Dubrovački dnevnik br. 121

osnovci dobit će besplatan obrok, ali mogao bi utjecati na veliki odmor

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Kapa dolje, Mato!

Sve su lijepo smislili i koordinirali naš župan, gospar Bačić i dio branitelja koji za svoj ugodan opstanak trebaju, što drugo, doli pare Županije, i naravno, Države. Pa su poslali poruku Zokiju kako nije pozvan na obljetnicu oslobađanja juga Hrvatske jer je mutikaša i svadljivac, a takav događaj ne zaslužuje politička prepucavanja koja on, takav kakav je, uvijek izaziva. Ruku na srce, to je jako blizu ili zapravo i jest istina. Dobri naš župan javno je iznio navodni zahtjev onih koji su najzaslužniji za oslobađanje Juga, zbog čega je njihov stav i ‘prihvatio’ jer su oni, i nitko doli oni, to tražili. I sve bi to na prvu bilo lijepo i idilično. Kome treba predsjednik države kad nam je tu Banožić nasmijan i ozaren uz malo zamišljenog ministra Medveda. Dobro, bila je tu i Ćićova mala. Idila! Ali nećeš vraže! Onaj zajebant s Pantovčaka poručio je kako će on ipak doći. Ne na proslavu na koju nije pozvan, nego će doći zapaliti svijeću, položiti cvijeće i pokloniti se preminulim braniteljima. „‘Ko ga šiša“, zaključio je župan. „Nek’ on privatno ide kud god hoće, ali neće majci na mimohod na Stradunu, ni svečanost na koju ga nismo pozvali“.

Isve bi bilo baš kako je ekipica zamislila da nije Mato zeznuo stvar i

pokazao i njima i ostatku Hrvatske što je civilizirano ponašanje. Što je obaveza domaćina Grada koji baštini stoljetnu tradiciju diplomacije i kulture. Pa se usudio, s predsjednikom Gradskog vijeća Potrebicom, pristojno dočekati predstavnika najviše institucije u Hrvata. Institucije predsjednika države Hrvatske za koju su ginuli naši branitelji. To su se usudila napraviti dvojica hadezeovca i totalno sablazniti vrh HDZ-a u kojem se zna kako svatko može misliti svojom glavom, ali samo ako nije različito od mišljenja glave na vrhu stranke. Upravo tu i na tom mjestu Mato je pokazao da je prije svega, pa i prije svake stranačke stege, gradonačelnik Dubrovnika kojem je to prva i najvažnija obveza i dužnost. Čak i onda kad ga to može koštati karijere! Iskreno, nisam sigurna postoji li još koji hadezeov gradonačelnik s takvim habitusom. Iako jedna lasta ne čini proljeće, možda ima još nade za HDZ .

Može trenutno na funkciji Predsjednika biti kavgadžija ili zgubidan, sasvim svejedno. To je osoba koju su direktno birali hrvatski građani. Dobro, znamo svi kako građani svašta biraju, ali to je tako u demokraciji, ma koliko neki intimno zagovaraju pa i pokušavaju provoditi

Piše Vjera Šuman FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

autokraciju Putinovog tipa, što vidimo i na primjeru ove velike proslave u Dubrovniku. Uspjeli su , već uobičajeno, podijeliti ionako politikom podijeljene branitelje, umanjiti događaj koji je trebao biti najvažniji za sve na jugu Hrvatske, posebno emotivan za one u Gradu i naravno na čast i ponos svih branitelja bez kojih nitko od današnjih političkih primadona ne bi imao što slaviti. I zato ovaj Matov čin, koji mu sasvim sigurno nije bio ni lak ni ugodan i koji ga je izložio na milost i nemilost smutljivcima, podrepašima i ostaloj sitnoj žgadiji iz vlastite stranke, zaslužuje poštovanje . Kapa dolje, Mato!

Sdruge strane Zoki može biti zadovoljan. Opet je zakuhao i izlupetao u dva dana na dva događaja hrpu svih mogućih uvreda i kavan-

skih podbadanja narativom tipičnim za trnjanske birtije kvarta u kojem je odrastao. U takvoj njegovoj kakofoniji izgubi se i neka koja itekako drži vodu. Jedino što je sasvim točno izrekao Plenki, to je činjenica kako je hrvatski javni prostor Zokijevim uvredama i načinom komunikacije promijenio javni govor i srozao ga na dno na kakvom nije bio nikad u Hrvatskoj. Posljedice su sve vidljivije; od škola do Parlamenta. No , zaboravio je napomenuti kako nije ama baš ništa učinio na relaksiranju takvog narativa. Upravo suprotno.

Zato ni najmanje ne čudi što nas je veliki šef HZZO –a, taj beskorisni uhljeb sa skupim satovima i pravom na korištenje novouređenog dvosobnog državnog stana u centru Zagreba za 200 kuna, nazvao bahatim niškoristima koji umišlja-

ju kako im je zdravstvo besplatno i u svakom trenutku dostupno. Podučio nas je kako to košta. Košta li, klipane bahati? Cijeli svoj radni vijek svaki zaposleni Hrvat iz svoje bruto plaće izdvaja 16,5 posto za zdravstvo. Ostalo daje država. Odakle? Iz poreza. Tko plaća te poreze? Opet ti isti bahati Hrvati. Tko tom uhljebu plaća benzin i auto za odlazak na vikende s obitelji u Rijeku? Opet bahati Hrvati. Pritom taj bezočni uhljeb nema pojma zašto ima 250 tisuća više osiguranika nego stanovnika Hrvatske. Neće valjda on istraživati. Nakon takvog nastupa, nisu ga ni Beroš ni Plenki pitali za zdravlje junačko, a kamoli da ga žele maknuti s njegove ugodne uhljebničke i bahate pozicije. Ma kakvi! Mata bi zato, kad bi mogli, smjesta maknuli. Ma bravo! Eto vas.

Dubrovački dnevniK petak, 4. studenoga 2022.

PROVJERILI

Grašo će pjevati za doček na Stradunu , a jedan dubrovački hotel ima najjači adut

Pripreme za Novu godinu tek su u povojima, a mi smo se raspitali kakav nas program očekuje u gradu

Bliži nam se doček Nove godine, a Dubrovnik se može pohvaliti kako će u gradu biti organiziran bogat program uz koji će se mnogi dobro zabaviti. Provjerili smo kako će biti organiziran omiljeni Zimski festival, hoće li dubrovački hoteli imati zabave te kakva će biti povezanost prema svjetskim destinacijama.

Organizatori Dubrovačkog zimskog festivala najavili su kako se nakon dvije pandemijske godine, deveti Dubrovački zimski festival vraća u punom sjaju s bogatim glazbenim, zabavnim, gastronomskim i dječjim sadržajima te puno iznenađenja. Vrhunac festivala bit će spektakularni doček Nove godine na Stradunu gdje će nastupiti Petar Grašo uz Antu Gela i njegov bend. Kulminacija slavlja dogodit će se uz veličanstveni vatromet kad kazaljke sata otkucaju ponoć.

LJUDI JEDVA ČEKAJU DRUŽENJE

Dubrovački zimski festival obilježit će koncerti grupe Dalmatino, Doris Dragović, Urban&4, Nena Belana – Rock galama, Opće opasnosti, Željka Bebeka i Massima na Stradunu, dok će 1. siječnja koncert održati Tomislav Bralić i klapa Intrade. Više koncerata domaćih zvijezda bit će održano i u Studentskom domu. Ne treba zaboraviti ni kućice koje će biti na više lokacija, a tu su još i brojni drugi nastupi, izložbe, radionice za najmlađe... Direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković kazao je kako je uvjeren da će ci-

jeli program Zimskog festivala biti pun pogodak. -Vidjeli smo kako je Street Food Festival bio jako posjećen. Ljudi su jedva čekali izaći i ponovno se družiti pa prema tome mislim da će odaziv u prosincu biti super. Samo se nadam da nam pandemija neće poremetiti planove i da se nešto neće

Piše Aida Čakić

foto: Goran

Hotel Excelsior imat će adventsku ponudu

-Očito su privatni vlasnici shvatili da ne postoji toliki interes za dočekom Nove godine u hotelima. Većina domaćih ljudi s prijateljima odlazi negdje u privatnom aranžmanu ili na Stradun. To je već odavno trend u svijetu pa i kod nas. Sjetimo se onog dočeka iz 2000. godine. Od tada se godinama prorjeđuju dočeci u hotelima – kazao je direktor TZ-a Miro Drašković

pogoršati. Ljudi su željni ovakvih događanja – kazao je Drašković.

Komentirao je kako nažalost nema previše letova. - Idućeg tjedna idemo u BiH u promotivnu kampanju cijele dubrovačke zime. Analizom brojeva od 1. do 31. prosinca, kroz pandemiju, ali i prije pandemije, vidjeli smo koja su tržišta u okolici koja su nama zanimljiva – naveo je Drašković dodavši kako je program osmišljen, pa u konačnici i prilagođen, sa željama publike koja će doći u Dubrovnik. U prvom redu to su sve hrvatske županije s naglaskom na Zagreb i susjedna BiH.

Osvrnuo se i na doček Nove godine u hotelima koji je godinama u padu jer je aktualan trend dočeka na otvorenom.

-Očito su privatni vlasnici shvatili da ne postoji to-

liki interes za dočekom Nove godine u hotelima. Većina domaćih ljudi s prijateljima odlazi negdje u privatnom aranžmanu ili na Stradun. To je već odavno trend u svijetu pa i kod nas. Sjetimo se onog dočeka iz 2000. godine. Od tada se godinama prorjeđuju dočeci u hotelima – kazao je direktor TZ-a Miro Drašković.

A što se tiče dočeka u dubrovačkim hotelima, oni su ove godine doista ‘mršavi’, no ima izuzetaka. Riječ je naime o gala zabavi u hotelu Rixos Premium Dubrovnik gdje se sprema, sudeći prema najavi, nezaboravan doček.

MN RIXOS PRIPREMA SPEKTAKL, VALAMAR ZATVARA HOTELE

- Za doček Nove godine organiziramo koncert Dina Merlina. U ovom trenutku se karte mogu kupiti isključivo u sklopu paket aranžmana sa smještajem. Postoje razni paketi, ovisno o kategoriji soba, a minimalni boravak iznosi dvije noći - kazao je direktora hotela Ayhana Basci dodavši kako Rixos garantira nezaboravan ulazak u Novu 2023. godinu jer se o koncertu Dina Merlina iz 2018. godine koji je imao na Stradunu i danas prepričavaju dojmovi. Za razliku od Rixosa, hotelska grupacija Valamar zbog povećanih troškova zatvara sve dubrovačke hotele za novogodišnje praznike. - Operativni troškovi u Valamaru za prvih devet mjeseci 2022. godine rasli su 19 posto u odnosu na 2019. godinu s obzirom na značajno povećanje

petak, 4. studenoga 2022.

Petar Grašo

Hotel Lero tradicionalno će biti otvoren tijekom zimskih blagdana

- Za doček Nove godine organiziramo koncert Dina Merlina. U ovom trenutku se karte mogu kupiti isključivo u sklopu paket aranžmana sa smještajem. Postoje razni paketi, ovisno o kategoriji soba, a minimalni boravak iznosi dvije noći - kazao je direktora hotela Ayhana Basci dodavši kako Rixos garantira nezaboravan ulazak u Novu 2023. godinu jer se o koncertu Dina Merlina iz 2018. godine koji je imao na Stradunu i danas prepričavaju dojmovi

troškova energenata i rast ostalih troškova poslovanja pod utjecajem inflacije. Troškovi električne energije porasli su za 89 milijuna kuna, dok su ostali troškovi porasli za ukupno 126 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu. Najveći utjecaj na povećanje troškova ima trostruko povećanje cijene električne energije na 230 eura po MWh zbog čega je skraćen rad smještajnih objekata u posezoni – precizirali su iz Valamara.

I hoteli poput Hiltona, Maestrala, Hotela Lapad,

Sheratona, ali i većine u sklopu Jadranskih luksuznih hotela bit će također zatvoreni. Izuzetak su, Palace i Excelsior, od JLH-a, koji će jedini biti otvoreni te će imati prigodan program. I dio hotela koji posluje u sklopu Importanne Grupe bit će otvoren, a najavili su kako će za goste organizirati zabavu. Hotel Lero tradicionalno će raditi, što nam je potvrdio njihov direktor prodaje i marketinga Ivan Galov. -Imat ćemo program kao i svake godine, a to je bogati buffet s pjenušcem dobrodošlice uz muziku uživo do 23 sata kada naši gosti napuštaju hotel i idu na Stradun. Već sad su nam zauzeti svi kapaciteti i popunjeni smo – kazao je Galov. Dodaje kako je zračna povezanost korektna iako je nešto manja od najavljene. Gosti hotela Lero, ističe direktor prodaje i marketinga, koji će svoje novogodišnje praznike provesti u Dubrovniku većinom dolaze iz Grčke, Albanije, Engleske, ali ipak najviše je domaćih i gostiju iz BiH.

Gledajući letove, prijevoznici koji će letjeti tijekom zimskog reda letenja su British Airways (London Gatwick), Turkish Airlines (Istanbul), Vueling Airlines (Barcelona) te domaći prijevoznici Croatia Airlines (Zagreb) i Trade Air (Split/Rijeka). Iz Zračne luke Dubrovnik dodaju kako su tijekom zimskog reda letenja najavljeni i charter letovi Freebird Airlines Europe (letovi prema destinacijama u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj). Tijekom studenog su najavljeni i charter letovi Korean Airlinesa iz Seula.

Možda je mnogima još rano planirati doček Nove godine, a neki su odustali od ove prilično arhaične kategorije koja je prije bila popularnija. ‘Gdje ćeš za Novu?’ bilo je najvažnije pitanje u prosincu, a i danas se pamte legendarne zabave po dubrovačkim hotelima. Sad su trendovi nešto drugačiji, ali što god i gdje god odlučili, ipak je najvažnije da smo slobodni od strogih zabrana okupljanja.

petak, 4. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Dino Merlin

Valamar

U listopadu je Grad vrvio turistima, bilo je dana kad je premašena i rekordna 2019. godina!

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Turistički dio godine polako ide svome kraju, gužve na gradskim ulicama su minule, ali vrijeme još uvijek kao da je ljetno. Sunce nas je počastilo kroz cijeli listopad, a i studeni se nastavlja u sličnom tonu. I dalje su više nego ugodne temperature zraka, ali i mora. Prepoznali su to i brojni naši posjetitelji koji Dubrovnik vole i u posezoni. Turistička zajednica grada Dubrovnika redovno izvještava o ostvarenom turističkom prometu kroz dane, mjesece i godinu. Prema broju dolazaka i noćenja, listopad se pokazao izvrsnim. Turizam se nakon pandemije oporavio, a unatoč prvotnim neizvjesnostima u predsezoni, očekivane brojke su se i ostvarile.

Drašković: Broj avio linija je bio za prvu pravu post-covid sezonu zadovoljavajući, a dobar dio zračnih prijevoznika je produžio neke od svojih linija i na prvi tjedan zimskog reda letenja, što se odmah osjetilo i u Gradu, gdje su turisti još uvijek itekako vidljivi, iako smo već zagazili u studeni

Prema podacima iz sustava eVisitor 29. listopada je dan koji je u dubrovačkoj posezoni čak nadmašio uspjeh rekordne 2019. godine u dolascima. Tako nam je na taj dan došao 2.541 turist, što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2019. godinu, a ostvareno je 7022 noćenja, odnosno 93 posto u odnosu na 2019. godinu. I dalje su nam najbrojniji gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, a sljede ih naši sunarodnjaci, pa Grci, Nijemci i Francuzi. Državljani SAD-a su nakon prekida ljetne direktne linije s New Yorkom ipak nešto malobrojniji, pa se nalaze na petom mjestu, dok su iza njih Austrijanci, Slovenci i susjedi iz BIH.

Što se tiče kumulativa, od početka godine pa do kraja listopada, ostvareno je 990.255 dolazaka što je 72 posto u odnosu na 2019. godinu, a broj noćenja je i bolji te iznosi 82 posto u odnosu na rekordnu godinu, odnosno 3.447.777 noćenja. Kroz cijelu godinu najviše su nas posjećivali Britanci i Amerikanci, a slijede ih Francuzi i Nijemci, pa Hrvati, Irci, Španjolci, Poljaci, Talijani i Nizozemci.

“Posezona u Dubrovniku protiče kako je u startu bilo i planirano, tako da smo u ovom trenutku na nešto više od 81 posto noćenja u usporedbi s 2019.

godinom, a daleko bolji nego smo u 2021. godini. Broj avio linija je bio za prvu pravu post-covid sezonu zadovoljavajući, a dobar dio zračnih prijevoznika je produžio neke od svojih linija i na prvi tjedan zimskog reda letenja, što se odmah osjetilo i u Gradu, gdje su turisti još uvijek itekako vidljivi, iako smo već zagazili u studeni“, izjavio je direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika, Miro Drašković. Govori i kako su za ovu zimu s Gradom pripremili cijeli niz događanja i koncerata tako da će Dubrovački zimski festival koji počinje krajem mjeseca biti izuzetno bogat, a kulminirat će Dočekom.

„Kroz studeni, Turistička zajednica grada Dubrovnika već počinje sa svoje dvije različite tematske ture kroz Grad - dva puta tjedno na hrvatskom i engleskom jeziku kao i s nastupima Linđa subotom. Nakon završetka DZF-a pripremamo prigodne programe za Valentinovo, Karneval i sl. TZ će i dalje raditi na popularizaciji Dubrovnika kao cjelogodišnje destinacije i u tome smislu raditi s avio prijevoznicima na uvođenju više zimskih letova u sezonama koje slijede, jer su letovi to što čini bazu za veći broj turista tijekom zime”, zaključuje Drašković.

POSEZONA

Piše

petak, 4. studenoga 2022.

Pred hrvatskim, pa i dubrovačkim školama je zahtjevno razdoblje, od idućeg polugodišta prema najavi Vlade treba zaživjeti odluka o besplatnom obroku za sve osnovnoškolce

Sredinom listopada premijer Andrej Plenković je najavio kako se s novim polugodištem, odnosno 2023. godinom, uvodi besplatan obrok za sve osnovnoškolce u Hrvatskoj. Projekt je to kojeg će ‘iznijeti’ Ministarstvo obrazovanja, a za njega će država osigurati 550 milijuna kuna. Hrvatske osnovne škole broje 311 tisuća djece, a njih gotovo 80 tisuća živi u siromaštvu. „Ne želimo da više bude i jedno dijete u osnovnoj školi koje zbog okolnosti u svojoj obitelji nema sredstva za obrok“, poručio je tada Plenković i naglasio kako će država napraviti sve da se u školama, u najvećoj mogućoj mjeri, jede hrvatska hrana.

Vijest je to koja je na prvu izazvala salvu – ‘bravo’ ili ‘konačno!’ komentara, no na drugo razmišljanje već je povukla niz pitanja, za dio javnosti i skepsi oko mogućnosti realizacije ovog plana s obzirom na prostorne mogućnosti škola, ali i pitanja kadra.

O tome je bilo riječi i na posljednjoj sjednici gradskog vijeća. Vijećnica SDP-a Anita Bonačić Obradović gradonačelnika Mata Frankovića pitala što je s prehranom učenika u osnovnim školama s obzirom na najave Vlade i postoje li kadrovske i prostorne mogućnosti za to izvesti u školama kojima je Grad osnivač.

„Vidjeli ste najavu premijera koja je išla u smjeru da će se osigurati sredstva za iduću godinu da prehrana bude za učenike od prvog do osmog razreda. Na nama je osigurati mogućnosti za to, a priprema se natječaj za proširenje kapaciteta u školama. Vjerujem da možemo to ispoštovati iako nemamo okvirne smjernice“, odgovorio je gradonačelnik vijećnici SDP-a. O ovom pitanju porazgovarali smo s tri ravnateljice dubrovačkih osnovnih škola, a iz razgovora može se zaključiti kako svaki pohvalan projekt u školstvu sa sobom nosi niz prepreka koje je potrebno premostiti. No, pozitivne promjene u odnosu prema najranjivijoj skupini društva nikada nisu jednostavne i treba iznalaziti rješenja kako bi ostvarili korak naprijed ka jednakim socijalnim prilikama u sustavu obrazovanja.

DOBAR PROJEKT JER DJECA ČESTO JEDU NEADEKVATNE MARENDE

Nikolina Soko, ravnateljica Osnovne škole Lapad, odmah je na početku istaknula kako pozdravlja odluku Vlade, i kako bi tako stvorile društvene prednosti da se izjednače socijalne mogućnosti djece, prevenira siromaštvo i podigne razina kvalitete prehrane kod učenika. „Činjenica je kako puno učenika ne stigne kupiti marendu ili ako je kupe, ta marenda bude neadekvatna. Kada djeca sama kupuju, onda to nerijetko budu čipsevi i grickalice što ne za-

Nikolina Soko, ravnateljica OŠ Lapad

dovoljava njihove nutritivne potrebe za razvojem, a znamo da je pravilna prehrana posebno značajna u razdoblju odrastanja“, naglašava Soko važnost ovakve ideje. Ističe kako je bitno promišljati o mogućnostima određene škole u trenutku kada se novac za obroke iz Ministarstva upućuje osnivačima, u ovom slučaju Gradu Dubrovniku, nakon čega bi Grad u suradnji sa školama trebao organizirati pripremu ili dostavu hrane.

U OŠ LAPAD POSTOJI MOGUĆNOST REALIZACIJE PROJEKTA

„Prostorne i organizacijske mogućnosti OŠ Lapad trenutno mogu iznijeti takvu vrstu projekta, ali na način da se u drugom polugodištu potpuno izmijeni organizacija “, uvodi Soko. Govori nam i kako bi to vjerojatno bilo u vrijeme velikog odmora, jer učenici nisu u cjelodnevnoj nastavi. „S obzirom na to da je riječ o velikom broju učenika, odnosno njih 523, a blagovaonica može primiti nekih 60-ak, onda bi oni jeli u osam skupina. To podrazumijeva da bi se morali reorganizirati, a vrijeme velikog odmora za skupine ne bi bio kao do sad, svima u isto vrijeme“, pojašnjava Soko.

KUHANJE U ŠKOLI ILI DOSTAVA? Soko govori kako detalja još uvijek nema, zbog čega im predstoji vidjeti hoće li škola sama pripremati hranu, ili će ona dolaziti gotova i dijeliti se učenicima u određeno vrijeme. „Ako bi se hrana kuhala u školi, to bi bilo veliko opterećenje na trenutno zaposlene kuharice, jer broj osoba koje pripremaju hranu sukladno Pravilniku o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkih i pomoćnih poslo -

petak, 4. studenoga 2022. Dubrovački

Gradonačelnik

Franković rekao je kako je na Gradu kao osnivaču osigurati mogućnosti za provedbu odluke i kako se priprema natječaj za proširenje kapaciteta u školama, te kako vjeruje da se u Dubrovniku najava Vlade može ispoštovati

va, propisuje da se zapošljava jedna kuharica za pripremu najmanje 70 toplih obroka, a s obzirom na trenutan broj učenika prvih i drugih razreda koji koriste uslugu produženog boravka,“ kaže Soko.

Također ističe kako ravnateljima još nisu dostavljeni pisani dokumenti te kako sve informacije dobivaju iz medija, iz kojih se moglo iščitati kako će cijena obroka po učeniku iznositi deset kuna za topli obrok, kuhani ili neki drugi nutritivno vrijedan obrok. Soko naglašava kako je važno unaprijed definirati što je to ‘drugi nutritivno vrijedan obrok’ i kako je to pitanje nutricionističke struke zbog čega bi se u ovakvu odluku trebalo uključiti i nekoga tko se u takva pitanja bolje razumije.

JE LI DESET KUNA DOVOLJNO

ZA TOPLI OBROK?

Soko nam govori kako je trenutno za obroke u produženom boravku iznos 25 kuna po djetetu, a za deset kuna kaže kako bi se to možda moglo iznijeti u odnosu na količinu. „Za taj iznos jasno je da nećemo moći dobiti vrhunsku hranu. U svakom slučaju moraju se slijediti Nacionalne smjernice za prehranu učenika“, govori.

Soko apostrofira kako je odluka koja je donesena i projekt s kojim se kreće svakako vrijedan i za pohvalu, no dodaje kako za njegovu realizaciju treba napraviti detaljan plan. Ističe i kako će veliki teret u ovom slučaju biti na osnivaču koji je nadležan za utvrđivanje nutri-

cionističkih zahtjeva, uvjeta i načina organiziranja prehrane.

TKO ĆE HRANU

DIJELITI UČENICIMA?

„Osoba koja dolazi u doticaj s hranom mora imati sanitarnu knjižicu i zadovoljavati određene higijenske minimume, pa je to sljedeće pitanje koje se ovdje postavlja – tko će tu hranu dijeliti učenicima?“, ističe Soko još jedan važan segment koji zahtjeva rješenje za provedbu projekta.

„Naše kuharice koje su trenutno zaposlene u OŠ Lapad u periodu kada je veliki odmor, pripremaju obroke za učenike prvog i drugog razreda s produženog boravka“, pojašnjava Soko dodavši kako one ne mogu raditi dvije stvari u isto vrijeme, niti ostaviti kuhanje da bi dijelile obroke učenicima na velikom odmoru. S druge strane naglašava kako niti učiteljicama, niti spremačicama, dijeljenje obroka nije u opisu posla.

„Moje pitanje bi onda bilo – ako ta hrana i dođe gotova u škole, tko će je dijeliti učenicima? Ta osoba koja bude dijelila obroke će morati zadovoljavati određene uvjete“, zaključuje Soko i dodaje kako postoji puno upitnika koji su ostali visiti u zraku i kako treba iznaći rješenja za projekt koji je u svakom slučaju pohvalan.

JOŠ UVIJEK NEMA DETALJA NITI

UPUTA OD MINISTARSTVA

Ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića, Vedrana Elez, također pozdravlja najavljeni projekt Vlade i ističe kako bi voljela da on zaista i zaživi.

Vedrana Elez, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića

Najava besplatnog obroka za sve učenike zahtjeva dodatno zapošljavanje djelatnika, a ravnateljica OŠ Montovjerna ističe kako upravo u tome vidi najveći problem, s obzirom na podneblje u kojem živimo i plaće kuhara u turizmu

„Ima li svaka škola tehničke uvjete i imamo li osiguran broj sjedećih mjesta i kako će to sve izgledati, još nemamo detaljne informacije“, govori Elez i dodaje kako bi ona kao ravnateljica bila zadovoljna kada bi sva djeca mogla imati besplatan obrok u školi.

„Nemamo toliko kapaciteta u kuhinji, niti blagovaonici, ali mislim kako će Ministarstvo obrazovanja dati naputke na koji način sve organizirati i to očekujemo. Najave smo vidjeli u medijima, a imali smo seminar gdje je projekt najavljen, međutim ni s kakvim detaljnim uputama“, govori nam Elez.

SKLOPIVI STOLOVI I SJEDEĆA MJESTA, OPCIJA BEZ VELIKIH ZAHVATA NA ŠKOLAMA

Pitamo Elez misli li da se u gruškoj osnovnoj školi ovakav projekt može iznijeti bez nekih velikih prostornih zahvata ili misli da će se morati ići u velike radove na školi. „Danas postoje tolike mogućnosti sa sklopivim stolovima i sjedećim mjestima. Uz malo dobre volje i financijskih osiguranih sredstava, mislim da se to može ostvariti bez nadogradnji. Bili smo kroz neke škole u Slavoniji koje imaju organiziran takav koncept i nemaju toliki prostorni kapacitet, ali imaju prostor koji se pretvara u blagovaonicu, nakon čega se stolovi sklope i prostor je onda za drugu namjenu. U OŠ Ivana Gundulića vidim takvo rješenje“, govori, ali naglašava kako osim prostornog kapaciteta treba razmišljati i o kadru, odnosno kako bi bilo potrebno osigurati dodatno osoblje jer OŠ Ivana Gundulića pohađa 800 učenika. Za kraj zaključuje kako vjeruje da će se najavljeni projekt realizirati.

U MONTOVJERNI SE KUHA 150 OBROKA ZA UČENIKE DNEVNO

Najmodernija osnovna škola u Dubrovniku je svakako OŠ Montovjerna i tamo su trenutno prostorne mogućnosti sigurno jedne od najboljih, a ravnateljica Lucija Vujica govori nam kako imaju opremljenu kuhinju i blagovaonicu koja može primiti 70 učenika.

„Od rujna ove godine provodimo program prehrane za učenike od prvog do osmog razreda te se trenutno u školskoj kuhinji priprema 150 obroka dnevno. Učenici koji koriste školsku prehranu topli obrok dobivaju nakon zadnjeg nastavnog sata nakon čega odlaze kućama ili nastavljaju s izbornom nastavom“, pojašnjava nam Vujica.

Najava besplatnog obroka za svih 424 učenika koliko ih trenutno pohađa OŠ Montovjerna zahtjeva dodatno zapošljavanje djelatnika, a Vujica ističe kako upravo u tome vidi najveći problem, s obzirom na podneblje u kojem živimo i plaće kuhara u turizmu.

„Treba imati na umu da se hrana priprema prema različitim normativima za djecu uzrasta od 7 do 9 godina, od 10 do 13 godina i za djecu od 14 godina te da će se zbog prostornih ograničenja školske blagovaonice obrok učenicima dijeliti u nekoliko turnusa“, pojašnjava Vujica.

„Pred školama je zaista zahtjevno razdoblje pripreme za realizaciju projekta koje podrazumijeva i djelomičnu reorganizaciju nastave, ali vjerujem da ćemo se uspjeti prilagoditi i omogućiti podjelu besplatnog obroka svim učenicima naše škole“, zaključuje.

petak,

studenoga 2022.

Lucija Vujica, ravnateljica

OŠ Montovjerna

Započeli radovi

rasvjete u ulicama Oraška i Trstenska

U organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika, koordinatora provedbe Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO -a “Starim gradom Dubrovnikom” prošlog tjedna je održana prva sjednica Izvršnog odbora Upravljačke komisije.

Osnovni zadatak Izvršnog odbora uz Upravni odbor jest osigurati neposrednu primjenu plana što podrazumijeva provođenje aktivnosti istog s ciljem održavanja kvalitete života građana i zaštite kulturno-spomeničke baštine vodeći se sustavnim i promišljenim upravljanjem koji će uključivati doprinos stručnjaka te ostalih dionika.

Usvojen je poslovnik o radu Izvršnog odbora, te je predstavljen Izvještaj o fazama izrade i pripremi za provedbu Plana i Prijedlog budućih aktivnosti Izvršnog odbora.

Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, započeo je sa radovima na rekonstrukciji javne rasvjete u ulicama Oraška i Trstenska.

Radovi će prvotno obuhvatiti iskop navedenih ulica u ukupnoj duljini od 230 metara nakon čega će uslijediti polaganje podzemne instalacije za devet novih stupnih mjesta i montiranje devet metalnih stupova u visini od pet metara.

Usto, s ciljem kvalitetnog i sigurnog odvijanja cestovnog prometa svih kategorija motornih vozila te pješaka na metalnim će se stupovima ugraditi devet novih energetsko učinkovitih LED svjetiljki. Stari drveni stupovi u ulicama Oraška i Trstentska nisu u vlasništvu Grada Dubrovnika te kao takvi neće biti uklonjeni, a preko njih će se i dalje vršiti napajanje električnom energijom domaćinstava.

Vrijednost ove investicije u sustav javne rasvjete iznosi 172.692,44 kuna (s PDV-om), a očekivani rok završetka svih terenskih radova je trideset dana.

Interdisciplinarni tim stručnjaka za daljnji razvoj projekta Revitalizacija Tvornice ugljeno grafitnih i elektro kontaktnih proizvoda ( TUP-a) u sklopu Novog Europskog Bauhausa obišao je prošlog tjedna prostore kompleksa TUP u Gružu.

Riječ je o prvom terenskom obilasku tima predstavnika lokalnih visokoobrazovnih institucija, lokalne organizacije civilnoga društva i ostalih lokalnih stručnjaka koji će različitim znanjima i vještinama dodatno doprinijeti razvoju samog projekta.

U sklopu obilaska prostora, susreli su se i s najmoprimcima pojedinih prostora, predstavnicima poduzetnika i udruga smještenima u kompleksu koji su gradonačelniku Frankoviću i cijelom timu predstavili svoje djelatnosti.

Vizija Grada Dubrovnika je da prostori TUP-a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja, ali istovremeno i centar stvaranja novih radnih mjesta gdje se fokus miče s uslužne gospodarske djelatnosti na kreativnu industriju, prvenstveno na filmsku.

Kroz projekt će se izraditi sva potreba dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni sadržaji na području TUP-a te također filmski studio, koji se planira urediti u jednoj od TUP ovih hala.

petak, 4. studenoga 2022. Dubrovački

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PROJEKT E-LAFITI

Napravljen prvi važan korak prema povećanju kvalitete povezanosti Elafita

Studija izvodljivosti donosi niz zaključaka, od kojih je najbitniji da je elektrifikacija brodskih linija moguća

knuo je važnost brze i kvalitetne povezanosti s Elafitima u kontekstu zadržavanja stanovnika na dubrovačkom otočju. “Da bismo ih zadržali trebamo imati stalnu i čestu vezu s kopnom, a sve kako bi i djeca koja idu u školu na Elafite, a kasnije u srednju školu u Dubrovnik, mogla svakodnevno putovati i koristiti se tom vrstom prijevoza u vrlo čestim intervalima. Na taj način ćemo omogućiti ostanak i opstanak Elafita”, rekao je gradonačelnik Franković, a dodao je kako je studija izvodljivosti prvi važan korak prema povećanju kvalitete povezanosti Elafita.

Predstavljanje studije izvodljivosti o uvođenju električnih brodova prema Elafitskim otocima, u sklopu projekta e-LAFITI, održano je prošlog petka u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Prezentaciju studije održali su autori, predstavnik tvrtke iCat Tomislav Uroda i Goran Krajačić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Studija izvodljivosti donosi niz zaključaka, od kojih je najbitniji da je elektrifikacija brodskih linija moguća. Širom analizom mogućnosti elektrifikacija brodskih linija prema Elafitima, obuhvaćene su cjelovite Dubrovačke brodske linije, te je u tom pogledu preporuka da se brodske linije prema Elafitima sagledaju kao dio jedinstvene cjeline brodskog prijevoza na dubrovačkom području. Električna transportna rješenja s niskim emisijama koja povezuju otoke plovilima poput električnih solarnih brodova optimalno su rješenje za kratka putovanja, čime bi se značajno smanjilo zagađenje mora i otoka. Uz novu kvalitetu linijskom pomorskom prijevozu ovakav projekt doveo bi i do disperzije turističkog prometa na otoke i druga područja van gradskog središta.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ista-

Dodao je i kako gradska uprava kontinuirano ulaže u povećanje kvalitete života svojih otočana.  „Za nas u Gradu Dubrovniku Elafiti predstavljaju iznimno vrijedan dragulj i kao takve ih tretiramo. Upravo na Elafitima provodimo izgradnju kanalizacijske mreže otoka Lopuda, u idućem tjednu vjerujem da ćemo potpisati ugovor za izgradnju kanalizacijske mreže u Suđurđu i u konačnici to je put koji smo zacrtali - podizanje kvalitete života na Elafitima”, naglasio je gradonačelnik.

Projekt e-LAFITI financiran je iz programa „European Islands Facility“ – NESOI Europske unije koji ima za cilj otključati potencijal EU otoka kako bi postali pokretači Europske Energetske Tranzicije kroz mobilizaciju više od 100 milijuna eura investicija u projekte održive energije, kako bi se EU otocima omogućila prilika provedbe energetskih tehnologija i inovativnih pristupa na povoljan način. Projekti koje je NESOI odabrao, među kojima je I projekt e-LAFITI će primiti prilagođenu potporu na licu mjesta od strane konzorcija stručnjaka i izravno financiranje odabranim dodatnim lokalnim stručnjacima zahvaljujući kaskadnom mehanizmu, pružajući potporu strukturiranju solidnih projekata s potencijalom privlačenja investitora.

DURA-i je u sklopu navedenoga odobrena darovnica u iznosu od 60 tisuća eura za studiju izvodljivosti za prijevoz električnim brodovima do Elafita.

“Da bismo zadržali otočane, trebamo imati stalnu i čestu vezu s kopnom, a sve kako bi i djeca koja idu u školu na Elafite, a kasnije u srednju školu u Dubrovnik, mogla svakodnevno putovati i koristiti se tom vrstom prijevoza u vrlo čestim intervalima. Na taj način ćemo omogućiti ostanak i opstanak Elafita”, rekao je gradonačelnik Franković

dnevniK petak, 4. studenoga 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Onaj u Mokošici nije jedini, još dva kioska u Dubrovniku odlaze u povijest

U postupku je raskid ugovora za dva kioska Tiska, na lokacijama iznad OŠ Ivana Gundulića u Gružu i kioska preko puta Hotela Lero, odgovorili su nam iz Grada Dubrovnika. Uz njih, gasi se i jedini kiosk u Mokošici

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović/DD

Godinama se govori o razvoju Mokošice i sadržajima koji nedostaju u ovom najvećem gradskom naselju. Premda ih muče veći problemi poput nedostatka parkirališta ili većeg supermarketa, stanovnici Mokošice su razočarani zbog najave kako će sada ostati i bez jedinog kioska.

Trafika Tiska u naselju se gasi i nije jedina. To pitanje je povukao gradski vijećnik Ivica Roko na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, a odgovarajući na njegovo pitanje, gradonačelnik Mato Franković je kazao kako se događa zanimljiv trend.

„Zanimljiv trend se pojavio. U posljednjih 20 dana, dobili smo nekoliko otkaza vezano za trafike. Zašto je to tako, ne znam. Imamo otkaz za trafiku u Mokošici, otkaz za trafiku na Vojnoviću i sl. U svakom u tom otkazu ističe se da se trafika gasi zbog nedovoljnog prometa,“ istaknuo je Franković za govornicom. No, plan je da se prostor na kojem su se nalazile trafike stavi u istu ili sličnu svrhu.

Kako neslužbeno doznajemo, kiosk prekoputa hotela Lero, trebao bi se zatvoriti već 20. studenog, a onaj poviše gruške škole do kraja godine

„Mi ćemo raspisati natječaj za te površine, možda će postojati drugi dobavljač koji je zainteresiran, jer ovdje govorimo o Tisku,“ kazao je Franković.

SLUŽBENO ZAPRIMLJENA DVA

ZAHTJEVA ZA ZATVARANJE

Slijedom te informacije, Dubrovački dnevnik poslao je upit prema Gradu Dubrovniku, odakle su odgovorili kako su službeno zaprimili dva zahtjeva za raskidom ugovora.

„U postupku je raskid ugovora za dva kioska Ti-

ska, na lokacijama iznad OŠ Ivana Gundulića u Gružu i kioska preko puta Hotela Lero,“ kratko su odgovorili.

Kako neslužbeno doznajemo, kiosk prekoputa hotela Lero, trebao bi se zatvoriti već 20. studenog, a onaj poviše gruške škole do kraja godine.

TISAK: NISU NAM PROFITABILNI

Dubrovački dnevnik uputio je upit Tisku odakle su potvrdili kako zasad zatvaraju tri kioska na području Dubrovnika; U Mokošici, prekoputa hotela Lero i poviše gruške škole.

„Nažalost, kiosk u Mokošici primorani smo zatvoriti zbog neprofitabilnosti istog. Uz navedeni kiosk, do kraja 2022. godine zatvorit ćemo još dva kioska, jedan na adresi Ulica Andrije Hebranga 78 i drugi na adresi Iva Vojnovića 12, iz istog razloga. Svi prodavači sa zatvorenih prodajnih mjesta ostaju u radnom odnosu te će biti prebačeni na neko od naših ostalih pro-

dajnih mjesta,“ odgovorili su iz Tiska.

No, dodaju kako su u zadnjih godinu dana na području Dubrovnika otvorili dva nova prodajna mjesta, lokal na adresi Ulica od Puča 22 te kiosk na adresi Vukovarska 30, dok zatvaranja na području Grada Dubrovnika nisu imali. Dodatno, ove godine odrađene su tri velike adaptacije prodajnih mjesta, lokal u bolnici Sv. Vlaho, Tisakmedia prodajno mjesto na adresi Brsalje 9 te Tisak plus Stradun prodajno mjesto na adresi Placa 20.

„U Gradu Dubrovniku ostaju raditi naših 20 prodajnih mjesta, koja pružaju sve potrebne usluge kupcima,“ zaključuju iz Tiska.

OD IGLE DO LOKOMOTIVE

Tijekom desetljeća, kiosci su posvuda bili omiljena mjesta za kupnju najrazličitijih grickalica, slatkiša, a što je najvažnije, novina i časopisa. Pojavom interneta, promijenile su se navike, trendovi i u konačnici ljudska svakodnevica. Promijenili su se i mediji pa su brojni časopisi i novine svoja izdanja ‘preselili’ na mreže, što je sasvim sigurno utjecalo na tiražu, a time i na promet na kioscima.

No, zanimljivo je kako se opseg usluga koje Tisak pruža na svojim prodajnim mjestima s vremenom povećavao, kao i sama ponuda proizvoda koji se mogu na njima kupiti. Tako su kiosci postali mjesta na kojima se može kupiti, kako bi se kolokvijalno reklo, ‘od igle do lokomotive’. No, čini se kako i to može biti neprofitabilno i kako dobar dio mjesta koja su u djetinjstvu i mladosti brojnih Dubrovčana nicala poput gljiva poslije kiše sada odlaze u povijest. Gruški školarci će se sasvim sigurno dugo sjećati kioska poviše njihove škole gdje su gotovo svakodnevno kupovali časopise, stripove i marendu.

„Nažalost, kiosk u Mokošici primorani smo zatvoriti zbog neprofitabilnosti istog. Uz navedeni kiosk, do kraja 2022. godine zatvorit ćemo još dva kioska, jedan na adresi Ulica Andrije Hebranga 78 i drugi na adresi Iva Vojnovića 12, iz istog razloga. Svi prodavači sa zatvorenih prodajnih mjesta ostaju u radnom odnosu te će biti prebačeni na neko od naših ostalih prodajnih mjesta,“ odgovorili su iz Tiska

petak, 4. studenoga 2022.

Građani ostaju bez jedine trafike u Mokošici

I kiosk prekoputa Lera zatvara svoja vrata

U povijest odlazi legendarni kiosk poviše gruške škole

Ulazak Hrvatske u Schengen zakomplicirat će turističke izlete u Crnu Goru i Mostar

Hrvatska će početkom 2023. najvjerojatnije ući u Schengenski prostor što znači da se ukidaju granice sa članicama EU. To je sjajna vijest za većinu Hrvata, ali ne i za Dubrovčane i njihove goste kojima će granica s Crnom Gorom i BiH postati stroža

Prvim danom siječnja nema više granica sa članicama EU

Piše Maro Marušić Foto: Ivica Galović/PIXSELL, Grgo Jelavić/PIXSELL

Ulaskom Hrvatske u Schengen ogromne gužve na granici s a Crnom Gorom dodatno će se pogoršati

„Već ove godine je veliki pad u odnosu na prije. Gužve su ogromne, nekad se zna dogoditi da je kolona sve do Grude, jasno da su gosti nezadovoljni. Odu na izlet ujutro u 7, vrate se tek kasno navečer i ne uspiju pojesti večeru u hotelu koju su platili. Mnogi turistički vodiči uključujući mene odavno ne žele raditi te izlete“, kaže Vesna Lukić

Hrvatska će prvim danom nove godine vjerojatno ući u Schengensku zonu, što znači da između nje i drugih članica EU više neće biti nikakvih kontrola na granicama. To je sjajna vijest za većinu Hrvata koji će sada bez ikakvih zaustavljanja slobodno putovati u Sloveniju i Mađarsku, ali bi Dubrovčanima Schengen mogao predstavljati problem obzirom na blizinu granica Bosne i Hercegovine, te Crne Gore. Postavlja se pitanje koliko će se ulazak u Schengensku zonu odraziti na turističke izlete prema Crnoj Gori, te Mostaru i Međugorju, te hoće li agencije, autobuseri, te turistički vodiči imati dodatnih problema prilikom prelaska vanjske granice EU ?

Turistička vodičica i gradska vijećnica Ivana Šepak nije optimistična, smatra da će Schengen stanovnicima juga zakomplicirati život. -Za Hrvatsku smatram da je to jedno od najvećih priznanja poslije siječnja 1992. Ulazimo u elitno društvo i nadam se da će Schengen olakšati poslovanje i trgovinu, te da će se naši iseljenici vratiti jer će im biti jednostavnije raditi s inozemstvom, a živjeti u Hrvatskoj. U vezi nas na krajnjem jugu, mislim da će nam to maksimalno zakomplicirati život… - kaže Šepak, pa nastavlja - sjećam se granice sa Crnom Gorom godinu prije ulaska u EU , to je bio kaos živi. Vodičima je inače muka kad moraju raditi te ture jer znamo u što se upuštamo, a naši gosti su blaženi u neznanju.

RED DO GRUDE

Ponekad je čekanje na granici sa Crnom Gorom, ističe Šepak, prava noćna mora. -Poslije ulaska Hrvatske u EU bilo je samo gore, jedan kolega u srpnju prije par godina se vozio od Grude do granice 10 sati, nije izmišljotina. To su ipak izuzeci, ali i sami znamo da su čekanja na ulaz u Crnu Goru i po nekoliko sati tijekom ljeta, a i na izlazu također. Crnogorski policajci su malo susretljiviji, a njihove hrvatske kolege nemaju taj luksuz, kontrola je stroga. Ista je stvar na BiH granici. Svejedno, te ture su i dalje vrlo popularne, bez obzira koliko se čeka na prijelaz granice – naglašava Šepak.

U čitavoj priči oko Schengena, ipak bismo na kraju mogli imati koristi, smatra turistič -

ka djelatnica.

-Ovdje bi Dubrovnik mogao profitirati, evo kako - pa predstavimo tim gostima konačno raznovrsniju ponudu našeg kraja i reklamirajmo ju bolje, gost ostaje 3 dana u prosjeku u gradu od čega dan provede u Crnoj Gori, dan u BiH, a jedva dan u Dubrovniku. Gosti odlaze iz destinacije bez da su vidjeli Lapad, a kamoli Konavle ili dolinu Neretve. Promijenimo to već jednom, eto to bi trebao biti zadatak našeg TZ-a – zaključuje Šepak.

Vesna Lukić, turistička vodičica i predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus, smatra da će ulaskom Hrvatske u Schengensku zonu doći do smanjenja broja izleta u okolne zemlje.

GOSTI SU NEZADOVOLJNI ČEKANJEM

-Već ove godine je veliki pad u odnosu na prije. Gužve su ogromne, nekad se zna dogoditi da je kolona sve do Grude, jasno da su gosti nezadovoljni. Odu na izlet ujutro u 7, vrate se tek kasno navečer i ne uspiju pojesti večeru u hotelu koju su platili. Mnogi turistički vodiči uključujući mene odavno ne žele raditi te izlete, jer se uvijek jako oduže, nekad i po nekoliko sati. Vjerojatno će se zbog Schengena pojačati broj gostiju koji će se odlučiti za Elafite. Uglavnom ti izleti su zbog jake granice uvijek stresni, a sa Schengenom će se taj stres dodatno pojačati – mišljenja je Lukić.

Daniel Marušić, vlasnik turističke agencije Dubrovnik Travel, kaže da će najvjerojatnije doći do okretanja izleta prema Elafitima, Pelješcu, Stonu, Korčuli…

-Schengen će pridonijeti boljem protoku gostiju i grupa iz EU , lakše poslovanje zbog eura, a odnos kvalitete i cijene usluga će kao i prije biti bitan faktor za ukupan uspjeh destinacije. Bez obzira na EU i Schengen najbitnije je da je gost na kraju zadovoljan. Danas sa socijalnim medijima gosti brzo dijele iskustva i koriste aplikacije koje ocjenjuje određene tipove usluga. Što se tiče 2023. godine za Dubrovnik Travel ne vidimo neku promjenu u potražnji – kaže Marušić i nastavlja: -Brzo će se Dubrovnik i ponuda izleta prilagoditi željama gostiju, a sve ovisi o letovima iz kojih destinacija nam dolaze gosti. Crna

petak, 4. studenoga 2022.

Ivana Šepak

Vesna Lukić

Daniel Marušić

„Najveća novost je da će svi putnici prolaziti kroz duty free shop, a tek iza će biti granična kontrola za ne Schengen putnike što je dobro za zračnu luku, jer bi se mogla povećati potrošnja u trgovinama. Isto tako smanjit će se gužve, jer putnici iz EU zemalja sada neće morati čekati na graničnu kontrolu“, govori Viktor Šober

Gora i Mostar su popularni izleti među turistima s drugih kontinenata i gostima starije dobi iz EU, a najviše u pred i post sezoni. Schengen će zasigurno pridonijeti većim gužvama na granicama, te će se vjerojatno agencije više zanimati i poraditi na ponudi drugih izleta tipa Konavle, Primorje, Korčula, Pelješac, Ston, Elafiti – zaključuje Marušić.

ZA ZRAČNI PROMET

SCHENGEN JE POZITIVAN

Osim samih prelazaka granice, doći će i do promjena u zračnim lukama. Naime, letovi prema EU članicama više se neće voditi kao međunarodni, nego kao domaći letovi. Ta bi promjena trebala stupiti na snagu pred ljetni red letenja 2023. godine. Viktor Šober, direktor Zračne luke Dubrovnik, kaže kako su počele pripreme za Schengen, a rok je 26. ožujka. -Najveća novost je da će svi putnici prolaziti

kroz duty free shop, a tek iza će biti granična kontrola za ne Schengen putnike što je dobro za zračnu luku, jer bi se mogla povećati potrošnja u trgovinama. Isto tako smanjit će se gužve, jer putnici iz EU zemalja sada neće morati čekati na graničnu kontrolu. Naravno da će se granične kontrole za putnike koji dolaze izvan EU postrožiti, pa tako i za Britance, ako oni ne ispregovaraju s EU povoljnije uvjete ulaska. Uglavnom, ulazak u Schengensku zonu zračnoj luci Dubrovnik će ići na ruku – govori Šober.

Tako je i sa svime ostalim u životu. Promjene će nekome dobro doći, drugima ne. Kako god bilo kontrola na granicama će se postrožiti, Dubrovčanima i njihovim gostima teže će biti prolaziti okolne granice, ali bi se mogao povećati broj izleta prema Stonu, Pelješcu, Korčuli…

Letovi prema EU članicama više se neće voditi kao međunarodni, nego kao domaći

Viktor Šober

Dobroslavić obišao OŠ Kuna, dovršeni vrijedni radovi na sanaciji

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo posjetili su Osnovnu školu Kuna u Kuni Pelješkoj. U Osnovnoj školi Kuna završeni su radovi na sanaciji vrijedni više od 650 tisuća kuna financirani sredstvima

Ministarstva regionalnog razvoja i fondove EU iz Programa razvoja otoka te Dubrovačko-neretvanske županije. Ovom investicijom obnovljen je krov, međukatna konstrukcija te su sanirani podovi i zidovi.

Uz župana Dobroslavića i zamjenika Cebala u obilasku škole bio je i načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić. Zajedno su posjetili sve razrede škole te održali sastanak s ravnateljicom Anom Milovčić na kojem je bilo riječi o budućim planovima i planiranim ulaganjima u ovu školu, ali i ostale na području poluotoka Pelješca.

U Osnovnoj školi Kuna završeni su radovi na sanaciji vrijedni više od 650 tisuća kuna financirani sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondove EU iz Programa razvoja otoka te Dubrovačkoneretvanske županije

Općina Orebić nabavila novo komunalno vozilo za odvojeno prikupljanje otpada

Na rivi u Orebiću prošlog tjedna je održana službena primopredaja novog vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Riječ je o vozilu vrijednosti 1 337 437,00 kuna, od čega je 85 posto sufinancirano sredstvima Europske unije. Službenoj primopredaji nazočili su župan Nikola Dobroslavić te zamjenik župana Joško Cebalo. ‘Ovo je jedan zaista dobar potez Općine Orebić i ovo je zasigurno temeljno vozilo za odvojeno prikupljanje otpada. Dobro je da se naše općine na ovaj način organiziraju, posebno s obzirom na to da sustav gospodarenja otpadom u županiji ima središnji projekt Centra za gospodarenje otpadom, no veliki dio posla ostaje na jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim društvima. Oni moraju raditi na drugim segmentima-odvajanju, kompostiranju i sortiranju otpada. Tako da je vrlo pohvalno da je Općina Orebić o tome promišljala i vjerujem kako će ići dalje’, poručio je ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić.

Riječ je o vozilu vrijednosti 1 337 437,00 kuna, od čega je 85 posto sufinancirano sredstvima Europske unije

ULAGANJA

Krila Oluje i mimohod postrojbi na Stradunu oduševili sugrađane, stigli visoki uzvanici

Bogatim programom obilježena važna obljetnica

događanja koja Dubrovčani itekako pamte

Proslava 30. obljetnice oslobođenja juga Hrvatske, koja je svečano obilježena prošlog tjedna, započela je otvorenjem izložbe Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik „Dani ponosa – oslobađanje dubrovačkog područja 1992.“ u tvrđavi Imperijal. Izložba je koncipirana u tri cjeline, prati tijek oslobađanja i donosi sve detalje operacije na koju su se kasnije naslanjale sve važnije operacije oslobađanja, poput ‘Maslenice’, ‘Bljeska’ pa i ‘Oluje’. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen križa na groblju Boninovo, te na grob zapovjednika obrane Grada Dubrovnika general bojnika Nojka Marinovića odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu. Vijenac je položio i Zoran Milanović koji je tom prigodom stigao u Dubrovnik. Proslava 30. obljetnice oslobođenja nastavljena je mimohodom predstavnika postrojbi koje su sudjelovale u obrani i oslobođenju juga Hrvatske u kojoj je sudjelovalo više od 150 ratnih zastava, predstavnici ratnih postrojbi, Dubrovački trombunjeri, Gradska glazba Dubrovnik i učenici dubrovačkih škola. Počasno-zaštitna pukovnija ispred crkve svetoga Vlaha predstavila je svoj program.

U Kazalištu Marina Držića održana je svečana akademija, u nazočnosti izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora i saborskog zastupnika Branka Bačića, izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda, ministra obrane Marija Banožića, ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića, gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića, umirovljenog generala i zapovjednika obrane Grada Veselka Gabričevića te obitelji žrtava, hrvatskih branitelja i invalida iz Domovinskog rata, te drugih uzvanika. Akrobatska grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

„Krila Oluje“ iznad Dubrovnika je izvela svoj letački program te je izazvala posebnu pozornost građana. Svojim preletima iznad Grada, oduševili su Dubrovčane, ali i brojne turiste koji su promatrali njihovu akciju. Pripadnici Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Vojne policije, Ministarstva unutarnjih poslova, Javne vatrogasne postrojbe i Hrvatske gorske službe spašavanja u luci Gruž predstavili su opremu i naoružanje Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. Osim visokih uzvanika, predstavljanju opreme su prisustvovali brojni sugrađani koji su imali priliku vidjeti vojne brodove, helikoptere, HRM je, za javnost otvorio svoje brodove OB ŠB-72 „Andrija Mohorovičić“, te DB M-81 „Cetina“, a HRZ svoj helikopter Kiowe. Hrvatska kopnena vojska predstavila je naoružanje i opremu, a pukovnija Vojne policije održala je pokazne vježbe – napad na štićenu osobu i rad sa službenim psima. Događaj je zaključen koncertom na Stradunu u sklopu kojeg su nastupili Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Matea Narančića, klape Ragusa i Ragusavecchia, Daleka obala, Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” i Miroslav Škoro.

Akrobatska grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva „Krila Oluje“ iznad Dubrovnika je izvela svoj letački program te je izazvala posebnu pozornost građana. Svojim preletima iznad Grada, oduševili su Dubrovčane, ali i brojne turiste koji su promatrali njihovu akciju

foto: Goran Mratinović

Brojni visoki uzvanici stigli su na svečanu akademiju

petak,

Brojni sugrađani pohrlili su u Gruž na predstavljanje opreme

Na Stradunu nastupili Daleka obala, Škoro, klape i DSO

Predsjednik Milanović na polaganju vijenaca

Jedan od govornika na izložbi bio je i Veselko Gabričević

‘Krila Oluje’ svih su ostavila bez daha

Mimohod na Stradunu bio je posebna atrakcija

Krv se može darivati nakon šest mjeseci od tetovaže ili pirsinga

Krv je lijek koji ne može proizvesti nijedna farmaceutska kompanija. Vjerojatno da može, naplaćivali bi ga kao brušene dijamante. Ali dobrovoljnim darivateljima krvi financije su potpuno nebitne u ovoj priči

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

„Prije je nula mogla davati svima, ali sada je drugačija praksa. Krvna grupa za krvnu grupu. U Dubrovniku je dobar odaziv darivatelja, pa krvi ne nedostaje. Šteta što mladih nema više, ali slabo ih se motivira. Recimo, neka sobarica koja ide darivati krv mora se vratiti isti tren na posao, umjesto da dobije barem jedan slobodan dan“

Krv je lijek koji ne može proizvesti nijedna farmaceutska kompanija. Vjerojatno da može, naplaćivali bi ga kao brušene dijamante. Ali dobrovoljnim darivateljima krvi financije su potpuno nebitne u ovoj priči. Jedini njihov motiv jest spašavanje ljudskih života. Vlado Obradović krv je darivao 90 puta u životu, a dubrovački Crveni križ krajem prošlog mjeseca ga je nagradio posebnim priznanjem odnosno nekom vrstom životnog djela, jer zbog starosne dobi više ne može darivati. Njegov podvig još je veći kada znamo da muška osoba godišnje krv može darivati najviše četiri puta (žene tri puta) što hoće reći da je sve počelo vrlo rano. Pitamo ga kako se to dogodilo?

-Sasvim slučajno. Bio sam u vojsci 1975. godine i jednome prijatelju vojniku otišao sam u posjet u bolnicu. Na hodniku bolnice sreo sam ženu koja je plakala. Pitao sam je što se dogodilo, a ona mi je rekla da joj je sin na operaciji i da nedostaje krvi. Mogu li mu ja dati krv, odmah sam pitao. Nakon što su je izvadili i shvatili da valja, uvidio sam koliko je važno darivanje krvi. Tada sam po prvi put i saznao koja sam krvna grupa, AB pozitivna – ističe Obradović, pa nastavlja:

DVA SLOBODNA DANA

-Kasnije sam se zaposlio u TUP-u gdje je darivanje bilo odlično organizirano, pa je moje darivanje krvi tako krenulo i evo se tek sada zaustavilo, jer sam navršio 65 godina. Tada bismo u TUP-u za darivanje krvi dobili dva slobodna dana što je motiviralo jedan dio zaposlenika. Inače, nakon vađenja krvi nema nikakvih nuspojava da se čovjek slabije osjeća ili da mu je smanjena energija. Dapače,

nakon određenog broja puta poslije darivanja bih se bolje osjećao – naglašava ovaj veliki darivatelj. Od prije desetak godina, objašnjava Obradović, krvna grupa darivatelja i primatelja su jednake. -Prije je nula mogla davati svima, ali sada je drugačija praksa. Krvna grupa za krvnu grupu. U Dubrovniku je dobar odaziv darivatelja, pa krvi ne nedostaje. Šteta što mladih nema više, ali slabo ih se motivira. Recimo, neka sobarica koja ide darivati krv mora se vratiti isti tren na posao, umjesto da dobije barem jedan slobodan dan. Mlade najviše privlače slobodni dani, baš kao što su mene u TUP-u. Darivao bih krv i onda bio slobodan od četvrtka do nedjelje, pravi mali godišnji odmor – zaključuje Obradović koji je ponosan što su mu djeca krenula njegovim putem, te ona danas darivaju krv, kada je on otišao u zasluženu mirovinu. Najveći dio darivateljske krvi u Dubrovniku i okolici prikuplja se u organizaciji dubrovačke podružnice Crvenog križa koju vodi Živko Šimunović.

Spašavanje ljudskih života kroz dobrovoljno darivanje krvi

Vlado Obradović krv je darivao čak 90 puta

-Mi pokrivamo područje od Konavala do Pelješca i imamo otprilike 800 darivatelja krvi. To je jedan broj koji bi mogao biti i veći, ali u svakom slučaju je zadovoljavajući što se tiče potreba dubrovačke bolnice. U zadnjih desetak godina nije se dogodilo da ima manjka krvi kod nas u bolnici. Naravno da smo u stalnoj komunikaciji s Transfuzijskim odjelom i da prema njihovim potrebama organiziramo akcije. Naravno da ljeti, zbog turista, treba više krvi, pa pazimo i na to – govori Šimunović.

NEDOSTAJE MLADIH DARIVATELJA

Kako potaknuti mlade, treba li neka stimulacija? -Istina je da kod nas nedostaje mladih darivatelja, a istina je da bi ih trebalo stimulirati da se naviknu na darivanje dok ne odrastu i postanu svjesni zašto je to važno. Primjerice darivatelji jedne srednje škole u Krapini (koji navrše 18 godina) dobiju dva slobodna dana. Onaj kada darivaju i jedan po njihovom izboru. U sljedećem periodu i mi ovdje ćemo se pokušati približiti mladima i pronaći neki dobar model – najavljuje Šimunović. Inače što se tiče same kvalitete krvi ne postoji razliku između mlađih i starijih darivatelja, objašnjava nam ravnatelj dubrovačkog Crvenog križa. -Važno je samo da ne boluju od određenih bolesti. Isto tako postoje stroga pravila koja se uvijek poštuju: ako je osoba išla u zubara, ne može darivati krv sljedećih sedam dana. Isto ako je bila bolesna. Kada su teže operacije u pitanju, krv se ne smije darivati sljedećih godinu dana, a kod lakših

operacija šest mjeseci. Što se tiče tetovaža i pirsinga, krv se ne smije darivati sljedećih šest mjeseci - govori Šimunović. Kako nekome vjerovati kada se tetovirao?

-Koji mu je motiv da bi lagao? Na kraju krajeva, krv ide na dodatnu analizu gdje se gleda je li zdrava – odgovora Šimunović, pa nastavlja – Nemojte da potencijalne nove darivatelje demotivira činjenica što krvi sada ima dovoljno. Mi surađujemo s čitavom Hrvatskom, međusobno se nadoknađujemo ovisno o potrebama. Mnogi možda ne znaju, ali krv ima rok trajanja. Za trombocite iznosi 7 dana. Mi u Dubrovniku što se trombocita tiče imamo akcije svaki ponedjeljak i četvrtak. Za eritrocite pak, doza uz potrebno skladištenje može trajati do mjesec dana. Svaka čast darivateljima krvi! Nesebično pomažu drugima bez da im je važna materijalna korist. U Dubrovniku darivatelji dvocifrenih brojki od pogodnosti imaju besplatan pokaz i besplatnu parking kartu za drugu i treću zonu. Možda bi im se mogli još kojom sitnicom dodatno zahvaliti, primjerice besplatnim kinom ili kazalištem. Krajem prošlog mjeseca povodom Dana darivatelja krvi zahvalnicama i prigodnim poklonima nagrađeni su brojni darivatelji krvi, a mi će spomenuti samo one s najvećim brojem. Osim Obradovića koji je krv darivao 90 puta, istaknuli su se Josip Antunović, Mladen Ćoso, Nikola Lovrić, Vlaho Lujo, Davor Miloglav i Damir Tutić s 50, Željko Milić sa 70 te Dražen Baletić sa 75 puta.

„Mi pokrivamo područje od Konavala do Pelješca i imamo otprilike 800 darivatelja krvi. To je jedan broj koji bi mogao biti i veći, ali u svakom slučaju je zadovoljavajući što se tiče potreba dubrovačke bolnice. U zadnjih desetak godina nije se dogodilo da ima manjka krvi kod nas u bolnici“, ističe Živko Šimunović

petak, 4. studenoga 2022.

Dubrovački darivatelji krvi dobili su priznanje za spašavanje ljudskih života

Jan Mark Novalija :

Ljudi mi govore da sam ‘stara duša’, a zbog bicikle me stalno zaustavljaju

Mladi restaurator Jan Mark Novalija od svog hobija učinio je profesiju

-Oduvijek sam imao afiniteta za starine, od starih strojeva pa do fotografija. Zbog toga sam došao iz Zagreba na studij Restauracije jer jedino ovdje u Hrvatskoj postoji restauracija metala. Ipak odlučujući faktor zašto sam došao u Dubrovnik je stari dubrovački tramvaj. Da nije njega bilo ne znam bi li došao na krajnji jug Hrvatske – priča Jan

Već neko vrijeme dubrovačkim virtualnim svijetom kruže kolorirane stare fotografije što izaziva oduševljenje kod brojnih članova grupa popularnih na Facebooku. Stotine lajkova, izrazi divljenja, nostalgija i fascinacija tim umjetničkim djelima ne prestaju, a za sve je kriv Jan Mark Novalija.

I sam očaran poviješću Dubrovnika, ovaj student restauracije na Sveučilištu u Dubrovni -

ku, brine za baštinu i približava je široj publici putem društvenih mreža. Viktor Žmegač je u svojim kratkim esejima pisao kako stare fotografije promatrača podsjećaju na smrt. „Slike pokazuju pokojnike, mrtvace, kako plešu posuti konfetima, kako sjede na izletu uz potok, kako se na plaži igraju loptom, a u pozadini je hotel koji više ne postoji. Sve su stare fotografije nehotice nadrealistič -

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

ne tvorevine“, piše Žmegač. No, promatrajući fotografije koje su prošle obradu od strane Jana Marka Novalije, daleka prošlost čini se svakodnevicom. Prizori su živi, realistični i nepretenciozni iako su ti brojni trenuci zabilježeni prije više od stotinu godina. Novalija pojašnjava na koji način udiše duh crno-bijeloj povijesti koja ne mora nužno biti tmurna kako je najčešće zamišljamo. -Već duže vrijeme koloriram stare fotografije, ali sam u zadnje vrijeme pojačao aktivnosti jer sam našao puno takvih fotografija koje su dobre kvalitete. Ranije sam koristio programe za kolorizaciju koje sam nailazio na internetu, ali problem je bio nedostatak preciznosti pa su ljudima ruke bile ljubičaste, krovovi zeleni… To nije bilo razvijeno na nekoj višoj razini, ali sam ja polako počeo učiti u Photoshopu. Uz to koristim i brojnu literaturu koju pronađem u arhivu, knjižnici, vidim neke sitnice na starim razglednicama… Proces nije jednostavan jer se mora znati puno detalja poput nijansi narodnih nošnji. Ponekad se desetak puta vratim da bih ispravio nijansu jedne haljine. Za sve je potrebna literatura. Najvažnije je svladati teorijski dio jer se točno mora znati koje je doba u pitanju. Ako ih već ‘farbam’ hoću da to bude dobro i kvalitetno, a ne samo reda radi – pojasnio je Jan Mark Novalija.

KOLORIRANE STARE FOTOGRAFIJE

I sam je iznenađen reakcijom na svoja mala umjetnička djela.

-Zna se dogoditi da imam preko 700 reakcija. To je stvarno fantazija. Drago mi je da se ljudima sviđa jednako kao i meni. Kad pogledam staru fotografiju ona ima skroz drugi doživljaj nakon što joj se doda boja. Tada ljudi ožive i možemo steći dojam kako su i oni jednako plakali, smijali se i uživali u životu. Sve je nekako bliže – govori ovaj mladi student Restauracije koji je oduševljen interesom Dubrovčana za povijest.

-Drago mi je da ne dominiraju samo teme

apartmana, turista, zarade i profita. Važno je to zbog očuvanja povijesti Dubrovnika i okolice koja je jako vrijedna – smatra on. Ispričao nam je kako se i sam zaljubio u dubrovačku povijest. -Oduvijek sam imao afiniteta za starine, od starih strojeva pa do fotografija. Zbog toga sam došao iz Zagreba na studij Restauracije jer jedino ovdje u Hrvatskoj postoji restauracija metala. Ipak odlučujući faktor zašto sam došao u Dubrovnik je stari dubrovački tramvaj. Da nije njega bilo ne znam bi li došao na krajnji jug Hrvatske – priča Jan. On je upoznat s cijelom poviješću dubrovač -

-Kad pogledam staru fotografiju ona ima skroz drugi doživljaj nakon što joj se doda boja. Tada ljudi ožive i možemo steći dojam kako su i oni jednako plakali, smijali se i uživali u životu. Sve je nekako bliže – govori ovaj mladi student Restauracije koji je oduševljen interesom Dubrovčana za povijest

Dubrovački dnevniK petak, 4. studenoga 2022. Ljudi među nama

-Puno ljudi mi kaže da sam ‘stara duša’ jer rijetko tko se bavi s ovim stvarima u mojim godinama. Većinom komuniciram sa starijima, ali vidim kako se sve više mladih interesira za povijest. Ja volim spoj prošlosti i sadašnjosti, a posebno su mi drage društvene mreže koje su izvrstan alat za približiti povijest pa se tako mnogi ljudi zainteresiraju – smatra Jan

kog tramvaja, a u svojoj kolekciji ima brojne predmete i fakte koji se vežu za ovo legendarno prijevozno sredstvo koje je prometovalo od 1910. do 1970. godine na relaciji Pile-Gruž i do uvale Lapad.

Slušao je brojne priče o tramvaju, razgovarao s bivšim vozačima, kondukterima i povezao se sa svim mogućim kolekcionarima i zaljubljenicima koji jednako pasionirano gledaj na ovaj djelić dubrovačke povijesti.

LJUBAV PREMA TRAMVAJU

-Vremenom sam shvatio koliko je taj tramvaj značio ljudima. On nije bio samo prometno sredstvo. Luko Paljetak je rekao da je tramvaj bio duh života grada. Vidio sam fotografije zadnjeg dana kada su ga micali, ljudi su plakali. Drago mi je da se danas često spominje, a čini mi se što više vrijeme odmiče, tramvaj je sve prisutniji – kazao je Jan Mark koji je dobio priliku čistiti tramvaj skupa s kolegom iz restauratorske radionice. Naime, jedna garnitura motornih kola s otvorenom prikolicom iz 1912. godine danas je izložena u Tehničkom muzeju u Zagrebu gdje je Jan radio praksu. Tako je imao priliku dotaknuti predmet svog obožavanja, penjao se po krovu, glancao natpise, zvona, unutrašnjost… Smatra kako bi tramvaj trebao imati mjesto u dubrovačkoj svakodnevici jer je savršena atrakcija.

-Bilo bi super da ga postave na neko vidljivo mjesto, a ne bi bilo loše da se smjesti na La-

padsku obalu čije proširenje uskoro očekujemo. Mogu misliti koja je to bila uživancija voziti se ljeti tramvajem uz Boninovo dok vjetar puše. On je bio spor, ali tad je i cijeli životni stil bio takav – kazuje Novalija koji je skeptičan po pitanju vraćanja tramvaja u bilo kojem obliku u Dubrovnik jer smatra kako nema političke volje.

Najviše se razočarao kada je došao u Dubrovnik i saznao da je srušena zgrada bivše remize.

-Mislio sam da ću ući u nju, a tamo me dočekala ledina. Ništa mi nije bilo jasno… Kako uopće netko može srušiti tako važan spomenik? Još mimo svih konzervatorskih smjernica. Bilo mi je teško u srcu kad sam to vidio – kazuje s tugom 22-godišnji student Restauracije. Govori kako se mnogi iznenade kada saznaju koliko ima godina.

SVE VIŠE MLADIH INTERESIRA POVIJEST

-Puno ljudi mi kaže da sam ‘stara duša’ jer rijetko tko se bavi s ovim stvarima u mojim godinama. Većinom komuniciram sa starijima, ali vidim kako se sve više mladih interesira za povijest. Ja volim spoj prošlosti i sadašnjosti, a posebno su mi drage društvene mreže koje su izvrstan alat za približiti povijest pa se tako mnogi ljudi zainteresiraju – smatra Jan. Otkriva kako mu je soba poput muzeja. -Doma imam veliku kolekciju o tramvaju koji mi je glavna zanimacija. Tu su brojne značke, stare karte, abonamenti, dijelovi tramvaja, a san mi je jednoga dana imati i njegovo zvono.

petak, 4. studenoga 2022. Dubrovački

Ljudi među nama

Imam i pisaće mašine, razne strojeve i ostale sitnice poput fotoaparata, telefona. Soba je puna povijesti, ali s modernim komoditetima koje koristim svaki dan – navodi ovaj mladi restaurator koji je posebno prepoznatljiv na ulicama grada sa starom biciklom. Pronašao je u raspadnutom stanju na jednom zagrebačkom tavanu i odlučio u potpunosti obnoviti. Više od mjesec dana mu je trebalo da osposobi ovo elegantno prijevozno sredstvo koje plijeni pozornost, a staro je šezdesetak godina.

BICIKLA I ZNAČKA KAO ZAŠTITNI ZNAK

-Do posljednjeg šarafa sam ga rastavio i sastavio. Bio je to složen posao, a neke sam dijelove naručivao iz Njemačke. Posebno je zanimljiva ova lampa koja radi na plin, a stara je preko stotinu godina. Drago mi je kad me ljudi zaustave na ulici i pitaju kako sam ga napravio.

Jan Mark ima i svoj najdraži predmet koji je dakako povezan s tramvajem, a nosi ga svakodnevno, blizu srcu.

-To je kondukterska značka! Stara je 110 godina i iz doba je Dubrovačke električne željeznice. Prodao mi je jedan kolekcionar za velike novce, ali ne žalim ni lipe jer je posebna. Neki ljudi bi to bacili jer im ništa ne predstavlja, ali ona je rijetkost, ukupno ima pet komada koje su sačuvane – govori s posebnim žarom u očima.

Prošlost u Dubrovniku treba posebno njegovati i očuvati, smatra Jan koji ističe kako do izražaja trebaju doći i drugi dijelovi grada, a

ne samo povijesna jezgra. -Predivna je secesijska zgrada Sandri kod Grawea. Ona bi trebala biti očuvana kao i Radeljević koji je industrijska baština. Ako se nije uspjela sačuvati remiza, taj trend se ne smije nastaviti jer Dubrovnik ima brojnih znamenitosti – zaključio je za Dubrovački dnevnik Jan Mark Novalija, student četvrte godine konzervacije i restauracije metala na Sveučilištu u Dubrovniku.

-Doma imam veliku kolekciju o tramvaju koji mi je glavna zanimacija. Tu su brojne značke, stare karte, abonamenti, dijelovi tramvaja, a san mi je jednoga dana imati i njegovo zvono. Imam i pisaće mašine, razne strojeve i ostale sitnice poput fotoaparata, telefona. Soba je puna povijesti, ali s modernim komoditetima koje koristim svaki dan – navodi ovaj mladi restaurator koji je posebno prepoznatljiv na ulicama grada sa starom biciklom

dnevniK petak, 4. studenoga 2022.

Jan Mark Novalija u Tehničkom muzeju na redovitom održavanju dubrovačkog tramvaja

Remiza, kolovoz 1959. godina

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antonia i Katarina - može samo goditi kad se imaju kome i povjeriti

Paula, Kristina, Viktorija i Sara - opušteno ozračje se bez po muke stvara

Doris, Karmen, Patrik, Marija, Fani i Dario - što je obitelj veća, veća je i sreća

Maja, Božana i Kristina - topli listopadski dani i njima trima su čista milina

Ana, Vesna i Frida - ljubimicu i njene potrebe se ne gubi iz vida

Marija i Žaklina - ljubav i životno opredjeljenje im je glazba, struka violina

Dubrovački dnevniK petak, 4. studenoga 2022. Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antonia i Petra - zahvaljujući njihovim osmijesima brisači su nespretnom starčiću zamijenjeni brzinom vjetra

Adnan, Bahra i Edo - kad se rođaci sretnu svaki je zajednički tren ugodan

Ivona, Ines, Marija, Branka, Eni, Marta, Toni i Marko - što je više mama i dječice radošću života više odišu i ulice

Željana i Martina - u Lapadu katkad popodne prošetati znadu

Niko i Boško - ma kako se ne bi s ovako dragim unučićem slik’o

Pavo i Marina - lijepo je što ljubav i zadovoljstvo “donese” sudbina

‘EUROPA’ je dizajnirana sa stilom, često nas je posjećivala, no nesreća u Cadizu je bila fatalna

Bila je redoviti posjetitelj našega Grada, kojeg je prvi put pod imenom EUROPA posjetila 30. lipnja 1972., a zadnji put ga napustila 5. listopada 1980. godine

626 u turističkom putničkom razredu. O njima je brigu vodilo 418 članova posade. Dva osam cilindarska Burmeister & Wain diesel glavna pogonska stroja ukupne snage 13 503 kilovata omogućavala su mu brzinu plovidbe od 21 čvora preko dvije propele. U skladištima je prevozio još i preko 4000 tona tereta.

KOMERCIJALNI USPJEH IZNAD SVIH OČEKIVANJA

Novogradnja broj 273 isporučena je 30. rujna 1953. godine kompaniji Swedish American Line (SAL) u nizozemskom brodogradilištu De Schelde Vlissingen koju je tom prigodom švedska princeza Sibylla krstila imenom KUNGSHOLM. Bio je to drugi od ukupno tri putnička broda istoga imena koji su plovili u floti najpoznatijeg švedskoga brodara. Na prvo komercijalno putovanje, brod je zaplovio 24. studenoga 1953. na redovnoj liniji između Goeteborga i New Yorka. Bio je to putničko-teretni brod od 21 164 bruto tona, dug 183, širok 23,5 metra koji je na svojih šest putničkih paluba mogao prihvatiti 176 putnika u prvom i

KUNGSHOLM je bio građen za redovne prekooceanske putničko-teretne ljetne plovidbe sjevernim Atlantikom dok je zimi bio uposlen uglavnom na kružnim putovanjima. Njegov komercijalni uspjeh je bio iznad svih očekivanja pa je već nakon godinu dana Swedish American Line naručio izgradnju još jednog, nešto malo većeg broda istih karakteristika, koji je pod imenom GRIPSHOLM zaplovio već u svibnju 1957. godine. Nakon svega deset godina plovidbe, u kojima je posjetio i Dubrovnik, vrijeme je pokazalo da je KUNGSHOLM nedovoljno luksuzan za sve veće zahtjeve svojih kupaca, pa je 1963. naručena izgradnja novog i većeg broda istoga imena.

KUNGSHOLM je dobio ime EUROPA, u skladu s tradicijom njemačkoga brodara da uvijek ima jedan brod toga imena u svojoj floti. Zanimljivo je napomenuti kako je ovo ime nosilo čak sedam Norddeutscher/ HapagLloydovih brodova, među kojima je ovaj bio četvrti po redu

petak, 4. studenoga 2022. Dubrovački

PRESUDIO JOJ UDARAC U LUKOBRAN

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Kungsholm- Swedish American Line

studenoga 2022.

S velikim slovom C na žutoj ciminjeri, brod je ovaj put zaplovio pod imenom COLUMBUS C i u naš Grad doplovio već 25. rujna 1982. godine Nažalost ne zadugo. Nakon što je posljednji put napustio Dubrovnik 16. svibnja 1984. i otplovio prema Zapadnom Sredozemlju, koncem srpnja iste godine, udario je u lukobran španjolske luke Cadiz i teško se oštetio

NOVI VLASNIK MU DAJE IME EUROPA

Stari KUNGSHOLM je iz New Yorka posljednji put uplovio u luku Goeteborg 5. listopada 1965. da bi već sljedeći tjedan bio isporučen novim vlasnicima, njemačkom Norddeutscher Lloydu. NDL je svoj novonabavljeni brod uposlio u gotovo identičnim plovidbama.

KUNGSHOLM je dobio ime EUROPA, u skladu s tradicijom njemačkoga brodara da uvijek ima jedan brod toga imena u svojoj floti. Zanimljivo je napomenuti kako je ovo ime nosilo čak sedam Norddeutscher/ Hapag - Lloydovih brodova, među kojima je ovaj bio četvrti po redu. Preuređena u Bremerhavenu za prihvat 122 putnika u prvom i 721 u turističkom razredu, EUROPA je 9. siječnja 1966. zaplovila na stalnoj pruzi između Bremena i New Yorka, a tijekom godine je često bila uposlena i na kružnim putovanjima. Bila je redoviti posjetitelj našega Grada, kojeg je prvi put pod tim imenom posjetila 30. lipnja 1972., a zadnji put ga napustila 5. listopada 1980. godine.

DJELOMIČNO POTOPLJEN U NESREĆI U CADIZU

U rujnu 1970. su se NDL i Hapag ujedinili u Hapag - Lloyd te već sljedeće godine donijeli od-

luku o trajnoj obustavi transatlantskih putovanja. Tako je EUROPA započela ploviti isključivo na kružnim putovanjima sve do konca 1981. kada je raspremljena i prodana brodaru Independent Continental Lines u vlasništvu Costa Cruises. S velikim slovom C na žutoj ciminjeri, brod je ovaj put zaplovio pod imenom COLUMBUS C i u naš Grad doplovio već 25. rujna 1982. godine Nažalost ne zadugo. Nakon što je posljednji put napustio Dubrovnik 16. svibnja 1984. i otplovio prema Zapadnom Sredozemlju, koncem srpnja iste godine, udario je u lukobran španjolske luke Cadiz i teško se oštetio. Zbog opasnosti od potonuća, namjerno je nasukan u plićak gdje je nakon naglog prodora mora djelomično ostao potopljen i nagnut na desni bok. Srećom, svi su putnici i posada navrijeme uspješno spašeni. Kad su se osiguratelji broda uvjerili kako mu doista više nema spasa, COLUMBUS C je proglašen potpunim gubitkom (Total Loss) i nakon tri mjeseca prodan rezalištu Mirak SA iz Barcelone. Odsukan je i stavljen u plutajuće stanje 1. studenog 1984. te 2. travnja 1985. remorkerima otegljen u Barcelonu, gdje je do konca godine konačno i izrezan u staro željezo.

petak, 4.

Priče o moru i brodovima

Europa - Hapag Lloyd (sidrište Daksa 1977.)

Kungsholm- Swedish American Line

Columbus CCosta Cruises

Mladić preprodajom mobitela prevario tri osobe , na ime jedne žene podigao kredit

Motorom upravljao bez vozačke i prometne, kazna preko 14 tisuća kuna

Najveća novčana kazna prošlog tjedna u iznosu od 14.300,00 kuna izrečena je 35-godišnjem vozaču motocikla dubrovačkih registarskih oznaka. Za njega je 25. listopada, u poslijepodnevnim satima, u Korčuli, prilikom redovne prometne kontrole, utvrđeno da motociklom upravlja za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta, i da kod sebe nema prometnu dozvolu motocikla.  Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i jednogodišnjom zabranom upravljanja vozilima A kategorije, obavijestili su iz policije.

Početkom listopada ove godine tri rodbinski povezane osobe Policijskoj postaji Dubrovnik prijavile su niz prevara. U svojoj prijavi su navele da su na nagovor 20-godišnjaka, kojeg svi poznaju od ranije, u ovlaštenim trgovinama kupili skupocjene mobitele koje su nakon kupnje predali njemu, a koje im je on obećao naknadno platiti. Tako dobivene mobitele je dalje prodavao zainteresiranim kupcima, a da oštećenima nije podmirio troškove kupnje kako je prethodno obećao. Osim toga, jedna od oštećenih ga je prijavila i da je, koristeći njene osobne podatke, na njeno ime sklopio ugovore o pretplati i digao kredit. Također je utvrđeno da je, koristeći podatke 38-godišnjaka s područja Zadarske županije, kupio mobitel kojeg je dalje preprodao. Na opisane načine osumnjičeni 20-godišnjak je oštećene prevario za ukupni novčani iznos od preko 45 tisuća kuna. Zbog sumnje da je počinio kaznena dje-

la prevare, nedozvoljene uporabe osobnih podataka i zlouporabu osobne iskaznice policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

U svojoj prijavi su osobe navele da su na nagovor 20-godišnjaka, kojeg svi poznaju od ranije, u ovlaštenim trgovinama kupili skupocjene mobitele koje su nakon kupnje predali njemu, a koje im je on obećao naknadno platiti. Tako dobivene mobitele je dalje prodavao zainteresiranim kupcima, a da oštećenima nije podmirio troškove kupnje kako je prethodno obećao

Osumnjičeni 20-godišnjak je oštećene prevario za ukupni novčani iznos od preko 45 tisuća kuna

foto Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Doktor Mileusnić dolazi u Dubrovnik, vodit će tečaj manualne terapije i kiropraktike

Što je manualna terapija – kiropraktika

Kiropraktika je manualna tehnika koju karakteriziraju brze i kratke (engl. High Velocity & Low Amplitude) mobilizacije i manipulacije kralježnice i sinovijalnih zglobova. Provodi se kada manualni terapeut ustanovi da postoji blok intervertebralnog segmenta i/ili subluksacija sinovijalnog zgloba. Tijekom kiropraktičke manipulacije često se čuje specifičan “klik” zbog namještanja iščašenog segmenta zgloba. Kiropraktiku mogu provoditi samo školovani manualni terapeuti koji manipulacije kralježnice i zglobova moraju izvodi po pravilima struke i u „sigurnoj zoni“ - što znači da prije manipulacije trebaju provesti klinički pregled i ustanoviti indikaciju za kiropraktičku manipulaciju

Kojim zdravstvenim tegobama pomaže kiropraktika ?

Želite li učiti od najboljih – prijavite se i osigurajte sebi mjesto na Tečaju Manualna terapija i kiropraktika u Dubrovniku. Informacije i prijave: Učilište Lovran, privatna škola za medicinska i wellness zanimanja, Opatija

Učilište Lovran iz Opatije, privatna škola za medicinska i wellness zanimanja od 19. studenog u Dubrovniku započinje organizirati i provoditi tečajeve manualne terapije i kiropraktike u Općoj bolnici Dubrovnik. Voditelj tečaja je doktor, specijalist ortoped Kazimir Mileusnić, a tečaj je nanijenjen doktorima medicine, fizioterapeutima, kineziolozima i manualnim terapeutima.

Dr. Kazimir Mileusnić, spec.ortoped je poznato ime mnogim Dubrovčanima koji su posjećivali ortopedsku ambulantu i odjel traumatologije i ortopedije u Općoj bolnici Dubrovnik u kojoj je radio zadnjih 10 godina kao gostujući liječnik iz Lovrana. Radno iskustvo iz područja ortopedije stekao je u Klinici za ortopediju Lovran. Doktor Mileusnić je preko 25 godina u praksi liječenja bolesti koštano- mišićnog sustava koristio kiropraktiku – manualnu ortopedsku tehniku koja pomaže brojnim zdravstvenim poremećaja među kojima su: križobolja i išijas, dicus hernija, bolovi u vratu, ramenu, rukama i nogama, bol među lopaticama, glavobolje i vrtoglavice.

Kiropraktika je manualna tehnika i metoda izbora za ljude koji imaju kronične ili akutne tegobe u području kralježnice, u zglobovima, mišićima, tetivama i ligamentima. Imate li bolove i ograničenu pokretljivost u leđima, vratu, među lopaticama, ramenima, glavobolje ili vrtoglavice, kiropraktika je metoda koja vam može pomoći već nakon prvog tretmana.

Tel: 051 293 851, mail:info@uciliste-lovran.hr

Tečaj je namijenjen doktorima medicine, fizioterapeutima, kineziolozima i manualnim terapeutima.

DOMUS CHRISTI

Ljubica Hajdić prilaže 200,00 kn u spomen na dragu prijateljicu Anticu Žarak Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

Dječjem domu MASLINA

Dubrovnik darovali su: - Ljilja i Ognjen Krstulović, u spomen na dragog dugogodišnjeg prijatelja Nebojšu Klašnja, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

humanitarni

DVA SKALINA

petak, 4. studenoga 2022. Dubrovački

prilozi

U sjećanje na pokojnog oca V. Butigana, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; Umjesto cvijeća za dragu prijateljicu Maju, 300 kuna prilažu Branka i Jerko; U spomen na pok. Slavka Butigana, 300 kuna prilažu Stanka i Darijo Tomašević; U spomen na pok. Slavka Butigana, 300 kuna prilažu Ivana i Hrvoje Kralj; Umjesto cvijeća dragom Tomu Kolobariću, za posljednji pozdrav prijatelji iz 4.b razreda Gimnazije prilažu 1150 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:

dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 –17:00)

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima Caritasa Dubrovačke biskupije - u spomen na pokojne: Šoš Janoš – 300,00 kn - u spomen na pok. Slavka Butigana prilažu Maja i Janoš Vildana Brković – 300,00 kn – u spomen na pok. Maru Runje

Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED

FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU

I UNAPRIJEĐENJE ZDRAVLJA

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.

Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin! Zdravlje ne smije čekati!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Imate zdravstvenih problema? Ne znate kod kojeg liječnika trebate pregled? Nazovite nas za savjet i termin!

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

MOTO

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

Prodajem Peugeot Partner tip zatvoreni, godina proizvodnje 2010. Registriran do 1.10.2023. Tel. 098/344-611

Prodajem Citroen Berlingo tip zatvoreni, godina proizvodnje 2008. Registriran do 1.10.2023. tel. 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem stan u Gružu za radnike. Tel. 020/419-574

Iznajmljujem manji stan u Šipčinama na duže vrijeme Mob: 098 812 431

Iznajmljujem manji stan u Gružu za jednog ili dva radnika. Tel. 020/419-574

Iznajmljujem dvosoban stan studentima kod Atlant centra. Tel. 091/567-0722

Iznajmljujem apartman u Lapadu nasuprot crkve Sv Mi -

hajla za jednu ili dvije osobe do 01.06.2023. za nepušače. Kontakt: 098/9060467

Iznajmljuje se garsonjera u Šipčinama zaposlenim samcima. Tel. 419-718

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine

64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nunci -

jati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina,

petak, 4. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK 38 Mali oglasi

AUTO /

Mali oglasi

ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3

spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

lete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 31.10. do 6.11.2022. LJEKARNA ”GRUŽ “ od 7.11. do 13.11.2022.

preminuli

MARIJA GLUNČIĆ (1930.)

DJIVE KAISERVER (1940.)

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem narančine, aleksandrine, s Kalamote. Cijena povoljna, sve po dogovoru. Tel. 095/877-34-93 ili 757-024

USLUGE RAZNO

Kućni meštar - Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica. Izrada, servis i montaža ro-

MATO PRCE (1934.)

MEJRA BEĆIRI (1946.)

SLAVKO BUTIGAN (1940.)

NEBOJŠA KLAŠNJA (1931.)

GRGO IKOVAC (1943.)

DALIBOR LEDINIĆ (1978.)

VINKO ŠOLETIĆ (1955.)

STEVAN OBRADOVIĆ (1939.)

MIHO FILIČIĆ (1938.)

BALDO JERKOVIĆ (1934.)

SULEJMAN ALIJAGIĆ (1938.)

BOŽIDARKA NJIRIĆ (1937.)

DANICA RUSKOVIĆ (1943.)

MARE RUNJE (1932.)

Ugodne temperature mora i zraka Studeni smo dočekali - na plaži!

Mjesec studeni je stigao, a brojni Dubrovčani i dio turista, kojih još ima, dočekali su ga na plaži. Početkom tjedna, temperature mora su se kretale između 20 i 21 Celzijev stupanj, što je mnogima bilo dovoljno za uživanje u morskim radostima.

Prvog dana studenog, temperatura zraka je bila posve netipična za ovo doba godine. Tako je meteorološka postaja DHMZ-a na Gorici u podne, 1. studenog mjerila 25,2 Celzijeva stupnja.

Prvog dana studenog, temperatura zraka je bila posve netipična za ovo doba godine