Dubrovački dnevnik br. 117

Petak, 7. listopada

Petkom i svetkom atento godina iii. / broj 117 / 2022. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr

‘Treba opaliti po špagu sve one koji iznajmljuju puno apartmana’ stranica 16

Jesen u znaku punih hotela i gostiju dubokih džepova stranica 12

‘Na ekranu, ali i u životu sam odlučila kako ću ja biti ja’ stranica 24

Tko se sve kandidirao, a tko misli kako oni nemaju smisla stranica 4

KONGRESNI TURIZAM VRAĆA

SE NA VELIKA VRATA

IVANA MIJIĆ VULINOVIĆ

SVE O KOTARSKIM IZBORIMA

MARIN KRSTULOVIĆ, predsjednik Gradskog kotara Grad

LISTOPAD

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Plenkijeve Šepave pudlice u pohodu

Izborni cirkus u BiH podsjetio me na davnu priču izbora u HDZ -u, kad je Sanader pobjedom na Saboru HDZ-a u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani pomeo svoje protivnike za nekih stotinjak glasova, nakon čega je sve do povlačenja iz politike i odlaska u zatvora suvereno vladao strankom i Hrvatskom. Afera s gomilicom crnih vreća od smeća prepunih glasačkih listića, zaokruženih za one druge kandidate, umjesto za ‘ćaću’, u kontejnerima pored Koncertne dvorane, brzo je nestala s naslovnica i pala u zaborav. Policija je ‘kao’ ozbiljno istraživala slučaj. Bog zna, možda još istražuju.

Slične metode odrađene su u Republici Srpskoj jer kad njihov ‘ćaća’ Dodik ne bi dobio izbore, mogao bi završiti kao Sanader, što je situacija koju Dodik, barem zasad, proživljava samo u svojim noćnim morama. Stvari su zamalo izmakle kontroli pa se u akciju ‘vreće’ krenulo u posljednjim satima glasanja, nakon što je Jelena Trivić, puno mlađa i uljuđenija pripadnica ‘srpskog sveta’, već proglasila po-

bjedu za predsjednicu RS . Kako je i red, Dodikovi pajde sve su riješili u sat ili dva i donijeli mu pobjedu. U ostatku države dogodile su se male, veliko je pitanje koliko i stvarne promjene, ali i stotine vreća punih glasova, tučnjave na biračkim mjestima, ubacivanje po stotinjak listića odjednom i slične izborne radosti. Izetbegović je svojom bahatošću, baš kao i bahatošću svoje obitelji, izgubio pa će član Predsjedništva bošnjačke strane ovaj puta biti SDP-ov Bečirević. Može li to nešto značajno promijeniti u BiH? Ma kakvi. Većinu u Parlamentu i dalje drži SDA , samo je i njihovim najvjernijim glasačima Izetbegović dokokotao. No s druge strane Izetbegović ima tamo svog čovjeka Komšića pa može mirno spavati. Komšić je, kao i dosad, hrvatski predstavnik u Predsjedništvu, usprkos nikad dotad viđenoj složnosti Hrvata oko jednog kandidata, što nakratko mijenja onu već znanu sintagmu „Tri Hrvata, četiri stranke“. Uzalud im trud svirači kad su Bošnjaci opet izabrali hrvatskog predstavnika. Povjerenik

Piše Vjera Šuman FOTO: DENIS KAPETANOVIC /PIXSELL

Schmidt  donio je neke odluke, do zla boga komplicirane, otprilike slično odlukama EU -e, nakon kojih je jasno kako ništa nije jasno. Njegove ‘odluke’ će malo, ali samo možda malo, smanjiti preglasavanje Hrvata, ali Bosna i dalje ostaje jednako kao i kroz čitavu svoju povijestbure baruta.

Tamošnji političari bave se samo sobom i svojim što ugodnijim življenjem, zgrtanjem para pa čak i stvaranjem obiteljskih grbova, dok narod tone u siromaštvo i očaj. Na tu sveopću bosansku katastrofu naš je Predsjednik lupetao gomilu nepovezanih, kao duhovitih opaski!? Plenki mu je slično, ali kratko odgovorio. Zadužio je Grlić Radmana i notornog Banožića da stresu Milanoviću što ga ide. To je kao da u lov na vukove šalješ pudlice, i još pritom, šepave pudlice. Što je, tu je, narod sve više ima samo kruha i

igara. Korupcija ždere sve resurse, u BiH, a gdje drugdje, zbog čega će stanje u BiH ostati upravo onakvo kakvi su im i vođe. Noćna mora.

Svaka sličnost sa stanjem u Hrvatskoj sasvim je slučajna i nenamjerna. Eto na primjer, u našem Saboru će se Povjerenstvo za korupciju baviti koruptivnim radnjama u Ini, što im HDZ neće dozvoliti, kao ni odazvati se na pozive. Ali se odazvao trenutni optuženik za prevare u Janafu Kovačević, zbog čega su ga Plenki i ekipa odmah i ‘raskrinkali’ kao nepouzdanog svjedoka. Grmoja već uobičajeno radi teatar apsurda i cijela priča ostat će tapkanje u mraku s ponekim ‘štiklecom’ svjetlosti. Lako je svim akterima Inine koruptivne hobotnice, osim one dvojice koji su direktno zatečeni s prstima u pekmezu, zbog čega će jedini dobiti po prstima. Što se tu može, sve je u ingerenciji naše vrijedne Dr-

žavne odvjetnice. Za budućnost države najvažnije je revno, svuda gdje je prilika, osnivati ‘Povjerenstva’ i mir Božji.

Ono što je prošlu setemanu doista bilo lijepo, za vidjeti i čuti, je naša Tere. Jedina prava diva u Hrvata, zvijezda u punom smislu te riječi, koja u nemalim godinama još s toliko djetinje radosti pjeva, veseli se i veseli nas. Tere, koja je diva i kad srčano pomaže Petrinjcima, kad se ljuti i kad pjeva i zasuzi od emocija. Zvjezdani status kakav zaslužuje ponekad nije imala među svojima, ali tako je to u nas! No, nakon svega, i ti su zločesti glasovi utihnuli. Draga Tere sretan ti rođendan i pjevaj i ostani takva kakva jesi, emotivna, mušićava, slaba, jaka i predivna jer baš to te i čini toliko sjajnom zvijezdom. Ostani takva još dugo i puno, puno lijepih godina. Eto vas.

HDZ ima kandidate u svim kotarima i odborima, stavili se i ‘Srđevci’, no za neke su potpuno besmisleni

Izborno povjerenstvo za provedbu izbora za članove Vijeća jedinica mjesne samouprave Grada Dubrovnika objavilo je valjane kandidacijske liste u kojima su navedeni kandidati za predsjednike i članove gradskih kotareva i mjesnih odbora.

Za članove Gradskog kotara Grad, natjecat će se liste HDZ-a, HSLS-a i Hrvatskih suverenista te  ‘Srđ je Grada’. Nositelji lista su Gordan Špero odnosno Marin Krstulović. Liste za članove GK Gruž su predali HDZ, HSLS i Hrvatski suverenisti (nositelj liste Stjepan Đurčić), HSU (nositeljica Jasminka Kreso), SDP (nositelj Ivica Didić), KLGB Tihomir Oreč  (nositelj Tihomir Oreč) i KLGB Marijo Anđelić (nositelj Marijo Anđelić).  Za GK Komolac, liste su predali HDZ (nositelj Mario Glegj), KLGB Tomo Kristović (nositelj Tomo Kristović) i KLGB Tomislav Vuletić (nositelj Tomislav Vuletić). Za GK Lapad, natjecat će se lista HDZ-a i HSU-a (nositelj Paulo Miloglav), SDP-a (nositeljica Tatjana Šimac Bonačić) i KLGB Anamarija Miletić (nositeljica Anamarija Miletić). Za izbore u GK Mokošica, predane su liste HDZ-a i HSLS-a (nositelj Boris Čikato), KLGB Antonia Knežević (nositeljica Antonia Knežević), KLGB Katarina Šilje (nositeljica Katarina Šilje).  Za GK Montovjerna natječu se lista HDZ-a i HSLS-a (nositelj Ariel Žitković), HSU-a (nositeljica Zdravka Kulaš), SDP-a (nositeljica Snježana Čustović) i KLGB Lado Pletikosić (nositelj Lado Pletikosić).  Liste za GK Pile - Kono predali su HDZ i Hrvatski suverenisti (nositeljica Katarina Doršner), HSU (nositeljica Olga Muratti), KLGB Dubravka Garić (nositeljica Dubravka Garić), KLGB Maro Kristić (nositelj Maro Krstić), KLGB Vlado Radovčić Picula (nositelj Vlado Radovčić Pi-

cula). Za GK Ploče iza Grada liste su predali lista HDZ-a i HSLS-a (nositelj Đani Banovac) i KLGB Srđan Obrad (nositelj Srđan Obad).

FRANKOVIĆ: NIJE KLJUČNA POLITIKA

NEGO POJEDINCI

Kad se radi o listama za gradske kotareve, za svaki kotar je HDZ predao svoju listu, što ne iznenađuje. Upravo su se dolaskom HDZ-a na vlast u Dubrovniku ponovno raspisali izbori za gradske kotareve i mjesne odbore nakon više godina koliko nisu održani. Predsjednik gradskog HDZ-a i gradonačelnik Mato Franković u više je navrata izjavio kako su ovi izbori važni. „Više puta sam u svojoj predizbornoj kampanji istaknuo kako su gradski kotarevi i mjesni odbori žile kucavice grada i kako nitko ne prepoznaje bolje određeno područje od stanovnika koji na tom području žive. Prije četiri godine

Franković: Htjeli smo čuti glas s terena i pri tom nikad nisam pravio razliku je li predsjednik nekog gradskog kotara ili mjesnog odbora dolazi iz redova HDZ-a ili recimo ‘Srđ je Grada’

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto Goran Mratinović, grgo jelavić/PIXSELL

dnevniK petak, 7. listopada 2022.

„Više puta sam u svojoj predizbornoj kampanji istaknuo kako su gradski kotarevi i mjesni odbori žile kucavice grada i kako nitko ne prepoznaje bolje određeno područje od stanovnika koji na tom području žive. Prije četiri godine smo vratili funkciju gradskim kotarima i mjesnim odborima, a to su građani itekako prepoznali.

To se ogleda i u činjenici kako na ovim izborima imamo puno više lista, posebno onih nezavisnih, što pokazuje koliko su kotarski izbori bitni,“ izjavio je Franković

smo vratili funkciju gradskim kotarima i mjesnim odborima, a to su građani itekako prepoznali. To se ogleda i u činjenici kako na ovim izborima imamo puno više lista, posebno onih nezavisnih, što pokazuje koliko su kotarski izbori bitni,“ izjavio je Franković za Dubrovački dnevnik dodavši kako je posebna čast što HDZ u svakom gradskom kotaru i mjesnom odboru ima svoju listu, a na Kalamoti podržavaju kandidata s nezavisne liste.

„Naši su se članovi tako dogovorili s Kalamotezima. Također, ne nekim listama izlazimo s HSU-om, na nekim drugim s HSLS-om… Idemo u tom smjeru jer smatramo kako kotarski izbori nisu politički bitni izbori, ali jesu funkcionalno i životno bitni. Neki ih možda vide kao političko nadmetanje, ali ja ih doživljavam drugačije – kao izbore u kojima se natječu najbolji ljudi s terena kako bi rješavali probleme sredine u kojoj žive, a sve to uz podršku gradske uprave,“ kazao je Franković. Na pitanje mogu li se kroz uključenost u predstojeće kotarske izbore promatrati politički izbori koji slijede, Franković smatra kako ne mogu. „Kotarski izbori su orijentirani na volonterstvo i aktivizam pojedinaca te njihovo prepoznavanje unutar njihovih sredina kao ljudi koji će se izboriti za nešto što je za tu sredinu bitno, bilo da se radi o nekom putu, popravljanju nogostupa, postavljanju cijevi… To su ljudi koji su

prepoznati u svojim sredinama kao netko tko će se u gradskoj upravi izboriti za realizaciju tih projekata. Nije tu ključna politika, nego su ključni pojedinci koji se ističu kao volonteri i bore za nešto. Zato je gradska uprava prepoznala važnost gradskih kotareva i mjesnih odbora. Da im kao gradonačelnik nisam davao važnost, nego da sam ih ignorirao, ljudima bi to postalo nevažno. No, mi smo ipak pitali i uvažavali potrebe tih ljudi, htjeli smo čuti glas s terena i pri tom nikad nisam pravio razliku je li predsjednik nekog GK ili MO dolazi iz redova HDZ-a ili recimo ‘Srđ je Grada’. Svi su nam bili jednako važni,“ tvrdi gradonačelnik Franković. HDZ-ov Blaž Pezo ima ogromno iskustvo po ovom pitanju. Naime, u četiri je navrata bio predsjednik Gradskog kotara Mokošica, najvećeg gradskog naselja. „Mokošica i ruralni dijelovi imaju specifičnijih komunalnih problema u odnosu na samo središte. Stoga je potrebna uključenost svih sugrađana i njihova proaktivnost kako bi se oni uspješno rješavali. Kad su komunalne teme u pitanju, tada nema podjela, jer se one tiču svih nas, a rješavajući ih zapravo pomažemo svim građanima,“ izjavio je Pezo.

SEDAM VELIČANSTVENIH ZA ‘SRĐEVCE’ Čini se kako kotarske izbore važnima drži i opcija ‘Srđ je Grad’. Nositelj liste za GK Grad je Ma-

Kotarski izbori – demokracija u svom najčišćem obliku ili besmisleno natjecanje?

Čini se kako kotarske izbore važnima drži i opcija ‘Srđ je Grad’. Nositelj liste za GK Grad je Marin Krstulović, aktualni predsjednik kotara, koji je zajedno s ostalim kandidatima kandidacijskih lista u ponedjeljak predstavio viziju razvoja. Vrijedi spomenuti kako su upravo ‘Srđevci’, nakon vladajućeg HDZ-a, opcija u Gradskom vijeću koja je na prošlim izborima imala najveći broj glasova birača. Ne iznenađuje, stoga, što im je to dodatni vjetar u leđa na kotarskim izborima pa je ovakav angažman bio logičan slijed stvari.

rin Krstulović, aktualni predsjednik kotara, koji je zajedno s ostalim kandidatima kandidacijskih lista u ponedjeljak predstavio viziju razvoja. Nositelji kandidacijskih lista grupe birača pri ‘Srđevcima’ su Katarina Šilje za Mokošicu, Lado Pletikosić za Montovjernu, Dubravka Garić za GK Pile-Kono, Anamarija Miletić za Lapad, Srđan Obad za GK Ploče iza Grada, Mario Anđelić za Gruž te već spomenuti Krstulović. “Ovi ljudi koji stoje iza mene su uvijek i u bilo koje doba spremni učiniti svoj kotar boljim. Prije četiri godine nas četvero smo izašli na izbore, rastemo i sada nas je sedam. Ono što želim reći jest da su iza mene ljudi koji su meni srcu dragi jer ne slušaju druge nego svoje susjede i spremni su uvijek pomoći. ‘Dajmo ruke’ je lista građana. Ono što je bitno jest da svaki građanin koji u svome srcu ima boljitak svog susjedstva i svog kotara može i želimo da nam pristupi i pomogne da ovaj grad učinimo mjestom boljeg življenja”, istaknuo je Krstulović na predstavljanju platforme.

Vrijedi spomenuti kako su upravo ‘Srđevci’, nakon vladajućeg HDZ-a, opcija u Gradskom vijeću koja je na prošlim izborima imala najveći broj glasova birača. Ne iznenađuje, stoga, što im je to dodatni vjetar u leđa na kotarskim izborima pa je ovakav angažman bio logičan slijed stvari.

PROBUDILI SE SDP-OVCI, IZLAZI I MOST

Dubrovački SDP koji je godinama bio uspavan i više djelovao kao satelit tadašnjeg Vlahušićevog HNS-a, nego stranka koja bi trebala biti glavni

oponent HDZ-u, očito se probudio iz ne zimskog nego višegodišnjeg sna. Novo vodstvo pokušava i na kotarskim izborima pa tako svoje kandidacijske liste imaju za gradske kotareve Lapad, Gruž i Montovjernu. Čini se kako će se tu kombinirati mudrost i iskustvo dobro znanih članova, pa je nositeljica liste za Lapad Tatjana Šimac Bonačić, kao i nove ideje i nova snaga SDP-a, pa je nositelj liste za Gruž Ivica Didić.

„Oni su i po mom mišljenju i po stajalištu Gradskog odbora na kojem smo raspravljali bitni. Kotarski izbori su uistinu temelj demokracije. Ako odluke ne kreću od civilnog društva, u razgovorima pred zgradama, na parkinzima, u parkovima, onda ni nema istinske vlasti naroda koja zaista mora počinjati od najnižeg stupnja. Nitko ne poznaje probleme nekog područja od njegovih stanovnika. Split je možda i najbolji primjer, gdje je kolega Matijević radio projekte koji su usmjereni na prometna rješenja, nova igrališta i slično temeljem volje stanovnika tih kvartova, dakle na najnižem mogućem nivou. Također, cilj nam je da uistinu zaživi participativno budžetiranje kako bi naši sugrađani mogli direktno sudjelovati u preraspodjeli novca,“ izjavio je Didić. Bez obzira na to što drže do kotarskih izbora, s listama izlaze u tri kotara. Kako kaže Didić, nisu htjeli izlaziti s kandidacijskim listama grupa birača nego vlastitim, a navodi i kako nisu izlazili tamo gdje su procijenili kako kotarsko članstvo nije izrazilo osobitu spremnost za preuzimanje ovog vida odgovornosti.

„Najbolje mi je govoriti iz svog primjera. Nositelj sam liste za Gruž, a bio sam jedan od inicijatora

petak, 7. listopada 2022. Dubrovački

Platforma ‘Dajmo ruke’

„Oni su i po mom mišljenju i po stajalištu Gradskog odbora na kojem smo raspravljali bitni. Kotarski izbori su uistinu temelj demokracije. Ako odluke ne kreću od civilnog društva, u razgovorima pred zgradama, na parkinzima, u parkovima, onda ni nema istinske vlasti naroda koja zaista mora počinjati od najnižeg stupnja. Nitko ne poznaje probleme nekog područja od njegovih stanovnika,“ kaže Didić

poziva prije četiri, pet godina kad smo mi iz pet gruških nebodera pozvali gradonačelnika i njegove pročelnike koji su stigli i koje smo upozorili na mnogobrojne probleme konkretno Gruža – promet u mirovanju, nedostatak nogostupa, rukohvata, problem smeća… To je bit kotarskih izbora,“ istaknuo je Didić. Most ne izlazi kao stranka na kotarske izbore, ali su njihovi članovi raspoređeni po različitim listama. Maro Kristić je tako nositelj kandidacijske liste grupe birača za kotar Pile-Kono.

„Kotar bi trebao biti najbliži servis građana, najbliža točka u kojoj bi građani trebali rješavati svoje probleme, pogotovo komunalne prirode. Držim kako dosad to nije bilo tako pa smo izašli na ove izbore s ciljem aktiviranja kotareva i poticanja građana na to da budu aktivni,“ kaže Kristić koji napominje kako je nositelj liste za Komolac Tomislav Vuletić, za Mokošicu Antonia Knežević, a svoje članove imaju i na listama u Gružu.

HDZ I DUSTRA NA ŠIPANU NA SUPROTNIM STRANAMA

„Ne smatram ih važnima jer, nažalost, gradski kotari i mjesni odbori nemaju vlastita financijska sredstva. Uglavnom se to svodi na to kako treba tražiti milost Grada za riješiti najosnovniji problem poput neke klupice ili malo asfalta za pokrpati neku rupu. Da je situacija drugačija i da imaju vlastita sredstva, sigurno bismo išli,“ tvrdi Raguž

„Lista je sastavljena od mladih ljudi koji su na ovaj način htjeli svoj dio grada učiniti kvalitetnijim i boljim mjestom za život. Činjenica je kako se hvalimo Gradom koji je idealan za život i samoodrživ. Nažalost, tu činjenicu ne pokriva stanje na terenu jer kako objasniti kako u 21. stoljeću jedan dio stanovnika ovog GK nema komunalnu infrastrukturu, recimo kanalizaciju i vodovod, a da pristup osobnim automobilom i ne spominjemo. Također, u ovom gradskom kotaru nalazi se puno izvora pitke vode. Želimo ih dodatno zaštititi i potaknuti svijest kod svih građana o odgovornom ponašanju prema ovom prelijepom dijelu grada,“ kaže Vuletić dodavši kako želi pokazati kako ‘politika nije šporka ako se uistinu brine za svoje građane’.

Što se tiče mjesnih odbora, liste je uglavnom predao samo HDZ; nositelj liste za MO Bosanka je Velibor Puzović, za Brsečine Maro Bošković, za Dubravicu Pero Stjepović, za Gromaču Marko Radiš, za Kliševo Tonći Vuleša, za Koločep Ivo Kisić, za Lopud Milo Obuljen, za Ljubač Luko Musladin, za Mravinjac Pero Milković, za Mrčevo Luka Lučić, za Orašac Srđan Margaretić, za Osojnik Mario Čoro, za Riđicu Ivo Ljubišić, za Suđurađ Ivo Karić, za Trsteno Antun Bošković.  Iznimke su MO Luka Šipanska i MO Zaton. Tako kandidate za MO Luka Šipanska, uz HDZ čiji je nositelj liste Zvonimir Koporčić, imaju i DUSTRA (nositelj Marin Murati) te HSU (nositelj Božo Brajević), a za MO Zaton natječu se lista HDZ-a i HSU-a (nositelj Emilio Puljizević) te KLGB Vicko Vodnica (nositelj Vicko Vodnica). Zanimljivo je kako se za MO Luka Šipanska bore HDZ, DUSTRA i HSU koji u Gradskom vijeću zapravo najbliže surađuju.

„Mi smo na zadnjim kotarskim izborima izašli u Montovjerni gdje smo pobijedili. Predsjednik kotara Montovjerna je bio iz redova DUSTRA-e. Što se tiče Šipana, naši ljudi tamo su izrazili želju za izlaskom i kako bi htjeli nešto napraviti te su dobili zeleno svjetlo od ostatka stranke,“ kaže Raguž koji ne pridaje osobitu važnost kotarskim izborima, a objašnjava i zašto.

„Ne smatram ih važnima jer, nažalost, gradski kotari i mjesni odbori nemaju vlastita financijska sredstva. Uglavnom se to svodi na to kako treba tražiti milost Grada za riješiti najosnovniji problem poput neke klupice ili malo asfalta za pokrpati neku rupu. Da je situacija drugačija i da imaju vlastita sredstva, sigurno bismo išli. Ljudi obično o osobi koja je predsjednik GK ili MO imaju dojam kako je mali gradonačelnik unutar kvarta i misle kako baš sve može riješiti, no to baš i nije tako,“ objašnjava Raguž koji nije jedini dubrovački političar koji ima takav stav pa na ovim izborima nećemo vidjeti sve političke opcije. Kotarski izbori održat će se 6. studenog temeljem odluke Gradskog vijeća. Gradski kotari i mjesni odbori predstavljaju prvi segment odlučivanja i najnižu razinu mjesne samouprave putem koje građani koji žive na tom području mogu odlučivati o projektima koji podižu razinu kvalitete života stanovnika tog područja. Neki ga vide kao sjajnu mogućnost uključivanja građana i njihovo aktivno djelovanje u upravljanju gradom i projektima, drugi kao potpuno nepotrebnu instancu koja nema značajnu ni stvarnu moć kod procesa odlučivanja, pogotovo zbog toga što nema vlastiti budžet

s kojim

petak, 7. listopada 2022.

Željko Raguž

Približili smo se rekordima, ostvareno 88 posto noćenja od 2019. godine

Najviše noćenja od siječnja do kraja rujna ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država

Tijekom rujna 2022. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 246.574 dolazaka i 1.083.145 noćenja.

U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 39 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Francuske i Slovenije.

Od početka godine do kraja rujna ostvareno je 7.156.208 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 53 posto više noćenja.

Najviše noćenja od siječnja do kraja rujna ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država. U periodu od siječnja do kraja rujna ostvareno je 76% dolazaka i 88 posto noćenja u usporedbi s 2019. godinom. Porast noćenja ostvaren je s domaćeg tržišta te Poljske i Slovenije, dok je iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvareno 82 posto, iz Njemačke 99 posto, Francuske 90 posto i Sjedinjenih Američkih Država 85 posto noćenja, izvijestili su iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Porast noćenja ostvaren je s domaćeg tržišta te Poljske i Slovenije, dok je iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvareno 82 posto, iz Njemačke 99 posto, Francuske 90 posto i Sjedinjenih Američkih Država 85 posto noćenja

Foto: Goran Mratinović

Dubrovačka trpeza se vraća na Stradun, a novost je i street food u Lazaretima

Gasto manifestacija Good Food Festival će se po deveti put održavati u Dubrovniku od 10. do 16. listopada

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

Turistička zajednica grada Dubrovnika u ponedjeljak je održala konferenciju za medije na kojoj je predstavljen Good Food Festival koji će se po deveti put održati u Dubrovniku od 10. do 16. listopada. Ovogodišnji bogati program devetog Good food festivala predstavio je Miro Drašković, direktor Turističke zajednice grada Dubrovnik “Radi se o programu koji je već prepoznat u gradu i na turističkom tržištu. Ove godine je izuzetno bogat program, pripremili smo puno stvari koje se događaju u tom tjednu od 10. do 16. listopada, prije svega tu je tjedan restorana. Prijavilo se 40-ak restorana i time smo jako zadovoljni. Osim toga, organizirali smo niz radionica u suradnji s našim partnerima, Dešom i s HGK, tako da su tu radionice koje se tiču izrade raznih slatkarija, imamo pomoć i suradnju s jednom udrugom iz Vukovara, imamo i radionice koje se tiču ekološkog uzgoja, koje će se događati i u Gradu i na Osojniku”, rekao je Drašković i pojasnio kako je ekološki aspekt iznimno bitan danas u svijetu pa tako i pitanje ambalaže. Još ove godine za Good Food festival koristit će se papirnate ambalaže, a

nakon toga TZ u suradnji s Gradom planira uvesti višekratne plastične ambalaže.   “Osim tjednih događanja imamo i nekoliko ‘highlight’ događaja, tu govorimo o Sunset sparkling Vine Partyu koji se događa u hotelima Royal. Naravno birali smo tarace s pogledima na zalazak, a vrijeme će izgleda biti lijepo. Imamo večeru s Michelin chefom što mislimo da će polučiti dobar uspjeh, on će kuhati u Sunset Beachu. Imamo i Gala večeru koju organiziramo čitav niz godina u suradnji s hotelom Rixos. Zabavljat će nas Maja Hrgić s jazz klasicima, to se događa u nedjelju 16. listopada”, najavio je Drašković.  Osim toga, najavio je i vrlo zanimljivu radionicu u subotu u Orašcu, izrađivat će se njoke od patata i pašticada. Zanimljivo je kako se nakon dvije godine pandemijske stanke vraća i Dubrovačka trpeza na Stradun. “Imamo već relativno dobar odaziv, ali molimo ugostitelje da se jave u još većem broju da se našim turistima pokažemo kao pravi ugostitelji”, poručio je direktor TZ-a Dubrovnik te je najavio i novitete. “Ove godine imamo novu stvar, a to je street food festival u Lazaretima, na koje pozivamo sve građane da ga po-

sjete s vrlo zanimljivim večernjim glazbenim programom. Mislim da je to pozicija koja je odlična, a pokazalo se da Lazareti izgledaju najbolje,” najavio je Drašković. U Gružu će također biti događanja vezanih uz Good Food festival pa će tako biti programa u pivovari, večer Italije u Urban & Veggie, a u TUP-u će biti radionice.  Antonela Svilarić, pročelnica upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, posebno se osvrnula na Dubrovačku trpezu. “Uz simbolične cijene, sav prihod od ove humanitarne manifestacije ići će u dobrotvorne svrhe, posebno društvu distrofičara, cerebralne paralize i ostalih invalida DNŽ,“ rekla je.

Antonio Franić ispred Bavarin Street food festivala kazao je nešto više o toj novoj ponudi. “Riječ bavarin i sama hrana izazivaju emocije, a emocije ostavljaju uspomene, pa je hrana razlog zašto smo se okupili danas. Bavarin će se održati od 13. do 16. listopada u Lazaretima. Bila je ideja napraviti put oko Hrvatske i završiti u Dubrovniku. Mislim da ćemo dati zaista odličnu ponudu kroz šest ugostiteljskih objekata, i da ćete s Bavarina otići sretni i siti”, zaključio je.

petak, 7. listopada 2022.

Saniran nogostup na više lokacija u Ulici kneza Branimira

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika putem ugovornog izvođača na održavanju nerazvrstanih cesta tijekom petka 30. rujna i ponedjeljka 3. listopada proveo je radove na sanaciji nogostupa u naselju „Kineski zid“ na Montovjerni. Ukupno je sanirano 150 metara kvadratnih nogostupa na više lokacija u Ulici kneza Branimira, a vrijednost izvedenih radova iznosi 50 tisuća kuna. Podsjetimo, u Ulici kneza Branimira već su prethodno izvedeni radovi cjelovitog uređenja i sanacije 4900 metara kvadratnih asfaltnog kolnika, a u sklopu iste investicije zamijenjena je i dotrajala pješačka ograda u dužini od oko 500 metara.

Započela sanacija zida u Ulici Frana Supila

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu i ugovornog izvođača Tehnogradnje, krenuo je s radovima na sanaciji ogradnog kamenog zida u Ulici Frana Supila.  Kameni zid, koji se pruža uz nogostup, jednim se dijelom nagnuo i nalazi se u lošem stanju, stoga su, kako bi se povećala sigurnost pješaka, ali i odvijanje cestovnog prometa, pokrenuti radovi na njegovoj sanaciji. Vrijednost ovih radova iznosi 72.000,00 kuna, a izvedba će trajati do sedam dana.

Milijun kuna više za sport i dubrovačku djecu, u Gradski bazen se ugrađuju dizalice topline

Na prvoj u nizu konferenciji predstavljanja projekta “Ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe Gradskog bazena u Dubrovniku“ održanoj u Lazaretima sudjelovali su gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Ukupna vrijednost projekta financiranog u sklopu programa „Energija i klimatske promjene” u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014.-2021. iznosi 1.457.557,37 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 1.238.923,76 eura. Ovom investicijom predviđena je rekonstrukcija strojarnice gradskog bazena. Stara fosilna tehnologija lož ulja zamijenit će se s modernim sustavom obnovljivih izvora energije s neprekidnim izvorom grijanja morskom vodom, kao stabilnog i pouzdanog toplinskog izvora i ponora.

U svom obraćanju gradonačelnik Franković zahvalio je resornom ministarstvu na potpori i praćenju čija je uloga kako je istaknuo od iznimne važnosti kako bi se ovaj projekt uspješno realizirao na zadovoljstvo dubrovačkih sportaša.

“Mi u Gradu Dubrovniku svjesni smo brojnih izazova, vremena u kojem živimo, ali i snažnog rasta cijena energenata. Zahvalu u ovoj prilici želim uputiti Vladi Republike Hrvatske na činjenici da je posebno za potrebe javnih ustanova ograničila cijene energenata. Unatoč tome i dalje je sveprisutan utjecaj troškova energenata na sve javne zgrade, a ovdje konkretno govorimo o jednom sportskom objektu, bazenu gdje godišnje otprilike trošimo milijun kuna sredstava koje ćemo implementacijom ovog sustava zapravo uštedjeti. Tako će preraspodjelom sredstava dubrovački sport i djeca imati milijun kuna više. Ovaj će se iznos preusmjeriti na jednu drugu stavku korisnu i potrebne za daljni razvoj sporta u gradu. Usto, postići ćemo značajne uštede i unaprijediti sportsku infrastrukturu” naglasio je gradonačelnik u svom govoru.

Zaključno je rekao kako je posvećenost i fokus ove gradske upravo usmjerena u daljnja ulaganja u poboljšanje uvjeta brojne sportske infrastrukture kako bi najmlađi sugrađani imali najbolje standarde za treniranje i napredovanje.

retrovizoru Grada Dubrovnika

NOVO POJAČANJE LIBERTASA

Predstavljeno osam novih autobusa financiranih EU sredstvima

Osam gradskih niskopodnih autobusa marke MAN , financiranih putem fondova Europske unije, predstavljeno je prošlog tjedna u sjedištu društva Libertas Dubrovnik d.o.o. u Komolcu. Šest solo autobusa dužine 12 metara i dva zglobna autobusa dužine 18 metara prilagođeni su potrebama suvremenog javnog gradskog prijevoza, opremljena su E6 motorima koji udovoljavaju najsuvremenijim ekološkim normama, a vrijednost njihove nabave iznosi 17,774,900.00 kuna. Podsjetimo, riječ je dijelu od ukupno 18 novih autobusa koje Libertas Dubrovnik d.o.o. i Grad Dubrovnik nabavljaju putem strukturnih fondova Europske unije kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ i uz sufinanciranje od 85 posto. Vozila su prezentirali predstavnik dobavljača, tvrtke Auto Hrvatska, Zvonko Gabud i direktor Libertasa Franko Mekišić, a u predstavljanju je sudjelovao i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.  „Podsjetio bih da smo u kolovozu nabavili sedam autobusa, također iz Europskih fondova, a očekuje nas nabavka još tri midi prigradska vozila“, kazao je gradonačelnik Franković te dodao

kako je u posljednjih pet godina vozni park Libertasa osnažen s čak 29 novih autobusa financiranih EU sredstvima.

„Vjerujemo kako će se ubrzo raspisati natječaj po pitanju električnih autobusa, za koji smo spremni. Već ranije smo, kao što i sami znate napravili više probnih vožnji sa različitim tipovima autobusa, izradili smo cijelu studiju i analizu koja dokazuje kako će nam se i ta vrsta vozila, ovdje na području Grada Dubrovnika isplatiti“, naglasio je gradonačelnik.

„Najveći benefit nabavke ovih vozila je u tome što se smanjuje ukupna starost aktivnih autobusa na gradskim linijama. Ona će sada iznositi svega 6 godina, dok je ukupna starost aktivnih autobusa u gradskom i prigradskom prijevozu 7 godina“, naglasio je direktor Libertasa Franko Mekišić.

Ukupna vrijednost cijele nabave, uključujući do sada zaprimljene autobuse i one koji još trebaju biti dopremljeni, iznosi 30.960.540,00 kuna uvećano za PDV. Uz modernizaciju poslovanja i kontinuiranu nabavku novih vozila, Libertas Dubrovnik ostaje jedan od najpovoljnijih javnih prijevoznika u Hrvatskoj.

Na Pustijerni postavljen video nadzor

Grad Dubrovnik montirao je video kameru za nadzor arheološkog nalazišta na Pustijerni, nakon što su uništena vrata koja je  Zavod za obnovu Dubrovnika nedavno postavio zbog učestalih devastacija ovog vrijednog područja.

Naime, prostor arheološkog nalazišta na Pustijerni koristio se za odlaganje kućnog i glomaznog otpada te se ugradnjom vrata željelo spriječiti njegovo daljnje uništavanje. Djelatnici Zavoda za obnovu Dubrovnika odmah po ugradnji zatekli su uništena novopostavljena vrata išarana grafitima, urušen fiksni dio pregrade i obijen lokot. Stoga je Grad Dubrovnik odlučio instalirati video nadzor, koji je od danas u funkciji.

Zavod za obnovu i Grad rade na konceptu budućeg arheološkog muzeja i revitalizacije ovog dijela povijesne jezgre te s ciljem zaštite nalazišta opetovano nastoje onemogućiti pristup. U tijeku je priprema dokumentacije, koju izrađuje Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, za uspostavu arheološkog muzeja na Pustijerni unutar bastiona sv. Spasitelja te arheološkog nalazišta na Pustijerni s ponovnom uspostavom Ulice ispod mira.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

KONGRESNA SEZONA

U PUNOM JEKU

Jesen u znaku punih hotela i gostiju ‘’dubljeg džepa’’

Saznali smo koliko je bitan poslovni turizam za Dubrovnik izvan ljetne sezone i kakva nas sezona kongresa očekuje

Poslovni turizam, odnosno MICE (meetings, incentives, conferences and exhibitions), je izuzetno važan segment produljenja sezone koji se pretežno odvija u pred i posezoni, ali i tijekom zimskih mjeseci. O ovogodišnjim najavama vezanima uz kongresni turizam, kao i o aktivnostima koje provode pitali smo Romanu Vlašić, voditeljicu Ureda za kongresni turizam i razvoj stranih tržišta Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Kako je istaknula, uz sve prednosti određene destinacije, ipak je osnovni preduvjet za odabir destinacija upravo dostupnost. Zbog toga je ključna prednost za odvijanje ovakvog turizma povezanost

s direktnim letovima s najvažnijim zračnim lukama u Europi i svijetu. Dubrovnik je u ljetnom redu letenja, koji traje od kraja ožujka do kraja listopada, povezan s preko 60 destinacija direktnim letovima, a iz TZ-a posebno ističu nastavak povezanosti sa SAD-om iz New Yorka za Dubrovnik direktnim letovima United Airlinesa.

„MICE događanja, koja uključuju kongrese asocijacija, konferencije, korporativne sastanke, insentiv putovanja kao i razne druge evente, u pravilu se planiraju po nekoliko godina unaprijed, posebno kongresi koji prate svoje rotacije. Korporativna događanja se uglavnom planiraju godinu-dvije una-

Piše Petra Srebrović foto Goran Stanzl/PIXSELL, Grgo Jelavić/PIXSELL

U Hotelu Palace održana je 12. ISABS konferencija o forenzici i antropološkoj genetici

dnevniK petak, 7. listopada 2022.

prijed, ovisno o vrsti događanja. Iako je sam proces od kandidature do odabira destinacije vrlo zahtjevan i dugotrajan, konačna potvrda predstavlja određenu sigurnost za hotele, agencije i ostale uključene partnere, za buduća planiranja“, pojašnjava Vlašić.

Ono što naglašava kao izrazito važno jest da su kongresna i korporativna događanja visokoplatežna, angažiraju široki spektar ponude u destinaciji, od kvalitetnih hotela i kongresnih kapaciteta kojima raspolažu, jedinstvenih povijesnih prostora, specijaliziranih agencija PCO/DMC-eva, vodiča, restorana, zabavnog sadržaja, glazbenika, tehnike do popratnih djelatnosti koje su direktno ili indirektno uključene.

TRI JAKA MJESECA

Vlašić potvrđuje kako je ovogodišnja kongresna sezona u Dubrovniku jaka i u punom je jeku kroz rujan i listopad, a proteže se čak i u studeni, a u tom periodu održava se veliki broj značajnih kongresa i konferencija.

‘’Izdvojili bismo znanstvenu konferenciju SOFT (32nd Symposium on Fusion Technology) u organizaciji instituta Ruđer Bošković s preko 600 sudionika. U tijeku je 5. kongres Mediteranskog društva za bubreg i simpozij Hrvatske udruge nefroloških medicinskih sestara i tehničara. U Dubrovniku će se u listopadu održati i konferencija AMAN (Mediteransko udruženje novinskih agencija) u organizaciji HINA-e. Posebno izdvajamo i poslovni skup profesionalaca u kongresnoj industriji M&I Forum uz 250 sudionika, koji će, osim radnog dijela s unaprijed ugovorenim sastancima, imati priliku upoznati se s kongresnom i insentiv ponudom Dubrovnika“, dodaje Vlašić.

Osim kongresa, u Dubrovniku se održavaju i korporativna događanja i konferencije, kao i incentivi, u pripremi je veliki korporativni event poznatog međunarodnog brenda, pa iz Južne Koreje ukupno 700 sudionika dolazi od početka studenog charter letovima u tri grupe „back to back“ – otkrivaju iz TZ-a. „Na ovom incentive putovanju radimo od 2019., a realizacija je bila planirana u 2020., pa odgođena zbog pandemije“, govori Vlašić.

UPITA IMA I ZA 2025. GODINU

Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika stižu i pozitivne vijesti kako se uz potvrđene kongrese koji su u realizaciji već radi i na novim upitima za 2023., 2024., 2025. godinu pa i dalje. U tijeku su i mnoga inspekcijska putovanja, u svrhu upoznavanja destinacije za budući event ili za dogovaranje detalja za već potvrđene skupove,

pa tako stižu i najave za veljaču 2023. kada bi se trebao održati Međunarodni samit o obnovljivim izvornima energije (INSORE 2023) i 58. hrvatski i 18. međunarodni simpozij agronoma, s ukupno 400 sudionika.

Ipak, u pandemijskom i postpandemijskom razdoblju kongresna industrija prolazi kroz brojne promjene i prilagođavanja, od virtualnih i hibridnih modela do povratka „face to face“ sastanaka – pojašnjava Vlašić te dodaje kako se globalno gledajući, trendovi i prioriteti u meetings industriji mijenjaju. Zbog nesigurnosti dugoročnog planiranja se skraćuju rokovi i kao prioritet traži veća fleksibilnost hotela i ostalih dobavljača te podjela rizika u poslovanju.

„Dodatno poskupljenja zračnog prijevoza, ali i hotela i usluga te nedostatak radne snage u svim segmentima, značajno podižu cijenu organizacije događanja po delegatu“, govori Vlašić.

AKTIVNA PROMOCIJA

Zanimalo nas je što Turistička zajednica grada Dubrovnika radi kako bi promovirala Dubrovnik kao destinaciju za kongrese.

„Kongresni ured TZ grada Dubrovnika vrlo aktivno promovira Dubrovnik kao destinaciju za kongrese, insentive i evente. Osim sudjelovanja na specijaliziranim sajmovima za kongresnu industriju, sve su zastupljenije i poslovne radionice posebno organizirane za određena tržišta, ali i nerijetko prema vrstama organizatora, odnosno agencija, korporacija ili asocijacija“, kaže Vlašić te dodaje kako su važne značajke MICE sajmova i poslovnih radionica unaprijed dogovoreni sastanci što izvrsno usmje-

Kongresna i korporativna događanja su visokoplatežna, angažiraju široki spektar ponude u destinaciji, od kvalitetnih hotela i kongresnih, jedinstvenih povijesnih prostora, specijaliziranih agencija, vodiča, restorana, zabavnog sadržaja, glazbenika, tehnike... Iz dubrovačkih hotela i Turističke zajednice grada Dubrovnika stižu dobre vijesti o tome kako se i ovaj segment turizma oporavlja kao i u pretpandemijsko vrijeme

Kongresna dvorana u hotelima Royal

petak, 7. listopada 2022. Dubrovački

Vivian Kuculo:

Ako su kongresni hoteli puni radi kongresa, dolazi do prelijevanja ostalog biznisa na druge hotele i zato je bitno ulaganja u promociju ovog oblika turizma koji generira visoke prihode

rava interes i idealno spaja ponudu i potražnju.

Studijska i inspekcijska putovanja su kvalitetan način predstavljanja i doživljaja same destinacije za probrane organizatore poslovnih događanja. Tako su iz Turističke zajednice ove godine organizirali post Meetex fam trip na kojemu su predstavili MICE ponudu Dubrovnika i okolice. Također su organizirali inspekcijska putovanja za kongrese ili korporativne skupove koji su i potvrđeni za 2023. i 2024. godinu.

ZAŠTO DUBROVNIK?

Vlašić je iznijela i svoj stav o tome što to Dubrovnik izdvaja u odnosu na druge gradove i zbog čega bi korporacije birale, a očito je i biraju, Dubrovnik kao destinaciju za svoje poslovne evente.

„Ukratko, jedinstvena i bogata povijesna i kulturna baština, visokokvalitetni hotelski i kongresni kapaciteti, profesionalci u meetings industriji, međunarodna zračna luka, fascinantni prirodni krajolici, blaga mediteranska klima i velik izbor incentive aktivnosti i zabave, elementi su koji Dubrovnik čine idealnom destinacijom za kongres, konferen

tive ponude u Dubrovniku očituje se i kroz ocjene destinacije, nagrade i priznanja tijekom posljednjih desetak godina.

„Dubrovnik je i ove godine osvojio nagradu Meetings Star Award kao najbolja kongresna destinacija u M kategoriji – za do 1.200 sudionika, na području srednje i jugoistočne Europe. Ove nagrade dodjeljuju se posljednjih 12 godina u organizaciji specijaliziranog časopisa Kongres Magazine i regionalne kongresne burze Conventa“, kaže Vlašić i pojašnjava kako se Meetings Star Award nagrade dodjeljuju na temelju rezultata opsežnog istraživanja i ocjenjivanja kongresnih destinacija od strane tzv. tajnih gostiju. Ocjenjivanje se ne temelji samo na broju održanih kongresnih događanja u destinaciji, već na cjelovitoj analizi koja uključuje čak 75 kriterija ocjenjivanja.

O ovogodišnjoj kongresnoj sezoni upitali smo i brojne hotele na dubrovačkom području, no nismo od svih dobili odgovore, a oni od kojih jesmo poručuju kako se i ovaj segment oporavlja od negativnih utjecaja pandemije i kako je dobra sezona poslovnog turizma u punom jeku. -

poslovanja koji su, kako kažu, ‘’rezultat kontinuiranog ulaganja u kvalitetunja po kojime je Valamar poznat u Hrvatskoj i šire’’.

U MICE segment treba kontinuirano ulagati jer produljuje turističku sezonu

dnevniK petak, 7. listopada 2022.

rativnom segmentu.

„S velikim zadovoljstvo možemo reći da smo u našim dubrovačkim hotelima u jesenskom dijelu sezone, koji je općenito puno bogatiji događanjima nego proljetni, ugostili brojna regionalna i međunarodna događanja“, odgovaraju iz Valamara te posebno izdvajaju Simpozij o fuzijskoj tehnologiji koji je okupio 650 sudionika.

„Tijekom listopada nas očekuje još nekoliko većih korporativnih događanja te kongresa u organizaciji udruženja poput European Knowledge Foruma s 250 sudionika i 13th International BMP Conference na kojoj se očekuje dvjestotinjak sudionika“, zaključuju iz Valamara.

‘DUBROVNIK,

A CITY FOR ALL SEASONS’

Royal Hotels & Resort ističu kako su na prvom mjestu u Dubrovniku po broju multifunkcionalnih konferencijskih dvorana.

„Lokacija, unikatno mediteransko okružje, prostrane dvorane za sastanke, vrhunska tehnološka opremljenost, sjajna gastronomija i profesionalno osoblje samo su neke od prednosti Resorta“, kažu, a smatraju i kako im veliku prednost donose panorame s pogledom na more.

„Kongresi su vrlo bitan segment poslovanja te je organizacija istih i ove godine prisutna u našim hotelima. Postotak je neusporediv s pandemijskim brojkama jer one jednostavno nisu ogledne, dok u usporedbi s pretpandemijskim brojkama bilježimo rast u MICE segmentu i zadovoljni smo ostvarenim rezultatima“, odgovara Jelena Čolak, voditeljica marketinga hotelske grupacije Royal.

„Što se tiče ulaganja u kongresni segment, smatramo kako hoteli svojom promocijom i ulaganjem u obliku prisustava na raznim eventima i raznim marketinškim oblicima ulažu u ovaj segment. Vezano uz Dubrovnik, svakako bi nam svima dobro došla svaka dodatna promocija MICE segmenta i s njihove strane, uz slogan – Dubrovnik, a city for all seasons“, predlažu i konkretne ideje iz hotela Royal Resorts.

OD KONGRESA PROFITIRAJU SVI

Hotelu Lapad kongresi nisu osnovna djelatnost, već su jedan manji segment njihovog poslovanja. „Raspolažemo polivalentnom dvoranom u prostoru Male Venecije s maksimalnim kapacitetom do 150 sudionika i taj sadržaj nam je posebno bitan u pred i posezoni. Ove godine je predsezona bila izgubljena za ovaj segment, dok smo imali nešto događanja u ovom jesenskom dijelu sezone, iako je to neusporedivo manje u odnosu na 2019. godinu. Događanja su manja po broju sudionika, a sudio-

nici su iz Hrvatske ili europskih zemalja, nije bilo sudionika iz dalekih zemalja“, kažu iz Hotela Lapad.

Veliki kongresi, koji se najčešće odvijaju u periodu izvansezone, u gradu su bitni za svih i utječu jako na poslovanja i onih hotela u kojima se kongresi ne događaju – ističe nam Vivian Kuculo, izvršna direktorica Hotela Lapad.

„Stvara se povećana potražnja za sobama u tim periodima što dovodi do lančanog povećanja ostvarenih prosječnih cijena i prihoda. Ako su kongresni hoteli puni radi kongresa, dolazi do prelijevanja ostalog biznisa na druge hotele i zato je bitno ulaganje u promociju ovog oblika turizma koji generira visoke prihode“, pojašnjava Kuculo.

TURIZAM SE VRATIO NA PRETPANDEMIJSKO VRIJEME

Iz Hotela Lero govore kako oni nisu kongresni hotel u pravom smislu te riječi, međutim i u tom segmentu imaju jako lijepu produkciju.

„S naše dvije konferencijske dvorane te idealnom lokacijom, zanimljivi smo za kongrese te evente do cca 150 ljudi. Imamo za listopad dogovorena četiri kongresa te u studenom tri manja kongresa po dva dana. Tu se radi od otprilike 600 do 700 noćenja“, izlažu konkretne brojke iz Hotela Lero.

„Svi turistički segmenti su se vratili na pretpandemijsko vrijeme pa se nadamo da nikakvih šokova na tržištu više neće biti. Smatram da je Dubrovnik jako dobro prepoznat i kao takav zastupljen na tržištu kongresnog turizma, a svako daljnje i dodatno ulaganje u promociju je dobrodošlo“, zaključuje Ivan Galov, direktor prodaje i marketinga Hotela Lero.

Ivan Galov: Svi turistički segmenti su se vratili na pretpandemijsko vrijeme pa se nadamo da nikakvih šokova na tržištu više neće biti. Smatram da je Dubrovnik jako dobro prepoznat i kao takav zastupljen na tržištu kongresnog turizma, a svako daljnje i dodatno ulaganje u promociju je dobrodošlo

6. Europski sastanak kardiologa u hotelu Valamar Lacroma

‘Treba uvesti progresivni porez na nekretnine u staroj gradskoj jezgri i opaliti po džepu one koji iznajmljuju puno apartmana’

Marin Krstulović najprepoznatljiviji je predsjednik kotara u Dubrovniku, a uskoro će se boriti za novi mandat. U intervjuu smo prošli poteškoće koje muče stanovništvo stare gradske jezgre, od ogromnog broja apartmana preko buke pa sve do razvrstavanja i odvoza otpada

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

Početkom studenog održat će se izbori za gradske kotareve. Građani polako postaju sve svjesniji koliko su ovi izbori važni, jer se oni svakodnevni problemi u kvartovima najbolje rješavaju upravo ovim putem. Jedan od najistaknutijih predsjednika dubrovačkih kotara je Marin Krstulović koji je odradio mandat u Gradskom kotaru Grad, a bit će i prvi na kandidacijskoj listi u sklopu platforme Dajmo ruke na sljedećim izborima za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora koji će se održati 6. sljedećeg mjeseca.

Jesu li građani Dubrovnika dovoljno svjesni važnosti kotareva, točnije da su im oni odlična spona između problema koje imaju u kvartu i gradskih vlasti?

Nisu koliko bi mogli i trebali biti. Kotarevi su odličan skalin prema gradskoj upravi da čuje za svakodnevne poteškoće s kojima se stanovnici suočavaju. Predsjednik jednog splitskog kotara svojevremeno je napisao Priručnik za stanare. U knjižici od tridesetak stranica popisao je sve službe i njihove kontakte, odnosno koja su prava građana i koje su obveze nadležnih. Tako da kad građanin ima problem, uzme priručnik, zazove broj i prijavi ga. Ono što kod nas ne funkcionira za razliku od Zagreba, Pule, Splita jest da mi nemamo financiranje kotara. Iz tog budžeta se financira zamjena žarulja, uređenje igrališta i slično. Mi bismo kao kotar trebali dati financijsko izvješće, a kako kad ne dobivamo sredstva (smijeh). U biti moja funkcija je ta da tjeram Grad Dubrovnik da radi svoj posao.

Bi li u budućnosti za kotareve bilo važno participativno budžetiranje?

Naravno, to je osnova svega, ali Grad Dubrovnik to još nije uveo. Preko participativnog budžetiranja građani bi odredili koji su im projekti prioriteti u pojedinom kotaru i oni bi trebali biti prvi za izvedbu. Naravno da nema novaca za sve želje građana i upravo zbog toga bi bilo sjajno da se glasanjem odrede oni najvažniji za pojedina gradska područja. Što se tiče nekih iznosa gradonačelnik Franković je prije COVID-a govorio da bi Grad svakom kotaru dao na raspolaganje budžet od milijun kuna. Nije čak ni toliko stvar u novcu koliko je važno da proces participativnog budžetiranja zaživi, jer je riječ o pravoj demokraciji.

Koji je top prioritet za riješiti unutar zidina? Što kažu građani?

Zanimljivo, na prvom mjestu je buka. Nažalost ovaj naš problem nadležni sporo rješavaju, a rješenje je jednostavno. Postoji zakon koji propisuje dozvoljenu buku za određeni dio dana i mi samo tražimo da se to poštuje. A da bi se poštovalo nužno je postaviti mjerače buke na frekventna mjesta i delegirati nadležne da mjere s mobilnim mjeračima. Mi već znamo koje su lokacije najproblematičnije, jer smo radili pilot projekt preko aplikacija na mobitelima građana. Tamo bi trebalo postaviti fiksne mjerače buke ili poslati komunalnog redara ili sanitarnog inspektora kako bi utvrdio postoji li prekršaj.

Marin Krstulović, predsjednik Gradskog kotara Grad

petak, 7. listopada 2022.

Što je s bukom iz ugostiteljskih objekata?

Oni trebaju djelovati prema odlukama Grada. Na snazi je da se iza 23:30 glazba ne smije čuti izvan objekta (tijekom Ljetnih igara do ponoć i pol). Drugim riječima kafić može puštati muziku sve do 2 ujutro, ali mora imati dobru izolaciju kako bi se u okolici moglo spavati. Često se čuje po društvenim mrežama da ljudi unutar zidina stalno nešto njorgaju protiv turizma, a od njega žive, ali to nije točno. Oni samo žele da se poštuju zakoni Republike Hrvatske i propisi Grada Dubrovnika. To je sve. Neka kafići rade, ali da se glazba ne čuje izvan prostora nakon što prođu propisane ure. Danas su tehnološka rješenja sve sofisticiranija, tako da nije problem zvučno izolirati neki objekt, a da se ne smeta susjedima. Ljudi imaju pravo na san. Ako mnogi misle da je zabava problem u Dubrovniku, neka Grad izglasa na nekom adekvatnom području gdje nikome ne smeta, da je to zona zabave i neka su tamo propisi liberalniji.

Jedan od većih problema je i odvoz krupnog otpada, ali i razvrstavanje. Nastao je veliki problem kada su nam iz Čistoće rekli kako prema zakonu ne smiju više organizirati odvoz glomaznog otpada. Sve je to ok, ali ako imamo problem, onda moramo pronaći neko rješenje. Imali smo situaciju u Strossmayerovoj ulici gdje je djevojka, koja je bila juniorski reprezentativac Hrvatske u plivanju, na ilegalnom otpadu zakačila nogom i slomila kost. Da se razumijemo, kada građanin napravi neku glupost

poput bacanja otpada na ilegalna mjesta, treba ga kazniti, ali s druge strane sustav mu treba omogućiti lokaciju gdje će legalno moći ostaviti otpad. Veliki je problem i čišćenje ulica preko ljeta, posebno južni dio koji se uopće ne čisti. Prije su to radili studenti koji su razvlačili šmrk pa su mogli pristupiti i nekim udaljenijim mjestima, a sada se to radi s vozilima koja ne mogu svuda doći. Problem je i što oni to rade prije dostave, pa se ulice odmah šporkaju, jer se ne stignu osušiti. Što se tiče razvrstavanja za prostor unutar zidina će se morati donijeti posebno rješenje, primjerice kao u Veneciji. Da se, recimo, plastika baca ponedjeljkom i srijedom, papir utorkom i četvrtkom i sve tako dalje. Kante za razvrstavanje bi trebale biti unificirane i naravno da su estetski prihvatljive. I za odvoz krupnog otpada treba odrediti minimalno dva dana mjesečno. Sada je problem što ga ljudi odlažu bilo kad. Ako se odredi dva dana u mjesecu onda treba postaviti kamere i kažnjavati građane koji odlažu mimo tih dana. Čistoća ima dva direktora, savjetnika, službu za EU fondove, na njima je da donesu kvalitetno rješenje.

Što je s Planom upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom? Je li stupio na snagu? Izglasan je, a ne provodi se, jer upravna tijela još nisu započela s radom, valjda zbog korone i zbog straha da se ne vidi „goli“ car. Nekako ga se i neozbiljno shvaća, gura pod projekt Respect the City.

„Često se čuje po društvenim mrežama da ljudi unutar zidina stalno nešto njorgaju protiv turizma, a od njega žive, ali to nije točno. Oni samo žele da se poštuju zakoni Republike Hrvatske i propisi Grada Dubrovnika.

To je sve. Neka kafići rade, ali da se glazba ne čuje izvan prostora nakon što prođu propisane ure“

„Buka

petak, 7. listopada 2022. Dubrovački

„Što se tiče razvrstavanja otpada za prostor unutar zidina će se morati donijeti posebno rješenje, primjerice kao u Veneciji. Da se, recimo, plastika baca ponedjeljkom i srijedom, papir utorkom i četvrtkom i sve tako dalje. Kante za razvrstavanje bi trebale biti unificirane i naravno da su estetski prihvatljive“

Što kažete u vezi njega? Je li RTC

dobar projekt ili je samo riječ o PR-u?

To je PR, iako postoje neki dijelovi koji su dobri. Ipak više je riječ o kampanji koja služi gradskoj upravi da pokažu kako se bave održivim turizmom, iako u stvarnosti održivog turizma nema. Dobro je što su barem popisali nekretnine koje su u njihovom vlasništvu, a loše što ne vide da nema Cityja bez Citizensa.

Što

napraviti s tim nekretninama?

Sada su na snazi propisi koji kažu da se u njih mogu naseliti samo socijalni slučajevi. Zašto se ti stanovi ne bi dali u najam mladim doktorima ili policajcima? Treba napraviti prioritetnu listu za useljavanje. Osim toga, dio ih se može koristiti za javne potrebe, gdje bi se mogli okupiti građani i družiti se. Žalosno je što trenutno preko 20 nekretnina u gradskom vlasništvu stoji prazno.

Stanovnici stare gradske jezgre zalažu se za ograničavanje broja novih apartmana. Na koji način to provesti?

tmana služi za poboljšanje kućnog budžeta, a sve preko je luksuz, a zna se što je porez na luksuz.

Možda bi progresivni porez na nekretnine pomogao da se broj stanovnika unutar zidina poveća. Koliko ih sada živi?

Dok god su najam i cijene nekretnina u gradu izvan dosega „dobrostojećeg“ Hrvata, stvari neće naprijed, a bit će sve teže, jer je puno isplativije iznajmljivati nego raditi i zato ljudi iznajmljuju što dodatno povećava cijene nekretnina u cijelom Dubrovniku. Pa koliko godina mladi čovjek ne smije ni kune potrošiti da bi postao vlasnik nekretnine, 25 godina mora živjeti od zraka da bi imao 75 kvadrata s plaćom od 1000 eura. Zadnji popis u gradu je pokazao tisuću i pol ljudi, ali stvarne brojke sigurno su manje za 5 do 10 posto. Uskoro ćemo ići u novo popisivanje.

Što je s Hitnom pomoći? Ima li problema u prilasku?

„Hitna pomoć zbog konopa i stupića ne može ući u grad preko Pila“

Progresivnim porezom. Nije isto je li netko ima jedan apartman ili deset. Ljudi ne znaju da mnogi fondovi i mutni kapital ulažu ogromne novce u nekretnine grada. Mali porez treba biti do dva-tri apartmana, a onda da progresivno raste i da one s više od pet ili deset apartmana lijepo oporezuješ i upotrijebiš taj novac za rješavanje problema prouzročenih turizmom, a ujedno bi demotiviralo na nova prekomjerna ulaganja. Valjda Grad treba biti mjesto lijepog života za sve, ali politika ne želi razmišljati u ovom smjeru, jer se boji da će izgubiti izbore čim se krene spominjati fleksibilni porez na nekretnine koje se iznajmljuju. Jedan do dva apar-

Naravno, i to zbog banalnog razloga. Hitna pomoć zbog konopa na Pilama ima ogromnih problema s ulaskom u Grad, pa mora ići na Ploče što samo povećava vrijeme dolaska, jer mora proći gužvu preko Kapelice. Što se tiče vozila Hitne, jedno vozilo bi moralo dežurati na Pilama tijekom velikih gužvi (kada je primjerice puno kruzera), i onda po potrebi odmah ući u grad preko Pila, a prometni redar bi maknuo stupiće i konope. Ovako je ogroman prometni čep i dolazak Hitne preko Ploča je suludo rješenje. Inače, bilo bi sjajno kad bi postojao medicinski stacionar za turiste i građane gdje bi im se na licu mjesta mogla pružiti hitna pomoć ako im zatreba.

Promet je uvijek gorući problem. Nedostaje li parkinga oko grada za građane?

To ne treba ni pitati. Dok se ne napravi garaža iza grada uvijek će biti problema. Ali sama gradnja te garaže ne bi ništa riješila, dapače, prouzročila bi još veći kolaps, jer bi pristupne ceste ostale jednakih dimenzija. Problem prometa se mora sveobuhvatno rješavati. Moje laičko mišljenje je da se treba razmišljati o podzemnoj gradnji, ali ne želim pametovati, jer postoji struka koja sigurno ima dobre ideje. Ne želim samo slušati da nema novca. Gdje je sav novac koji su građani plaćali Gradu za ishodovati građevinsku dozvolu ako nisu mogli osigurati parking? Taj novac je trebao biti namijenjen za rješavanje prometnih problema, a oni su ga potrošili na tko zna što. Neka rješenja uopće nisu komplicirana, niti skupa. Zašto se, primjerice, na Pilama ne napravi pothodnik za pješake, odmah bi se poboljšala protočnost vozila?

Ili recimo da se dozvoli dolazak vozilima na Gradac iz pravca Boninova. Treba li maknuti javne

„Naravno da nema novaca za sve želje građana i upravo zbog toga bi bilo sjajno da se participativnim budžetiranjem odrede prioriteti“

„Nije isto je li netko ima jedan apartman ili deset. Ljudi ne znaju da mnogi fondovi i mutni kapital ulažu ogromne novce u nekretnine grada. Mali porez treba biti do dva-tri apartmana, a onda da progresivno raste i da one s više od pet ili deset apartmana lijepo oporezuješ i upotrijebiš taj porez za rješavanje problema prouzročenih turizmom“

institucije iz grada? Odmah bi se olakšao promet, jer dobar dio njih na posao dolazi autima?

Dolazak vozilima stanara iz pravca Boninova se zalažemo otkad smo ušli u kotar jer smanjuje gužve. Inače, micanjem institucija Grad bi još više zamro. Ionako Dubrovčani ne dolaze u grad jer nemaju zašto, a da ih se makne, još bi manje.

Neki vezove u Portu koriste za komercijalne svrhe dok drugi godinama čekaju da dobiju vez. Vaše mišljenje?

To nije u redu, ali najsmješnije je što je Porat pod ingerencijom Županije. Smatram da pomorsko dobro koje se nalazi u gradu mora biti dato Gradu na upravljanje, a ne Županijskoj lučkoj upravi.

Kako riješiti klima uređaje u gradu da ne strše s fasada?

Zavod za obnovu Dubrovnika je 2016. godine proveo projekt kako bi uvidio može li se unutar zidina implementirati sustav grijanja i hlađenja. Dobili su se potvrdni rezultati, ali se posljednjih godina ništa nije napravilo u tom smjeru. Dobili bismo od EU milijune na raspolaganje u sklopu zelene tranzicije. Uštedjela bi se energija, smanjila emisija CO2… Ne znam zašto nadležni ništa nisu napravili po tom pitanju. Podsjeća me na priču s optičkim kabelom za internet koji prolazi kroz grad, ali ne možemo se na njega spojiti.

Otkako ste vi na čelu kotara što se sve poboljšalo?

Za poboljšanja su zaslužni građani, a ja sam jedan od njih, moje je da slušam ljude, ukažem na pro-

blem i upirem, a na gradskim službama je da to riješe. Ljudi imaju potrebu da ukažu, a politika je tu da rješava njihove probleme. Tome služe i kotari. Drago mi je da je obnovljeno igralište ispod Minčete, nadam se da će se to dogoditi što prije i s igralištem na Pločama gdje smo skupa Srđan Obad i ja gurali i davali ruke. Projekt je u završnoj fazi, ali nažalost sve se previše odužilo. Drago mi je i što smo se za vrijeme korone organizirali i nosili hranu starijim osobama. Ponosan sam i što se za vrijeme moga mandata otvorila Peskarija koja nažalost sada opet ima problema s radom, zbog bezveznih komplikacija oko radnog vremena i sličnih gluposti. To je važno za funkcioniranje grada, ali se odgovornost institucija često prebacuje. A najponosniji sam što se borim za živi Grad jer jedino tako ćemo svi imati koristi.

Vi ste jedan od rijetkih predsjednika kotara za kojeg zna cijeli Dubrovnik. Mnogi građani su zadovoljni vašim radom, barem se tako može iščitati iz komentara s društvenih mreža. Imate li ambicije napredovati, preuzeti neku veću funkciju, da ne idem toliko daleko i kažem - gradonačelničku?

Moj jedini afinitet je da bude bolje građanima Dubrovnika. Dokle budem imao volje, borit ću se za poboljšanja. Sada sam na funkciji predstavnika svih građana kotara Grad, pa ne dopuštam politiziranje i strančarenje. Ako postoji neka institucija gdje građani smatraju da mogu dati bolji doprinos, onda bih razmislio. Sada sam koncentriran na poteškoće gradske jezgre i njihovo rješavanje, borba se nastavlja.

petak, 7. listopada 2022.

PROSTITUCIJA U GRADU Seksualne usluge najčešće nude žene iz Južne Amerike, doznali smo i cjenik!

Na dubrovačkom području je u posljednje tri godine kažnjeno više osoba koje su se bavile prostitucijom. Raspitali smo se tko su najčešće pružateljice usluga, tko su klijenti, kakve su cijene seksualnih usluga i kako se cijela priča odvija

Piše Ivona Butjer Mratinović foto MUZEJ DOMOVINSKOG RATA DUBROVNIK

Što se tiče samog profila žena koje se u Dubrovniku bave prostitucijom, neslužbeno doznajemo kako se tu pretežno radi o ženama iz Južne Amerike, u prvom redu državljankama Brazila koje prednjače, potom Kolumbije i Venezuele. U posljednje tri godine, kako smo doznali, na dubrovačkom području su zbog bavljenja prostitucijom kažnjavane i državljanke Španjolske, Portugala, Rusije, Ukrajine…

U posljednje tri godine kažnjeno je nešto više osoba zbog bavljenja prostitucijom na dubrovačkom području, nego što je to inače slučaj, neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik. Svaki porast kaznenih i prekršajnih djela je loša vijest. No, dobra vijest jest ta što se ovdje, kako doznajemo, ne radi o kaznenim djelima nego prekršajima koji se tretiraju kao prekršaji protiv javnog reda i mira.

U prijevodu, kod prostitucije u Dubrovniku očito se ne radi o organiziranom kriminalu u kojem postoje svodnici i žene koje su na bavljenje prostitucijom na neki način primorane. Poznato je kako je kod takvog oblika kriminala prostitucija samo jedna od aktivnosti kriminalnih krugova u koje često spadaju i krijumčarenja velikim količinama droge i ostala teška kaznena djela.

SAMA SVOJA GAZDARICA

Tragom ove informacije raspitali smo se kako zapravo izgleda prostitucija u Dubrovniku. Kako doznajemo iz neslužbenih, ali pouzdanih krugova, radi se o oblicima pružanja seksualnih usluga u kojima je žena ‘sama svoja šefica’. Dakle, ona nema svodnika, nego samostalno pruža seksualne usluge zainteresiranim klijentima. Njihov glavni alat za oglašavanje je internet. Kako doznajemo, uglavnom se radi o osobama koje postavljaju online oglase o seksualnim uslugama koje pružaju te tako traže klijente. A među klijentima, kako doznajemo, ima i domaćih i turista.

UGLAVNOM IMAJU DO 40 GODINA

Što se tiče samog profila žena koje se u Dubrov niku bave prostitucijom, doznajemo kako se tu pretežno radi o ženama iz Južne Amerike, u pr vom redu državljankama Brazila koje prednja če, potom Kolumbije i Venezuele. U posljednje tri godine, kako smo doznali, na dubrovačkom području su zbog bavljenja prostitucijom ka žnjavane i državljanke Španjolske, Portugala, Rusije, Ukrajine…

One obično imaju između 20 i 40 godina i uglavnom nisu stacionirane u Dubrovniku nego putuju, primjerice po drugim hrvatskim gradovima ili Crnoj Gori, te pružaju seksualne usluge. Svoje usluge uglavnom oglašavaju putem društvenih mreža, pogotovo Instagrama, a ovisno o potražnji, mijenjaju gradove.

DOSTA TRAŽENE I TRANSRODNE OSOBE

Raspitali smo se i o cjeniku tih usluga. Kako smo doznali, cijene se uglavnom kreću od 100 do 300 eura, ovisno o željama klijenata. Potražnje očito ima pa one dobro zarađuju i svoje usluge uglavnom pružaju u apartmanima na području Dubrovnika koji za tu namjenu unajmljuju. Iako se uz pojam prostitucije uglavnom vezuju žene, što zbog činjenice kako se ipak one češće bave tom djelatnošću, ali i zbog mizoginije u društvu (prostitutka je, naposljetku, ženska riječ koja čak ni nema svoju inačicu u muškom rodu), seksualne usluge pružaju i muškarci. No, u Dubrovniku takvi slučajevi, doznajemo, nisu zabilježeni, osim u slučajevima u kojima su te sek-

sualne usluge nudile transrodne osobe. Kako doznajemo, i u Dubrovniku postoji potražnja za seksualnim uslugama transrodnih osoba, za osobama koje su rođene kao osobe muškog spola, ali se osjećaju kao žene.

‘HOSTESIRANJE’ NA JAHTAMA

Premda je otad prošlo nešto vremena, Dubrovčani se vjerojatno dobro sjećaju skandala u koji je bio uključen Zsolt Borkai, gradonačelnik Gyorka u Mađarskoj, pripadnik vladajuće stranke Viktora Orbana. Naime, 2019. godine u javnost su procurile fotografije i videozapisi zabave s luksuzne jahte, a materijali prikazuju njegov seks s prostitutkama. Zanimljivo je kako se u vremenu kad su materijali snimljeni jahta nalazila u dubrovačkom akvatoriju.

Prostitucija na luksuznim jahtama nešto je o čemu se u javnosti često govori i što je postalo gotovo opće uvriježeno. Ona sasvim sigurno postoji, no u pravilu je teško dokaziva jer se djevojke često prijavljuju kao hostese i uopće kao dio posade pa zapravo ni nema puno dokaza o tome što se događa na luksuznim plovilima.

Prostitucija, koja se još naziva najstarijim zanatom na svijetu mada to zapravo nije, kao pojava je postojala davno prije nas, a čini se kako će postojati još dugo nakon. Pokušavalo joj se kroz prošlost i sadašnjicu stati na kraj različitim metodama, no u tome se uglavnom nije u potpunosti uspijevalo. Potražnje za seksualnim uslugama je uvijek bilo i uvijek će, čini se, i biti, a dok je nje, bit će i seksualne ponude. Doduše, ona bar u Dubrovniku nije rezultat moranja ili prisile nego vjerojatno procjene žena kako će na takav način brzo zaraditi veće svote novca.

U modernom vremenu ona ponekad dolazi i do stupnja romantizacije, no pritom treba biti oprezan. Prostitucija, čak i onda kad nije dio organiziranog kriminala, predstavlja rizik. Kontrola situacije s prostitucijom znači ujedno i kontrolu nad širenjem spolnih bolesti koje mogu prerasti i u razmjere epidemije, stoga ni ne čudi pojačan angažman policije na ovom području koji je polučio znatne rezultate.

Iako se uz pojam prostitucije uglavnom vezuju žene, što zbog činjenice kako se ipak one češće bave tom djelatnošću, ali i zbog mizoginije u društvu (prostitutka je, naposljetku, ženska riječ koja čak ni nema svoju inačicu u muškom rodu), seksualne usluge pružaju i muškarci. No, u Dubrovniku takvi slučajevi, doznajemo, nisu zabilježeni, osim u slučajevima u kojima su te seksualne usluge nudile transrodne osobe

petak,

NIJE ROMANTIČNA, ČESTO NOSI SPOLNE BOLESTI

Zašto su Dubrovčani nesretni?

Nedavno je Jusuf Nurkić, košarkaški reprezentativac Bosne i Hercegovine, boravio u Africi, te je nakon povratka izjavio: -Živimo u teškom svijetu, bio sam u Ruandi tri dana, nisam nikad vidio toliko sretnih ljudi, toliko dječjih osmijeha, a imaju toliko malo. Vidio sam dvije škole koje pohađa nekoliko tisuća djece, a nemaju cipele. Pogodilo me to, pokušao sam im kupiti cipele, knjige, sve što im je potrebno – kazao je, među ostalim.

Nurkić ima stav kao klasični prosječni Zapadnjak. Srce mu popuca kada vidi bosu afričku dječicu koja „imaju toliko malo“. Čudno je, međutim, u cijeloj priči zašto su Zapadnjaci tužni, iako, kako kažu, „nikad nisu vidjeli toliko sretnih ljudi, toliko dječjih osmijeha“? Zašto je naš dobri Jusuf utučen pored toliko sreće? Nije li to kontradiktorno?

sretni baš zato što imaju! Odvajkada je bilo normalno da se čovjek uspoređuje s okolinom. Zapadnjak se natječe sa susjedom. Da bi ga sustigao mora jurcati za profitom. Da, na Zapadu se može zaraditi, ali ne bez nuspojava. Da bi čovjek imao mora se itekako staviti i pritom žrtvovati sve one svakodnevne sitnice koje su ga veselile. Dubrovnik je sjajan primjer. Nikad Dubrovčani u svojoj slavnoj historiji nisu imali više materijalnih dobara, ali s druge strane, kvaliteta života im nije narasla, nego upravo suprotno. Mirno se Dubrovčanin Gradom može šetati s ljubavnicom, jer domaćeg čovjeka nigdje neće sresti. Ni na Stradunu, ni u Uvali, ni na Dančama, koje još uvijek

Mirno se Dubrovčanin Gradom može šetati s ljubavnicom, jer domaćeg čovjeka nigdje neće sresti. Ni na Stradunu, ni u Uvali, ni na Dančama, koje još uvijek slove kao kupalište lokalaca, ali lakše ćete tamo vidjeti veliku bijelu psinu, nego svoju generaciju

Pogledajmo na trenutak činjenice – prosječna dubrovačka obitelj zaista ima puno više nego prosječna ruandska. Neka muž i žena s dva djeteta imaju dvije prosječne plaće, znači 14 tisuća kuna mjesečno. Neka za podstanarstvo izdvoje 4 tisuće kuna, plus režije tisuću, plus još dvije tisuće na razne uljećuće troškove poput servisa automobila, pokvarenih uređaja bijele tehnike i slično, ipak će im ostati dovoljno za hranu da izguraju mjesec. Taj život je skroman, nema tu luksuza - putovanja, restorana, dobrih auta i motora… - ali opet nisu gladni i žedni poput mnogih Afrikanaca, plus imaju krov nad glavom, kakvu-takvu zdravstvenu skrb... Kako je onda moguće da Zapadnjak mora otići u Afriku da bi vidio toliko dječjih osmijeha? Zašto, pobogu, sretne ljude i toliko osmijeha ne može vidjeti kod kuće, na zapadnoj hemisferi, gdje ljudi „imaju toliko puno“ i gdje Afrikanac „nikad nije vidio toliko nesretnih ljudi i toliko depresivne djece“?

BEZGLAVO JURCANJE

Odgovor je vrlo jednostavan – Afrikanci su sretni, baš zato što su siromašni, a Zapadnjaci su ne-

Nigdje nema toliko sretnih ljudi i dječjih osmijeha kao u Africi

Nikad Dubrovčani u svojoj slavnoj historiji nisu imali više materijalnih dobara, ali s druge strane, kvaliteta života im nije narasla, nego upravo suprotno

Piše Maro Marušić foto YouTube

Dubrovački dnevniK petak, 7. listopada 2022. Kolumna Škura bura 23

slove kao kupalište lokalaca, ali lakše ćete tamo vidjeti veliku bijelu psinu, nego svoju generaciju. U utrci za profitom Dubrovčani su se odrekli nogometa na Dančama, karata, šaha, općenito druženja i zdrave zajebancije. Čak ni u kvartovskim kafićima nećete naći ekipu. Sve se mora danima, tjednima unaprijed dogovarati, a i onda često propadne. Naravno, nije ovo samo problem našeg grada, nego čitavog Zapada. Prije nekog vremena pojavila se vijest kako Andaluzija pokušava zaštiti običaj sjedenja ispred kuća tijekom ljetnih večeri. Prije su Mediteranci bili na ulici, čavrljali, zezali se, djeca su se igrala ispred kuća i zgrada, ali sve je to izumrlo, kako u Andaluziji, tako u Veneciji, Dubrovniku, Siciliji, Grčkoj… Želimo Andaluziji da uspije, ali vjerojatno neće. Druga su vremena, ne sjedi se ni na izlozima Straduna. Osim trke za zaradom, mediteranski način života uništili su i pametni telefoni. Ne treba ti čovjek uživo da vidiš što je s njim. Dosta je društvena mreža, iako život na Facebooku nema nikakve veze s onim stvarnim.

ZA OPUŠTANCIJU TREBA IMATI VREMENA

Ruandac, Mozambičanin, Gvineja Bisaoanac, Obala Slonovakostanac i Malac (kako bi to lijepo rekao Željko Pervan) nemaju tih problema. Tamo nitko nema ništa, ne opterećuju se sa susjedovim apartmanima i rođakovim dalekim putovanjima, i ono najvažnije - imaju vremena. Da bi se čovjek smijao mora biti opušten, a da bi bio opušten mora imati vremena, usporiti život. Sve ono čega na Zapa-

du kronično fali. Zapadnjak trči za lovom da bi sreću našao kada otputuje za godišnji. Ali zato mu je svakodnevica kaotična. Afrikanac love nema, ali zato ima vremena za obitelj i prijatelje. U čitavu ovu formulu treba ubaciti i klimu koja je veliki problem Europe. Dobar dio siromašnih zemalja ima toplu klimu cijele godine, pa ne moraju razbijati glavu oko cijena nekretnina. Sklepaju kakvu favelu, ilegalno se spoje na struju i dobro je. Došli su do krova nad glavom skoro za džabe. Na Zapadu čovjek otegli papke dok dođe do stana. Ako nije dobio ništa u nasljedstvo, život će mu bit pakao. Koliko god radio, teško će kupiti četiri zida. Kako onda da bude sretan? Rekli smo da prosječna dubrovačka obitelj može s primanjima izgurati mjesec. Ali problem je što drugi imaju više, pa onda i ti roditelji hoće svojoj djeci omogućiti ono što ima susjed. To je početak frustracija, začarani krug iz kojeg nema izlaska. Onda ti roditelji izgube prijatelje jer ne mogu pratiti njihov tempo koji ponekad podrazumijeva odlaske u restorane. Sve danas u Dubrovniku košta, i to brutalno, čak i rekreativno igranje nogometa. Može se sa šest, sedam tisuća kuna preživjeti mjesec, ali da se puno toga žrtvuje, čak i gledanje utakmica u kafiću, jer je mnogima masu dati 200 kuna za okrenut turu ekipi. I onda baš zato, jer se često ne može pratiti okolinu, čovjek na Zapadu je nesretan. Koliko god radio, uvijek ga muči cijena kafe. Osjeća da ne miče s mjesta, a sve je stariji i umorniji.

BOLJI JEDNI PREMA DRUGIMA

U Africi toga nema. Život jest težak, za razliku od Zapada, oni ne znaju što će sutra jesti, ali hrani ih bliskost. Mi smo se u Europi i Americi jedni od drugih udaljili da je to za plakati. Ne znamo ni prvog susjeda, razdvojili smo se od starih prijatelja, a teško stječemo nove. Tek kad nas strefi neka bolest shvatimo da je život kakav smo vodili bio isprazan. Prije neki dan je Ana Putica, koja radi s umirućima, za Dubrovački dnevnik izjavila da ljudi pred smrt najviše žale što nisu bili bolji jedni prema drugima. To je ta razlika između Zapada i životnih vrijednosti. Nemamo vremena za druge, od silne trke ih ne vidimo, ne čujemo, i ne slušamo… Ne pitamo ih je li im što treba sve dok jednog dana mi onemoćamo i onda uvidimo da smo pogriješili. Nažalost je kasno. A Afrika to još uvijek ima – bliskost zajednice koliko god im teško bilo u materijalnom pogledu. Zato Jusuf Nurkić nigdje nije „vidio toliko sretnih ljudi, toliko dječjih osmijeha“. Zato što živi na Zapadu, lokaciji gdje ljude zaboli za druge sve dok se sami ne razbole. A onda hvatajući posljednje udahe šapuću Ani Putici. -Žalim jedino što nisam bio bolji prema drugim ljudima – kaže umirući – ali jebiga, nisam imao vremena zaustaviti se u kapitalističkom vrtuljku.

Afrikanci su sretni, baš zato što su siromašni, a Zapadnjaci su nesretni baš zato što imaju! Odvajkada je bilo normalno da se čovjek uspoređuje s okolinom. Zapadnjak se natječe sa susjedom. Da bi ga sustigao mora jurcati za profitom

Na ekranu, ali i u životu sam odlučila kako ću ja biti ja i takvu me najviše vole

Svestrana Dubrovkinja Ivana Mijić Vulinović kaže kako se dugo pitala – tko sam ja? Ona je dubrovačka pravnica i doktorica međunarodnog prava čija je nova knjiga izašla iz tiskare i uskoro bi se trebala naći u primjeni i na Sveučilištu u Dubrovniku. U profesionalnom smislu ima dvije velike ljubavi, a to su pravo i novinarstvo. Predavačica je na Sveučilištu u Dubrovniku, dugogodišnja novinarka, a široj dubrovačkoj javnosti najpoznatija kao urednica i voditeljica emisije ‘Sve u 16’ na Dubrovačkoj televiziji koja gaji jedan zanimljiv i autentičan pristup. U emisiji kao da svaki put uspijeva doći do same suštine svojih gostiju, a često dijeli i anegdote iz vlastitog života, spominjući ponekad i svog supruga Marka koji, kaže ona kroz smijeh, na sreću ne gleda njene emisije baš uvijek. Ovaj put Ivana se našla u poziciji gosta, a ne onoga tko pita, pa nam na samom početku govori – čudno mi je biti s druge strane.

Piše Ivona Butjer Mratinović

Foto: Privatni album

petak, 7. listopada 2022.

Zašto je čudno biti s druge strane?

Navikla sam na to da ja pitam, a da drugi odgovara. Kad je obratno, onda moram biti jako skoncentrirana na to što ću reći i što će me taj netko pitati. U poslu, u principu nemam tremu, bez obzira je li to kad imam goste u emisiji ili kad predavam na Sveučilištu. Konci su u mojim rukama, ja vodim igru. Ovdje igru vodi netko drugi.

Znači da dobro znaš slušati druge?

Privatno mi govore da sam brbljava, ali jedan od razloga zbog kojeg toliko vo lim posao na televiziji jest to što naučim neke stvari. Televizija me naučila puno više slušati, a kroz slušanje puno toga naučim.

A kako je to kad si s ‘tvoje strane’? Ko liko je teško na ekranu svakodnevno izgledati raspoloženo, dobro, nasmi jano, bez obzira na to kako se zapra vo osjećaš? Ljudi smo od krvi i mesa. Meni je taj moj studio terapija. Svi imamo teške životne faze i znalo bi mi se dogo diti da mi je bilo teško ustati s kauča i ići uživo. No, kad dođem u studio i kad se upali crvena lampica, sve prođe. Foku sirana sam samo na tog gosta, na tu te mu i meni je prekrasno. Ako sam nervo zna, tu se umirim, potpuno mi se makne fokus s tog problema. Divno je što imam tu uredničku slobodu da samostalno bi ram goste, ali i teme. Ja sam tu poprilič no ‘sebična’ pa biram i goste i teme su kladno onome što i mene samu zanima. To se pokazalo uspješnim jer nas obič no more ili zanimaju slične stvari.

Ali puno se tih gostiju i tema promije nilo kroz tvoju emisiju. Nismo neki ve liki grad, a ponekad se baš ništa zani mljivo ni ne događa. Odakle crpiš in spiraciju?

U principu iz svog života i nekih svojih dilema. Majka sam, supruga, imam ro ditelje, imam prijateljice, društvo… Na primjer, nekad se nađeš u situaciji kako tračaš nekoga s prijateljicom. Znamo da to generalno nije lijepo. Onda pozovem psihologa i pitam ga – je li u redu tračati, pitam ‘za prijateljicu’? I onda taj psiholog kaže – da, to je ok, ako nikome ne činimo štetu, ljudi smo od krvi i mesa i ne moramo biti savršeni u svakom trenutku. Nadalje, kako postupiti s djetetom u pubertetu? Imaš starije roditelje, posto-

ji generacijski jaz i znate jedni drugima ići na živce. Imaš kuću koju treba urediti. Onda u emisiju zovem osobu koja se bavi dizajnom interijera. Osobno jako volim psihološke teme, naravno i pravne, što je moja struka, ali i teme oko umjetnosti. Pa mi tako dođu glumci i redatelji u emi-

ali i strpljivosti. Kad slušam, svakodnevno od svojih gostiju nešto novo naučim i doma dolazim oplemenjena nekim novim spoznajama.

Televizija me naučila i još jednoj stvari. Naime, imam sjajne kolege oko sebe; Antonio u montaži, Dalia, Alen i Emer-

odlukom i imam svoju publiku. To mi je dalo određenu dozu jedne zdrave samouvjerenosti kako bih i dalje bila autentična, ne samo na ekranu nego u svim segmentima života.

I kao što sam rekla, naučila me slušanju,

između prava i novinarstva koje su moje dvije ljubavi. U novinarstvu sam prošla sve medije, od tiskanih, preko televizije, do radija. Na televiziji sam shvatila kako to što sam tada radila, iskreno govoreći, nije za mene. Jednostavno sam shvati-

petak, 7. listopada 2022. Dubrovački

la kako ne volim biti odgovorna za toliki broj ljudi i kako se informativom ne želim baviti. U tom trenutku sam osjetila zasićenje i okrenula se pravu. Upisala sam doktorat i vjerovala kako sam završila s novinarstvom. No, ljubav prema televiziji je uvijek ostala u meni. Imala sam oduvijek viziju toga što bih radila na televiziji, no tada nije bilo prilike da to realiziram, a kasnije su se stvari posložile i sada zaista radim ono što volim.

Televizija je možda i najzahtjevniji medij jer se tu novinar ili voditelj pojavljuju cijelim svojim bićem, stasom, glasom, svime! Ti na ekranu izgledaš odlično, elokventna si, opuštena… Je li kad bilo neke treme u tvojim novinarskim etapama?

Naravno kako je bilo. Sad vodim i uređujem emisiju ‘Sve u 16’, a krenulo je s emisijom ‘I to je život’. Kad sam imala odraditi prvu emisiju, to je bila neviđena trema, ali kažu kad se kod mene ona ne vidi. I danas znam imati tremu, ali samo kod određenih emisija. Moj tata je nedav no imao promociju knjige. S glav nom urednicom Marijom Njavro sam tada komentirala kako mi dolaze nakladnik i predsjed nik Društva dubrovačkih pi saca Boris Njavro i Luko Pa ljetak koji je sredio knjigu, ali kako bih tatu izbjegla. Marija je kazala kako to nema smisla bez autora knjige. Imala sam užasnu, neviđenu tremu, i to tjedan dana prije emisije. Bilo mi je važno da on bude zado voljan, da ostavi željeni dojam i više nisam imala odgovor nost za sebe i kakva sam ja. Ovdje sam imala odgovornost i za sebe i za njega. Sve mi je to bilo jako bitno jer znam kako je i njemu bitno. Koliko onda televizija i novi

narstvo pojačavaju samopouzdanje kod osobe? Praktički se svakodnevno susrećeš sa situacijom koja je, rekla bih, za većinu stresna jer ogroman broj ljudi se boji kamere. Stresne situacije su relativan pojam. Moja sestra radi kao porezni savjetnik. Da imam 10 minuta raditi na tom poslu, morala bih popiti tablu Normabela, jer je meni to strašno stresno. Radila sam posao gdje sam morala sjediti osam sati. Nije bilo nekog posla, ali mi je bilo užasno stresno, do razine neizdržljivosti. Meni ovaj posao ne da nije stresan nego je najugodniji mogući na svijetu. Obožavam ga! Teme su ležerne, goste sama biram… Naravno, bude svakakvih situacija. Recimo, dođe ti gost koji se malo proveselio prije emisije. Ali meni to bude zanimljivo! Kažem im u režiji kako imamo situaciju. U početku je znalo biti stresno, ali sad smo obično u raspoloženju neke ugodne uzbuđenosti oko toga kako izvući najbolje iz date situacije. Ljudi me znaju pitati kako svaki dan mogu izaći pred toliko ljudi. No, kad bih ja to tako radilo na takav način, nema šanse da bih izdržala. Moj studio je moje utočište, moj dnevni boravak gdje želim doprijeti do osobe koja je moj gost, do njene suštine i da od nje nešto naučim. I da napravimo nešto dobro! Što se tiče samopouzdanja, vjerujem kako ti nijedan izvanjski uspjeh ne može pomoći ako ga nemaš.

Jim Carrey je to fenomenalno opisao. On je mislio kako će biti sretan ako bude glumac, pa onda ako bude uspješan glumac… Na kraju je došao na sam vrh Hollywooda i nije to postigao i onda je shvatio kako dubinski mora raditi na sebi. Dobro je doći do onoga što tebi predstavlja uspjeh, sukladno tvojoj viziji, ali je činjenično ako si nezadovoljna i nesigurna osoba, taj uspjeh će te ispuniti i usrećiti jedno vrijeme i onda ćeš opet shvatiti kako si nesiguran i krhak. Dobro je doći do izvanjskoga kako bi shvatio kako te to iznutra neće uistinu ispuniti. Na sebi svakodnevno treba raditi jer svi smo mi duboko ispod površine krhki.

Međutim, kad pričamo o kameri, ljudi se znaju bojati. Kako ih opuštaš? Nikad nikoga ne silim, a zapravo vidim je li netko zaista ima strašnu tremu ili mu je samo potrebno ohrabrenje. Kad mi gosti kažu kako imaju tremu, obično ih uvjerim kako je u mom studiju zaista opuštena atmosfera, što se mogu uvjeriti i kod onih koji su već gostovali kod mene, kako će vrlo brzo zaboraviti na kamere koje su male, gotovo neprimjetne. Osobama koje bi gostovanje ipak predstavilo preveliki stres ponudim da se jave kad budu spremne i kako su im vrata mog studija uvijek otvorena. Poanta je da bude ugodno. Imam neke sisteme. Ako gost ima jaku tremu, kad sjednemo i prije nego što je počela emisija, obično počnem puno pričati s njim, smijemo se i nakon nekoliko minuta zaboravi na tremu. Kad krene snimanje, osoba je već toliko opuštena i treme nema. Također, ljudi su opterećeni time kako će pogriješiti, a ja ne razumijem zašto smo uopće u životu toliko opterećeni time da nešto ne falimo. To se opterećenje zna vidjeti na televiziji. Ali gost zaista nema što faliti jer obično oni govore o temama koje su im specijalnost ili struka ili u kojima su dobri. Nitko o tom njihovom fahu ne može znati bolje od njih samih. Ako se i dogodi greška, većina gledatelja neće to ni uočiti jer jednostavno tema nije njihov fah.

A greške su kod gledateljstva ustvari simpatične, djeluju ljudski. Tako je! I to se s vremenom dosta promijenilo. Prije su voditeljice uglavnom bi-

petak, 7. listopada 2022.

le savršeno lijepe i besprijekorne, a sad se često biraju osobe koje imaju neku fizičku ‘manu’ kako bi se ljudi s njima mogli identificirati. Tako je do njih lakše doprijeti. Zapravo mislim kako greška uopće nije greška, kako ljudi vole vidjeti kako smo svi od krvi i mesa i kako svi nešto falimo. U smislu sadržaja teško gost može faliti. Znaju me pitati – što ako mu mozak ‘zablokira’ pa nastane tišina? Ali tišina je moja greška. Ja sam tu da sredim blokadu ako do nje dođe.

Televizija je samo jedan segment tvog života, pa i tvog rada. Predavačica si na Sveučilištu u Dubrovniku, između ostalog predavaš i Medijsko zakonodavstvo.?

Prije mene je tu bilo kolega Dalibor Ivušić od kojeg sam puno naučila, a shvatila sam kako će pravo biti izazovno predavati ne-pravnicima. I u pravilu ljudi imaju averziju prema pravu, smatrajući kako je to nešto jako kruto i dosadno. Moram priznati kako sam i ja upisala pravo zbog ljudskih prava, a upravno ili trgovačko pravo su mi nešto što mi je kronično dosadno. Na kraju sam i pošla na doktorat Međunarodnog javnog prava u kojem je segment, dakle jedna podgrana pravo ljudskih prava. Ako bih interpretirala medijsko zakonodavstvo tako što bih citirala zakonske odredbe, to bi bilo dosadno. Prvo što im kažem je da slučajno ne uče napamet. Suština je shvatiti, znati prepoznati, naći i primijeniti. Treba shvatiti suštinu. Drago mi je što sam dobila priliku predavati baš medijsko zakonodavstvo. Mislim kako nema dražeg predmeta. Imala sam dug period kad sam govorila – u redu, jedna moja prijateljica je doktorica i ona je samo doktorica, druga je profesorica i ona je profesorica, ali što sam ja, tko sam ja? Jer voljela sam pravo i novinarstvo. I nikako se odlučiti! I onda sam to dvoje spojila.

Na prvu pravo mnogima zvuči naporno, ali u suštini ipak nije. Kako tim mladim ljudima i ostalim studentima približavaš tako kompleksnu materiju Studentima sada navodim primjere iz praske; prošla sam sve vrste medija, bila sam urednica informative, a sada uređujem i vodim emisiju koja je nešto drugačijeg karaktera i sukladno tome im dajem primjere. Važnije je zapamtiti primjer

nego definiciju. Prateći rezultate na kolokvijima, primijetila sam kako će lakše nešto naučiti ako im dam neki ekstremni primjer. Recimo, pitam ih može li policija doći na vrata i tražiti te da im kao novinar otkriješ identitet nekog anonimnog sugovornika. Postoje preduvjeti kad se nešto treba otkriti, kad ne, ali to ne može policija postići kucajući na vrata nego to treba ići tako što će Sud, na zahtjev Državnog odvjetništva, izdati nalog. Kažem im da zamisle kako su novinari koji su pričali s dilerom koji je otkrio sve o balkanskoj ruti droge koja se raspačava u Dubrovniku. Kažem im da raspačavaju heroin, kokain i da će biti eksplozija po gradu. Sve su glave gore i svi slušaju, nitko nije na mobitelu. Onda ih pitam treba li nadležnim organima otkriti anonimni izvor ili ne. Treba - jer su ugroženi životi. Ako im daš neki običan primjer, ne će zapamtiti. Isto je i sa zvijezdama koje prate. Nije im nešto napeta Gabi Novak, ali ako spomeneš Karleušu ili Severinu, to je druga priča. Recimo, je li narušeno pravo na privatnost u slučaju Severina – Milan Popović. Pa onda Severinin filmić. Na prvu će se svi nasmijati, ali preko te teme je lako objasniti što jest, a što nije autorsko djelo i u kojoj mjeri javne oso be imaju pravo na zaštitu privatnosti.

Objasni to i našim čitateljima jer svih uvijek zanima sve oko Seve rinog filmića.

Ona je isprva tužila za povredu autorskih prava, no njen filmić ne zadovoljava sve kriterije ko je određeni uradak mora ima ti kako bi bio autorsko dje lo. Kako u toj tužbi njen od vjetnički tim nije uspio, oni su digli drugu tužbu za po vredu prava na privatnost, dostojanstva, časti i ugle da. Kad pričamo o naknadi štete jer smo u medijima narušili njenu čast i ugled, postoji više vrsta nakna de štete. Severina je re cimo imala duševnu bol i naknadu štete, i to u smi slu izmaka dobiti. Jer ona je, barem je tako tvrdila, bila u lošem stanju zbog duševne boli zbog čega nije mogla godinu da na nastupati. Tako im

objasnim autorsko djelo, pravo na privatnost, što je čast i ugled te naknadu štete u smislu izmaka dobiti. I nitko, ali nitko u kolokviju to neće faliti.

Jednako kao što će, pogotovo nakon spominjanja Severininog filmića, svi sasvim sigurno pročitati ovaj tekst. Kažeš kako voliš slušati jer voliš učiti od ljudi, a od tebe se ima što naučiti i dobar si sugovornik. Pa idemo zaključiti na jedan još ljepši način. Jako si svestrana. Uskoro bi i tvoja knjiga trebala ugledati svjetlo dana. Knjiga koja je upravo izašla iz tiska, koju čekam da mi stigne iz naklade Ljevak u Zagrebu i koju su poslali poštom Sveučilištu i meni, nosi naziv ‘Sustav ljudskih prava u RH’. Naše Sveučilište je prihvatilo kao obaveznu sveučilišnu lite-

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Monika, Sandra, Jolly i Ivana - djevojčica razigrana je igračkicama očarana

Egon, Branka i Luce - u albumu i DD ostat će lijepe sličice za uspomenu s lapadske šetnice

Punih 50 godina od mature proslavili su maturanti 4a i 4b Pomorske škole Dubrovnik, smjer Nautika, generacije 1971/72. Okupili su se Pavo Miličić, Periša Šeman, Ivica Škrabić, Lovorko Šoletić, Ivo Mašković, Mladen Bender, Vicko Lujak, Nikša Majkovica, Miljenko Šikić, Boško Dabelić, Drago Milinković, Petar Radaić, Pero Matić, Leo Vasković, Petar Miličić, Mladen Mrvelj, Pero Zvrko, Ivo Škerlj i Ivo Pavlović

Mato, Frano, Perica, Rudi, Davor i Ante - u Sponzi je izložba Buđenja gospođe Roze, Rudolfa Patera, uz njihov doprinos otvorena, likovnoj publici na uživanje ponuđena

Goge i Luce - presretne su mame što njihovima Katarini i Tomislavu već 7 godina u ljubavi ritmu kuca srce

Dubrovački

petak, 7. listopada 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivana, Špiro i Maja - prvi odvažni koraci unučića i sinčića oduševljavaju do beskraja

Olja i Laura - sezonu su vrijedno odradile i dobro se sprijateljile

Aleksandar, Milana i Denis - ne samo vidjeti, nego bi ih bilo lijepo i čuti u pravi čas, instrumenti su im čelo, violina i kontrabas

Mladenka, Marin i Tihana - užitak je u pravom društvu biti i otvaranje izložbe slika zajedno posjetiti

Karmen, Ivana i Marijan - njihov Vlaho snimanjem nije baš oduševljen bio, pa se malo skrio

Petar, Vida i Mato - dodatno godi kad je obitelji i na poslu zajedno biti dato

Luka upisa bila mu je Dubrovnik

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

’’KRALJICA MARIJA’’ naš je najveći brod kojega smo ikada imali, Dubrovčani mu priredili veličanstveni doček uz pratnje brodica i crkvena zvona

Uz ovaj veličanstveni parobrod veže se i priča o tome kako je pelješki kapetan Šimunković sredio zloglasnog talijanskog kapetana malog brzog linijskog broda Francesco Morosinia

Najveći putnički brod koji je ikada plovio pod nekom od brojnih zastava koje su se u turbulentnim vremenima 20. stoljeća tako često mijenjale na istočnoj obali Jadranskog mora izgrađen je pred 116 godina. Tjednik “Sušačka revija” u svom ilustriranom dodatku “Ženski svijet” 1931. piše kako je “Jugoslavenski Lloyd nabavio veliki prekooceanski putnički parobrod, koji dobiva po previšnjoj dozvoli ime KRALJICA MARIJA”.

Po veličini i luksuzu brod je doista u to vrijeme morao impresivno djelovati. Jugoslavenski Lloyd, dubrovačko parobrodarsko društvo sa sjedištem u Splitu i upravom u Zagrebu, bila je najveća brodarska kompanija Kraljevine Jugoslavije, a nastala je spajanjem Račićeve Atlantske plovidbe i Jugoslavensko - amerikanske plovidbe Boža Banca.

PORINUT 1906. POD IMENOM ARAGUAYA

U brodogradilištu Workman, Clark & Co Ltd. u Belfastu porinut je za Royal Mail Steam Packet Company (RMSP) dana 5. lip-

nja 1906. u more parobrod ARAGUAYA koji je imao 10537 bruto tona, bio dug 162, širok 18,5 metara, a mogao je u tri razreda prevoziti ukupno 1200 putnika. Dva parna stroja Messrs Workman, Clark & Co., Ltd. su mu preko dvije propele davale putnu

brzinu od 15,6 čvora. Zaplovio je već 12. listopada iste godine na emigracijskoj i poštanskoj liniji iz Southamptona prema Rio de Janeiru, Montevideu i Buenos Airesu. Na povratnim putovanjima prevozi u svojim hlađenim skladištima još i smrznutu

Dubrovački dnevniK petak, 7. listopada 2022.

argentinsku junetinu te ovako plovi sve do 1917. kada je za potrebe kanadske vlade u ratnom vihoru Prvog svjetskog rata rekviriran i preuređen u brod bolnicu. U tri godine i na ukupno 19 transatlantskih putovanja prevozio je oko 15 tisuća ranjenika s europskih ratišta prema kanadskim lukama. Matičnoj RMSP kompaniji je vraćen 1920. kada je ponovo preuređen zaplovio na istoj prijeratnoj pruzi za Južnu Ameriku. Posao očito nije dobro išao, pa je sljedeće godine poduzeo kao lajner šest putovanja iz Hamburga preko Southamptona do New Yorka.

KRUŽNA PUTOVANJA I DOLASCI U DUBROVNIK

Kako ni to nije donijelo većeg uspjeha, ARAGUAYA je 1926. luksuzno preuređena u brod za kružna putovanja za 365 putnika u samo prvom razredu, i naravno da je ubrzo doplovila u Dubrovnik. Prvi se put ARAGUAYA usidrila pored Gradskih mira 18. rujna 1926. s 249 putnika i 270 članova posade. Sljedeće tri sezone dolazi opet, gotovo u isto vrijeme, po jednom godišnje, krajem ljeta. Tako je u programu trotjednog putovanja iz 1929. godine objavljen itinerer s polaskom 16. kolovoza iz Southamptona tičući luke: Tanger, Palermo, Venecija, Kotor (samo iskrcaj putnika za obilazak grada i autobusna vožnja putnika do Dubrovnika), Dubrovnik, Palma de Mallorca i Cadiz te povratkom u Southampton 7. rujna. Za Bokokotorski zaljev se u najavi putovanja navodi da se može uspoređivati s najboljim norveškim fjordovima.

Royal Mail Steam Packet je te iste 1929. godine upao u financijske teškoće zbog poznate svjetske Gospodarske krize poznatije kao Velika depresija te se odlučio za prodaju ovog parobroda. Ovakav luksuzni brod očito je zapeo za oko domaćim brodarima pa ga je neočekivano 1930. kupio Jugoslavenski Lloyd, koji mu je dao za to vrijeme prestižno ime KRALJICA MARIJA, s lukom upisa Dubrovnik.

PONOS FLOTE TADAŠNJE DRŽAVE

Na svoje prvo dvotjedno kružno putovanje brod polazi iz Sušaka (dio Rijeke) 11. ožujka 1931. obilazeći luke Šibenik, Split, Dubrovnik, Kotor, Krf, Nauplion i Pirej te u povratku opet uključuje Dubrovnik i potom Korčulu, Hvar i Split. Ovako stalno plovi od ožujka do listopada s polascima sva-

kog 2. i 16. dana u mjesecu. Cijena krstarenja je bila od 3.600 do 7.000 dinara po osobi. Od sljedeće 1932 godine poduzima kružna putovanja iz Venecije tičući: Split, Kotor, Krf, Atenu, Istanbul, Rodos, Iraklion, Itea, Dubrovnik, Venecija. Brod je imao više salona (jedan za nepušače), bar, kavanu, bazen i čak 40 kupaonica. Goste je zabavljao salon orkestar i jazz band koji su svirali za vrijeme ručka i večere te navečer za ples. Svaku večer je prikazivan i film. U brodskoj ambulanti je dežurao liječnik, a putnicima su na raspolaganju bili bežična radio telegrafska stanica, frizerski salon, knjižnica i fotograf. Doista sva čuda onoga vremena.

Posljednji je put KRALJICA MARIJA uplovila u Dubrovnik 1. rujna 1939. sa skupinom od 40 njemačkih putnika kojima se zbog početka Drugog svjetskog rata nije bilo dozvoljeno iskrcati se u Monte Carlu. Nijemci su se iz našega Grada ipak nekako kopnenim vezama preko tadašnje neutralne Jugoslavije uspjeli prebaciti do domovine. Veliki brod više nije imao posla pa je po iskrcaju njemačkih putnika u Dubrovniku otišao u raspremu.

KRALJICA MARIJA je deset godina bila ponos putničke flote tadašnje države.

‘’SAVOIE’’ STRADAO U PAKLU GRANATIRANJA

Nažalost, prodana je 1940. francuskoj Vladi, koja ga je dala na upravljanje brodaru Compagnie Generale Transatlantique, a ova mu daje i novo ime SAVOIE. Plovi prema francuskim kolonijalnim posjedima

u Istočnoj Africi i na Antilima, ali kako je već počeo novi svjetski rat, uskoro je raspremljen u Casablanci u Maroku. Sudbinu nekadašnje KRALJICE MARIJE najbolje je opisao splitski pomorski kroničar Marijan Žuvić koji kaže kako je njen sudnji dan bio 8. studenog 1942. kada je započela američka vojna operacija “Torch”, zapravo invazija prema Sjevernoj Africi kako bi se uništio njemački general - feldmaršal Romel i njegove trupe. Žuvić piše da su većinu pomorskih snaga odanih Vladi u Vichyu još početkom 1942. godine uništili Britanci u alžirskom pomorskom uporištu Mars el Kebir. Tako se u Casablanci od Petainove flote našao samo golemi i nedovršeni bojni brod JEAN BART, krstarica PRIMAQUED i sedam razarača. Kada je na plažama kod Fedhale započela američka invazija, Francuzi su zapucali, tako da je JEAN BART iz svoje jedine ispravne topovske kule ispalio svih 100 granata koje je imao. Američki je odgovor bio strahovit. Novi bojni brod MASSACHUSSETTS, teške krstarice i brojni razarači su zasuli Casablancu kišom granata.

Prema sačuvanim zapisima, kaže Žuvić, brod SAVOIE je bio vezan na istočnoj strani glavnog gata, između brodova LIPARI i ILLE D’ OUESSANT. No nažalost, točno preko puta, na zapadnom dijelu gata bio je JEAN BART, na koji je i bila usmjerena američka paljba. U paklu granatiranja teško je bilo izbrojiti sve pogotke koje je dobila i nekadašnja KRALJICA MARIJA. Ni broj stradalih mornara nije poznat.

Kraljica Marija

Odmah po osvajanju Casablance, Amerikanci su počeli ubrzano čišćenje luke, kako bi je osposobili za prihvat svojih brodova. Parobrod SAVOIE, ili bolje rečeno hrpa željeza njegovih ostataka, je izvučena s morskog dna pomoću zračnih cilindara i odmah je otegljen na jednu od obližnjih plaža. Marijan Žuvić u svom osvrtu piše da je brod tu ostao do prvih poratnih godina kada je konačno potpuno razrezan. Tako je svoje plovidbe završio putnički brod koji ni do danas na našoj obali još uvijek nema dostojnog konkurenta, jer je, za ilustraciju, i po duljini, i po bruto tonaži (volumen) bio veći i od današnjeg trajekta MARKA POLA (bruto tonaža 10325, duljina 129 m).

O DOLASKU PISALA ‘NARODNA SVIJEST’

U svom broju od 7. ožujka 1931. dubrovački je tjednik “Narodna svijest” dolasku broda KRALJICA MARIJA u matičnu luku posvetio cijelu naslovnu stranicu. U pozivu građanima da obilježe ovaj svečani dan, između ostalog je zapisano: “Pozdravimo na svečan način kako to može i znade grad vjekovnih pomorskih tradicija, novi ponosni dubrovački brod uzvišenog imena s/s KRALJICA MARIJA, koji će u nedjelju dne 8. ožujka u 9:30 sati na svom prvom putovanju sretno doploviti pred svoj Grad. Prožeti istinskom ljubavi za rodni grad, naši sugrađani ugledni armaturi Božo Banac, Dr. Miše Kolin i Pasko Baburica opet bilježe značajan datum u povijesti dubrovačkog pomorstva. Svjesni toga, zaodjenimo Grad i naše Domove u svečano ruho, isplovimo brodicama pred Grad i lijepe nam obale, da pozdravimo brod. Pred gradsku luku će stići i Njezino Veličanstvo Kraljica Marija s parobrodom Jugoslavenskog Lloyda nazvanim Visokim imenom Nje-

U svom broju od 7. ožujka 1931. dubrovački je tjednik “Narodna svijest” dolasku broda u matičnu luku posvetio cijelu naslovnu stranicu

petak, 7. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

nog Veličanstva. Prije dolaska u Dubrovnik brod je svečano kršten 7. ožujka 1931. u Splitu uz pucnjavu topova, zvonjavom zvona i lepršanjem trobojnica uz prisustvo njezinog Veličanstva’’.

NA SVAKOM KORAKU BRODICE, GRAĐANI I POZDRAVI

Na istome mjestu je objavljen i program svečanog dočeka broda KRALJICA MARIJA u matičnu luku Dubrovnik. U programu je tako navedeno kako će brod oko 7:00 proći pokraj rta otoka Šipana gdje će ga stanovništvo dočekati u brodicama pozdravljajući ga pucanjem iz mužara, a nakon njih isto tako i stanovništvo Lopuda, Gornjeg i Donjeg Koločepa, Brsečina, Trstenoga, Orašca, Zatona i Rijeke. Nakon toga su ih trebali pozdravljati građani s brodica koji su im došli u susret Koločepskim kanalom, a putem koji je brod prolazio trebali su posipati i cvijeće sve do Grada. Pred crkvicom sv. Vlaha na Gorici Lapađani su trebali podići barjak sv. Vlaha, uz zvona i počasnu paljbu lumbardijera sv. Vlaha, a zvonima su brod planirali pozdravljati i zavjetna crkva dubrovačkih pomoraca Gospe od Milosrđa, kao i crkva Gospe od Danača i sestre Dančarke. Pozdravi građana, uz počasnu paljbu dubrovačkih lumbardijera te izvijanjem barjaka, prema programu su se nastavljali s tvrđave Lovrjenac, s gradskih mira te tvrđave sv. Ivana gdje su lumbardijeri palili počasne salve. U gradskoj luci i na Porporeli su se također okupili građani kako bi pozdravili brod u prolasku između Lokruma i obale, kao i ispred Gimnazije. Kako je navedeno, sve brodice i

brodići trebali su biti okićeni. Poslijepodne istog dana uzvanici su imali priliku razgledati brod u gruškoj luci, u 18:00 je bio promenadni koncert, a u 19 sati svečani koncert Filharmonije i Dubrave u Bondinom teatru, odnosno današnjem kazalištu Marina Držića.

Od same kupnje do prodaje brodom je zapovijedao kap. Vicko Šimunković, rodom i prebivalištem iz malog mjesta Kućište na poluotoku Pelješcu. Nakon proslave brod je upućen na dvotjedno uređivanje kako bi 365 putnika imali maksimalni komfor na 12 dana dugim putovanjima po Jadranu i Mediteranu koja su uvijek počinjala u Sušaku (danas predio grada Rijeke), a završavala u Splitu, i naravno da je tu bio i neizostavan posjet Dubrovniku. Časopis “Narodna svijest” od 19. travnja 1933. piše: “KRALJICA MARIJA je odradila još tri društvena poučna putovanja ovoga ljeta, i to polaskom iz Venecije i povratkom u Veneciju. Prvo je bilo za Grčku, Orient i Dalmaciju od 7. do 27. srpnja; drugo za Francusku, Španjolsku i sjevernu Afriku od 28. srpnja do 5, kolovoza i treće za Egipat, Palestinu, Carigrad i Atenu od 13. rujna do 6. listopada.

ZANIMLJIVOST

Ne mogu završiti ovaj tekst, a da ne napišem kako je kapetan Vicko Šimunković sredio talijanskog kapetana malog brzog linijskog broda Francesco Morosinia koji je držao redovnu liniju između Italije i naše obale. Kapetan talijanskog broda je bio ljubomoran na ljepotu naših brodova te ih je, za ne vjerovati, namjerno proganjao izazivajući sudar što mu je i uspjelo kada je namjerno udario u brod Karađorđe gdje je na našem brodu bilo pet smrtno stradalih i ogromna materijalna šteta nakon čega je brod odmah morao ići u brodogradilište.

Kapetan Šimunković talijanskom kapetanu je očitao lekciju nakon koje se nikada više nije usudio (doslovce) gađati naše brodove. Kad je veličanstvena

KRALJICA MORA hrabro krenula na njega usred noći, uslijed njegovih provokacija, uz sva upaljena svjetla kako je naložio kapetan Šimunković, ovaj zloglasni Talijan je ipak posustao od straha, naglo skrenuo i počeo bježati. I više se nikada nije usudio uznemiravati naše brodove.

“Jedne mračne noći kapetan Vicko je prolazio s KRALJICOM MARIJOM kroz Korčulanski kanal. Odjednom, neugodan susret. Poznali su odmah “Morosinia” koji je okrenuo pravo na njih; pošto u plovidbi može biti upaljen samo mali broj propisnih svjetala, komandant “Morosinia” nije ni sanjao ‘ko se nalazi pred njim…

A kapetan Vicko je naredio kormilaru: - Uklonimo se, vozi lijevo… Međutim, “Morosini” je također okrenuo kormilom i dalje jurio na naš brod.

- Još lijevo - naredio je komandant Vicko… Tako dva, tri puta i svaki put kada bi se naš brod pokušao odmaknuti, “Morosini” je okretao prema njemu… Odjednom je kapetan Vicko

promijenio odluku.

- Desno - naredio je kormilaru. Brod je skrenuo i pošao prema “Morosiniu”. Sada su plovili jedan na drugog. Kormilar je molio:

- Barba Vicko, sudarit ćemo se.

- Desno, pravo na njega - naređivao je komandant.

A “Morosini” također nije mijenjao pravac. Već je sasvim blizu… Prijeti sudar…

- Pali sva svjetla - naredio je tada kapetan Šimunković.

Na našem brodu, neposredno pred talijanskim brodom, planula su odjednom sva svjetla. A taj naš brod bio je, prema “Morosiniu” prava grdosija, što Talijan u mraku nije vidio.

I, kad je neposredno pred sobom vidio taj ogroman brod kao da je poludio od

straha… Skrenuo je naglo kormilom i nastavio bježati glavom bez obzira, što dalje, što dalje… Tako je naš “morski vuk” majstorski očitao bukvicu ovom nasrtljivcu. Pričaju da je komandant broda “Morosini” otada bio krotak i nikada više nije uznemiravao naše brodove. Ova anegdota, možda nije u detaljima stvarna, ali ona ovakva danas kruži Jadranom. I, ona odgovara iskustvu i postupku ovog našeg vrsnog i hrabrog pomorca…”.

Kod nasljednika u Splitu očuvan je taj veliki dnevnik (memoari), ali volja pok. sina (Aleksandra Šimunkovića) bila je da dnevnik u cijelosti nije za publiciranje široj javnosti.

KAKO JE KAPETAN S PELJEŠCA ZLOGLASNOM TALIJANSKOM KAPETANU OČITAO LEKCIJU

Doček broda bio je pomno isplaniran, program je trajao od jutra do večeri, a u njemu su sudjelovali brojni građani

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: - Anastazija Čuić. Orašac, dar djeci Doma 400,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- Ekonomisti i inokorespodenti generacije 1992 udruzi doniraju 627,00 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge

humanitarni

petak, 7. listopada 2022. Dubrovački

prilozi

iskreno zahvaljuju svim darivateljima! Udruga za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije Iva Vojnovića 31, 20 000 Dubrovnik

DVA SKALINA:

Umjesto cvijeća za pok. majku naše kolegice Eneide Rokić, 400 kuna prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; Umjesto cvijeća za dragu Irenu Petrić, 200 kuna prilažu Jadranka, Marija i Kristo Laptalo;

Umjesto cvijeća za dragu Emiru Malkić,200 kuna prilažu Jadranka, Marija i Kristo Laptalo; Donacija u čast Martine od Mrs. Penny i Mr. Lee Anderson u iznosu od 10.000 USD; Mila Koludrović donacija 400 kuna; Niko Obradović donacija 200 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se

zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Josip -100,00 kn, Ana - 100,00 kn, Mihaela - 1000 kn.

Donacijama za Posudionicu medicinskih pomagala:

Periša – 200,00 kn, Lynn– 200,00 kn, Mirna – 200,00 kn, Marija – 100,00 kn Donacijama za stipendije studentima slabijeg imovinskog stanja: Mario - 750,00 kn.Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi!

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

POLIKLINIKA MARIN MED - ŠIROK SPEKTAR ZDRAVSTVENIH USLUGA

RANA JESEN ZA RANU DIJAGNOSTIKU! MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! UVIJEK NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled kod specijaliste – dostupni su; kirurg, traumatolog, oftalmolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, neurolog, kardiolog, dermatolog, anesteziolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR), rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno

-Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

-Kompletni sistematski pregled za građane -Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i

svih ostalih izraslina ispod i na koži…

- jeste li već „izguglali“ pojam BAROKOMORA? Imamo je u Poliklinici Marin Med! Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin! Zdravlje ne smije čekati!

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite na tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

Prodajem Golf 3 turbo dizel, nije registriran. Kontakt: 099 416 6907

Kupujem novi ili polovni lijevi retrovizor od auta za Renault Twingo. Kontakt: 091 585 5001

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj na duže vrijeme cijena po dogovoru. Mob 0922858452

Student 2. godine IT , sportaš, nepušač, traži stan u Zagrebu za razdoblje od siječnja do kolovoza 2023. Kontakt: rinafran@gmail.com; 0958206895

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

petak, 7. listopada 2022. Dubrovački

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

stup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Iznajmljuje se jednosoban stan na Montovjerni (Kineski zid), potpuno opremljen do 01.06. Cijena je 3000kn plus rezije. Zvati na brojeve: 0998885795, 0994211163

Iznajmljujem manji namješteni stan s klimom, od 1.11., za 1 ili 2 radnika. Kontakt: 020-419/574

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt mobitel: 095530-4659

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pri -

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska

dnevniK

Mali oglasi

AUTO / MOTO

Mali oglasi

čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA

I PRODAJA RAZNO

Prodajem grob na katoličkom groblju Boninovo. Kontakt: 098 960 9880

Prodajem komplet auto guma za Mercedes, alu felne, dimenzija 205x55x16. Mob: 098/503-583

Badanj i domižana 54 litre (6 komada) i badanj od 1300 litara. Mob. 098 926 2589

Prodajem stol na razvlačenje i 6 stolica. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 579 150

Prodajem nisko montažni bojler, nov 10 litara. Povoljno. Kontakt: 098 579 150

Prodajem dvije bačve za vino od inoxa od 100 i 200 litara i badanj od 200 litara. Tel. 020/411-324

Prodajem badanj za grožđe. 2000 litara. Jednak i u vrhu i u dnu. Broj 020 791 204

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija za-

zovite na broj: 099/2123759

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca ,izrada vanjskih roleta ,komarica ,rolo zavjesa ,trakastih zavjesa

,žaluzina ,servis istih ,sve inf. na 0911472794 ,Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 03.10. do 09.10.2022.

LJEKARNA ”GRUŽ “ od 10.10. do 16.10.2022.

preminuli

PETAR MIHOČEVIĆ (1935)

MILENKO VULETIĆ (1961)

SRĐAN PALE (1976)

STANE MITROVIĆ (1938)

VASILJKA ORO (1935)

ZIBA JUSUFOVIĆ (1934)

PERO ĐANGRADOVIĆ (1947)

STOJAN PIJEVIĆ (1966)