pa mislim da se danas u TUP-u gradi i stvara jedna takva scena. Prije toga bio je Klub mladih Orlando.

Možda to nije isto, jer u Naranču nekad nisi mogao ući koliko je bila posjećena. Za Naranču se dobro znalo u cijeloj tadašnjoj državi. Valjda su druga vremena. Prije nisi doma imao bogzna što raditi, a danas su mladima na raspolaganju sva tehnološka i zabavna čudesa, od društvenih mreža, PlayStationa do Netflixa. U ono doba se znalo da se nalazimo na izlogu Apoteke na Stradunu oko 19 sati zimi, oko 21 ljeti. Nije ti trebao mobitel da se dogovoriš, navečer se ide u Naranče, to se podrazumijevalo. Neko slično mjesto za druženje današnjim mladima možda nije potrebno u tolikoj mjeri kao što je bilo nama.

Zelena naranča u ratu prestaje s radom, a kasnije je nasljeđuje Otok. Da, klub Otok je također bio dobro mjesto i tamo sam izlazio dok se negdje na prijelazu milenija nisam prebacio u Staru bolnicu, u Klub mladih Orlando, gdje je također bio vrhunski program, kreativno vrelo tadašnje generacije mladih. Sredinom nultih Orlando je bio na vrhuncu, a mi smo bili još mladi (smijeh). I dan danas tamo sviraju i vježbaju razni bendovi.

Je li se smanjio broj bendova u odnosu na devedesete kada su se stalno održavale gitarijade? Gitarijada i takvih događanja zasigurno je manje, ali ne bih rekao kako je manje bendova. I sada je scena živa i vrlo dobra. Puno je imena s objavljenim izdanjima koji su prepoznati i izvan Dubrovnika: Ape Revolution Bell, Valetudo, Silente, Izae, Ivan Bonačić, Embassy 516, Last Caress, Otpisani su također (konačno) snimili svoj prvi album. Neka mi oproste oni koje nisam naveo.

‘Gruhak i Atlantida su od svih dubrovačkih bendova bili svemir za sebe’

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački

„Mislim da se danas u TUP-u gradi i stvara jedna takva scena. Prije toga bio je Klub mladih Orlando. Možda to nije isto, jer u Naranču nekad nisi mogao ući koliko je bila posjećena. Za Naranču se dobro znalo u cijeloj tadašnjoj državi. Valjda su druga vremena. Prije nisi doma imao bogzna što raditi, a danas su mladima na raspolaganju sva tehnološka i zabavna čudesa, od društvenih mreža, PlayStationa do Netflixa“

Svojevremeno ste i vi bili u bendu imena Booyaka.

Koje blesavo ime (smijeh), mislim da je riječ o jamajkanskom terminu, a maznuli smo ga iz neke tada popularne rap pjesme. Zabavljalo nas je da ime nema nikakve veze sa stilom benda. Članovi Booyake su bili Damir Dogo na basu, Srđan Pađen na bubnjevima i ja na gitari, a svirali smo neki punk-hard-core s primjesama noisea.

Jeste li imali glazbeno obrazovanje ili ste bili samouk?

Nisam pohađao muzičku, nego sam išao na lekcije u jednog glazbenika koji je živio u mojoj zgradi. Htio sam zvučati poput Neil Younga i(li) Sonic Youtha koji su mi bili gitaristički uzori. Naravno da to nije bilo realno za očekivati na takvim lekcijama i još na akustari koju sam tada imao, pa sam naučio akorde. Kasnije sam kupio kopiju Van Halenovog Stratocastera i wah wah pedalu. Nije me pretjerano zanimalo “skidanje” tuđih stvari, interesiralo me je samo stvaranje vlastite muzike. U biti je Booyaka puno bolje zvučala od mojih sposobnosti sviranja (smijeh). Nakratko je s nama bio i Ivica Vetma. Održali smo nekoliko koncerata, a kao trio bili smo i predgrupa Letu 3 u Lazaretima. S Vladom Gojunom smo se nakratko okupili 2005. godine i nastupili na koncertu Buđenje i Nesanica na livadici iznad kluba Orlando. Dobro smo otprašili.

Jeste li iza toga išta svirali?

Nisam više. Put me odveo na radio, najprije Libertas, pa onda na Laus. Radio je bio i ostao moja najveća strast. Plus, uvijek sam više naginjao biti kolekcionar i “student” pop glazbe ili DJ, nego što sam htio biti glazbenik. Možda kupim gitaru i pojačalo za po doma, Irena (supruga op.a.) bi bila sretna (smijeh).

Kazne za uši, Coma Baby, Aluminijske doze, Puppy, what’s your name?, Denoizer, Nitrotaste, Precious Candy, Paint Box, pa kasnije 4,5,6, Lešinari su uvijek bili rado slušani i Mirso, a moram spomenuti i moj prvi bend Falstaff... Naravno Atlantidu i Gruhak ne treba ni isticati, oni su bili svemir za sebe.

Rijetko koji bend je svirajući covere tako ljudima legao kao Gruhak.

Zato što su svaki koncert svirali kao da im je zadnji. Ono što su s Indexima u Sarajevu napravili je vrijedno divljenja. Nemam ja tu što filozofirati o Gruhaku, dovoljno je otići na YouTube i pogledati komentare pod njihove obrade Zeppelina, Floyda... Ljudi ne mogu vjerovati kako je to dobro. Gruhak nije radio klasične covere, nego je doslovno u njih ugrađivao dušu, zato je fenomenalan rezultat.

Spomenuli ste Aluminijsku dozu. Zanimljivo kako ste vi i oni vježbali zajedno u prostorima Crkve svetog Mihajla, a don Grga vam je dopustio da svirate punk i noise, što hoće reći da se ispod oltara čuo i Bad Religion.

Bilo je problem naći prostor za vježbanje pa smo se na kraju sjetili da bismo mogli pitati don Grga da nam dopusti vježbati u atomskom skloništu ispod crkve sv. Mihajla. On je pristao i uopće nas nije pitao što sviramo, niti je oko toga radio ikakve probleme. Dovoljno mu je bilo što je riječ o mladim ljudima iz njegove župe koje je poznavao. Buka se nije čula, jer je riječ o skloništu i tamo smo se mogli po čitave dane uvježbavati. Dogo i ja smo bili u “Mercedesima”, jedino je Pađo morao preko Straduna pa na bus. Ljudi iz grada tada su rijetko napuštali zidine, nisu imali razloga, nego smo mi ostali dolazili u grad kad je trebalo kupiti cipele ili bilo što. Za prvu probu morali smo mu doslovno skicirati gdje će se iskrcati iz “četvrtice” na “skveru” (smijeh).

‘Danas je sve dostupnije, a opet nekako prolazi ispod radara. Od šume se ne vidi stablo’

Koji su vam dubrovački bendovi iz tog vremena ostali kao lijepa uspomena?

Vjerojatno ću opet nekoga izostaviti, ali sjećam se

Grad Dubrovnik je kupio TUP. Što napraviti s njim? Možda neko alternativno mjesto gdje bi se razvijala kreativna industrija počevši od glazbe pa nadalje?

Koliko sam upoznat to i jest namjera gradske uprave, stvaranje nekog novog urbanog prostora, mjesta gdje će se razvijati kulturna scena i kreativne industrije uz određene javne usluge i društvene sadržaje. Tamo već postoji klub Dubina, Love Bar, Muzej crvene povijesti, Kulturni centar Jadran, a nedaleko je i Dubrovnik Beer Company koji formalno ne spada pod TUP, ali je dio tog koncepta. Smatram da je dobro za urbani identitet grada da je Grad kupio TUP

Vratimo se još malo u doba s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina kada je do glazbe bilo neusporedivo teže doći nego danas kada fanove dijeli samo jedan klik. Spomenuli ste neke modele otkrivanja muzike, a sigurno je i radio bio vrlo važan dio toga, puno bitniji nego što je to sada.

„Bilo je problem naći prostor za vježbanje, pa smo se na kraju sjetili da bismo mogli pitati don Grga da nam dopusti vježbati u atomskom skloništu ispod crkve sv. Mihajla. On je pristao i uopće nas nije pitao što sviramo, niti je oko toga radio ikakve probleme. Dovoljno mu je bilo što je riječ o mladim ljudima iz njegove župe koje je poznavao“

Bio je legendarni music shop “Iz sve snage” u Zagrebu, a kasnije je filijalu u gradu otvorio Pađo. A muzika se nabavljala na sve moguće načine. Onoga što se nije moglo kupiti u butizi Jugotona na Stradunu ili u jednoj od robnih kuća naručivalo se izvani putem kataloga. Tko je negdje putovao vraćao se natovaren. Kad se išlo u Trst po rebatinke i starke, vraćalo se s doma s pločama Misfitsa. Sjećam se da je Ivan Jelčić srednju školu završio u Americi pa je doma donio masu novih albuma. Tad je već krenuo grunge i hard core. Dijelilo se, presnimavalo, posuđivalo. Svaki album se slušao do iznemoglosti. Ante Batinović je svaki dan na Drugom programu državnog radija puštao jedan cijeli album. Emisija “Po Vašem izboru” je išla u podne nakon vijesti, a subotom popodne od 17.30 do 19 sati uređivao je “Rock Express”. Bio sam zalijepljen za radio. U njegovim sam emisijama prvi put čuo Pixies i Nicka Cavea, a onda snimio Nirvanu i njihov album “Bleach”. Ta je kazeta obišla cijeli Dubrovnik (smijeh). Danas je tako nešto nemoguće čuti na komercijalnom radiju.

Poslije su važne emisije bile i Metalmania koju je vodio Pišta, pa Hit Depo… Bilo je još emisija na televiziji poput “Izvan struje”. “Hit Depo” je institucija. Postojali su i važni muzički časopisi. Prije rata “Ritam” u Beogradu (1989-1991), u Osijeku “Heroina” (1990-1991) i kasnije “Heroina nova” (1994 - 1998), i na kraju “Nomad” (1998 – 2003). Heroinu sam obožavao, gutao svako slovo koje su pisali Zoran Jačimović, Delimir Rešicki, Ante Čikara, Aleksandar Dragaš i mnogi drugi. Sjajan je bio stil kojim se opisivala muzika, bilo je gust čitati prikaze albuma koje još niste poslušali i zamišljati kako zvuče. Heroina se tiskala u 7.000 primjeraka, što nije malo za rock i pop-kulturni magazin. Nomad je isto bio fenomenalan, tu se iskristalizirala jedna nova generacija ljubitelja glazbe. S istom strašću su pisali o Ra-

dioheadu i Destiny’s Child i nervirali stare glazbene kritičare, to sam obožavao. Danas je sve dostupnije, a opet nekako prolazi ispod radara. Od šume se ne vidi stablo.

Gdje vi danas najviše pratite novu glazbu? Kakva je glazba danas?

Na Spotifyju. Znam da postoji dosta primjedbi na loš odnos streaming servisa prema izvođačima i autorima, ali sviđa mi se ideja da ne moraš fizički imati u posjedu neki album što je meni osobno osvježavajuće jer sam cijeli život skupljao albume i popunjavao rupe u diskografijama. Trudim se i dalje slušati albume kao cjeline. Algoritmi Spotifya su iznimno dobri, i ako želiš možeš otkriti puno dobre glazbe, nove i stare. Ima pregršt fenomenalne nove glazbe, jedino što ne valja su komercijalni hitovi. Oni se svi rade na isti kalup, nitko ne želi preuzeti rizik, sve zvuči isto. Upališ neki radio, živa dosada, kao da iznova slušaš jednu te istu pjesmu, uz izuzetak “dvice” HRT-a. Postoje specijalizirane stanice, ali one me manje oduševljavaju, to je isto kao kad raspravljaš s istomišljenicima pa se tapšete po ramenima. Ali s druge strane mogu se pronaći prava glazbena remek djela. Evo samo da spomenem britanski Sault i američki Khruangbin koji su stvarno fenomenalna otkrića u zadnjih par godina. Ukratko rečeno, nova muzika je nikad bolja, jedino što je užasno je mainstream. Diskografske kuće su izgubile moć, ne ulažu u nove izvođače, nemaju strpljenja, pa smo došli do toga da trendove u glazbi diktira Tik Tok.

Recite nam za kraj najbolje albume u ovoj godini po vašem skromnom sudu. Teksaški bend Spoon su izdali odličan indie rock album (njihov deseti), a nedavno je isti dobio “makeover” londonskog dub majstora Adriana Sherwooda. Izbacio me iz cipela, posve neočekivano, potpuno drugi album. Grupa Dry Cleaning, također iz Londona, sviraju neki post-punk sa spoken word ženskim vokalom, odlični su. Spomenuti Sault su upravo objavili pet albuma, Khruangbin ove godine dva. Odlična mi je Angel Oslen i njen country album “Big Time”. Također iz Londona stiže elektronski afrofunk bend Ibibio Sound Machine, od pop-elektronike zapeo mi je za uho Fred Again, jako je talentiran i šegrt je Briana Enoa. Makaya McCraven, američki jazz glazbenik, ima fenomenalan album “In These Times”, obožavam Španjolku Rosaliu i njen “Motomami”. Berlinski DJ kolektiv i bend Jazzanova rekreirali su pjesme s kratkoživuće detroitske jazz etikete iz 70-ih Strata Records i to mi je možda najbolji album godine. Impresionirala me je i r&b pjevačica Kehlani i njen album “Blue Water Road”. “Mr. Morale & The Big Steppers” Kendricka Lamara je remek djelo. U Velikoj Britaniji se događa jazz revival, a prednjači Emma-Jean Thackray koja ima izvrstan album “Yellow”. S početka godine svidjeli su mi se albumi američkih grupa Big Thief i Beach House.

Dubrovački dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

‘Ima pregršt fenomenalne nove glazbe, jedino što ne valja su komercijalni hitovi’

Akademis je omiljeno mjesto za praćenje Svjetskog prvenstva

Ovogodišnje Svjetsko nogometno prvenstvo specifično je po mnogočemu. Održava se tijekom zimskog perioda godine, a navijanje ovisi i o vremenskim prilikama. Upravo zato Akademis Academia u Studentskom domu pokazala se kao izvrsno mjesto za navijanje koje omogućuje praćenje utakmica na otvorenom, ali i u zatvorenom prostoru, uz bogatu ponudu jela i pića. Nezaboravne nogometne trenutke, one sretne, ali i one kada krene loše, uvijek je dobro pratiti u dobrom društvu i tamo gdje je atmosfera uzavrela. Uzbudljivi trenutci ponosa koje je pružila reprezentacija Hrvatske bili su popraćeni i veličanstvenim vatrometom.

NAJVAŽNIJA SPOREDNA STVAR NA SVIJETU

foto Petra Srebrović

Dubrovački

petak, 2. prosinca 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivana i Dragica - godi predah u poslu, prijateljski razgovor i kavica

Odette i Dubravka - majci ništa više za sreću ne treba, nego da doma što češće dođe voljena kćer iz Zagreba

Lucija i Dubravko - kad se s ljubavlju preko pola stoljeća zajedno diše, lakše se i nova autoričina knjiga Snažne godine napiše

Andro, Vicko, Siniša i Hrvoje - dosadno im društvo nije, kava se pije, imaju zanimljive priče svoje

Denis, Dora i Stijepo - kontrabasist, violinistica i klarinetist, glazbom svoj i tuđe živote oplemene ugodno i lijepo

Huso i Dino - s dragim unukom malim uvijek je u šetnji fino

Dubrovački dnevniK petak, 2. prosinca 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marija, Zlatko, Danica i Marko - zadovoljstvo ne skrivaju, s gustom uživaju i slano, i slatko

Dario, Željko, Igor, Marko, Mile, Antun, Darija, Marija, Dario, Sandra i Miho - poštenim, savjesnim i vrijednim radnicima Vrtlara nije nikad teško raditi, za sve prigode i feste voljeni Grad zelenilom ukrasiti

Toni i Miro - za razgovore svakodnevne tema uvijek imaju oni

Josip i Marija - sprema se u kućicama kojekakvih gulozarija

Petra, Jelena i Ella - sedmi rođendan je sretno proslaviti uspjela

Sara i Toni - kad zajedno marendaju i zalogaji na Stradunu imaju dodatnoga čara

SS / MS “IRPINIA” je tijekom ’70-ih bila čest dubrovački gost

Brod je prvi put posjetio Dubrovnik 1936. godine pod imenom CAMPANA, a glumio je i u filmu

CAMPANA je uspješno plovila prema Južnoj Americi sve do 1940. godine, odnosno početka Drugog svjetskog rata. Povremeno je plovila i na kružnim putovanjima pa je tako jednom doputovala i u posjetu Dubrovniku

U brodogradilištu Swan Hunter & Wigham Richardson iz Newcastlea u Engleskoj, izgrađen je 1929. godine za francusku brodarsku kompaniju Societe Generale de Transports Maritimes (SGTM) iz Marseillea putnički parni brod CAMPANA. Bio je namijenjen linijskim plovidbama iz Marseillea za Brazil, Urugvaj i Argentinu. Bio je dug 160, a širok 20,4 metra. Imao je 13 204 bruto tone, a u tri razreda mogao je prevoziti 1181 putnika i 330 članova posade. Šest

KAO CAMPANIA PRVI

DAVNE 1936. GODINE CAMPANA je uspješno plovila prema Južnoj Americi sve do 1940. godine, odnosno početka Drugog svjetskog rata. Povremeno je plovila i

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

parnih SR turbina tvrtke Parsons Marine Steam Turbine Co Ltd. su mu preko dvije propele davale brzinu od 17 čvorova. Imao je dvije ciminjere.

PUT U DUBROVNIKU

na kružnim putovanjima pa je tako 10. kolovoza 1936. godine s 583 putnika i 170 članova posade jednom doputovala i u posjetu Dubrovniku.

Okupaciju Francuske brod je zatekao u Buenos Airesu gdje ga je nakon raspreme preuzela argentinska vlada. Pod imenom RIO JACHAL je za njih plovio sve do 1946. kada je vraćen Francuzima tj. bivšem vlasniku SGTM. CAMPANA je ponovo zaplovila na istoj ruti preko Atlantika, ali u nekoliko plovidbi i do francuskih kolonija u Indokini.

PRIJEVOZ EMIGRANATA

Prodana je 1955. talijanskoj kompaniji Grimaldi-Siosa u vlasništvu braće Grimaldi čija je majka rodbinski povezana s poznatom đenoveškom brodovlasničkom obitelji Achille Lauro. Preuređen u Genovi za smještaj putnika u prvom i turističkom razredu pod imenom IRPINIA, brod započinje prevoziti talijanske emigrante u Južnu Ameriku. Kompanija je zbog nižih poreza registrirana na Siciliji, a od 1962. ime joj je skraćeno u Siosa Lines.

Od konca 1959. IRPINIA mijenja rutu i plovi za Montreal i Quebec ponovo prevozeći emigrante, ali ovaj put mađarske. Opet je 1962. u brodogradilištu na kompletnom preuređenju, uklanja mu se jedna od dvije ciminjere, a parne mu turbine zamjenjuju FIAT diesel pogonskim strojevima koje mu daju ekonomsku putnu brzinu od 20 čvorova . Kratko vrijeme još prevozi talijanske emigrante prema Karibima, ali već od 1970. počinje ploviti na kružnim putovanjima Zapadnim Sredozemljem na ruti od Genove do Cannesa, Barcelone, Palme, Tunisa, Palerma i Caprija, a često plovi prema Jadranu.

POD IMENOM IRPINIA U DUBROVNIK STIŽE VIŠE OD 20 PUTA

IRPINIA je prvi put posjetila Dubrovnik već 26.

ožujka 1970. godine u popodnevnim satima na putu iz Kotora prema Veneciji kamo je otplovila nakon noćenja u gruškoj luci, sutradan u 12:00 sati. Te godine sve do 25. rujna u naš grad po istom rasporedu dolazi ukupno 14 puta ploveći itinerarom: Genova, Napulj, Catania, Patras, Krf, Kotor, Dubrovnik, Venecija, a u povratku: Venecija, Bari, Siracuza, La Valetta, Tunis, Olbia, Bastia, Genova. Sljedeće, 1971. godine, opet uplovljava 17. lipnja, ponavlja prošlogodišnji raspored boravka u gruškoj luci, ali nakon ukupno devet uplovljavanja posljednji put podiže sidro 7. listopada na putu za Veneciju i nakon toga u Dubrovnik se više nikada nije vratila.

Siosa Lines je 1976. odlučila već ostarjeli brod poslati u raspremu. Još samo u Barceloni u filmu „Putovanje prokletih“ glumi njemačkog lajnera ST. LOUIS u priči o putovanju 900 Židova iz Njemačke za Kubu u kojoj su glavne uloge odigrali James Mason i Faye Dunaway. Na veliko iznenađenje, IRPINIA se opet nakratko vraća kružnim putovanjima, ali je 1981. ponovo raspremljena, ovaj put zauvijek, u talijanskoj luci La Spezia. Nakon 52 godine uspješne plovidbe i dvije godine mrtvog veza, tu je 1983. konačno i izrezana u staro željezo.

IRPINIA je prvi put posjetila Dubrovnik već 26. ožujka 1970. godine u popodnevnim satima. Te godine sve do 25. rujna u naš grad po istom rasporedu dolazi ukupno 14 puta. Sljedeće, 1971. godine, opet uplovljava 17. lipnja, ponavlja prošlogodišnji raspored boravka u gruškoj luci, ali nakon ukupno devet uplovljavanja posljednji put podiže sidro 7. listopada na putu za Veneciju

Dubrovački dnevniK petak, 2. prosinca 2022. Priče o moru i brodovima 37

S motorom sletio u rijeku, spašavali ga građani

Vozač motocikla je iz rijeke izišao uz pomoć građana, nakon čega je prevezen u dubrovačku bolnicu gdje je utvrđeno kako je zadobio teže ozljede

Vozač motocikla je iz rijeke izišao uz pomoć građana, nakon čega je prevezen u dubrovačku bolnicu

U prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak, nešto prije 8 sati, dogodila u ulici Na rivi, u mjestu Prijevor, teže je ozlijeđen 20-godišnji vozač neregistriranog motocikla dubrovačkih registarskih oznaka, javljaju iz policije.

Do prometne nesreće je došlo kada je motociklist, tijekom kretanja iz smjera Stare Mokošice prema Komolcu, uslijed neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad motoci -

klom i udario u stablo, a potom i u stup javne rasvjete nakon čega je vozač sletio u Rijeku dubrovačku, dok se motocikl zadržao na kolniku.

Vozač motocikla je iz rijeke izišao uz pomoć građana, nakon čega je prevezen u dubrovačku bolnicu gdje je utvrđeno kako je zadobio teže ozljede zbog kojih je zadržan na daljem liječenju, navodi policija.

ZBOG BRZINE IZGUBIO NADZOR

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

DOMUS CHRISTI

U spomen na pok. Toma Korljana prilažu 300,00 kn Kate, Rina i Tonći

U spomen na pok. Katu Lise, majku naše drage prijateljice Nine, umjesto cvijeća 400,00 kn prilaže obitelj Gardašanić

Korisnici djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- Umjesto cvijeća za pok. Antuna Luja, supruga naše kolegice Ankice, kolegice umirovljenice iz vrtića doniraju 800, 00 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582

ili putem maila downdnz@gmail.com

DVA SKALINA

U spomen na oca naše susjede Marije Worman, stanari zgrade Gorce sv. Vlaha prilažu 300 kuna; Umjesto vijenca u spomen na pok. Katu Brbora, majku naše susjede Ane, 400 kuna prilažu obitelji: Mlinarić, Škrabo, Majkovica i Vodopić;

U spomen na našeg dragog Marka Mašanovivića, supruga s obitelji prilaže 400 kuna; U spomen na dragoga prijatelja Bara, 500 kuna prilaže obitelj Maslać; Umjesto vijenca za gospara pok. Barišu Lulića, svekra naše kolegice Ružice, prilažu 300 kuna zaposlenici Državnog ureda za reviziju Dubrovnik; U spomen na pok. Ivicu Borovina, 480 kuna prilažu stanari zgrade

Petra Zoranića 11. Dubrovnik; U spomen na pok. Dragana (Kiko) Kovač, 480 kuna prilažu stanari zgrade Petra Zoranića 11. Dubrovnik; Umjesto cvijeća u spomen na pok. Dragana Kovača-Kiko, 200 kuna prilaže Nedjeljko Zelen; Umjesto cvijeća u spomen na Dragana Kovača-Kiko, 200 kuna prilaže Borbenka Violić; Rođaku Ivici Cvjetkoviću , umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Jele Monković; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (radnim danom od 9:00 – 17:00)

OBAVEZNO PROČITAJTE - SVE BENEFITE BAROKOMORE

NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite;

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost orga nizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Za sve informacije posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

www. marin-med.com email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem Peugeot Partner, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2010, registriran do 1.10.2023., tel. 098/344-611

Prodajem Citroen Berlingo, zatvoreni tip, god. proizvodnje 2008., registriran do 1.10.2023, tel. 098/344-611

Prodajem BMW 520 petica 2006. godište u odličnom stanju. Kontakt: 098 189 7116

Prodajem fića 1976’ godište. Kontakt: 099 884 5144

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem stan u Gružu za jednog ili dva radnika. Tel. 020/419-574

Iznajmljujem stan u Lapadu kod Mercedesi nebodera za dvije ili jednu osobu nepušači do 01.05.2023. Kontakt: 098 9060467

Iznajmljujem višenamjenske poslovne prostore u R.K.Minčeti, veličine 30,15 i 13m2. Mob.095/80 90 993

Iznajmljujem jednosoban opremljen stan u Župi dubrovačkoj. Kontakt: 098 189 7116

Iznajmljujem stan u Mokošici s parkingom na dulje vrijeme. Tel: 020/419-574

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni bo-

ravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/3375466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876

u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

petak, 2. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK 46 Mali oglasi

Mali oglasi

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –80.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih

zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Med domaći kvalitetan sa etiketon proizvođača , šumski i med od bora prodajem. 0916143946

Prodaje se grob na katoličkom groblju na Boninovu. Tel. 098/960-9880

Prodajem narančine aleksandrine i naranče lastovke s Kalamote. Cijena povoljna, sve po dogovoru. Kontakt: 095 877 3493

Prodajem latoflex podnicu (190x90) 100kn i običnu (200x90) 50 kn. Mob. 0958090993

Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-ove. Cijena 60kn. Mob.:0958090993

Prodajem dva jogi madraca i dvije latoflex podnice 90x200, vrata PVC 2 krila 230x140 ostakljene kocke. Kontakt: 099 884 5144

USLUGE RAZNO

Kućni meštar - Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka, tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, do-

stava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 28.11. do 4.12.2022.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 5.12. do 11.12.2022.

preminuli