Dubrovački dnevnik br. 112

Obitelj Brešković ponovno otvara vrata legendarnog Troubadoura stranica 18

Zovu ga ‘kavijarom soli’, svi ga žele otkupiti, ali oni ga čuvaju samo za nas stranica 22

‘’Neće ona još u mirovinu, mogla bi izdržati još ovoliko godina! stranica 14

Hoćemo li ostati bez pristupa skrovitim plažama i valama u nenaseljenim mjestima? stranica 4

GRGO JELAVIC / PIXSELL

REPORTAŽA IZ SOLANE STON

VRATILA SE POSTIRA

NOVI ZAKON O

POMORSKOM DOBRU

KULTNI KAFIĆ

RUJAN

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Pipci i papci

Piše Vjera Šuman FOTO: DUBRAVKA PETRIC /PIXSELL

Prije nešto više od deset godina USKOK je podnio optužni prijedlog protiv načelnika Župe dubrovačke, Silvija Nardellija i još trojice osumnjičenika zbog navodnog primanja mita i/ili malverzacija s komunalnim doprinosom za gradnju hotela u Župi. Deset godina trebalo je splitskom sudu za podizanje ili odbacivanje optužnice. Ne ulazeći u njihovu krivnju ili nevinost, kako je to moguće? Kako je moguće da sudu treba 10 godina za podizanje optužnice?! Pakao koji su prolazili ti ljudi deset godina u iščekivanju ovakve ili onakve odluke, ravan je najgoroj vrsti mobinga i maltretiranja koji može uništiti zdravlje i život. Imaju li ti ljudi doista ikakva ljudska prava? To se ne može drugačije nazvati osim bezočnim terorom pravosuđa. Jer ako su odgovorni za djela za koja ih se tereti, onda su odavno trebali biti procesuirani, kažnjeni i novac vraćen onome kome i pripada. Državi i lokalnoj zajednici.

Sve to potpuno je normalno u Hrvatskoj u kojoj očajni ljudi živi

ne dočekaju završetak imovinskopravnih parnica, koje traju i preko 30 godina. U tom smislu ova trakavica može potrajati sljedećih desetak godina i nikome ništa. Poznata uzrečica kako je pravda spora, ali dostižna, dobila je posve novi smisao. Dostižna, ali većina aktera ju ne dočeka zbog izvanrednih, je li, okolnosti. Nisu više živi. Ispada kako su proveli život u očekivanju Godota. Koga briga. Doduše, oni koji se odluče žaliti Europskom sudu za ljudska prava dobivaju presude u svoju korist i država je u nemalo slučajeva morala isplaćivati visoke iznose dosuđene zbog sudskog maltretiranja dugotrajnim procesima. Je li to išta promijenilo? Državu to ni najmanje ne uzrujava. Novac ionako daju neki tamo bankomati. Jer svi mi smo samo obični bankomati za uzimanje novaca kako bi se država i njene tvrtke, uključujući i pravosuđe, namirile.

J edna od takvih je i Ina. Cijena po kojoj je Ina prodavala plin mogla je biti fantastična upravo za državu, koja bi jeftinim plinom do kraja

napunila skladišta za zimu i ne bi bilo ni najmanje razloga za poskupljenje plina. Barem ne ove godine. Zato je Vlada i postavljala svoje ljude u Inu, barem toliko, koliko su im Mađari dopustili. Zašto MOL na istim poslovima zarađuje puno više od INA-e? Zato što su zločesti Mađari postavili svoj sposoban i provjeren kadar koji radi u korist vlastite države. Kad je u pitanju hrvatski dio, tu se postavlja vjeran stranački kadar koji nadziru Uprava i Nadzorni odbor u kojem sjede naši najbolji od najboljih. Naravno na čelu s ministrima gospodarstva. U vrijeme pljačkaških ugovora sjedio je Ćorić, kasnije je došao i veliki stručnjak Filipović, sve sami maheri i stručnjaci. Pa kako se onda to dogodilo? Eto, događa se! Onaj nesretni Vanđelić je nešto upozoravao pa su ga smijenili. Bez veze je nešto „kreativno“ izvodio. Moramo biti sretni

i presretni što nam pravna država funkcionira pa su otkriveni.

Yupi! Bravoooo!

Otkrio ih je jedan revni bankarski službenik koji je sumnjivu transakciju sa silnim milijunima, koja je sjela na račun umirovljenika i aktivnog maslinara, proslijedio poreznom USKOK-u. Bog zna je li taj bankarski službenik samo kratko mijenjao nekog na godišnjem!? Ali paf, odmah je reagirao. Porezni USKOK tijelo je nezavisno od Porezne uprave kao i od Ministarstva financija. U međuvremenu su se ministri Ćorić i Marić jako umorili od svog ministrovanja pa su otišli iz Vlade. Ćorić je sjeo u odlično plaćenu sinekuru viceguvernera HNB -e dok se, za sada, Marić odmara. To spominjem samo usput jer sigurno to nema veze s ovom pričom. Je li tako? Tako je.

Inače, našoj opasnoj Poreznoj upravi, koja neprekidno tlači male

poduzetnike, nije palo na pamet kako bi brojne basnoslovne nekretnine koje su kupili dobri i ispravni Hrvati, Škugor i Šurjak, mogle biti na bilo koji način sumnjive. Usprkos njihovim velikim, ali ne tolikim primanjima. Ipak, najblaže rečeno, neobično je što veliki i sposobni šef u INA-i, kao i izuzetno sposobni šef Odvjetničke komore, posve blesavo ubacuju i transferiraju ogromne sume novaca jer, gle čuda, nemaju pojma o Zakonu o pranju novca, zbog kojeg se stostruko manje sume moraju provjeravati ili su se uzdali u nekog svog tajnog „visokog“ pokrovitelja. Zna se, radi se o „našim“dobrim dečkima. Dobar mem na FB kaže: „Sve hobotnice imaju pipke, samo naše imaju papke!“ I tako, sad će cijeli posao preuzeti naše pravosuđe i možda ćemo za 10 ili 20 godina imati rezultat. Ne’š ti razloga za brigu! Eto vas.

petak, 2. rujna 2022.

Hoćemo li ostati bez pristupa skrovitim plažama i valama u nenaseljenim mjestima?

Dubrovački dnevnik u posjedu je Nacrta Zakona koji puno toga uređuje i definira, kao napokon i granicu pomorskog dobra, ali ostavlja mogućnost zatvorenih koncesija u nenaseljenim mjestima, kao i dodjele koncesija na čak 99 godina

Piše: Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Ugostitelji po otočkim skrivenim valama i slabo dostupnim plažama koji se nalaze u turističkim mjestima izvan naselja imaju svoje objekte i restorane i naravno kako kupači izbjegavaju ta područja jer bi drugačije zapravo bilo nepristojno. No, koncesija obuhvaća i more, a dokidanje prava nekome da na tom području baci sidro je nešto čega se dio javnosti pribojava.

Stanovnici obalnih područja diljem svijeta muku muče zbog dokidanja njihovog osnovnog prava u favor pohlepnih koncesionara; prava na slobodan pristup moru i pomorskom dobru. I Dubrovčani su nerijetko svjedočili tome da ih se tjera s plaža, pogotovo u noćnim satima, ili nisu mogli pristupiti plaži, bilo zbog praznih ležaljki zbog kojih nisu imali gdje odložiti svoj šugaman ili zbog ograda, barikada i kapija.

Ljudi koji žive na moru i od mora žele pristup onome što im je pripalo rođenjem i pribojavaju se scenarija koji se može vidjeti u brojnim mediteranskim destinacijama u kojima su plaže dostupne samo odabranima, a to su oni koji žele platiti. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je Nacrt prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojim bi se trebao riješiti dio problema koje su donijele rupe u zastarjelom Zakonu iz 2003. godine. No, neke točke su izazvale negativne reakcije, a tiču se tzv. isključivih koncesija koje ostavljaju prostor za ograđivanje plaža i naplate pristupa.

ŽUPANIJA ĆE SE VIŠE PITATI

Cilj ovog Zakona, baš kao i svakog drugog, uvođenje je reda, a red je itekako potreban na hrvatskoj obali koja je postala žrtva brojnih devastacija, nasipanja pomorskog dobra, bespravne gradnje, nakaradnih građevina… Novim Zakonom uvode se lučki redari, uređuje pitanje pretvorbe na pomorskom dobru, uvo-

di se jedinstvena lučka tarifa u lukama otvorenim za javni promet, uvodi se pravo i dužnost sudjelovanja nadležnog ministarstva u postupku izrade i donošenja svih akata i do -

petak, 2. rujna 2022.

kumenata prostornog uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra, definiraju se morske plaže, sidrišta, privezišta… Moglo bi se kazati kako se uvodi cijeli jedan sektor kojem će svrha biti kontrola pomorskog dobra, a definiraju se i vrlo oštre sankcije za prekršitelje. Također, novim Zakonom se omogućuje lakši upis čestica pomorskog dobra u zemljišnim knjigama. Praktički se napokon jasno i nedvosmisleno definira i granica pomorskog dobra.

Osim toga, veće se ovlasti daju jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Tako se ukidaju koncesijska odobrenja, a uvode se dozvole koje daje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a temeljem javnog natječaja i to u roku od pet godina. Uvodi se i dužnost županijske lučke uprave da sama obavlja lučke djelatnosti. Koncesija za obavljanje tih djelatnosti se daje samo iznimno i to isključivo za gradnju i gospodarsko korištenje objekata podgradnje i nadogradnje, prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata te opskrbu plovila gorivom.

“Mi ćemo po ovom zakonu dati veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave, da one, kada

govorimo o plažama, na svom području, kroz plan upravljanja pomorskim dobrom, odrede namjenu plaža”, izjavio je ministar Oleg Butković koji izričito odbacuje kritike kako će se plaže moći ograditi ili kako bi se mogla uvesti naplata ulaza. No, je li to zaista tako?

POSEBNO JE NAGLAŠENO – OPĆE DOBRO PRIJE SVEGA !

Ekipa Dubrovačkog dnevnika u posjedu je Nacrta i njime se zaista puno toga napokon definira.

„Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja i isključenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže posebno u slučaju kada plaža po svojem položaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe šireg kruga korisnika,“ stoji, među ostalim, u Nacrtu Zakona.

Jasno je definirana i granica pomorskog dobra. „Granicom pomorskog dobra obuhvaća se pojas kopna uz more širine šest i više metara računajući od crte srednjih viših visokih voda, a koji pojas predstavlja onaj dio kopna koji čini pomorsko dobro,“ stoji u Na-

Koncesiju na plažu novim Zakonom bi trebali moći dobiti i oni koji imaju restoran u područjima u kojima nema kuća, poput pojedinih objekata na Elafitima. To su također i plaže koje se nalaze diljem naše Županije, prije svega otoka, koje imaju restoran, a do kojih se može doći samo morskim putem ili pješke, ali otežano. Sve plaže u malim, skrivenim valama s ugostiteljskim objektima, mogle bi dobiti i svoje koncesionare. Možda bi to mogla sutra biti konavoska Pasjača ili nepristupačni pelješki Grdni Do. Ili možda mljetski Limuni. A možda i negdje bliže.

Vlada RH daje koncesije na 50 godina, a ako se procijeni kako se u tom roku ne mogu ostvariti svi gospodarski učinci, koncesija se može dati i na 99 godina! Dakle, Nacrtom Zakona nije definirano kako se nakon 50 godina utvrđuje je li ostvarena zarada od koncesije kakva se planirala i je li ona isplativa ili ne, nego se u startu koncesija daje na 99 godina, ako se procijeni kako će se to u prvih 50 godina ipak dogoditi

crtu Zakona. Dakle, sve što je najmanje šest metara od mora je pomorsko dobro kojem biste trebali imati pristup. Također, jasno je definirano kako Plan upravljanja pomorskim dobrom za svoja područja donosi predstavničko tijelo jedinice regionalne samouprave na prijedlog izvršnog tijela. Dakle, donosi ga Županijska skupština na prijedlog Županije kojoj će svoje prijedloge dostavljati načelnici.

SKRIVENE PLAŽE S RESTORANIMA MOGU DOBITI ZATVORENE KONCESIJE

No, u Nacrtu zaista stoji mogućnost širenja područja koncesija. Naime, Nacrt definira novi pojam, a to je ‘koncesija na zahtjev’ koja može biti ‘otvorena’, ali i ‘zatvorena’ tako da onemogućuje pristup pomorskom dobru ili uvodi naplatu. Kako stoji u objašnjenju, ona se, među ostalim, može dobiti i za plažu, privezište i/ili nautičko sidrište koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu samo s jednim ugostiteljskim objektom i smještajnim objektom. Uvjet je da se područje nalazi u turističkoj zoni, ali izvan naseljenog mjesta. Koncesija se može zatražiti i za privezište i/ili nautičko sidrište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim objektom do kojeg pristup nije moguć na drugi način osim morskim putem ili je cestovni pristup ugostiteljskom objektu znatno otežan.

Što bi to značilo u praksi? Koncesiju na plažu novim Zakonom bi trebali moći dobiti i oni koji imaju restoran u područjima u kojima nema kuća, poput pojedinih objekata na Elafitima.

To su također i plaže koje se nalaze diljem naše Županije, prije svega otoka, koje imaju restoran, a do kojih se može doći samo morskim putem ili pješke, ali otežano. Sve plaže u malim, skrivenim valama s ugostiteljskim objektima, mogle bi dobiti i svoje koncesionare. Možda bi to mogla sutra biti konavoska Pasjača ili nepristupačni pelješki Grdni Do. Ili možda mljetski Limuni. A možda i negdje bliže.

Jer nije jasno definirano što Nacrt točno podrazumijeva pod naseljena odnosno nenaseljena područja. Jesu li to područja bez kuća? Onda bi to bio dobar dio Elafita, županijskih otoka, Dubrovačkog primorja... Ili su to možda naselja koja obuhvaćena GUP-om? To su, recimo, onda i Zaton ili Orašac.

Ugostitelji po otočkim skrivenim valama i slabo dostupnim plažama koji se nalaze u turističkim mjestima izvan naselja imaju svoje objekte i restorane i naravno kako kupači izbjegavaju ta područja jer bi drugačije zapravo bilo nepristojno. No, koncesija obuhvaća i more, a dokidanje prava nekome da na tom području baci sidro je nešto čega se dio javnosti pribojava. Također, zbog hotelskih kompleksa i uopće potreba dubrovačkog turizma, većina plaža je prenapučena turistima pa su upravo skrovi-

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački

te i nepristupačne plaže posljednja ljetna utočišta mnogim lokalcima. Nacrtom je predviđeno i kako se koncesija na zahtjev može zatražiti za plažu koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednom ustanovom iz područja zdravstva. To bi ustvari značilo ograđivanje za neke buduće kalose ili lječilišta, gdje ipak postoji potreba za privatnošću bolesnika koji bi se tamo liječili.

MOŽE I NA 99 GODINA

Zanimljiv je i način na koji je definirano trajanje samih koncesija na pomorskom dobru. Koncesije mogu dati ili Vlada RH , ili predstavničko tijelo jedinice regionalne samouprave, dakle Županijska skupština. Predstavničko tijelo jedinice regionalne samouprave daje koncesije na 20 godina, iznimno na 30, ako se sva ulaganja i gospodarski učinci ne mogu ostvariti u prethodno navedenom roku.

S druge strane, Vlada RH daje koncesije na 50 godina, a ako se procijeni kako se u tom roku ne mogu ostvariti svi gospodarski učinci, koncesija se može dati i na 99 godina! Dakle, Nacrtom Zakona nije definirano kako se nakon 50 godina utvrđuje je li ostvarena zarada od koncesije kakva se planirala i je li ona isplativa ili ne, nego se u startu koncesija daje na 99 godina, ako se procijeni kako će se to u prvih 50 godina ipak dogoditi.

‘NE MOŽEMO BITI OSTAVLJENI NA MILOST I NEMILOST LOKALNIH ŠERIFA’

Na problematiku Nacrta Zakona upozorile su opcije ‘Možemo’ i ‘Srđ je Grad’ koji poručuju –zabrana pristupa pomorskom dobru građanima je nedopustiva.

„Sukus problema leži u tome što novi Zakon otvara mogućnost za to da se uistinu veliki dio plaža izvan naseljenog mjesta dodijeli u ‘zatvorene’ koncesije i time ograniči građanima pristup javnom pomorskom dobru. Mi smatramo kako je morska obala zadnja crta obrane i zakon ne može ostaviti tu mogućnost i ne može ostaviti građane na milost i nemilost lokalnih šerifa te politika koje se mijenjaju svake četiri godine,“ kazao je za Dubrovački dnevnik Marko Giljača ispred ‘Srđevaca’. Dodaje i kako su sporna predviđena trajanja koncesija na pomorskom dobru koje se mogu dodjeljivati i na 99 godina, što smatra nečim što ne bi trebalo podržati.

MOGUĆNOST OGRAĐIVANJA JE

POSTOJALA

I PRIJE

No, Giljača podsjeća na to kako je i stari Zakon iz 2003. godine predviđao tzv. ‘zatvorene’ koncesije, dakle ograđivanje i ograničavanje pristupa.

„To je itekako poznato na sjevernom dijelu Jadrana gdje postoji takvih 18 plaža, kampova i turističkih objekata, dok u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nemamo nijednu koncesiju tzv. zatvorenog tipa,“ kaže Giljača. Ipak, naglašava kako su dugoočekivane izmjene trebale umanjiti mogućnost ograničavanja pristupa javnom pomorskom dobru i garantirati osnovno prirodno pravo, a to je pravo svakog čovjeka slobodno pristupiti obali.

ŽUPANIJA NIJE OMOGUĆILA ZATVARANJE NIJEDNE PLAŽE, A TAKO BI TREBALO I OSTATI

Dubrovačko-neretvanska županija dosad nije uvodila ‘zatvorene’ koncesije, mada je za takvo što postojala zakonska podloga. Iz izvora povezanih s radom Županije doznajemo kako bi tako trebalo biti i ako dođe do usvajanja novog Zakona. Vrijedi također spomenuti kako se radi tek o Nacrtu. Nije to još ni Prijedlog Zakona, a kamoli Zakon.

Kako nam govore u Županiji, ne postoji Zakon koji bi onemogućio koncesije zatvorenog tipa, ali su im dati alati kako spriječiti takvu mogućnost. Zapravo, smatraju kako će sve ostati onako kako i sada jest.

No, politike se mijenjaju, a Zakon će ostati. Pitanje je hoće li neka sutrašnja vlast dopustiti da se i u našoj Županiji dodjeljuju koncesije za plaže koje će zatvoriti svoja vrata građanima.

Dubrovačko-neretvanska županija dosad nije uvodila ‘zatvorene’ koncesije, mada je za takvo što postojala zakonska podloga. Iz izvora bliskih Županiji doznajemo kako bi tako trebalo biti i ako dođe do usvajanja novog Zakona. Vrijedi također spomenuti kako se radi tek o Nacrtu. Nije to još ni Prijedlog Zakona, a kamoli Zakon.

petak, 2. rujna 2022.

Skrovite plaže poput Pasjače posljednja su utočišta lokalnom stanovništvu

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački

Pada broj prvašića u

Dubrovniku, obitelji sele u Župu jer ne mogu do nekretnina

Ove godine je u dubrovačke osnovne škole upisano najmanje prvašića u odnosu na posljednjih šest godina, a u Župi dubrovačkoj traže nove kapacitete za djecu. Analizirali smo zašto je to tako

„Župa se naslanja na Grad i puno obitelji otamo dolazi ovdje. Dogodio se ‘baby boom’ za koji ne vjerujem kako će se tako brzo zaustaviti. Ponekad se dogodi malo lošija školska godina, kao ova, ali generalno Župa dubrovačka bilježi rast. U ovih osam godina, koliko sam ravnatelj škole, sigurno bilježimo oko 400 djece više,“ izjavio je Jurkić U dubrovačkim osnovnim školama naredne će školske godine biti upisano 400 prvašića, sukladno podacima koje smo dobili iz Grada Dubrovnika. Kako navode iz Grada, dodatno je potrebno uzeti u obzir kako je u ovoj godini za 53 djece predškolske dobi određena odgoda polaska u osnovnu školu. Kad se u obzir uzmu brojke od prethodnih pet godina, lani je u dubrovačke osnovne škole upisano 435 učenika prvih razreda, u godini prije, dakle školskoj godini 2020./2021. bio je upisan jedan učenik više, a u školskoj godini 2019./2020. Čak 472 prvašića! U školskoj godini 2018./2019. upisano je ne-

Ove školske godine je u dubrovačkim školama najmanje upisanih prvašića, u odnosu na proteklih pet

što manje prvašića, njih 439, a školskoj godini prije 452. Kad se rezimira, ove godine je u dubrovačke osnovne škole upisano najmanje prvašića u odnosu na posljednjih šest godina.

Ipak, taj pad ne prati i pad ukupnog broja učenika koji pohađa dubrovačke osnovne škole. On je nešto manji nego lani ili preklani, jednak kao i prije tri godine, ali i veći u odnosu na prije pet ili šest godina. No, postavlja se pitanje zašto je prvašića manje. Dio tog odgovora mogao bi se dati promatrajući Župu dubrovačku u kojoj se događa svojevrstan ‘baby boom’, a koja, uz veći broj novorođene djece,

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

bilježi i generalan rast upisanih u vrtić i osnovnu školu. Tako se Župa dubrovačka 2019. godine našla među pet hrvatskih općina s najvećim prirodnim prirastom u 2019. godini, i to na drugom mjestu. Visoko na ljestvici se tada našao i Metković.

PERJE U ŽUPI USTVARI JE DUBROVAČKO

Kako nam je tada kazao načelnik Općine Silvio Nardelli, Župa dubrovačka se sve više razvija i opisuje je kao poželjno mjesto za život što je doprinijelo prirodnom prirastu. No, naveo je tada kako ‘treba biti i pošten i ne kititi se tuđim perjem’. „Uistinu pozitivne brojke su dokaz kako je Župa dubrovačka poželjno mjesto za život. Ipak, ne želimo se kititi tuđim perjem jer vrijedi naglasiti kako za tu brojku nije zaslužno samo domicilno stanovništvo. Radi se tu o ljudima koji su došli u Župu dubrovačku iz Dubrovnika te drugih dijelova Hrvatske i koji su tu odlučili živjeti. Dakle, ipak se tu radi o doseljavanju u Župu, a zadnjih godina su to mahom mlade obitelji koje tu posjeduju nekretninu odnosno kupuju nekretnine koje nisu povoljne, ali su povoljnije nego na području Dubrovnika,“ izjavio je Nardelli.

KVADRAT DO TISUĆU EURA DUBROVAČKOJ OBITELJI JE NEDOSTIŽAN

Upravo u tome bi mogao ležati dio odgovora zbog čega se u Dubrovniku upisuje manje prvašića. Mahom se tu radi i o obiteljima koje su rođene ili žive u Dubrovniku, ali u Župi dubrovačkoj njihove obitelji imaju zemljišta. Na tim zemljištima sad se sve više grade kuće, što ni ne čudi. Kako nam kažu iz nekretninske branše, u Dubrovniku je malo neizgrađenih područja i zapravo nedostaje stambenih objekata koje potražuju obitelji. Kako nam je nedavno kazao predsjednik Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Županijske komore Dubrovnik i vlasnik agencije Alavija nekretnine d.o.o. Mato Alavija, prema njegovoj procjeni na području Dubrovnika i okolice trenutno nedostaje između 500 do 700 stanova, prvenstveno novogradnje, veličine od 30 do 90 kvadrata. Kada ponuda ne prati potražnju, tržišna je logika kako dolazi do povećanja cijena. Kako je nedavno za HRT izjavio vlasnik agencije za nekretnine Frano Bezić, cijena ‘kvadrata’ na manje atraktivnim dije-

lovima grada se kreće oko četiri tisuće. Na Pločama i Lapadu cijene su i dvostruko veće! To je cijena koju mnogi Dubrovčani ne mogu platiti pa radije grade kuće na zemljištima predaka.

ŽUPA MORALA TRAŽITI I DODATNE PROSTORE

Za to vrijeme Župa dubrovačka se širi i godinama bilježi porast novorođenih te upisanih u vrtiće i škole, zbog čega su morali tražiti i nove kapacitete. „Već dulji niz godina bilježimo oko 120 novorođene djece, veliki je pritisak na jaslice i dječje vrtiće, ali možemo kazati kako smo praktički iskoristili sve svoje raspoložive prostore, ali i unajmili nove u prostorijama Dubrovačke Rivijere nasuprot zgrade Općine, gdje je smještan vrtić,“ izjavio je Nardelli. Kako je kazao, iskoristili su i prostore u novoj i staroj zgradi škole za osnovnoškolce, a prošle godine, kako bi zadržali jednosmjensku nastavu, od zaklade ‘Antun Miloslavić’ su dobili prostore gdje su uređene dodatne tri učionice. Uskoro će se u zgradi Osnovne škole Župa dubrovačka privremeno održavati nastava i za učenike srednje Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik. Na pitanje hoće li to predstavljati dodatni pritisak, Nardelli odgovara kako će se to rješavati na relaciji osnovne škole i Županije, koja je osnivač, no kako će se nastava za srednjoškolce odvijati u popodnevnoj smjeni, dok osnovci ostaju u jutarnjem terminu.

U ŽUPSKOJ ŠKOLI 400 DJECE

VIŠE

U OSAM GODINA

No, kad je riječ o prvašićima u Župi dubrovačkoj, broj je manji u odnosu na lani, no rast kroz godine se ipak bilježi. Kako nam je kazao ravnatelj Osnovne škole Župa dubrovačka Anton Jurkić, ove godine ih je upisano 96, a lani 120.

„Župa se naslanja na Grad i puno obitelji otamo dolazi ovdje. Dogodio se ‘baby boom’ za koji ne vjerujem kako će se tako brzo zaustaviti. Ponekad se dogodi malo lošija školska godina, kao ova, ali generalno Župa dubrovačka bilježi rast. U ovih osam godina, koliko sam ravnatelj škole, sigurno bilježimo oko 400 djece više,“ izjavio je Jurkić. S dodatnom rastom cijene ‘kvadrata’, moguće je kako će u Župi dubrovačkoj biti sve više ‘prvašića’, a u Dubrovniku manje.

„Ne želimo se kititi tuđim perjem jer vrijedi naglasiti kako za tu brojku nije zaslužno samo domicilno stanovništvo. Radi se tu o ljudima koji su došli u Župu dubrovačku iz Dubrovnika te drugih dijelova Hrvatske i koji su tu odlučili živjeti. Dakle, ipak se tu radi o doseljavanju u Župu, a zadnjih godina su to mahom mlade obitelji koje tu posjeduju nekretninu odnosno kupuju nekretnine koje nisu povoljne, ali su povoljnije nego na području Dubrovnika,“ izjavio je Nardelli

Broj upisane djece u dubrovačkim osnovnim školama po godinama

U Solitudu postavljeni skalini za slabije pokretljive osobe

Kako bi olakšao pristup moru slabije pokretljivim osobama, Grad Dubrovnik je postavio skaline kraj Ronilačkog kluba Dubrovnik u Solitudu. Navedeno je realizirano na traženje građana, a skaline su izrađene prema uputama specijalne bolnice Kalos te se planiraju postaviti još jedne u Zatonu.

Podsjetimo, za ovu kupališnu sezonu nabavljena su i dva nova liftera za osobe s invaliditetom i teško pokretljive osobe, od kojih je jedan postavljen na plaži u Donjem Čelu na Kalamoti, a drugi u Zatonu kod tamošnjeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Osim toga, postavljeni su i već prethodno nabavljeni lifteri na kupalištima Copacabana i Solitudo (Mandrač), na Lopudu, u Suđurđu na Šipanu te Zatonu Velikom.

Dubrovnik u EU katalogu najboljih praksi održivog turizma na Mediteranu

Među osam primjera najboljih praksi održivog turizma u mediteranskim destinacijama uvršten je i Dubrovnik. U katalogu nastalom u okviru projekta Interreg MED programa Europske unije prikazan je niz primjera i dobrih praksi Zajednice održivog turizma s konkretnim rezultatima, koje su uspješno ugrađene u lokalne, regionalne ili državne politike na Mediteranu.

Govoreći za ovo izdanje o iskustvima Dubrovnika, zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić, istaknula je bolje upravljanje destinacijom kao ključnu promjenu, suradnju s CLIA-om i Lučkom upravom Dubrovnik, ograničavanje broja cruisera u luci istovremeno na dva te niz poduzetih mjera, poput osiguravanje parkinga isključivo za stanovnike, smanjenje broja stolova na javnim površinama, Smart City rješenja poput aplikacije Dubrovnik visitors s kalendarom koji upućuje na najbolje vrijeme za posjetu povije-

snoj jezgri. Sve ovo, uz ostale mjere koje se provode, omogućuje održiv turistički razvoj Dubrovnika i osigurava bolju kvalitetu života svojim stanovnicima.

Destinacije istaknute u katalogu bile su dio projekata unutar Interreg MED Zajednice održivog turizma, zahvaljujući čemu su uspjele razvijati neka od rješenja i raditi na svojoj održivosti. Partner na dva projekta - Herit Data i S.LI.DES, bila je Dubrovačka razvojna agencija DURA. Oba ova projekta imala su za cilj razviti održivo i odgovorno upravljanje turizmom usmjereno prema kulturnom naslijeđu, uz primjenu pametnih tehnologija i inovativnosti u alatima za upravljanje.

GRAD UPUTIO PRIJEDLOG ZA IZMJENE PRAVILNIKA

Za povijesne cjeline omogućiti označavanje ulica kamenim pločama

Grad Dubrovnik uputio je prijedlog izmjena na e-savjetovanje o Pravilniku o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima, koje je u tijeku, a iz razloga što ovaj Pravilnik nije predvidio kamene već isključivo limene oznake.

Stoga je u svom prijedlogu Državnoj geodetskoj upravi Grad Dubrovnik tražio uvrštavanje izuzetka koji bi se odnosio na imena ulica i trgova u dijelovima naselja koja predstavljaju kulturno-povijesnu cjelinu i koja su uvrštena u popis UNESCO -ve zaštite te omogućio njihovo označavanje natpisom u kamenoj ploči. Isto tako prijedlog za izuzetkom upućen je i za pločice s kućnim brojevima koje bi se također za povijesne cjeline mogle izrađivati u kamenu.

U TUP-u su u tijeku radovi uklanjanja onečišćenja, ali i revizija svih ugovora i priprema za EU projekte

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin održali su ove srijede sastanak s direktoricom društva TUP d.d. Marijom Šimunović.

Direktorica Šimunović izvijestila je gradonačelnika o aktivnostima poduzetima od strateške kupnje društva TUP d.d. u ožujku ove godine kojim je Grad postao vlasnik iznimno vrijednog prostora u kojem su planirani brojni javni sadržaji. Istaknula je kako je započeo proces pripajanja društva TUP d.d. društvu UTD Ragusa d.d.

Izrađena je arhitektonska snimka izvedenog stanja zgrada u Gružu i Knežici te je u tijeku revizija svih ugovora s postojećim zakupcima poslovnih prostora, s ciljem postizanja financijske samoodrživosti Društva. Na temelju rezultata revizije, slobodni prostori stavit će se u funkci -

ju gradskih tvrtki, društava i kulturnih institucija.

Jedan od prvih koraka po preuzimanju prostora u Gružu bilo je uklanjanje onečišćenja, odnosno azbesta i grafitne prašine nastale nakon godina u kojima se u TUP -u odvijala proizvodnja. Ideja za ovaj dio pogona je transformacija proizvodnih pogona TUP -a u urbano tkivo te regeneracija prostora korištenjem održivih materijala u procesu obnove.

U sklopu EU projekta „Novi europski Bauhaus“, projektom „Revitalizacija

TUP -a“ Gradu se osiguravaju tehnički kapaciteti kako bi se formiranjem interdisciplinarnog tima, uključujući stručnjake društveno-humanističke, gospodarske, tehničke, pravne i ekonomske struke, formirao održivi model „novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora“. Europska komisija je odabrala ovaj projekt kao jedan od 20 najboljih projekta u Europi.

Gradonačelnik Franković čestitao Elli Majstorović

U povodu velikog uspjeha na na Eurobasketu za kadetkinje, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku Elli Majstorović.

Prenosimo je u cijelosti.

„Čestitam ti od srca u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno na zaista zavidnom uspjehu kojeg si ostvarila na Eurobasketu za kadetkinje igrajući za hrvatsku reprezentaciju. Brončana medalja na tako prestižnom natjecanju je velika stvar za žensku košarku, dok tvoja postignuća još jednom potvrđuju da se neumoran trud i usmjerenost ka cilju isplate.

Kao i uvijek, ostavila si svoje srce na parketu, a statistika to najbolje pokazuje: prvi asistent prvenstva, treći strijelac i drugi skakač Hrvatske, treća po minutaži na čitavom Eurobasketu. Sa samo 16 godina nižeš ovako fantastične rezultate i baš zbog toga za tebe vrijedi ona uzrečica: samo nebo je granica!

Želim ti da izvanrednom igrom nastaviš promovirati sport i svoj Grad koji je ponosan na tvoje uspjehe,“ stoji u tekstu čestitke.

petak, 2. rujna 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Manje od pola godine u vlasništvu Grada

Nakon godina čekanja, lukobran Kaše napokon ide u obnovu?

Nastavlja se s izradom projektne dokumentacije nakon zastoja zbog COVID-a

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima sastao se ovog tjedna s izaslanstvom Društva prijatelja dubrovačke starine.

Predsjednik Društva Vedran Kosović upoznao je predstavnike županije s aktualnim investicijama DPDS -a na području Dubrovačko-neretvanske županije te izazovima s kojima se društvo susreće. Župan Dobroslavić ukazao je na nužnost obnove lukobrana Kaše na što je predsjednik društva pojasnio da su Kaše specifične i svakako zrele za obnovu, da Društvo temeljem sporazuma sa županijom nastavlja s izradom projektne dokumentacije nakon zastoja zbog COVID -a 19.

“Zbog cjelokupne situacije oko korone taj je projekt bio na čekanju, no ponovno se pokreće i nakon obavljenih istraživanja radi se na projektnoj dokumentaciji te se traži način za realizaciju projekta”, istaknuo je predsjednik DPDS -a Vedran Kosović.

Tajnik društva Maro Kapović zahvalio je Dubrovačko-neretvanskoj županiji na dosa -

dašnjoj suradnji i uručio županu Dobroslaviću medalju DPDS -a izrađenu u povodu 70-te obljetnice društva. Uz predsjednika i tajnika DPDS -a na današnjem sastanku su bili i članica Malog vijeća Marina Oreb te tehnički tajnik društva Lukša Hanza.

“Zbog cjelokupne situacije oko korone taj je projekt bio na čekanju, no ponovno se pokreće i nakon obavljenih istraživanja radi se na projektnoj dokumentaciji te se traži način za realizaciju projekta”, istaknuo je predsjednik DPDS-a Vedran Kosović

SASTANAK ŽUPANA I DPDS-A

Potpisan Ugovor o izvođenju radova na Akademisu Čingrija

U Vili Čingrija uredit će se kuhinja odnosno laboratorij sa svim pomoćnim prostorijama u suterenu, u prizemlju reprezentativni hol, multimedijalna dvorana za potrebe nastave i prostor za posluživanje hrane i pića, a na katu i u potkrovlju bit će sobe za smještaj

U Palači Ranjina prošlog je tjedna potpisan Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji, obnovi i prilagodbi za Projekt Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik – Akademis Čingrija. U Vili Čingrija uredit će se kuhinja odnosno laboratorij sa svim pomoćnim prostorijama u suterenu, u prizemlju reprezentativni hol, multimedijalna dvorana za potrebe nastave i prostor za posluživanje hrane i pića, a na katu i u potkrovlju bit će sobe za smještaj.

“Akademis Čingrija je dio projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u okviru kojega uređujemo i Akademis Garište te ulažemo u Turističko-ugostiteljsku školu u Dubrovniku i ostale strukovne škole za turizam i ugostiteljstvo u našoj županiji. Ovo je ulaganje u budućnost održivog ugostiteljstva i turizma u gradu Dubrovniku i cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji,” istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

Uz župana su na današnjem potpisivanju bili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, ravnateljica regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA Melanija Milić, privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević, te voditeljice projekta Danijela Begić i Hilarija Lozančić Benić. Vlasnik Vile Čingrija i cijelog posjeda je Grad Dubrovnik s kojim je Dubrovačko-neretvanska županija u rujnu 2019. potpisala Ugovor o zakupu kompleksa na deset godina, a Županija je isti ustupila Turističkoj i ugostiteljskoj školi s ciljem uspostave budućeg Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Ugovor vrijedan 11,46 milijuna kuna (bez PDV-a) potpisali su ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina i direktor tvrtke TEXO GRADNJA d.o.o. Pero Račić.

“Akademis Čingrija je dio projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u okviru kojega uređujemo i Akademis Garište te ulažemo u Turističko-ugostiteljsku školu u Dubrovniku i ostale strukovne škole za turizam i ugostiteljstvo u našoj županiji. Ovo je ulaganje u budućnost održivog ugostiteljstva i turizma u gradu Dubrovniku i cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji,” istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

PROJEKTI

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački

Postira još neće u mirovinu: Mogla bi ona izdržati još ovoliko godina!

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Precizniji podaci govore kako je putnički brod Postira izgrađen 1963. godine u brodogradilištu „Crvena zvezda“ u Puli kao novogradnja 37 pod imenom Postira za Jadroliniju te je predaja bila 15. lipnja 1963. godine. Riječ je o putničkom motornom brodu male obalne plovidbe 335 BRT, 136 NRT te 30 tona nosivosti. Kapacitet Postire je 380 putnika, duga je 44,6 metra, široka 8,1 metar, a visoka 4,01 metra, maksimalne brzine 14 čvorova. Kao takva Postira je elegantna i ugodna oku pa joj najčešće tepaju i zovu je ‘starom damom’ ili ‘plovećim oldtimerom’, a nerijetko joj hvale i odlične maritimne sposobnosti. No, kako nam starost ljudskog roda, ali i stvari ide na živce jer sve što dugo traje podsje -

ća na smrtnost i prolaznost, Postiru znaju ošinuti brojnim uvredljivim nazivima poput ‘karampane’. Zakazala je ona zbog svoje starosti mnogo puta, ali nikad nije izdala jer je kroz desetljeća plovidbe prevezla milijune putnika na relaciji Dubrovnik-Elafiti. Nedavno je imala havariju tijekom isplovljavanja iz luke Suđurađ na otoku Šipanu pa se čak potegnulo pitanje hoće li ovaj vremešni brod ikad više zaploviti.

GODINAMA OBEĆAVAJU NOVI BROD, ALI POSTIRA I DALJE PLOVI

U tom periodu Jadrolinija je osigurala zamjenu pa je tako Postira od listopada do kraja kolovoza bila na remontu u Šibeniku. Svaka

Kapacitet Postire je 380 putnika, duga je

havarija potakne nagađanja o dugo najavljivanoj modernizaciji flote brodova obalne plovidbe. Tako su nam iz Jadrolinije službeno najavili kako će novi putnički brod, koji će zamijeniti Postiru, imati kapacitet 390 putnika, duljine oko 50 metara te će biti pogonjen električnim baterijskim pogonom. Isporuka broda se planira sredinom 2025. godine, a do tada se očekuje od Lučke uprave Dubrovnik da u periodu izgradnje broda osigura potrebnu infrastrukturu za punjenje baterija u luci Dubrovnik i u luci na otoku Šipanu. Dok se sve to izrealizira, najdraži brod otočana sa svojom posadom nastavlja ploviti i povezivati Dubrovnik i Elafite. Posjetili smo ga početkom rujna kad još vlada turistički šušur, a on se vratio uglancan iz remonta, još uvijek mirišući na pituru. Časnik palube Miroslav Kunić s Mljeta, koji

je na Postiri 20 godina, govori nam kako je brod u puno boljem stanju.

-Vratila se Postira! Lijepo su je uredili, sad su saloni, paluba ljepši... Brod je općenito siguran, upisan u registar, nije sve tako crno kako ljudi znaju reći. Nismo nikad imali neke veće nezgode – govori časnik Kunić koji se na Postiru ukrcao 1994. godine. Prisjeća se kako je tada bila puno bolja što se tiče motora koji je i danas funkcionalan zbog svoje kvalitete i dugog vijeka.

EMOTIVNA POVEZANOST, ALI I SIGURNA PLOVIDBA

-Tad su se gradili motori koji mogu izdržati ove četiri pruge i zbog toga je ovaj brod ovako dugovječan. Dobro, možda bi danas bilo bolje da je komfornija, ali sve u svemu ona je za zimu odlična, to je brod mornar koji može po bilo kojem vremenu ploviti – uvjeren je Kunić. Dodaje kako bi sutra volio da dođe novi brod koji bi bio vjerna zamjena Postiri kojoj je vrijeme učinilo svoje.

Ljudi su emotivno vezani za ovaj brod i posadu koja ima poseban odnos s otočanima. -Na ovoj liniji nikad nije dosadno, atmosfera je odlična, a stranci su oduševljeni brodom. Ponekad im savjetujem da idu s trajektom jer će brže stići, ali oni ne žele jer im se sviđa Postira. Zimi smo puno bliži s otočanima, nosimo im lijekove, uplatimo Loto i sve drugo što treba, a i oni brinu za nas pa nas često počaste – govori kroz smijeh časnik Miroslav Kunić.

Na Postiri je godinu dana mladi kapetan Stipe Aničić koji za sada ima samo dobre dojmove. -Ljudi su ok i puno je lakše raditi u takvoj atmosferi. Brod je nezgodan za manevrira-

Kapetan Postire Stipe Aničić i časnik palube Miroslav Kunić

Kažu kako je Postira najsigurniji brod: ‘Nema toga vremena kojeg ona ne može svladati!’

nje jer je stariji, ali čim je posada dobra zaboravi se na sve probleme – govori Aničić, bivši prvi časnik broda Marjan koji povezuje Split – Supetar. U početku mu je bilo teško priviknuti se na Postiru budući da je prošli brod na kojemu je radio bio znatno moderniji. - Evo sad nam je Postira došla iz remonta. Ma može ona još ovoliko izdržati – u šali govori

Čini se kako na ovoj liniji nikad nije dosadno. Stranci su oduševljeni brodom koji je ‘retro’ izgleda, a otočani gaje posebnu emotivnu povezanost

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački

kapetan te dodaje kako su sad ipak drugačija vremena kada je važna brzina i udobnost.

TAJNA JE U KVALITETI I ODRŽAVANJU

Prvi strojar Postire Ivan Rabadan iz Splita govori kako srce Postire tuče snažno. -Tajna njenog motora je kvaliteta izrade i održavanje, iako mu je 60 godina. Nije lako procijeniti koliko će izdržati, ali uz zalaganje i održavanje mogla bi potrajati. Teško je prognozirati vijek, no ako zadovolji potrebe otočana, mogla bi raditi još tri-četiri godine bez problema – smatra strojar Rabadan koji je mišljenja kako Postira ima svoju priču i dušu, no ipak dodaje kako treba ići u korak s vremenom. On je na ovom brodu tek desetak dana, no stariji mu brodovi nisu nepoznanica. Naime, ranije je bio na brodu koji vozi liniju Dubrovnik-Bari, koji je jednako pred mirovinom kao i Postira. -Ljudi zaslužuju moderniji brod i treba ići u korak s vremenom. Treba pratiti trendove iako se strancima sviđa ovaj retro stil kojega malo gdje mogu vidjeti – kazuje prvi strojar Ivan Rabadan.

Imala je posada Postire, koja inače broji deset članova, raznih dogodovština na brodu. Tako im se prošle godine, govore nam, jedan čovjek bacio s krme broda dok su se približavali Kalamoti. Brzo su se okrenuli, pokupili ga i prebacili na gliser koji ga je kasnije vratio u grad.

-Na moru se nikad ne zna, uvijek se nešto događa. Ljeti je puno baraka, brodova, ljudi nemaju velikog znanja i iskustva pa bude svega.

Prvi strojar Postire Ivan Rabadan

Dok je pak zimi druga priča pa su izazovi vremenske neprilike – govori kapetan Stipe Aničić, rodom s Brača koji je 15 godina na moru. Tijekom rujanske plovidbe susreli smo Jelenu Boroje, patronažnu sestru sa Šipana koja inače radi na sva tri otoka.

‘JADROlinija

je JADNOlinija’

-Postira je najsigurniji brod, nema toga vremena kojeg ona ne može svladati. Čovjek se navikne na sve, promjene dobro dođu, ali u Postiri se uvijek osjećam dobro. Brod i posada mi puno znače, to se ne može opisati. Dobro bi nam došlo nešto stabilnije i bolje, ali

da ostane kao ovaj brod – govori patronažna sestra kojoj je ljeti puno draže ploviti s Postirom jer ima više linija.

-Zimi je teško. Ponekad se dogodi da bude pet ljudi na brodu, ali takav je otočni život. Treba ga voljeti da bi čovjek mogao tu živjeti – poručila je Jelena Boroje.

Vjekoslav Obuljen s Lopuda bio je kritički raspoložen.

-Ovo je jedini brod koji je za ovu liniji, a sve ostalo što je bilo na zamjeni je nula! Ova riječka firma se ne zove Jadrolinija. Ona je Jadnalinija! Sramota je da oni u 30 godina nisu mogli izgraditi ovakav novi brod. Svi nešto obećavaju. Dobro bi nam došao brži brod ljeti, ali zimi Postira može učiniti barem jednu liniju –govori Obuljen s Lopuda.

Mladići Ante Krešić i Amir Burazerović komentirali su je li vrijeme za ‘novu Postiru’. -Nitko nije u potpunosti zadovoljan s brodom, ali je Postira najbolja od svih koji su bili na ovoj liniji. Stabilna je tijekom zime, no općenito je spora i vrijeme je za neki novi brod. Ne vjerujem da će se to brzo realizirati, jer se o tome dugo priča, a kod nas u Hrvatskoj stvari se sporo događaju - govori Ante Krešić koji je pet godina živio na Lopudu gdje je završio osnovnu školu.

Na Postiru je navikao i njegov prijatelj Amir Burazerović iz Sarajeva koji na Elafitima ljetuje 18 godina.

-Svako ljeto se vozim s Postirom i mislim da je vrijeme za novi brod. Tehnologija je zastarjela i trebalo bi nešto novo da se može puno brže doći na otok – poručio je Amir Burazerović. Doći će i taj dan kada će otočani dobiti brži, mlađi, veći i udobniji brod nego danas, ali Postira će zasigurno ostati u sjećanjima i srcima svih onih koji su imali priliku ploviti s njom.

Jelena Boroje

Vjekoslav Obuljen

Amir Burazerović i Ante Krešić

Kultni Troubadour vraća se pod okrilje Breškovića, uz sjećanje na zlatno doba i Markov šarm kao tajnu uspjeha

Legendarni dubrovački caffe bar uskoro otvara svoja vrata za posjetitelje. Mjesto koje je nekoć bilo sinonim za dobru glazbu i provod još uvijek živi u sjećanjima brojnih Dubrovčana, ali i turista koji su uživali u vrhunskim jazz izvedbama

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Kroz Troubadour su prošli i svjetski veliki jazz glazbenici koji su tu rado zasvirali. Želja obitelji Brešković je da se ta tradicija i nastavi, a možda i pokrene neki prepoznatljivi jazz festival u Dubrovniku koji bi trajao nekoliko dana.

Troubadour, kultni dubrovački kafić, bio je poznat u cijelom svijetu ponajprije po njegovu prvom vlasniku, pokojnom Marku Breškoviću, jednom od osnivača legendarnih Dubrovačkih trubadura. Nakon njegove smrti kafić je bio u podnajmu te je promijenio više vlasnika, a sada se ponovno vraća pod okrilje obitelji Brešković. Gosti ‘hard jazz caffea’, kako je zapravo službena kategorizacija ovog lokala, bili su ljubitelji jazz glazbe, ali i svi oni koje bi tijekom ljetnih noći privukao vibrantni zvuk koji je dopirao iza kantuna dubrovačke katedrale.

Na taj prostor znali su zaći i Roman Abramovič, princeza Caroline od Monaca i princ Ernst od Hannovera, Ivo Pogorelić, Simon Le Bon iz grupe Duran Duran, Bernie Ecclestone i njegova bivša supruga Slavica i brojni drugi. Iako prostorno mali, na prvi pogled ni po čemu poseban, bio je magnetično privlačno mjesto gdje su dolazili oni goste koji su cijenili poseban ugođaj.

ZLATNI DANI

Uspješni jazz glazbenik, kontrabasist Nikola Brešković, jedan od sinova pokojnog Marka,

Mjesto na kojem se nitko ne osjeća usamljeno

upravo na 12. godišnjicu očeve smrti za Dubrovački dnevnik je ispričao kako planiraju oživjeti ovo legendarno mjesto te se prisjetio zlatnih dana lokala smještenog na Bunićevoj poljani.

-Troubadour je uvijek bio specifično mjesto koje je spajalo glazbu i ugostiteljstvo na vrhunskom nivou. Mi smo to radili na jedinstven način s ciljem da ugostimo svakog čovjeka koji nam dođe. Troubadour je mjesto gdje se niti jedan gost ne osjeća usamljeno čak i ako je sam. Kod nas su se ljudi uvijek upoznavali, družili, zabavljali, vladala je romantična atmosfera, a to sve je nosio moj otac sa svojim šarmom – priča Nikola Brešković. Govori kako je zlatno doba Troubadoura koji je otvoren 1979. godine bilo poslije rata, točnije 1999.

-Dubrovnik se tada otvarao prema svijetu i moj otac je rekao ‘izađimo na ulice, počnimo svirati, zabavljati se…’. I dogodila se renesansa jer su ljudi bili željni zabave pa se turizam ponovno pokrenuo. Otac je uvijek govorio

kako trebamo raditi kvalitetno, a gosti sami dolaziti. Tada su počeli stizati i nešto elitniji posjetitelji poput prinčeva, kraljeva, glazbenika i ostalih. Svi su prepoznali želju koju smo imali – prisjetio se Brešković. Zapravo je tih dvadesetak četvornih metara uvijek bilo protkano velikom ljubavlju prema jazz glazbi koja je privlačila svojim zaraznim ritmom. Imao je i njegov otac male tajne uspjeha kako privući goste, a Brešković mlađi otkriva kako je ključan bio osmijeh.

VAŽNA JE ATMOSFERA

-Uvijek je smatrao kako gostu treba prići s osmijehom i srdačnošću. Smisao ugostiteljstva je ugostiti onog koji vam dođe. Važna je atmosfera i cjelokupni doživljaj, a umjetnici su ti koji uvijek imaju potrebu da ih se sluša što u konačnici rezultira odličnom kombinacijom – govori on te dodaje kako je majka Franica vodila ugostiteljski dio posla i bila glavni pokretač, dok je otac bio zadužen za onaj kreativni dio.

‘’Mi smo građani Grada i nama je Troubadour kao tinel. Držat ćemo se starog imidža koji je on imao, ali uvesti i nešto novo poput zdrave hrane, a cijene će biti prihvatljive. Naša publika su ljubitelji jazza, ali i svi oni koji žele doživjeti nešto lijepo’’.

Dubrovački dnevniK petak, 2. rujna 2022. Ljudi među nama

Nikola Brešković

-Troubadour je uvijek bio specifično mjesto koje je spajalo glazbu i ugostiteljstvo na vrhunskom nivou. Mi smo to radili na jedinstven način s ciljem da ugostimo svakog čovjeka koji nam dođe. Troubadour je mjesto gdje se niti jedan gost ne osjeća usamljeno čak i ako je sam. Kod nas su se ljudi uvijek upoznavali, družili, zabavljali, vladala je romantična atmosfera, a to sve je nosio moj otac sa svojim šarmom – priča Nikola Brešković.

Osvrnuo se i na cijene u lokalu koje su bile prilično paprene dok još u Gradu nije zaživio trend visokih računa. Smatra kako je razlog taj što je Troubadour uvijek davao nešto više poput žive glazbe koja se inače dodatno plaća. -Taj kantun gdje je smješten kafić je prirodna pozornica i živa glazba, a pogotovo jazz, tamo savršeno diše. Inače je moj otac uvijek govorio kako je Dubrovnik super za jazz. Akustični instrumenti ne stvaraju galamu i jako lijepo pristaju povijesnoj jezgri – opisuje Brešković.

Glazba i dobra atmosfera ponekad bi ih ponijele, prisjeća se on, pa bi dobili pritužbe od stanovnika povijesne jezgre da su previše bučni, ali nikad nije bilo većih problema. Naime, Brešković je mišljenja kako je akustična glazba ugodna te zasnovana na pozitivnoj energiji.

TRADICIJU TREBA NASTAVITI

Kroz Troubadour su prošli i svjetski veliki jazz glazbenici koji su tu rado zasvirali. Želja obitelji Brešković je da se ta tradicija i nastavi, a možda i pokrene neki prepoznatljivi jazz festival u Dubrovniku koji bi trajao nekoliko dana.

Brešković smatra kako Dubrovnik ne treba slijepo pratiti trendove.

-Cijeli grad je u ‘retro’ điru i zbog toga Dubrovnik mora njegovati sve što je prije bilo super. Mi smo sami po sebi trend i neke nove stvari tu ne pašu previše nego trebamo čuvati ono što je klasično i prepoznatljivo. Grad ima svoje čari i svi koji tu dođu osjećaju se kao da su u nekom prošlom vremenu. Upravo je to razlog brojnih posjeta našem Gradu – smatra Nikola koji je izgradio uspješnu karijeru u Parizu gdje nastupa u brojnim klubovima. Snimio je dva albuma, jedan je posvećen ocu, a drugi je božićni. Išao je na razna natjecanja, dobio prestižne nagrade, a njegov jazz album bio je senzacija ljeta 2018. godine. U Pariz

je spontano otišao i proveo pet godina promovirajući projekt Nick Bresco čiji je koncept osmislio dok je živio u Americi. No, uvijek mu je želja bila vratiti se u Dubrovnik i oživjeti Troubadour. Ističe kako ga je jazzom, kao i njegovu braću, ‘zarazio’ otac Marko.

-Odrastao sam kroz glazbu. Cijela obitelj, od bake, tetki i ostalih, bili su muzikalni, a u našoj ulici, na Svetoj Mariji, je glazbena škola udaljena samo dva metra od našeg stana. Budio sam se uz zvuke violine, klavira i drugih instrumenata pa sam i sam počeo svirati violinu s tri i pol godine, a prvi koncert sam imao u petoj godini – prisjetio se on te dodao kako je imao sreće što je kao glazbenik mogao svirati kad god je htio.

Dubrovnik i Pariz prema njegovom mišljenju imaju brojne sličnosti.

-Oba grada postala su žrtve svoje ljepote jer previše ljudi ih posjećuje. Brojke su jako velike, stvaraju se gužve… Mora se raditi na harmoniji da posjetiteljima i ljudima koji žive u tim gradovima bude ugodno. Dubrovnik je uvijek bio internacionalan i sam po sebi prepoznatljiv pa je zbog toga važno zadržati se na nivou najljepšeg srednjovjekovnog grada.

Braća Brešković ponovno će voditi jedini hard jazz caffe u Dubrovniku od kojeg se na temelju povijesti očekuje samo najbolje.

-Najteže je u svakom poslu opstati pa tako s novim početkom imamo i veliki teret. Imali smo i teških trenutaka kada smo htjeli prodati lokal, ali smo rekli ‘ne’ i uspjeli smo to prebroditi. Mi smo građani Grada i nama je Troubadour kao tinel. Držat ćemo se starog imidža koji je on imao, ali uvesti i nešto novo poput zdrave hrane, a cijene će biti prihvatljive. Naša publika su ljubitelji jazza, ali i svi oni koji žele doživjeti nešto lijepo – zaključio je za Dubrovački dnevnik Nikola Brešković.

ZNATE LI ŠTO JE SOLNI CVIJET?

‘Solno blago’ je najbolje od soli, svi ga žele otkupiti, ali ga Solana Ston čuva za nas

Solni cvijet ima više minerala od ‘obične’ soli, manje gorčine i laganog je, slatkastog okusa. Dubrovački dnevnik posjetio je Solanu Ston gdje smo imali prilike vidjeti kako izgleda vađenje ovog pravog malog blaga

Piše: Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Zanimljivo je kako se cvijet soli nikada ne upotrebljava za kuhanje, nego samo kao začin netom prije posluživanja. Ima bogat, kremast te lagano sladak okus. „Neideujuhu,alise običnostavljaugotovajela–usalatu, poribiilimesu…Čak semožeipokolaču staviti.Posebnogje okusa,“govori Pejić.

Puno je onih koji nikada nisu čuli za solni cvijet. Još je više onih koji ne poznaju njegovu vrijednost i posebnost. No, dovoljno je posjetiti mitsku Solanu u Stonu, informirati se o svemu onome što solni cvijet čini posebnim te se vratiti uz to pravo malo blago doma i njime oplemeniti svoja jela, ali i učiniti nešto dobro za svoje zdravlje i organizam. Kako bi značenje i vrijednost solnog cvijeta približili javnosti i turistima, tim Solane Ston je u sklopu ovogodišnjeg Festivala soli održao program vađenja cvijeta soli pod nazivom ‘Vadimo sol!’. Pa što je ustvari cvijet soli? Oni koji se u njega razumiju, reći će kako je to ‘kavijar soli’. Ili ‘solno blago’. Solni cvijet je zapravo ono najbolje od soli. Posebnog je, lepršavog okusa, u sebi ima više minerala od same soli, ali i manje gorčine. Cvijet soli proizvodi se od kristalnog tankog sloja na površini morske vode koji tvori oblik listića, nalik na latice cvijeća, u vrijeme početka kristalizacije. Potom se ručno skuplja mikronskim sitima prije nego se kristalići počnu taložiti na dno bazena.

VIŠE MINERALA OD ‘OBIČNE’ SOLI

Cvijet soli manje je slan jer sadržava manje natrijeva klorida od kuhinjske soli, ali ima više minerala u tragovima potrebnih organizmu, poput željeza, magnezija, kalcija, kalija, mangana, cinka i prirodnog joda. Količina joda manja je nego u kuhinjskoj soli jer se stvara  na prirodan način, bez naknadnog jodiranja koje bi uništilo sol. Vlaž-

nost cvijeta soli veća je nego u kuhinjske soli jer se prirodno suši, pa se ne može postići udio vlage kao sušenjem u sušnici, a ima i veću koncentraciju magnezija koji mu daje gorčinu i privlači vlagu.

„To je kao kavijar, na vrhu soli. Solni cvijet je puno lakši od soli i ostaje na površini, a ima oko 90 minerala, dok naša nerafinirana sol ima oko 70 do 75 minerala,“ kaže nam Sveto Pejić, direktor Solane Ston.

Budući da je riječ o najkvalitetnijoj i najzdravijoj vrsti ekološki proizvedene soli, ona se osim u prehrani koristi i u zdravstvene i kozmetičke svrhe. Služi za regulaciju probave, ublažavanje tegoba u žena u klimakteriju i tijekom menstrualnog ciklusa, za osvježenje organizma i opuštanje, pomaže ljudima kojima manjka kalcija i magnezi-

ja, pomaže pri otežanoj probavi, smanjuje grčeve u mišićima i snižava povišeni krvni tlak, a može ublažiti i neke kožne alergije.

NEĆETE S NJIME KUHATI JUHU, ALI IDE ČAK I NA KOLAČ

Zanimljivo je kako se cvijet soli nikada ne upotrebljava za kuhanje, nego samo kao začin netom prije posluživanja. Ima bogat, kremast te lagano sladak okus.

„Ne ide u juhu, ali se obično stavlja u gotova jela –u salatu, po ribi ili mesu… Čak se može i po kolaču staviti. Posebnog je okusa,“ govori Pejić. Ovaj su proizvod zbog svojih povoljnih svojstava koje ima na organizam, ali i iznimnog okusa popularizirali vrhunski kuhari.

TO JE EKSKLUZIVA, MOŽE SE VADITI

SAMO RIJETKIM DANIMA

Ekipa Dubrovačkog dnevnika stigla je u stonsku Solanu kako bismo prisustvovali vađenju solnog cvijeta soli. Kad smo se na događaj najavili nekoliko dana prije, organizatori su nam kazali kako će nam tek javiti hoće li naš dolazak imati smisla. Naime, cvijet soli se može kupiti samo ako su vremenski uvjeti zadovoljavajući. Zapravo, vremenski uvjeti bi za vađenje solnog cvijeta morali biti savršeni kako bi on mogao plutati na površini. Imali smo sreće, baš kao i sudionici programa. Vremenski uvjeti su se poklopili i upriličeno je vađenje solnog cvijeta iz bazena koji nosi ime Frano. Upravo u tom bazenu, solnog cvijeta bude najviše. Kako nam govori gospar Pejić, ponekad prođe i po tjedan dana, a da se ne može pokupiti ništa, a ovisi i koliko ima vjetra te vlage u zraku. „Mora biti vedro, ne smije biti puno vjetra, tlak zraka mora biti u normali, a važno je i godišnje do-

Što je ustvari cvijet soli? Oni koji se u njega razumiju, reći će kako je to ‘kavijar soli’. Ili ‘solno blago’. Solni cvijet je zapravo ono najbolje od soli. Posebnog je, lepršavog okusa, u sebi ima više minerala od same soli, ali i manje gorčine. Cvijet soli proizvodi se od kristalnog tankog sloja na površini morske vode koji tvori oblik listića, nalik na latice cvijeća, u vrijeme početka kristalizacije. Potom se ručno skuplja mikronskim sitima prije nego se kristalići počnu taložiti na dno bazena

Solni cvijet Solane Ston

Radna akcija u bazenu ‘Frano’

„Godina ima 365 dana, a solni cvijet možemo vaditi 10,12, eventualno 15 dana. Ne možemo vaditi solni cvijet kad želimo. Ako nešto možete dobiti samo 10 do 15 dana, to je ekskluziva,“ dodaje Marjanović.

ba. U svakom slučaju to mora biti ljeto, no ni to vam ništa ne garantira, a ima i čimbenika koji su ustvari neobjašnjivi. Nama se u bazenu Frano cvjetni sol uvijek nalazi po kantunima, a ovisi o laganom utjecaju vjetra. Naći ćemo ga na sjeverozapadnoj strani bazena, na zapadnoj ili sjeveroistočnoj. Nikad ga nećemo naći na jugoistočnoj strani. Maestral je ustvari vjetar koji je najkorisniji,“ govori nam Vlado Marjanović, zaposlenik stonske Solane koji je okupljenima i demonstrirao kako se vadi solni cvijet.

Ne smije biti ni rosate, ni kiše, a tanki i krhki kristalići cvijeta soli skupljaju se u ranim jutarnjim satima i kasno navečer, kad nema vjetra koji bi ih mogao uništiti.

„Godina ima 365 dana, a solni cvijet možemo vaditi 10,12, eventualno 15 dana. Ne možemo vaditi solni cvijet kad želimo. Ako nešto možete dobiti samo 10 do 15 dana, to je ekskluziva,“ dodaje Marjanović.

KAO DA SE PRIKRADATE…

Mnogobrojnim okupljenima koji su stigli na demonstraciju vađenja stonske soli, Marjanović je podijelio lopate kojima se vadi solni cvijet. No, nisu to obične lopate. Zapravo su šupljikava, mikronska sita kojima se sol ručno skuplja prije nego što se kristalići počnu taložiti na dno bazena. Kako kaže Marjanović, kao što se cvijet nalazi na samom vrhu stabljike, najbliže suncu, tako se i cvijet soli nalazi na samoj površini bazena, također najbliže suncu. A onda je demonstrirao kako je potrebno vaditi fine kristaliće. „Vrlo nježno i po samoj površini, s dozom opreza. Nema naglih pokreta, morate vrlo lagano, kao da

se šuljate… Kao da se prikradate,“ pokazuje Marjanović.

Kad se solni cvijet šupljikavom lopatom skupi s površine, potrebno ga je dobro protresti. Nakon skupljanja, cvijet soli stavlja se u plastične posude s rupicama kako bi se ocijedila tekućina te se prebacuje na police na kojima se suši nekoliko dana izložen suncu. Treba ga razgrtati svaka dva, tri sata te ga obvezno unositi u zatvoreni prostor preko noći.

ŽELI GA OTKUPITI 300 TVRTKI SAMO IZ HRVATSKE

Brojni su benefiti solnog cvijeta pa ne čudi što ga mnogi žele otkupiti od Solane Ston. No, ako bi se to dogodilo, teško bi ga ostalo za građane. „Solni cvijet je najtraženiji. Godišnje proizvedemo od dvije do pet tona. Ove godine su to dosad dvije i po’ tone. Nadam se kako će biti još dana i kako ćemo moći još više toga izvući. Preko 300 tvrtki samo iz Hrvatske traži da ga otkupe. No, ne damo ga nikome, nego se prodaje u Solani odnosno u vili Koruni,“ izjavio je Pejić.

Deset deka ovog ‘solnog blaga’, kako ga mnogi nazivaju, košta 14 eura ili 105 kuna. Cijena ni ne čudi. Radi se o vrlo vrijednom proizvodu kojeg nije moguće vaditi baš uvijek.

NIJE, GOSPODO, PROBLEM SOL, NEGO ADITIV Gospar Sveto Pejić podsjeća kako, osim za solnim cvijetom, velika potražnja postoji i za samom stonskom soli. No, ni ona se ne daje u trgovačke lance. Pejić podsjeća na stroge, ali i vrlo humane zakone Dubrovačke Republike u kojoj se stonska sol sirotinji dijelila besplatno. Smatra kako bi ona Dubrovčanima uvijek trebala biti na raspolaganju.

Vlado Marjanović demonstrira vađenje cvijeta soli

petak, 2. rujna 2022.

„Solni cvijet je najtraženiji. Godišnje proizvedemo od dvije do pet tona. Ove godine su to dosad dvije i po’ tone. Nadam se kako će biti još dana i kako ćemo moći još više toga izvući. Preko 300 tvrtki samo iz Hrvatske traži da ga otkupe. No, ne damo ga nikome, nego se prodaje u Solani odnosno u vili Koruni,“ izjavio je Pejić

„Kad bismo je dali u lanac, onda naši ljudi ne bi imali, a svjestan sam kako bi to bila greška,“ kaže Pejić koji podsjeća i na to kako se pod domaću sol u butigama ustvari podvaljuje svašta. „Mi prodamo svu našu sol za prehranu. Svi je traže, no ne damo je nikome. Velike su manipulacije, svašta se pakuje, inspekcije bi tu imale puno posla… Tri hrvatske solane godišnje proizvedu od 15 do 20 tisuća tona soli. Tako kažemo mi solari, no prava istina je da se proizvede od 10 do 12 tisuća tona soli. Hrvatska troši 60 tisuća tona soli samo za prehranu, a ukupna potrošnja soli u Hrvatskoj, dakle za prehranu, industriju, kozmetiku i ceste je od 120 do 250 tisuća tona soli. No, jeste li ikada na nekom pakiranju pročitali kako se radi o soli iz uvoza? Naravno kako niste,“ kaže Pejić koji podsjeća što takva sol ustvari čini tijelu. „Bolesti koje dominiraju svijetom su bolesti želuca, crijeva i visoki tlak. Medicina stalno ponavlja – manje soli, manje soli. A ja im kažem – nije gospodo u pitanju sol, nego aditiv. I to najčešće aditiv E 534 koji se dodaje kako bi sol bila sipka. No, u našoj, stonskoj soli ga nema i ta sol jest sipka. Jedno 95 posto uvoznih soli u Hrvatskoj su oprane soli, nakon čega idu na sušenje na 650 stupnjeva. Tu nijedan mineral ne može opstati,!“ govori nam Pejić. Kad se sve te činjenice uzmu u obzir, tek je onda jasno koliko zapravo vrijedi stonska sol i njen cvijet. No, Pejić kaže kako bi se njihova ionako visoka kvaliteta mogla dodatno poboljšati poplo-

čavanjem bazena. Kako nam je ispričao, svi bazeni za kristalizaciju su prvi put asfaltirani 1925. godine prirodnim asfaltom, no on je oštećen zubom vremena, ratom i potresom. Kako bi se dobila potpuno čista, ekološka sol, bazene bi trebalo popločati.

„S bazena koji se zove Lazar sva je sol išla na bečki dvor jer je najčišća, najbjelja i mogla je postići najbolju cijenu. I danas kad pogledamo taj bazen, on izgleda kao da je popločan prije nekoliko godina. Nema nikakvih oštećenja,“ kaže Pejić. Stoga su došli do zaključka kako bi, ako bi se tim kamenom popločali svi bazeni, solana ostala kao vječni spomenik, a mi bismo dobili nešto novo – eko sol i solni cvijet koji još više vrijedi.

Događaj je okupio brojne posjetitelje

Sveto Pejić

Zašto Katolička Crkva ne obuče kaput Isusu na križu?

Moral je zajebana stvar. Nekome taj moral vrijeđa golotinja, a meni osobno smeta kada ljudi na Stradunu nose kapute, šalove, rukavice, vunene kape…

Piše Maro Marušić foto Marko Lukunić/ PIXSELL

Meni u toj priči s Katoličkom crkvom i golotinjom jedino nije jasno zašto Isusu na križu ne obuku kaput. Zašto Isus može svuda biti istaknut gol, a onaj mamurni Škot s Game of Thrones ture mora pokriti stomak?

Blago se Dubrovniku koje probleme ima. Čitav svijet bori se s posljedicama korone te rata u Ukrajini, sa strepnjom gleda prema jeseni i daljnjem rastu cijena energenata, inflaciji kojoj se ne vidi kraj… Za to vrijeme na krajnjem jugu Hrvatske stanovnici se međusobno prepiru oko vjenčanja u crkvi svetog Vlaha – za jedne su cvjetni ukrasi na ulazu u hram teški kič kojeg se ne bi posramio ni Freddie Mercury iz osamdesetih godina, a za druge su vrhunska umjetnost koje se ne bi posramio ni Freddie Mercury iz sedamdesetih godina. Svađanje oko svadbe u Svetog Vlaha samo je nastavak suludih tema kojima se zaokupljaju Dubrovčani još od kućice za mačketinu u Kneževom dvoru. Naime, gorući problem ovog ljeta u Gradu bila je ‘golotinja’ na Stradunu. Nekidan mi priča jedna vodička kako ju je zaskočio komunalni redar i strogim glasom upozorio da joj čovjek na turi ne smije biti gol do pasa. Zanimljivo, ta se situacija dogodila na onom istom mjestu – podno Dominikanskog samostana – gdje je Dubrovačka Republika izgradila zidić kako napaljeni muškići ne bi gledali gole članke žena koje skrušeno kroče skalinadom prema svetoj misi. Ja nikako da shvatim u čemu je problem s golaćima do pasa i bikinijem. Ono, čovječe, vruće je, pa da bi umanjio posljedice zvizdana odbaciš svu nepotrebnu tkaninu. Čista logika je to, ali odjedanput se u jednadžbu ubacio onaj, kako se zove - moral. Golotinja, kaže dio građana, vrijeđa njihov moral. Šta je uopće taj moral?

NUDISTIČKA PLAŽA NA PALACEU

Prema definiciji moral je skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral određuje ka-

ko ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno važeća, već se razlikuju i vremenski i prostorno. Zanimljiva je ova definicija morala, pa je ponovimo još jednom – skup nepisanih pravila u životu neke zajednice. Vratimo se na trenutak u ono doba kiča pjevača Queena, netom prije Rata. U drugoj polovici osamdesetih godina kupao sam se na plaži Hotela Dubrovnik Palace. Bilo je slično kao i danas – lijepi hotel koji prati strukturu terena, a u dnu stjenovita plaža na kojoj je bazen. Jedina veća razlika između ondašnjeg i sadašnjeg hotela jest istočni dio plaže. Danas se tu nalazi VIP dio gdje se održavaju svadbe i razni drugi eventi, a u ono doba komunističkog mraka na tom se mjestu nalazila – nudistička plaža. Ej, nudistička plaža. Kao mali prolazio bih tuda i gledao golaće kako se kupaju, sunčaju, šetaju... Dlakava spolovila muškaraca bi se klačila kao oni veliki otkucivači sekunda na starim satovima-kukavicama, a u busene Venerinih brežuljaka skrivale su se vjeverice bježeći od jakog sunca. Svi gosti Hotela Dubrovnik Palace iz svojih su soba imali čitavdnevni, direktan pogled na stotine kuraca i pičaka. Pitam ja vas, dragi ljudi, đe su bili komunalni redari?

BOLIO IH PIŠO ZA MORAL

Nije ih bilo, jer se nitko nije sablažnjavao, svih je bolio goli pišo za onaj, kako se zove - moral? Čekaj sad, kako to, šta se pobogu događa s tim moralom, odnosno skupom nepisanih pravila u životu dubrovačke zajednice? Prije tridesetak godina posvuda su bile nudističke plaže, gola dupeta presijavala su se na suncu i nitko za njih ni-

Dubrovački dnevniK petak, 2. rujna 2022. Kolumna Škura bura

je mario, a sada postoje strogi zakoni u vezi golotinje koje provode još stroži komunalni redari. U samo tri desetljeća moral Dubrovčana prema istaknutoj ljudskoj koži promijenio se kao u Teheranu. Kako je to moguće?

Odgovor je i više nego lagan. Baš kao i u Iranu za promjenu morala zaslužna je religija. Katolička crkva uspjela je u tom kratkom vremenu pozatvarati nudističke plaže, obući ženama jednodijelne kostime, a muškarcima kupaće gaće od tri kvarta. Krajnji cilj je doći do vremena Dubrovačke Republike, ostaviti da se vidi jedino goli gležanj. Meni u toj priči s Katoličkom crkvom i golotinjom jedino nije jasno zašto Isusu na križu ne obuku kaput. Zašto Isus može svuda biti istaknut gol, a onaj mamurni Škot s Game of Thrones ture mora pokriti stomak?

Na kraju krajeva svačiji moral se drugačije vrijeđa. Ne znam što je s vašim, ali vam mogu kazati što vrijeđa moj. Mrzim kada ljudi, posebno žene, zimi hodaju u kaputima i vunenim kapama. Prvo, vunena kapa kao takva, izaziva mi depresiju. Gadi mi se zima, kiša, hladnoća, šiločina, kratki dani i sve te snježne radosti, pardon gadosti. Vrijeđaju mi moj moral, želju za životom. Kada vidim nekoga sa šalom i rukavicama, plače mi se.

A ŠTO SE TIČE MORALA, MORALA JE VJEŽBATI

Drugo, kako za neku žensku tako obučenu uopće možeš znati da je zgodna (i obratno)? Potrošiš masu para i vremena na barenje, a kada napokon poskidaš sve te slojeve s nje, iznenadiš se kolika je njena ljubav prema rafiniranim ugljikohidratima i jednostavnim šećerima. Meni to, da prostite, vrijeđa moral i novčanik. Zato bih što se tiče morala – morala je vježbati i zdravo se hraniti, razumijete? – zabranio da se Stradunom nose džemperi, kaputi, šalovi, dolčevite, rukavice, kape… Može samo jedna normalna, pamučna majica dugih rukava…

Vi lijepo nabacili tri, četiri sloja dugiša, a dođe komunalni redar i upozori da se skinete, jer ide kazna.

-Bura puše, smrznut ću se, gospodine. -Gospođo, sve znam, ali vaš kaput vrijeđa moral našim sugrađanima, ljubiteljima ljeta. Ako vam je do kaputa, možete ga nositi u svoja četiri zida. -Ali tamo grijem, što će mi?

-Pa i ljeti se tamo hladi, pa neki gradovi ne daju da se po njihovim ulicama skidaju goli do pasa. -Pa o čemu ovisi je li zabranjeno oblačenje ili skidanje odjeće?

-Ovisi o pranju. Pranju mozga!

Mrzim kada ljudi, posebno žene, zimi hodaju u kaputima i vunenim kapama. Prvo, vunena kapa kao takva, izaziva mi depresiju. Gadi mi se zima, kiša, hladnoća, šiločina, kratki dani i sve te snježne radosti, pardon gadosti. Vrijeđaju mi moj moral, želju za životom. Kada vidim nekoga sa šalom i rukavicama, plače mi se.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Niko i Pero - prilika je iskorištena, lijepa slika za uspomenu snimljena

Ivo, Dominik, Ivan, Petra, Borna, Gigi i Luciana - ovakva sretna ekipa iz Konavala se ne sretne u Gradu svakoga dana

Katarina, Iliana, Martina i Jelena - zajedničkom odgovornom radu svaka je minuta s ponosom i radošću posvećena

Mislav i Barbara - njihovom prijateljstvu nikada neće nastupiti zastara

Nemanja, Blaž i Ivo - s iskrenim osmijehom ovaj je trio i najzahtjevnijega gosta stručno posluživ’o

Lena i Željko - ništa im zajedno (u)činiti nije teško

Lea, Srđan i Kike - pred početak školske godine za bezbrižno kupanje na Porporeli se koriste prilike

Luce i Maja - i dok Portom šetaju o bivšim i planiranim zanimljivim umirovljeničkim putovanjima razgovaraju

Dubrovnik by Željko

za Dubrovački dnevnik

Dubrovački

petak, 2. rujna 2022.

Tutnjević

Milica i Marina - cvijeće ispred crkve sv. Vlaha ih je oduševilo, rado se i za vlastitu uspomenu snimilo

Vedran i Dorothea - različiti su im poslovi i životni puti, al’ se sve oko glazbe “vrti”

Paula i Đelo - kakav bi to dolazak u Grad bio da se nije na taracu Gradske sjelo

Ilija i Antonija - ljubav, brak i zajednički život im baš prija

Andrea i Veselko - dubrovačko ljeto im je nezamjenjivo i sveto

Dolazio je u Dubrovnik prije rata i nakon

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

“FUNCHAL”- klasični lajner iz 1961., preuređen u kruzer, postaje stacionarni hotel s pet zvjezdica uz milijunska ulaganja

Od 2018. više je puta prodavan na aukcijama, ali ga tek 2021. na kraju kupuje Brock Pierce, američki poduzetnik poznat prvenstveno po svom radu u industriji kriptovaluta. U uređenje broda i preinake potrošio je do sada najmanje 8,3 milijuna dolara

Jedan od dobrih starih klasičnih lajnera, koji su još donedavno povremeno posjećivali Dubrovnik, je i portugalski kruzer FUNCHAL. Izgrađen je 1961. kao novogradnja broj 353 u danskom brodogradilištu Elsinor Shipbuilding & Engineering Company u Helsingøru za portugalsku brodarsku kompaniju Empresa Insulana de Navegação iz Lisabona koja je bila u vlasništvu jedne od najbogatijih portugalskih obitelji iz grada

Ponte Delegado s Azora. Dug je 153, širok 19 metara, ima 9845 bruto tona, a dvije parne turbine Parsons D. R. od 12250 konjskih snaga omogućavaju mu preko dvije propele brzinu od 20 čvorova. Građen je za održavanje putničke linije iz Lisabona preko Azorskih otoka do Madeire, a povremeno je plovio i do Kanarskih otoka. Ime je dobio po glavnom gradu portugalskog otoka Madeira i ujedno njihove najveće luke. Na šest putničkih paluba mogao je prevoziti u tri klase do 400 putnika koje su opsluživali 180 članova posade.

Godine 1968. za jedno putovanje država Portugal je uzela brod u najam te je plovio kao predsjednička jahta prevozeći predsjednika države u posjeti Azorima, Madeiri, Zelenortskim Otocima, Gvineji i Brazilu. Također, 1972. godine predsjednik Thomas krenuo je na putovanje kako bi posjetio Rio de Janeiro gdje je sudjelovao u proslavi 150. godišnjice neovisnosti Brazila od Portugala.

2022.

Na svoje prvo putovanje zaplovio je 1967., a u Dubrovnik je prvi put došao 1981.

PREINAKE

Godine 1973. prelazi u vlasništvo kompanije Transportes Maritimos, čiji je većinski vlasnik bila poznata grčka brodovlasnička obitelj Potamianos. Iste godine ga kompletno preuređuju u nizozemskom brodogradilištu Netherlands dock and shipbuilding company u brod za kružna putovanja sa smještajem 402 putnika u jedinstvenom razredu. Tada su mu i Parsons parne turbine, s kojima je ranije imao dosta problema, zamijenjene s dva devet-cilindarska Stork- Werkspoor dizelska stroja ukupne snage 10000 konjskih snaga te od tada plovi ekonomičnom brzinom od 18 čvorova. FUNCHAL od 1985. plovi za novog vlasnika G. Warwick Co. Inc, i novog operatera Arcalia Shipping te po krmi portugalsku zastavu mijenja panamskom.

DOLASCI U DUBROVNIK

FUNCHAL-ov uobičajeni raspored krstarenja sastoji se od zimskih plovidbi vodama Južne Amerike dok ljeti plovi norveškim fjordovima do polarnog kruga, oko španjolskih i portugalskih atlantskih otoka te povremenih posjeta Sredozemlju. Zato i nije bio baš čest gost u Dubrovniku, jer u grušku luku bi doplovio jednom svako dvije do tri godine, većinom koncem sezone u drugoj polovici rujna.

Tako je posljednje dvije posjete pred Domovinski rat imao 25. rujna 1987. i 23. rujna 1990. Ponovo se vraća tek nakon deset godina, zadnji put 2005. godine. Tu se opet umiješala međunarodna konvencija SOLAS 2010. (Safety of Life at Sea) koja ne dozvoljava brodovima za prijevoz putnika u međunarodnim plovidbama starijim od 40

godina da plove osim po posebnim uvjetima. To obično iziskuje dodatne troškove za brodare tako da FUNCHAL, a i ostali brodovi kompanije stvaraju istima sve veće probleme i tjeraju ih u stečaj.

BRODOVI ODUZETI

Stečajem Arcalia Shipping koncem 2012. svi su njeni brodovi oduzeti, da bi ih na javnoj dražbi u veljači 2013. kupio novi brodar Portuscale Cruising. Tri broda te kompanije su promijenili imena: ARION u PORTO (to je bila naša ISTRA od Jadrolinije); ATHENA u AZORES i od 2016. u ASTORIA (to je poznati brod građen kao STOCKHOLM koji je 1956. na Atlantiku pred New Yorkom potopio u sudaru talijanski lajner ANDREA DORIU); PRINCESS DANAE u LISBOA; a četvrti brod od kompanije, naš FUNCHAL iz ovog današnjeg teksta nikada nije mijenjao ime.

Nažalost PORTO (2018.) i LISBOA (2015.) su završili u rezalištu. ASTORIA je i dalje u raspremi u Lisabonu i mislim da će joj sljedeće odredište biti rezalište brodova. Sve ovo se događa s njihova četiri stara broda nakon što je i njihov zadnji vlasnik Portuscale Cruising bankrotirao.

FUNCAHAL je od 2018. više puta prodavan na aukcijama s namjerom da se uredi kao stacionirani brod hotel, ali ga 2021. na kraju kupuje Brock Pierce, američki poduzetnik poznat prvenstveno po svom radu u industriji kriptovaluta. Kao dječji glumac glumio je u Disneyjevim filmovima Moćne patke (1992.), D2: Moćne patke (1994.) i Prvo dijete (1996.). Natjecao se kao neovisni kandidat na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama 2020. godine).

FUNCHAL je prethodno stajao u raspremi u Lisabonu 8 godina, a Brock Pierce je potrošio najmanje 8,3 milijuna USD (kupnja 1,9 milijuna USD + renoviranje 6,4 milijuna). Usprkos Covid krizi brod se uređivao za stacionirani brod hotel s 5 zvjezdica u brodogradilištu Yard Naval da Rocha Conde de Óbidos u Lisabonu. Za vrijeme radova imali su na brodu požar 15. rujna 2021. i tada je ozlijeđeno više radnika. Još i dalje traje policijska istraga, a nakon dokovanja brod se nalazi u moru kod mjesta Cais Da Matinha pored Lisabona iako radovi nisu završeni prema planu.

petak, 2. rujna

Priče o moru i brodovima

Funchal

Filmska pljačka na Pelješcu, jedan od osumnjičenih i kontroverzni Zadranin koji se dovodi u vezu s više razbojstava

Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje kako je jedan od osumnjičenih Grgo Crnković (50) sa stalnom adresom u Zadru kojeg se dovodilo u vezu s više teških krađa u kojima je bilo i ubijenih

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ, SLAVKO MIDZOR/PIXSELL

Hrpa novca, obiteljsko zlato, alat kojim je provaljeno u jednu obiteljsku kuću na Pelješcu… Tako je prošlog tjedna izgledao stol u dvorani Policijske uprave dubrovačko-neretvanske gdje je održana konferencija za medije. Ekipa Policijske uprave dubrovačko-neretvanske uspješno je razriješila slučaj teške krađe u kojoj je otuđeno milijun i 800 tisuća kuna, kao i vrijedno obiteljsko zlato iz kuće jednog vinara. Kako je rečeno na konferenciji za medije, u ovom slučaju je osumnjičeno pet osoba. Dubrovački dnevnik neslužbeno doznaje kako je jedan od osumnjičenih Grgo Crnković (50) sa stalnom adresom u Zadru kojeg se dovodilo u vezu s više teških krađa u kojima je bilo i ubijenih.

SMRTNO STRADALO TROJE LJUDI

Njegovo ime spominjalo se u kontekstu pljačke Poslovnice Zabe u Drvinju koja je orobljena 2005. godine, a slučaj se rješavao godinama. Kako se tada pisalo, u toj je pljački ubijen hrabri građanin Dragutin Golik koji je pokušao spriječiti bijeg osmeročlane bande. No, sud je u ovom slučaju dvaput donosio nepravomoćnu oslobađajuću presudu – prvi put 2009. godine, a potom i 2017. godine zbog nedostatka dokaza. Naime, ključni dokaz protiv Crnkovića i još dvojice bio je iskaz Ognjena Grubića ko-

ji je pravomoćno osuđen na 30 godina zatvora zbog ubojstva Golika, no njegov iskaz nisu potkrepljivali ostali materijalni dokazi.

Pravomoćno osuđeni Grubić je tvrdio kako je druga osoba, a ne on, pucala u Golika koji je potrčao za osobama koje su se sumnjičile kako su iz Zabe odnijele 850 tisuća kuna. Njegov iskaz nije bio potkrijepljen u nijednom drugom materijalnom dokazu, a presuda se po zakonu ne može temeljiti samo na iskazu pa su osumnjičeni oslobođeni.

No, to nije jedini slučaj u kojem se Crnković spominje u slučaju razbojništva. Naime, bio je optužen kako je sudjelovao u krvavoj pljački Fine iz 2005. godine, kad su ubijena dvojica zaštitara Sokol Marića.

Iste godine kad je donesena druga nepravomoćno oslobađajuća presuda, Županijski sud u Zagrebu je potvrdio optužnicu protiv Crnkovića i još pet osoba zbog više djela razbojstava i teške krađe. Prema njoj je Crnković bio optužen za dogovaranje kako će orobiti stan jednog zagrebačkog pekara. Kako je objavljeno u optužnici, jedna je osoba doznala kako obitelj zagrebačkog pekara u kući ima veću svotu novca te to rekla Crnkoviću i još jednoj osobi koji su potom provalili u kuću i iz nje uzeli sef u kojem je bilo milijun i 400 tisuća kuna.

Dubrovački dnevniK petak, 2. rujna 2022.

Također, zagrebačka policija uhitila je Crnkovića i zbog pljačke mjenjačnice iz 2010. godine u kojoj je otuđeno oko 700 tisuća kuna. Crnković je tada bio osumnjičen kako je isplanirao cijelu akciju te u nju uključio i dva kriminalca, pratio vlasnika mjenjačnice i u nekom trenutku iz automobila dao signal da krenu u oružani prepad.

‘PETORKA JE DJELOVALA BRZO I BEZOBRAZNO’

Na konferenciji za medije na temu teške krađe na Pelješcu, priložen je i alat za koji se procjenjuje kako je njime izvršena provala, a zanimljivo je kako je kriminalistiko istraživanje još uvijek u tijeku jer se sumnja kako je njime zapravo počinjeno više krađa. Na konferenciji za medije je rečeno kako je jedan od osumnjičenika bio prijatelj obitelji iz Pelješca te je tako saznao detalje koji su kasnije olakšali ovaj razbojnički čin. “Petorka je djelovala brzo i bezobrazno. Dali su truda da saznaju kad ukućani nisu kod kuće i onda su za 10 minuta opljačkali kuću koja je inače velika i sve su u njoj pronašli,” precizirao je Zoran Tikvica, voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. U ovom je slučaju osumnjičeno pet državljana Republike Hrvatske u dobi od 57, 50, 45, 43 i 30 godina. Nijedan nije s dubrovačkog područja. O ovom je slučaju izvijestio i DORH na svojim službenim stranicama.

„Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku su 19., 20. i 26. kolovoza, uz kaznene prijave privedena četvorica državljana Republike Hrvatske (1972., 1977., 1977. i 1992.) i jedan državljanin Bosne i Hercegovine (1965.) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili, svaki, po jedno kazneno djelo teške krađe,“ stoji na stranicama DORH-a. Kako je navedeno, postoji osnovana sumnja da su okrivljenici 14. kolovoza, oko 21:00 sat, u mjestu Potomje, zajednički i dogovorno i u nakani pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi, došli do kuće oštećenog državljanina Republike Hrvatske (1968.) iz koje su uzeli i za sebe zadržali najmanje 1.800.000,00 kuna, kao i više komada zlatnog i srebrenog nakita.  Sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku 19., 20. i 26. kolovoza 2022. svim okrivljenicima odredio istražni zatvor. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 22. kolovoza, u odnosu na trojicu državljana Republike Hrvatske (1972., 1977. i 1977.) i jednog državljanina Bosne i Hercegovine (1965.) donijelo rješenje o provođenju istrage. Istraga je rješenjem o proširenju istrage od 26. kolovoza proširena i na državljanina Republike Hrvatske (1992.),“ stoji na stranicama DORH-a.

“Petorka je djelovala brzo i bezobrazno. Dali su truda da saznaju kad ukućani nisu kod kuće i onda su za 10 minuta opljačkali kuću koja je inače velika i sve su u njoj pronašli,” precizirao je Zoran Tikvica, voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Grgo Crnković

Ukradeni novac

Jedan od osumnjičenika, J.F. (30) tijekom privođenja pred istražnog suca

Alat kojim je provaljeno u kuću na Pelješcu

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

-Umjesto cvijeća za Miru Glavinović obitelji Senada Karamehmedovića prilaže 300.00kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Ljilja i Ognjen Krstulović, u spomen na gđu. Katu Koštro, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn;

- Stanari zgrade Petra Zoranića 7, u spomen na dragu susjedu Ivku Kristić, umjesto cvijeća prilažu 500,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na dragu Dadu Bulić-Ećimović, umjesto vijenca 400 kuna prilaže Ivo Stjepović-Bubo;

U spomen Aniti Brigović ,500 kuna prilažu Miljenka, Marina, Mare Vlajki i Vinko; Umjesto cvijeća za prijateljicu Miru Bazdan, 300 kuna prilaže Zdenka Graf; U spomen na pok. Đorđa Petkovića dobrog susjeda i prijatelja, umjesto cvijeća 200 kuna prilažu Mirjana i Maro Sardelić;

Umjesto cvijeća za pok. Željka Vukčević, 300 kuna prilažu Tonći i Željka Šeparović;

Umjesto vijenca za preminulog dragog prijatelja Željka Vukčevića, 800 kuna prilažu braća Niko i Antun Stolić; U spomen na pok. Katicu Restović, 300 kuna prilaže Nedjeljko Kvestić s obitelji; Ante Živković donacija 150 kuna;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

Ovaj tjedan korisnicima Caritasa svojim novčanim darovima su pomogli: -Mario, donacijom od 750 kn za stipendije studentima slabijeg imovinskog stanja, Iva donacijom od 50 kn te Đuro s 500 kn.

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

PROČITAJTE - MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

BAROKOMORA - NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit. Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se jednosoban stan na Konalu, s velikim balkonom, super uređen, na dulje vrijeme, bračnom paru ili budućem bračnom paru. Tel: 020/425-906

I znajmljuje se kuća u Knežici kod TUP-a i servisne zone. Komplet opremljena s 4 sobe, 2 banje, kuhinjom i dnevnim boravkom, parking osiguran. Pogodno za radnike ili veću obitelj.

Kontakt: 091 595 6901

Iznajmljujem manji stan na duže vrijeme, namješten za dva radnika, muške osobe. Kontakt: 020/419-574

PLOVILA

Prodajem pasaru, kvarner plastika, 4.5 metara, registrirana, ljetna i zimska tenda, nova vesla. Sve za 1400 eura. Kontakt: 098 651 847.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s

okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama

Prodaje se barka Betina 4,90 mtr. sa vanbrodskim motorom Honda 8 KS, u dobrom stanju i malo korištena. Cijena 35 000 kuna, Kontakt tel. 091 35 03 966.

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

AUTO / MOTO

Prodajem električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 45 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke. Više informacija na broju: 091/3569711

dnevniK petak, 2. rujna 2022.

Mali oglasi

Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem badanj za grožđe. 2000 litara. Jednak i u vrhu i u dnu. Broj 020 491 204 i 098 95 95 949

Prodajem dječja kolica, u jako dobrom stanju, potpuno opremljena. Tel: 020/422085

Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/392-2800

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Zaštita od sunca, izrada roleta, komarica, venecijanera, trakastih zavjesa, rolo zavjesa sve inf.na 0911472794 .Mokosica.

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”GRUŽ “ 29.08. - 04.09.

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 04.09. - 10-09.

preminuli

Milan Luković (1938)

Mira Glavinović (1935)

Davorka Ećimović (1950)

Anđa Orošnjak (1940)

Rahima Bašić (1928)

Niko Zglav (1956)

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Jele Komaić (1939)

Đorđe Petković (1943)

Ruža Ćorak (1928)

Kate Restović (1935)

Ante Šanje (1940)

Željko Mišković (1962)

Drage Dabelić (1935)

Klara Trojanović (1941)

Fikret Fiko Đidelija (1969)

Marija Matić (1932)

Željko Vukčević (1946)

Ivica Pavlin (1947)

Dinamično

Dubrovački dnevnik traži Voditelja prodaje, proaktivnu osobu s iskustvom u vođenju prodaje koja će biti odgovorna za upravljanje i organiziranje prodaje oglasnog prostora u tiskanom i internetskom izdanju Dubrovačkog dnevnika.

Ključne odgovornosti: ☞ ostvarivanje planova prodaje ☞ povećanje prodajne mreže u

mjesto Dubrovački dnevnik traži Voditelja prodaje (m/ž), postoji mogućnost da si to ti!

radno

Dubrovniku i ostatku Županije ☞ vođenje pregovora i pronalazak novih klijenata

☞ praćenje i analiza kretanja na tržištu s ciljem provođenja odgovarajućih prodajnih strategija

Uvjeti

☞ višegodišnje iskustvo u prodaji ☞ iskustvo u rukovođenju ☞ dobro znanje hrvatskog i en -

gleskog jezika ☞ izražene komunikacijske i prezentacijske vještine

Rok za prijavu: 15. rujna 2022. Ako ste zainteresirani za dinamično radno okruženje koje će vas poticati na daljnji razvoj, pošaljite nam svoj CV s punim povjerenjem na mail urednica@dubrovackidnevnik.hr ili oglasi@dubrovackidnevnik.hr