







petak, 25. studenoga 2022. Dubrovački
petak, 25. studenoga 2022. Dubrovački
Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.
Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288
Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr
Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović
Urednik Maro Marušić
Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr
Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević
Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević
Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)
Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater
Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr
Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr
Tisak Tiskara Zagreb
Piše Vjera Šuman
FOTO: PATRIK MACEK/PIXSELL
Uzemlju s ugodnom mediteranskom klimom useljava se sve više američkih i engleskih državljana. Gotovo podjednako onih koji tu žele provesti umirovljeničke dane, kao i mladih obitelji koje upravo tu žele odgajati i obrazovati svoju djecu i raditi svoje poslove. Ta izabrana zemlja je Portugal koji, uz blagu i ugodnu klimu, ima jako poticajne poreze za ulagače, ali i stabilnu poreznu politiku koja stimulira i biznis i pristojan život njegovih stanovnika. Nije Portugal izbjegao inflaciju i poskupljenja koja pogađaju cijelu Europu, ali država nastoji pametno balansirati i uskočiti gdje je potrebno. Pritom ne dira vrlo poticajne poreze čija stabilnost garantira opstanak i ostanak brojnih ulagača u industriji koja otvara nova radna mjesta i značajno podiže BDP, čime posljedično i potrošnju. Sve to opet puni državnu blagajnu. Prema izračunima, značajno više od restriktivne porezne politike kakvu zagovara hrvatski porezni sustav.
Zašto je tome tako, davno je objasnio američki ekonomist Arthur Laffer. Rastom poreznog opterećenja rastu i prihodi, ali samo do određene “kritične točke”. Kad porezni teret nadmaši tu točku, prihodi počnu padati jer se porezna baza poči -
nje smanjivati. Točnije, sve je manje onih koji, uz tako veliko opterećenje, mogu i žele poslovati i plaćati porez. Lafferova krivulja vrlo precizno objašnjava kako mrtav magarac, ma koliko ga udarali, više neće moći vući teret. Optimalna porezna stopa je, dakle, ona koja maksimizira prihode Vlade, ali i zaposlenost, produktivnost i proizvodnju. Sve to trebalo bi biti dobro poznato ministru Primorcu jer je došao s Ekonomskog fakulteta, ali politika je očito nešto sasvim drugo. Odluke rijetko donose oni koji znaju, ako znaju, nego oni koji ubijaju kokoš za požderat’ batak.
Potpuno krivom populističkom tezom kako će većim porezima onima koji su prekomjerno zaradili pomoći potrebitima, bez jasnih i transparentnih kriterija, izvrdava se smisao preporuke Unije o dodatnom oporezivanju energetskih industrija i tvrtki koje su na poskupljenju energenata neprimjereno zaradile u krizi. EU pritom traži vrlo transparentne kriterije potrošnje novca od dodatnog oporezivanja. Plenki je objasnio kako mi nemamo dovoljno energetskih subjekata pa onda treba opaliti sve one koji su puno zaradili (!?). Kad populizam i izborni ciklusi ne bi bili jedini motivi donošenja ovakvih odluka, onda bi svaka pametna vla-
da dobro pazila i na naplatu poreznih dugova. Ne bi se moglo dogoditi 19 milijardi kuna otpisanog poreznog duga u zadnje četiri godine. Čuj to, Hrvatska otpisala 19 milijardi kojekakvim muljatorima, prevarantima i ‘uglednim građanima’! Ne bi se moglo dogoditi to da neka bitanga kupuje skupe aute i po nekoliko stanova te pritom prijavljuje minimalac. Porezna uprava, s tisućama zaposlenih, pojma nema o tome, ali udara ugostitelje za najmanji prekršaj ili male poduzetnike - obrtnike u IT sektoru, koji rade za različite poslodavce, najčešće na daljinu, mijenjajući porezna pravila kako im u kojoj prilici odgovara.
Velike IT firme koje su vlastitim znanjem napravile čudesne rezultate, pritom plaćajući iznimno dobro svoje zaposlenike, kao i sve
poreze u Hrvatskoj, ovakvom poreznom politikom mogli bi otjerati tamo gdje mogu planirati razvoj i ulaganja. U zemlje s poticajnom i stabilnom poreznom politikom. Bilo bi možda i samo iznimno prihvatljivo da su taj porez nametnuli samo na isplaćenu dividendu i iskoristili takvu poreznu prijetnju za stimuliranje poduzetnika na ulaganje u nove tehnologije, robotizaciju proizvodnih pogona i podizanje plaća. Time bi se itekako podigla produktivnost zbog koje su, s jedne strane, plaće niske, a s druge strane slaba i nikakva konkurentnost Hrvatske. Ovako je to samo pogodovanje uhljebistanstvu i populizmu kojim se uništava sama esencija razvoja - poduzetništvo. Direktno ono veliko, a indirektno i malo. Najgore posljedice prelit će se u konačnici na umirovlje-
nike i ostale potrebite, ma što Plenki pričao.
Bez obzira na to hoće li prekrasna mala Luči navijati za Hrvatsku ili za Hajduka, jedina nada za dizanje morala nacije su Vatreni. Prva utakmica nije sretno prošla, ali u usporedbi s Argentinom razloga za radost ipak imamo. Navalite jače, dečki! U ovakvoj krizi i s ovakvim potezima politike koji ne daju šansu optimizmu, jedino nas dobre vijesti iz Katara mogu malo refat’! Uzdamo se. Inače, nemojte se nervati zbog poplutale Lapadske obale i uobičajenih prizora vodopada i poplava po Gradu. Zamislite kako živite u Veneciji i nabavite gondole. Riješit će se ta vražja odvodnja. Koliko ja pamtim, već dvadeset godina je u procesu rješavanja. I tako pomalo, strpljenja. Čemu hića? Poooomalooo! Eto vas.
Svaki put kada bolnice raspišu specijalizacije, liječnici koji rade u ordinacijama obiteljske medicine ili na hitnoj pomoći odlaze na specijalizacijsko usavršavanje.
Problem leži u tome što ne postoji koordinacija s primarnom zdravstvenom zaštitom pa se nerijetko dogodi kako njihove službe ostaju bez više djelatnika istodobno. To se upravo dogodilo i Zavodu za hitnu medicinu DNŽ
Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran MratinovićZavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije raspisao je više natječaja putem kojih traže liječnike. Kako nam je kazao ravnatelj županijskog Zavoda Luka Lulić, radi se o čak 14 natječaja! Objašnjava nam kako se dogodio ‘egzodus’ liječnika koji odlaze s naše hitne. No, nije prvi put, a nije ni neuobičajeno.
„Ovo je situacija koja nam se događa dvaput godišnje. Tako nam odlazi dio liječnika jer su raspisane specijalizacije. Naime, bolnice dugo nisu raspisali specijalizacije, no to se sada dogodilo pa oni odlaze,“ kaže Lulić.
Svaki put kada bolnice raspišu specijalizacije, liječnici koji rade u ordinacijama obiteljske medicine ili na hitnoj pomoći odlaze na specijalizacijsko usavršavanje. To je logičan slijed stvari i, naravno, njihovo pravo, no problem je u tome što kod raspisivanja ne postoji koordinacija s primarnom zdravstvenom zaštitom pa se nerijetko dogodi kako njihove službe ostaju bez više djelatnika istodobno. To se upravo dogodilo i Zavodu za hitnu medicinu DNŽ, odakle sada odlazi 10 liječnika. Lulić napominje kako se to
petak, 25. studenoga 2022.
neće dogoditi ‘preko noći’, no dogodit će se i trebalo je reagirati već sada. „Poznato je kako nema neke ujednačene i jedinstvene politike oko specijalizacije te kako ne postoji koordinacija s primarnom zdravstvenom zaštitom pa se, kao sada, dogodi da veliki broj liječnika u jednom trenutku odlazi. Iz predostrožnosti smo stoga raspisali veći broj natječaja kako bismo popunili ta mjesta,“ kaže Lulić.
ZASAD NIJE POPUNJENO NI POLA PRAZNIH MJESTA No, općepoznata je stvar kako se na natječaje u kojima se traži liječnici u Zavodu za hitnu medicinu DNŽ ili, primjerice, na Domu zdravlja, uglavnom javlja manji broj ljudi. Zna se dogoditi i da se na ponovljene natječaje koje raspisuje Dom zdravlja ne javi nitko. Stoga smo pitali Lulića koliko se zainteresiranih javilo na natječaj koji je raspisao Zavod. „Niti pola od onoga što tražimo. Na terenu postoji problem. U Zagrebu imate medicinski fakultet, liječnika koliko hoćete, a nama se nikada nije javio veći broj od onoga što tražimo. Dakle, tko se javi, on je primljen. Toliko o tome da se zapošljavaju ljudi po određenim pripadnostima,“ komentira Lulić.
DOBRE PLAĆE, SUBVENCIJA STANARINE, ALI…
Kako se radi o konstantnom i dugotrajnom problemu, Zavod za hitnu medicinu DNŽ je napravio ono što je u njegovoj moći kako bi posao liječnika u njihovom timu bio atraktivan. Rad na hitnoj pomoći dodatno se boduje za specijalizaciju, liječnicima se subvencioniraju i mjesečne stanarine, a i iznos mjesečne neto plaće je atraktivan – kreće se od 17 ili 18 tisuća pa do 20 tisuća kuna.
No, interesa nema. Lulić stoga smatra kako bi trebalo uvesti dodatna pravila kako se ne bi događalo da hitna ostaje bez 10 liječnika, i da oni odlaze istovremeno. „Razgovarali smo više puta, sa svim ministrima u proteklim sazivima, i predložili da se u Zakon uvede obveza rada po diplomiranju. Dakle, da jednu godinu oni rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije specijalizacije. Ne mora to nužno biti nekakav prisilni staž, ali se može urediti Pravilnikom o uvjetima specijalizacije da se takav rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bolje i više boduje,“ predlaže Lulić.
Iako svi izazovi s kojima se Zavod za hitnu medicinu DNŽ sada susreće zvuči alarmantno, Lulić vjeruje kako će se nedostajuća radna mjesta popuniti i kako je ovo zapravo situacija koja se ponavlja. Specijalizacije još nisu započele, ali će cijeli proces vjerojatno biti realiziran kroz mjesec ili dva dana, kada Ministarstvo izda dekret, a specijalizanti potpišu ugovore. „Ne visimo opasno, no treba se nešto poduzeti. Na jugu se ovo često ponavlja, ali i u ostalim zavodima. Mi smo bazen mladih liječnika obiteljske medicine i naravno kad je specijalizacija gotova, uglavnom dobiju posao, kao i oni koji nisu ni dana radili nego, kako su diplomirali, tako su pošli na specijalističko usavršavanje,“ kaže Lulić koji smatra kako bi razliku među njima trebalo jasnije napraviti.
KAD NEMA DOVOLJNO LJUDI, KREĆE IMPROVIZACIJAKad se govori o brojkama, u Zavodu za hitnu medi-
cinu Dubrovačko-neretvanske županije radi 40 liječnika, od čega 10 sada odlazi. Dubrovačka hitna pomoć ima 10 liječnika, a odlazi ih troje.
„Sa sedam možemo raditi, ali 10 je optimalno. Plus ne zaboravimo da je tu i helikopterska služba koju onda morate pokrivati s ljudstvom koje je ‘na knap’,“ kaže Lulić.
Dubrovačka hitna pomoć trenutno ima 10 timova T1 koje čine doktor medicine, medicinska sestra odnosno tehničar ili stručni prvostupnik te vozač. Po pet timova T1 je u Čilipima, Metkoviću, Pločama, Orebiću, Korčuli i Blatu. Janjina i Slano su ispostave s timovima T2 (medicinska sestra/tehničar i vozač, bez liječnika).
„To je ljudstvo s kojim morate raspolagati kako biste mogli pružiti hitnu medicinsku pomoć tijekom 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, a da pri tom satnica funkcionira, da se popuni fond sati, da se ne prelaze zakonski okviri od 40 radnih sati tjedno, da se mogu koristiti godišnji odmori. U suprotnom imate prekovremene sate, prekoračuje se normativ i sve to funkcionira dok ljudi mogu. Ali nitko ne može bez odmora raditi. Uostalom, inspekcija vas može kazniti,“ opisuje Lulić. Prema sadašnjim najavama, najviše bi liječnika trebalo otići s Blata na Korčuli, koja je u Hrvatskoj inače najudaljenija ispostava od prve bolnice. Od pet timova liječnika, trebali bi ostati na dva ili tri tima. „Popunilo bi se to nekako liječnicima obiteljske medicine, ali kad nemate svojih pet timova, to onda postaje improvizacija,“ govori Lulić.
„Ovo je način na koji opće i kliničke bolnice rješavaju svoje probleme. Kad svih pokupe, onda vas svi pitaju kako nema doktora koji će raditi na hitnoj pomoći. Nema ih jer na tržištu ne postoje. Nema tko raditi! A kad primarna zdravstvena zaštita stane, onda puno toga staje. Pa i obiteljska medicina je od ponedjeljka do petka. Hitna medicina 24 sata, sedam dana u tjednu, uključujući i otoke,“ kaže Lulić dodavši - teško je održavati sustav kad vam svako malo odlazi jedna trećina doktora medicine.
Pitali smo Lulića koliko se zainteresiranih javilo na natječaje koje je raspisao Zavod. „Niti pola od onoga što tražimo,“ odgovorio je
„Nema tko raditi! A kad primarna zdravstvena zaštita stane, onda puno toga staje. Pa i obiteljska medicina je od ponedjeljka do petka. Hitna medicina 24 sata, sedam dana u tjednu, uključujući i otoke,“ kaže Lulić
Jesu li vijeća gradskih kotara i njihovi predsjednici tek kvartovski domari kojima je vrhunac političke moći mijenjanje dotrajale sijalice i lobiranje za krpanje neke rupe na cesti ili imaju moć? Raspitali smo se koji su potezi povučeni u prethodnim mandatima
Posljednjih tjedana puno se pažnje posvetilo temi gradskih kotara. Izbori su iza nas, na čelu većine dubrovačkih kvartova su neki novi ljudi koji, kako to tradicionalno biva po izboru nove vlasti, obećavaju neke nove smjerove, a neki kvartovi imaju i ‘nove-stare’ vođe. Ipak, društveni prostor prepun je teza o skoro pa beskorisnosti kotara. Tako se nerijetko ovih dana može čuti kako ti ljudi koji se uhvate posla u svom kvartu baš i nemaju previše značaja. Oni mogu tek ‘promijeniti žarulju ili slomljenu klupu’ i tu im otprilike počinju i završavaju ovlasti. No, je li to zaista tako? Jesu li vijeća gradskih kotara i njihovi predsjednici tek kvartovski domari kojima je vrhunac političke moći mijenjanje dotrajale sijalice i lobiranje za krpanje neke rupe na cesti? Kako bismo raščistili ovu tezu, razgovarali smo s bivšim, ali i nekim ponovno izabranim vođama gradskih kotara i upitali smo ih što su oni u prošlom mandatu u svom kvartu promijenili (osim sijalice).
U razgovor nas, ponovno izabrani predsjednik gradskog kotara Grad Marin Krstulović, uvodi kratkom i značajnom izjavom: ‘Postoje dvije varijante djelovanja, može to biti onako kako vam je netko rekao da se može, a može se djelovati proaktivno i mijenjati stvari’.
„Mislim da smo mi uvijek u gradskom kotaru Grad bili proaktivni i djelovali ponekad čak i u pitanjima koja su iznad naše razine, ali baš na te načine smo ukazivali na probleme, a dio njih
naravno i sami rješavali“, govori Krstulović i navodi primjer prikupljanja potpisa kako bi se građani ravnopravno uključili u Plan upravljanja iako je, podsjeća on, Ministarstvo kulture u početku smatralo kako osim stručnjaka i uprave, stanovnici nisu u tome pitanju previše bitni. „Mi smo pokazali da to nije tako, uključili smo građane kako bi i oni postali ravnopravni u upravljanju svojim domom“, poentira Krstulović i dodaje i kako su se angažirali oko odluke o buci, kada su sudjelovali u javnim raspravama i ukazivali na probleme, ali, još bitnije, i na rješenja koja bi po njihovom stavu grad učinila boljim. Pojašnjava kako postoji više nivoa djelovanja članova kotarskog vijeća, od pomoći sugrađanima kojima treba donijeti spenzu, pa do civilne zaštite i upravljačkih odluka Grada Dubrovnika na visokoj razini. „Uključivali smo se u sve to jer smo mi građani i želimo bolje našem gradu“, jasno ističe Krstulović nit vodilju u djelovanju članova kotarskog vijeća unutar Zidina.
„Stvar je vrlo jednostavna, naš zadatak kao predstavnika lokalne zajednice jest da omogućimo građanima koji se nalaze u našem kotaru da dođu do nas s problemom, kako bismo se mi borili za rješenje. Nekada se problem riješi, nekada ne, ali mislim kako smo u velikoj većini puta ‘zagrizli’ i na kraju došli do neke promjene“, govori nam Krstulović i dodaje kako su samo neki od
Društveni prostor prepun je teza o skoro pa beskorisnosti kotara. Tako se nerijetko ovih dana može čuti kako ti ljudi koji se uhvate posla u svom kvartu baš i nemaju previše značaja. Oni mogu tek ‘promijeniti žarulju ili slomljenu klupu’ i tu im otprilike počinju i završavaju ovlasti. No, je li to zaista tako?
petak, 25. studenoga 2022.
Krstulović: „Uključili smo glasove građana Pila, Ploča i Grada u odluke koje se tiču Plana upravljanja. U tome smo konačno uspjeli. Mislim kako smo pomaknuli na bolje uključivanje zajednice u borbu za bolji grad za sve nas, a imam dojam i kako smo pomaknuli odnos Grada prema ljudima koji su ih birali“
problema na koje se ukazivalo ili se još uvijek ukazuje potreba za financiranjem kotara, uređenja gradskih stanova, pitanje protupožarne zaštite, evakuacijskih putova i borba s prekomjernom bukom. Osim toga, dodaje i kako su članovi kotarskih vijeća čistili izgorene kuće unutar zidina i radili na svemu onome što su kao problem vidjeli članovi njihove zajednice. „Ako kotarsko vijeće odluči ne raditi, onda će mijenjati bumbetu, ali ako se ima volje, onda se može raditi bolje i dati prijedloge kako se neke stvari mogu riješiti“, apostrofira Krstulović i navodi primjer odluke o satima do kojih se u Gradu može puštati glazba u ugostiteljskim objektima. Kako kaže Krstulović, tada su u njihovom kotaru analizirali odluku i istaknuli njezine mane te nudili rješenje.
Prokomentirao je i suradnju s Gradom Dubrovnikom.
„Kada ljudi otvorena srca, a kakvih i dalje ima u Gradu Dubrovniku, vide kako se trudimo oko nečega, onda je zdravorazumski da će i oni raditi. Nitko od njih ne može reći da rukohvat ne treba staviti, da rupu ne treba zakrpati, da ne treba riješiti dostavu unutar zidina ili da ne treba naći način kako za stariju populaciji poboljšati život“, govori, no dodaje i kako postoje situacije u kojima se ne nalazi ‘zajednički jezik’.
„Grad će uvijek učiniti ono za što su mu potrebna minimalna sredstva, ali što se tiče nekog strateškog djelovanja imam nekada dojam kada se udari u interese gdje se ‘lova’ zarađuje, kako onda dođe do velikog stopa“, otvoreno će Krstulović.
Još jednom je kritizirao sustav u kojem kotari nemaju budžet na raspolaganju.
„Mi funkcioniramo k’o Indijanci. Kada vidimo da Grad nešto neće napraviti, onda se snalazimo sami, odlazimo do direktora gradskih poduzeća i tražimo ih da nešto naprave, ali kad je čovjek dovoljno uporan, onda oni to i naprave“, govori Krstulović i dodaje kako to nije dobar način funkcioniranja.
„Možemo puno brže i za manje sredstava napraviti posao. Recimo otvoriti javnu površinu koja je zarasla ili kupiti djeci dvije barice za igru, u konačnici prostor vratiti svojim korisnicima“, govori i dodaje kako je prema njegovom mišljenju krucijalno da se promijeni odnos Grada prema kotarima, a upravo za to su im potrebne financije.
„Poražavajuća je činjenica kako je broj projekata koje mi tražimo iz godine u godinu sve veći, a ne manji. Ovi mehanizmi o kojima govorimo, participativno budžetiranje i financiranje kotara, za Grad zapravo nisu trošak jer to će biti rješenja onoga što su građani tražili, a što Grad ‘vuče’ kroz svoje upravne odjele i samo zbog tromosti sustava se ne rješava“, govori Krstulović i dodaje kako ‘nije bitno je li problem riješilo kotarsko vijeće, Sanitat ili Upravni odjel za komunalne djelatnosti nego je bitno da se problem riješi’. Krstulović je jedan mandat na čelu predsjednika kotarskog vijeća priveo kraju, sada je ‘ušao’ u novi. Kaže nam kako je najviše ponosan što
petak, 25. studenoga 2022. Dubrovački
Doršner: „Na prijedlog kotara prišlo se uređenju platoa Brsalja i nogostupa Ulice branitelja Dubrovnika sve do ženskog učeničkog doma. Inicijatori smo restauracije skalina ulice Uz Posat koja je upravo u tijeku. Potaknuli smo osvjetljenje parka na Ilijinoj glavici i uređenje Bogišićevog parka“
je omogućio građanima da se čuju kroz zborove građana i vijeća za prevenciju kriminaliteta.
„Osim toga, uključili smo glasove građana Pila, Ploča i Grada u odluke koje se tiču Plana upravljanja. U tome smo konačno uspjeli. Mislim da smo pomaknuli na bolje uključivanje zajednice u borbi za bolji grad za sve nas, a imam dojam i da smo pomaknuli odnos Grada prema ljudima koji su ih birali“, zaključuje naš razgovor Krstulović.
Katarina Doršner još je jednom izabrana na mjesto predsjednice u gradskom kotaru Pile-Kono, a s nama je podijelila razmišljanja o odrađenim projektima u prošlom mandatu.
de i obavijesne tablice“, navodi brojne ostvarene projekte Doršner.
Osim toga, naglašava i kako su redovno pratili stanje na plažama i poticali uređenje s udrugama Penatur, Danče i grupom Boninovo.
SE
Katarina Doršner, predsjednica kotarskog vijeća gradskog kotara Pile-Kono
„Radili smo otvorenim srcem i punim angažmanom, sretni što živimo u demokraciji i pridonosimo joj. U našoj mikrolokaciji borili smo se za uređenje prostora. Zadovoljna sam i cijenim dobru suradnju koju smo imali s građanima. Zaista, u našem gradu ima krasnih, kompetentnih ljudi koji njeguju dobre običaje i voljni su se angažirati“, govori Doršner i naglašava kako je gradska uprava odlučivanje o zajedničkim pitanjima prenijela na najniži mogući stupanj društvene organizacije, a to su u političkom životu kotarevi. „Protekle četiri godine zaživjeli smo u zajednici, pokrenuli puno operativnih projekata i brinuli smo o sigurnosti stanovnika. Redovito smo se odazivali akcijama nadziranja brzine kretanja vozila i davali smo svoje prijedloge kontrolnih točaka u kotaru. Održali smo sastanak s HGSSom o povećanju sigurnosti predjela kotara i definirali rizične točke kao na primjer Boninovo i dio Danača na koje smo postavili zaštitne ogra-
„Na prijedlog kotara prišlo se uređenju platoa Brsalja i nogostupa Ulice branitelja Dubrovnika sve do ženskog učeničkog doma. Inicijatori smo restauracije skalina ulice Uz Posat koja je upravo u tijeku. Kontaktirali smo poduzeće Vodovod oko stanja vodoopskrbne mreže u parku Gradac i Bogišić za slučaj požara“, ističe Doršner. Naglašava i kako su sudjelovali u dogovorima oko uspostavljanja zona parkiranja isključivo za stanovnike grada. Također su i odgovarali na zahtjeve Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja Grada Dubrovnika i sudjelovali u odlučivanju. „Poseban fokus nam je na očuvanju zelenih površina i dječjih igrališta. Održali smo sastanak u poduzeću Vrtlar na temu zelenih površina kotara, sadnje novih stabala autohtonih vrsta i uređenja parka Bogišić te smo uredili dječje igralište u Bogišićevom parku“, govori i dodaje kako su potaknuli osvjetljenje sportskog igrališta na Ilijinoj glavici.
Osim toga ističe i kako su zagovarali pred Gradom ideju samostana Danče o izgradnji kanalizacijske mreže i predlagali rješenja za izgradnju novih parkirališta za mještane, kao na primjer na lokaciji iznad Vodovoda.
„Organizirano smo obilazili dijelove kotara, posebno Konala vezano uz obnovu komunalne infrastrukture, posebno odvodnih kanala za oborinske vode“, naglašava Doršner.
Ističe i kako im je bilo posebno važno obnoviti sakralne objekte u kotaru, kapelice i crkve i sačuvati tu baštinu. Poticali su obnovu kapelica sv. Elizabete i sv Roka, pa su na crkvici sv. Roka započeli radovi konzervacije.
„Bili smo i društveno aktivni, u travnju 2019. godine pred Uskrs, organizirali smo s Caritasom i Crvenim križem humanitarnu akciju za korisnike pučke kuhinje. Uključili smo u akciju učenike naše škole Marin Držić i oni su vrlo kreativno ukrasili čestitkama za Uskrs“, priča Doršner i dodaje kako su uspostavili dobru suradnju s Gradom zbog čega je ideja kotara, prema njenom mišljenju, zaživjela.
„Mandat su obilježile i tri godine pandemije, straha, neizvjesnosti što je djelomično usporilo realizaciju nekih zacrtanih ciljeva. Želja nam je u novom mandatu uspostaviti veću suradnju kotara s odgojno obrazovnim i visokoobrazovnim ustanovama u okruženju i uključiti mlade jer njihove ideje mogu obogatiti zajednicu i istovre-
„Naš ponos je to što smo plažu Belveder, koja nije bila uvrštena u javne plaže, uvrstili u javnu plažu i dali joj namjenu. Sve sigurnosne mjere koje su potrebne da bi jedna plaža funkcionirala smo odradili i uspjeli smo doprinijeti da se to dogodi“
meno poticati na sve šire obrazovanje jer je to dobar ulog koji se sigurno vraća sredini. Želimo također uključiti i domove za starije jer svojim iskustvom i životnom mudrošću mogu oplemeniti rad kotara“, zaključuje Doršner.
Bivši predsjednik kotarskog vijeća u gradskom kotaru Ploče-Iza Grada Srđan Obad osvrnuo se na četiri godine mandata i na promjene koje su se dogodile zahvaljujući angažmanu kotara.
„Kotari su bitni za grad i građane. Iako neki smatraju kako je to najniža razina upravljanja, ona je najbitnija baš zato što su građani direktno uključeni u davanje prijedloga i donošenje odluka“, govori Obad.
„Kroz period od četiri godine organizirali smo zborove građana i uspostavili vijeće za prevenciju kriminaliteta u Lazaretima, a sastanci su bili popraćeni velikim auditorijem građana“, ističe Obad.
Govori i kako je jedan od prioriteta građana bilo pokretanje pitanja terena na Pločama kako bi se sanirao i osposobio, a Obad govori i kako je taj projekt ušao u proračun Grada za 2023. godinu. „Prema izjavi gradonačelnika, teren bi trebao biti dovršen do 1. lipnja. Isto tako utjecali smo na izmjene GUP-a što je jako bitno. Iako ljudi smatraju kako su kotarevi krpanje rupa, to nije istina. Kotarevi su uključeni u prijedloge izmjena GUP-a koji bi trebao biti donesen u iduće četiri
godine. Puno smo utjecali na javnim raspravama kod PPU-a koji su se pojavljivali za vrijeme naših mandata. S građanima smo davali prijedloge za uvrštenje koji su od javnog značaja“, navodi Obad.
Prokomentirao je i na koje je projekte i poteze najponosniji.
„Naš ponos je to što smo plažu Belveder, koja nije bila uvrštena u javne plaže, uvrstili u javnu plažu i dali joj namjenu. Sve sigurnosne mjere koje su potrebne da bi jedna plaža funkcionirala smo odradili i uspjeli smo doprinijeti da se to dogodi“, govori.
„Na samom početku mandata, a zahvaljujući zajedničkim snagama kotareva Grad i Ploče-Iza Grada te Grada Dubrovnika, donijeta je odluka o povlaštenim parkirnim karticama, odnosno o parkiranju domicilnog stanovništva u kritičnoj zoni grada Dubrovnika, tako da je ostao samo jedan parking u kotaru Ploče koji se naplaćuje i to je super stvar za građane“, zaključuje Obad. Nakon razgovora s našim sugovornicima jasnije je što sve članovi kotarskog vijeća rade i kako je to često ‘mijenjanje sijalice’, ali ono se nikako ne može percipirati kao početak i kraj njihovog djelovanja. Oni prvenstveno imaju obvezu učiniti svoj kvart boljim za sugrađane, a nerijetko su i spona putem koje se prenosi glas građana na visoku razinu. Kvartovski domari dakle zasigurno nisu, a jesu li politički asovi, to će se kristalizirati na idućim izborima.
Program devetog Dubrovačkog zimskog festivala koji započinje paljenjem prve adventske svijeće te uključivanjem blagdanske rasvjete uz koncert grupe Dalmatino u subotu, 26. studenog, predstavljen je u ponedjeljak na konferenciji za medije održanoj u foajeu Kazališta Marina Držića. Detalje ovogodišnjeg programa predstavili su zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković i Francesca Tevšić iz Dubrovačkih ljetnih igara, produkcijskog partnera festivala.
Dubrovački zimski festival nakon dvije pandemijske godine zablistat će u punom sjaju s bogatim programom koji na Stradun donosi čak 10 koncerata. Nakon otvaranja festivala uz grupu Dalmatino, 3. prosinca nastupit će Urban & 4, povodom Dana branitelja Dubrov-
nika 6. prosinca nastupit će Doris Dragović; Neno Belan i Fiumensi priredit će 10. prosinca Rock galamu, 17. prosinca na pozornicu će se popeti Opća opasnost, Željko Bebek za dubrovačku publiku koncert će održati na blagdan sv. Stjepana, dok će Massimo na Stradunu nastupiti dan uoči Stare godine. Vrhunac festivala bit će spektakularni doček Nove godine uz Antu Gela i njegov bend, te jednu od najvećih glazbenih zvijezda hrvatske estrade Petra Graša, koji će Dubrovčane i njihove goste uz veličanstveni vatromet uvesti u novu godinu.
I STUDENTSKI CENTAR IMA BOGAT PROGRAM Koncertnu ponudu obogatit će i Advent na Vojnoviću koji organizira Studentski centar Dubrovnik, a za sve željne dobre glazbe i atmosfere i izvan zidina pripremaju
Dubrovački zimski festival nakon dvije pandemijske godine zablistat će u punom sjaju s bogatim programom koji na Stradun donosi čak 10 koncerata
tije Cveka, Đanija Stipaničeva, Giuliana, Jole i brojnih drugih. Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s dubrovačkim restoranima, organizirat će od 21. do 24. prosinca tradicionalne Dane bakalara kada će se u ponudi mnogobrojnih restorana moći kušati blagdanska gastro poslastica bakalar, pripremljen na različite načine.
Bogatoj festivalskoj ponudi pridružuje se i Gruž s programom AdvenTUP – predbožićna čarolija u tvornici koji će ponuditi razne sadržaje kao što su blagdanski sajmovi dobre glazbe i mode, food market, koncerti, pub kvizovi te brojne radionice za djecu i odrasle, a koji organizira TUP – urbana četvrt.
Subotnja jutra i ove godine će tradicionalno biti u znaku nastupa Folklornog ansambla Linđo uz besplatno turističko razgledanje grada u organizaciji TZ grada Dubrovnika, dok će subotnja popodneva biti rezervirana za također besplatno, tematsko vođenje pod nazivom Zlatno doba Dubrovnika u organizaciji Doma Marina Držića. Povodom uvrštenja kolende u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 7. prosinca u Lazaretima održat će se znanstveno-stručni skup Osam stoljeća dubrovačkog kolendavanja te multilokacijska izložba u suradnji Dubrovačkih muzeja s Jelenom Obradović Mojaš i kulturnim ustanovama.
NAJMLAĐI
ĆE DOĆI NA SVOJEBrojni dječji programi razveselit će najmlađe Dubrovčane. Od samog početka festivala, program je usmjeren na njih pa će Djed Mraz iz Laponije provesti nadolazeći vikend u Dubrovniku koji će mu biti prva postaja na ovogodišnjem putovanju po svijetu, stoga poziva svu dubrovačku dječicu, ali i male posjetitelje grada da mu donesu svoja pisma u atrij Kneževa dvora i podijele svoje ovogodišnje želje na čarobnom druženju povodom otvaranja devetog Dubrovačkog zimskog festivala. Stanica Sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem koji od 27. studenog prometuje svakog dana od 9 do 18 sati te klizalištem koje će u istom periodu na teniskim terenima u Uvali biti otvoreno od 9 do 22 sata, kao i Božić u Kabogi i ove su zime neizostavan dio ponude za djecu kojoj je namijenjen i niz programa dubrovačkih kulturnih ustanova, a sadržaj u najvećem gradskom naselju Mokošica obogatit će program pod nazivom Božić u Svetoj Obitelji. Neće izostati ni posjet Moto Mrazova koji na Stradun tradicionalno stižu 26. prosinca, a Pop-up Kolenda bus kojim putuju najmlađima omiljeni sudionici festivala, Medo, djedica i njegovi vilenjaci, u svom će điru gradskim i prigradskim ulicama i ove zime uveseljavati sve koji ga susretnu. Na Staru godinu, 31. prosinca na Stradunu će se održati i Dječji doček Nove godine na kojem će nastupiti Ante Gelo uz svoj bend te Brunu Oberan, Alena Đurasa i Ivu Ajduković.
Na programu će biti i prigodne izložbe, kazališne predstave za sve generacije, Torta party uz nastup Domenice te božićni koncerti, među kojima se posebno ističe Dubrovački božićni koncert 23. prosinca na kojem uz Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupaju solisti Lana Kos, Domagoj Dorotić, Marko Tolja i Maja Grgić te grupa Teatar. Dubrovački simfonijski orkestar održat će i svoj tradicionalni Novogodišnji koncert na Stradunu 1. siječnja u podne gdje će
pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupiti mezzosopranistica Marta Hut te tenor Roko Radovan. Dubrovački vrtići i osnovne škole i ove će godine u sklopu projekta Doma Marina Držića Adventski kalendar na Stradunu ukrasiti izloge našega Grada. Predivne kulise za fotografiranje nalaze se na nekoliko lokacija u gradu: pogled na Stradun presvučen u blagdansko ruho na Luži, savršeno je mjesto za božićnu uspomenu s najljepšim pogledom. Čarobne fotografije moguće je zabilježiti i u Kneževu dvoru, a ove godine tu je i novi photo point u parku u Pilama: bogato osvjetljenje uz snježno ruho vikendom priuštit će pravu kulisu za savršenu blagdansku fotografiju!
S obzirom na to da se ovogodišnje Svjetsko nogometno prvenstvo koje se održava u Kataru igra u zimu, u sklopu festivala bit će organizirano zajedničko gledanje nastupa hrvatske reprezentacije ispred crkve sv. Vlaha. Novitet ovogodišnjeg izdanja festivala svakako su i višekratne plastične čaše koje će se moći koristiti za posjeta kućicama, a u sklopu strategije Plastic smart cities.
Koncertnu ponudu obogatit će i Advent na Vojnoviću koji organizira Studentski centar Dubrovnik, a za sve željne dobre glazbe i atmosfere i izvan zidina pripremaju nastupe domaćih zvijezda
Novi proračun trebao bi biti težak 86.525.621 eura. Neki od projekata su Nuncijata, novi prostorni planovi, participativno budžetiranje i Centar za pružanje usluga u zajednici
Gradonačelnik Mato Franković predstavio je u srijedu Prijedlog Proračuna Grada Dubrovnika za 2023. godinu. “Proračun za 2023. godinu će iznositi 86.525.621 euro. Proračun je od prve godine moga mandata rastao sve do 2019 godine, onda je započeo pad zbog korona krize. Rekao bih kako se sada, uspoređujući s 2019. godinom, oporavljamo i vraćamo na stare predpandemijske proračunske brojke”, rekao je Franković. Planirani prihodi u 2023. godini iznose 28.724.199, 00 eura.
Franković je na početku kazao kako je ono što smatra najbitnijim i najvažnijim u idućoj godini projekt participativnog budžetiranja. “Grad je započeo sa sveobuhvatnim projektom koji je zbog korona krize zastao, ali se nastavio provoditi u školama, a u idućoj godini krećemo s punom implementacijom programa. To znači da će naši sugrađani u idućoj godini započeti s procesom glasanja po kotarima i mjesnim odborima za projekte i taj proces glasovanja će trajati cijelu godinu. U konačnici proračun za 2024. godinu će značajno biti kreiran upravo po rezultatima glasanja na mjesnim odborima i gradskim kotarima”, rekao je Franković.
“Projekt Nuncijata se više puta spominjao, stambeno zbrinjavanje hrvatskih ratnih vojnih invalida. U 2023. godini nas očekuje zakazivanje očevida od strane suda i sudska odluka o vlasništvu, nakon toga revizija rješenja Gradskog vijeća temeljem očitovanja Ministarstva 28 ratnih vojnih invalida koji ispunjavaju uvjete, a za dva je postupak još u tijeku, parcelacija zemljišta i sklapanje ugovora o ustupanju nekretnine u vlasništvo bez naknade. Od 2009. godine traje cijeli ovaj postupak i mi smo ga priveli kraju 2023. godine. Naža-
lost prekasno po mom mišljenju, ali navedeno se ipak završava”, rekao je gradonačelnik.
Po prvi put u proračunu je i Dom za starije osobe Ragusa, odnosno novac za sufinanciranje rada navedenog doma. “Vjerujem da ćemo nakon provedenog natječaja u resornom Ministarstvu iduće godine započeti gradnju drugog doma umirovljenika ispod Opće bolnice,“ izjavio je Franković te se osvrnuo na stavku zdravstvenog nadstandarda. “ Nakon što je HZZO odustao od financiranja hitnog interventnog tima na Elafitima Grad je preuzeo navedeni program i financiramo ga. Ambulantu na Koločepu također HZZO nije uzeo u svoj sustav, zbog čega smo se mi odlučili u potpunosti financirati, a u međuvremenu nam se pridružila Dubrovačko-neretvanska županija. Biokemijski laboratorij u Mokošici je iznimno važan za stanovnike zbog čega i to financiramo”, rekao je.
Franković je kazao kako će Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša imati vrlo intenzivnu godinu. “Započeli smo postupak izrade GUP-a i PPU-a Dubrovnika. Paralelno s tim vodimo postupke za izradu UPU-a Koločea i Suđurđa i oni su pri kraju, UPU Mali Zaton, UPU Orašac i UPU turističko naselje Zaton, UPU Pobrežje. Dobili smo inicijativu za poduzetnički dio naselja Pobrežje, imamo jednu gospodarsku zonu i velik broj mladih ljudi koji žele realizirati određene gospodarske sadržaje na Pobrežju. Osim toga, tu je i UPU Sv. Jakov, UPU Babin kuk, UPU Gruški akvatorij i UPU Radeljević”, rekao je.
ZONA POSEBNOG PROMETNOG REŽIMA
Kreće i implementacija druge faze projekta zone posebnog prometnog režima oko povijesne jez-
“U konačnici proračun za 2024. godinu će značajno biti kreiran upravo po rezultatima glasanja na mjesnim odborima i gradskim kotarima”, rekao je Franković.
petak, 25. studenoga 2022.
gre grada. “Nakon što nam je zakon osigurao da to možemo uvesti, proveli smo prvu fazu implementacije sustava i u 2023. godini krećemo s drugom fazom. Osim toga, idemo s digitalizacijom sustava prometovanja teretnih vozila na području Dubrovnika. Grad naplaćuje svim kamionima za prekomjerno korištenje gradskih prometnica, međutim sustav kontrole tko, kad i kuda dolazi kao i je li ili nije platio ne postoji. Ovaj sustav će donijeti kamere na ulazima i izlazima grada, gdje će svaki kamion koji uđe u grad biti evidentiran te će se utvrditi je li platio naknadu za opterećenje velikim vozilima ili nije. Ako nije platio, odmah će ići kazna i na taj način će se povećati sustav kontrole”, rekao je Franković.
U obnovu 2023. godine ide i most Ombla, a Franković je kazao kako će se obnova provoditi u vrijeme kada prođu proljetne bure, kako bi se promet mogao neometano odvijati preko dubrovačkog mosta. Jedan veliki projekt koji bi trebao biti gotov u idućoj godini je Lapadska obala, a Franković je istaknuo kako bi svi radovi trebali biti gotovi u studenom.
“Mnogi su bili skeptični hoćemo li stići. Sve smo postupke proveli i nadam se kako ćemo do polovice godine imati građevinsku dozvolu u rukama. Važno je za istaknuti kako će se dvorana prilagoditi i za glazbene nastupe i uistinu će biti multifunkci-
onalna”, rekao je Franković govoreći o multifunkcionalnoj dvorani u Gospinom polju.
“Ono što me posebno veseli je izrada dokumentacije za Centar za pružanje usluga u zajednici. Iako Grad Dubrovnik nema zakonsku obvezu, ima moralnu obvezu osigurati navedeni prostor za djecu, posebno onu oboljelu od autizma, koja nakon 21. godine nemaju gdje na području naše županije. Sa stručnjacima smo razvili jedan projekt koji će biti iznimno skup, ali mislim kako je vrijedno i važno ga napraviti. Projekt obuhvaća centar za autizam, centar za rehabilitaciju, centar za slobodno vrijeme i centar za stanovanje. To je ono što je ključno, stanovanje u zajednici na način da se ljudi koji imaju određena oboljenja mogu inkorporirati u društvo. Lokaciju još uvijek nećemo otkriti dok ne dobijemo konačni stav Ministarstva kulture, rekao je Franković govoreći o Centru.
“Azil nije naveden u proračunu, kao i brojni drugi projekti koje planiramo financirati iz europskih sredstava. Za ono za što nisu osigurana sredstva, a znamo da će se dogoditi u idućoj godini ne možemo prejudicirati. Uvjeren sam da hoćemo u idućoj godini početi realizaciju izgradnje azila. Idemo u izgradnju punog kapaciteta. Bilo je potrebno pronaći sredstva, njih smo pronašli. Azil će imati dio koji će biti komercijalni, a dio komunalni”, zaključio je Franković.
je za istaknuti kako će se dvorana prilagoditi i za glazbene nastupe i uistinu će biti multifunkcionalna”, rekao je Franković govoreći o multifunkcionalnoj dvorani u Gospinom polju
“Važno
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je 28. rujna javni poziv vrijedan 95 milijuna kuna za sufinanciranje ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Građani su zainteresirani za ugradnju kako bi smanjili troškove režija
Piše Maro Marušić foto Hrvoje Jelavić/PIXSELLIz Fonda očekuju da će biti ugrađeno oko 2350 sustava za korištenje obnovljivih izvora energije koji će ostvariti godišnju uštedu energije od 0,0825 PJ i smanjenje emisije CO2 od 3.880,00 t CO2
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je 28. rujna javni poziv vrijedan 95 milijuna kuna za sufinanciranje ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Građani od Fonda tako mogu dobiti poticaje za instalaciju fotonaponskih elektrana, ali i za sustave grijanja i/ili pripreme potrošne tople vode, u koje su uključeni sunčani toplinski kolektori, dizalice topline ili peći na pelete. Za ovakve projekte, ovisno o lokaciji, dostupno je do 40, do 60 ili do 80 posto prihvatljivih troškova. Maksimalan iznos
poticaja je do 128 tisuća kuna, a jedan od uvjeta za dodjelu, uz legalnost objekta i prebivalište, je da kuća ima energetski razred (prema godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje, QH ,nd) C ili bolji u kontinentalnoj, odnosno B ili bolji u primorskoj Hrvatskoj.
Fond je sa zaprimanjem prijava započeo 15. studenog i tom se prigodom redakciji Dubrovačkog dnevnika javila osoba koja je zainteresirana za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u svojoj kući. Kazala nam je
dnevniK petak, 25. studenoga 2022.
kako u natječaju Fonda prednost imaju osobe koje žive u Zagrebu, jer u natječaju stoji da „se prijave razmatraju prema rednom broju zaprimanja odnosno redni broj se dodjeljuje slijedno prema vremenu zaprimanja“. Drugim riječima, ističe naš sugovornik, netko tko živi u Zagrebu nedaleko od adrese Fonda u prednosti je pred nekim tko živi na jugu Hrvatske odakle poštom treba dva-tri dana da mu stigne prijava na adresu. Pitali smo Fond je li točno da je Zagrepčanin u prednosti pred Dubrovčaninom, a oni su rekli da nije i pojasnili što znači redni broj zaprimanja.
-Građani koji žive u Zagrebu nisu u prednosti jer je relevantno vrijeme zaprimanja pošiljke u poštanskom uredu ili prijemnom uredu koje je istaknuto na omotnici, bez obzira koliko pošiljka putuje do Zagreba – kazali su nam iz Fonda.
Osim toga naš sugovornik se požalio na kratkoću trajanja natječaja. Raspisan je 15. studenog, a traje do kraja godine. Problem u priči, govori naš sugovornik, jest suglasnost HEP -a koja je nužna za postavljanje dvosmjernog brojila.
-Iako HEP prema zakonu ima 30 dana za dostavu suglasnosti, često se u praksi dogodi da to potraje znatno duže. Zbog kratkoće trajanja i vjerojatnog kašnjenja suglasnosti HEP-a, mnogi će građani ostati bez sredstava – ističe Dubrovčanin koji je zainteresiran za solarne ćelije.
Iz Fonda nam odgovaraju da su građani imali dovoljno vremena za prikupljanje potrebne dokumentacije.
-Javni poziv namijenjen građanima Fond je javnosti kroz medije počeo komunicirati još u travnju kada smo imali javni poziv za sufinanciranje sustava obnovljivih izvora energije za jedinice lokalne samouprave i tvrtke. Službeno smo poziv za građane objavili krajem rujna te su svi zainteresirani imali dovoljno vremena za pripremu potrebne dokumentacije – kazali su nam iz Fonda, te dodali kakvom se odjeku nadaju.
- Očekujemo da će prema ovom pozivu biti ugrađeno oko 2350 sustava za korištenje obnovljivih izvora energije koji će ostvariti godišnju uštedu energije od 0,0825 PJ i smanjenje emisije CO2 od 3.880,00 t CO2. Slične pozive planiramo kontinuirano imati i u narednim razdobljima. Svi građani koji se sad neće prijaviti na javni poziv, a žele u svoje domove ugraditi sustave obnovljivih izvora energije, priliku za to, imat će i sljedeće godine - odgovorili su.
LOŠI ZAKONSKI OKVIRI NEPRILAGOĐENI HRVATSKOJObnovljivi izvori energije 15
Naravno, Hrvatska s obnovljivom energijom kaska za brojnim članicama EU. Europarlamentarac Fred Matić nedavno je predstavio rezultate istraživanja o uključenosti građana u energetsku tranziciju (istraživanje provela agencija Ipsos na uzorku od 601 ispitanika), te je istaknuo kako su za nezavidne rezultate krivi loši zakonski okviri, te manjak sredstava za sufinanciranje.
-Hrvatska ima ogroman potencijal za sunčevu energiju, jer imamo 2600 sunčanih sati godišnje, ali nažalost čak 94 posto kućanstava ne proizvodi vlastitu električnu energiju. U Hrvatskoj se zakonima ne olakšava ugradnja solarnih panela na stambene zgrade, jer zakoni nisu prilagođeni našoj zemlji, nego su samo prepisani iz EU – ocijenio je Matić.
Nadalje, kazao je da zakoni pogoduju velikim firmama poput HEP-a.
-Država mora smanjiti birokratske i financijske prepreke jer su građani u ovom istraživanju jasno dali do znanja da sami žele proizvoditi svoju električnu energiju, jer bi tako smanjili mjesečne troškove za režije. Treba ih educirati i upoznati s mogućnostima proizvodnje. Građani naime ne znaju kako ide proces dobivanja dozvole za instalaciju opreme koja se koristi za obnovljive izvore energije. Veliki problem su i stambene zgrade gdje je potrebno parcelirati panele te raspodijeliti na broj kućanstava, od kojih svatko treba dobiti jedno brojilo, pa cijena na ovaj način drastično raste – istaknuo je europarlamentarac.
Matić je pozdravio ukidanje PDV-a na ugradnju panela, no naglašava da država tu ne smije stati s financijskom pomoći.
-Građani su višak proizvedene električne energije dužni prodati HEP-u zbog čega se u pitanje dovodi otkupna cijena. Je li ona realna ili ne? –pita se Fred Matić.
Matić ima pravo kada kaže da su građani zainteresirani za proizvodnju svoje električne energije. Prošle godine na natječaj Fonda u samo dva sata stiglo je 8432 prijava građana, pa je ukupan budžet naknadno povećan i iznosio je 390 milijuna kuna. Bez obzira na volju stanovnika, Hrvatska je daleko od zadovoljavajućeg broja građana koji proizvode vlastitu električnu energiju. Stvari idu nabolje, ali jako polako. Šteta, pogotovo za nas na jugu, koji bismo itekako mogli profitirati od velikog broja sunčanih sati.
Hrvatska ima ogroman potencijal za sunčevu energiju, jer imamo 2600 sunčanih sati godišnje, ali nažalost čak 94 posto kućanstava ne proizvodi vlastitu električnu energiju. U Hrvatskoj se zakonima ne olakšava ugradnja solarnih panela na stambene zgrade, jer zakoni nisu prilagođeni našoj zemlji, nego su samo prepisani iz EU, kaže europarlamentarac Fred Matić
O čemu govori postava muzeja?
Muzej Kneževa dvora ima bolje ocjene na Trip Advisoru i Google Mapsu od onih koje realno zaslužuje. Razlog za to je što su turisti oduševljeni arhitekturom. No ostavimo li po strani prekrasnu palaču i samo se usredotočimo na muzejski postav, zaključit ćemo da nije tako fascinantan
U čemu je problem s Muzejom Kneževa dvora?
Prvenstveno to što nema identitet - iako u službenom nazivu nosi titulu kulturno-povijesni (što god to značilo) - uopće se ne zna što predstavlja. Je li muzej o kneževima, Dubrovačkoj Republici, životu toga doba, likovnoj umjetnosti ili svemu pomalo? Postava je nabacana bez nekog posebnog reda i(li) kronologije. Recimo pro-
Muzej Kneževa dvora nema jasan identitet. O čemu točno govori?
storija gdje su znameniti Dubrovčani. Objašnjenja su široko ispisana, a opet se ne kaže ključna bit – po čemu je točno poznat Ruđer Bošković, zašto je važan Marin Getaldić, što je inovativno smislio Benedikt Kotruljević - ah da, njega uopće nema u Kneževom dvoru među znamenitim Dubrovčanima – a čovjek je, ni više, ni manje, izumio dvostruko (dvostavno) knjigovodstvo.
petak, 25. studenoga 2022.
Pa onda nabacana likovna djela bez ikakvog smisla. Što, primjerice, u Muzeju Kneževog dvora radi slika masagetske kraljice Tomiride s glavom perzijskog kralja Kira Velikog koju je naslikao nepoznati autor prema Rubensovoj slici? Kakve pobogu to veze ima s Dubrovnikom? Masa je sličnih slika koje posjetitelja samo zbunjuju. Naravno tu su i brojni kršćanski motivi, ali kontekst je potpuno nejasan.
Pa se onda ulazi u prostoriju s novčićima toga doba, pa potom s kuhinjskim priborom, pa odjevnim predmetima, pa se ističe važnost kase odnosno prijenosne blagajne (koga to interesira?), pa onda pored svega ulazimo u sobu kneza i njegov radni kabinet. Nigdje nema zanimljivih objašnjena o povijesti dubrovačkih kneževa, koliko ih je sveukupno bilo (čak 5366), nema ni crtice da je vlast u Dubrovačkoj Republici za ono doba bila poprilično revolucionarna, jer knez, iako je bio prvi među jednakima, bio je daleko od bilo kakve apsolutističke moći i jako se pazilo da ne može jačati osobni kult. Tako je zanimljiva priča s kraja 14. stoljeća, koja se naravno u Muzeju Kneževa dvora uopće ne spominje, kako je hrvatsko-ugarski kralj Sigismund imenovao dubrovačkog kneza Martina Rastija vitezom zlatne mamuze, te mu je tom prigodom darovao zlatnu ogrlicu, zlatne mamuze i sablju. Čim je to dobio, dubrovačka vlastela podsjetila je svog kneza da je on samo primus inter pares (prvi među jednakima) i zabranila mu nositi dobivena odličja.
Naravno, da knezu vlast ne bi udarila u glavu, mandat mu je ograničen na samo jedan mjesec. Opet nigdje nema podatka da su neki kneževi birani više puta, a rekorder je Bernard Marinov Caboga koji je na dužnost postavljen čak 23 puta. U Kneževom dvoru je bio smješten i zatvor, ali ni taj vrlo zanimljivi podatak nije dovoljno dobro razrađen. Po odredbi dubrovačkog Statuta, državni su se zatvori trebali nalaziti u istoj zgradi gdje je bilo sjedište vlasti. Tamo su zasjedali suci i izricane su presude. Zatvori su bili prilično okrutni, vrlo mali, mračni i puni vlage, a neki zatvorenici ni tijekom više desetljeća služenja kazne nikad nisu otišli u šetnju. Sigurno su zatvorenici, zbog katastrofalnih uvjeta, često jaukali dok bi knez i suci dolazili na posao. Zabilježeni su i uspješni bjegovi ponekih zatvorenika. Možda najpoznatiji je onaj časne Agneze Beneše koja je služila doživotnu kaznu jer je navodno zapalila Samostan sv. Klare. Nakon bijega nikad više nitko nije čuo za nju. Nažalost, posjetitelj o tome ništa neće saznati.
Nadalje, u atriju Kneževa dvora nalazi se spomenik pučaninu Mihu Pracatu koji je turistima najza-
nimljiviji i najprepoznatljiviji po tome što se nalazi u jednoj sceni popularne serije Game of Thrones. Nigdje pored statue nema objašnjenja po čemu je Miho bio toliko važan da je samo njemu Republika (i to čovjeku koji nije plemić) podignula spomenik. Pomorac Pracat, među ostalim, često je otkupljivao nesretnike koji su pali u ropstvo. Bio je vrlo sposoban moreplovac i biznismen, pa je tijekom života zaradio veliko bogatstvo. Oporuku je počeo pisati znatno prije svoje smrti, a kasniju ju je još pregršt puta nadograđivao. Tako je za glavnu nasljednicu odredio svoju ženu Vicu, čak i ako se preuda nakon njegove smrti. No nakon Vicine smrti taj je novac trebao niti namijenjen dobrobiti Dubrovačke Republike. Novac je podijelio i brojnim siromasima, posebno onima s otoka Lopuda, kao i svojim sluškinjama. Jasno, dio kuća dao je daljoj rodbini i prijateljima, a svojim seljacima otpisao je dugove. Dobar dio novca koji je ostavio Republici namijenio je za otkup robova diljem svijeta. Podijelio je novac i bolnici Domus Christi i bratovštini svećenika Svete Marije. Nakon što je preminuo, njegova oporuka javno je otvorena i pročitana u Kneževom dvoru i tada je odlučeno da mu se Dubrovnik treba odužiti podizanjem spomenika. Kakav je životni put prevalio Pracat najbolje govori ubrus koji se čuva u Župnom dvoru na Lopudu. Taj poklon Miho je dobio od španjolskog kralja Karla V. Isto tako na Lopudu se u crkvi Gospe od Šunja može vidjeti oltar koji navodno potječe iz kapele kraljevske Westminsterske palače u Londonu. Pracat je navodno otkupio oltar u vrijeme reformacija engleskog kralja Henrika VIII koji je odbacio katoličanstvo i uveo protestantizam. Međutim, gost Kneževa dvora samo će pasat’ pokraj spomenika i ništa od ovoga neće saznati. Bilo bi sjajno i da se posjetiteljima prezentiralo kako su se onda donosile sudske odluke. Vrlo je zanimljiva činjenica da su suci koji su odlučivali o pre-
U čemu je problem s Muzejom Kneževa dvora? Prvenstveno nema identitet, uopće se ne zna što predstavlja. Je li muzej o kneževima, Dubrovačkoj Republici, životu toga doba, likovnoj umjetnosti ili svemu pomalo?
petak, 25. studenoga 2022. Dubrovački
Što u Muzeju Kneževog dvora radi slika masagetske kraljice Tomiride s glavom perzijskog kralja Kira Velikog koju je naslikao nepoznati autor prema Rubensovoj slici? Kakve pobogu to veze ima s Dubrovnikom?
sudama morali imati barem 40 godina. Jasno, riječ je o plemićima, ali u praksi je rijetko tko postajao sudac prije navršenih 50 godina. To je bilo iz razloga što je takva osoba imala životno iskustvo koje je onda bilo puno važnije u sudovanju od klasične pravne naobrazbe. Na ondašnje presude su se mogle pisati žalbe o kojima su odlučivali takozvani „čuvari pravde“, koji su također morali imati minimalno 50 godina. Konačnu drugostupanjsku odluku donosio je Senat. Naravno, u teoriji je bilo bolje nego u praksi, jer su plemići često na sudovima prolazili puno bolje od pučana. Kako god bilo, dubrovački pravosudni sustav za tadašnje doba bio je jako napredan. Na snazi je bila i smrtna kazna baš kao i diljem srednjovjekovne Europe. Najpoznatije mjesto za izvršenje smrtne kazne bio je predio zvan Vješala u parku Gradac. Koliko zanimljivih podataka koji se nigdje ne spominju u Muzeju Kneževa dvora.
Karta koja navodi utvrđena mjesta je toliko šanerska da je to za ne povjerovati
Naravno ima se lijepih stvari za vidjeti u Muzeju, ali nedostaje kontekst. Ne dobije se dojam o velikoj povijesti Dubrovnika, teško se prati što se hoće reći, o čemu je uopće taj muzej. Svaka čast na nosiljkama, novčićima, oružju, te odjevnim i kuhinjskim predmetima, ali oni bi trebali biti samo jedan od odjela velikog Muzeja Dubrovačke Republike koji bi morao brojati više kvadrata. Ako već u sjajnoj arhitekturi Kneževog dvora treba/mora biti muzej, onda neka on priča o dubrovačkoj vlasti, presudama, zatvoru, životima običnih ljudi, Mihu Pracatu, a ne da posjetitelj nalijeće na slike perzijskih kraljeva. Ono što ga izvlači u internetskim ocjenama turista je spektakularna arhitektura, inače bi, gledajući samo muzejsku postavu, ona bila znatno manja. Koliko bi se samo muzej mogao poboljšati najbolje pokazuje izložena
karta s glavnim utvrdama Dubrovačke Republike. Ona je toliko šanerski napravljena da je to za ne povjerovati. Naime, tamo su bezveznim naljepnicama (koje se čak međusobno razlikuju, a jedna je čak zalijepljena okomito) istaknuta utvrđena mjesta. Da zaključimo priču, posjetitelj Kneževa dvora bez pratnje vodiča neće saznati puno o veličini i važnosti slavne Dubrovačke Republike. U sljedećem broju recenzirat ćemo Pomorski muzej.
UKUPNA OCJENA (od 1 do 10)
5
VRIJEME POTREBNO ZA OBILAZAK MUZEJA 45 minuta PLUSEVI -bogata građa -arhitektura -mogućnost slušanja skladbi Luke Sorkočevića na multimedijalnom uređaju MINUSI -bogata građa bez nekog posebnog konteksta -slike nepoznatih autora koje nemaju veze s Dubrovnikom -nedostaju zanimljiva objašnjenja i pregršt važnih činjenica -nabacanost bez kronologije, teško snalaženje za posjetitelje -o čemu je uopće muzej, koja je glavna bit -karta s utvrđenim mjestima
Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu konferencije na visokoj razini pod nazivom: „Pravedna tranzicija u regijama s intenzivnom potrošnjom ugljena i energijom – Nitko ne smije biti zapostavljen“, u organizaciji Europskog odbora regija i češkog predsjedništva Vijećem EU-a u Bruxellesu.
Konferencija se održava neposredno nakon sastanka ministara u Vijeću EU za opće poslove posvećenog koheziji. Nadovezujući se na rad koji je već obavljen na području pravedne tranzicije, konferencija je prilika za raspravu s češkim Predsjedništvom o rezul-
tatima Vijeća EU za opće poslove. Nastavak je to dijaloga između svih razina upravljanja i daje smjernice regijama s ugljenom i energetski intenzivnim područjima, prikazujući pritom dobra iskustva iz Češke Republike te naglašavajući važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u tom procesu. Uz ministre iz Češke Republike, povjerenika Europske komisije za koheziju, članove Europskog parlamenta, veleposlanike, stručnjake iz područja tranzicije u industriji, konferenciji prisustvuje i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije RH Nataša Tramišak.
Tradicionalni kolač otoka Korčule sada je uz bok Neretvanskoj mandarini, Korčulanskom maslinovom ulju i Malostonskoj kamenici.
Od ovog tjedna je lumblija dobila europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i upisana je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije. Potrošačima će, EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na ambalaži, jamčiti autentičnost proizvoda.
Postupak zaštite naziva „Lumblija“ pokrenuli su Viteško udruženje Kumpanjija Blato i Udruga maslinara Vela Luka koji su Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Lumblija“.
Naša hrabra sugovornica progovorila je o teškom razdoblju života kada je bila žrtva obiteljskog nasilja. Danas, kaže nam, ne dopušta da je to obilježi
Svake godine 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a upravo najrašireniji vid nasilja nad ženama jest onaj u obitelji, od njima najbližih osoba. Podaci UN-a pokazuju kako je polovica ubijenih žena stradala upravo od ruke svojeg supruga. Naša hrabra sugovornica nam govori kako je godinama mislila kako će i ona biti dio te statistike. Pod uvjetom anonimnosti, ispričala nam je kako je proživjela i preživjela nasilje, a nasilnik je bio njen tadašnji suprug. „U osnovnoj školi vas uče što je nuklearna obitelj. Budu tu nacrtani s jedne strane tata, s druge mama, a u sredini zagrljeno dijete. Svi oni imaju velike osmijehe i šalju nam poruku kako je obitelj prvo mjesto gdje se rađa sreća. I ja sam rodila sreću, ali moja nuklearna obitelj eksplodirala je k’o nuklearna bomba, uništavajući svoju jezgru, a onda i sve oko nje, trujući i dalje svoju okolinu onim fragmentima koji ostaju u zraku, u zemlji, u ljudima“, govori nam Dubrovkinja koja je svoj rodni grad zamijenila prije više godina većim gradom gdje je, kaže nam, bilo lakše izgubiti identitet i roditi neki novi.
Otvoreno nam govori kako bivši suprug nikada nije bio muškarac kakvog bi žena trebala birati. „Kod mene nema one priče ‘bio je dobar i pažljiv, dok jednom...’. On nikada nije bio dobar, od prvog je dana nasilnik, ali ono što se nedovoljno govori i naglašava jest da nasilje ima sto lica, od uvreda na račun izgleda do pljuvanja kuhanog objeda jer je to način da ti da do znanja da ne znaš kuhati. Ozljede od šake samo su kulminacija svega što se ‘kuha’ mjesecima ili godinama. A ja sam ko žaba u toploj vodi dok je kuhaju - plivala, a on me za to vrijeme ubijao“, govori. „Najviše se grizem što nisam ranije otišla jer je dijete sve to godinama gledalo. Ali kada ste toliko godina žrtva, padate u depresiju i ne vidite izlaz. Godinama sam mislila kako ću umrijeti kao dio statistike onih žena koje su muževi pretukli na mrtvo. Razmišljala sam kako će dijete ostati s nasil-
nikom i bacati ružu na kapsu u kojoj će ležati moje tijelo. Zbog te slike izgubila sam godine sna, ali unatoč tome nisam se pokrenula, nisam otišla“, iznosi sugovornica. ‘Klik’ se dogodio nakon jednog od niza batinanja. Nazvala je policiju, i nasilnik je odveden. „Ono što mi nikada nitko nije rekao, najgori je onaj prvi dan nakon, kada adrenalin padne pa dođu misli - ima li života nakon ovoga? Do tog dana bila sam ja, žena, majka, na poslu uvijek ona koja kuha najbolju kavu i poteže za pet ljudi kad treba, s prijateljicama ona koja kuka što nema koji kilogram više pa da ode na prava mjesta, a taj dan sam postala žrtva obiteljskog nasilja. Progonila me ta definicija i zato sam odmah otišla. Drugi grad daje vam priliku stvaranja novog identiteta“, govori. Dok je nasilnik bio u istražnom zatvoru, naša sugovornica potražila je psihološku pomoć. Nakon toga je isplanirala odlazak iz Dubrovnika, vrlo brzo pronašla posao u drugom gradu i otišla. Za sustav ima samo riječi hvale. Kaže kako kod nje proces nije dugo trajao. Možda zbog toga što njezin bivši muž nije želio skrbništvo nad djetetom pa se sve brzo razriješilo. On je kaznu odslužio i danas nemaju kontakt. „On je otišao iz naših života i imala sam tu sreću da nije bio zainteresiran za daljnje zagorčavanje moga života. Dobio je zatvorsku kaznu, sve se ‘odigralo’ brzo, iako znam da postoje nebrojeni slučajevi gdje to sve traje godinama. Ja sam imala podršku sa svih strana, od obitelji do sustava i to mi je olakšalo proces. Kod psihologa sam otišla rano i na sastanke odlazila godinama. Tek kada u mom vlastitom opisu sebe nisam vidjela ‘ženu žrtvu nasilja’ nego ‘hrabru ženu’, prestala sam osjećati potrebu za psihološkom pomoći“, govori nam i dodaje kako je potrebno naglašavati sve oblike nasilja u obitelji, a koji nisu uvijek fizički. „Nitko te neće na prvi dobar dan udariti šakom, jer se tako neće roditi zaljubljenost. To su male riječi koje izgledaju kao sitnice. Osobi poljuljanog
„Kada ste toliko godina žrtva, padate u depresiju i ne vidite izlaz. Godinama sam mislila kako ću umrijeti kao dio statistike onih žena koje su muževi pretukli na mrtvo. Razmišljala sam kako će dijete ostati s nasilnikom i bacati ružu na kapsu u kojoj će ležati moje tijelo. Zbog te slike izgubila sam godine sna“
petak, 25. studenoga 2022.
Palameta: „Svatko ima obvezu prijavljivanja nasilja, a u našem društvu vlada klima toga da se nitko ne želi miješati u tuđi život kada je u pitanju nasilje. Nasilje u obitelji je društveni problem i svi bi trebali biti uključeni i osviješteni“
samopouzdanja one ne zvuče kao uvrede nego kao istina. Vrijeđat će izgled, reći da je dom šporak jer ga ne znaš urediti, podrugljivo će govoriti o tvom poslu, s vremenom će ti limitirati pristup novcu. Sve to su oblici nasilja koji mogu dovesti i do udaraca“, zaključuje naša sugovornica.
Anđela Palameta iz Udruge Deša govori nam kako je osim sankcioniranja počinitelja nasilja, potrebno raditi i različite preventivne aktivnosti kako bi se ubuduće stvorile generacije koje će njegovati nultu stopu tolerancije prema nasilju, pogotovo prema nasilju u obitelji.
„Deša pruža emocionalnu podršku, praktične i tehničke informacije, informacije o pravima, pravno savjetovanje i psihološko savjetovanje. Najviše osobe traže pravnu pomoć, da razumiju tijek postupka i što će im se dalje dogoditi jer osjećaju nesigurnost u odnosu na pravnu terminologiju i potrebna im je pomoć pri razumijevanju. Nekada osobe traže pravnu pomoć, a da im je prvo potrebna psihološka pomoć. Različite su potrebe naših korisnika i korisnica“, govori.
Ističe kako postoji puno razloga zbog kojih žrtve osjećaju nepovjerenje. Jedan od njih je strah i nepovjerenje prema institucijama, ali tu je i kombinacija straha od počinitelja, od okoline, kao i ekonomske ovisnosti od počinitelja nasilja.
„Nekada nemaju podršku ni najbližih članova obitelji, boje se osude i stigmatizacije zbog toga što trpe i jako je teško izaći iz jedne nasilne zajednice. Tu se pojavljuju različita pitanja poput skrbništva, kako pronaći novi život, kako se skloniti od počinitelja…“, ističe podsjetivši kako je na-
silje društveni problem, a ne problem pojedinca. „Svatko ima obvezu prijavljivanja nasilja, a u našem društvu vlada klima toga da se nitko ne želi miješati u tuđi život kada je u pitanju nasilje. Nasilje u obitelji je društveni problem i svi bi trebali biti uključeni i osviješteni“, govori i dodaje da različite krize, poput pandemije također utječu na povećanje stope nasilja.
„Udruga Deša kao organizacija civilnog društva često djeluje kao poveznica između žrtava i nerijetko doživljenog tog hladnog pravosudnog sustava. Nekada je osobama lakše potražiti podršku i pomoć negdje gdje nije toliko sve formalno“, govori. Spomenula je i preporuku za pojedinačnu procjenu. Naime, osobe koje su doživjele nasilje su osobito ranjive na sekundarnu i ponovljenu viktimizaciju, zastrašivanje i odmazdu. Zbog toga žrtve imaju pravo na provođenje pojedinačne procjene potreba žrtve. „Postoje posebne mjere kojima se žrtve mogu zaštititi. Primjerice, u kaznenom postupku dostupno je žrtvama i to da saslušanje provode stručnjaci koji su za to osposobljeni, da se saslušanje provodi u posebnim prostorijama za tu svrhu, da žrtvu uvijek saslušava ista osoba, da se saslušanje žrtava spolnog nasilja i rodno uvjetovanog nasilja provodi osoba istog spola kao žrtva“, pojašnjava i dodaje kako procjenu provode policijski službenici, državni odvjetnici i suci, a organizacije civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama nasilja u obitelji mogu dati svoje mišljenje i preporuku temeljem rada sa žrtvom.
„Mi kao organizacija civilnog društva često imamo korisne informacije koje mogu pomoći tijelima u sustavu lakše provoditi postupke ili ispitivanja“, zaključuje Palameta.
“Vrijeđat će izgled, reći da je dom šporak jer ga ne znaš urediti, podrugljivo će govoriti o tvom poslu, s vremenom će ti limitirati pristup novcu. Sve to su oblici nasilja koji mogu dovesti i do udaraca“, zaključuje naša sugovornica.
Još uvijek je droga asocijacija kod mnogih kada se spomene ovisnost i liječenje, no brojne su druge ovisnosti s kojima se susreće čovjek u današnje vrijeme. Psihijatrica Irena Primorac Bošnjak, inače voditeljica Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, za Dubrovački dnevnik govori o brojnim ovisnostima koje muče stanovnike najjužnije županije.
Kakav je trenutno trend u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kada su u pitanju ovisnosti?
- Govoreći o ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, broj ovisnika o opijatima se smanjuje iz godine u godinu. Problem je što raste broj osoba koje su ovisne o psihostimulativnim sredstvima, u prvom redu amfetaminima. Dolina Neretve je specifična po velikom broju konzumenata metamfetamina. Različite su strukture ličnosti osoba koje uzimaju psihostimulativna sredstva i osoba koje uzimaju opijatske droge.
Možete li pojasniti što su točno psihostimulansi, a što opijati? Kakva je razlika među njima? - Što se tiče opijata, najveći broj je bio ovisan o heroinu. Naravno jedan dio je postao ovisan i o metadonu koji se koristi kao supstitucijska terapija. Što se tiče psihostimulativnih sredstava, najviše se koriste amfetamini, manje kokain, metamfetamini, ecstasy. Psihostimulansi su trend koji je sukladan općem trendu življenja kojemu je u podlozi hedonistički pristup životu. Ljudi kad uzmu psihostimulativna sredstva mogu po cijelu noć plesati, zabavljati se, ne osjećaju glad, nemaju potrebnu za snom, postaju jako socijabilni, otvoreni za seksualne aktivnosti... Naprosto promjene koje su se dogodile u društvu i ono što se danas smatra kao stil života je zapravo poticalo razvoj ovisnosti ovog tipa.
Sve više tinejdžera i mladih odraslih razvija ovisnost o internetu
Neka istraživanja govore kako je kockanje u Hrvatskoj poprimilo zabrinjavajuće razmjere, a tijekom korona krize je bilo još i više. Je li to točno? -Da, ono je u porastu i od Covida bilježimo porast broja osoba koja su tražile pomoć zbog patološkog kockanja. Za vrijeme pandemije koronavirusa stvar je postala još teža jer je dio njih prešao na online kockanje. Do tad su išli u klubove, a kako je bio lockdown onda su se u udobnosti doma okrenuli online kockanju koje je još veći problem od onog uživo jer je dostupno u svakom trenutku. Druga opasnost je ta što nema vizualizacije gubitka - novci odlaze s računa, a osoba nije toga svjesna. Puno je drugačija situacija u kockarnicama gdje kockari imaju žetone i onda vide hrpicu koja nestaje.
Kao da se o alkoholu više toliko i ne govori. Je li se taj trend uvriježio u društvu ili su zapravo došle neke opasnije ovisnosti?
-On je uvijek prisutan i veliki je problem. Međutim, ne priča se toliko o njemu zato što je vjerojatno
Ovisnost je bolest cijele obitelji i da bismo napravili pozitivan pomak, obiteljska terapija bi trebala biti uobičajeni način liječenja. Obitelj bi trebala promijeniti obrasce ponašanja koji su patološki i podržavaju ovisnost tog člana.
Foto: Goran Mratinović, Borna Filic, Patrik Macek, Davor Puklavec /Pixsell
petak, 25. studenoga 2022.
Za vrijeme pandemije koronavirusa stvar je postala još teža jer je dio njih prešao na online kockanje. Do tad su išli u klubove, a kako je bio lockdown onda su se u udobnosti doma okrenuli online kockanju koje je još veći problem od onog uživo jer je dostupno u svakom trenutku.
svih ovisnosti društveno najprihvatljiviji. Mi smo društvo koje kad slavi i tuguje sve to prati konzumacijom alkohola. U Zavodu za javno zdravstvo imamo savjetovališta za alkoholizam i ljudi traže pomoć. Brinemo i o nikotinskoj ovisnosti, ali čini mi se kako ljudi nisu previše zainteresirani. Jučer je trebao krenuti novi ciklus Škole nepušenja, ali nažalost nije se prijavio dovoljan broj ljudi.
Internet je postao dio naše svakodnevice, puno nam olakšava živote, ali čini se kako stvara brojne ovisnosti. Stalno provjeravamo društvene mreže i online sadržaje. Koliko je to opasno?
- Mislim da je problem broj jedan o kojem treba govoriti ovisnost o elektronskim medijima. Ona je specifična u odnosu na druge ovisnosti. Ovisnik ne može nešto umjereno konzumirati, on ili je potpuno u apstinenciji ili je ovisan. Kad su elektronski mediji u pitanju, potpuna apstinencija nije moguća. Zbog suvremenog načina života bez elektronskih medija ne možemo ići u školu, studirati, ne možemo raditi... Mislim da puno veći broj ljudi ima problem s ovisnošću o elektronskim medijima nego što su oni toga svjesni. Treba pogledati koliko vremena provode na ekranu, koliko to što oni čitaju i prezentiraju utječe na njihov život i kako ga oblikuje. Veliki je problem što ti ljudi često žive ‘lažni self’, oni ne žive ono što jesu. Stvorili su sliku sebe kakvim bi se valjda željeli vidjeti. Tu se negdje izgubi dodir s realnošću. Jedna od prvih pacijentica koja mi je došla s tim problemom bila je oso-
ba koja se na društvenim mrežama lažno predstavljala, izmislila podatke, fotografije i ostalo, a problem je nastao kada se osoba s druge strane željela susresti s njom uživo. U toj tjeskobi i tenziji, u nemogućnosti da razriješi situaciju, odlučila je potražiti pomoć.
Dolaze li vam ljudi koji su ovisni o pornografiji i seksu? Nekako to mnogima zvuči simpatično, no sigurno je problem.
-U zadnje vrijeme sve više se govori o ponašajnim ovisnostima. Sve češće se spominju i ovisnost o hrani kao i ovisnost o pornografiji. Broj takvih pacijenata je mali jer vjerojatno većina misli kako to nije nikakav problem i kako zbog toga ne trebaju tražiti pomoć. Ipak, ovi koji su se javili shvatili su kako im to pravi probleme u životu i u braku. Ovisnost o seksu najčešće ide s ovisnošću o pornografiji. Ne treba biti psihijatar da bi se uočilo kako je u podlozi takvog ponašanja neka psihološka problematika. To je najizraženije kada dođu muškarci koji broje žene s kojima su spavali, popisuju imena...
Što karakterizira takve osobe?
- U tom slučaju se odmah osjeti da je u pitanju neka patologija. Lako se može zaključiti kako se radi o osobi koja ima problema sa samopoštovanjem i slikom o sebi. Takve osobe jako ovise o vrednovanju drugih osoba i to vide kao način na koji će se dokazati. Inače, čim čovjek ima potrebu da se
Psihijatrica Irena Primorac Bošnjak, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Činjenica je kako se u nekim obiteljima ovisnost javlja češće. Imam pacijente gdje su dvije generacije u problemu ovisnosti. Postoji pitanje nasljednih sklonosti, a drugo je naučenog obrasca ponašanja
dokazuje, znak je to kako njegova slika o sebi i njegovo samopouzdanje i samopoštovanje nije na razini na kojoj bi trebali biti. Netko tko se osjeća dobro u svojoj koži nema potrebu nikome ništa dokazivati i nema potrebu nikog ranjavati i ponižava-
ti. Njemu je sasvim dobro u njegovom životu. Onaj tko ima potrebu ranjavati drugoga i omalovažavati znači da mu nešto u psihološkom smislu nije dobro posloženo. Takvim osobama preporučujem da potraže stručnu pomoć.
Da, ako osobe uopće prepoznaju to kao problem. Imamo ljude kojima je bahatost i ponižavanje stil života pa se hvale kroz sve to.
- To zna nekad donijeti pozitivne pomake u smislu da su probojni. Ponekad takvo ponašanje prođe, a ponekad ne. U principu taj obrazac ponašanja nije dobar. U našoj ličnosti uvijek postoji jedan dio koji je očuvan i koji nam signalizira da to ponašanje nije dobro. Isto tako ne postoji osoba koja je u apsolutnom smislu mentalno zdrava. Svi imamo neke mračne dijelove koji nisu potpuno raščišćeni. Najlakše ih otkrivamo u komunikaciji s drugima.
Što je u samoj srži ovisnosti? U stručnoj literaturi piše kako je to psihološka trauma koja nije izliječena.
-To je previše pojednostavljeno objašnjenje. Mnoge osobe su imale psihološke traume koje nisu liječene, pa nisu postale ovisnici. Kao i sve u psihijatriji, tako je i etiologija sindroma ovisnosti kompleksna i obuhvaća cijeli niz čimbenika koje se dijele u četiri skupine: biološki čimbenici, psihološki, socijalni i duhovni. Psihološki čimbenici su bitni, ali nisu jedini koji utječu na razvoj sindroma ovisnosti.
-Činjenica je kako se u nekim obiteljima ovisnost javlja češće. Imam pacijente gdje su dvije generacije u problemu ovisnosti. Postoji pitanje nasljednih
sklonosti, a drugo je naučenog obrasca ponašanja. Neko dijete koje raste s roditeljem koji je ovisnik i gleda takav stil života sigurno naginje ponavljaju tog obrasca ponašanja. Obitelji imaju ključnu ulogu u razvoju ovisnosti. Nije slučajno da je kod nas 93 posto ovisnika o psihoaktivnim tvarima muškog spola, a samo sedam posto ženskog. Osnova ovisnosti je patološki odnos sina i majke. To su majke koje u adolescenciji, a i kasnije, nisu znale pomoći sinu da napravi separaciju i da se formira u zdravu strukturu ličnosti. Jedna od važnijih zadaća adolescenta je da napravi separaciju od roditelja i da sruši idealiziranu sliku o njima. Dok smo djeca, mi volimo roditelje idealizirajući ih. Kasnije djeca trebaju srušiti tu sliku i voljeti roditelje zato što su im roditelji, percipirajući pri tome kako nisu idealni. Međutim, dio majki ne dopušta separaciju i želi ostati na pijedestalu u očima i srcu sina. Svaki pokušaj sina da nešto promijeni u tom smislu zaustavlja nabijajući mu osjećaj krivnje. Ovisnost o osobi se premješta na ovisnost o određenom sredstvu. Važni su i socijalni čimbenici, obiteljski odnosi, zadovoljstvo poslom, ekonomska situacija, mikrosredina, mreža prijatelja, hobiji, ali i duhovni čimbenici. Sva istraživanja su pokazala kako je jedan od najjačih protektivnih čimbenika da dijete ne razvije ovisnost vjerski odgoj. Općenito taj duhovni dio nas iz egocentričnosti usmjerava na altruizam, što je važno obzirom da su ovisnici nezrele ličnosti s naglašenim narcisoidnim crtama. Duhovnost daje odgovor na pitanje smisla života i smisla patnje u ljudskom životu. Sve to neki ljudi ne uspiju otkriti, ne znaju kako se nositi s patnjom, ne vide smisao svega i bježe u različite ovisnosti.
Što je s onima koji nisu duhovno osviješteni i religiozni? Jesu li zakinuti zbog toga?
-Postoje ljudi koji nisu religiozni međutim razvijaju neku duhovnu dimenziju koja se temelji na humanističkim vrijednostima. Mislim kako ih to drži na dobrom putu i ja se osobno divim svim ljudima, koji nisu vjernici, a veliki su humanisti. To znači biti dobar i voljeti zbog ljubavi same. Kad postavimo svoj život tako da smo skloni primijetiti druge, napraviti nešto za njih, oprostiti im kada nisu dobri prema nama, onda ćemo naučiti važan obrazac ponašanja koji nas čuva u mentalnom i duhovnom smislu. Mržnja i osvetoljubivost su uvijek destruktivne.
Ima li nade za ovisnike? Mogu li se izliječiti? Kažu kako ovisnici, kada se riješe jedne, upadnu u drugu ovisnost.
-Točno je to da kada jednu ovisnost stavimo pod kontrolu, oni su skloni razviti neku drugu. To je ta ovisna struktura ličnosti, jednostavno takva osobnost naginje ovisničkom ponašanju. Psihijatri u principu ne koriste izraz ‘bivši ovisnik’, kako se to susreće po medijima. Mi koristimo izraz ovisnik u
“Dolaze mi ljudi koji su jako poslovno uspješni i pri tome konzumiraju neko sredstvo tako da se vikendom potpuno, što oni kažu, ‘odvale’, a ovih ostalih pet dana idu na posao i tako funkcioniraju.”
Danas ljudi sve češće sebeljublje prezentiraju kao ljubav i potroše život idući iz jedne veze u drugu u potrazi za pravom osobom. Ne shvaćaju da je problem u njima i da oni zapravo ne znaju što uistinu znači voljeti.
stabilnoj apstinenciji. Moguća je stabilna apstinencija ako osoba prihvati liječenje onako kako bi trebalo biti, poštujući sve tri dimenzije čovjeka – biološka, za što služe lijekovi, psihološka, za to služi psihoterapija i duhovna dimenzija, dakle sve ono što doprinosi duhovnom rastu.
Opterećuju li vas osobno rezultati liječenja ovisnosti?
-Oni su jako skromni jer se rijetko poštuju načela liječenja - farmakoterapija, psihoterapija, obiteljska i duhovna terapija. Najčešće se ovisnost liječi samo uzimanjem određenih lijekova, bilo da je to supstitucijska terapija ili drugi psihofarmaci. Rijetko su zainteresirani za psihoterapiju, a još rjeđe su članovi obitelji zainteresirani za obiteljsku terapiju. Ovisnost je bolest cijele obitelji i da bismo napravili pozitivan pomak, obiteljska terapija bi trebala biti uobičajeni način liječenja. Obitelj bi trebala promijeniti obrasce ponašanja koji su patološki i podržavaju ovisnost tog člana.
Kakav je osjećaj kada se netko vrati ovisnosti nakon nekoliko ‘čistih’ i uspješnih godina? - Recidivi su uvijek bolni, i za pacijenta i za mene kao terapeuta. Što je duži period apstinencije, recidiv više boli. Najduži recidiv koji sam imala je bio slučaj s apstinencijom koja je trajala 13 godina. Nakon toga pacijent je pod udarcima života i svega što mu se dogodilo, ponovno posegnuo za heroinom. Međutim koliko je ovo zahtjevno i bolno iskustvo, toliko veliku radost donosi ono što mi se dogodilo više puta, a to je kada bih pacijente koje godina nisam vidjela, srela negdje u gradu pa bi mi se javili i zahvalili za strpljenje koje sam imala. Upravo tu nalazim motivaciju za ovaj posao. Veliki broj psihijatara izbjegava ovisnosti zato što su rezultati liječenja skromni.
Što potiče ovisnost? Je li današnji stil života pogodan za razvoj ovisnosti? Od ljudi se danas
očekuje da su uspješni, aktivni na društvenim mrežama, materijalno osigurani… - Susrećem studente koji su izvrsni, a zapravo uzimaju amfetamine koji ih održavaju budnima i tako mogu satima učiti. Dolaze mi ljudi koji su jako poslovno uspješni i pri tome konzumiraju neko sredstvo tako da se vikendom potpuno, što oni kažu, ‘odvale’, a ovih ostalih pet dana idu na posao i tako funkcioniraju. Zapravo pojam ovisnika danas, kad ga gledamo u fizičkom i mentalnom smislu, puno je drugačiji nego kad sam ja počela raditi ovaj posao. Prije se heroinski ovisnik prepoznavao na cesti, to je bio neki hipi stil. Međutim to su danas ljudi za koje nikad ne biste pomislili kako imaju problema s ovisnostima jer oni naizgled žive poprilično običan život, ali imaju unutarnje borbe. Oni prije ili kasnije dođu kod psihijatra jer nemoguće je cijeli život živjeti tako da se negdje ne uruši sve to i da ne osjetimo kako smo došli do ruba i kako moramo potražiti pomoć.
Postoje li pozitivne ovisnosti? Primjerice o ljubavi. - Sama riječ ovisnost odaje da ne može biti ništa pozitivno. Ljubav je u svojoj naravi sloboda. Tko bi od nas želio da ga netko voli jer je prisiljen?! Ovisnost je zarobljenost, mentalna i duhovna. Ne možeš istovremeno biti slobodan i zarobljen. Moguće je biti navezan na određenu osobu i onda se to može doživljavati kao silna ljubav, međutim to je poprilična patologija. Ljudi često kao vrhunac ljubavi uzimaju kada im netko kaže ‘ne mogu živjeti bez tebe’. Ali to nije tako, svaka navezanost je patologija. Danas ljudi sve češće sebeljublje prezentiraju kao ljubav i potroše život idući iz jedne veze u drugu u potrazi za pravom osobom. Ne shvaćaju da je problem u njima i da oni zapravo ne znaju što uistinu znači voljeti. Sebeljublje nije nikoga usrećilo, a još manje ljude koji s takvom osobom dijele život. Trebali bismo se preispitati što je za nas definicija ljubavi i na što mi zapravo trošimo svoj život. Ako ne ispravimo tu definiciju, velik dio života će nam proći promašeno i nećemo iskoristiti ono zbog čega smo ovdje, a to je voljeti i uživati u tome što smo voljeni.
U Studentskom je domu moguće pratiti sve utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva, pa i na zatvorenome. Stoga hladnoća ili kiša neće pokvariti navijačke planove
foto Goran MratinovićHrvatska nogometna reprezentacija u srijedu je s Marokom odigrala prvu utakmicu za prolazak skupine na Svjetskom prvenstvu. Utakmica je odigra-
na neriješeno, no dubrovački navijači su bodrili ‘Vatrene’. Posebno je veselo bilo u Studentskom domu gdje je moguće pratiti sve utakmice Svjetskog
nogometnog prvenstva, pa i na zatvorenome. Stoga ni kiša koja je padala u srijedu nije pokvarila navijanje i dobru atmosferu.
Nakon rekonstrukcije 1974. godine, brod kreće i na prva kružna putovanja na kojima iste godine dolazi i u prvu posjetu Dubrovniku
Ostalo je zabilježeno da se prva ORIANA usidrila na lokrumsko sidrište 20. srpnja 1979. i 2. listopada 1981. godine. Međutim, dobri poznavatelji brodarstva u Dubrovniku sjećaju se njenog prvog dolaska u rujnu 1974. godine, kao i posjete 27. svibnja i krajem rujna 1977. godine
Parni brod- turbinaš ‘ORIANA’ obilježio je jedno važno razdoblje u povijestí razvoja britanskih brodova za linijska i kružna putovanja. Dvije je godine po ugovorenoj cijeni od 14,8 milijuna GBP trajala gradnja broda na navozu brodogradilišta Vickers-Armstrongs Ltd. u Barrow-in-Furnessu Cumbrije u Engleskoj dok je opremanje trajalo još jednu cijelu godinu.
ORIANA je porinuta u more 3. studenog 1959. godine, a kuma broda je bila princeza Alexandra iz britanske kraljevske obitelji. Na svoje prvo putovanje je zaplovila 3. prosinca 1960. iz Southamptona preko Sueza do Sydneya i natrag preko San Francisca i Panamskog kana-
la. Inače, svako putovanje je bilo krug oko svijeta. Bila je u vlasništvu Orient Steam Navigation Company, a od 1966. u vlasništvu Peninsular and Oriental Steam Navigation Company (P&O).
ORIANA je bila u to vrijeme najbrži putnički brod na liniji za Australiju jer bi ovu udaljenost uz pomoć šest Pametrada turbina ukupne snage 80 000 KS maksimalnom brzinom od 30,6 čvora preplovila za samo 21 dan. Imala je 42 tisuće bruto tona, bila duga 245, široka 29,4 metara te je prosječnom brzinom od 27,5 čvorova mogla prevesti 638 putnika u prvom i 1496 u turističkom ra-
zredu, a posadu su činila 903 člana. U svojim plovidbama brod nije imao većih problema ako se izuzme sudar s američkim nosačem aviona KEARSARGE u magli u Long Beachu 1962. godine. Na sreću, bez ljudskih žrtava, ali uz veliku materijalnu štetu na oba broda.
ORIANA je ubrzo popravljena u Los Angelesu. Nedugo iza, u plovidbi Panamskim kanalom 1969. godine, oštećen je jedan od dva brodska vijka. Taj je problem brzo, ali očito nekvalitetno otklonjen pa više nikada nakon toga nije mogao ploviti brzinom većom od 30 čvorova.
du, ali je u velikom nevremenu 16. lipnja 2004. godine teško oštećena i djelomično potopljena. Uz pomoć remorkera je otegljena u brodogradilište Zhangijagang na popravak, ali kako su šture vijesti iz Kine potvrdile, dobra stara ORIANA je ipak u svibnju 2005. u istom gradu u rezalištu Wayou ipak konačno izrezana u staro željezo.
Putnički smještaj je rekonstruiran 1974. i od tada u jedinstvenom razredu ORIANA može prihvatiti 1677 putnika. Nakon toga brod kreće i na prva kružna putovanja na kojima odmah u rujnu iste godine dolazi i u prvu posjetu Dubrovniku. Na svojim stalnim plovidbama iz Europe do Australije ostaje do 1981. godine kada iz Sydneya počinje krstariti lukama Južnog Pacifika. Nakon što su sovjetski putnički brodovi niskim cijenama kružnih putovanja gotovo uništili većinu tadašnjih renomiranih brodara, u ožujku 1986. godine je i ORIANA raspremljena u luci Sydney. Već nakon dva mjeseca je prodana japanskoj tvrtki Daiwa House Sales te plovi u brodogradilište Hitachi Zosen na preuređenje.
U oskudnoj, u ratu stradaloj dokumentaciji pomorske agencije Jadroagent i dubrovačkih armižadora, ostalo je zabilježeno da se prva ORIANA usidrila na lokrumsko sidrište 20. srpnja 1979. i 2. listopada 1981. godine. Međutim, dobri poznavatelji brodarstva u Dubrovniku sjećaju se njenog prvog dolaska u rujnu 1974. godine, kao i posjete 27. svibnja i krajem rujna 1977. godine. U travnju 1995. godine je za P&O Cruises u njemačkom brodogradilištu Meyer, Werft Papenburg izgradio istoimenu nasljednicu tj. novu ORIANU od 69153 bruto tona, duljine 260 metara za smještaj 1828 putnika i 760 članova posade. Prvi put je posjetila naš grad 17. svibnja 1997. godine i od tada redovito barem jednom godišnje uplovljava u naš akvatorij sve do rujna 2019. godine kad je prodana kineskom vlasniku Astro Ocean koji joj daje ime PIANO LAND. Otada plovi na Dalekom istoku.
U travnju 1995. godine je za P&O Cruises u njemačkom brodogradilištu Meyer, Werft Papenburg izgradio istoimenu nasljednicu tj. novu ORIANU. Prvi put je posjetila naš grad 17. svibnja 1997. godine i od tada redovito barem jednom godišnje uplovljava u naš akvatorij sve do rujna 2019. godine
U kolovozu je privezana u luci Oita na otoku Kyushu gdje služi kao hotel muzej i turističko-kulturni centar sve do 1995. kada je prodana u Kinu. Tu mijenja pozicije od luke Chinwangtao i Qinhuangdao do Šangaja gdje dolazi 1998. godine. Renovirani brod postaje prvorazrednom senzacijom višemilijunskog grada pa ga je dnevno u prosjeku znalo razgledati i preko 3000 posjetitelja. Kada je to zanimanje okopnilo i postalo nerentabilno, ORIANA je još jednom prodana i prebačena u kinesku luku Dalian.
Tada postaje svojevrsni ploveći park za razono-
Najveća koncentracija alkohola od 1,35 g/kg izmjerena je u večernjim satima 20. studenoga, 66-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole u Pločama.
Vozač je isključen iz prometa i prekršajno je sankcionirana novčanom kaznom od 5.500,00 kuna te mu je određena tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske
Na kraju je, uz ozbiljnu prijetnju smrću, tražio oštećenog da mu doveze svoje vozilo ili isplati spomenuti novčani iznos
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik muškarac u dobi od 38 godina osumnjičen je za kazneno djelo iznude, javljaju iz dubrovačke policije. Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 18. studenoga ove godine došao u mehaničarsku radnju na području Dubrovnika odakle je, nezadovoljan što mu radovi na vozilu nisu odrađeni u dogovorenom roku, otuđio radne strojeve i materijal koje u svom radu koristi 43-godišnjak, vlasnik mehaničarske radnje. Potom je 43-godišnjaku kazao da ga vozilo više ne zanima i da mu sada treba dati 50 tisuća kuna u roku od tri dana, nakon čega je sjeo u vozilo koje se nalazilo u radnji i izrazio namjeru da će vozilo razbiti, u čemu ga je spriječio 43-godišnjak. Na kraju je, uz ozbiljnu prijetnju smrću, tražio oštećenog da mu doveze svoje vozilo ili isplati spomenu -
ti novčani iznos što oštećeni nije uradio već je slučaj prijavio policiji. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je 18. studenoga ove godine došao u mehaničarsku radnju na području Dubrovnika odakle je, nezadovoljan što mu radovi na vozilu nisu odrađeni u dogovorenom roku, otuđio radne strojeve i materijal koje u svom radu koristi 43-godišnjak, vlasnik radnje
Najveća novčana kazna proteklog tjedna u iznosu od 11.500,00 kuna izrečena je 21-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, javljaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Za njega je 15. studenoga, u večernjim satima, u Metkoviću, prilikom redovne prometne kontrole, utvrđeno da tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas ni pomagala koja su upisana u vozačku dozvolu, te je odbio testiranje na prisutnost droga u organizmu.
Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, stoji u priopćenju policije.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik dvojica muškaraca u dobi od 77 i 23 godine sumnjiče se za kazneno djelo krađe stvari velike vrijednosti, javljaju iz dubrovačke policije. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 23-godišnjak, na nagovor 77-godišnjaka, sredinom studenoga ove godine, pomoću originalnog ključa ušao u kuću koja se nalazi na području Dubrovnika, a koja je u vlasništvu 69-godišnjaka. Potom je pomoću originalnog ključa otvorio sef koji se nalazi u spavaćoj sobi i iz njega otuđio skupocjeni nakit, odnosno tri seta ogrlica od safira, smaragda i rubina, te novac u raznim valutama,
u ukupnom iznosu od 1.017,000,00 kuna. Otuđeni nakit je vlasništvo 62-godišnjakinje koja je u bliskom obiteljskom srodstvu s osumnjičenima, dok je novac vlasništvo 69-godišnjeg vlasnika kuće. Policija je novac i nakit pronašla kod 77-godišnjaka te će biti vraćeni vlasnicima. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krađe dvojica osumnjičenih su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Policija je novac i nakit pronašla kod 77-godišnjaka te će biti vraćeni vlasnicima
Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju
- Umjesto vijenca za pok. Antuna Luja stanari zgrade Iva Vojnovića 89 prilaže 330,00 kn.
Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com
Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:
- Hermina, u spomen na drage dugogodišnje susjede iz Ulice Petra Zoranića prilaže 200,00 kn.
- Gordana Franušić, u spomen na moju dragu prijateljicu Anelu, umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn.
Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!
Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com
U spomen na Danicu Prnjak, majku našeg Ika, prijatelji iz Gruža prilažu 700 kuna; U spomen na pok. Antu Miletića, oca našeg prijatelja Boža, obitelj Šetka prilaže 300 kuna;
U spomen na pok. tetku Mariu Đevoić, 400 kuna prilaže obitelj Paska Đevoić; U spomen na dragu susjedu Mirjanu Vičić, umjesto vijenca 800 kuna prilažu susjedi iz Ulice Dubrovačkog odreda. U spomen na pok. Slavka Butigana, 300 kuna uplaćuju obitelji Udovičić, Arkulin, i Glavinić; U spomen na pok. Ivana Butigana, umjesto vijenca 400 kuna prilaže obitelj Jakić; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Mila Lončarić pomoć u radu 800 kuna; Davor Pujo pomoć u radu 200 kuna; U sjećanje na na poginule pripadnike SJP „GROF“ od prikupljenih dobrovoljnih priloga građana, na malonogometnom turniru „Memorijal Grof“, donacija 10 200 kuna; U spomen na pok. Nilka Raše, 800 kuna daruju susjedi zgrade A. Hebranga 26;
Umjesto vijenaca za pokojne Danicu i Kika Prnjat, obitelj Lonza prilaže 500 kuna; Umjesto vijenca za Dragana Kika Kovača, 300 kuna prilažu Dube i Stane; Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara –medicinskih tehničara donacija 600 kuna:
Marija Radić donacija 200 kuna; Franka Ćurčija donacija 300 kuna. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.
IBAN: HR7924070001100305036
Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)
Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju
- Obitelj Marko Sekulo umjesto vijenca za pok. Kristinu Đivanović prilaže 200 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge
IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com
Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama. U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo. Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.
Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.
Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!
Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505
Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik
www. marin-med.com email: info@marin-med.com
Prodajem fića 1976’ godište. Kontakt: 099 884 5144
Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390
Izdajem stan u Gruzu za jednog ili dva radnika. Tel. 020/419-574
Iznajmljuje se dvosoban stan u Poluganju 32, na duže vrijeme, kontakt: 098 243 537
Iznajmljujem stan u Mokošici s parkingom na dulje vrijeme. Tel: 020/419-574
Iznajmljujem manji stan u Šipčinama na duži period. Tel. 098/812-431
Iznajmljujem stan u Čilipima na duže vrijeme. Tel. 098/9756-424
Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/3375466
Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122
Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771
Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946
Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234
Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380
Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946
Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76
Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502
Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502
Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i za-
tvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894
Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076
Mandaljena, simpatičan stan
petak, 25. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK 38 Mali oglasis parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211
Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –80.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211
Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009
Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009
Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009
Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009
Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u La-
zinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.
Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459
Med domaci kvalitetan sa etiketon proizvođaca , šumski i med od bora prodajem 0916143946
Prodajem šivaču mašinu Singer staru preko 70g cca 50000 EUR vazu za ulje i slično staru preko 110 godina za cca100 000 EUR. Kapacitet 50L.GSM 091 974 0580.
Prodajem bijelu pokretnu policu( dva reda izložbenih polica na kotačima) vel. 270x80x2000cm,za butik/trgovinu. Povoljno. Mob: 0923239595
Prodajem latoflex podnicu (190x90) 100kn i običnu (200x90) 50 kn. Mob. 0958090993
Prodajem izložbene modne lutke za butik,krojačice ili KUD-ove. Cijena 60kn. Mob.:0958090993
Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/3922-800
Prodajem dječja kolica, info na mob. 020 422 085
Prodajem narančine aleksandrine s Kalamote, cijena povoljna sve po dogovoru. Kontakt: 095 877 3493
Prodajem dva jogi madraca i dvije latoflex podnice 90x200, vrata PVC 2 krila 230x140 ostakljene kocke. Kontakt: 099 884 5144
Kućni meštar - Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka, tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60
KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208. Zaštita od sunca, izrada vanjskih
roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.
Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553
Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946
- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 21.11. do 27.11.2022.
- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 28.11. do 4.12.2022.
ERMINIJA FILIČIĆ (1931.)
LUKO MILOSLAVIĆ (1949.)
KATA LAZIĆ (1935.)
VICKO ŠEVELJ (1927.)
IVICA BOROVINA (1939.)
DRAGAN KOVAČ (1951.)
AMIRA MURATOVIĆ (1940.)
ANTE BUTIGAN (1941.)
JELE NJIRE (1939.)
PETAR MATANA
NIKE ŽMIRAK (1948.)
NIKO RAŠE (1938.)
NIKE ČAGALJ (1936.)
JELISAVA PERAK (1940.)
IVO CVJETKOVIĆ (1943.)
MARIJA ANDRIČIĆ (1937.)
LJILJANA MAGE (1955.)
BEEF SHOP je prvi boutique mesa u Hrvatskoj koji svim ljubiteljima mesa nudi visoku kvalitetu uz povoljne cijene. Trenutno BEEF SHOP broji preko 70 mesnih proizvoda koji će vam pružiti istinski gurmanski doživljalj. U butiku mesa koji se nalazi u Ulici Iva Vojnovića 71 možete pronaći meso vrhunskih svjetskih i domaćih pasmina koje je prošlo HACCP analizu kvalitete. Meso iz Argentine, Urugvaja, Brazila, Novog Zelanda, halal meso, austrijski Simental, američki Black Angus s najpoznatije goveđe farme Creekstone, Kobe govedina iz Japana (poznatija kao Wagyu), samo su dio ekskluzivne ponude za sve mesoljupce. Važno je istaknuti kako se hrvatsko meso s farmi iz Slavonije i Dalmatinske zagore također nalazi na policama hladnjaka. Juneći gourmet che-
vapi i shish chevapi od stopostotnog mesa bez pojačivača okusa i aditiva su nešto što jednostavno morate probati! U ponudi možete pronaći polugotova jela koja su već termički obrađena za brzu pripremu u pećnici, tavi, pa čak i air fryeru, kao što su: spare ribs (marinirana i kuhana svinjska rebarca), osso bucco (teleća koljenica), pulled pork (svinjska potrbušina), pašticada i Pastrami (posebno marinirana junetina koja se drži u salamuri). Meso je porcionirano u gram, praktično vakuumski pakirano i profesionalno zamrznuto (fresh frozen).
Valja istaknuti kako je Beef Shop kao proizvođač, član internacionalne udruge JRE što je dodatna potvrda kvalitete. Posjetite BEEF SHOP! Educirano i ljubazno osoblje rado će vam prezentirati više o mesu; od podrijetla mesa sve do same pripreme.
Povodom svjetskog prvenstva BEEF SHOP je pripremio promotivnu ponudu gdje prilikom kupnje jednog kilograma Gourmet Chevapa i dvije lepinje dobivate dva San Servolo piva gratis. Za ljubitelje burgera prilikom kupnje četiri burgera i dva burger peciva dobivate dva San Servolo piva gratis.