Dubrovački dnevnik br. 118

Petak, 14. listopada

Petkom i svetkom atento godina iii. / broj 118 / 2022. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr

Cijene divljaju, za nenamještene stančiće traže pet tisuća kuna stranica 14

Mario Matušić o novom poslu: Lijepo je biti svjetioničar stranica 18

Donosimo kolike su iznose dobili zaposlenici Grada, gradskih tvrtki i društava stranica 6

Spomen ploča je veliki korak, no kad će se novčano obeštetiti umrli? stranica 8

POSJETILI SMO OTOČIĆ

SVETI ANDRIJA

ISPLAĆENI REGRESI

NEKADAŠNJI LOGOR U MORINJU SAD JE mJESTO KAJANJA

MUKE DUBROVAČKIH PODSTANARA

LISTOPAD

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Liga prvaka i bedaka!

Nema tome dugo kako je Grad raspisao natječaj za stadion u Lapadu, tražeći investitora koji bi, osim gradnje stadiona, sagradio druge komercijalne sadržaje i tako, sasvim logično, u takvom poslu našao i svoj interes. Što je win-win situacija. Sad ispada kako je to bilo nepotrebno jer bi bilo bolje tražiti državu da u Gradu sagradi nacionalni stadion. Zašto Vatreni ne bi igrali s Englezima usred Lapada? Plenki je obećao pomoći gradnju starog Dinamovog rugla u novi velebni nacionalni stadion na Maksimiru. Grad Zagreb s Tomaševićem na čelu pokušava, navodno, riješiti pitanje zemljišta u Maksimiru, koji je gradski, ali nešto tu ima i crkva. Nadbiskup Bauer je 1912. godine to zemljište poklonio u svrhu sporta za mlade. Dosad smo vjerovali kako je svakom razumnom posve logično da privatni klub, koji je još pritom pun k’o brod, uloži i uredi stadion na kojem igra. Dosad! Upravo to su i tražili vlasnici Dinama, i oni doma i oni u egzilu, uz rješavanje zemljišta koje je nominalno gradsko, bilo dugogo-

dišnjom koncesijom, bilo poklanjanjem. E, sad su se stvari promijenile. Plenki je obećao pljunuti državni novac kako se Vatreni ne bi sramotili na maksimirskom ruglu. Bit će tu novaca i za Poljud, i za Osijek, ako im slučajno zatreba i za riječki stadion, a možda i za Varaždin i Pulu. Što ne i za Dubrovnik? Ako ništa drugo, kad strance pitate za neki hrvatski grad u devedeset posto slučajeva jedini za koji znaju je Dubrovnik.

Sretna okolnost za najavu tako velikih ulaganja jest to što je država obnovila cijelu Banovinu nakon potresa. Što se četrdesetak tisuća Zagrepčana, koji su zbog velikih šteta od potresa iselili iz centra grada, vraćaju u divno obnovljene kuće, kao i što su sve stare zagrebačke bolnice obnovljene (sve i jesu stare), lijekovi za sve bolnice se plaćaju na vrijeme, liječnici i učitelji nikad bolje plaćeni! Nikakva kriza nije na vidiku, energenata imamo na bacanje, umirovljenici nam žive bolje od ruskih oligarha i zašto onda ne bi gradili stadione privatnim

Piše Vjera Šuman

FOTO: IGOR SOBAN /PIXSELL

vlasnicima nogometnih klubova? To je najmanje što država može učiniti za radost svojim građanima. Uslijed svih tih tako sretnih okolnosti, jedini remetilački faktor je oporba, koja je sasvim van pameti i smisla naumila kad-tad srušiti Vladu i doći na vlast!

L judi moji, je li to moguće? Nakon te strašne spoznaje nije bilo teško dokučiti kako iza svega stoji ‘vanjski neprijatelj’! Rusi? Kinezi? Srbi? Crveni, zeleni i žuti vragovi?! Koji god bili, ispitat će se! Tko će i kako ispitivati kani li oporba doista doći na vlast, nije za sad objašnjeno. SOA , DORH , MUP ili neko Povjerenstvo? S druge strane, već uobičajeno krivi su i novinari koji izvještavaju kako ne treba. Barem po Plenkijevom sudu, što je ujedno i jedna

jedina točka oko koje se on i Predsjednik potpuno slažu. Iz Rusije je iscurila skripta kojom Kremlj daje naputke novinarima kako izvještavati o ratu, kako o rušenju Krimskog mosta, ali i što pisati o mobilizaciji. U tom smislu možda i Vlada može sročiti neku skriptu i podijeliti novinarima da ne lupetaju ‘kriva’, ‘nepotrebna’ ili, ne daj Bože, ‘neprijateljska pitanja’. Ni oporba, ni novinari nisu svjesni trenutka, pa zato tu bremenitu situaciju najbolje opisuje trener Dinama nakon utakmice s Red Bullovim pulenima: „Ovo je liga prvaka, a ne bedaka“.

Kad je u pitanju sudska liga, nakon gubitka na Arbitražnom sudu u SAD -u, sad smo dodatno izgubili i na Arbitražnom sudu u Švicar-

skoj. Naravno, riječ je o Ini. Prema mišljenju tog Švicarskog suda, Hrvatska nije dokazala primanje mita. Radi se o mitu koji je Ćaća navodno dobio od Hernadija, jednako kao što taj sud Uskokove svjedoke protiv Sanadera smatra potpuno nevjerodostojnim. Što se tiče optužbe za Hypo koju je DORH tretiralo kao ratni zločin, upravo je nepravomoćnom presudom odbačena. Kako stvari stoje, Europski sud za ljudska prava mogao bi svašta presuditi protiv hrvatskih sudova odnosno Republike Hrvatske, kad i ako im se Sanader obrati. I sve to će nas skupo koštati. Sve nekako ide ka konačnom saznanju tko igra u kojoj ligi. Čini se kako je liga bedaka puno, puno moćnija. Eto vas!

petak,

listopada 2022.

Zimski festival vraća se u punom sjaju, uz koncerte najvećih zvijezda, kućice i klizalište

Tijekom prosinca Dubrovčane i njihove goste na pozornici na Stradunu očekuju nastupi zvijezda hrvatske glazbene estrade - Doris Dragović, Urbana & 4, Nena Belana, Opće opasnosti, Željka Bebeka i Massima. Za novu godinu nastupit će Petar Grašo i Ante Gelo, a neslužbeno doznajemo kako se za Dan branitelja Dubrovnika razmišlja o Thompsonu

U tijeku su pripreme za najljepši dio godine, a to je naravno božićno razdoblje. Božićni zabavni sadržaj u Dubrovniku sadržan je prvenstveno u Zimskom festivalu koji bi se nakon dvije pandemijske godine trebao vratiti u punom sjaju, uz bogate glazbene, zabavne i gastronomske sadržaje, programe namijene najmlađima i uz pregršt iznenađenja, potvrdili su iz Grada Dubrovnika.

Ono što će sugrađane sasvim sigurno razveseliti jest povratak koncerata na Stradun. Oni su izostali zbog pandemije, no sada će se Dubrovčani i svi posjetitelji ponovno moći veseliti uz njih.

OD URBANA PREKO MASSIMA DO DORIS Kako su nam odgovorili iz Grada Dubrovnika, za otvaranje ovogodišnjeg DZF-a uz paljenje svijeća na Stradunu će nastupiti grupa Dalmatino. „Tijekom prosinca Dubrovčane i njihove goste

na pozornici na Stradunu očekuju nastupi zvijezda hrvatske glazbene estrade - Doris Dragović, Urbana & 4, Nena Belana, Opće opasnosti, Željka Bebeka i Massima. Vrhunac festivala bit će spektakularni doček Nove godine na najljepšoj svjetskoj otvorenoj pozornici, uz Antu Gela i njegov bend te jednu od najvećih glazbenih zvijezda hrvatske estrade Petra Graša, koji će nas uz veličanstveni vatromet uvesti u novu godinu. Na prvi dan Nove, 1. siječnja navečer koncert će održati Tomislav Bralić i klape Intrade,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

THOMPSON OPET NA STRADUNU?

Grad Dubrovnik svake godine 6. prosinca, na blagdan sv. Nikole i Dan branitelja Dubrovnika organizira koncert koji je poklon Dubrovčanima. Tako je jedne godine nastupio Marko Perko-

Za otvaranje ovogodišnjeg DZF-a uz paljenje svijeća na Stradunu će nastupiti grupa Dalmatino. „Tijekom prosinca Dubrovčane i njihove goste na pozornici na Stradunu očekuju nastupi zvijezda hrvatske glazbene estrade - Doris Dragović, Urbana & 4, Nena Belana, Opće opasnosti, Željka Bebeka i Massima

Piše Ivona Butjer Mratinović

Vraća se i klizalište

petak, 14. listopada 2022.

Advent na Vojnoviću kojeg organizira Studentski centar Dubrovnik, također će obogatiti zabavnu ponudu u gradu. Kako su nam odgovorili iz Grada, bit će obogaćen nastupima  Bosutskih bećara, Matije Cveka, Giuliana i drugih, a na plaži u Uvali Lapad realizirat će se također posebno osmišljen program

vić Thompson, druge je to bila ekipa iz Prljavog kazališta, no kako neslužbeno doznajemo, i ove se godine razmišlja o Thompsonu.

Iz Grada Dubrovnika još nema informacije o programu za 6. prosinca, vjerojatno zbog toga što ovaj pjevač još nije potvrdio eventualni nastup.

KLIZALIŠTE U UVALI, KUĆICE

GDJE I PROŠLE GODINE

No, ono što se zna jest to kako će okosnicu programa za najmlađe činiti već omiljeni dječji programi. Kako su odgovorili, to su Stanica sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, te programi u najvećem gradskom naselju Mokošica, a  ističe se i šaroliki i zanimljivi program dubrovačkih ustanova u kulturi. Iz Grada otkrivaju i koliko će kućica biti te kako će biti raspoređene.

„Bogata gastronomska ponuda na kućicama na više gradskih lokacija nezaobilazan je dio zimskog festivalskog đira. Raspored kućica je isti kao i prošle godine, a kako slijedi: deset na Stradunu, četiri na Brsaljama, četiri na Gundulićevoj poljani te po jedna u Uvali, Gružu i Mokošici,“ odgovorili su.

NA

VOJNOVIĆU GIULIANO,

CVEK, BOSUTSKI

BEĆARI… Advent na Vojnoviću kojeg organizira Studentski centar Dubrovnik, također će obogatiti zabavnu ponudu u gradu. Kako su nam odgovorili iz Grada, bit će obogaćen nastupima  Bosutskih bećara, Matije Cveka, Giuliana i drugih, a na plaži u Uvali Lapad realizirat će se također posebno osmišljen program.

„Ističu se i tradicionalni dubrovački Božićni koncert 23. prosinca, ali i novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra na Stradunu 1. siječnja, kazališne predstave za sve generacije, Torta Party i ostali programi, koji će uljepšati adventske dane i iščekivanje Božića i Dočeka Nove godine. Grad će već tradicionalno biti ukrašen blagdanskim dekoracijama koje će samo dodatno naglasiti bezvremensku ljepotu grada,“ otkrili su iz Grada Dubrovnika. Zima će u Dubrovniku biti itekako topla jer zabave neće nedostajati, a nakon dvogodišnje pandemijske pauze, građani će je objeručke prihvatiti.

Prošle godine na otvaranju Zimskog festivala

Lani na Adventu na Vojnoviću

ISPLAĆENI REGRESI Evo kolike su iznose dobili zaposlenici Grada, gradskih tvrtki i društava

Iz Grada Dubrovnika su nam ustupili iscrpne podatke o isplaćenim regresima, prije pandemijskih godina i danas

Službenicima i namještenicima Grada Dubrovnika u 2022. godini isplaćen je regres za korištenje godišnjeg odmora za ovu godinu u iznosu od 1.500 kuna. Onima koji su ostvarili pravo na razmjerni godišnji odmor za ovu godinu isplaćen je regres razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u Gradu Dubrovniku tijekom godine. Za 2022. godinu isplaćeno je ukupno 395.750 kuna, dok u pandemijskoj 2021. godini regres nije isplaćen. Za 2020. godinu isplaćeno je 423,000 kuna, a iz Grada napominju kako je regres isplaćen u dva dijela u 2021. godini (398.625 kuna) te manji dio u 2020. godini (24.375 kuna). Za 2019. godinu isplaćeno je 406.975 kuna regresa.

Iz Grada napominju kako se regres i druga prava zajamčena kolektivnim ugovorom isplaćuju sukladno proračunskim mogućnostima.

„Podsjećamo da je Grad Dubrovnik u 2020. godini donio više mjera financijskih ušteda koje uključuju smanjenje plaća djelatnicima u gradskoj upravi i javnim ustanovama 10 posto, te su obustavljene isplate ostalih davanja po kolektivnom ugovoru između ostalog i božićnice te dar za djecu za 2020. godinu. Ponašajući se odgovorno i djelujući proaktivno, Grad Dubrovnik je jedan od prvih gradova koji je donio niz mjera pomoći za prevladavanje krize namijenjenih građanima i gospodarstvenicima pogođenima korona krizom. Istovremeno, uz uspješno nošenje s javno-zdravstvenim aspektima pandemije, osigurana je stabilnost javnih financija vodeći se financiranjem nužnih i neophodnih troškova“, ističu ovom prilikom iz gradske uprave.

REGRES ISPLATILE I GRADSKE

TVRTKE

DURA

Dubrovačka razvojna agencija DURA d.o.o. ove je godine svojim zaposlenicima isplatila 18 tisuća kuna regresa, a iznos koji je isplaćivan po zaposleniku je 1.500 kuna. Prošle godine taj iznos je bio veći za jednog zaposlenika pa je isplaćeno 19.500 kuna, dok godinu ranije 2020. regres nije isplaćen. U godini

DODATAK

Piše Petra Srebrović

petak, 14. listopada 2022.

2019. DURA je isplatila 21 tisuću kuna regresa.

VRTLAR

Zaposlenici Vrtlara regres nisu imali u godinama 2019. i 2020. Prošle im je godine isplaćeno po 500 kuna, što iznosi ukupno 33 tisuće kuna za sve djelatnike. Ove godine su dobili nešto više, po 700 kuna, pa je tako narastao i ukupan iznos isplaćenih regresa na 44.600 kuna.

BONINOVO

Boninovo d.o.o. je sukladno Pravilniku o radu isplatilo regres za godišnji odmor zaposlenicima u visini neoporezivog iznosa za prigodnu nagradu, što je ove godine iznosilo 1.800 kuna po zaposleniku. Prethodne tri godine taj je iznos bio manji, a iznosio je 1500 kuna po zaposleniku. Boninovo je kontinuirano isplaćivalo regrese, bez ‘pauze’ za vrijeme pandemije.

LUKA DUBROVNIK

Luka Dubrovnik u posljednje četiri godine isplatila je nešto manje od 400 tisuća kuna regresa. Ove godine zaposlenici su dobili po 1500 kuna, a oni radnici koji nisu radili cijelu godinu dobili su iznose proporcionalno odrađenim mjesecima u godini nakon stjecanja prava na isplatu. Ukupno je ove godine isplaćeno 86.125 kuna, dok je prošle godine isplaćeno 100 tisuća kuna. U godini 2020. isplaćeno je 101.875 kuna, a godine prije 2019., na regrese je utrošeno 109.250 kuna. Kao i Boninovo, Luka Dubrovnik nije imala ‘co-

vid stanku’ u isplaćivanju regresa, a što nije za čuditi s obzirom na to da je Luka i kroz pandemiju generirala dobre financijske rezultate.

LIBERTAS

Iz Libertasa ističu kako je pravo, odnosno iznos regresa definiran kolektivnim ugovorom, a neisplata u godini 2020. je dogovorena sa sindikatima kroz dodatak kolektivnom ugovoru. U 2019. je isplaćen regres u iznosu 510.350 kuna, a što je 1.500 kuna po radniku. Prošle godine je iznos regresa uvećan, te je iznosio 1800 kuna, kao i ove godine.

SANITAT

Sanitat Dubrovnik d.o.o. nije isplaćivalo regres zaposlenicima u godinama 2019., 2020., 2021. Ove godine im je isplaćen u visini od 1200 kuna po zaposleniku.

VODOVOD

Zaposlenici Vodovoda nisu dobili regrese u 2019. i 2020. godini, a prošle godine je njihovih 190 zaposlenika dobilo po tisuću kuna regresa. Za ovu godinu nismo dobili podatke.

ČISTOĆA

U 2019. godini regres je iznosio tisuću kuna po djelatniku, a ukupan trošak je bio 211.083,29 kuna. Kako preciziraju, 208 djelatnika je dobilo puni, a za osam djelatnika je isplaćen razmjerni dio.

„U 2020. godini kao dio mjera štednje uvedenih zbog krize izazvane pandemijom virusa Covid-19 su privremeno obustavljene sve neoporezive isplate, pa regres nije isplaćen u ljetnim mjesecima. Nakon dogovora sa sindikatima, krajem 2020. godine isplaćeno je 50 posto neoporezivih isplata (božićnica + regres), a ostatak je isplaćen u 2021. godini. Regres po djelatniku je iznosio 1.200 kuna, ukupan trošak za 218 djelatnika je 261.600 kuna“, ističu iz Čistoće. U 2021. godini regres je iznosio 1.200 kuna, isplaćen je s plaćom za kolovoz, a što čini ukupan trošak 252.000 kuna.

U ovoj godini je isplaćen regres s plaćom za lipanj, a iznos regresa je kao i prošle godine 1.200 kuna, što čini ukupan trošak 255.450 kuna.

USTANOVE

U KULTURI

Zaposlenici ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad nisu dobili regres u 2020. godini, dok im je prošle godine isplaćeno 1500 kuna, a što čini ukupno 496.525 kuna.

Ove godine su dobili jednak iznos po djelatniku, a ukupno je isplaćeno 471.875 kuna za regrese. Iz Grada napominju kako Zavod za obnovu Dubrovnika ima tri osnivača pa Grad Dubrovnik financira 55 posto regresa.

Za 2022. godinu isplaćeno je ukupno 395.750 kuna, dok u pandemijskoj 2021. godini regres nije isplaćen.

Nekadašnji logor u Morinju sada je mjesto gdje se i najgora povijest priznaje i zbog nje se kaje

Emotivni i nadahnjujući govori nastali su i čuli se ovoga tjedna na mjestu gdje se prije 30 godina slušalo zvuke patnje i boli

Još jednom bolne rane ovog tjedna otvorene su hrvatskim braniteljima, posebno onima s dubrovačkog područja, a koji su preživjeli zloglasni logor u Morinju, kao i onima koji su svoje članove obitelji i prijatelje zauvijek izgubili u mraku ovog tužnog mjesta, mučne i teške povijesti. Ovoga tjedna na ulazu u prostor nekadašnjeg logora otkrivena je spomen ploča zatočenim hrvatskim civilima i braniteljima iz Domovinskog rata. Na spomen ploči stoji natpis: „Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3.10.1991. –18.8.1992.) za zatočene hrvatske civile i branitelje. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne zaboravi!”

MANJI INCIDENT NEBITNE NEKOLICINE

Ovaj događaj nije prošao bez incidenta, pa je nekolicina građana Crne Gore negodovala, a njih desetak je zapriječilo put do nekadašnjeg logora kako bi zaustavili dolazak delegacija i postavljanje spomen obilježja. Spomen obilježje su, bez obzira na ‘omanji prosvjed’ nekolicine marginalaca, otkrili pripadnici Počasne garde Vojske Crne Gore.

U događaju su sudjelovali crnogorski ministri obrane Raško Konjević i vanjskih poslova Ranko Krivokapić. U hrvatskoj delegaciji bili su potpredsjednik Vlade RH i ministar branitelja Tomo Medved, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, gradonačelnik Mato Franković, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, zamjenik župana Joško Cebalo i predstavnici Žu-

Ovaj događaj nije prošao bez incidenta, pa je nekolicina građana Crne Gore negodovala, a njih desetak je zapriječilo put do nekadašnjeg logora kako bi zaustavili dolazak delegacija i postavljanje spomen obilježja

Piše Petra Srebrović

OTKRIVENA SPOMEN PLOČA

dnevniK petak, 14. listopada 2022.

panijske organizacije Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora.

‘VAŠA PATNJA NE SMIJE OSTATI ZABORAVLJENA’

Krivokapić je prilikom otkrivanja spomen ploče rekao kako je ‘jedna od najvećih povijesnih stranputica koje je Crna Gora napravila ta što je ušla u rat za ubijanje same sebe’.

„Zatvarajući vas u ovaj logor, ona je zatvarala sebe. Šireći tu ideologiju ona je pucala u sebe. Zbog toga ne manja žrtva od vas u ovom logoru je bila i Crna Gora, gdje su ubijeni njen duh i njeno ime. S namjernom da se zatre onako kako se htjelo zatrijeti vaše ljudsko dostojanstvo, snaga, uvjerenje i ljubav prema lijepoj vašoj i lijepoj našoj Hrvatskoj. Vaša patnja ne smije ostati zaboravljena“, rekao je Krivokapić.

‘OVO JE DOBAR ISKORAK’

„Mislim da je ovo dobar iskorak i sjećanje na patnju 312 logoraša. Isprika i žaljenje službene politike Crne Gore je ugodna uhu, ali pitanje je daljnjeg razvoja događaja. U službenom postupku naš cilj je bio pokušati dobiti naknadu štete za sve one koji su bili u logoru Morinj, ali samo oni koji su živi u postupku pokretanja tužbe su mogli tražiti naknadu štete. Prema nekim informacijama koje imam, postoji diplomatska volja da se u nagodbenom postupku pokuša obeštetiti i sve umrle, one koji nisu bili živi do dana pokretanja postupka“, kazao nam je predsjednik Županijske organizacije Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Zdenko Bulić koji je prisustvovao otkrivanju spomen ploče.

ISKRENI ČIN POKAJANJA

Kroz zloglasni logor tijekom Domovinskog rata odvođeni su branitelji, većinom s dubrovačkog područja, ali i civili, od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. godine. Na tom mučnom mjestu su brutalno premlaćivani, na njima su se čuvari logora psihički i fizički iživljavali, a nekima su oduzeti i životi. Emotivni i nadahnjujući govori nastali su i čuli se ovoga tjedna na mjestu gdje se prije 30 godina slušalo zvuke patnje i boli.

“Svjedočili smo iskrenom činu pokajanja nad zločinom koji se dogodio u Morinju. Neće riječi pokajanja izbrisati suze i bol onih koji su propatili Morinje, ali su ove riječi iznimno važne za našu zajedničku budućnost. Natpis ispisan na ploči u Morinju je korak naprijed i zapravo pokazatelj kako moderna Crna Gora danas razmišlja. Nadamo se i vjerujemo kako će jednom u budućnosti čelnici Trebinja, ali i vodstvo Republike Srpske shvatiti kako nema smisla da sami sebe lažu kao što to rade posljednjih 30 godina. Što se prije suoče s prošlošću tim će im biti lakše krenuti u budućnost”, komentirao je događaj Franković.

‘SAMO KAJANJE RAĐA OPROST, A OPROST RAĐA SUŽIVOT’

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić, tom je prilikom istaknuo kako je oprost osnova naše suradnje i suživota, kako se zločini neće zaboraviti, ali i da je svaki udarac zatvorenicima u ime velikosrpske ideologije zadala osoba s imenom i prezimenom, a ne cijeli jedan narod.

„Mi moramo živjeti jedni s drugima jer nas veže duga povijest i vrijeme je da se te stranice počnu pisati mirom, a ne sukobima. Mi graničimo i primjerice s Trebinjem gdje se svake godine slavi neki nakaradni spomen na tzv. napad Hrvata i slave njihovi, zamislite, branitelji. Samo kajanje rađa oprosti, a samo oprost rađa suživot“, rekao je načelnik Lasić te dodao kako ga je ipak razočarao manji incident u kojem je nekolicina tamošnjih stanovnika automobilima pokušala spriječiti dolazak delegacije na mjesto otkrivanja spomen-ploče. „Uvjeren sam da je to zanemariva manjina i da je većina građana Crne Gore ipak potpuno svjesna koliko značenje nosi ovaj čin“, istaknuo je prilikom otkrivanja spomen ploče. Župan Nikola Dobroslavić smatra kako je postavljanje spomen obilježja za stradanje logoraša u Morinju dobrodošla gesta crnogorskih vlasti. “Ona potvrđuje da se sadašnja vlast želi suočiti s neslavnim razdobljem svoje povijesti u kojem se Crna Gora 90-ih dala upregnuti u velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Tom prilikom počinjeni su zločini, pljačka i palež, a poseban grijeh bilo je zatočenje i zlostavljanje naših građana u logorima. Bilo bi dobro da u skladu s ovim potezom postupe i u slučaju naziva bazena u Kotoru, koji nosi ime jednoga morinjskog batinaša”, zaključio je župan.

Božo Lasić: Zločini se neće zaboraviti, ali svaki udarac zatvorenicima u ime velikosrpske ideologije zadala je osoba s imenom i prezimenom, a ne cijeli jedan narod

Župan Dobroslavić: Bilo bi dobro da u skladu s ovim potezom postupe i u slučaju naziva bazena u Kotoru, koji nosi ime jednoga morinjskog batinaša

vidjet

Okrugli stol na temu „Dijalog argumentima - upravljanje prostorom na području Grada Dubrovnika“ u organizaciji Grada Dubrovnika održan je u srijedu u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Prisustvovali su mu predstavnici Grada, vijećnici Gradskog vijeća, ali i predstavnici struke iz područja arhitekture i graditeljstva. Posebno je povučeno pitanje gradnje zgrade na zemljištu kod Karingtonke, čemu se protive stanari jer će ostati bez parkinga. Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić uvodno je iznio temeljne značajke prostornih planova, ali i procedure. „Podnositelj zahtjeva za mijenjanje prostornih planova može biti svatko. Potom se provodi postupak stručne analize, a ovisno o rezultatima slijedi prihvaćanje ili odbijanje inicijative. Što je zahtjev složeniji, on dulje traje. Nakon što je inicijativa prihvaćena slijedi postupak izrade i usvajanja prostornog plana te studija strateškog utjecaja po potrebi. Prijedlog plana se usvaja na Gradskom vijeću,“ istaknuo je.

Kazao je kako su postojale dvije dopune i izmjene PPU-a i GUP-a, a one koje su sada u tijeku su treće tog tipa. Benić kaže kako ćemo njegove učinke vidjeti dugo nakon donošenja. „Učinke tih izmjena prostornih planova mogu se vidjeti tek za 10-ak godina. Promjene koje sada vidimo su učinci izmjena koje su davno prije donesene. Nema čarobnog štapića u urbanizmu koji bi donio neka instant rješenja. Možda bi bilo dobro da ih ima, ali ih u urbanizmu nema,“ izjavio je Benić.

NAPADI BEZ ARGUMENATA

Na pitanje moderatora Ivice Puljića, Benić je komentirao i slučaj protivljenja stanara Karingtonke zbog gradnje zgrade u njihovom susjedstvu. „Nakon pokretanje rasprave na tu temu, mi smo u UO temeljito iščitali cijelu dokumentaciju. Još krajem 90-ih je bio početak izrade GUP-a i PPU-u, to je zemljište bilo građevinsko i ostalo je takvo do danas. U izmje-

nama i dopunama iz 2014. godine u zoni je bila naznačena i oznaka K4. Riječ je o garažno-prostornoj građevini,“ izjavio je. Temu je komentirao i gradonačelnik Mato Franković. „Često u javnom prostoru doživljavamo napade bez argumenata recimo ‘povlađivanje građevinskoj mafiji’, ‘nekretninskom sektoru’, pa tako i ovdje. Bez pardona se nabaci blatom bez ulaženja u genezu slučaja. Vidite kako je to od 90-ih građevinsko zemljište, nadalje zona je visoke gradnje,“ kazao je Franković.

petak, 14. listopada 2022.

Ispred oporbe je komentar dao Andro Vlahušić, nezavisni vijećnik i bivši gradonačelnik. „Ne znam što je tema današnjeg sastanka osim da UO za neizdavanje dozvola postane UO za izdavanje dozvola. Ti od 2014. od Orsule do Kantafiga nisi imao što proglasiti građevinskim, sve je bilo građevinsko. Ovo ne počinje 90-ih godina, nego 70-ih godina. Događaju se 90-te, državno postaje vlasništvo Dubrovkinje, radi se prenamjena u komercijalne prostore. Što radimo 2014.? Javna garaža je garaža s javnim pristupom. Sagledavamo koliko ima garaža. Bilo ih je 6,7 tisuća. Smanjili smo to, ni jedna nova nije napravljena,“ izjavio je.

BURNA RASPRAVA OKO ‘POGODOVANJA’

Vijećnik Nikša Selmani (KLGB Srđ je Grad) je kazao kako se na dva načina može pogodovati. „Ako imate pojedinačni postupak, onda netko u UO pogoduje pojedinačnom postupku. Drugo pitanje je pitanje urbanističkih planova koje kreirate tako da odgovaraju onima koji su vam dragi,“ izjavio je, a potom prokomentirao slučaj Karingtonka. „Prvi interes je interes građana, a potom investitora. Trebalo je razmišljati dugoročno, ako vidimo da se gube parkirni prostori, onda treba razmišljati kako riješiti taj problem, a onda o interesima investitora,“ kazao je. Franković je odgovorio na navode Selmanija, podsjetivši kako se konstantno radi o optužbama bez ijednog dokaza. „Iznenadio me dijalog Selmanija jer je paušalno ustvrdio da se nekome pogoduje, ali nije rekao kome, kad i kako. Ne postoje pojedinačni nego upravni postupci koji se temelje na zakonskim aktima. UO rješava pitanje je li se investitor ili nije prilagodio GUP-u. Ne postoje pojedinačni postupci, to je izmišljotina. Ovi ljudi ovdje su stavljeni na stup srama jer su radili svoj posao sukladno zakonu,“ kazao je Franković.

„Ovdje se sudi građanima koji imaju hrabrosti reći kako im se ne sviđa stanje u prostoru, a to govori i struka,“ izjavio je vijećnik Đuro Capor (KLGB Srđ je Grad) dodavši kako se ‘sa strukom i građanima sve vrijeme brisao pod’. Izjavio je i kako su se za vrijeme bivšeg gradonačelnika Vlahušića blatili arhitekti. „Kad se donose pojedinačni akti, donose se u strogoj zakonskoj proceduri temeljem važećih državnih i općih akata. Moj odjel vrlo odgovorno primjenjuje, i jednu, i drugu vrstu akata. Ako se dogodi propust, namjeran i nenamjeran, postoje procedure kako se to kontrolira. Što se tiče Karingtonke, radi se o privatnoj zemlji i privatnom investitoru. Tu je izdan privatni akt gdje je do kraja ispoštovana cijela procedura. Tamo nikad nije postojao parking za građane nego privatna zemlja privatnog građanina koji je iznajmljivao nekome za nešto,“ izjavio je pročelnik Zdenko Medović. Franković je kazao kako su napravili izmjene i dopune GUP-a s ciljem rješavanja određenih pitanja, ali su radili i korjenite nove izmjene i dopune prostornog plana. „Novi prostorni plan se ne može donijeti zbog zakonskih odredbi, ali se mogu donijeti izmjene i dopune. Čekalo se jer se jedno određeno vrijeme definirala buffer zona. Temeljem nje se izradila konzervatorska podloga. Onda, kad smo definirali buffer zonu, započeli smo generalne izmjene i dopune GUP-a,“ kazao je Franković dodavši kako ‘ne mogu govoriti o koruptivnosti jer ljudi rade po zakonu, čak i ako se taj zakon nekima ne sviđa’.

ŠTO KAŽE STRUKA?

Nakon prvotnih izlaganja političara, krenulo se s izlaganjima ljudi iz struke. „Društvo arhitekata Dubrovnik je sudjelovalo u izmjenama posljednjeg GUP-a i PPU-a. Struka je uglavnom zarobljenik planova i moramo se kretati u tim okvirima. Zajedno s Gradom smo dogovorili suradnju onoliko koliko se to moglo i to su tad bile manje izmjene. Svi znamo da Grad puca po šavovima, stari se ne mogu promijeniti lako, no treba postojati želja. Nešto se događa,“ izjavila je Ursula Stanić Siništaj. Prometni planer Ivica Banović je kazao kako je prostorno planiranje počelo master planom iz 70-ih godina. „Glavne probleme vučemo jer je nakon stvaranja RH ta prostorno-planska dokumentacija stavljena van snage,“ kazao je dodavši kako Dubrovnik ima veliku turističku atraktivnost te kako bi trebalo riješiti infrastrukturnu mrežu prvenstveno. Matko Vetma je kazao kako problem treba šire sagledati. „Svaka situacija u Dubrovniku je gašenje požara. Puno je toga naslijeđeno. Zamislite što bi se dogodilo kad bi netko predložio građenje Excelsiora onakvog kakav je danas i na onom mjestu,“ izjavio je.

Mario Obuljen je kazao kako mu je drago što su sve nadležne struke krenule u zajednički dijalog. „Podloga za bilo kakvo daljnje planiranje je rješavanje infrastrukture kao osnovne podloge. U fokusu nam mora biti čovjek. Ne bih dijelio građane po grupama,“ izjavio je. Potrebica kaže kako je Vetma sažeo cijeli problem u nekoliko rečenica. „Struka gradi u maksimalnim gabaritima sukladno Zakonu. Također, vrlo elegantno je rekao kako odgovornost leži na nama, a struka će ono što joj kažemo da provede, provesti u djelo,“ izjavio je Potrebica dodavši kako je i pitanje koliko se vijećnici razumiju u materijale koje dobiju za Gradsko vijeće jer nisu iz te struke.

Saniraju se kameni skalini u Vratima od Pila

U Vratima od Pila ovog je tjedna započela sanacija oštećenih kamenih Meštrovićevih skalina, a koju prema nalogu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika izvodi ugovorni izvođač, tvrtka Građevinar Quelin d.d.. Navedena tvrtka izradila je projektnu dokumentaciju za radove, a za iste je ishođeno prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Radovi sanacije skalina tehnikom štokanja kamena, kako bi se povećala sigurnost kretanja, izvodit će se tako da ne ometaju kretanje pješaka pri ulazu i izlasku iz povijesne jezgre. Vrijednost radova iznosi 8.500 kuna (+ PDV) s očekivanim završetkom od sedam do deset dana, što će ovisiti o vremenskim uvjetima.

Obnavlja se ograda na sportskom terenu OŠ Lapad

Zbog dotrajalosti ograde na sportskom terenu Osnovne škole Lapad Grad Dubrovnik krenuo je u njezinu kompletnu obnovu, a kako bi se povećala sigurnost djece koja koriste ovo igralište.

Radovi će uključivati skidanje i zamjenu oštećenog pletiva ukupne površine oko 780 metara četvornih, popravak i zamjenu 320 metara ogradnih cijevi te bojanje cjelokupne ogradne konstrukcije. Očekivano trajanje radova je oko dva tjedna, ovisno o vremenskim prilikama.

Radove vrijedne 108.820,00 kuna bez PDV-a, odnosno 136.025,00 kuna s uključenim PDV-om, izvodi ugovorni izvođač tvrtka Tehnogradnja d.o.o.

Položeni vijenci na 31. obljetnicu pogibije devetero mladih u Mokošici

U povodu 31. godišnjice tragične pogibije devet  mladih sugrađana koji su stradali na današnji dan 1991. godine prilikom udara agresorskog minobacačkog projektila ispred skloništa u Novoj Mokošici, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Matilda Krile Prkoča, pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo te pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić ispred Spomen obilježja u Ulici Bartola Kašića položili su vijence i zapalili svijeće. Na taj način odali su još jednom počast i pijetet žrtvama.

Svijeće su kod mjesta pogibije upalili i predstavnici Gradskog kotara Mokošica Nikolina Pozniak i Božo Bender te učenici OŠ Mokošica u pratnji vjeroučiteljice Ružice Matković.  Prigodnoj molitvi nazočili su članovi obitelji stradalih, predstavnici Udruga proisteklih iz rata te stanari iz gradskog naselja Mokošica.

Bilo je to najveće pojedinačno stradanje za vrijeme opsade Grada od strane srpskih i crnogorskih agresora. Na mjestu su poginuli braća Nikola (18) i Miho (19) Liban, Joško Vuković (20), Vladimirka Dopsai (17), Denis Čimić (18), Alen Vasiljević (20), Milenko Kulaš (20), Ivo Maškarić (36) i Jozo Brajović (41), a još četvero mladih u tom nemilom činu je ranjeno.

Potpisivanje Sporazuma o bratimljenju sa Sorrentom predstoji uoči Feste sv. Vlaha 2023. godine

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju dubrovačkog Gradskog vijeća Katarina Doršner boravili su u službenom posjetu Gradu Sorrentu. U svojstvu ambasadorice prijateljstva i počasne gošće posjetu su prisustvovale Ivana Marija Vidović i ispred Turističke zajednice Dubrovnika Sandra Milovčević.

Delegacija Grada u posjetu talijanskom gradu boravila je od četvrtka 6. listopada do petka 7. listopada povodom obilježavanja 18. godina kulturne suradnje inicirane od strane dubrovačkih umjetnika te u vidu daljnjih promicanja međunarodnih odnosa i partnerstva naročito u području razmjene učenika i studenata, glazbe, umjetnosti, turizma i gastronomije.

Ovom prilikom izaslanstvo Grada Dubrovnika sudjelovalo je na službenom sastanku u Gradskoj vijećnici s gradonačelnikom Grada Sorrenta Massimom Coppolom i predsjednikom Gradskog vijeća Luigijem di Prisco, kao i na okruglom stolu na temu jačanja suradnje između dva kulturna i turistička odredišta Mediterana gdje je usuglašeno kako će se potpisivanje Sporazuma o bratimljenju upriličiti uoči Feste sv. Vlaha 2023. godine. Istovremeno susreti delegacija obilježili su razgovori o prekograničnoj suradnji na europskim projektima, obzirom na činjenicu kako Grad Sorrento do sada nije bio u prilici koristiti europska sredstva. Usto, razmijenila su se promišljanja u pogledu realizacija projekata s naglaskom na glazbenu razmjenu, organiziranje izložbi te održavanje koncerata Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Società dei Concerti di Sorrento.

Crkvica sv. Roka na Boninovu ide u obnovu

Grad Dubrovnik kao vlasnik crkve svetog Roka na Boninovu, predao je Zavodu za obnovu Dubrovnika u posjed navedenu crkvicu kako bi se krenulo s njezinom obnovom. U tijeku su izrade geodetskog i arhitektonskog snimka postojećeg stanja na temelju kojih će se potom izraditi projekt konstrukcijske sanacije. Ovaj dio posla trebao bi biti završen do kraja ove godine, a nakon ishođenja potvrde glavnog projekta, Zavod će pristupiti postupku nabave izvođenja radova. Radovi na sanaciji planirani su u 2023. godini, što Zavod za obnovu nosi i u prijedlogu programa obnove za iduću godinu.

S obzirom na stanje crkve svetog Roka Grad Dubrovnik je, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, poduzeo odgovarajuće radnje radi privremenog osiguranja crkve u cilju zaštite nesmetanog prolaska ljudi i vozila te je u svibnju ove godine postavljena zaštitna skela i osigurana stabilnost zvonika. Ujedno je očišćena unutrašnjost te raslinje sa zida crkve, koja je u zemljišne knjige upisana kao kulturno dobro.

Crkva svetog Roka na Boninovu zavjetna je crkva iz 16. stoljeća, čemu svjedoči i natpis na njezinom portalu, na kojem u prijevodu s latinskog piše ‘’Sveti Roko, moli za nas. Od temelja podignut u vrijeme kuge po zavjetima godine Gospodnje 1527. Obnovljena go-

petak, 14. listopada 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

STARA DUBROVAČKA BOLJKA SAD BOLI JOŠ VIŠE

Podstanari na mukama, cijene najamnina rekordno visoke: ‘Za nenamješteni stančić traže pet tisuća!’

Iz neformalnih razgovora stječe se dojam kako je malo onih podstanara kojima nije povišena cijena najma. Stanovi koji su prije iznajmljivani za četiri tisuće kuna mjesečno, sada se iznajmljuju za šest, a za stanove od 80 do 100 kvadrata, primjerice u Lapadu, traži se i do 10 tisuća kuna

Posljednjih pola godine građani svjedoče brojnim poskupljenjima od kojih su neka opravdana, ali većina ipak nije. Cijene baš svega divljaju i teško da će tako skoro padati. Uz poskupljenja hrane, goriva, režija i svega što je za život neophodno, najveća dubrovačka boljka sad ‘boli’ još više. A to su, naravno, cijene najma stanova. Moglo bi se kazati kako su preskupi kvadrati za kupnju ili najam najveći dubrovački problem, a njihova je cijena u posljednje vrijeme vrtoglavo narasla. Iz neformalnih razgovora stječe se dojam kako je malo onih podstanara kojima nije povišena cijena najma. Stanovi koji su prije iznajmljivani za četiri tisuće kuna mjesečno, sada se iznajmljuju za šest, a za stanove od 80 do 100 kvadrata, primjerice u Lapadu, traži se i do 10 tisuća kuna!

PRIJE ĆETE DOBITI NA LOTU NEGO NAĆI DRUGI PRISTOJAN STAN

„Moj najmodavac je odlučio cijenu najamnine ovoga ljeta povećati za 800 kuna, uz objašnjenje kako je ‘sve poskupjelo’. Iako to ‘sve’ nikako ne utječe na cijenu stana, s obzirom na to da u njega nije uloženo već desetljećima, bila je to odlu-

ka koju smo morali prihvatiti, jer izbora nema puno,“ govori nam jedna dubrovačka podstanarka. Podsjeća kako je ‘traženje drugog stana posao koji u Dubrovniku zahtjeva više sreće nego ogrebati srećku s milijunom’.

„Upravo to i jest razlog zašto se najmodavcima može. Ne treba upasti u zamku mržnje prema vlasnicima nekretnina jer cijene kvadrata u Dubrovniku su toliko visoke da su i visoke cijene najamnina opravdane,“ govori nam naša sugrađanka.

NEREALNE CIJENE ZA DUBROVAČKE RUPE

Ipak, ono na što upozorava i ono što osuđuje jest traženje nerealnih cijena najamnina za stanove koji nisu u najboljem stanju. Ili, kako kaže, za dubrovačke ‘rupe’.

„Dubrovačke rupe su stanovi koji se iznajmljuju kroz cijelu godinu, a u ‘uređenim zemljama’ mogli bi biti samo šupe. To su stanovi koji prokišnjavaju, u koje vlasnik nije uložio niti jedne kune od kada su izgrađeni i uređeni u Titovo vrijeme, a najmoprimca koštaju malo manje od prosječne mjesečne rate stambenog kredita. Problem u Dubrovniku jest to što je dugoročno iznajmljivanje postalo rezervirano za one stanove i one vlasnike koji

„Moj najmodavac je odlučio cijenu najamnine ovoga ljeta povećati za 800 kuna, uz objašnjenje kako je ‘sve poskupjelo’. Iako to ‘sve’ nikako ne utječe na cijenu stana, s obzirom na to da u njega nije uloženo već desetljećima, bila je to odluka koju smo morali prihvatiti, jer izbora nema puno,“ govori nam jedna dubrovačka podstanarka

petak, 14. listopada 2022.

„Najmodavac kojeg poznajem vlasnik je stana na širem području Dubrovnika, a za 40 kvadrata prostora koji nije opremljen za život želi pet tisuća kuna. Taj stan je već dugo prazan i to treba govoriti – nije sve što vidite na mrežama istina. Ako ste vidjeli sulude cijene iznajmljivanja, ne znači da su te cijene i postignute – većinom takvi stanovi zjape prazni, što na kraju daje nadu kako će sve dubrovačke rupe uskoro postati šupe, a ne stanovi,“ kaže podstanarka

žele novac koji stiže, a da uložiti ne moraju ništa, kao ni imati druge troškove, nego i to pada na teret najmoprimaca,’’ kaže nam ova podstanarka koja upozorava i kako se visoke najamnine mogu tražiti. No, to ne znači i kako će se one postići. „U svojoj okolini imam najmodavaca i najmoprimaca, pa često čujem ‘obje strane priče’. Najmodavac kojeg poznajem vlasnik je stana na širem području Dubrovnika, a za 40 kvadrata prostora koji nije opremljen za život želi pet tisuća kuna. Taj stan je već dugo prazan i to treba govoriti – nije sve što vidite na mrežama istina. Ako ste vidjeli sulude cijene iznajmljivanja, ne znači da su te cijene i postignute – većinom takvi stanovi zjape prazni, što na kraju daje nadu kako će sve dubrovačke rupe uskoro postati šupe, a ne stanovi,“ kaže podstanarka.

OPET JE DO 1. LIPNJA, A ONA NA ULICU

Zanimljivo je i kako su brojni najmodavci, kad se pojavio koronavirus koji je stopirao turistička kretanja, a posljedično i brojne gospodarske aktivnosti u Dubrovniku koji o turizmu ovisi i od kojeg živi, odlučili spuštati cijene najamnina. „Jesu li to radili jer su suosjećali s financijskom neizvjesnošću svojih podstanara ili su shvatili da punu cijenu najamnine u tom trenutku jednostavno neće imati od koga dobiti – u to ne bih ulazila. Ali činjenica jest da su cijene najma tada drastično pale. Sada doživljavamo pak vraćanje na

onaj stari dubrovački problem – iznajmljujem do 1. lipnja, cijena suho zlato ili - može na cijelu godinu, ali stan je rupa,“ objašnjava naša sugrađanka.

I UZ STUDENTSKI DOM, POTRAŽNJA JE VELIKA

Gradnja i otvaranje Studentskog doma u Dubrovniku barem je studentima riješila problem. Naime, oni su za puno veće iznose unajmljivali stambene jedinice na dubrovačkom području koje su nerijetko morali napuštati odmah po Uskrsu, kad se u Dubrovniku obično krene ozbiljnije zahuktavati sezona. Njihove fakultetske obveze trajale bi u najboljem slučaju do kraja svibnja ili čak do kraja lipnja, pa bi se morali snalaziti za mjesec ili dva. No, iako se govorilo kako bi stavljanje Studentskog doma u funkciju moglo dugoročno dovesti do pada cijene najamnine, to se nije dogodilo. „S obzirom na povratak turizma na razdoblje prije korona krize, ponovno nema puno slobodnih stanova za najam tijekom cijele godine, a evidentno je i kako rastu cijene stanova. Studenti koji studiraju u Dubrovniku, bez obzira na svoj status, uglavnom ne koriste usluge privatnog smještaja, točnije njih 290. No, veliki je broj radnika koji dolaze u Dubrovnik i za koje poslodavci unajmljuju smještaj i plaćaju ga, što sasvim sigurno doprinosi porastu cijene,“ objašnjava Marko Potrebica, ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik. Napominje kako rješavanje pitanja student-

Cijena najma stana u Dubrovniku probila je psihološku granicu

„S obzirom na povratak turizma na razdoblje prije korona krize, ponovno nema puno slobodnih stanova za najam tijekom cijele godine, a evidentno je i kako rastu cijene stanova. Studenti koji studiraju u Dubrovniku, bez obzira na svoj status, uglavnom ne koriste usluge privatnog smještaja, točnije njih 290. No, veliki je broj radnika koji dolaze u Dubrovnik i za koje poslodavci unajmljuju smještaj i plaćaju ga, što sasvim sigurno doprinosi porastu cijene,“ objašnjava Marko Potrebica, ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik.

skog smještaja nije moglo utjecati na efekt ukupne potražnje jer je ona i dalje visoka, a dok je takva situacija, cijena najamnine će i dalje biti skupa. Ili još skuplja.

Stoga Potrebica rješenje vidi u gradnji novih stambenih jedinica po prihvatljivim uvjetima za dubrovačke obitelji, i to ne na užem dijeli grada nego na Osojniku ili Pobrežju, što su nove zone za širenje grada.

„Uz pomoć Grada treba osmisliti modele po kojima će se građani koji ne spadaju u kategoriju socijalnih slučajeva moći kreditno zadužiti i po normalnoj cijeni kupiti vlastitu nekretninu. A to nije više četiri tisuće eura za ‘kvadrat’ i više,“ smatra Potrebica.

GRAD SUBVENCIONIRA DIO

CIJENE PODSTANARSTVA…

U demokratskim društvima slobodno je tržište jedno od preduvjeta, stoga vlasti ne mogu i ne smiju utjecati na tržišne cijene. Njih određuju ponuda i potražnja. Grad Dubrovnik stoga nema mehanizme kojima bi mogao izravno utjecati na cijene stanova za kupnju i najam, ali pruža pomoć, pa i u vidu subvencioniranja cijene najma stana. „Grad Dubrovnik kontinuirano provodi mjere subvencioniranog stanovanja, a ističu se dva programa. Prvi je namijenjen mladima do 35 godina, dok se drugi odnosi na subvencioniranje troškova stanovanja ostalim socijalnim kategorijama. Potonji program koristi oko 230 građana/obitelji te se za provođenje istog programa godišnje izdvaja do 3 milijuna kuna. Mjesečni iznos subvencije kreće se od 500 kuna za samca do 1.500 kuna za četveročlanu obitelj. Mjere se provode u sklopu Socijalnog programa Grada Dubrovnika.

… A DUGOROČNO RJEŠENJE LEŽI U ‘DUBROVAČKOJ STANOGRADNJI’

I dok je subvencija za najam stana više ‘spas u zadnji čas’, dugoročno bi se problem trebao ublažiti gradnjom novih stanova koji bi bili cjenovno prihvatljivi mogućnostima dubrovačkih obitelji jer četiri, pet ili šest tisuća eura po ‘kvadratu’ za najveći dio njih predstavljaju nedostižnost. Vrijedi podsjetiti kako je Grad Dubrovnik prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za svoje građane, pod zajedničkim nazivom ‘Dubrovačka stanogradnja’. Namijenjen je mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati skupe stanove koji se nude na dubrovačkom tržištu nekretnina.

Iz Grada Dubrovnika podsjećaju kako je dodjela 43 nova stana po modelu ‘Dubrovačke stanogradnje’ u tijeku.

„Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković

30. lipnja 2022. uručio je ključeve stanova sedamnaestoro naših sugrađana koji su putem Javnog poziva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika ostvarili to pravo. Temeljem Odluke o povratu dokumentacije zaprimljene na temelju provedenog Javnog poziva od 5. veljače 2022. godine Grad Dubrovnik je omogućio povrat dokumentacije svim podnositeljima zahtjeva koji nisu ostvarili pravo po prethodno provedenom Javnom pozivu, a s obzirom na činjenicu kako je ista iziskivala financijski trošak podnositeljima zahtjeva. Grad Dubrovnik objavio je novi javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjelu 26 stambenih jedinica koji će biti otvoren za podnošenje zahtjeva 45 dana, odnosno do 2. studenog,“ podsjećaju iz Grada Dubrovnika.

POS SOLITUDO I POBREŽJE KAO BUDUĆNOST

Uz Mokošicu, u planu je i gradnja novih 50 stanova u Solitudu u tri zgrade po istom modelu, a iz Grada Dubrovnika su odgovorili u kojoj je fazi taj projekt.

Nakon Mokošice, Dubrovčani bi trebali dočekati i POS Solitudo

petak, 14. listopada 2022.

„Ishođenje građevinske dozvole je u tijeku, a nakon što se ishodi građevinska dozvola za infrastrukturu. Izrađena je projektna dokumentacija višestambenih građevina S1, S2 i S3, te glavni projekt  za koji su ishođene potvrde i podnesen zahtjev za građevinske dozvole za navedene građevine. Zgrade S1 i S2 identične su tlocrtom i imaju po 17 stanova, dok S3 ima 16 stanova. Svaka zgrada ima podzemnu garažu. Riječ je o visokim građevinama s ravnim krovom etažnosti Po+P+3. U podrumskim etažama nalaze se garaže, a građevine su predviđene kao terasaste,“ odgovorili su iz Grada, napomenuvši kako se vrijedno radi i na infrastrukturi u Solitudu. Nova stambena zona Pobrežje također se vidi kao rješenje najvećeg dubrovačkog problema gdje bi se trebale graditi stambene jedinice namijenjene dubrovačkim obiteljima po prihvatljivoj cijeni. „Razvijajući vlastite modele za pomoć mladim obiteljima za osiguravanje stambenog prostora i s ciljem proširenja zone stanovanja na prigradska područja, Grad Dubrovnik je u srpnju 2018. godine na lokaciji k.o. Petrovo selo osigurao vlasništvo

nad zemljištem površine 75906 kvadratnih metara, a sve u svrhu realizacije dugoročnog plana poticajne stanogradnje na navedenom području. Osnovni preduvjet razvoju novih urbanih zona i zona stanovanja na širem području Pobrežja je izgradnja ceste Most dr. Franja Tuđmana –Osojnik. Ta cesta kao i širenja cestovnih koridora kroz Gornja sela omogućit će razvoj i revitalizaciju ovog prigradskog područja,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika. No, Dubrovčani će se očito do realizacije projekata trebati strpjeti, a svaki dan bez vlastitog doma je kao godina. I dotad vjerojatno ovisiti o dobroj volji vlastitih najmodavaca jer, čini se, i dubrovački stanovi se rade od ruske nafte i ukrajinskog žita. A kako u tržišnoj utakmici koju čini ponuda i potražnja svi za sebe pokušavaju izboriti najviše, što je i prirodno, tko bi ih na kraju i krivio. Barem onaj dio najmodavaca koji ne nude šupe i rupe kao domove obiteljima u Dubrovniku i za njih mjesečno traže prosječnu hrvatsku plaću. Koja je valjda jedino što ne raste i ne prati porast cijene svega.

Uz Mokošicu, u planu je i gradnja novih 50 stanova u Solitudu u tri zgrade po istom modelu, a iz Grada Dubrovnika su odgovorili u kojoj je fazi taj projekt. „Ishođenje građevinske dozvole je u tijeku, a nakon što se ishodi građevinska dozvola za infrastrukturu. Izrađena je projektna dokumentacija višestambenih građevina S1, S2 i S3, te glavni projekt  za koji su ishođene potvrde i podnesen zahtjev za građevinske dozvole za navedene građevine

POSAO IZ SNOVA NA SVETOM ANDRIJI

Mario Matušić o novom poslu na otoku ‘’Lijepo je biti svjetioničar’’

Od kolovoza ove godine na Svetom Andriji opet je prisutna svjetioničarska posada

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Na svjetionik na otočiću Sveti Andrija na pučini u dubrovačkom akvatoriju stigao je novi svjetioničar. Gotovo godinu dana ovaj svjetionik prve kategorije nije imao stalnu posadu. Iako je u periodu, dok je svjetionik bio bez svjetioničara, sigurnost plovidbe bila na visokoj razini zbog modernog tehničkog sustava i suvremene opreme, ipak je zamijećeno da uređenost okoliša nije bila na razini kao kad bi tamo bio svjetioničar. Danas je sve pedantno uređeno u što smo se uvjerili i sami kad smo posjetili ovaj otočić na koji je prije nepuna tri mjeseca stigao novi mladi svjetioničar Mario Matušić. On je dosad odradio tri smjene i već se uhodao, a još od prije je znao kako mu je ovo posao iz snova. Za njega ovo zanimanje nije onakvo kako drugima na prvi po-

gled djeluje, specifično i osebujno, nego je jednostavno lijepo. Posebno je fascinantan toranj visine 69 metara koji baca svjetlo daleko do 24 nautičke milje okolo otoka.

RADNI DAN NA OTOKU POČINJE

U 4 UJUTRO U razgovoru za Dubrovački dnevnik Matušić je otkrio kako se snašao prvih mjeseci na svom novom radnom mjestu. Njegov posao nije samo u sumrak paliti, a u zoru gasiti noćno svjetlo upozorenja pomorcima. To je pak lako jer su danas svjetionici automatizirani, no njegov obim posla je puno širi. Podrazumijeva to svakodnevne obveze poput praćenje ispravnosti rada glavnog svjetla kao i praćenje ispravnosti rada okolnih svjeti-

Toranj svjetionika na Svetom Andriji je visok 69 metara

onika bitnih za uplovljavanje u Luku Gruž, a osim toga bavi se i održavanjem zgrade i okoliša, brine za sve pomoćne uređaje koji osiguravaju nesmetani rad svjetla, dok mu je sastavni dio posla rad na visini i druge nezaobilazne obveze. Naime, Matušićeva smjena je 15 dana boravka na Svetom Andriji, nakon čega je 15 dana doma. Opisao nam je kako izgleda njegov radni dan. -Buđenje je u 4:00 sata ujutro i tad pregledam okolna svjetla, sam svjetionik, sve parametre svjetionika, napon baterija, pošto sve radi na solarni sistem i putem vjetro-generatora. Provjeravaju se i okolna svjetla kao što su Olipa, Bezdan, Grebeni i ostala. Nakon toga odrađujem administraciju, imam dnevnik događaja na svjetioniku i ostale knjige koje trebam ispuniti. U 8:00 sati javljam plovnom području Dubrovnik je li sve u redu. Nakon toga imamo dnevne obaveze u što spada održavanje zgrade svjetionika, okoliša, pranje solarnih panela i sličnih stvari… Ubrzo dođe 11:00 sati kada spremam objed i oko toga se zabavim, a kasnije malo odmorim i nastavim popodne raditi. Svaki dan je sve kraći tako da se taj opseg vremena provedenog vani smanjuje. Predvečer spremam večeru, malo pogledam televiziju i idem ranije u krevet jer se budim rano – opisao je Mario Matušić. Ovaj tridesetčetverogodišnjak položio je ispit za svjetioničara u Plovputu Split gdje je prošao obuku. Govori kako je potrebno imati D9 brevet za radio operatera s ograničenom odgovornošću, a nakon teorijske obuke uslijedile su vrijedne smjernice od starog svjetioničara koji je boravio na Sve-

tom Andriji. Nakon svega toga kreće se na posao. Prvih dana nisam bio sam, bivši svjetioničar me uputio u cijeli posao što mi je puno značilo. Inače s vremena na vrijeme mi dolaze meštri iz Plovputa koji su zaduženi za redovno održavanje onih stvari koje sam ne mogu sam popraviti. Nakon svega toga nisam imao nikakvih problema, a prva noć koju sam proveo sam uopće nije bila strašna. Ljudi misle kako je ovo zanimanje čudno, ali je to sasvim normalan posao, sve je kako postaviš stvari u glavi –govori Matušić te ističe kako mu je olakotna okolnost što je krenuo raditi krajem ljeta, kada su vremenski uvjeti na otoku zapravo idealni. Očekuje ga duga zima, ali čini se kako on zbog toga ne brine.

U Hrvatskoj danas postoji 16 svjetionika s posadom, odnosno taj posao rade sveukupno 24 svjetioničara. Dugoročni je plan zadržavanje svjetioničarske posade na svim tzv. vanjskim svjetionicima, kao što je, primjerice, Palagruža. Osim za sigurnost plovidbe i održavanje svjetionika, svjetioničari su na ovim svjetionicima važni i za čuvanje morske granice Republike Hrvatske, što se u praksi u više navrata pokazalo vrlo važnim.

petak, 14. listopada 2022.

Mario Matušić

Mario Matušić prije tri mjeseca je počeo raditi na svjetioniku

‘Lijepo mi je i u svemu uživam’, kazao je 34-godišnji svjetioničar Mario Matušić

NEMA STRAHA OD NEVREMENA

-Ne plaše me jezive priče o otocima i svjetionicima, a posebno ne tijekom nevremena. Zima donosi svoje i naviknut ću se, Bože moj. Inače ljudi vole strašne priče, ali ja uopće nisam upućen i nemam straha. Sve su to legende. Znam da sam blizu doma, evo praktički s otoka gledam svoju kuću - kroz smijeh govori Mario koji je inače iz Zatona. Spremno dočekuje hladnije dane koji sa sobom nose neke nove izazove.

-U svakom poslu ima teških trenutaka. Očekujem moguće udare gromova jer je to često na Svetom Andriji, ali imamo razrađen sustav gromobrana i nemam poseban strah. Uostalom, to je stvar prirode i ne može se previše utjecati na to. Najvažnije je da je sve ostalo ok, da glavna i okolna svjetla rade - kazao je svjetioničar.  Matušić je inače uvijek bio vezan uz more. Završio

je studij Pomorske tehnologije jahta i marina na Pomorskom fakultetu na Sveučilištu u Dubrovniku tako da ga je posao uvijek vodio k moru. Naporno bi radio svaku sezonu od ožujka do listopada. -Sad sam u potpuno drugačijem poslu koji je znatno opušteniji. Zanimljivo je kako sam prije bio okružen ljudima, a sad sam sam. Meni je ovo nešto potpuno novo i jako sam zadovoljan. Sezonski posao je stresan i kad se radi nema predaha, a ovo je neka druga krajnost. Svjetionici su mi uvijek bili zanimljivi i tisuću puta sam zamišljao kako bih se snašao u tom poslu, a često sam boravio oko Svetog Andrije i poznavao bivšeg svjetioničara. Ovo zanimanje je lijepo, imate poseban mir, prirodu i manje je stresno nego što su to drugi poslovi današnjice. Najbolji prijatelji su mi galebovi koji su u 4:00 ujutro tu kao i navečer kad idem spavati - govori Mario Matušić prepričava-

Svjetlo na tornju reflektiraju kristali koji ga bacaju 24 nautičke milje okolo otoka Godinu dana nitko nije boravio na otoku

Svjetioničar svakodnevno mora uređivati okoliš i kuću na otoku

jući dojmove sa svog radnog mjesta.

UVIJEK SE IMA NEŠTO ZA RADITI

Veliki dio dana provede uređujući kuću koja je zaštićena kulturna baština Republike Hrvatske budući da je izgrađena 1873. godine.

- Poslova ima ‘mali milijun’ kao i na svakoj kući. Godinu dana tu nije nitko boravio pa je bilo malo zapušteno i trebala mi je pomoć meštara, ali sad je na meni da to održavam i pazim. Uvijek se ima nešto za raditi - kazao je Mario. S kolegama je čistio gustijernu u kojoj je bila zagađena voda, popravili su elektro agregate koji su također bili pokvareni, piturali persijane, kosili travu...

Ljeti bi se ponekad znao okupati u ovom predivnom kutku dubrovačkog akvatorija koji je inače bogat ribom zbog čega ljudi često svrate s barkama. Sveti Andrija inače svojom ljepotom i prirodom privlači znatiželjnike koji ga mogu posjetiti uz suglasnost rukovoditelja Plovnog područja Dubrovnik.

-Iako je okoliš Svetog Andrije bogat ribom za sad nisam vidio neke morske nemani - kroz smijeh će

Mario koji otkriva kako su na otoku nedavno bile zaruke na mjestu s kojeg se pruža predivan pogled na morsku pučinu.

Ističe kako mu uopće ne pada teško odvojenost od doma.

-Danas je puno lakše raditi ovaj posao nego prije kada su ljudi bili doslovno izolirani i smjene su trajale duže. Imam internet, barku, modernu tehnologiju i zbog svega toga se osjećam kao da sam doma, ništa ne propuštam jer ipak sam blizu. Taman kad se ovdje zasitim prođe tih 15 dana i onda idem doma, a kad mi i tamo dosadi vraćam se na otok - opisuje ovaj svjetioničar.

Matušić govori kako zasad još nije počeo pisati pjesme i razmišljati o odustajanju s ovog radnog mjesta.

-Nisam ni pomislio da ovo nije posao za mene. Kada sam prvi put vidio natječaj nije bilo velike dvojbe. Znam da sam tek počeo raditi, ali lijepo mi je i u svemu uživam -  zaključio je za Dubrovački dnevnik Mario Matušić, novi mladi svjetioničar na Svetom Andriji.

Svjetioničar svakoga dana mora voditi dnevnik događanja na otoku

I direktor Plovputa Dubrovnik Teo Andrić posjetio je novog svjetioničara

petak, 14. listopada 2022. Dubrovački

Andrija

’Pisanje je mazohistički hobi, ali svejedno predstavlja užitak’

Andrija Škare rodio se 1981. godine u Zagrebu gdje je i diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Do sad je objavio knjige S više mlijeka, molim (2008.), Život svijeta koji će doći (2014.), Slušaj me (2016.), Društvene igre (2017.), roman Dva prsta iznad gležnja (2020.) te Novi dio grada (2022.)

Andrija Škare ove je godine objavio knjigu Novi dio grada, zbirku priča o odrastanju u Novom Zagrebu. Riječ je zasigurno o jednom od najboljih književnih dijela u Hrvatskoj (a i šire) u posljednje vrijeme. Mnogi koji su danas u kasnim tridesetima i ranim četrdesetima pronaći će se u priča-

ma, a sjajan stil autora zalijepit će ih za stranice.

U Novom dijelu grada pišete o svim magijama kvarta kojima je svjedočila naša generacija. Međutim, je li se kvart, kakav smo mi poznavali danas promijenio? Je li današnjim mladi-

Škare objavio je sjajnu zbirku priča Novi dio grada

Piše Maro Marušić foto Lana Nežmah/KSET, Ivana Miholčić, Edi Matić

dnevniK petak, 14. listopada 2022.

ma od dvadesetak godina predstavlja isto ono što je nama ili su pametni telefoni, turizam, sve veća užurbanost života i sve te radosti modernog doba izmijenili i percepciju mjesta gdje se odrasta(lo)?

Sve se mijenja pa tako i kvart. To je normalno, čak i poželjno, odavno znamo da samo mijena stalna jest. No, promjene nisu uvijek u onom smjeru u kojem bismo mi to priželjkivali pa se tako i (neki) kvartovi udaljavaju od svojih stanovnika i ne znače im ono što su im značili nekad. Ja sam pisao o Novom Zagrebu i njegovim kvartovima, a tamo je stanje još uvijek dobro, i dalje se tamo lijepo živi, ali ne onako opušteno i mirno kao nekoć. Sve je više ljudi, sve je više automobila, sve je više užurbanosti koja nekako ondje ne pripada, a sve je manje osjećaja zajednice koji je nekad bio prisutniji, ali to su sve, zapravo, sitne, minorne i sasvim bezazlene promjene kad usporedimo s onim što se dogodilo u kvartovima gradova na obali gdje više domaći ne žive, gdje je svaka i najmanja buža postala apartman, gdje nestaju postolari, urari i cvjećarnice i pretvaraju se u lokale za brzu konzumaciju i probavne probleme. Ubit će nas tu rizam i gentrifikacija.

Novi Zagreb je planski gra đen, sve je bilo nadohvat ruke, doktori, apoteke, tržnica, sportska igrali šta… Danas je sve podre đeno megalomaniji inve stitora, prostor se maksi malno iskorištava, ali novi javni sadržaji se rijetko gra de. Je li onda bilo lakše odga jati djecu, jer su imali više prosto ra za igru?

Pretpostavljam da jest. Prostora za igru bi lo je više, nekih očitih opasno sti manje i svi su bili opušte niji, vjerujem s razlogom. Pun je internet tih priča i memo va o generaci ji koja je bila vani do mra ka, pila vodu sa špine, ni je imala mo bitele i imala je stalno raz bijena koljena

pa ne moram ja to dodatno romantizirati, ali činjenica je da otkako su u naš život ušli mobiteli nikad više nisam izašao iz kuće samo s ključevima i košarkaškom loptom. Možda i zato što više ne igram košarku, ali svejedno je indikativno.

Svojevremeno ste objavili knjigu S više mlijeka molim – u kojoj recenzirate zagrebačke kafiće i birtije. Knjiga je izdana 2008. godine. Što su one vama predstavljale? Što se u međuvremenu dogodilo s tim kultnim kafanama?

Tu knjigu sam pisao kad sam imao 25, 26 godina, a vrijeme je to kad prirodno provodiš mnogo vremena po kafićima, birtijama, gostionicama, kafanama... Upoznaješ mnogo ljudi, družiš se s mnogo ljudi, a nećeš ih sve pozivati doma pa je onda birtija jedini izbor ako želiš s nekim ćaskati. Tako sam shvatio da je Zagreb blagoslovljen šarenilom izbora i da stvarno postoji kavana za svaku društvenu skupinu kao i kavane u kojima se sve društvene skupine osjećaju dobrodošlo.

Ono na što stvarno nisam računao je to da se ta knjiga danas čita kao dokument vremena, kao slika nekog Zagreba koji više ne postoji. Barem pola od kavana opisanih u knjizi su ili nestale ili su se promijenile do neprepoznatljivosti, nekadašnje birtije postale su fensi mjesta za publiku s puno novca i još više pratitelja na Instagramu tako da je taj divni, šaroliki kavanski Zagreb danas sjena samoga sebe, spala je knjiga na dva ili tri slova. Okej, da, naravno da pretjerujem i da još uvijek, kako to kaže Saša Antić na prvom albumu Leut Magnetika, na rubu svega ima par dobrih kafića, ali ih je sigurno manje nego što ih je bilo te 2008. i imaju daleko manje osobnosti. A za kafić je važno da ima osobnost.

Kada uspoređujete devedesete u kojima smo mi odrastali i današnje mlade, koje paralele možete povući? Kome je lakše, tko ima, da tako kažem, bolju startnu poziciju? Uh, teško pitanje. Mislim da je današnjoj djeci lakše jer imaju internet, povezani su s čitavim svijetom koji se pred njima otvara, ne osjećaju se zaglavljeni u sitnom komadiću kugle zemaljske, dio su svijeta, razlike između njih i njihovih vršnjaka širom globusa sve su manje i manje,

„Mislim da je današnjoj djeci lakše jer imaju internet, povezani su s čitavim svijetom koji se pred njima otvara, ne osjećaju se zaglavljeni u sitnom komadiću kugle zemaljske, dio su svijeta, razlike između njih i njihovih vršnjaka širom globusa sve su manje i manje, globalizacija je učinila svoje“

‘Kvartovi na obali brže se mijenjaju nego u Zagrebu. Ubit će nas turizam i gentrifikacija’

‘Nemam djece i ne znam kako bih pronalazio vrijeme za pisanje da ih imam’

„Književnost sigurno neće nestati isto kao što ni tiskana knjiga neće nestati. Možda će se promijeniti njezina uloga, njezin status i utjecaj, ali dok ljudski rod hoda ovom kuglom, dotle će im trebati knjiga. Knjiga je ustvari potreba da se razumijemo, da shvatimo jedni druge, da komuniciramo, da si pričamo priče, a to je duboko ukorijenjeno u čovjeku, to je neizbrisivo“

globalizacija je učinila svoje. Mi to nismo imali, ali smo, nakon što je rat završio, živjeli u nekom optimizmu koji je sadašnjim generacijama teško razumljiv. Možda je i bolje da ga ne razumiju jer se optimizam nerijetko pokaže kao klopka, većina onoga čemu smo se radovali ispalo je šuplja priča, a posljedice tih poratnih godina osjećamo i danas i osjećat ćemo ih još tko zna koliko dugo.

Radite kao urednik u izdavačkoj kući Fraktura. Kako izdavačke kuće danas žive u dobu kada tiskovine nemaju neku svijetlu budućnost? Kakva je uopće budućnost književnosti?

Književnost sigurno neće nestati isto kao što ni tiskana knjiga neće nestati. Možda će se promijeniti njezina uloga, njezin status i utjecaj, ali dok ljudski rod hoda ovom kuglom, dotle će im trebati knjiga. Knjiga je ustvari potreba da se razumijemo, da shvatimo jedni druge, da komuniciramo, da si pričamo priče, a to je duboko ukorijenjeno u čovjeku, to je neizbrisivo. Nakladničke kuće nikad nisu nešto sjajno živjele, nitko se nije obogatio radom u izdavačkoj kući, a danas, kad su ulazni troškovi proizvodnje knjiga nemoguće porasli teže je nego ikada. Fraktura je velika kuća, objavljujemo veliki broj naslova, imamo i svoju knjižaru u Zagrebu i za sada nismo zabrinuti za egzistenciju, ali doista se nikad ne zna što donosi sutra.

Na koje mlade nade hrvatske književnosti trebamo obratiti pozornost? Kakva je aktualna situacija na hrvatskoj književnoj sceni? Domaća književna scena je živa i poletna, imamo gomilu stvarno dobrih autora, nekih novih, a nekih koji su na sceni već dugo i stalno objavljuju nove, dobre knjige. Evo, ove su godine, sad lupam iz glave, Jergović, Tribuson, Olja Savičević-Ivančević, Jurica Pavičić, Đurđica Čilić, Ferić... objavili odlične nove knjige. To su već prekaljeni autori sa statusom koji, eto, novim izdanjima samo potvrđuju, a kad smo kod mladih i tu je situacija jako dobra, svašta se zanimljivo zbiva. Uskoro izlazi prvi roman mladog Tonija Juričića, jako svježe, mladenački opaljeno, ali i sasvim zrelo, prvijenac kakvog dugo nije bilo. Tu su i odlični kratkopričaši Luca Kozina, Mima Juračak, Igor Ivko..., a to su sve autori koji imaju samo jednu knjigu, ove s dvije ili više ni ne nabrajam, za njih smatram da su etablirani, za njih se zna. Imamo i gomilu izvrsnih pjesnika, nemamo dovoljno prostora da sve njih nabrojim. Ustvari, ovakva pitanja mi nisu draga jer se uvijek nekoga nenamjerno izostavi, ali, s druge strane i da malo opravdam samoga sebe, oni koji su mi prvi pali na pamet su mi možda s razlogom prvi pali na pamet.

Koliko se knjige danas čitaju, je li čitanost (o) pada ili je uvijek određeni postotak ljudi koji ih konzumiraju? Meni se čini nikad manje, jer ljudi slobodno vrijeme ponajviše troše na društvene mreže, netflixe i bezbrojne utakmice. Sigurno da se čita manje nego prije, to pokazuju i ona silna istraživanja pa smo svake godine u šoku kako više od 50% odraslih Hrvata godišnje ne pročita ni jednu jedinu knjigu. To zaista jesu porazni podaci, ali na poticanju čitanja treba raditi uporno i svakodnevno, neće se ništa dogoditi samo od sebe. Nekoliko sam puta imao priliku govoriti s mladima, o čitanju i čitalačkim navikama. I svaki put bih im rekao da je meni katkad dvojba trebam li uključiti Playstation ili uzeti knjigu u ruke jer da znam da me očekuje jednaka doza zabave. Na to bi se ponekad zamislili, kao, vau, čitanje nekome može biti zabavno? Onda bih to elaborirao i objašnjavao da stvarno može. I zabavno i uzbudljivo, itekako. Mislim da se taj aspekt književnosti često zanemaruje, a silno je bitan. Ne mora knjiga i čitanje nužno biti nešto uzvišeno, visokoparno i akademsko, a to je, nažalost, percepcija koju mnogi i dalje imaju o književnosti. Nema ništa loše u čitanju radi zabave, a kad se uz knjigu dobro provedeš s vremenom ćeš ići i prema zahtjevnijim naslovima, onima kod kojih zabava neće biti jedina ili prevladavajuća kvaliteta.

Bi li trebalo reformirati školsku lektiru? Da učenici čitaju nešto primjereno njihovom dobu, a ne da ih se maltretira s Ilijadom u prvom sred-

nje zbog koje mnogi od njih zauvijek zamrze književnost.

Svakako. Važno je pročitati klasike i temeljna djela svjetske književnosti. Bez antike je uopće teško spoznati što književnost jest i što bi mogla biti, ali čitati klasična djela u prvom razredu srednje škole je, bojim se, kontraproduktivno. Vjerujem da bi trebalo početi s naslovima primjerenijim dobi, s nečim što će te mlade ljude zainteresirati i, zašto ne, zabaviti. S nečim što će od njih učiniti čitatelje. A onda ih postupno upoznavati s klasicima koje bi svatko trebao pročitati. Program je napravljen kronološki i to ima određenog rezona i posve je jasno da bi bio ogroman posao to preslagivati i graditi iznova, ali i ogroman posao se može napraviti ako postoji volja, interes i svijest o tome da je to važno. Ne sjećam se kako je izgledao program lektire u nažalost propaloj kurikularnoj reformi, ali čini mi se da se i na tome bilo radilo. Šteta što nije zaživjelo.

Što je najvažnije za dobar književni tekst osim, jasno, zanimljivog stila? Je li možda to da se autor ogoli pred publikom? Da posegne u svoje mračne dubine i podastre ih pred čitatelje? Ne znam, nisam siguran. Ima autora koji se nikad ne ogole, koji svoju osobnost dobro sakriju u književnom tekstu, a svejedno su genijalni pisci. Isto kao što ima i onih koji se ogoljavaju svakim slovom, a osim ogoljavanja i nemaju bogznašto drugo. Mene privlači fabula, volim linearnost. I stil, jasno. To je sad jako pojednostavljeno, ali mislim da je za ovu priliku dovoljno. Dakle, ako imam dobru (zanimljivu, originalnu, napetu) fabulu i ako je ona ispripovijedana na pravi način, eto me, kupljen sam. Naravno da to nije jedino i da nije isključivo, volim ja i neke knjige u kojima je fabula u petom ili desetom planu, ali onda to bogato nadoknađuju na drugim razinama.

Diplomirali ste novinarstvo i bavili se njime. Nikad u svojoj povijesti struka nije bila na nižim granama, kvaliteta medija je užasna. Koji su razlozi? Bi li naplata sadržaja na (svim) portalima poboljšala situaciju?

Samo teška pitanja danas. Mediji jesu na niskim razinama jer je sadržaj postao manje važan, a oglašivači i taj prokleti klik su postali jedina religija. Pojednostavljeno: nije važno o čemu i kako pišeš, važno je da na to netko klikne. Stavite na portal, primjerice, intervju sa Zoranom Ferićem povodom njegovog novog romana i vijest o tome da je u Novom Marofu čovjek pronašao zmiju u WC školjci. Što mislite koji će od ta dva teksta biti kliknut više puta? I onda, jasno, vlasnici medija su motiviraniji inzistirati na sadržaju koji se čita (ili na koji se barem klika) pa razina pada, pada i pada. Ne znam bi li naplata sadržaja poboljšala situaciju, pitanje je

i što naplaćujete. New York Times je recimo imao laganu tranziciju prema naplati sadržaja, ali oni nude velike tekstove, opširne analize, ono što ne možete pročitati drugdje. Koji vam domaći portal može ponuditi nešto što doista želite platiti? Mene također brinu papirnate novine jer sam veliki obožavatelj, ali naklade padaju, razina se srozava i imam osjećaj da papirnate novine čita još šačica nas boraca stare škole, a kad mi prestanemo više ih se neće imati za koga tiskati.

Nemate djece, je li tako? Jeste li ikad zamišljali biste li uopće imali vremena za pisanje da uz posao imate i djecu? Pisanje je, nažalost, za ogromnu većinu stvaralaca samo hobi za koji je izuzetno teško pronaći dovoljno vremena. Nemam djece i ne znam kako bih pronalazio vrijeme za pisanje da ih imam. I ovako su, zbog posla i svih privatnih obaveza, ti džepovi vremena stiješnjeni i neuredno porazbacani, a još s djecom, bojim se da bi bilo nemoguće. Divim se svim kolegama i posebno kolegicama koji unatoč činjenici roditeljstva uspiju nešto i napisati, a pisanje je za većinu nas doista hobi, i to mazohistički hobi. Mislim da sam to već jednom rekao pa ću se ponoviti: samo zato što je mazohistički, ne znači da je išta manje užitak.

Za kraj nam dajte preporuke za čitanje. Desetak najboljih knjiga koje ste čitali u posljednjih pet godina.

Ovo je opet teško i nezahvalno. I opet se bojim da ću nešto propustiti ili zaboraviti pa će mi već sutra biti žao. Hajdemo ovako, neka kombinacija mojih vječnih favorita i knjiga za koje mislim da bi ih svatko trebao pročitati i novijih izdanja koja su već po objavljivanju ušla u kategoriju “važno! čitati!”. Jennifer

„Mediji jesu na niskim razinama jer je sadržaj postao manje važan, a oglašivači i taj prokleti klik su postali jedina religija. Pojednostavljeno: nije važno o čemu i kako pišeš, važno je da na to netko klikne. Stavite na portal, primjerice, intervju sa Zoranom Ferićem povodom njegovog novog romana i vijest o tome da je u Novom Marofu čovjek pronašao zmiju u WC školjci. Što mislite koji će od ta dva teksta biti kliknut više puta?“

petak, 14. listopada 2022.

SJEDNICA STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE

Lakić: Broj hospitaliziranih od Covida je kontinuirano nizak

Kumulativna incidencija u posljednjih 14 dana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je između 200 do 250 osoba, rečeno je na sjednici Stožera civilne zaštite održanoj u ponedjeljak, a u posljednja dva mjeseca zabilježena su dva slučaja u kojima su preminule osobe s COVID -om 19. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić ovom je prilikom istaknuo kako je riječ o još uvijek relativno visokim brojkama, no kako ohrabruje činjenica da je broj hospitaliziranih osoba kontinuirano nizak uslijed različitih varijanti virusa. “U posljednjih mjesec dana od 18 do 26 posto testiranih osoba je pozitivno, no mortalitet je nizak”, rekao je Lakić. Napomenuo je i kako je u DNŽ primarno cijepljeno 71.3 posto stanovništva (jedna ili dvije doze, ovisno o cjepivu).

Na sjednici se usvojeno izvješće o tijeku požarne sezone, kao i o aktivnostima vezanim za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine.

Prema evidenciji Gradskog društva CK Dubrovnik, na jugu Hrvatske nalazi se oko 400 takvih osoba, no ta brojka fluktuira na dnevnoj razini, rečeno je na sjednici.

IZNIO STAJALIŠTA

Dobroslavić o sastanku s Berošom: ‘Podržavamo reformu zdravstva, ali imamo primjedbe

Ministar zdravstva Vili Beroš održao je sastanak sa županima, među kojima je bio i Nikola Dobroslavić. O detaljima sastanka, Dobroslavić je izvijestio na društvenim mrežama.

„Veoma dobar sastanak župana s ministrom Berošem na temu reforme zdravstva, na kojem sam iznio naša stajališta. DNŽ podržava reformu zdravstva jer, unatoč činjenici da nam je zdravstvo kvalitetno, trebaju nam još bolja rješenja u financiranju i određene organizacijske poboljšice,“ objavio je. No, naveo je kako imaju i primjedbe.

„Nije nam prihvatljiv prijenos osnivačkih prava općih bolnica na državu, jer smatramo da se ciljevi reforme mogu postići i bez centralizacije tih ustanova. U pogledu broja domova zdravlja smatramo da specifičan zemljopisni položaj županije opravdava iznimku od, inače razboritog, pristupa da u žu-

paniji bude jedan dom zdravlja. Za sanitetski prijevoz smatramo da osnivačima treba prepustiti odluku hoće li ga organizirati pri Hitnoj medicini ili domovima zdravlja, jer nam je sadašnji ustroj u tom pogledu dobar,“ smatra Dobroslavić.

„Veoma dobar sastanak župana s ministrom Berošem na temu reforme zdravstva, na kojem sam iznio naša stajališta. DNŽ podržava reformu zdravstva jer, unatoč činjenici da nam je zdravstvo kvalitetno, trebaju nam još bolja rješenja u financiranju i određene organizacijske poboljšice,“ objavio je Dobroslavić na društvenim mrežama

Stručnjaci otkrili najnovije trendove u estetskoj medicini i kirurgiji, ali i omiljene tretmane Dubrovkinja

Estetska kirurgija unaprjeđuje samopouzdanje i kvalitetu života. Zbog toga su važna individualna rješenja stručnjaka, ali i otvoreni pristup ovoj temi. Nikola Milojević ucrtao je Hrvatsku na svjetsku mapu estetskih kongresa

Piše Nikoleta Zec foto GORAN MRATINOVIĆ

Već pet godina zaredom dr.sc. Nikola Milojević okuplja velikane iz svijeta estetske medicine na međunarodnom kongresu estetske medicine - TAMC . Neki od njih, kao primjerice Tapan Patel i Tatjana Pavičić, Jonathan Sykes, Koen de Boulle, Jani van Loghem, Dario Bertossi, Sabrina Shah Desai i Konstantin Frank, najveće su zvijezde estetske medicine i kirurgije na svijetu. Na pitanje kako mu to uspijeva, odgovara skromno: “Dubrovnik je jedan od najljepših gradova u svijetu. Tko jednom dođe, zaljubi se i poželi se vraćati stalno. Jako je dobro povezan sa svijetom, a s druge strane kongres je uz vrhunske predavače prepoznat po gostoprimstvu i posebno ugodnoj atmosferi.”

“Osim predavanja, posebna pažnja je posvećena i praktičnom radu. Neka od

najnovijih dostignuća estetike izvedena su uživo kao primjerice live injektiranje iz botoxa, filera ili krvne plazme te live sekcije za oblikovanje tijela”, precizirao je dr.sc. Milojević. Jedan od ovogodišnjih dobitnika nagrade TAMC Academy za doprinos razvoju estetske kirurgije i razvoju kongresa, je najbolji maksilofacijalni kirurg u Hrvatskoj, specijaliziran za fizionomiju glave, lica i vrata, doc.dr.sc. Aleksandar Milenović. On je prvi u svijetu rekonstruirao ljudsko uho, a još uvijek drži rekord najviše izvedenih transplantacija mikrovaskularnog režnja u hrvatskoj povijesti. U jutarnjim satima operira na klinici za tumore u Zagrebu gdje je šef kirurgije za tumore glave i vrata, a u popodnevnim satima se bavi estetikom u poliklinici Kustec. “Žene su divna bića, bez obzira na bore.

Danas je velika odgovornost na estetskim liječnicima, estetska struka treba naučiti odoljeti izazovima. Ne smije biti mjesta pretjerivanju u estetici te iracionalnim idejama i radovima, zbog toga je svaka edukacija iznimno važna”, izjavio je doc.dr.sc. Milenović.

Zaljubljenik u mikrokirurgiju, naglašava kako je najponosniji na svoj posao u jutarnjoj smjeni kada liječi tumore i pomaže ljudima, dok ga popodnevni posao ispunjava zbog zarade. Otkrio je kako se nikad ne bi bavio estetikom da zarađuje dovoljno u onkologiji. Istaknuo je kako ima izrazito dobra iskustva s Dubrovkinjama, a smatra kako odišu posebnom finoćom i ljepotom. Najviše ga posjećuju upravo zbog faceliftinga i blefaroplastike odnosno estetskog kirurškog zahvata kojim se korigiraju spušteni očni kapci.

Međunarodni kongres TAMC

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Robert, Igor i Stjepan - s prijateljima biti svaki je trenutak više vrijedan

Amir,

Đani

Luna i Ana - poput majke i kćerkica je uvijek vedra i nasmijana

Marija, Petra i Miho - u ljubavi se tajna sretnog života “skriva” i svaka sekunda uživa

Viki i Boženka - kad je slobodno popodne bez rada vole iz Grada prohodati i do Lapada

Dubrovački dnevniK petak, 14. listopada 2022. Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mery i Željka - osmijesi riječima ne govore, a opet sve zbore

Alen, Ivana i Ante - u medijima vrijedno svo troje rade, a nekog možda i iz klapskog pjevanja bolje znate

Trifona i Gordana - ugodno je opušteno sjediti i zajedno omiljene napitke popiti

Goge i Keti - kad se lijepo smjesti godi i opušteno sjesti

Marin, Vesna i Tomo - sve je lako kad si mlad, nije im težak ni zajednički rad

Baldo i Avelina - bez svoga Dubrovnika se ne može ni kad u Rijeku odvedu život i sudbina

“ARKONA” nas je posjećivala od 1986. do samog rata, ali i znatno kasnije pod imenima “ASTORIA”, “QUEST FOR ADVENTURE” i “SAGA PEARL II”

Dolazila je sve do 2. svibnja 1991. kada nas je kao jedan od posljednjih brodova na kružnim putovanjima na dulje vrijeme napustila pred nastupajuću ratnu kataklizmu

S navoza njemačkog brodogradilišta Howaldtswerke - Deutsche Werft (HDW) u Hamburgu je koncem 1980. svečano porinuta u more novogradnja broj 165. Naručitelj, njemački Hadag Cruise Line ga je platio 55 milijuna US dolara te ga je planirao krstiti imenom HAMMONIA. Međutim, unatoč najavama, na prvo kružno putovanje zaplovio je krajem 1981. iz Genove prema Kanarima, ali pod novim imenom ASTOR.

Bio je to luksuzni putnički kruzer od 18853 bruto tona, dug 164, širok 22 metra, koji je mogao ukrcati 633 putnika i 240 članova posade. Četiri MAN diesel glavna pogonska stroja ukupne snage 15400 kilovata preko dvije propele su mu omogućavala plovidbu brzinom od 20 čvorova. Tijekom sljedeće godine na njemu se snimala i popularna TVserija “Das Traumschiff”, njemačka verzija američkog “Love Boata”.

PRODAJE I ZBRKE ZBOG IMENA

Posao se po svoj prilici ipak nije najbolje odvijao jer je već u veljači 1984. ASTOR prodan južnoafričkom brodaru Safmarine za kojega te godine, nakon prve rekonstrukcije u istom HDW brodogradilištu, nastavlja ploviti na redovnim linijama između matične luke Capetowna i Southamptona. Ovdje se pokazao neprikladnim za duga prekooceanska putovanja pa je brodar Safmarine u HDW brodogradilištu naručio po vanjskoj konstrukciji sličan, ali nešto veći i snažniji brod kojem je dao isto ime ASTOR Stariji ASTOR je u kolovozu 1985. prodan, da bi vr-

Luksuzni putnički kruzer iz osamdesetih

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Na ovom kruzeru se snimala i popularna TV- serija “Das Traumschiff”, njemačka verzija američkog “Love Boata”

lo brzo dva puta promijenio vlasnika, prvi put je to Deutsche West-Afrika Linie iz Hamburga, a odmah potom istočnonjemački VEB Deutfracht Seereederei Rostock. Tada je promijenio i ime u ARKONA, dok je novi brod sličnog izgleda ASTOR zaplovio tek 1987., ali ne u planiranom linijskom prometovanju već na kružnim putovanjima. ARKONA plovi u programima istočnonjemačkih radničkih putovanja, a po ujedinjenju Njemačke i na komercijalnim kružnim putovanjima. Od siječnja 1998. u sastavu je brodara Arkona Touristik Rostock (registriran u Monroviji), a od veljače 2001. prvo u ruskom Sovcomflotu, a potom u Club Reise koji ga je zajedno sa sličnim brodom ASTOR iznajmio Transocean Toursu Nassau za kojeg plovi pod zastavom Bahama. Još jednom, 2002. godine zbog zajedničkih plovidbi s brodom ASTOR, mijenja ime u ASTORIA. Sličnost vanjske konstruk-

cije i imena ova dva broda izazvala su brojne nedoumice i zbrku u lukama u koje su uplovljavali, tim više što je ASTORIA već ranije nosila ime ASTOR.

ZAPLJENA ZBOG FINANCIJSKIH PROBLEMA

Kada je koncem 2008. Club Reise upao u financijske probleme, ASTORIA je zaplijenjena u Barceloni te na dražbi u Gibraltaru sredinom 2009. prodana je britanskom touroperatoru Saga Holidays iz Folkestonea u Velikoj Britaniji. Nakon potpune rekonstrukcije u brodogradilištu Swansea 15. ožujka 2010. zaplovila je na prva krstarenja prema norveškim fjordovima s novim imenom SAGA PEARL II Kad je u svibnju 2012. Saga Cruises odlučila uvesti svoj novi produkt Discovery - style Adventure Cruises, brod ponovo mijenja ime, ovaj put u QUEST FOR ADVENTURE. Kako je uskoro postalo očito da taj pokušaj nije naišao na dobar prijem kod svojih vjernih putnika, ponovo je 21. studenog 2013. vraćen starim plovidbama pod istim imenom SAGA PEARL II

ARKONA je prvi put uplovila u Dubrovnik 28. studenog 1986. te je u povremenim posjetama ovamo dolazila sve do 2. svibnja 1991. kada nas je kao jedan od posljednjih brodova na kružnim putovanjima na dulje vrijeme napustila pred nastupajuću ratnu kataklizmu. Ponovo se ovamo vratila na isti datum 2. svibnja 1998. nakon točno punih sedam godina izbivanja od kada nas redovito posjećuje pod imenima ASTORIA, QUEST FOR ADVENTURE i SAGA PEARL II

Godine 2019. brod je prodan British Virgin Island company Aqua Explorer Holdings koja mu mijenja ime u PEARL II, s intencijom da ga preurede u plutajući - stacioniran brod hotel ili u luksuznu mega jahtu. Ipak, situacija oko Covid 19 krize ga stavlja u raspremu pored luke Pirej u Grčkoj. Na svoje posljednje putovanje krenuo je u teglju iz Grčke prema turskom rezalištu brodova Aliaga gdje je nasukan 25. srpnja 2022., gdje se upravo reže.

Dubrovački dnevniK petak, 14. listopada 2022. Priče o moru i brodovima

Astoria

Quest for Adventure

Arkona

Muškarac vozio pijan pa prouzročio prometnu nesreću

FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Najveća koncentracija alkohola u proteklom tjednu od 1,52 g/kg izmjerena je u večernjim satima u utorak, 4. listopada, 65-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Vozač je smješten u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 11.300,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, obavijestili su iz policije.

MUŠKARAC OTPRIJE POZNAT POLICIJI

Pretresena kuća na Zvekovici, pronađena droga, oružje i veća svota novca

Osumnjičeni je tijekom posljednjih nekoliko godina više puta kazneno prijavljivan za preprodaju droge, a kod njega je pronađeno i oružje

met drogama i kazneno djelo omogućavanje trošenja droga osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku tijekom poslijepodnevnih sati 11. listopada, pretražena je obiteljska kuća 30-godišnjaka u mjestu Zvekovica. Pretragom je pronađeno preko 700 grama amfetamina, manja količina marihuane, digitalna vaga za precizno mjerenje, gotovo 85 tisuća kuna u raznim apoenima i valutama te spremnik pištoljskog streljiva.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 30-godišnjak drogu nabavio i držao radi dalje prodaje, a da pronađeni novac potječe od prodaje droge. Također je utvrđeno da je osumnjičeni u listopadu dao drogu amfetamin 32-godišnjaku na trošenje unutar svoje obiteljske kuće.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i pro -

Inače osumnjičeni je tijekom posljednjih nekoliko godina više puta kazneno prijavljivan za preprodaju droge, zadnji put u veljači ove godine kada mu je pretragom pronađeno 212 grama marihuane, preko 800 grama speeda, kilogram duhana, digitalna vaga, automatska puška s pripadajućim spremnikom i 9 komada streljiva, dvije bombe, šest spremnika za automatsku pušku, dvije kartonske kutije s 32 komada streljiva, više dijelova za automatske puške, 17 metaka, zračna puška i novac, stoji u priopćenju PU DN .

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 30-godišnjak drogu nabavio i držao radi dalje prodaje, a da pronađeni novac potječe od prodaje droge. Također je utvrđeno da je osumnjičeni u listopadu dao drogu amfetamin 32-godišnjaku na trošenje unutar svoje obiteljske kuće

IMAO JE 1,52 PROMILA U KRVI

Svećenik Ivo Kramar preminuo u prometnoj nesreći u Dubokoj ljutoj

Fra Ivo Kramar smrtno je stradao u 55. godini u prometnoj nesreći koja se dogodila prošlog četvrtka u Dubokoj ljutoj. Kramar je obnašao službu gvardijana franjevačkog samostana u Pridvorju i policijskoga kapelana za Dubrovačko-neretvansku županiju.

U nesreći su sudjelovali osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka marke Wolkswagen koje je vozio Kramar i Libertasov autobus. „Nesreća se dogodila u mjestu Plat, na predjelu Duboka ljuta, tako što je 55-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, vozeći u smjeru Konavala, prilikom izlaska iz zavoja, iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio nadzor nad vozilom i prešao u suprotnu kolničku traku gdje je došlo do udara prednjeg dijela njegovog vozila s prednjim lijevim dijelom autobusa

koje se kretalo iz suprotnog smjera. U ovoj prometnoj nesreći na mjestu događaja konstatirana je smrt 55-godišnjaka čije tijelo je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se obdukcijom utvrditi točan uzrok smrti,“ izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske o ovoj nesreći. Misu zadušnicu s ispraćajem tijela pokojnog fra Iva Kramara u nedjelju, 9. listopada, ispred samostana sv. Vlaha u Pridvorju u nazočnosti velikog broja vjernika i prijatelja pokojnika predvodio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Svečani ispraćaj svom policijskom kapelanu organizirala je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska čiji djelatnici su u velikom broju došli pomoliti se za pokoj vječni bosanskog franjevca koji je bio omiljen među njima.

Nesreća se dogodila u mjestu Plat, na predjelu Duboka ljuta, tako što je 55-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, vozeći u smjeru Konavala, prilikom izlaska iz zavoja, iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio nadzor nad vozilom i prešao u suprotnu kolničku traku gdje je došlo do udara prednjeg dijela njegovog vozila s prednjim lijevim dijelom autobusa koje se kretalo iz suprotnog smjera

Izgubio je nadzor nad vozilom i sudario se s Libertasovim autobusom

petak, 14. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Ivo Ucović, dar djeci Doma 1.500,00 kn;

- Mara Ucović, dar djeci Doma 1.500,00 kn; - Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

Antun Klarić uplatio je 500,00 kuna za pomoć u radu udruge. Lions klub Sveti Vlaho donirao je 1.000,00 kuna prigodom Dana bijelog štapa. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

DVA SKALINA

U spomen na dragoga fra. Ivana Kramara, obitelj Marinka Novaka prilaže 300 kuna; N.N. donacija 741 kuna; Mara Ucović donacija 1750 kuna; Ivo Ucović donacija 1750 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

POLIKLINIKA MARIN MED - ŠIROK SPEKTAR ZDRAVSTVENIH USLUGA

RANA JESEN ZA RANU DIJAGNOSTIKU!

MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE!

UVIJEK NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled kod specijaliste – dostupni su; kirurg, traumatolog, oftalmolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, neurolog, kardiolog, dermatolog, anesteziolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR), rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno

-Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

-Kompletni sistematski pregled za građane -Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i

svih ostalih izraslina ispod i na koži…

- jeste li već „izguglali“ pojam BAROKOMORA? Imamo je u Poliklinici Marin Med! Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin! Zdravlje ne smije čekati!

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite na tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

MOTO

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem manji namješteni stan s klimom, od 1.11., za 1 ili 2 radnika. Kontakt: 020419/574

Traži se garsonijera na području Grada (povijesna jezgra, Pile, Ploče i sl). Mob: 091/189-7621

Iznajmljujem poslovni prostor,72 m2,pogodan za sve djelatnosti (prilaz+ parking) u naselju SSG. Mobitel 098 910 5375

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt mobitel: 095530-4659

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana ga-

lanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2,

petak, 14. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

38 Mali oglasi

AUTO /

Mali oglasi

solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-5304659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem neprskane mandarine po 7 kuna za kilo -

gram i marmeladu od istih. Tel. 099/696-57-06

USLUGE RAZNO

Imam visoko potkrovlje. Tražim meštra ili više njih za uređenje tog prostora. Samo ozbiljne ponude! Mob: 097-661-6033

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca ,izrada vanjskih roleta ,komarica ,ro-

lo zavjesa ,trakastih zavjesa ,žaluzina ,servis istih ,sve inf.na 0911472794 ,Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”GRUŽ “ od 10.10. do 16.10.2022.

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 17.10. do 23.10.2022.

preminuli

PETAR ĐIVANOVIĆ (1932.)

VIDE PAPAC (1962.)

RUŽA LUBURA (1949.)

NIKŠA TOMIĆ (1946.)

IVKA KOSOVIĆ (1934.)

CVETA BRADVICA (1940.)

TRIFUN RUNDO (1940.)

MIRJANA RUSKOVIĆ (1936.)

NIKE CAPUT (1930.)