Dubrovački dnevnik br. 111

Solarni paneli su spas u energetskoj krizi, ali u dijelu Grada su zabranjeni stranica 6

Građani na etiketama nailaze na pomutnje, na proizvodu 10 eura, na polici 11,95 eura, i ne, nije ilegalno niti prevara stranica 24

‘’Ljudi SDP percipiraju kao ljevicu, ali Socijaldemokrati će to promijeniti’’ stranica 14

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Je li ona normalna?

Nemalo sam se iznenadila kad sam saznala kako cijela dolina Neretve s cirka 30 tisuća stanovnika ima tri turističke zajednice. Čuj to, tri! Dubrovnik, kao najjači turistički brend ima jednu, na nešto više od 40 tisuća stanovnika. Logično je očekivati kako je promocija Neretve jača od Grada, kako vrijedni zaposlenici tih turističkih zajednica danonoćno smišljaju nove načine promocije ljepota Neretve. I onda se, naravno, gomile turista čim stignu u Hrvatsku raspituju kako doći do Neretve. Realnost je, ipak, sasvim drugačija. Kad Maraton neretvanskih lađa ne bi prenosila televizija, nitko, ni u Hrvatskoj, ne bi imao pojma o ljepotama Neretve. Jednako kao što nemaju pojma kako je na Ušću najpoznatiji kajting s gomilom kajtera iz cijele Europe.

Tko je napravio promociju? Individualci, zaljubljenici, ljudi koji su započeli kajting i osmislili priču, pa im grad Ploče nastoji što više ote -

žati život i posao, povećavajući naknadu za koncesiju bez kune uložene u infrastrukturu. Jednako kao što pojedini neretvanski ugostitelji sami ulažu u promociju vožnje lađama Neretvom i njenim kanalima, privlačeći turiste dobro osmišljenim programom. Ali zato svaka od te tri turističke zajednice ima prostor, auto, nekoliko zaposlenika koji sretno i mirno žive promovirajući na svojim stranicama sve ono što su oni drugi vrijedni entuzijasti osmislili. Malo putuju s plaćenim dnevnicama i putnim troškovima, sve u svrhu, je li, promocije. Ima li ljepšeg posla? Hvala dragom Bogu, svi mi uredno ih i dobro plaćamo. Kao uostalom i cijelu HTZ-u. Možemo biti ponosni. Gdje toga ima, osim u maloj sretnoj i bogatoj zemlji Hrvatskoj.

Kad smo već kod bogatstva, jedno od najbogatijih hrvatskih državnih poduzeća, koje svake godine iskazuje fantastične brojke u dobi -

Piše Vjera Šuman FOTO: IGOR KRALJ /PIXSELL

ti je HEP. Imala sam susjedu koja je radila u zagrebačkoj Elektri. Njena plaća sa završenom srednjom školom bila je dvostruko veća od profesorske plaće, s time da su u to davno vrijeme, kad druga poduzeća nisu ni sanjala o uvođenju besplatnih sistematskih pregleda, oni to obavljali svake godine, jednako kao i besplatno korištenje teretane ili satove plesa, yoge ili pilatesa. Velike božićnice, uskrsnice i regresi bili su tad nezamislivi bilo gdje drugdje, kao i ljetovanja za siću tamo gdje je HEP imao odmarališta. Danas nije drugačije osim, možda, odlaska u odmarališta, ali su zato otpremnine kad odlaze u mirovinu gotovo u visini cijene male garsonijere u Zagrebu. Oni su, u smislu brige o svojim zaposlenicima, bili i sad su uz bok skandinavskim zemljama. I to je doista prekrasno. No koliko su od svoje dobiti ulagali u infrastrukturu? Tvrde kako stalno ulažu. Najbolji primjer je Grad. Spomenik kulture nulte kategorije pod zaštitom UNESCO -a. Šetajući Gradom ne možete zažmiriti na gotovo nevjerojatne kombinacije debelih, nekoliko puta dodatno motanih žica koje su ubodene na predivna kamena zdanja, kako gdje, ukoso, ravno, malo ovamo, malo onamo. Nemoguće je ne vidjeti stupove na koje osim debelih crnih žica nisu namotane još neke dodatne poput ptičjih gnijezda. Nema kuće u Gradu koja nije unakažena na način kao da je netko dobro pripit postavljao žice:“ Zabi vamo, jače, uzmi tornu. E tako, dobroooo! Uuu, zaboravili smo ovu, ništa sad; povuci ukoso na nju pa vrati na ovu do...!“ I tako u sto mogućih i nemogućih kombinacija. Je li od rata na ovamo postavljena podzemna elektro-infrastruktura? Ma dajte, molim vas. Pa to košta. Cijene struje rastu, nestanci struje sad su nešto rjeđi, ali vijek trajanja aparata i dalje upola je kraći od vijeka u unutrašnjosti Hrvatske. Jer zamislite, kamen privlači gromove.

Na sve to sad još i onaj opasni monstrum Putin zbog kojeg ci -

jene plina, struje i ostalih energenata lete u nebo, na što EU odgovara kaotično i potpuno smotano. I što? Plaćat ćemo sve više i više, ali možemo biti mirni, dobit im se neće smanjiti jer, Bože moj, treba dati i državi svoje. Gospodarstvo pritom plaća cijene energenata kao da im je propisana osobito teška kazna jer rade, zapošljavaju i stvaraju dobit. Sve je dobro, ne treba se uzrujavati, tu je naš ministar od gospodarstva Filipović, koji intenzivno razmišlja kako ublažiti energetski udar na građane i gospodarstvo. Kraj njega se možete opustiti i mirno spavati. Sigurno će naći neko dobro rješenje. Možda neku tvornicu jeftine struje?!

Samo mirno. I rat smo preživjeli. Nekako ćemo valjda i ovo. Neki možda i neće, ali to je samo kap u moru i na nivou statističke pogreške. Kad su pogreške u pitanju, na-

ši meteorolozi mogu biti mirni, nije ovo Mađarska da ih Plenki, kao Orban svoje, smjenjuje zbog krive prognoze. Zasad je Vakula siguran i kad totalno promaši. Kako stvari stoje od svih tema najbolje se zabaviti s problemima mlade finske premijerke koja je, zamislite molim vas, tulumarila do zore, pripila se i još po sitno flertala s nekim tipom. Nedopustivo. Treba ju smjesta smijeniti. Uopće joj nije pala napamet neka umjesnija zabava s dobrom ‘povoljnom’ nekretninom ili neko muljanje s imovinskom karticom, zapošljavanje i/ili pogodovanje svojim kumovima ili tajnim poslovnim partnerima. Nešto, brate mili, pametno, kako je i red i svakako isplativije od obične pripite zabave. E, neš ti zemlje Finske. Zato je potpuno jasno kako ju odma’ treba smijeniti. Pa je li ona normalna? Eto vas.

dnevniK petak, 26. kolovoza 2022.

Dubrovnik nema veliki problem s poskupljenjem struje, Grad se ranije dobro osigurao, ali priprema se za ‘zelenu budućnost’

Piše Petra Srebrović foto Grad Dubrovnik

„Grad Dubrovnik započeo je proces rekonstrukcije cjelokupne javne rasvjete na svom upravnom području vrijedan 14 milijuna kuna za koju je postupak javne nabave u tijeku, a već danas je jasno kako će u budućnosti nakon realizacije ovog projekta Grad Dubrovnik uštedjeti milijune kuna na godišnjoj razini, i to u samo godinu dana nakon implementacije navedenog sustava“.

Nabavne cijene električne energije već neko vrijeme divljaju, a razlog je to zbog kojeg cijela Europa zadnjih tjedana govori o mogućim redukcijama na jesen i zimu. Građane se, primjerice, upozorava da sada u ljetnim mjesecima klime ‘ne spuštaju’ na 19, nego da ih drže na višim temperaturama, primjerice na 25 stupnjeva. Neke javne institucije u Europi, pa i u Hrvatskoj su već uvele restrikcije u

rashlađivanju prostora.

Ravnatelj ‘’Energetskog instituta Hrvoje Požar’’ Dražen Jakšić istaknuo je u nekoliko navrata u medijskim istupima kako je sada najbitnije štedjeti energiju kako ne bi došlo do redukcija ove jeseni i zime. „Bitno je sada štedjeti, dok još energije ima, kako bismo zimu dočekali spremniji na moguće veće poremećaje u opskrbi“, rekao je u razgovoru za N1 te -

petak, 26. kolovoza 2022.

leviziju Jakšić.

„Pritisak je u svakom slučaju veliki i zbog utjecaja krize Rusije i Ukrajine, a i sada imamo situaciju da je ovo izuzetno sušna godina u cijeloj Europi i time je smanjena proizvodnja električne energije iz hidroelektrana i to utječe na porast cijena na veleprodajnim tržištima“, istaknuo je tada.

ŠTO JE S DUBROVNIKOM?

U HEP -u pak napominju kako imaju dovoljno energenata za proizvodnju električne energije i da građani ne moraju brinuti. No, stručnjaci smatraju kako je vrijeme jeftinih energenata iza nas i kako najesen slijedi poskupljenje svih energenata pa je i Europska komisija donijela preporuke za štednju električne energije. Slijedom ovih aktualnih događanja upitali smo gradsku upravu ima li Grad Dubrovnik ‘na stolu’ spreman plan redukcija električne energije i suočava li se i Grad s enormnim poskupljenjima.

Kako su nam kazali iz gradske uprave, temeljem provedenog postupka javne nabave, Grad Dubrovnik je 27. siječnja 2020. godine sklopio obvezujući Okvirni sporazum za opskrbu električnom energijom s tvrtkom HEP Opskrba d.o.o. „Navedeni sporazum sklopljen je na četiri godine te je u tom razdoblju predviđeno sklapanje više pojedinačnih ugovora za svaku godinu, međutim vrlo bitna stavka ugovora je cijena, a ona je sukladno ugovoru za sve četiri godine definirana troškovnikom iz natječajne dokumentacije i slijedom toga nepromjenjiva“, pojašnjavaju iz Grada Dubrovnika.

„Ugovorena cijena je 0,38 kn/kwh, dok se primjerice danas na tržištu kada se ugovara cijena ona kreće od 3,50 kn/kwh. Iz svega navedenog je razvidno kako do siječnja 2024. godine na Grad Dubrovnik neće direktno utjecati povećanje troškova električne energije“, odgovaraju iz Grada.

RAZMIŠLJA SE UNAPRIJED

Međutim, Grad se priprema na mogućnost da će nakon 2024. godine trošak električne energije možebitno značajno porasti.

„Grad Dubrovnik započeo je proces rekonstrukcije cjelokupne javne rasvjete na svom upravnom području vrijedan 14 milijuna kuna za koju je postupak javne nabave u tijeku, a već danas je jasno kako će u budućnosti nakon realizacije ovog projekta Grad Dubrovnik uštedjeti milijune kuna na godišnjoj razini, i to u samo godinu dana nakon implementacije navedenog sustava“, govore nam.

Inače, riječ je o projektu koji će obuhvatiti 3755 zastarjelih rasvjetnih tijela koja su neučinkovita i ekološki neprihvatljiva.

RAČUNI SU NARASLI ZA ŠKOLE, VRTIĆE I USTANOVE U KULTURI

Ipak, kažu nam iz gradske uprave kako porast troškova električne energije imaju škole, vrtići i ustanove u kulturi, pa su se njihovi računi značajno uvećali, zbog čega je Grad Dubrovnik u rebalansu proračuna osigurao dodatnih 4.7 milijuna kuna.

„Grad Dubrovnik poduzima brojne mjere kako bi umanjio negativne efekte koje će povećanje cijene energenta i sirovina, osim na sustav javne rasvjete, imati i na trošak električne energije osnovnih škola, ali i gradskih ustanova“, poručuju iz Grada i pojašnjavaju što rade na tom planu.

Tako je izrađen idejni i glavni projekt fotonaponskih elektrana DUSOLARI s troškovnikom, za sedam javnih objekata: Sportska dvorana Gospino polje, dječji vrtići Palčica i Ciciban te osnovne škole Ivana Gundulića, Montovjerna, Lapad i Antuna Masle u Orašcu.

„Instalacijom sedam integriranih fotonaponskih elektrana povećala bi se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije na području grada Dubrovnika za 574,82 MWh godišnje i smanjio bi se ispust CO2 za 91,16 tona godišnje te bi se tako doprinijelo i ublažavanju klimatskih promjena, uz smanjenje računa za električnu energiju“, pojašnjavaju iz gradske uprave i dodaju kako se trenutno čeka natječaj za financiranje ovog projekta.

PROJEKTI

SU BROJNI

Podsjetimo, upravo nedavno je putem EU natječaja osigurano financiranje ugradnje dizalice topline na bazenu u Gružu čijom će se realizacijom postići godišnje uštede od gotovo milijun kuna. Novo postrojenje sa šest dizalica topline već je ugrađeno prilikom obnove kotlovnice Kneževog dvora, kroz EU projekt DURA-e Seadrion. Već ranije provedena je sveobuhvatna energetska obnova osnovnih škola Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtića Izviđač i Ciciban.

„Ove investicije, čija ukupna vrijednost doseže 20 milijuna kuna, doprinijele su povećanju energetske učinkovitosti zgrada i smanjenju toplinskih gubitaka te su time rezultirali i manjim izdacima za električnu energiju“, pojašnjavaju iz Grada.

Prema informacijama iz gradske uprave, u pripremi su i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića (objekt škole za djecu s posebnim potrebama), objekta Luže, Doma kulture na Koločepu te postojeće Sportske dvorane u Gospinom polju. Procijenjena sveukupna vrijednost ovih investicija prelazi 42 milijuna kuna, od čega samo na energetsku obnovu sportske dvorane otpada 24,8 milijuna kuna.

Grad Dubrovnik je početkom 2020. godine sklopio Sporazum s HEPom na četiri godine. Ugovorena cijena je 0,38 kn/kwh, dok se primjerice danas na tržištu kada se ugovara cijena ona kreće od 3,50 kn/kwh. Do siječnja 2024. godine na Grad Dubrovnik neće direktno utjecati povećanje troškova električne energije. Ipak, porast troškova električne energije imaju škole, vrtići i ustanove u kulturi, pa su se njihovi računi značajno uvećali, zbog čega je Grad u rebalansu proračuna osigurao dodatnih 4.7 milijuna kuna.

Solarni paneli mogli

bi ublažiti najavljena poskupljenja, a Dubrovčani još ni ne znaju gdje se sve neće smjeti ugrađivati

U zoni koja se odnosi na samu povijesnu jezgru i njen najuži dio, Lokrum, Ploče, Pile i Uvalu Šulić, sve do Gradca postavljanje panela nije dozvoljeno. Međutim, konzervatori ne preporučuju postavljanje ni na određenim lokacijama tzv. buffer zone koja obuhvaća veći dio grada

Piše Ivona Butjer Mratinović foto ULLEO, PEXELS

Na špagove građana stiže udar za udarom, a najnoviji se tiče poskupljenja režija. Tako bi od prvog dana listopada računi za struju trebali porasti za 30 posto, što bi trebalo dovesti i do poskupljenja vode, i to za 50 posto. Drastičan skok zabilježit će i cijena plina pa izračuni pokazuju kako će ona narasti za čak 76 posto. Ove je podatke prvi objavio RTL, a neslužbeno doznaju i kako će toplana, na koju se grije šest hrvatskih gradova, poskupjeti za oko 50 posto. S druge strane, kao rješenje u nadolazećoj energetskoj krizi, ali i uopće budućnost često se spominje solarna energija. Na nedavno održanoj sjednici Vlade tako su predstavljene mjere za sprječavanje energetske krize, a jedna od njih je i ukidanje poreza na dodanu vrijednost na solarnu energiju. Kako je tada istaknuo premijer Andrej Plenković, oni koji žele investirati u solarne panele, imat će priliku to učiniti bez PDV-a. Sve to trebalo bi dovesti do trajnog smanjenja cijena tih panela, a u cilju poticanja građana na korištenje solarne energije i, u konačnici, smanjenja efekata energetske krize.

‘STAVLJAJTE

PANELE DANAS, NE ZA MJESEC DANA’

Predsjednik udruge Strujni krug, poduzetnik Hrvoje Prpić najavljuje kako će poskupljenja biti itekako osjetna. Objasnio ih je vrlo slikovito – pranje suđa s pola kune će skočiti na pet kuna.

„Cijena struje je do prije koji dan bila pola kune po noći, kunu po danu. Onda je otišla za poduzetnike na preko dvije kune, a cijena struje za kućanstva se štitila. Onda je ipak otišla i cijena struje za kućanstva za nekih 15-20 posto gore. Pa su Gen-i i EON najavili novo poskupljenje i za građane, a HEP još čekamo. Ali ako je nabavna cijena 5 kn/kWh, onda će doći trenutak kad će i prodajna doći na najmanje tu razinu, ako ne i veću,“ objasnio je Prpić koji ističe kako je to samo ‘njegov poziv da se građani pripreme na poskupljenja koja će biti strašna’.

Potom je podijelio savjete kako lakše prebroditi najavljena poskupljenja. Tako je savjeto -

petak, 26. kolovoza 2022.

vao postavljanje termo fasade, pripremu dekica, korištenje LED sijalica, ali prvenstveno i žurno postavljanje solarnih panela.

„Ako imate ikakvu mogućnost, stavljajte solarne panele danas, ne za mjesec dana, za tri mjeseca i sljedeće godine, nego danas. Zovite postavljače i pitajte kad mogu najranije doći,“ poručio je Prpić.

No, za dio građana Dubrovnika postavljanje solarnih panela bit će nemoguća misija. Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, sukladno članku 36. Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i članku 63. Odredbi za provođenje Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika omogućena je ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama osim u zaštićenim dijelovima naselja. „Nadalje, Konzervatorska podloga za kontaktnu zonu Svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika koju je izradilo Ministarstvo kulture i medija u rujnu 2020. i koja je dala detaljni -

je smjernice za koje zone nije prihvatljivo postavljanje solarnih panela, predstavlja službenu podlogu za postupak sveobuhvatnih Izmjena i dopuna PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika, koji je trenutno u tijeku,“ stoji u odgovoru Grada Dubrovnika. Zatražili smo dodatno pojašnjenje od Grada Dubrovnika na kojim se točno lokacijama ne dozvoljava ugradnja solarnih panela, s obzirom na to kako je i buffer zona proširena i ne odnosi se samo na povijesnu jezgru. Kako nam je odgovoreno, postavljanje solarnih panela strogo je zabranjeno u zoni koja je na prikazu označena crvenom bojom, a odnosi se na samu povijesnu jezgru i njen najuži dio, Lokrum, Ploče, Pile i Uvalu Šulić, sve do Gradca. Međutim, konzervatori ne preporučuju postavljanje ni na određenim lokacijama tzv. buffer zone, koja je na prikazu označena žutom bojom. Dakle, ne preporučuju, ali samo za određene dijelove te zone. Kako je vidljivo na kartografskom prikazu, buffer zona obuhvaća ogroman dio dubrovačkog područja –praktički od Zlatnog potoka, nadalje cijele Ilijine Glavice, Šipčina, Gruža i Nuncijate, a obu

Postavljanje solarnih panela je strogo zabranjeno u crvenoj zoni, ali i dijelu žute

Zatražili smo pojašnjenje od Grada Dubrovnika na kojim se točno lokacijama ne dozvoljava ugradnja solarnih panela. Kako nam je odgovoreno, postavljanje solarnih panela strogo je zabranjeno u zoni koja je na prikazu označena crvenom bojom, a odnosi se na samu povijesnu jezgru i njen najuži dio, Lokrum, Ploče, Pile i Uvalu Šulić, sve do Gradca. Međutim, konzervatori ne preporučuju postavljanje ni na određenim lokacijama tzv. buffer zone, koja je na prikazu označena žutom bojom. Dakle, ne preporučuju se, ali samo za određene dijelove te zone. Kako je vidljivo na kartografskom prikazu, buffer zona obuhvaća ogroman dio dubrovačkog područja – praktički od Zlatnog potoka, nadalje cijele Ilijine Glavice, Šipčina, Gruža i Nuncijate, a obuhvaća i dijelove Lapada uz sami Gruški zaljev

PANELI SE NE SAVJETUJU I U DIJELU BUFFER ZONE

hvaća i dijelove Lapada uz sami Gruški zaljev. U prijevodu, koje su točno te lokacije buffer zone u kojima se neće moći postavljati solarni paneli, još uvijek nisu jasno definirane, premda je ovo vjerojatno trebao biti krajnji rok da se one definiraju. Dubrovački dnevnik na ovu je temu stoga kontaktirao Konzervatorski odjel u Dubrovniku, koji nas je uputio na nadležno Ministarstvo koje ustvari donosi smjernice, no od kojeg do zaključenja ovog broja, nismo dobili odgovor.

ŠTO JE S, PRIMJERICE, STANOVNICIMA GRUŽA?

„S obzirom na to kako je Vlada ukinula PDV i o solarnim panelima se sve glasnije govori kao o jedinoj pravoj alternativi, nisam bio si -

guran smijem li ih postavljati ili ne, kao stanovnik Pila. Kasnije sam dobio informaciju kako to ne bih smio. Razlozi su vjerojatno vizualni, estetski, no čak i ako se ja pomirim s time kako ih ne mogu postaviti jer se nalazim u blizini gradske jezgre, što je s recimo stanovnicima Gruža koji spadaju pod buffer zonu, a od gradske jezgre su udaljeni? Vjerujem kako bi voljeli znati odgovor s obzirom na najavljena dodatna poskupljenja i to kako bi solarni paneli trebali biti izlaz iz svega toga, naravno, uz uštede doma,“ izjavio je jedan stanovnik Pila.

Za pretpostaviti je kako će, kada računi dodatno narastu, građani još ozbiljnije početi razmišljati o solarnim panelima i kako će htjeti znati hoće li ih uopće smjeti postaviti.

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački dnevniK

Solarni paneli su jedno od rješenja kako prebroditi energetsku krizu

Dubrovački

petak, 26. kolovoza 2022.

Julijo Srgota novi je direktor TZ DNŽ

Julijo Srgota izabran je za direktora Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije na mandat od četiri godine, na 22. sjednici Turističkog vijeća Turističke zajednice Du -

brovačko-neretvanske županije. Srgota na čelno mjesto županijske Turističke zajednice dolazi s mjesta predstojnika Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ranije je obnašao funkciju predsjednika Uprave Hotela Maestral, a u turizmu je radio dugi niz godina. Na sjednici su izneseni i ostvareni turistički rezultati. Prva polovica kolovoza gotovo je izjednačena s 2019. Ostvareno je 96.86 posto noćenja od rekordne 2019. godine. U ukupnom razdoblju od 1. siječnja 15. kolovoza, ostvareno je 86.01 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu.

Ranije je obnašao funkciju predsjednika Uprave Hotela Maestral, a u turizmu je radio dugi niz godina.

Nova škola u ‘Ilije Sarake’ gotova do kraja godine, u planu nadogradnja gruške i OŠ Mokošica

U planu je snažan investicijski zamah kad se govori o osnovnim školama, a Dubrovački dnevnik donosi koji projekti sve očekuju učenike i njihove roditelje

Piše: Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, GRAD DUBROVNIK

Ekipa Dubrovačkog dnevnika bila je na gradilištu u ulici Ilije Sarake, a prema planu i rokovima, škola bi trebala biti dovršena do kraja ove godine, barem prema informacijama koje smo dobili od Grada Dubrovnika. No, neće tog istog trenutka učenici moći sjesti u klupe jer bi nakon dovršetka svih radova trebalo uslijediti opremanje škole

Uskoro kreće nova školska godina, a tim smo povodom provjerili kako teku projekti na području infrastrukture dubrovačkih osnovnih škola. Jedan od najvažnijih onaj je na adresi Ilije Sarake 7 gdje se nekoć nalazila ‘Zelena naranča’, nekadašnji legendarni klub mladih. Tu će svoje mjesto imati nova škola koja je ustvari preduvjet za jednosmjensku nastavu viših razreda u Osnovnoj školi ‘Marin Getaldić’. U osnovnoj školi na adresi Ilije Sarake 7 bit će smješteni učenici nižih razreda, i to od 1. do 3. razreda dok će u školi na adresi Nikole Gučetića 1 biti smješteni uzrasti od 4. do 8. razreda.

NA GRADILIŠTU NOVE ŠKOLE U GRADU

Ekipa Dubrovačkog dnevnika bila je na gradilištu, a prema planu i rokovima, škola bi trebala biti dovršena do kraja ove godine, barem prema informacijama koje smo dobili od Grada Dubrovnika. No, neće tog istog trenutka učenici moći sjesti u klupe jer bi nakon dovršetka svih radova trebalo uslijediti opremanje škole.

„Što se tiče rokova, odnosno kada bi škola u Ulici Ilije Sarake mogla primiti prve učenike, to će ovisiti o konačnoj dinamici radova i nakon toga opremanja same škole te će se su -

Radovi na novoj školi u ‘Ilije Sarake’ bit će gotovi do kraja ove godine

kladno tome, ali i sukladno nastavnom programu, razmotriti najbolje vrijeme za premještaj učenika,“ navode iz Grada.

Kako nam je pojašnjeno, trenutačno se na gradilištu izvodi završno polaganje kupe kanalice na novoizvedenu krovnu konstrukciju objekta. U tijeku je i ugradnja protupožarne obloge na prethodno izvedene međukatne konstrukcije - spregnute ploče kao i izrada pregradnih gipskartonskih zidova i spuštenih stropova. Izvode se radovi na žbukanju i fugiranju unutarnjih zidova i svodova objekta koji su prethodno konstrukcijski ojačani, radovi popravka kamenih elemenata i kamene plastike, izrada hidroizolacije poda prizemlja, uređenje prostora klončine, izrada instalacija vodovoda i odvodnje, elektroinstalacija, sprinkler instalacija, strojarskih instalacija te priprema za montažu vanjske drvene stolarije, čeličnog stubišta i drvenih podova. Radovi se izvode pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

‘MOKOŠICA’ IDE U NADOGRADNJU

No, nije to jedina škola koja se spominje u kontekstu ulaganja. U tijeku je i ishođenje građevinske dozvole za rekonstrukciju i nadogradnju Osnovne škole Mokošice, a time će se ostvariti preduvjeti za organizaciju jednosmjenske nastave u svim školama na dubrovačkom području.

Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, projekt dogradnje čini potpuno nova zgrada istočno od postojeće, na mjestu sadašnjeg vanjskog igrališta. Sastojat će se od ukupno

Projekt dogradnje OŠ Ivana Gundulića čini potpuno nova zgrada istočno od postojeće, na mjestu sadašnjeg vanjskog igrališta. Sastojat će se od ukupno 16 učionica te po jednim zajedničkim kabinetom na svake dvije učionice. Nova školska zgrada bit će opremljena i uredima, polivalentnom prostorijom, potrebnim sanitarijama i tehničkim prostorima te vanjskim ograđenim igralištem dimenzija 26 x 14 metara

petak, 26. kolovoza 2022.

Po dovršetku nove škole, slijedi opremanje

U nadogradnju će i gruška škola, za što je izrađen idejni projekt. Kako stoji u odgovoru Grada, nadogradnja obuhvaća šest novih učionica od kojih jedna za djelomičnu integraciju učenika s poteškoćama u razvoju. Osnovna škola Ivana Gundulića se ovom  rekonstrukcijom prilagođava normativima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za jednosmjenski rad osnovnih škola.

Ovako će izgledati nadograđena gruška škola

16 učionica te po jednim zajedničkim kabinetom na svake dvije učionice. Nova školska zgrada bit će opremljena i uredima, polivalentnom prostorijom, potrebnim sanitarijama i tehničkim prostorima te vanjskim ograđenim igralištem dimenzija 26 x 14 metara. Također, izgradit će se topla veza između planirane dogradnje i postojeće škole. Procijenjena vrijednost ovog projekta je 40 milijuna kuna.

obrazovanja na navedeni projekt. Nakon suglasnosti, ide se u daljnju razradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole,“ odgovorili su iz Grada.

ENERGETSKE OBNOVE, DVORANA, NOVE INSTALACIJE…

Uz onu u Mokošici, u nadogradnju će i gruška škola, za što je izrađen idejni projekt. Kako stoji u odgovoru Grada, nadogradnja obuhvaća šest novih učionica od kojih jedna za djelomičnu integraciju učenika s poteškoćama u razvoju. Osnovna škola Ivana Gundulića se ovom  rekonstrukcijom prilagođava normativima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za jednosmjenski rad osnovnih škola.

„Najesen se očekuje izrada novih normativna prostora osnovnih škola na temelju kojih će biti potrebno suglasnost Ministarstva znanosti i

No, to nisu jedine škole na kojima se radi. Tako se na školi ‘Centar’ na adresi Nikole Gučetića 1 izvode radovi postavljanja novih instalacija vodovoda i odvodnje, elektroinstalaterski radovi, a u tijeku je i kompletno uređenje pojedinih prostorija i učionica te polaganje zaštitne sintetičke mreže. Kako tvrde iz Grada, radovi će biti izvedeni do početka nove školske godine u rujnu 2022.

Također je ishođena i građevinska dozvola za sportsku dvoranu u OŠ Orašac u vrijednosti od 12,1 milijuna kuna, a planira se financirati iz EU fondova. U tijeku je i priprema dokumentacije za prijavu energetskih obnova OŠ Mokošica i OŠ Marina Držića - škola s posebnim programom, a natječaj za financiranje iz EU fondova se očekuje u rujnu.

IDEJNI PROJEKT ZA NADOGRADNJU GRUŠKE ŠKOLE

Na školi ‘Centar’ na adresi Nikole Gučetića 1 izvode se radovi postavljanja novih instalacija vodovoda i odvodnje, elektroinstalaterski radovi, a u tijeku je i kompletno uređenje pojedinih prostorija i učionica te polaganje zaštitne sintetičke mreže. Kako tvrde iz Grada, radovi će biti izvedeni do početka nove školske godine u rujnu 2022.

Iz Grada Dubrovnika najavljuju kako nastavljaju financirati radne bilježnice za osnovce, za što će se utrošiti 1,2 milijuna kuna. Također, nastavlja se i sa sufinanciranjem nabave udžbenika za gotovo tisuću srednjoškolaca u iznosu od tisuću kuna, za što se izdvaja iznos od oko 300 tisuća kuna. Nastavlja se i program ‘Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju’ koji se kontinuirano provodi u svim osnovnim školama i za koji se izdvaja preko tri milijuna kuna. Za predstojeću školsku godinu trenutačno su spremna 62 pomoćnika, a njihov broj raste iz godine u godinu. Također, oko 300 tisuća kuna će se izdvojiti za učeničke stipendije, a oko 30 tisuća za sufinanciranje troškova pripreme za državnu maturu.

Grad Dubrovnik podsjeća i kako je pojačan školski prijevoz za područje Orašca i uveden produženi boravak u OŠ Antuna Masle te sada sve osnovne škole u Dubrovniku imaju produženi boravak.

Zanimljivo je i to kako je OŠ Montovjerna prva škola koja uvodi topli obrok za sve učenike, a nastavlja se i školska shema voća i povrća u sklopu koje djeca jednom tjedno dobivaju svježe voće.

No, vrijedi podsjetiti kako su brojna ulaganja i projekti na području školske infrastrukture već dovršeni. Tako je u funkciju stavljena nova zgrada OŠ Montovjerna koja je značila i prvu novogradnju u 35 godina, a tu su još i ulaganja na području igrališta i sportskih dvorana, kao i energetske obnove zgrada škola. Kako na mladima svijet ostaje, ako se u njihove potrebe ulaže, onda je pred njima, ali i pred nama svijetla budućnost.

petak, 26. kolovoza 2022.

MONTOVJERNA PRVA UVODI TOPLI OBROK, NASTAVLJAJU SE SUNFINACIRANJA

Ovako bi trebala izgledati OŠ Mokošica nakon nadogradnje

Škola u ulici Ilije Sarake preduvjet je za jednosmjensku nastavu

Kuzma Tomašić nakon prelaska u Socijaldemokrate: Ljudi SDP percipiraju kao ljevicu, ali mi ćemo to promijeniti

O razlozima izlaska i stranke nakon 15 godina, članstvu u novoj, planovima i stanju na Korčuli

Piše Aida Čakić

‘’Lijeve stranke koje su pokušale nešto nažalost nisu uspjele jer su prebrzo razočarale svoje birače. Možda je najbolji primjer stranka Orah koja je strelovito uzletjela, a onda su imali strmoglavi pad jer nisu imali infrastrukturu da bi opravdali taj svoj uzlet. Mislim da na ljevici ima prostora za neke nove lijevo-zelene ideje koje su bliže današnjem mladom čovjeku’’.

‘Općinski načelnik Smokvice Kuzma Tomašić izlazi iz SDP-a’. Bila je to vijest koja je nedavno mnoge iznenadila. Tomašić je inače bio dugogodišnji član, uspješan načelnik koji je sa svojom bivšom strankom osvojio dva mandata. Kao mlađi kadar stanci je zasigurno bio potreban budući da je SDP na krajnjem jugu opterećen kadrovskim deficitom i neaktivnošću. Nakon što je objavio rastanak s bivšom strankom, Tomašić je ušao u novoosnovanu stranku Socijaldemokrati. Inače, riječ je o stranci koja je u početku okupila SDP-ove disidente poput Bernardića, Vidovića, Hajdukovića i ostalih.

Jesu li se kolege u SDP-u iznenadile zbog vašeg izlaska iz stanke?

- Bilo je dosta iznenađenja. Ne mogu javno reći o kome je točno riječ, ali mnogi su se prepoznali u mojim razlozima napuštanja i podržali me. Ali dio njih se i iznenadio.

Zašto ste zapravo napustili SDP?

- Jednostavno u zadnje vrijeme mislim da ovo sve skupa ne ide u dobrom smjeru. Na županijskoj razini nas nema nigdje, na državnoj razini SDP ide iz afere u aferu... To je jedan od razlog zbog kojeg

foto Privatni arhiv

sam izašao iz SDP-a. Iako smo pokušavali nešto mijenjati, nismo uspjeli. Još jedan od razloga mog odlaska je taj što stariji i iskusniji članovi u SDP-u žele vući neke konce i još uvijek žele držati kontrolu nad svime. Neke ideje i postupke je vrijeme pregazilo i to se sve vidi.

Koji to stariji članovi SDP-a prema vašem mišljenju štete stranci?

- Neću ih sad imenovati, ali prepoznat će se svi. Nažalost, mlađima se ne dopušta da dovoljno dođu do izražaja. Nije se podržavalo ni to da izađemo s nekim novim idejama i da se tako približimo mlađem biračkom tijelu. Jedan od najboljih primjera je to što, primjerice, županijski SDP nije prisutan niti na jednoj društvenoj mreži.

Ovi problemi koje ste naveli vašu bivšu stranku prate sigurno više godina. Zašto ste baš sad odlučili to uzeti kao razlog za raskid odnosa s njima?

- U prošlom sazivu bio sam u vodstvu SDP-a i pokušali smo nešto mijenjati, ali otpor je bio preveliki. Na prošlim izborima se nisam kandidirao za niti jednu poziciji, maknuo sam se neko vrijeme i dao sam priliku da vidim hoće li neki novi ljudi promijeniti stvari na bolje. Koliko sam vidio, nije bilo nikakvog pomaka. U isto vrijeme SDP je na nivou države, u Europi, a možda i u svijetu, jedina stranka u povijesti koja je izbacila više saborskih zastupnika nego što ih je ostalo. Ekipa koja je izbačena, čiji sam sad i ja dio, je krenula u neku novu avanturu s pričom koja bi mogla uspjeti. Oni su me zamolili da im u tome pomognem i ja sam odlučio prihvatiti taj poziv.

Ne sjećam se da ste kao član SDP sve te razloge tada komunicirali. Zašto niste ranije kritizi-

rali SDP, dok ste još bili član stranke?

-Iz jednostavnog razloga jer mislim da se tzv. prljavo rublje u stranci treba prije svega ne iznositi van nego pokušati riješiti problem. Na kraju, ako se u tome ne uspije, onda je fer i korektno se zahvaliti i poći dalje, a ne ostati unutra samo s ciljem kritike.

Općenito nije dobro stanje na ljevici u Hrvatskoj. Što mislite da je uzrok tog problema?

- To je generalno trend u cijeloj Europi koji se preljeva i u Hrvatsku gdje je ljevica u blagom padu. Političke stranke lijeve ideologije nisu nikad izlazile s populističkim idejama koje kod nas nažalost prolaze. Zbog svega toga desnica i desni centar u Hrvatskoj imaju dobre rezultate. Pitanje je hoće li se to u budućnosti promijeniti. Na nama, koji smo sudionici svakodnevnog političkog života je da nešto pokušamo napraviti po tom pitanju.

Što donosi vaša nova politička stranka Socijaldemokrati? Po čemu je ona drugačija od SDP-a? -Što se tiče ideala i vrijednosti socijaldemokracije mi smo isti i baštinimo iste vrijednosti kao sve stranke lijevog centra. Mislim da je naša glavna razlika trenutno u ljudima jer okupljamo one koje su se u svom privatnom i poslovnom životu dokazali i nije im potreba da ih javnost prepozna samo kroz politiku. Na pamet mi odmah pada Vlado Šola, član našeg predsjedništva, koji je u životu ostvario sve svoje interese i u Socijaldemokrate se uključio jer želi pomoći. Naši članovi stranke nemaju nikakvih ‘repova’ i afera iza sebe. Imamo i onih koji su dugo u politici pa će neki možda reći kako je vrijeme da idu u mirovinu, ali oni imaju ideje i iskustva s kojima mogu pomoći. Mislim da je ovo priča koja bi se u budućnosti mogla pokazati kao vrlo dobra.

‘’Mislim da itekako možemo zauzeti onaj lijevi prostor u županiji koji je slobodan i na kojemu imamo dobrih prilika za dokazati se. Djelovat ćemo kao i svaka novoosnovana stranka aktivnostima na terenu, od najnižih organizacija preko županijskih, i tako jačati nacionalnu priču. Pojedinac ništa ne može, ali više kvalitetnih ljudi može napraviti puno toga’’.

petak, 26. kolovoza 2022.

‘’Kada se podigne naša infrastruktura tu će biti kvalitetnih ljudi koji mogu adekvatno odgovoriti na ovakvo stanje u državi koje HDZ ostavlja. Kada je HDZ gubio izbore iza toga bi uvijek dolazila ljevica koja bi popravljala stanje. Mislim da SDP nije opcija nego Socijaldemokrati i to ćemo dokazati radom u budućnosti’’.

Hrvatska ima mnogo političkih stranaka. Kako mislite izgraditi stranku koja je tek nastala? - Za sad planiramo osnovati nekoliko podružnica u Hrvatskoj, želimo ojačati županijsku organizaciju. Veliki nam je hendikep što nismo zastupljeni u Županijskoj skupštini DNŽ jer mislim da je ona izvrstan poligon za dobiti onu vidljivost koja nam je prijeko potrebna. Također planiramo predlagati rješenja, a ne samo kritizirati. Mislim da itekako možemo zauzeti onaj lijevi prostor u županiji koji je slobodan i na kojemu imamo dobrih prilika za dokazati se. Djelovat ćemo kao i svaka novoosnovana stranka aktivnostima na terenu, od najnižih organizacija preko županijskih, i tako jačati nacionalnu priču. Pojedinac ništa ne može, ali više kvalitetnih ljudi može napraviti puno toga.

Maloprije ste pohvalili starije članove Socijaldemokrata, dok ste ove bivše, u SDP-u, kritizirali. -Posvuda ima, i dobrih, i loših, ali ovisi kako se gleda. Čini mi se kako se za Socijaldemokrate ne vežu nikakve afere i da, za sada, ne upadaju na dnevnoj bazi u afere. Nažalost, SDP-u se događa to da istaknuti članovi konstantno ulaze u probleme koji su nepotrebni. Ljudi to vide i prepoznaju.

Bi li se ljevica trebala ujediniti? Čini mi se kako je ‘rascjepkana’ na više malih stranaka.

-Kada se spomene rascjepkanost asocijacija je desnica koja se rascjepkala u milijun stranaka. Ljevica još uvijek nije u tom stanju. Kad se gleda iz saborskog kuta tu su dvije jake stranke – Socijaldemokrati i SDP, a obični čovjek kao ljevicu još uvijek percipira SDP. Zato smo mi tu da se to promijeni.

Zašto stranke na ljevici godinama nemaju previše uspjeha na izborima?

-Lijeve stranke koje su pokušale nešto nažalost nisu uspjele jer su prebrzo razočarale svoje birače. Možda je najbolji primjer stranka Orah koja je strelovito uzletjela, a onda su imali strmogla-

vi pad jer nisu imali infrastrukturu da bi opravdali taj svoj uzlet. Mislim da na ljevici ima prostora za neke nove lijevo-zelene ideje koje su bliže današnjem mladom čovjeku. Ne trebamo se zanositi kako ćemo nekog bakicu ili djeda od 80 godina ‘okrenuti’ da više ne glasa za SDP ili HDZ, za koje glasa cijeli život, ali mlađe ljude od 18 do 25 godina, koji nisu toliko ideološki opredijeljeni, mislim da možemo pridobiti s dobrom idejom i dobrom pričom.

Tko može biti alternativa današnjem HDZ-u? -Nakon sezone godišnjih odmora ovaj HDZ će biti opterećen brojim aferama na dnevnoj bazi. Alternativu takvoj politici prije svega vidim na lijevom spektru i po mom mišljenju to su kroz nekoliko godina Socijaldemokrati. Kada se podigne naša infrastruktura tu će biti kvalitetnih ljudi koji mogu adekvatno odgovoriti na ovakvo stanje u državi koje HDZ ostavlja. Kada je HDZ gubio izbore iza toga bi uvijek dolazila ljevica koja bi popravljala stanje. Mislim da SDP nije opcija nego Socijaldemokrati i to ćemo dokazati radom u budućnosti.

Tko može zamijeniti Plenkovića? Vidite li Peđu Grbina na toj poziciji?

-Preuranjeno mi je reći ime bilo koje od opcija. Pozicija premijera se ne može licitirati i to treba graditi kroz dvije tri godine. Dobar je put da se ima takozvana vlada u sjeni gdje će svatko biti zadužen za određen resor i da svako ponudi odgovore u onom području u kojem se najbolje razumije. Tada će se iskristalizirati i budući premijer. Prerano licitiranje imena nam ne bi donijelo ništa dobro. To ime se mora samo iskristalizirati i biti prepoznato od strane građana.

Je li porazno to što nema niti jedna jaka politička figura na lijevoj sceni?

-Porazno je utoliko jer se lijeva politička struja nažalost bavila sama sobom, unutarstranačkim sukobima i borbom za prevlast dok je HDZ iz afere u

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački

aferu postajao samo jači i jači. Sad kad se to malo konsolidiralo, mislim da je vrijeme da se konačno i ljevica krene baviti s onim što joj je u opisu posla, a to je predlaganje zakonskih rješenja i onoga što čini život građana boljim.

SDP prema anketama nema ni pola posto podrške koliko ima HDZ. Jeste li vi napustili stranku u najtežem trenutku?

-Stranka je bila i u puno gorim situacijama. Sjetimo se prvih Račanovih izbora na kojima je imao jedva pet posto podrške, a onda je za deset godina osvojio vlast. Tada su bila puno gora vremena, ali su postojali lideri koji su znali što treba napraviti. Vrijeme će pokazati kakvo je sada stanje u SDP-u, je li to najgora situacija, ili će biti za godinu dana, ili nekad kasnije. Prema riječima nekih kolega koji kažu da ne mogu više padati nego samo rasti znači da sam u pravom trenutku izašao.

Je li vas kontaktirao Peđa Grbin nakon što se službeno izašli iz SDP-a?

-Nije. Jedino me kontaktirao koordinator stranke za Dalmaciju Tonći Restović iz Šibenika. Rekao mi je da sam pogriješio, ali da je to moj izbor. To je jedini SDP-ovac s kojim sam se čuo po tom pitanju.

Kakvo je stanje na Korčuli? Izgrađen je Pelješki most koji je otok znatno približio pa je čini mi se turistički uspon u punom zamahu.

- Sredina je kolovoza i danas na Korčuli je lutrija naći smještaj. Nisam siguran je li to zato što ljudi dvije godine nisu putovali i sad su željni svega ili je to zbog mosta ili zbog dobrog nastupa turističkih zajednica svih mjesta koja nastupaju pod sloganom ‘Visit Korčula’. Ali ipak mislim kako je sinergija svega po malo.

Može li vaša komunalna infrastruktura izdr-

žati sve to?

-Pelješki most je za Korčulu i Pelješac donio puno, ali toliko nam može i odnijeti. Gledajući iz iskustva lokalne komunalne politike tvrdim kako je Korčula na 110 posto, sve je preopterećeno i molimo Boga da ovo sve izdrži. Sve je na maksimumu od skupljanja smeća, vode, struje i ako izdržimo do kraja mjeseca bit će dobro. Nakon toga se svi moramo pripremiti da što spremnije i bolje dočekamo sljedeću sezonu.

Nakon Pelješkog treba li izgraditi i korčulanski most?

-Mi se prvo trebamo odlučiti što želimo. Pravi primjer je Trpanj koji je nedavno dobio luku za veće trajekte i ona je sad prazna jer svi idu preko mosta. To je fantastičan projekt koji je uredio centar mjesta, tu je i novi parking, vizura je ljepša, ali su ‘upucani’ milijuni. Najavljeno je uređenje luka Perna i Polačište. I što ćemo onda nakon toga? Graditi korčulanski most? Trebamo odlučiti hoćemo li ulagati u luke ili graditi mostove. Brojni stanovnici su podijeljeni i ima tu svakakvih mišljenja.

Kakav je vaš plan? Hoćete li izaći iz komfora lokalne politike?

-U Socijaldemokratima sam jednako kao što sam bio u SDP-u, što znači da ću se sukladno potrebama i mogućnosti stranke staviti na raspolaganje. Nemam neke velike ambicije jer imam brojne obveze oko vatrogastva i nogometa. Uvijek sam se maksimalno trudio pomoći stranci pa ću tako raditi i u buduće. Važno mi je nakon načelničkog mandata moći mirne savjesti i čistog obraza proći preko Smokvice i da iza sebe ostavim nešto opipljivo te da unucima mogu pričati kako sam nekad i ja bio dio tog mozaika koji je donio pozitivne promjene. Ako stanka bude tražila nešto više od mene, a ja budem u mogućnosti to ispuniti, prihvatit ću ulogu.

‘’Uvijek sam se maksimalno trudio pomoći stranci pa ću tako raditi i u buduće. Važno mi je nakon načelničkog mandata moći mirne savjesti i čistog obraza proći preko Smokvice i da iza sebe ostavim nešto opipljivo te da unucima mogu pričati kako sam nekad i ja bio dio tog mozaika koji je donio pozitivne promjene. Ako stanka bude tražila nešto više od mene, a ja budem u mogućnosti to ispuniti, prihvatit ću ulogu’’.

petak, 26. kolovoza 2022.

Cijene istih proizvoda u različitim butigama nekad i duple, provjerili smo koliko koštaju česti artikli u sezoni

Javna je tajna kako Dubrovčani u sezoni plaćaju turističke cijene u trgovinama, istražili smo je li to doista tako na primjeru nasumice odabranih često korištenih artikala

Dubrovački dnevnik ovog je tjedna obišao sve velike trgovačke lance i jednu dubrovačku butigu te napravio usporedbu cijena na potpuno istim artiklima koji se često kupuju. Tragom dugogodišnjih informacija koje nikada nisu postale službene, ali građani to iz sezone u sezonu primjećuju, brojni trgovački lanci već od 1. lipnja podižu cijene artikala, i to u trgovinama koje su frekventne za turiste. Već tada nam je gospođa na blagajni jedne butige neslužbeno i po-

tiho rekla kako su cijene pošle i više od 15 posto ‘gore’ te da je to procedura koja se u to doba godine pred turističku sezonu redovito provodi i bez inflacije.

I naravno da cijeli Dubrovnik to zna, međutim alternative nema jer uglavnom svi trgovački lanci u turističkom središtu imaju istu politiku cijena pa su nažalost domaći kupci, ali i dubrovački umirovljenici, kolateralne žrtve naplate viših cijena posjetiteljima Dubrovnika.

Piše Nikša Klečak

Turističke cijene

Tako smo u svibnju imali priliku u lapadskom Studencu kupiti deset jaja po cijeni od devet kuna, malo kasnije u istom mjesecu ista jaja su došla na 11,99 kn da bi sada u istoj butizi koštala 19,49 kn. Kada je riječ o maslu, a mi smo kao i za sve ostale artikle tražili artikle iste težine i istog proizvođača, onda možemo napisati kako je jednako kao i za suncokretovo ulje cijena gotovo pa identična kod svih trgovaca osim u Konzumu. Dukatovo maslo od 250 grama svugdje se prodaje po cijeni od 19,90 – 19,99 osim u gruškom Konzumu gdje je cijena visokih 25,99 kn. Litra biljnog ulja Zvijezda najjeftinija je u Brbore po cijeni od 18,90 kn dok je najskuplja u Studencu po cijeni od 21,99.

Dok po pitanju nekih artikala postoji usklađenost cijena kod spomenutih trgovaca, WC papir očito nije dio takvih dogovora. Tako Pemo i njegov vlasnik Studenac imaju identične cijene Zewa papira koji stoji 27,99 kn za deset rola, dok je cijena istog papira u Konzumu čak 14 kuna skuplja. Da cijene ne variraju više u lipama između više butiga nego u desecima kuna dokaz je i Arielov deterdžent od 1,17 kg. Dok u Brbore stoji 36,90 kn, u Studenca je više nego duplo skuplji s cijenom od 74,99 kn. Kilogram sira Podravec u Konzumu možete kupiti po cijeni od 92,99 kn dok isti taj sir u Tommija stoji 67,99 kn.

Kartice vjernosti

Istraživanje cijena po Dubrovniku nije u isto vri-

jeme pratilo i praćenje posebnih ponuda svih trgovačkih lanaca koji objavljuju svoje tiskane kataloge s promotivnim cijenama određenih artikala. U navedenim katalozima se gotovo uvijek nalaze artikli distributera koji plaćaju svoju prisutnost u katalozima pa je samim time i upitno jesu li ti artikli na akciji ili se radi o marketinškom ‘mazanju’ očiju. Osim cijena istaknutih na policama, unazad desetak godina su trgovci uveli kartice vjernosti po uzoru na strane trgovce pa se tako mogu na dnevnom, mjesečnom ili tromjesečnom periodu ostvariti neki popusti, a sve ovisno o količini kupljene robe u tom periodu.

Na kraju je važno za istaknuti kako smo odabir artikala za usporedbu radili nasumično u nastojanju da zaokružimo veći krug proizvoda koje imaju sve trgovine, a kako bismo na taj način napravili točniju analizu cijena. Na kraju, kada se podvuče crta, najmanji trgovac je bio najpovoljniji, a radi se o trgovini Semafori, koju javnost zove i ‘’Brbora’’, po njenom vlasniku.

Kada se cijenama u butigama pridodaju najavljena poskupljenja troškova električne energije i drugih režija, možemo zaključiti kako nas ne čeka baš ugodna jesen. Kad bi se sa završetkom turističke sezone u listopadu vratile i nešto niže cijene u dubrovačkim butigama, to bi sasvim sigurno barem malo olakšalo situaciju.

*Ovo nije sponzorirani članak

Kada se cijenama u butigama pridodaju najavljena poskupljenja troškova električne energije i drugih režija, možemo zaključiti kako nas ne čeka baš ugodna jesen. Kad bi se sa završetkom turističke sezone u listopadu vratile i nešto niže cijene u dubrovačkim butigama, to bi sasvim sigurno barem malo olakšalo situaciju.

petak, 26. kolovoza 2022.

Zaključene 73. Igre, posjetitelji uživali u bogatom programu

U dramskom dijelu programa premijerno su prikazana tri naslova

Zaključene su ovogodišnje, 73. Dubrovačke ljetne igre koje su ostvarile iznimne brojke i predstavile publici bogat program. Na 17 scenskih lokacija upriličene su ukupne 74 izvedbe; uz svečano otvaranje, 42 dramske izvedbe, 16 glazbenih, po tri plesne izvedbe, tematske večeri i filmske projekcije, po dvije izložbe i folklorne izvedbe te dva predstavljanja umjetnika. Ovogodišnje su Igre imale 12 besplatnih programa. U dramskom dijelu programa premijerno su prikazana tri naslova; Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, glazbeno-scensko djelo Čudesna šuma redateljice Lee Anastazije Fleger prema istoimenom romanu književnice Sunčane Škrinjarić te Krvava svadba redateljice Franke Perković Gamulin prema tekstu Federica Garcíje Lorce te u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. Reprizirane su predstave Hamlet Williama Shakespearea u režiji Paola Magellija i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, Glava lava u režiji Aide Bukvić prema istoimenom romanu Ivana Salečića te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla te Mara i Kata u režiji Saše Božića. Program je sadržavao i dramska gostovanja: Perivoj od gospođa Studentskog teatra Lero, u režiji Davora Mojaša; Genijalnu prijateljicu redateljice Marine Pejnović prema romanu suvremene talijanske spisateljice Elene Ferrante

u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Priču o kotaču i Kraljevnu na zrnu graška Kazališta Mala scena. Ukupno je održano 16 glazbenih programa u sklopu kojeg su nastupili brojni umjetnici. Kad se govori o segmentu baleta i plesa, upriličen je neromantični balet u dva čina Ponos i predrasude redatelja i koreografa Lea Mujića u izvedbi Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kao i suvremena plesna predstava REVEL REVEL koreografkinje Roser López Espinose u izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla. Folklorni ansambl Linđo imao je dvije izvedbe u parku Gradac. Otvorena je izložba apstraktnih radova Odgovor dubrovačkog umjetnika Izvora Pende, kao i multimedijalna izložba Pokusna dvorana/Prostor nastajanja i nestajanja kao dio ciklusa Dnevnik jednog glumca dramskog prvaka Livija Badurine. Skladatelj Ardian Halimi s Kosova i skladateljica Nina Perović iz Crne Gore predstavili su se dubrovačkoj publici u sklopu projekta #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans. U segmentu filmske umjetnosti, održana je projekcija filma pobjednika Pula Film Festivala, Zbornica redateljice i scenaristice Sonje Tarokić, projekcija dokumentarnog filma 80 godina Radio Dubrovnika redatelja Vedrana Benića, kao i premijera dokumentarnog filma Hrvatske radiotelevizije Vrijeme aretejsko scenaristice i redateljice Lade Džidić Barić. Održane su i tri tematske večeri: Večer Milana Milišića, Liber Statutorum Civitatis Ragusii - večer posvećena obilježavanju 750 godina od proglašenja Dubrovačkog statuta i Večer posvećena Ivici Kunčeviću.

U kategoriji dramskih ostvarenja, HRT-ova nagrada Orlando je dodijeljena glumici Jadranki Đokić za njenu ulogu u predstavi ‘Krvava svadba’, dirigent Dawid Runtz dobio je nagradu Orlando za najvrjedniji umjetnički doseg u glazbenom programu, dok je glumica Neva Rošić dobila Grand prix za životno djelo.

U kategoriji dramskih ostvarenja, HRT-ova nagrada Orlando je dodijeljena glumici Jadranki Đokić za njenu ulogu u predstavi ‘Krvava svadba’, dirigent Dawid Runtz dobio je nagradu Orlando za najvrjedniji umjetnički doseg u glazbenom programu, dok je glumica Neva Rošić dobila Grand prix za životno djelo.

Prizor iz ‘Krvave svadbe’, sjajna Jadranka Đokić za svoju ulogu dobila nagradu Orlando

POMORSKA NESREĆA

AP Revelin teško oštećen, tijekom isplovljavanja iz američke luke drugi brod se zabio u njega

Brod Atlantske plovidbe je trenutno na sidrištu kod Port Arthura u Teksasu zbog sudara

Damgracht, koji je u trenutku nesreće prevozio cement, je pretrpio štetu na pramcu, dok je AP Revelin pretrpio znatno ozbiljniju štetu. Hrvatski brod je prevozio drvnu građu.

Atlantska plovidba izvijestila je o detaljima nesreće na stranicama Zagrebačke burze. Naime, brod za prijevoz rasutih tereta AP Revelin, pri izlasku iz luke Port Arthur, je pretrpio udar drugog broda uz značajnu materijalnu štetu, bez ljudskog stradanja i bez posljedica po okoliš.

Sektor obalne straže Houston-Galveston primio je dojavu u nedjelju oko 12:40 sati, da se teretni brod Damgracht, koji plovi pod nizozemskom zastavom, sudario s brodom za prijevoz rasutog tereta AP Revelin. Glasnogovornik Obalne straže pojasnio je ka-

ko je brod Damgracht stigao u prolaz Sabine kada je posada primijetila alarm motora i ugasila motor kao preventivnu mjeru. To je rezultiralo gubitkom upravljanja, a plovilo se sudarilo s izlaznim AP Revelinom.

Damgracht, koji je u trenutku nesreće prevozio cement, je pretrpio štetu na pramcu, dok je AP Revelin pretrpio znatno ozbiljniju štetu. Hrvatski brod je prevozio drvnu građu.

Iz Atlantske plovidbe su dodali kako će uslijed ovog događaja biti neophodan sveobuhvatan pregled i popravci što će uzrokovati značajan gubitak iskoristivog vremena broda.

AP Revelin Damgracht

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački

ZAMKA ZVANA ETIKETA

Na proizvodu naljepnica s cijenom

10 eura, na polici istaknuto 11,95 eura, i ne, nije ilegalno niti prevara

Uz enormna poskupljenja baš svega i skoro uvođenje eura, građani sve više gledaju etikete na proizvodima. One s više navedenih valuta i iznosa su im zapele za oko i pomalo ih zbunile.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Emica Elvedji/ PIXSELL, čitatelji

Redakciji Dubrovačkog dnevnika javili su se čitatelji zbunjeni etiketama na proizvodima gdje je navedena cijena u više valuta, među ostalim u kunama i eurima

Posljednje dvije godine za cijeli svijet su bile, u najmanju ruku možemo reći, čudne. Pandemija nepoznatog virusa, zatvaranja ili kako smo ih zvali lockdown-ovi, krahovi svjetskih gospodarstava, rat na starom kontinentu, enorman rast cijena koji još traje, inflacija, sad se najavljuje i recesija... A Hrvatsku na sve to čeka još i prelazak na euro. Od siječnja 2023. godine, hrvatska kuna odlazi u povijest i euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja u RH. Još dva tjedna nakon toga moći ćete plaćati u kunama i eurima, a prilikom povrata novca uvijek ćete dobivati eure. Nakon 14. siječnja plaćanje u kunama više neće biti moguće. A istina je

i kako Hrvati već dugo vremena ‘razmišljaju u eurima’, sve dugoročne imovine, nekretnine, pokretnine i drugo prodajemo i kupujemo u eurima, nerijetko se štedi u eurima i krediti se dižu u eurima.

Ipak, obveza dvojnog iskazivanja cijena, uz određeni tečaj konverzije 1€ = 7,53450kn, na snagu stupa 5. rujna. Većina poslovnih subjekata je s dvojnim iskazivanjem cijena krenula i ranije, neki već u srpnju kada je utvrđen fiksni tečaj konverzije. Ova obveza bit će na snazi do kraja iduće godine, odnosno 1. siječnja 2024. godine ta obveza prestaje.

Od 5. rujna počinje razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena, ipak, veliki broj poslovnih subjekata s ovom praksom je započeo odmah u srpnju kada je određen fiksni tečaj konverzije

petak, 26. kolovoza 2022.

ZAŠTITA POTROŠAČA JE IMPERATIV

Temeljno mjesto među načelima propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj zauzimaju načelo zaštite potrošača i načelo neopravdanog povećanja cijena. Načelo zaštite potrošača propisuje kako potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden kao službena valuta u Republici Hrvatskoj, a načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena da se pri uvođenju eura ne smiju povećati cijene robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. U svim aktivnostima povezanima s uvođenjem eura ključno načelo je zaštita potrošača. Glavni mehanizmi za to su: dvojno iskazivanje cijena, primjena fiksnog tečaja konverzije prilikom preračunavanja, nadzor nad trgovcima i pružateljima usluga te praćenje kretanja cijena najčešće korištenih proizvoda na tržištu.

1

EURO = 9 KUNA?

Više internacionalnih poslovnih subjekata koji posluju među ostalim i u Hrvatskoj na etiketama svojih proizvoda imaju navedene cijene u eurima, kunama, rumunjskim leima, poljskim zlotima i slično. Pa se tako razlikuje cijena u kunama za hrvatsko tržište i cijena u eurima za njemačko tržište. Primjerice, šestar u Hrvatskoj košta 90 kuna, dok u njemačkoj isti košta 10 eura, a obje cijene su navedene na etiketi proizvoda.

Kako smo primijetili po prijavama naših čitatelja, mnogima nije jasno kako se na tim etiketama proizvoda ne radi o tečaju konverzije, već o različitim cijenama za različita tržišta. S obzirom na to kako to očito stvara određenu konfuziju među građanima, a pogotovo sada kada slijedi i službeni početak dvojnog prikazivanja cijena, upitali smo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja hoće li ovakve etikete biti i dalje dopuštene.

Kako su istaknuli u odgovoru iz Ministarstva „dozvoljeno je isticanje više valuta (osim kuna i eura) na etiketi, uz uvjet da obveza dvojnog iskazivanja cijena (u kuni i euru) bude zadovoljena tijekom čitavog razdoblja obveze dvojnog iskazivanja, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o euru“.

ETIKETE S VIŠE VALUTA OSTAJU

Drugim riječima od 5. rujna 2022., trgovci će prilikom navođenja cijena biti obvezni dvojno iskazati cijenu roba i usluga u kunama i eurima, i to na način da će se prilikom računanja cijene u eurima primjenjivati fiksni tečaj konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro, kojega je odredilo Vijeće EU 12. srpnja 2022.

Uz navedene cijene, trgovci će moći istaknuti i ci-

jenu u drugim valutama, međutim, to neće predstavljati zakonsku obvezu, već će ovisiti isključivo o poslovnoj odluci trgovca.

„Činjenica da su u različitim državama cijene robe i usluga koju prodaje isti trgovac različite, posljedica je slobode određivanja cijena trgovaca na različitim tržištima. Međutim, ono što će biti predmet nadzora nadležnih tijela sukladno Zakonu o euru jest, među ostalim, ispravno preračunavanje cijena iz kuna u eure sukladno fiksnom tečaju konverzije te pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima u Zakonu“, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH

O svemu smo upitali i Nikolinu Trojić, predsjednicu Županijske komore Dubrovnik pri HGK „Etikete s više valuta na kojima se izražava cijena proizvoda tiskaju proizvođači u tvornicama koje opskrbljuju određeno tržišno područje, više zemalja. Razlike u cijenama istog artikla u različitim zemljama dijelom su razlog različitih stopa PDV-a, a dijelom promjene tečaja. U momentu tiskanja cijene na artiklu uzme se srednji tečaj, što ne znači da će on biti isti za par mjeseci. Ova priča ne bi trebala imati posebno veze s dvojim iskazivanjem cijena, osim što će trgovcima zadati posla kroz lijepljenje dodatnih naljepnica na kojima će biti iskazana cijena u kunama te u eurima koristeći svih 5 decimala, gdje je zadani tečaj konverzije 1 euro = 7,53450 kuna. Trgovci se tome već prilagođavaju. Slične stvari s lijepljenjem dodatnih naljepnica imaju prilikom sezonskih popusta“, pojašnjava Trojić.

Više internacionalnih poslovnih subjekata koji posluju među ostalim i u Hrvatskoj na etiketama svojih proizvoda imaju navedene cijene u eurima, kunama, rumunjskim leima, poljskim zlotima i slično. Pa se tako razlikuje cijena u kunama za hrvatsko tržište, i cijena u eurima za njemačko tržište.

ETIČKI KODEKS ZA SIGURNIJE OKRUŽENJE ZA POTROŠAČE

Cijena šestara u Hrvatskoj je 90 kuna, dok je isti u Njemačkoj 10 eura

„Razlike u cijenama istog artikla u različitim zemljama dijelom su razlog različitih stopa PDV-a, a dijelom promjene tečaja. U momentu tiskanja cijene na artiklu uzme se srednji tečaj, što ne znači da će on biti isti za par mjeseci“, pojasnila je Trojić.

Ono što će biti predmet nadzora nadležnih tijela sukladno Zakonu o euru jest, među ostalim, ispravno preračunavanje cijena iz kuna u eure sukladno fiksnom tečaju konverzije te pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima u Zakonu“, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH.

Jedan od mehanizama koji će pridonijeti stvaranju sigurnog okružja za potrošače jest pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu. Svrha je Etičkog kodeksa omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Svaki poslovni subjekt, i u nefinancijskom i u financijskom sektoru, koji posluje u izravnom odnosu s potrošačima bit će pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja maloprodajnih cijena.

NAŠA ŽUPANIJA PRI VRHU ONIH KOJI SU

PRISTUPILI ETIČKOM KODEKSU

Trojić je rekla i kako teče vrijeme dvojnog iskazivanja cijena u našoj županiji i jesu li se poslovni subjekti ‘uhodali’.

“Prema informacijama od naših članica koje imamo u Komori poslovni subjekti su se na dvojno iskazivanje cijena počeli pripremati prije par mjeseci. Već tad su cijene prilagodili za lakšu konverziju i zaokruživanje. Upoznali su se s pravilima te samo čekali službeni tečaj s pet decimala kako bi mogli već u sezoni dvojno iskazivati cijene. To imamo prilike vidjeti i na policama trgovina te u ugostiteljskim objektima, ali i ostalim djelatnostima. Trenutno je aktivno pristupanje Etičkom kodeksu za transparentno uvođenje eura, gdje Komora na terenu svima koji su pristupili dostavlja naljepnice, koje služe kao marketinška poruka da je objekt izvršio konverziju u skladu s preporukama“, pojašnjava Trojić i dodaje kako je u ovih prvih tjedan dana naša županija pri vrhu što se tiče broja subjekata koji su pristupili Etičkom kodeksu. „Vjerujem da tu neće biti većih problema. Naravno, uvijek će se naći oni koji će se praviti ‘blesavi’ pa pokušati loviti u mutnome, stoga potrošači treba-

ju budno pratiti promjene cijena te omjer tečaja, kako bi izbjegli neugodne situacije. Objekti s naljepnicama ‘Etički kodeks’ trebali bi biti garancija poštene konverzije“, zaključuje Trojić.

Više poslovnih subjekata koji posluju internacionalno već godinama cijene prikazuju u više valuta, ovisno o tržištima na kojima djeluju

Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik pri HGK

Djeca s poteškoćama u razvoju konačno će se moći baviti sportom u Dubrovniku

Dubrovački mališani koji imaju poteškoće u razvoju na jesen bi trebali krenuti sa sportskim aktivnostima. Ranije nisu imali mogućnost poput ostale djece baviti se sportom, no to bi se trebalo promijeniti zahvaljujući inicijativi organizacije Special Power League. Riječ je o sportskoj ligi za djecu s teškoćama u razvoju koja je osnovana 2018. godine, pokrenuta od strane Udruge ‘Akademija zdravog življenja’. Upravo su oni kontaktirali zamjenika pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miha Katičića koji je kasnije organizirao cijelu priču na području Grada Dubrovnika. Katičić ističe kako je prvo kontaktirao Udrugu za Down sindrom, a kasnije su zaključili kako bi trebalo proširiti područje jer nema dovoljno djece u udruzi. - Kontaktirao sam Dženitu Lazarević, predsjednicu Udruge Poseban prijatelj i članicu Građanske inicijative Pomozimo djeci s invaliditetom, koja je pripremila anketni upitnik te smo ga poslali svim udrugama u gradu koje skrbe za djecu s poteškoćama. U jednom danu smo dobili desetak prijava što pokazuje kako su reakcije odlične - pojasnio je zamjenik pročelnika Miho Katičić dodavši kako će pričekati još 15-ak dana s ciljem da se oda zove što veći broj roditelja čija su djeca zain teresirana za sportske aktivnosti. U anketi su pitali roditelje kojim sportom bi se njiho va djeca bavila tako da će nakon pristiglih i obrađenih rezultata znati za što su mališa ni zainteresirani. Uvidom u ankete, mališa ni su za sad najveći interes pokazali za ju do, atletiku, nogomet, rukomet, stolni tenis i plivanje.

- Uspjeli smo po prvi put ove go dine ostvariti da u proraču nu Grada Dubrovnika posto ji zasebna stavka koja se odnosi za program javnih potreba u sportu za oso-

be s invaliditetom. Nakon što saznamo koji od klubova imaju mogućnost za organizaciju ovakvih aktivnosti, financirat ćemo rad s djecom s poteškoćama, bilo to kroz zapošljavanje posebnih timova koji bi radili s njima ili će se dodatno honorirati postojeći treneri - istaknuo je Katičić. Dodao je kako je poanta da se djeca s poteškoćama socijaliziraju, putuju, igraju, druže te da se otklone eventualne marginaliziranosti ako negdje postoje.

Inače, Special Power League okuplja Hrvatski nogometni savez (HNS), Hrvatski rukometni savez (HRS), Zakladu Mateo Kovačić, Udrugu SILab, Udruga ‘Veliko Srce’ iz Koprivnice, Udrugu ‘Pogled’ iz Nedelišća, Udrugu za Downov sindrom 21 Split, Udrugu za Downov sindrom 21 Rijeka, Udrugu za Downov sindrom 21 Zagreb, Centar za odgoj I obrazovanje “Ivan Štark” Osijek, Školu za odgoj i obrazovanje Pula, kao i nogometne i rukometne klubove iz Hrvatske i inozemstva. Temeljna ideja projekta jest motiviranje djece s teškoćama u razvoju da se kroz sportske aktivnosti aktivno integriraju u društvo. Projekt je osmišljen temeljem činjenice da djeca s teškoćama u razvoju nemaju mogućnosti adekvatnog bavljenja sportom.

- Uspjeli smo po prvi put ove godine ostvariti da u proračunu Grada Dubrovnika postoji zasebna stavka koja se odnosi za program javnih potreba u sportu za osobe s invaliditetom. Nakon što saznamo koji od klubova imaju mogućnost za organizaciju ovakvih aktivnosti, financirat ćemo rad s djecom s poteškoćama, bilo to kroz zapošljavanje posebnih timova koji bi radili s njima ili će se dodatno honorirati postojeći treneriistaknuo je Katičić.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Jadranka, Sidney i Sanja - ljubimac “ nadgleda i kontrolira” okolnosti “sigurnosnog stanja”

Iris, Nikolina i Matea - turisti u Gradu mogu bezbrižni biti, u slučaju potrebe djevojke iz Crvenog križa spremno će im prvu pomoć pružiti

Adin, Zlatan i Andrej - dečki su pravi, vole se usavršavati i u radu stručnom uživati

U Kopuna su se okupili i veselo 35. obljetnicu mature CUO, Pedagoški smjer, Suradnik u razrednoj nastavi, generacija 1986/87., proslavili: Vedran Bobić, Ivica Stojanović, Nikša Jelovčić, Luko Piplica, Tatjana Zvono, Višnja Kostić, Hajrija Cakić, Diana Ljubimir, Daria Vukas, Mara Čuić, Sandra Ivaniš, Anita Barović, razrednica, prof. Radmila Milaković, Ivana Poković, Iliana Stojanović i Vanda Cobenzl Marin, Matea, Ivana i Nikolinapo gustu im je za Igre bilo raditi i na pultu

Dube i Keka - uvijek je lijepo je kad je uz sestru blizanka seka

Dario i Marijeta - uživali su u predstavi Genijalna prijateljica i, na način HNK Zagreb, prikazu napuljskog svijeta

Dubrovački dnevniK petak, 26. kolovoza 2022. Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Helen i Jelena - ljetna je moda za njih idealno zamišljena i skrojena

Vinko i Tomo - finula je još jedna naporna festivalska sezona, ne mogu ni izračunati koliko su dečki iz Tehnike DLJI opreme prenijeli, sastavili i rastavili tona

Saša i Dora - 73. DLJI su jučer završile, plan za 74. se već učiniti mora

Mia, Darijo i Nika - u svom Dubrovniku biti se do početka školske godine i povratka na posao koristi prilika

Ivona, Sonja i Vanesa - stručne vodičke od zanata zanimljivim pričama o Dubrovniku oduševiše i goste s Ponanta

Nekadašnji “WORLD

RENAISSANCE” stigao je u

Dubrovnik i 2006. neplanirano zbog bliskoistočne krize

Bio je to jedan od posljednjih klasičnih kruzera kojemu je trup spajan zakovicama

U rujnu 2006., u vrijeme jedne od brojnih bliskoistočnih političkih kriza, nekoliko je putničkih kruzera neplanirano okrenulo svoje kormilo prema Dubrovniku. Sigurnost gruške luke tada je potražio i brod GRAND VICTORIA , koji je 22. rujna prvi put ovamo uplovio i pristao na vez Kantafiga. Naravno, poznava-

telji brodova na kružnim putovanjima odmah su u njemu prepoznali starog poznanika, a bio je to nekadašnji Epirotikin WORLD RENAISSANCE . Bio je to jedan od zadnjih klasičnih kruzera kojemu je trup spajan zakovicama. U brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique iz francuskog St. Nazairea kao novogradnja

Bio je to jedan od zadnjih klasičnih kruzera kojemu je trup spajan zakovicama.

Uplovljavao i pod imenima GRAND VICTORIA i BLUE MONARCH

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

broj D23 zaplovio je u svibnju 1966. putnički brod RENAISSANCE . Bio je dug 149, širok 20 metara, imao je 11724 bruto tona, a mogao je prevoziti 420 putnika. Četiri 7-cilindrična B&W diesel motora ukupne snage 10060 kW preko dvije propele su mu omogućavale brzinu od 18,5 čvorova. Izgrađen je za francusku brodarsku kompaniju Cie. Francaise de Navigation iz Marseillea koju je poznata kompanija Paquet osnovala za plovidbe prema Izraelu. U to su vrijeme zemlje Arapske lige bojkotirale sve brodare koji su ticali izraelske luke, a kako je Paquet u značajnoj mjeri svoju djelatnost oslanjao na trgovinu s Marokom, bio je prisiljen taj problem nekako premo -

stiti i osnovati novu kompaniju čije plovidbe prema Izraelu neće dovesti u pitanje njenu opstojnost.

KRSTARENJA SEDAMDESETIH I OSAMDESETIH

Tako je RENAISSANCE zaplovio na liniji Marseilles – Haifa, ali i na prvim kružnim putovanjima. Već je 1970. prebačen u flotu novoformirane sestrinske kompanije Nouvelle Cie. de Paquebots. Nakon nekoliko godina posao nije išao baš najbolje te je RENAISSANCE 1977. prodan grčkom Epirotiki Linesu. Grci brod temeljito obnavljaju i mijenjaju mu ime u HOMERIC RENAISSANCE. Dvije sezone plovi u najmu

petak, 26. kolovoza 2022. Priče o moru i brodovima

World Renaissance

Grand Victoria

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački dnevniK

Costa Cruisesa čije veliko i nadasve prepoznatljivo slovo C na dimnjaku nosi sve do 1979. kada ga u svoju flotu vraća Epirotiki i daje mu ime WORLD RENAISSANCE

Na kružnim je putovanjima plovio istočnim Sredozemljem, a povremeno i na liniji PlymouthCapetown. Odlazi na Karibe u zimu 1985. i poduzima krstarenja sve do ušća rijeke Amazone. Prvi put uplovljava u Dubrovnik 12. lipnja 1987. Bio je to velik dan u povijesti gruške luke jer su uz WORLD RENAISSANCE u njoj još bili privezani i IVAN FRANKO, ROMANZA, LA PALMA, JUPITER i ALBATROS Nakon ukupno 26 posjeta u prve tri godine, WORLD RENAISSANCE posljednji put diže sidro 18. rujna 1989. te se više ne vraća ovamo sljedećih 10 godina. U međuvremenu je 1995. prodan u Indoneziju gdje za Awani Modern Group pod imenom AWANI DREAM plovi do 1998, kada ga kupuje Royal Olympic Cruise te mu vraća staro ime WORLD RENAISSANCE

BLUE MONARCH I PUT U REZALIŠTE

U Dubrovniku je ponovo natrag 1999. sve do stečaja Royal Olympica početkom 2004. Raspremljen leži godinu dana, a u travnju 2005. ga na dražbi kupuje panamski brodar Elysian

Cruise Lines za koje, pod imenom GRAND VICTORIA plovi na trodnevnim i četverodnevnim krstarenjima iz Pireja prema grčkim i turskim lukama. Petkom plovi za: Mykonos, Rodos, Patmos i Kusadasi, a ponedjeljkom za: Mykonos, Kusadasi, Patmos, Rodos, Kretu i Santorini. Nova ga putovanja ne donose u Dubrovnik i da nije bilo ovih preventivnih mjera sigurnosti tko zna bi li ovaj klasični skladni kruzer više ikada ponovo vidjeli u našim vodama. Koncem rujna 2005. godine GRAND VICTORIA je prešla u višegodišnji najam brodaru Majestic International Cruises te je dobila i novo ime BLUE MONARCH, pod kojim je također neočekivano uplovila u grušku luku u subotu 23. lipnja 2007. godine poslijepodne. Ipak, ni za dobri stari BLUE MONARCH više nije bilo spasa jer više nije udovoljavao konvenciji SOLAS 2010. (Safety of Life at Sea). Početkom 2010. prodan je indijskim rezalištima brodova, kamo je otplovio pod imenom MAESTRO. Nakon višemjesečnog sidrenja nedaleko Mamubaija ovaj je posljednji putnički kruzer izgrađen u francuskim brodogradilištima za jednog francuskog brodara 13. listopada nasukan na plaži indijskog Alanga gdje je u potpunosti nestao u prvoj polovini 2011.

OSTAJE U PRITVORU

Podignuta optužnica protiv okrivljenika za monstruozno ubojstvo brata i 17-godišnjaka

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv Milenka Radulovića pred Županijskim sudom u Dubrovniku. Njemu se stavlja na teret kako je krajem ožujka ove godine ubio vlastitog brata i sina svog susjeda koji je tada imao 17 godina.

Kako smo tada pisali, ubojstva su se dogodila na javnim mjestima vatrenim oružjem, na dvije različite lokacije. Temeljem neslužbenih informacija, prvo je u blizini crkve u samom centru grada Ploče ubijen maloljetnik, a potom i brat osumnjičenog iz više hitaca, na njegovom deponiju u industrijskom dijelu grada.

O podizanju optužnice izvijestio je DORH na svojim službenim stranicama. „Okrivljenog 47-godišnjaka se optužnicom tereti da je 25. ožujka 2022. oko 7:40 sati u Pločama, u namjeri da liši života dijete (17) kao osvetu zbog narušenih međuljudskih

odnosa s njegovim roditeljima, iz automatske puške ispalio više hitaca u njegovom smjeru nanijevši mu više prostrijelnih ozljeda uslijed kojih je dijete odmah preminulo. Okrivljenika se tereti da je istoga dana, oko 7:55 sati, u Pločama, u namjeri da liši života svog brata, iz iste automatske puške ispalio više hitaca u njegovom smjeru nanijevši mu više prostrijelnih ozljeda uslijed kojih je i on odmah preminuo.  Okrivljenog 47-godišnjaka se tereti da je pri počinjenju navedenih kaznenih djela koristio automatsku pušku s većim brojem streljiva te da je u obiteljskoj kući u Pločama i u vozilu držao više desetaka komada streljiva, čije posjedovanje je građanima zabranjeno sukladno odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana,“ objavljeno je na stranicama, a okrivljeniku je ujedno i produljen istražni zatvor u kojemu se nalazi.

Kako smo tada pisali, ubojstva su se dogodila na javnim mjestima vatrenim oružjem, na dvije različite lokacije. Temeljem neslužbenih informacija, prvo je u blizini crkve u samom centru grada Ploče ubijen maloljetnik, a potom i brat osumnjičenog iz više hitaca, na njegovom deponiju u industrijskom dijelu grada

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački

Obje su žrtve na licu mjesta preminule, maloljetnik je ubijen pored crkve

petak, 26. kolovoza 2022.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik dvojica hrvatskih državljana u dobi od 18 i 33 godine osumnjičeni su za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su petak, 19. kolovoza, oko 6 sati, iz iznajmljenog stana, koji se nalazi na četvrtom katu stambene zgrade u Gružu, bacali izgorjela pirotehnička sredstva, staklene čaše i više punih posuda na kolničku traku i parkirališni prostor ispred stambene zgrade, pri čemu su oštetili vozilo dubrovačkih registarskih oznaka.

Policija je protiv osumnjičenih podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.jednosti oko milijun i 800 tisuća kuna.

Tijekom prošle subote privedeno je četvero osumnjičenika kojima je određen istražni zatvor u trajanju od 30 dana, nakon provedene kriminalističke istrage ove teške krađe.

ROBERT ANIC/PIXSELL

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački

Caritas Dubrovačke

biskupije:

Zahvaljujemo na donaciji: 500 kn u spomen na pok. Niku Gleđ daruju Pero i Stojka Tomašević

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne.

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ

U ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: U spomen na našeg dragog dunda Neša umjesto vijenca Iris, Tina, Nikolina i Mato prilažu 200 HRK, za potrebe Udruge.

UDRUGA SLIJEPIH

Ivana Lukić uplatila je 200,00 kuna za potrebe udruge.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR5024070001100021348

DOMUS CHRISTI

U spomen na gospodina Đanija Dedovića doniraju 700,00 kn , Silvija i Vedrana Gjivoje

U spomen na dragog gospara Điva, 200,00 kn donira Srebra Barzut

U spomen na pok. Mata Kusala 450,00 kn prilažu susjedi

Dva skalina

U spomen na pok. Ljubicu Nožica, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu obitelj Meri i Đura Capor;

U spomen na pok. Pera Svilokosa, umjesto cvijeća, 400 kuna prilažu Noemi i Robert Butorac;

Prikupljeni prilozi u spomen na pok. Pera Svilokosa, umjesto cvijeća 8.500 kuna uplatila Nita Svilokos;

U spomen na pok. Pera Svilokosa, 500 kuna prilaže Stanka Matić;

U spomen na pok. Mata Kusala 500 kuna prilažu susjedi;

U spomen na gospara Iva Bupića 200 kuna prilaže Katarina Brajković; U spomen na drage i nezaboravne kolege iz Gimnazije( Pave, Alboran, Cvjetko, Mišo i Vlaho) 600 kuna prilažu maturanti generacije 77- 4a;

U spomen na dragu Anitu Brigović, umjesto cvijeća 600 kuna prilažu Blage, Dragica i Mirjana;

U spomen na dragoga kuma Davora Gjivoja, 1000 kuna prilaže obitelj Boža Memeda;

U spomen na dragog prijatelja Davora Gjivoja, 500 kuna prilaže obitelj Pera Memeda;

U spomen na voljene i nikad zaboravljene dedu Tajka Džubur i nanu Zalidu Džubur, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže unuka Ema s roditeljima; Anka i Baldo Mojaš donacija 120 kuna; Marija Radić donacija 200 kuna;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

POLIKLINIKA MARIN MED - ŠIROK SPEKTAR ZDRAVSTVENIH USLUGA

KASNO LJETO ZA RANU DIJAGNOSTIKU!

MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! UVIJEK NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled kod specijaliste – dostupni su; kirurg, traumatolog, oftalmolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, neurolog, kardiolog, dermatolog, anesteziolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno -Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

-Kompletni sistematski pregled za građane

-Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži…

Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin! Zdravlje ne smije čekati!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit. Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Prodaje se Mercedes 2001 god., automatik E270 cdi, 235000 km. Registracija do siječnja 2023 god. Tel- 098285-502

Prodajem automobil VW T3, bio je u ratu, vozio teritorijalnu obranu i specijalnu policiju u gradu Dubrovniku. Godina proizvodnje 1990., registriran godinu dana. Cijena povoljna. Kontakti: 098 9595 949, 020 791 204

IZNAJMLJIVANJE

SREBRENO - ŽUPA DUBROVAČKA iznajmljujemo APARTMAN do daljnjega. Mobitel 0997935050

Iznajmljujem manji stan na duže vrijeme, namješten za dva radnika, muške osobe. Kontakt: 020/419-574

PLOVILA

rom Honda 8 KS, u dobrom stanju i malo korištena. Cijena 35 000 kuna, Kontakt tel. 091 35 03 966.

Prodajem pasaru, kvarner plastika, 4.5 metara, registrirana, ljetna i zimska tenda, nova vesla. Sve za 1400 eura. Kontakt: 098 651 847.

Prodajem drvena vesla za barku. Cijena 300kn. Tel. 091/90194-76

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

petak, 26. kolovoza 2022. Dubrovački dnevniK

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208. Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s

okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama

Prodaje se barka Betina 4,90 mtr. sa vanbrodskim moto -

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

AUTO / MOTO

Prodajem električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 45 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke. Više informacija na broju: 091/3569711

Mali oglasi

Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254. Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaju se povoljno klavijature sa stalkom marka CASIO CTK 69I. Mob. 091 522 5396

Prodajem badanj za grožđe. 2000 litara. Jednak i u vrhu i u dnu. Broj 020 491 204 i 098 95 95 949

Prodaje se kvalitetan šator za tri osobe. Cijena po dogovoru. 099/857-13-06

Prodajem šator za plažu “Skandinavija”. Dimenzije 200x110x100 cm. Novo u futroli. Cijena 100 kuna. Tel. 098/906-5160

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena

brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Zaštita od sunca, izrada roleta, komarica, venecijanera, trakastih zavjesa, rolo zavjesa sve inf.na 0911472794 .Mokosica.

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 22.08. do 28.08.

LJEKARNA ”GRUŽ “ 29.08. - 04.09.

preminuli

Paula Banac (1917)

Kate Koštro (1951)

Marija Lakić (1932)

Veronika Novaković (1931)

Mira Bazdan (1947)

Darija Vlahušić (1948)

Kristo Laptalo (1934)

Nedjeljka Dedo (1983)

Ivana Kristić (1940)

Marija Šeperak (1934)

Nedjeljka Banovac (1934)

Đuro Konjuh (1938)

Dubrovački dnevniK petak, 26. kolovoza 2022. Mali oglasi

petak,

‘ZAPALILI’ SU PORAT

‘Kokoti’ po prvi put osvojili Divlju ligu, pokal se vratio u Grad!

Održano popularno prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu, navijači upriličili odličnu atmosferu

Jure Čučka, Ivan Srijemsi, Vicko Kisić, Paulo Čulić, Toni Monković, Ivo Brailo, Pavo Čučka i Vlaho Krkić.

Drugo mjesto zauzela je ekipa FUN H20 Mlini, a treće ‘Porporela’. Najboljim igračem je proglašen Cvijeto Radović, najboljim golmanom Mladen Miloslavić, a najboljim strijelcem Pavo Čučka, svi iz ekipe ‘Kokota’. Navijači ekipa priredili su sjajnu navijačku atmosferu u Portu i na Stradunu pa su bili prava atrakcija, kako građanima, tako i posjetiteljima.