Dubrovački dnevnik br. 107

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Kad, ako ne sad?

Piše Vjera Šuman

FOTO: Grgo Jelavic / PIXSELL

Dvomjesečni odmor naših saborskih zastupnika počeo je za neke od njih i ranije. Na posljednje glasovanje, prošli petak, veliki broj silnim poslom ispaćenih zastupnika jednostavno nije imao snage doći. Glasovalo se o njihovoj inicijativi za smjenom ministara Grlić Radmana i Beroša, ali to im nije bio dovoljan motiv za dolazak na posao. Iscrpljenost od teškog posla kojega su morali odraditi u saborskim klupama tijekom godine potpuno ih je smlavila. ‘Bernardićevih osamnaest’ nisu imali snage za dolazak na glasovanje koje su tražili, ali pametni kako već jesu, znali su da je to posao bez posla, dakle, unaprijed izgubljeno. Isto su postupili i čelnici Domovinskog pokreta. Mostovci su bili u smanjenom broju kao i brojni drugi ‘oporbenjaci’. Jedini koji su uredno sjedili u svojim klupama bili su esdepeovci, Glas i Možemo. Možda mi je neki zastupnik ostatka oporbe promakao, ali cjelokupno shvaćanje svog posla i smisla demokracije promaklo je većini oporbenih galamdžija. Zov morskih sirena uz papanje ribi -

ca bio je puno jači od demokratskih načela u koje se ti najveći saborski galamdžije zaklinju.

Za to vrijeme sezona je u samom vrhuncu i, hvala Bogu, turista je više nego rekordne 2019. Fiskalizacija pokazuje i veće iznose novaca koji se slijevaju u državni Proračun, što je dobar početak novom ministru od financija. Ipak nisu baš stvari kako se čine. Rat u Ukrajini, kriza s energentima sve više brine Europljane pa su postali sve šparniji. Dva puta okrenu svaki euro, čak i oni koji spadaju u značajno višu platežnu moć. Neizvjesnost koja nas sve čeka na jesen donijela je i ne samo racionalno, nego i značajno štedljivije ponašanje naših gostiju. ‘Value for money’, dakle vrijednost za novac glavna je okosnica ovog novog ponašanja turista. Pretjerano dizanje cijena, često i neopravdano pod parolom općeg poskupljenja, polako uzima danak u smanjenju potrošnje. Zarada možda i je veća za popijena dva pića, umjesto lani za isti novac četiri, ali dok su lani na ta četiri naručena još nova dva

ili četiri ‘putna’, ovoga puta to izostaje što na svom prometu osjeća većina ugostitelja. U restoranima se dobro proučavaju cijene i bijela skupa riba sve se rjeđe naručuje. Hrvatski gosti, kao i gosti susjednih zemalja koji su među najboljim potrošačima jer troše ‘dok ima, ima’, sve su rjeđi ili su se odlučili za druge destinacije poput Albanije, gdje za manje novca uživaju svoj planirani odmor. Prijetnja s teškom zimom svima nam visi nad glavom i nekako nam ne da ono pravo i potpuno opuštanje. Osim zastupnicima s početka priče.

Za razliku od saborskih, gradski zastupnici okupili su u punom bro -

ju na sjednici Gradskog vijeća i vrlo temeljito i konstruktivno, uz po koju već uobičajenu iznimku, raspravljali su o rebalansu gradskog Proračuna i brojnim gradskim problemima. Tema subvencija, od vrtića preko Libertasa i knjiga za srednjoškolce do avio subvencija, uvijek poteže pitanje cenzusa koji se godinama bezuspješno zaziva. Ali, ključno je pitanje, kad ako ne sad? To jest teška i važna politička odluka, ali u teškim godinama čak i kad ne bi bilo korone, kad u Gradu nema i ne može biti viška para, uz brojne planirane projekte i sve veće potrebe, vrijeme je za taj iskorak. Uvijek će biti nekih nezadovolj -

stava, uvijek će biti i realnih situacija gdje uz velika primanja idu i neki iznimno teški uvjeti i troškovi, što zbog zdravstvenih ili drugih razloga, ali nije Dubrovnik grad od nekoliko milijuna stanovnika da svaki taj posebni slučaj ne može riješiti po posebnim uvjetima. Kriza ulazi na vrata pa čak i u ‘bogatom gradu’, kako ga neki vole nazivati, važno je na vrijeme donijeti racionalne odluke zbog kojih će se više i ciljano moći pomoći upravo onima kojima je itekako potrebno. To je i smisao dobrog upravljanja javnim novcem. I zato još jednom treba ponoviti, kad ako ne sad? Eto vas.

petak, 22. srpnja 2022.

Usvojen Rebalans Proračuna, povećana satnica asistentima u nastavi, dodatna sredstva za vrtiće, škole, sport…

Kao najvažnije novosti u Proračunu, Franković je naveo izradu projektne dokumentacije za Centar za pružanje usluge u zajednici, kao i povećanje satnice asistentima u predškolskom odjelu i asistentima u osnovnim školama s 25 kuna po satu na 35 kuna

Piše Aida Čakić, Grad Dubrovnik foto GORAN MRATINOVIĆ

„Više od šest dodatnih milijuna kuna namijenjeno je vrtićima i školama, a povećane su i dotacije za privatne vrtiće. Za dubrovački šport osigurano je dodatnih 5.6 milijuna kuna, između ostalog za sportsko igralište kod Gimnazije Dubrovnik te za projektnu dokumentaciju za projekt multifunkcionalne dvorane u Gospinom projektu koja će biti kruna ulaganja u sportsku infrastrukturu ove gradske uprave,“ stoji u priopćenju gradske uprave.

Proračun Grada Dubrovnika za 2022. godinu rebalansom je povećan za 37,6 milijuna kuna. Naime, na 13. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, većinom glasova donesen je Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu, kao i Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu. U uvodnom izlaganju, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković pojasnio je planirane rashode po stavkama. Kao najvažnije novosti u Proračunu, naveo je izradu projektne dokumentacije za Centar za pružanje usluge u zajednici, kao i povećanje satnice asistentima u predškolskom odjelu i asistentima u osnovnim školama s 25 kuna po satu na 35 kuna.

„Uveli smo mjeru povećanja satnice asistentima s 25 na 35 kuna, što i oni sami apelom ističu kao problem. Plaćeni su premalo za težak i zahtjevan posao“, naglasio je gradonačelnik Franković.

‘PRORAČUN JE RAZVOJAN’

Kako navode iz Grada Dubrovnika, Proračun Grada je razvojan i okrenut ljudima, što se u novom rebalansu očituje i povećanjem sredstava za obrazovanje, sport, ustanove u kulturi. „Više od šest dodatnih milijuna kuna namijenjeno je vrtićima i školama, a povećane su i dotacije za privatne vrtiće. Za dubrovački šport osigurano je dodatnih 5.6 milijuna kuna, između ostalog za sportsko igralište kod Gimnazije Dubrovnik te za projektnu dokumentaciju za pro-

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački

Gradsko vijeće

jekt multifunkcionalne dvorane u Gospinom projektu koja će biti kruna ulaganja u sportsku infrastrukturu ove gradske uprave. Gradska uprava nastavlja i realizaciju niza projekata u smjeru energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a s tim ciljem je u rebalans uvršten i projekt javne rasvjete na otoku Lopudu, za što su odobrena i bespovratna sredstva resornog ministarstva u iznosu od 50% vrijednosti projekta.

U ovoj godini pokrenuti su procesi realizacije projekata gradnje spomenika za branitelje i spomenika poginuloj djeci, a prvi korak je raspisivanje dva natječaja za izradu likovnih rješenja. U rebalans su stoga uvrštena potrebna sredstva za provedbu natječaja, a kako je i ranije najavljivano, u povjerenstvo za verifikaciju natječajnih programa bit će uključeni i predstavnici braniteljskih udruga,“ stoji u priopćenju Grada.

‘SRĐEVCI’ I TROPAN SU IMALI ZAMJERKE

U raspravi vijećnika, Đuro Capor (Srđ je Grad) je pitao kako se od viškova nije mogao naći iznos za učenike za likovni i tehnički pribor. SDP-ov vi-

jećnik Ivan Tropan smatra kako Grad nema niti jedan novi projekt. Franković je govorio kako je Grad u dvije godine izgubio 465 milijuna kuna prihoda. “Nitko nije bio zakinut usprkos tome, realizirane su brojne investicije poput šetnice Nika i Meda Pucića. Unatoč krizi i teškim okolnostima nastavili smo s realizacijom kapitalnih projekata”, pojasnio je Franković.

Tropan je potom komentirao nove projekte poput šetnice, Lapadske obale i škole Ilije Sarake koji su prema njegovom mišljenju financirani EU novcima, donacijama. Naveo je kako TUP nije u proračunu. “Čini mi se da ne razumijete stvari. Poznavajući vaše poslovanje vidi se kako mnogo toga ne znate. Kreditni rejting države je prije par dana bio najbolji i to omogućuje povoljnije zaduženje, manje kamatne stope i tako dalje. Pitanje je koja je vrijednost novca prije koronakrize, a koja je sad. Inflacija se morala dogoditi”, smatra Franković. Ivan Maslać je dodao kako će svim poduzetnicima biti lakše ako je kreditni rejting države bolji.

U raspravi vijećnika, Đuro Capor (Srđ je Grad) je pitao kako se od viškova nije mogao naći iznos za učenike za likovni i tehnički pribor. SDP-ov vijećnik Ivan Tropan smatra kako Grad nema niti jedan novi projekt. Franković je govorio kako je Grad u dvije godine izgubio 465 milijuna kuna prihoda. “Nitko nije bio zakinut usprkos tome, realizirane su brojne investicije poput šetnice Nika i Meda Pucića. Unatoč krizi i teškim okolnostima nastavili smo s realizacijom kapitalnih projekata”, pojasnio je Franković.

Dubrovački dnevniK petak, 22. srpnja 2022.

Usvojen sporazum s Pašalićem:

‘Vidjet ćemo na kraju tko je mladi lav, tko je stari lav, a tko kokoš’

Gradonačelnik je istaknuo kako će tvrtka Laguna Trade odustati od svih sudskih postupaka, a kako građani ne gube ništa. Capor je odgovorio kako je sporazum poraz Grada

Sporazum kojim se uređuju odnosi između Grada i tvrtke Laguna Trade usvojen je na 13. sjednici Gradskog vijeća. Gradonačelnik Mato Franković iznio je sukus tog sporazuma koji je ostvaren s vlasnikom Marine Frape Franjom Pašalićem. „U tijeku je više sudskih postupaka koji vodi Laguna trade protiv Grada. Oni u prvom redu onemogućuju Grad u daljnjem izvođenju radova na Lapadskoj obali, a drugi se odnosi na mogući gubitak sredstava iz EU i nacionalnih fondova. Došli bismo u situaciju da više ne možemo uhvatiti rokove. Uslijed svega navedenog, s resornim Ministarstvom smo postigli dogovor prema kojem građani Grada Dubrovnika i stanovnici Lapadske obale nisu izgubili ništa. U okviru postojećeg koncesijskog dobra, osigurava se da tvrtka Laguna Trade izmijeni područje koncesijskog dobra, da dobije puno korištenje koncesije i tako ostvari svoj gospodarski interes. Ovdje se također omogućuje da se u odnosu na bazen B od strane investitora izvrši investicija i preda Gradu navedeno područje koje bi tvrtka Laguna trade napravila. Sav trošak bi snosio investitor. To je sukus svega ovoga, a na kraju cijele priče je benefit- odustaje se od svih pokrenutih sporova,“ izjavio je Franković te u više navrata dodao kako građani Grada Dubrovnika baš ništa nisu izgubili. Vijećnik Srđ je Grada Đuro Capor je kazao kako se ne može oteti dojmu kako se zapravo radi o porazu Grada, a dodao je kasnije i kako je riječ o ‘porazu koji dolazi direktno iz Zagreba’. „Govorilo se kako će građani dobiti Lapadsku obalu. I dobili su je, ali po cijeni da je plate javnim novcem. Sad kad se pokazalo kako posto-

ji problem s dokumentacijom, popuštamo nekome tko nas je ucjenjivao. Da Pašalić nema saveznika u Ministarstvu, on u tome nije uspio. Zašto ugovor nije raskinut,“ izjavio je Capor te optužio premijera Andreja Plenkovića, na što je vijećnik Ivan Maslać (HDZ) odgovorio kako bi raskidanje koncesije u ovom trenutku značilo to da bi ‘Pašalić i dalje ostao u posjedu Marine, Lapadska obala ne bi bila napravljena i arbitražu bi 99 posto koncesionar dobio’. Dodao je i kako je ‘sve zakuhala SDP-ova Vlada’. Vijećnik Andro Vlahušić (nezavisni) je kazao kako se 2009. godine zalagao da to područje postane komunalna lučica, no kako je protiv toga bio župan Nikola Dobroslavić. Onda je kazao, odgovarajući na izlaganje vijećnika Mara Kristića (Most) kako je i on tada bio odgovorna osoba u Županiji te kako je srušio proračun iz 2016. godine kojim se predviđala i gradnja Lapadske obale.

„Je li vi stvarno mislite kako mi ovdje imamo pamćenje čovječje ribice? Hoćemo li sad o proračunu iz 2016. godine i kako će se Lapadska obala završiti u godinu dana? Prvo župan, a sad Kristić, ispast će kako branim Mostovca, a to je u HDZ-u smrtni grijeh,“ izjavio je predsjednik GV Marko Potrebica. Franković je u više navrata ponovio kako ‘Grad sporazumom ništa ne gubi’. „S njime rješavamo neizvjesnost pravne bitke. Ovdje govorimo o Lapadskoj obali – ključnom infrastrukturnom projektu u užem dijelu Grada u posljednjih 30 godina i o 70 milijuna kuna,“ istaknuo je Franković koji je tijekom izlaganja izjavio i ‘kako će se vidjeti na kraju tko je stari lav, tko je mladi lav, a tko je kokoš’.

Franković je u više navrata ponovio kako ‘Grad sporazumom ništa ne gubi’. „S njime rješavamo neizvjesnost pravne bitke. Ovdje govorimo o Lapadskoj obali – ključnom infrastrukturnom projektu u užem dijelu Grada u posljednjih 30 godina i o 70 milijuna kuna,“ istaknuo je Franković

Piše Ivona Butjer Mratinović

Kreće javni poziv za iskazivanje interesa za gradnju Arene, Franković: ‘Ovo je tek početak’

Poziv koji će biti raspisan nije obvezujući i raspisuje se s ciljem da Grad Dubrovnik utvrdi postoje li zainteresirane osobe za realizaciju projekta Arena Dubrovnik na mjestu postojećeg gradskog stadiona na Lapadu

popratnim sadržajima.

Zaključak o raspisivanju javnog poziva za iskazivanje interesa za gradnju Arene Dubrovnik usvojen je na sjednici Gradskog vijeća većinom glasova vijećnika. ‘Protiv’ su se izjasnili vijećnici stranke ‘Srđ je Grad’.

Poziv koji će biti raspisan nije obvezujući i raspisuje se s ciljem da Grad Dubrovnik utvrdi postoje li zainteresirane osobe za realizaciju projekta Arena Dubrovnik na mjestu postojećeg gradskog stadiona na Lapadu.

Prema predmetnom Javnom pozivu, definirano je da projekt Arena Dubrovnik mora uključiti izgradnju nogometnog stadiona s hibridnom travom kapaciteta 4500 natkrivenih sjedećih mjesta koji zadovoljava stopostotne standarde HNS-a, UEFA-e i FIFE-a za odigravanje međunarodnih utakmica te izgradnju prostora za parkiranje – podzemne garaže na više etaža s parkirnim mjestima u zatvorenoj i otvorenoj garaži, a može uključiti i izgradnju trgovačko-zabavno-kulturnog centra s trgovačkim, ugostiteljskim i uslužnim prostorima, raznim zabavnim sadržajima javne namjene i drugim kompatibilnim

“Benefit Grada je gotova sportska infrastruktura i ona je takva kakva odgovara velikim natjecanjima. Iz razgovora s građanima sam shvatio kako je potreban stadion u srcu grada jer ljudi su za to vezani. To je dobra lokacija i zadovoljit će potrebe građana, ali i velikih natjecanja. Važno je pitanje parking mjesta. Brojka ne zadovoljava u potpunosti, ali činjenica je kada se održavaju velika sportska natjecanja da se nigdje ne može doći na stadion i parkirati. Na nama je da razvijamo sustav park’n’ride na Pobrežju. Mislim da je ovo dobar korak naprijed, tek je početak i prema iskazanim interesima vidjet ćemo što ćemo dalje. Ovo je prilika da vidimo s kim ćemo pregovarati. Grad daje zauzvrat svoj najvrjedniji resurs, a to je prostor. Mi smo ti koji smo revizijsko tijelo”, kazao je gradonačelnik Mato Franković, nakon čega je uslijedila žustra rasprava među vijećnicima, a najaktivniji su bili Andro Vlahušić (nezavisni), Đuro Capor (Srđ je Grad) i Pero Vićan (DDS), uz Frankovića.

“Tražimo firmu koja će zaraditi 180 milijuna eura, a maksimalna cijena ulaganja je 40 milijuna eura. Pitam se kako će to izgledati. Treba nam analiza koliko će se zaraditi”, istaknuo je Vlahušić, a Vićan je imao primjedbu.

„Kad su prije izračunali i odakle da će bit četiri kata? Možda će biti 24. Kad si prije izračunao 150 milijuna da će se zaraditi? Letio si do Monaka, bio si gradonačelnik, ostavi se onoga što ne znaš raditi, budi doktor, idi Bekiću nešto raditi!,“ izjavio je Vićan. Capor je izrazio sumnje oko projekta te je kazao kako se ‘Arena gradi za Vićana’ jer je ‘on taj koji vuče vlak’, dodavši kako bi trebali izraditi šetnice i infrastrkturu za kulturne sadržaje, a ne Arenu, na što je Franković upitao – na čemu sve vi? „Šetnicu u Lapadu smo već napravili, Nika i Meda Pucića,“ izjavio je. Vlahušić je izrazio bojazan oko prometa koji će sigurno biti preopterećen nakon gradnje stadiona, na što je Franković odgovorio kako će se svakako cijelo prometno čvorište morati riješiti.

Poziv koji će biti raspisan nije obvezujući i raspisuje se s ciljem da Grad Dubrovnik utvrdi postoje li zainteresirane osobe za realizaciju projekta Arena Dubrovnik na mjestu postojećeg gradskog stadiona na Lapadu.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

dnevniK petak, 22. srpnja 2022. Gradsko vijeće

„Za građane Dubrovnika neće biti nikakvih restrikcija, a za sve ostale postojat će pravila igre kako doći u Grad. Sudjelovali smo u kreiranju Zakona i on donosi puno dobrih stvari za gradove poput Dubrovnika jer nam omogućava upravljanje u zonama posebnog prometnog režima, odnosno u neposrednoj blizini spomeničke baštine. To je i dio naše obveze prema UNESCO-u tako da ćemo i tu obvezu, koja je od nas više puta tražena,“ izjavio je Franković

ZAKON

Piše

Butjer

foto Goran Mratinović

dnevniK petak, 22. srpnja 2022.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama usvojen je ovog tjedna u Saboru, a posebno je važan i za Dubrovnik. Novim izmjenama Zakona omogućuje se Gradu Dubrovniku da gospodari prometom oko povijesne jezgre, dakle od Ilijine Glavice do Boninova. Naime, novi Zakon predviđa da jedinice lokalne samouprave uređuju promet u kontaktnoj zoni područja koja su pod zaštitom UNESCO -a, u što spada i Grad.

Izglasani je Zakon tako obuhvatio prijedlog Grada o uvrštenju termina ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’, a stavak 106. članka 2. Zakona omogućuje Gradu Dubrovniku, ali i drugim hrvatskim povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO -a, uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe. Kako su naglasili iz Grada, taj je potez neophodan kako bi se omogućio cjelovit pristup uređenju prometa u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama i kontaktnim zonama tako da se skupno uređuje i ograničava ulaz vozila u zonu te uređuju načini i uvjeti ulaza, prometovanja i izlaza vozila.

RESTRIKCIJA ZA GRAĐANE

Gradonačelnik Mato Franković je u više navrata istaknuo kako za građane Dubrovnika novi Zakon neće značiti nove restrikcije. „Za građane Dubrovnika neće biti nikakvih restrikcija, a za sve ostale postojat će pravila igre kako doći u Grad. Sudjelovali smo u kreiranju Zakona i on donosi puno dobrih stvari za gradove poput Dubrovnika jer nam omogućava upravljanje u zonama posebnog prometnog režima, odnosno u neposrednoj blizini spomeničke baštine. To je i dio naše obveze prema UNESCO -u tako da ćemo i tu obvezu, koja je od nas više puta tražena, sada ispoštovati, a istovremeno ćemo uvesti mjeru i kontrolu te puno veći i bolji standard za naše građane,“ izjavio je gradonačelnik Franković za Dubrovački dnevnik u svibnju, a kako restrikcija neće biti za građane ponovio je i na ovotjednoj konferenciji za medije, odgovarajući na novinarska pitanja.

TKO SMIJE , A TKO NE

Ipak, posebna pravila će se odnositi na gospodarske subjekte koji će prometovati tim područjem, u što spadaju i taksi vozila te

autobuseri. „Treba naglasiti kako će svaki građanin Grada moći neometano proći kroz zonu od Ilijine glavice do Boninova, dok će za gospodarske subjekte postojati određena pravila. Ako zadovoljavaju pravila, dopustit će im se, na njihov zahtjev, prometovanje navedenom zonom. Pravilnik propisuje točne uvjete, a obuhvatit će također autobuse i taksi vozila, sve s ciljem smanjenja gužve i smanjenja emisije štetnih plinova. To će se postići smanjenjem broja vozila u zoni posebnog prometnog režima, stoga će se za autotaksi vozila, koja su prethodnih godina generirali velike gužve na prometnicama, uvesti određena ograničenja prometovanja oko povijesne jezgre. U tu će zonu moći ulaziti samo ona taksi vozila za koje Grad Pravilnikom propiše tu mogućnost,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika na upit Dubrovačkog dnevnika, a Franković se posebno osvrnuo na liberalizaciju autotaksi prijevoza u RH

“Ona je donijela Dubrovniku tisuće vozila. Na nama je da štitimo povijesnu jezgru i zato ćemo uvesti određena ograničenja gdje će se autotaksi djelatnost moći vršiti van povijesne jezgre, dakle sve van Ilijine glavice bez problema, ali ulaziti u povijesnu jezgru će moći samo oni za koje mi to prethodno propišemo,” izjavio je Franković dodavši kako će se odlučiti o tome koji će autotaksi prijevoznici moći ući u tu zonu te kako će broj biti bitno smanjen.

Na Gradskom vijeću je ovog tjedna usvojen Pravilnik koji propisuje detalje. U njemu tako stoji kako je prometovanje dozvoljeno isključivo vozilima komunalnog linijskog prijevoza putnika, vozilima s dozvolom i vozilima s prednošću prolaska. Nadalje stoji kako se dozvola može izdati za službena vozila institucija od javnog interesa koje imaju sjedište na području povijesne jezgre i lokacijama kojima se pristupa iz smjera Boninovo-Pile te autobuse koji prevoze putnike s brodova na kružnim putovanjima iz Luke Gruž na Pile koji ne uključuje izlet, a koja udovoljavaju europskoj ekološkoj normi motornih vozila EURO 6.

Gradonačelnik Franković u više navrata je istaknuo kako je navedeni korak važan u cilju sprečavanja prometnih gužvi oko Grada, a ujedno znači i poštovanje smjernica UNESCO -a, ali i ostalih planova koje je donio sam Grad.

Na Gradskom vijeću je ovog tjedna usvojen Pravilnik koji propisuje detalje. U njemu tako stoji kako je prometovanje dozvoljeno isključivo vozilima komunalnog linijskog prijevoza putnika, vozilima s dozvolom i vozilima s prednošću prolaska. Nadalje stoji kako se dozvola može izdati za službena vozila institucija od javnog interesa koje imaju sjedište na području povijesne jezgre i lokacijama kojima se pristupa iz smjera Boninovo-Pile te autobuse koji prevoze putnike s brodova na kružnim putovanjima iz Luke Gruž na Pile koji ne uključuje izlet, a koja vozila udovoljavaju europskoj ekološkoj normi motornih vozila EURO 6.

NEMA

Grad Dubrovnik na top listi hrvatskih gradova koji sufinanciraju cijenu vrtića

Na osnovi podataka komparativne analize proračuna hrvatskih gradova portala gradonacelnik.hr Grad Dubrovnik istaknuo se po izdvajanjima u predškolskom odgoju, odnosno sudjelovanjem u cijeni vrtića. Sukladno provedenoj komparativnoj analizi o visini sufinanciranja cijene dječjih vrtića u 77 gradova utvrđeno je kako se Dubrovnik nalazi na 1. mjestu po cijeni vrtića za treće dijete s cijenom od 0 kuna. Među hrvatskim gradovima u ovom istraživanju ukupno 44 grada osiguravaju besplatno pohađanje vrtića za treće dijete.

Prema cijeni vrtića za drugo dijete po imovinskom cenzusu Dubrovnik je među hrvatskim gradovima koji su se uključili u istraživanje zauzeo 6. mjesto s najnižom cijenom od 125 kn po imovinskom cenzusu. S najnižom cijenom vrtića od 250 kuna po imovinskom cenzusu za prvo dijete, Dubrovniku je pripalo 7. mjesto.

Izvor za navedene podatke su službeni podaci koje o lokalnim proračunima na svojim stranicama objavljuje Ministarstvo financija Republike Hrvatske, kao i službene stranice samih analiziranih gradova na kojima se redovito objavljuju podaci o proračunskim planovima i izvršenjima.

Podsjetimo, u posljednjih pet godina Grad Dubrovnik provodi sustavna ulaganja u predškolski odgoj. Nakon provedbe EU projekta „Grad za djecu“, kojim je osigurano 14 milijuna kuna za unapređenje rada i programa vrtića te novu opremu, Grad Dubrovnik vlastitim sredstvima financira poslijepodnevni rad i rad subotom s ciljem usklađivanja radnog vremena vrtića sa stvarnim potrebama roditelja.

Otvoreno je novih 14 vrtićkih skupina, i to u novim objektima vrtića „Palčica“ i „Mala kuća“, u proširenom objektu vrtića u Zatonu i u dodatnom prostoru vrtića Pile 2, koji je otvoren u svibnju.

Uz osiguranje dodatnih prostora i proširenje kapaciteta u postojećim vrtićima te uz novoplanirana kapitalna ulaganja u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja, Grad Dubrovnik radi na ispunjenju svog strateškog cilja – upisi bez lista čekanja i potpuno ispunjenje pedagoškog standarda. Za vrtić u prostoru Biskupskog dvora u Gospinom polju, koji će moći primiti 122 jasličke i vrtićke djece, izrađen je idejni projekt, dok je za dogradnju i nadogradnju vrtića Pčelica ishođena građevinska dozvola. Razvijaju se i projekti novih vrtića u Komolcu i Solitudu.

Ministrica Tramišak uručila ugovor vrijedan 11 milijuna kuna

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak uručila je ovoga utorka gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću ugovor u vrijednosti od 1.457.557,37 eura, odnosno 11 milijuna kuna, za projekt Ugradnje sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe gradskog bazena u Dubrovniku. Projektom je predviđena rekonstrukcija strojarnice, pri čemu je cilj zamijeniti staru fosilnu tehnologiju lož ulja s modernim sustavom obnovljivih izvora energije koji pruža neprekidan izvor grijanja s

morskom vodom koja djeluje kao stabilan i pouzdan toplinski izvor i ponor. U svom obraćanju, uz značaj europskih sredstava za realizaciju gradskih projekata, gradonačelnik Franković naglasio je i buduću uštedu na energentima od milijun kuna godišnje. “Zahvaljujem ministrici Tramišak na dolasku u naš grad. U posljednjih šest godina smo povukli više od milijardu kuna bespovratnih europskih sredstava u naš grad i s ponosom ističemo činjenicu kako smo u tih šest godina ulagali i u spomeničku baštinu, i u energetsku ob-

novu mnogih školskih i predškolskih ustanova, u infrastrukturu i brojne druge projekte, s ciljem povećanja kvalitete života svih naših sugrađana. Posebno mi je drago što ovim ugovorom nastavljamo ulaganja u sportsku infrastrukturu, ali odgovaramo i izazovima vremena. Cijene energenata uistinu snažno rastu. Ugradnjom ove dizalice računajući sadašnje cijene energenata štedimo milijun kuna godišnje, što je milijun dodatnih kuna sportu i sportskim klubovima na području Grada Dubrovnika“, kazao je gradonačelnik Franković.

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK 10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Ulaganja u sportsku infrastrukturu

analiza

komisija

Projekt revitalizacije

TUP- a jedan od 20 najboljih u Europi

U sklopu EU projekta „Novi europski Bauhaus“ Grad Dubrovnik je u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om prijavio projekt revitalizacije TUP-a te je isti od strane Europske komisije odabran kao jedan od 20 najboljih projekta u Europi.

Putem projekta „Revitalizacija TUP-a“ Gradu se osiguravaju tehnički kapaciteti kako bi se formiranjem interdisciplinarnog tima, uključujući stručnjake društveno-humanističke, gospodarske, tehničke, pravne i ekonomske struke, formirao održivi model „novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora“. Ideja je transformacija proizvodnih pogona TUP-a u urbano tkivo te regeneracija prostora koji su dugo godina bili

izloženi onečišćenju, korištenjem održivih materijala u procesu obnove. Novo dvorište TUP-a postat će mjesto zajedničkog interesa koje promiče lokalne kreativne ideje, suživot lokalne zajednice i turista, uz implementaciju koncepta (samo)održivosti i trans-disciplinarnog pristupa. Osim toga, posebno bitan aspekt je osiguranje dostupnosti javnosti te senzibiliziranje iste u podupiranju zaštite i očuvanja kompleksa. Sam projekt ima potencijal rješavanja prostorno-društvene segregacije između turista i lokalne zajednice, uvodeći programe od zajedničkog interesa, izvan povijesne jezgre. Dugoročno, koncept transformacije tvornice promišljen je u skladu s grad-

skim projektom „Gruž 2030.“, kojim bi prostor koji je danas zagušen prometom postao novi gradski centar, tj. prostrana gradska riva, čime bi se omogućila adekvatna prezentacija povijesnih slojeva Gruža, uključujući idiličan ladanjski ambijent, ali i industrijsku baštinu.

Projekt „Novi europski Bauhaus“ pokrenut je 2021. kao ekološki, gospodarski i kulturni projekt koji će dovesti do zajedničkog osmišljavanja atraktivnijih, održivijih i uključivijih načina suživota. Strateškom odlukom ove gradske uprave o kupnji društva TUP d.d. stvorena je prilika da TUP postane kontrapunkt, paralelni centar grada i novo urbano središte.

Dubrovački dnevniK petak, 22. srpnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Odabrala Europska

Raskinut ugovori s koncesionarima pretovarne zone, novi će biti odabrani u rujnu

„Naš ugovor je jasan, a kaže ako koncesionari svojevoljno obustave opskrbu robom, nakon pisanih upozorenja ide automatski raskid ugovora,“ objasnio je Franković

Gradsko vijeće je većinom glasova, uz dva glasa protiv (Srđ je Grad) i tri suzdržana glasa ( DDS ) raskinulo koncesije s postojećim koncesionarima na pretovarnoj zoni. Gradonačelnik Mato Franković je opisao tijek događaja koja su već tjednima u središtu pozornosti javnosti.

„Svi dobro znate kako je pretovarna zona izgledala, ona je privatizirana tako što su se tamo nalazile stvari koje nisu smjele biti – ormari, stolovi, a vozila su se iskrcavala ispred pretovarne zone na pješačkom prijelazu. Pristupili smo stoga rješavanju problema pa smo prvo detektirali što bi trebalo napraviti, prvenstveno s građanima, a onda smo angažirali arhitekticu koja je napravila projektno rješenje. U konačnici smo ga usvojili. To projektno rješenje je predviđalo uređenje zone kako bi se mogla parkirati elektrovučna vozila, da se omogući pogled na fontanu Međed i ulaz u sanitarni čvor koji se nije vidio od paleta,“ izjavio je, a onda istaknuo kako je tekla komunikacija s koncesionarima. „Kad smo se dogovorili što ćemo raditi, pozvali smo koncesionare i prezentirali im sve navedeno te smo iznijeli kako ćemo im omo -

gućiti privremenu zonu. To je prošlo dobro, no onda su oni kazali kako nemaju mjesta, a uzurpirali su javnu površinu. Nakon svega toga su se s nama usuglasili i nastavili vršiti djelatnost tijekom radova, a nismo ih započinjali dok nismo kupili sve potrebne materijale. Akcija uređenja je provedena vrlo brzo. Nakon što se to završilo i nakon što smo ocrtali zonu kako se i tko smije kretati, odmah prvu noć su ispred fontane završila elektrovučna vozila što ne smije biti tamo. Opet su postavili ormare i stolove tamo gdje im nije mjesto. Nakon toga su obustavili isporuku robe, misleći kako će nas tako stjerati u kut. Nama ništa pravno nije preostalo osim raskinuti ugovor,“ izjavio je Franković. Ivan Tropan (SDP) je kazao kako je datum raskida ugovora promašen, a izrazio je bojazan oko pravnih posljedica. „Naš ugovor je jasan, a kaže ako koncesionari svojevoljno obustave opskrbu robom, nakon pisanih upozorenja ide automatski raskid ugovora,“ odgovorio je Franković.

Željko Raguž ( DUSTRA ) je kazao kako je prostor prekoputa pretovarne zone neadekvatan te je predložio da se taksisti izmjeste poviše nekadašnjeg kafića ‘Laura’, a prostor poploča. „Ključno je ukloniti ovu mantru o manje prostora, sad je više prostora nego prije mjesec dana jer je on tad bio zauzet pregradama, paletama, stolovima, ormarima, a danas tamo normalno uđe kamion i iskrca se. Koncesionar je višestruko prekršio ugovor i moramo ga raskinuti,“ izjavio je Franković te je dodao kako će novi koncesionar biti odabran u rujnu. Na to je Vlahušić usvrdio kako je to prekasno.

„Ljudi koji rade u gradu nakon dvije godine zarađuju. Može li se dogovoriti s nekim komunalnim društvom da angažira privatnika?,“ predložio je Vlahušić.

„Ključno je ukloniti ovu mantru o manje prostora, sad je više prostora nego prije mjesec dana jer je on tad bio zauzet pregradama, paletama, stolovima, ormarima, a danas tamo normalno uđe kamion i iskrca se. Koncesionar je višestruko prekršio ugovor i moramo ga raskinuti,“ izjavio je Franković

Piše Ivona Butjer Mratinović

Liniju za Elafite od idućeg tjedna vozi brzi brod Dora

Umjesto Postire i Premude

Iz Jadrolinije su ovoga tjedna potvrdili informaciju kako će umjesto Postire i Premude otočane i turiste na Elafite prevoziti brod Dora već od idućeg tjedna.

Kako je poznato, putnike s Elafita prevoze dvije državne linije. Jedna je trajektna i namijenjena je svakodnevnom prijevozu putnika i tereta. Druga linija je putnička koju održava brod „Postira“ koji je trenutno na remontu i umjesto kojega prometuje brod Premuda. “Prošle godine je rekonstruirano pristanište na otoku Koločepu. Time je redefinirana trajektna linija koja do sada nije imala mogućnosti pristajati na Koločepu pa se teret morao prevoziti našom putničkom linijom. Rekonstrukcijom

pristaništa na Koločepu stvoreni su uvjeti da se svi otoci opskrbljuju trajektnom linijom pa će se promijeniti i red plovidbe navedene linije na način da će pristajati u sve luke u polaznim i povratnim putovanjima sukladno zahtjevima lokalne zajednice. Navedeno će uvelike omogućiti bolju opskrbu otoka”, naveli su iz Jadrolinije.

“Na zahtjev lokalnog stanovništva za korištenjem brzih plovila na putničkoj liniji, a uz suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet, dobiveno je privremeno odobrenje za stavljanjem brzog broda „Dora“ na navedenu liniju. Putnici i otočani „Doru“ mogu očekivati od idućeg tjedna”, istaknuli su iz Jadrolinije.

“Putnici i otočani „Doru“ mogu očekivati od idućeg tjedna”, istaknuli su iz Jadrolinije.”

Jadrolinija potvrdila

Gornja sela su turistička atrakcija, nude mir, a luksuzni smještaj i hranu jeftinije nego Dubrovnik

Nema sumnje da turisti obožavaju Dubrovnik. Kao najpoželjnija destinacija koju \posjećuju je povijesna jezgra, no trendovi se mijenjaju i sve više posjetitelja se žali na gužvu i buku. Upravo zbog toga, dubrovačka Gornja sela predstavljaju ogroman potencijal koji se može razviti i pružiti izvrsno mjesto za odmor za nešto zahtjevnije goste

Nadomak Dubrovnika seoska idila. Blizina grada, mir, tišina, izvrsna domaća hrana, ljubazni domaćini samo su neke od prednosti koja nude Ljubač, Gromača, Kliševo, Mrčevo, Mravinjac i Riđica. Još uvijek su ta mjesta neotkrivena senzacija koja pruža veliki potencijal za razvoj. Naime, prema podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika registrirana su 23 objekta za smještaj s ukupno 115 redovnih i 17 pomoćnih kreveta u Gornjim selima. Turizam je kod njih praktički u povojima iako se godinama planiralo kako razviti ovaj kraj u blizini Dubrovnika. Bila bi to izvrsna prilika za sve – grad bi se rasteretio, domaćini sa sela bi imali priliku pokrenuti i poboljšati svoj posao, a posjetitelji bi dobili predivan doživljaj. S ciljem razvoja ovog kraja tri OPG -a osnovala su udrugu Agroturizam dubrovačka Gornja sela, a tajnica Željka Laptalo nam je kazala nešto više o ciljevima i željama koje imaju. Prije pandemije im je išlo jako dobro, ali sad su te brojke daleko od onih iz rekordnih godina. Korona je poremetila pozitivan trend koji su imali ugostiteljski i smještajni objekti na Gornjim selima.

VELIKI POTENCIJAL

- Kod nas su većinom dolazile grupe starijih turista u sklopu izleta. U smještajne kapacitetima uglavnom su dolazile na minimalno sedam dana obitelji, ponekad po dvije obi -

telji zajedno, koji žele mir, tišinu i odmor daleko od gradske gužve i buke, a sve to dobiju na 15 minuta od grada. Nerijetko se dogodi da gotovo cijeli odmor provedu u kući i na bazenu osluškujući mir i upijajući sunce do posljednje zrake.  Posjetitelji koji dođu u Gornja sela imaju priliku vidjeti naše običaje, nošnje, folklor, upoznati se sa starim re -

‘’Nerijetko se dogodi da obitelji gotovo cijeli odmor provedu u kući i na bazenu osluškujući mir i upijajući sunce do posljednje zrake.  Posjetitelji koji dođu u Gornja sela imaju priliku vidjeti naše običaje, nošnje, folklor, upoznati se sa starim receptima… ‘’, nabrojala je Željka Laptalo izrazivši nadu kako će stanje biti bolje kada ponovno  krenu veća grupna putovanja.

Piše Aida Čakić

NIŽE CIJENE

Cijene smještaja na ovom području su znatno niže nego u Dubrovniku. Laptalo ističe kako su cijene različite, primjerice u špici sezone posjetitelji za kuću za odmor koja može primiti osam ljudi trebaju izdvojiti oko 400 do 500 eura.

ceptima… - nabrojala je Željka Laptalo izrazivši nadu kako će stanje biti bolje kada ponovno  krenu veća grupna putovanja. Veliki je potencijal u Gornjim selima, ističe Laptalo, koja to područje vidi kao enorman prirodni resurs.

- Imamo Gromačku špilju koja je jednim dijelom istražena, imamo i velike šetnice pogodne za rekreaciju i bicikliranje, vidikovce, stare lokve, pojate, guvna… Trebalo bi cijelo društvo imati sluha i animirati mlade ljude da osta-

ju na ognjištima svojih predak i tu žive, rade i tako stvaraju preduvjete za ostanak novih generacija u ovim divnim primorskim selima. Na taj način će se sela naseliti i tako razviti vrijedna područja koja imamo – mišljenja je Željka Laptalo.

Dodaje kako je od svih sela Gromača najrazvijenija, primjerice tamo se nalazi šest bazena što je posjetiteljima posebno atraktivno. Njezina obitelj ima kuću za odmor Villa KATE s četiri zvjezdice koja može primiti osam osoba. U sastavu kuće je dječje igralište, mediteranski vrti i prostrano sunčalište s  okruglim bazenom za čiju su gradnju inspiraciju pronašli u Gromačkoj lokvi koja je u prošlosti upravo imala ulogu bazena.

Cijene smještaja na ovom području su znatno niže nego u Dubrovniku. Laptalo ističe kako su cijene različite, primjerice u špici sezone posjetitelji za kuću za odmor koja može primiti osam ljudi trebaju izdvojiti oko 400 do 500 eura.

- Prednosti su nam netaknuta priroda, mir, tišina, nema buke, automobila, gužve, problema s parkingom… Evo naša kuća je na osami, po-

petak, 22. srpnja 2022.

‘’Što se tiče smještaja mislim da nema dovoljno kapaciteta u Gornjim selima. Primjerice, ako netko sad želi nešto graditi trebat će mu sedam godina da to dovrši. Dok se dobije građevinska dozvola, a prije toga poljoprivredno zemljište se treba pretvoriti u građevinsko, i sve dok to prođe zaboravi se da je čovjek krenuo graditi kuću za odmor jer traje dugo. Dubrovnik se brzo gradi, a na selu nije takva situacija iako bi građevinska dozvola trebala biti puno prije gotova’’, rekao je Luko Musladin.

svuda oko nas je zelenilo, stoljetni hrastovi, grmovi lovorike, ruzmarini, smilje  i lavande, a čujete samo cvrkut ptica, cvrčaka, u noćnim satima kreket žaba iz obližnje lokve – govori Željka Laptalo iz Gromače.

PAPIROLOGIJA JE KOMPLICIRANA

Luko Musladin, predsjednik  Udruge Agroturizam dubrovačka Gornja sela, smatra kako na Gornjim selima nema kontinuiranog turizma.  - Mislim da ove godine nitko ne dovodi izletnike s brodova na kružnim putovanjima. Organiziramo se isključivo sami po pitanju individualnih dolazaka, sve se zasniva na usmenoj predaji i preporuci i to nije neki veliki broj – kazao je Musladin dodavši kako se nada da će udruga na jesen brojati još više članova pa će zajedno nastupiti i tako promovirati svoje kuće za odmor i domaćinstva.

Kod Musladina u konobu većinom dolaze domaći posjetitelji, govori kako borave prilično kratko, pojedu ručak ili večeru i možda obiđu područje.

- Što se tiče smještaja mislim da nema dovoljno kapaciteta u Gornjim selima. Primjerice, ako netko sad želi nešto graditi trebat će mu se-

dam godina da to dovrši. Dok se dobije građevinska dozvola, a prije toga poljoprivredno zemljište se treba pretvoriti u građevinsko, i sve dok to prođe zaboravi se da je čovjek krenuo graditi kuću za odmor jer traje dugo. Dubrovnik se brzo gradi, a na selu nije takva situacija iako bi građevinska dozvola trebala biti puno prije gotova. Nemamo nekih posebnih olakšica po tom pitanju, posebno u kontekstu ubrzavanja papirologije. Ljudi moraju imati osjećaj da im je tu budućnosti, a ovako je puno nepoznanica i to traje u nedogled. Fondovi Europske unije također su komplicirani i to bi trebalo biti lakše – poručio je Musladin. Najveći adut Gornjih sela, smatra Musladin, su mir i tišina.  - Izoliranost nas je godinama tištila, a sad nam je prednost – zaključio je za Dubrovački dnevnik Luko Musladin iz Ljubača.

TZ I GRAD IMAJU PLAN

Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika istaknuli su kako dugi niz godina organiziraju razne manifestaciju u Gornjim selima poput Uskrsa u Primorju i Gornjim selima  u sklopu kojih posjetitelji imaju mogućnost aktivno odmarati u prirodi, isprobati gastronomsku ponudu lokalnih OPG-ova te vidjeti neke od običaja i seoskih igara. Osim uskrsnih događanja, prošle godine je održana manifestacija ‘Proljetni đir Gornjim selima’ s ciljem prezentacije nove pješačke staze Mrčevo-Brsečine-Mravinjac. “Sve manifestacije organizirane od strane TZGD-a u Gornjim selima, napravljene su s ciljem poticanja razvoja ruralnog turizma, ponude autohtonih iskustava,  prezentiranja i promoviranja tradicionalne gastronomske ponude, prirodnih ljepota i približavanja Gornjih sela kako građanima tako i posjetiteljima.  Tijekom pandemije su ruralna područja posebno postala tražena, tako da upravo takva vrsta turizma ima značajnu ulogu u daljnjem razvoju održivog turizma. Kvalitetu, doživljaje i autohtonost Gornjih sela ćemo svakako promovirati i uvrstiti u  budućim marketinškim kampanjama, ali i nastaviti aktivno raditi na osmišljavanju i obogaćivanju već postojećih manifestacija kako bi upotpunili turističku ponudu i ojačali taj segment turizma”, poručio je direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miroslav Drašković.

Što se tiče odnosa Grada Dubrovnika prema Gornjim selima, radilo se ponajprije na osnovnoj infrastrukturi. Tako je uređena dvotračna cesta Kliševo – Mrčevo, što je investicija vrijedna 8,5 milijuna kuna. Rekonstrukcija je obuhvatila uređenje dionice duge 3,2 kilometra punog profila ceste, postavljanje zaštitne ogra-

Plan Grada Dubrovnika je i dodatno promovirati ponudu Gornjih sela u sklopu budućeg projekta Dubrovnik-Elafiti Gate. Naime, u Brsečinama bi se realiziralo pristanište za male brodove s dodatnom infrastrukturom i na tom bi prostoru svoje mjesto trebali naći i kiosci za turističke i prodajne potrebe lokalnih OPG-ova kao i info-centar za dubrovačka Gornja sela.

de na pojedinim dijelovima ceste, dok je na ulazu u mjesta Kliševo i Mrčevo postavljena i nova javna rasvjeta te izgrađen nogostup. Iz Grada ističu kako je ranije na predjelu “Kadina ploča” pored Kliševa, saniran kolnik, te su ujedno uređeno parkirališta i put prema odlagalištu otpada u naselju Gromača, predio Balarica. Izrađen je idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola za cestu Osojnik – Ljubač te je u tijeku izrada glavnog projekta i postupak izvlaštenja. Smatraju kako će se realizacijom ove investicije Gornja sela povezati s Pobrežjem i tako dobiti direktnu cestovnu vezu s užim gradskim područjem. Također je izrađen i idejni projekt za cestu Mrčevo – Riđica, čime se Gornja sela planiraju spojiti s Maj -

kovima što će osigurati alternativni pravac u slučaju nezgode na magistrali. Grad ističe kako su rekonstruirana brojna dječja igrališta, uređena sportska igrališta i društveni dom, a sve s ciljem da se stanovnicima Gornjih sela osiguraju novouređeni sadržaji za kvalitetnije slobodno vrijeme.  „Ulaganjima se otvara nova perspektiva za Gornja sela, za življenje i za razvoj gospodarstva. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva dobit će time novi poticaj, bolju povezanost što će omogućiti i kvalitetnije turističke izlete. Ono što želimo i na čemu radimo jest disperzija turista s uskog područja povijesne jezgre u ostale dijelove našeg Grada, a Gornja sela u tom smislu imaju puno za ponuditi“, poručio je gradonačelnik Mato Franković. Plan Grada Dubrovnika je i dodatno promovirati ponudu Gornjih sela u sklopu budućeg projekta Dubrovnik-Elafiti Gate. Naime, u Brsečinama bi se realiziralo pristanište za male brodove s dodatnom infrastrukturom i na tom bi prostoru svoje mjesto trebali naći i kiosci za turističke i prodajne potrebe lokalnih OPG-ova kao i info-centar za dubrovačka Gornja sela. Da se turizam uslijed pandemije polako mijenja, svjesni su svi. Ponašanje i potražnju turista pogoduju iznajmljivačima u ruralnim krajevima pa je tako popularan pojam „bijega iz grada“. Potražnja za ovim vidom turizma raste što daje nadu Gornjim selima koji su za sad neotkrivena senzacija.

petak,

Najmlađa mrtvozornica u Hrvatskoj: Smrt nije ništa novo

Sa svoje 23 godine ovlaštena je mrtvozornica za područje Dubrovačkog primorja

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

“Poštovanja prema pokojniku je nešto najvažnije. U osnovnim pravima čovjeka je dostojanstvena smrt. Osoba koja je preminula je isto osoba. Mrtvozornik prvi dolazi na scenu i on je zapravo kontakt koji spaja obitelj pokojnika s realnošću i trenutnom činjenicom, a to je proglašenje smrti”.

Marijana Kohn je naizgled obična medicinska sestra. Svakoga dana ide na posao, radi u kirurškoj i urološkoj ambulanti i tako već četiri godine predano odlazi u Opću bolnicu Dubrovnik. Svaki dan je za nju manje-više sličan, navikla je pomagati ljudima, gledati njihovu bol, tugu i sreću. Uz takvu svakodnevicu ona ponekad dobije poziv zbog jedne druge dužnosti. Naime, odnedavno je postala ovlaštena mrtvozornica za područje Dubrovačkog primorja. Na taj poziv se odlučila na prijedlog kolegice koja je baš nju vidjela u tom zanimanju.

-Pitala me jesam li zainteresirana za mrtvozorništvo. Moje prvo pitanje je bilo: ‘Molim? Na koji način to misliš? Ne razumijem…’ Kasnije mi je ponovila jesam li zainteresirana da postanem mrtvozornik, a ja sam rekla kako nisam obučena za to, ne znam uopće što trebam raditi, a ona mi je objasnila kakva je edukacija potrebna i uz to je rekla kako misli da bi mi taj poziv odgovarao. Nakon što sam pristala, kroz par dana zvali su me iz županijskog upravnog odjela i uputili su me na edukacije, javili su mi se i iz Odjela za mortalitetnu statistiku sa svim potrebnim informacijama i uputama – prisjeća se Marijana Kohn opisujući tako početak obuke koja je trajala dva dana u sklopu kojih su bile vježbe i razni primjeri.

SMRT KAO

NORMALAN TIJEK ŽIVOTA

Uspješno je prošla edukaciju za mrtvozornika koji je inače u pravilu doktor opće medicine koji je dodatno obučen za taj posao. Kad je završila online tečaj našla se pred nečim što je za nju u početku bilo potpuno nepoznato.

-Uvijek sam smatrala kako je smrt sastavni dio života. Možda su kolege u meni prepoznale da bi mogla obavljati ovaj posao jer sam u kratkom periodu izgubila jako puno dragih ljudi. Tako mi je smrt postala još bliža i na nju gledam kao na normalan tijek koji dođe nakon rađanja i života između. Smrt mi nije strana i zbog mog uobičajenog posla, ali eto i privatnog života – govori Marijana.

Ističe kako je u početku ipak bilo strah hoće li uspješno obavljati ovaj zadatak.

-Nisam imala mentora, sve sam naučila sama. Stalno sam razmišljala što će biti ako napravim grešku, ako budem imala krivi pristup… Ipak sam se snašla i mislim da ću s vremenom još više toga usavršiti – kazala je.

Za nju je ovaj posao prilično zanimljiv jer ističe kako je puno toga naučila o smrti.

-Postoje primarni i sekundarni uzroci smrti te brojna pitanja poput toga što je prethodilo tom stanju. Smrt je za nekoga, koga to zanima, jako zanimljiva. Svaki slučaj je različit, a ja kroz proces utvrđivanja smrti upoznajem tu osobu – priča ona te opisuje proceduru koja je u opisu posla mrtvozornice.

Naime, svemu prethodi poziv od člana obitelji, susjeda, medicinske ustanove ili dojavne službe. Nakon toga ona dolazi na mjesto, a cilj je stići što prije, te nakon toga ispunjava obrazac koji se zove ‘Potvrda o smrti’. Prije što ga ispuni pregleda preminulog prema zadanoj proceduri u sklopu koje se procjenjuje koliko je vremena prošlo; gledaju se mogući uzroci smrti koji nisu prirodni, provjerava puls, prsa, disanje, mr-

tvačka ukočenost, hladnoća tijela… Analizirajući sve te faktore, ističe Kohn, dolazi se do utvrđivanja okvirnog vremenskog perioda koji se upisuje kao trenutak kada je nastala smrt. Nakon toga, u razgovoru s prisutnim uzima se anamneza je li pacijent bio bolestan, operiran i slično. Kada se dobiju svi ti podaci, ispunjava se potvrda i ako je smrt nastala prirodnim putem i nije potrebna obdukcija, daje se dozvola za ukop i onda se zove pogrebno poduzeće.

JE POŠTOVANJE PREMA POKOJNIKU

Govori kako je za nju posao mrtvozornice u jednu ruku poput filmova i serija koje je gledala dok je bila mlađa.

-Tu ima puno forenzike i ne mogu vjerovati da se i ja na neki način time bavim. Nikad nisam sebe mogla zamisliti da ću raditi s tim ljudima i iz prve ruke vidjeti kako izgleda kriminalistička scena kad je policija tu. Zanimljivo je što moram razmišljati o vremenu i načinu smrti. Potrebno je promisliti što se dogodilo taj dan, dan prije, nekoliko mjeseci prije, koje su okolnosti dovele do smrti,

je li bilo nekih ranijih znakova koji bi mogli uputiti na smrtni ishod i ostalo. Sve to čovjeku potiče mozak da razmišlja nešto dublje od onog pitanja je li čovjek živ ili mrtav – kazuje Kohn. Za nju je u poslu mrtvozornice najvažnije poštovanje prema pokojniku.

-To je nešto što uvijek mora postojati, nebitno koji je uzrok smrti. U osnovnim pravima čovjeka je dostojanstvena smrt. Osoba koja je preminula je isto osoba. Mrtvozornik prvi dolazi na scenu i on je zapravo kontakt koji spaja obitelj pokojnika s realnošću i trenutnom činjenicom, a to je proglašenje smrti – pojasnila je Marijana. Stanje kada nastupi smrt smatra ‘delikatnim vremenom’.

-Unutar 12 sati se dolazi na teren, ali se gleda što ranije stići kako bi obitelj mogla pokopati pokojnika, ako to okolnosti dozvoljavaju. Kada potpišem papir to je onda i službeno kraj života. Nakon toga ostaje samo čin ukopa – govori Kohn. Ističe kako je teško gledati obitelj koja je u tim trenucima u šoku te dodaje kako zbog njih uvijek mora biti pripravna i kao medicinska radni-

“Uvijek sam smatrala kako je smrt sastavni dio života. Možda su kolege u meni prepoznale da bi mogla obavljati ovaj posao jer sam u kratkom periodu izgubila jako puno dragih ljudi. Tako mi je smrt postala još bliža i na nju gledam kao na normalan tijek koji dođe nakon rađanja i života između.”

Dubrovački dnevniK petak, 22. srpnja 2022. Ljudi među nama 19

NAJVAŽNIJE

“Svatko reagira na različit način, nekad su ljudi zbunjeni, tužni, u šoku, nekad negiraju to što se dogodilo… U konačnici, kad dođe mrtvozornik, svi prihvate činjenicu da je život ugašen.”

ca jer nikad ne zna hoće li nekome doći slabo. -Osim fokusiranja na papirologiju i pregled osobe koja je umrla, potrebno je uključiti i ono dodatno čulo ako se nekome nešto dogodi. Ljudima izrazim sućut i gledam ih emotivno podržati. Svatko reagira na različit način, nekad su ljudi zbunjeni, tužni, u šoku, nekad negiraju to što se dogodilo… U konačnici, kad dođe mrtvozornik, svi prihvate činjenicu da je život ugašen. Primijetila sam da ipak postoji određena doza smirenosti kod obitelji i to prihvaćaju kao jedan put u procesu žalovanja – opisuje Kohn. Mislila je kako je posao mrtvozornice administrativan, no mišljenje je promijenila nakon što je obavila svoj prvi slučaj utvrđivanja i potvrđivanja smrti.

OD MISLI JE TEŠKO POBJEĆI

-Do sada sam u tri mjeseca dobila četiri poziva. Sjećam se onog prvog. Zvala je obitelj i rekli su mi adresu na kojoj se nalaze. Prva mi je reakcija bila panika kako ću naći to mjesto, ali imala sam Google mape pa sam se snašla, a nakon toga sam provjerila jesam li uzela sve papire. Kada sam tamo došla sve je nekako bilo u žurbi, malo sam osjećala strah, ali sam pomislila kako nema potrebe za time jer smrt nije ništa novo. Čak je i Jesenjin zapisao - ‘Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova. Ali ni živjeti baš nije najnovije’. Mislila sam da ću se spetljati pa sam ljudima odmah po dolasku rekla kako mi je ovo prvo mrtvozorništvo i da ću polako pro-

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački

ći kroz proces papirologije. Najbitnije mi je bilo pregledati preminulog i kada sam to napravila sve ostalo je išlo prirodno – prisjetila se Marijana Kohn koja pokojnika gleda kao da mirno spava na nekom boljem mjestu. Za nju je smrt kraj života koji se treba dostojanstveno obilježiti. Nakon obavljenog posla ima svoje rituale. -Nema traume niti košmare, ali ipak razmišljam o slučaju. Nakon terena ne idem odmah doma, uzmem sat vremena, popijem kavu i onda to sama sa sobom procesuiram. Ponekad razmišljam jesam li dobro procijenila vrijeme smrti i ostale detalje tako da na neki način ocjenjujem sebe i ne razmišljam o pokojniku nego se fokusiram jesam li dala sve od sebe za tu obitelj i osobu koja je umrla – opisuje svoje trenutke Kohn te dodaje kako ima veliku podršku obitelji za sve što radi.

Ima mnogo područja interesa pa se u slobodno vrijeme bavi fotografijom, poezijom, crtanjem, a uz to je završila tečaj za primijenjenu logoterapiju što je dokaz kako uvijek gleda kako se dodatno educirati i obogatiti kroz umjetnost. -Čovjek tijekom dana može pobjeći od misli, ali najteže su noći jer tada ipak mnogo toga dođe. Ne bih rekla kako mi to stvara traume, no izaziva me na razmišljanje o tome koliko mogu izdržati. Emocije se moraju ostaviti sa strane, to je zlatno pravilo jer onaj tko ih previše unese ne može kvalitetno raditi posao – zaključila je Marijana Kohn, vjerojatno najmlađa mrtvozornica u Hrvatskoj.

KOMENTARI NA TRIPADVISORU SU UŽASNI

„OVAJ RESTORAN JE NAJVEĆA PREVARA“

Turisti se žale na hranu, uslugu, kažu da su prevareni i prijete policijom

Restoran ‘Lajk’ na Prijekome u posljednje vrijeme dobiva iznimno loše recenzije od turista koji ga posjećuju na stranici TripAdvisor. Gosti se žale kako je hrana gotovo nejestiva, kako im se naplaćuje i ono što nisu konzumirali, govore kako ih se vara s računima te upozoravaju ostale goste da ga izbjegavaju u širokom luku

Restoran Lajk koji se nalazi na Prijekome ocijenjen je na TripAdvisoru ukupnom ocjenom 4, ali čini se samo temeljem stare slave. Od ove godine, turisti su ostavili 51 recenziju na navedeni restoran, od čega je u 45 komentara usluga ocijenjena groznom. Na stranici koja služi kako bi turisti mogli ocijeniti uslugu koju su dobili u nekoj

destinaciji i savjetovati odnosno upozoriti ostale posjetitelje, ispisana su brojna iskustva gostiju koja ne idu u prilogu ovom restoranu.

Kada se letimično pogleda stranica, u komentarima se uglavnom ističu upozorenja poput ‘avoid’ (izbjegavajte), ‘don’t eat there’ (ne jedite ta-

Piše: Ivona Butjer Mratinović

foto GORAN MRATINOVIĆ

mo) i ‘tourist trap’ (zamka za turiste). Kad se ti komentari podrobnije pročitaju, u njima su opisana najrazličitija iskustva razočaranih gostiju koji tvrde kako su prevareni, a u jednom se čak spominje i policija.

‘PRIJAVIT ĆU POLICIJI’

„Prevara! Ovo mjesto je katastrofa. Bili smo namamljeni unutra i imali smo jedan lagani obrok. Kad smo tražili račun, zamoljeni smo da idemo platiti dolje. I tu počinje zabava,“ piše gost iz New Yorka koji tvrdi kako mu je rečeno kako moraju platiti 230 eura. Kako dalje piše, nije dobio račun jer je navodno pao internet, na računu je vidio kako su u cijenu dodane neke stvari koje nije naručio te mu je naplaćen i kruh od 20 kuna po osobi koji, piše gost, nisu jeli.

„Nikad nismo dobili račun, očito je to kriminalna praksa. Ispunit ću policijski izvještaj,“ objavio je na TripAdvisoru.

FETA KRUHA 10

KUNA

Čini se kako ovaj turist naposljetku nije popunjao policijski izvještaj, no svakako nije jedini koji se žali na to kako nije dobio račun, a nije ni jedini koji tvrdi kako mu je naplaćeno nešto što nije konzumirao. Još jedan turist tvrdi kako je ‘prevaren za 160 kuna’. Na TripAdvisoru je tako napisao kako je dobio zagoreni kruh, stari kroasan i smeđe banane, a kako nije planirao napisati negativnu recenziju do trenutka dok mu u račun nisu, kako tvrdi, uračunate stvari koje uopće nije naručio. Kako je vidljivo iz komentara na stranici, obično se to odnosi na naplaćivanje kruha 20 kuna po osobi, premda ga nisu naručili niti ga jedu. Dru-

ga ‘zamka’ je, tvrde turisti, to što im se ne donosi karta pića. Kako kažu, cijene glavnog jela obično budu prihvatljive pa po njima računaju cijene pića koje ima se na kraju ipak zaračunaju po većoj cijeni nego što plate hranu. Tako govore kako za pivo ili obični gusti sok plaćaju 70-ak kuna. Jedan turist piše kako se ne žali što je 90 kuna platio za ‘prepečenu ribu, suhu salatu i kolač iz supermarketa’, ali se žali što mu je naplaćeno ‘70 kuna za pivo kojega nema u cjeniku i 40 kuna za kruh, bez obzira na to što tako nije naznačeno u cjeniku’. „Ovo je mjesto zamka za turiste,“ zaključuje. „Sramota. Nemam druge riječi. Čini se kako meniji imaju atraktivne cijene, ali su pića jako skupa, a ne daju ti cjenik s pićima, pa je bolje zatražiti ih da se ne biste neugodno iznenadili kasnije. Naplate ti kruh koji nisi ni tražio,“ piše jedan od posjetitelja, a svoje je loše iskustvo na TripAdvisoru objavila i jedna turistkinja. „Majka i ja smo sjele i naručile po juhu i kafu. Nakon što smo završile, tražila sam račun i zamoljena sam da uđem unutra i platim. Već sam zbrojila u glavi da imam platiti po 50 kuna za dvije juhe i 30 kuna za kavu što je 130 kuna. Uređaj je zapištao što znači da se novac naplatio te sam dobila potvrdu transakcije. U njoj je pisalo kako mi je naplaćeno 170 kuna. Nisam dobila račun sa stavkama koje su mi naplaćene pa sam ga zatražila i na njemu vidjela kako mi je 40 kuna naplaćeno za četiri fete kruha koje nismo tražili. Pogledala sam ga s nevjericom i rekla – ja sam upravo platila kruh pet eura? Odgovoreno mi je sasvim drugačijim tonom – ne, platili ste ga 40 kuna. Samo sam rekla – trebali biste to staviti u jelovnik ako već naplaćujete,“ objavila je.

„Prevara! Ovo mjesto je katastrofa. Bili smo namamljeni unutra i imali smo jedan lagani obrok. Kad smo tražili račun, zamoljeni smo da idemo platiti dolje. I tu počinje zabava,“ piše gost iz New Yorka koji tvrdi kako mu je rečeno kako moraju platiti 230 eura. Kako dalje piše, nije dobio račun jer je navodno pao internet, na računu je vidio kako su u cijenu dodane neke stvari koje nije naručio te mu je naplaćen i kruh od 20 kuna po osobi koji, piše gost, nisu jeli.

Jedan turist piše kako se ne žali što je 90 kuna platio za ‘prepečenu ribu, suhu salatu i kolač iz supermarketa’, ali se žali što mu je naplaćeno ‘70 kuna za pivo kojega nema u cjeniku i 40 kuna za kruh, bez obzira na to što tako nije naznačeno u cjeniku’. „Ovo je mjesto zamka za turiste,“ zaključuje.

petak, 22. srpnja 2022.

No, neki gosti u svojim optužbama idu toliko daleko da tvrde kako u restoranu postoje dvojake cijene i dvostruki meniji. „Prošli smo pored ovog restorana jedne večeri, ali nismo sjele, no djelatnik je održao veliki govor o njegovoj ‘fenomenalnoj’ hrani, a zatim nam je pokazao neke cijene na prikazanom jelovniku koje su bile niže nego kad smo idući dan sjele i jele u tom restoranu. Tad nam je rečeno kako iz nekog razloga moramo ući unutra kako bismo platile, a kad smo došle tamo, htjeli su nam još više naplatiti hranu za koju su mislili kako ne znamo koliko košta. Tad nam je 70 kuna naplaćeno i lokalno, točeno pivo, pokazujući nam jelovnik u drugoj boji, a ne onaj koje smo gledale kad su nam ga donijeli,“ kaže turistkinja koja je jela, kako opisuje, bezukusnu cezar salatu, dok je njena prijateljica jela ‘ćevape koji nisu bili dobri’.

Dio turista ostavio je recenzije u kojima tvrde kako nikada nisu dobili račun.

„Prevara, bježite od ovog mjesta. Ne nude kartu pića, a kada vam idu naplatiti, iskoriste vas. Tražili smo račun, oni su se pravili da ne razumiju što ih pitamo, a onda su rekli kako ga ne mogu isprintati te da ga slikamo s računala. Kad smo počele prevoditi artikle, oni nisu odgovarali onome što smo naručili i kad smo pitali zašto, vlasnik je krenuo ručno mijenjati imena i cijene. Platili smo 10 eura bocu vode, 12 eura običnu kafu,“ piše turistkinja, a osim nje, slična su iskustva ostavili i drugi gosti.

„Hrana je bila užasna i jako skupa. Naručili smo prigane lignje s povrćem i patatama. Sam izgled plate je već bio užasan. Lignje su imale loš okus i zagorjele su. Pire je bio tvrd i bezukusan. Naplaćuju vam tri eura za tri fete starog kruha koje niste ni tražili ni pojeli. Račun vam ne donose nego plaćate unutra. Platio sam i nakon toga shvatio zamku i tražio račun… prekasno,“ još je jedan u nizu negativnih komentara.

„Naručili smo tri čaše vina, očekujući domaće vino, koje su nam naplatili 300 kuna ili 40 eura. Nije nam predočen račun, samo je zatraženo da platimo na blagajni, što je definitivno protuzakonito i definitivno osmišljeno tako da se ne možete žaliti,“ piše još jedan gost.

‘NAJGORE MJESTO, NE U HRVATSKOJ

NEGO U EUROPI’

No, osim na to kako ne dobivaju račune ili im se u njima naplaćuje nešto što nisu naručili ni konzumirali, gosti se žale i na lošu hranu. Jedan tvrdi kako je ‘hrana toliko loša da bi restoran trebao platiti gostima da je jedu’. Drugi tvrdi kako je, od 12 restorana koje je na putovanju posjetio s curom,

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački

dubrovački ‘Lajk’ najlošiji. Smatra kako je osoblje u redu, ali je na hranu imao velike zamjerke – od uvenule salate, bezukusnih škampi, nejestive ribe pa do šporkih čaša. „Ljudi, ovo je najgore mjesto ne samo u Dubrovniku ili Hrvatskoj nego u cijeloj Europi! Naručili smo dva veganska hamburgera i rizot od plodova mora. Burger im je odstajala lepinja, prljavi list salate, kotlet s kojim možeš nekoga ubiti (žao mi je što ne mogu priložiti video koji pokazuje kako se ni nož ne može nositi s tim starim i tvrdim kao kamen kotletom), najjeftiniji kečap između peciva i dva komada bezukusne pomadore. A poslužuju i stare krumpiriće koje je nemoguće izgristi. Ovakvu sramotu u samom centru Dubrovnika nitko nije mogao očekivati. I da, nemaju pojma što je rizot,“ piše jedan turist koji tvrdi kako je i ‘ekipa koja je sjedala do njih bila šokirana time što je dobila’. „Došli smo u Dubrovnik iz Tučepa, gladni, padala je kiša i morali smo na WC. Dočekala su nas kisela lica bez ikakvog poštovanja prema turistima. Dobili smo dva doručka koja su se sastojala od tvrdo kuhanih jaja na rubu jestivosti, dvije fete masne i odvratne šunke, piva od 120 kuna, smeđih banana i dvije fete kruha. To je koštalo 320 kuna. Preklinjem vas, klonite se ovog mjesta,“ objavio je još jedan turist.

‘NA

ŽU

CJENICIMA NI RESTORANU NEMA IMENA, KA-

DA SE ZOVU PRIJEKO’

Zanimljivo je kako je restoran uklonio natpis ‘Lajk’ s Lanterne koji je prije postojao, a to ime ni u ponedjeljak, kad je ekipa Dubrovačkog dnevnika bila ispred restorana nije bilo istaknuto ni na cjenicima. Dio turista smatra kako je to namjerno napravljeno, kako turisti ne bi mogli provjeriti recenzije, koje su godinu dana uglavnom jako negativne, prije nego sjednu u restoran. „Restoran je prevara i poslužuje užasnu hranu s jako lošom uslugom. Toliko je loše da je vlasnik uklonio sve natpise koji se odnose na naziv restorana tako da ih ljudi ne mogu potražiti na društvenim mrežama. Nigdje nećete pronaći natpis ‘Lajk’. Pitali smo nekoliko puta vlasnika i konobara kako se zove restoran, rekli su kako se zove ‘Prijeko’, što je naziv ulice. Hrana je bila užasna, a upravo smo tu platili najveću cijenu za vrijeme našeg boravka u Dubrovniku. Rekla sam vlasniku vezano uz lošu hranu i uslugu te preskupe cijene, ali on je samo odgovorio s računom, uz osmijeh. Klonite se ovog restorana. Ali naša je pogreška što smo jeli na mjestu bez imena – bili smo gladni i smjestili se. Nikad više,“ piše jedan turist. I nije jedini koji se žali kako ime restorana nigdje nije istaknuo. „Nema naziva restorana ni na jelovniku, ni na vratima, ni na zgradi, samo na računu, tako da ne znate u kojem ste restoranu dok ne platite račun. Vr-

Prijašnje recenzije su neusporedivo bolje u odnosu na ove posljednje. Kvaka je u tome što se promijenio vlasnik, a otkako je došao novi, srozale su se ocjene. Novi vlasnik prethodno je u vlasništvu imao bistro i wine bar Korta koji je na TripAdvisoru bio najlošije ocijenjen objekt u Dubrovniku. Ukupna ocjena tog objekta je jedinica. U recenzijama na taj objekt, gosti su se otprilike žalili na iste stvari koje danas zamjeraju restoranu ‘Lajk’.

GOSTI TVRDE: NEMA RAČUNA! JEDAN DAN JE JEDNA CIJENA, DRUGI DAN DRUGA

petak, 22. srpnja 2022.

lo pametno za ‘deranje’ turista. Jako ružno iskustvo,“ piše jedan posjetitelj, a drugi dodaje kako mu je osoblje reklo drugo ime kad ih je pitao kako se zove restoran.

Kad je restoran Lajk na Prijekome tek otvoren, o njemu su pisali i nacionalni mediji. Prijašnje recenzije su neusporedivo bolje u odnosu na ove posljednje. Kvaka je u tome što se promijenio vlasnik, a otkako je došao novi, srozale su se ocjene. Novi vlasnik prethodno je u vlasništvu imao bistro i wine bar Korta koji je na TripAdvisoru bio najlošije ocijenjen objekt u Dubrovniku. Ukupna ocjena tog objekta je jedinica, a Dubrovački dnevnik ga je prije četiri godine posjetio i objavio reportažu o posjetu. U recenzijama na taj objekt gosti su se otprilike žalili na iste stvari koje danas zamjeraju restoranu ‘Lajk’.

Ugostitelj očito nastavlja u istom smjeru i s jednakom praksom. Gledajući samo ovu sezonu, od ukupno 51 recenzije, 45 je restoranu dalo najnižu ocjenu, u dvije recenzije im je dana ocjena 2, imaju jednu četvorku, dok im je u svega tri recenzije dana najviša ocjena.

Objekt je opisan kao obiteljski restoran koji poslužuje hrvatsku i mediteransku lokalnu hranu i piće, vanjsku taracu i unutarnji rashlađeni prostor (za kojeg u jednoj recenziji stoji kako se ekstra naplaćuje). „Tradicionalnu kuhinju čine lokalne namirnice, svježa riba, meso i povrće,“ stoji u opisu restorana na TripAdvisoru.

Dubrovački dnevnik nazvao je broj koji je ostavljen na stranici TripAdvisor, a javila se osoba koja je, kako je kazala, zadužena za rezervacije. Dala nam je broj vlasnika koji do zaključenja ovog broja nije odgovorio na naš poziv, kao ni na poruku. Znaju to dobro oni stariji kako je Prijeko nekada važilo za kvalitetu i uslugu, no vremena su se očito promijenila. Na pitanje ovog restorana nam pažnju nisu skrenuli turisti nego upravo lokalci koji kažu kako nije u redu da se na ovakav način srozava ugled cijele destinacije, ali i okolnih restorana koje gosti znaju zamijeniti za ovaj. Zaslužuje li Prijeko bolje od toga da gosti uslugu koju tamo nudi jedan restoran nazivaju najgorom u Europi? Zaslužuje li to Grad? To je retoričko pitanje. Naposljetku, ugostitelji puno uzimaju od gostiju i od grada od kojeg svi zarađuju. Trebalo bi nešto i dati zauzvrat.

„Tražili smo račun, oni su se pravili da ne razumiju što ih pitamo, a onda su rekli kako ga ne mogu isprintati te da ga slikamo s računala. Kad smo počele prevoditi artikle, oni nisu odgovarali onome što smo naručili i kad smo pitali zašto, vlasnik je krenuo ručno mijenjati imena i cijene. Platili smo 10 eura bocu vode, 12 eura običnu kafu,“ piše turistkinja, a osim nje, slična su iskustva ostavili i drugi gosti.

VLASNIK RESTORANA JE VEĆ IMAO ‘NAJGORI LOKAL U DUBROVNIKU’

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački

Nova lokacija odzvanjala je smijehom uz ‘Ljubovnike’

Festivalski dramski ansambl nakon premijerne izvedbe nagrađen je višeminutnim pljeskom, a publika ih je na poklon vraćala nekoliko puta

Prva dramska premijera 73. Dubrovačkih ljetnih igara, Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, održana je 19. srpnja ispred crkve svetog Jakova, a sudeći prema prvim reakcijama publike, mladi tim autora i glumaca obavio je odličan posao.

Na novoj festivalskoj lokaciji uz pomoć minimalne scenografije, redatelj Aleksandar Švabić postavio je Ljubovnike, djelo nepoznatog autora iz druge polovice 17. stoljeća, mladi Fe-

stivalski dramski ansambl nakon premijerne izvedbe nagrađen je višeminutnim pljeskom, a publika ih je na poklon vraćala nekoliko puta.

- Izrazito sam zadovoljan jer je svaki član, kako glumačke tako i autorske ekipe, napravio velik posao. Ne mogu preuzeti sve zasluge na sebe jer su glumci uvelike tvorci svojih djela, a svaki pojedinac u cjelokupnom timu predstave jednako je bitan dio ovog procesa – kratko je istaknuo redatelj Aleksandar Švabić netom nakon premijere.

Piše DLJI

Uz redatelja, autorski tim čine David Morhan i Mia Popovska koji potpisuju scenografiju i kostimografiju, za scenski pokret i asistenciju režije zadužen je Damir Klemenić, autor glazbe je Maro Market, studijski glazbenici su Mario Bočić i David Vidović, dizajner svjetla je Martin Šatović, savjetnik za govor Maro Martinović, dok je inspicijentica i dramaturška savjetnica Antone-

la Tošić. Festivalski dramski ansambl čine Dražen Šivak kao Intrigalo, Nataša Kopeč kao Vesela, Marin Klišmanić Dotur Prokupio, Boris Barukčić Lovro Kalebić, Kristijan Petelin u alternaciji Andreja Kopčoka igra Fabricija Pisoglavića, a Damir Klemenić u alternaciji Kristijana Petelina igra Proždora, Josipa Bilić je Lukrecija, dok je Veronika Mach Anka.

Na novoj festivalskoj lokaciji uz pomoć minimalne scenografije, redatelj Aleksandar Švabić postavio je Ljubovnike, djelo nepoznatog autora iz druge polovice 17. stoljeća.

Dubrovački dnevniK petak, 22. srpnja 2022. Dubrovačke ljetne igre

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Niko i Šako - na gruškoj klupici u hladu bora uvijek bude zanimljivih razgovora

Sanja, Nina, Nikolina i Renata - dubrovačko ljeto je sveto, nađu se prijateljice koje se ne viđaju često

Nina, Kristijan, Magdalena i Lenka - noni je najsretnija kad su s njom kćer i mlada generacija

Emica i Bojan - u debeloj hladovini na kavu sjesti izbor je ugodan

Lana, Emma i Dora - iz Norveške i Kanade se barem ljeti župskim “korijenima” vraćaju djevojke mlade

Marijeta i Antonela - sestre se vesele što su dio dubrovačkog ljeta zajedno provele

Snježana, Ružica, Snježana i Slađana - užitak je u Dubrovniku biti i za Online LIVE TV Croatia COOLTURU sa Straduna raditi

Dubrovački dnevniK petak, 22. srpnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ana, Mia i Martina - mladost i elegancija uljepšaše kraj toplog ljetnog dana

Danijela, Jadranko i Nikolina - tata i kćeri u Švedskoj žive, a u svom Dubrovniku na odmoru uživaju, radost ne skrivaju

Marija, Monika, Antonia i Daniela - nije ih ovako skladne bilo teško primijetiti i lijepe lijepo i snimiti

Anita, Stijepo, Antonela i Toni - premijerom Ljubovnika na 73. DLJI oduševljeni su bili i oni

Asja i Irma - djevojke pristojne, radišne i mlade u East - West Beach Clubu vrijedno rade

izgrađen u Škotskoj

Piše Ivo Batričević foto

I MONA LISA je uplovila u luku Gruž, imala je Leonardov portret na ciminjeri

U Grad je brod dolazio sedamdesetih i osamdesetih pod imenima KUNGSHOLM, SEA PRINCESS i VICTORIA

S navoza brodogradilišta John Brown & Company u škotskom Clydebanku 14. travnja 1965. porinuta je u more novogradnja broj 728 s imenom KUNGSHOLM . Na svoje prvo putovanje zaplovila je 22. travnja sljedeće godine u floti Swedish America Linea kao brod - lajner građen za transatlantsku prugu Goeteborg -

New York. Novi je brod imao 26700 bruto tona, bio dug 201, širok 26 metara, a na osam putničkih paluba je mogao prevoziti 713 putnika i 417 članova posade. Dva glavna pogonska diesel stroja Gotaverken proizvedena u Švedskoj ukupne snage 25200 KS omogućavala su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 21 čvor. I KUNGSHOLM je bio žrtva naglog razvoja zračnog putničkog prometa preko Atlantika pa ga je Swedish America Line 1975. prodala norveškom brodaru Flagship Cruises koji mu je zadržao isto ime.

Brod ostaje u vodama Kariba na kružnim putovanjima prevozeći oko 450 putnika. Godine 1978. KUNGSHOLM je ponovo prodan, ovaj put britanskom P&O koji ga u njemačkom Bremen Vulkan brodogradilištu potpuno preuređuje i skida mu jedan od dva originalna dimnjaka (ciminjere). Pod imenom SEA PRINCESS sljedećih 17 godina uspješno poduzima krstarenja u dalekoj Australiji.

GRUŽ – UKRCAJNA LUKA Pedantni dubrovački kroničari zabilježili su njegove posjete pod oba imena: KUNGSHOLM i

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački

Brod

Mona Lisa

Dva glavna pogonska diesel stroja Gotaverken proizvedena u Švedskoj ukupne snage 25200 KS omogućavala su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 21 čvor.

SEA PRINCESS. Ostalo je zabilježeno 36-dnevno kružno putovanje broda KUNGSHOLM, u rasponu cijena između 2810 i 5795 USD po osobi, s polaskom iz New Yorka 23. travnja 1977. i itinererom: Port Everglades, Funchal, Malaga, Messina, Epidaurus, Hydra, Pirej, Delos, Mikonos, Rodos, Kotor, Dubrovnik, Venecija, Villefranche, Barcelona, Gibraltar, Ponta Delgada, Port Everglades, NewYork. U programu putovanja iz 1982. SEA PRINCESS je od proljeća do jeseni plovila iz Venecije do Pireja i natrag, tičući

luke: Dubrovnik, Itea, Messina, Mikonos, Aghios Nikolaos i Aleksandrija. Veliki broj putnika se te godine ukrcao baš u gruškoj luci, koja je bila jedna od najznačajnijih ukrcajnih luka na kružnom putovanju u to doba. Na krstarenju s polaskom 23. svibnja 1984. iz Pireja SEA PRINCESS pristaje u lukama: Dubrovnik, Rodos, Port Said, Aqaba, Safaga, Suez, Limassol, Haifa i Santorini da bi 7. lipnja s polaskom iz Dubrovnika posjetila još i Istanbul, Skiathos, Ashdod, Pirej, Krf, Messinu i Napoli. Jesen iste godine je još zanimljivija jer SEA PRINCESS plovi iz Venecije 25. rujna prema lukama: Katakolon, Alanya, Limassol, Haifa, Pirej i Dubrovnik, potom 8. listopada ponovo iz Venecije prema Ithaci, Pireju, Aleksandriji, Ashdodu, Gythionu, Messini i Dubrovniku da bi konačno iz Gruža 21. listopada krenuo na kružno putovanje tičući Port Said, Aqabu, Safagu, Suez, Haifu, Rodos, Izmir i Pirej.

USPJEŠNE PLOVIDBE PRIJE STEČAJA

Sljedeće 1985. godine uplovljava u Gruž 21. svibnja i 14. studenog, a vraća se i 1986. s posjetama 16. i 26. svibnja. Kada je 1995. brod vraćen u Europu, ponovo mijenja ime u VICTORIA kako bi sestrinskoj Princess Cruises, u sastavu grupacije Carnival, omogućio da svoju novogradnju nazove imenom SEA PRINCESS . Od tada VICTORIA plovi iz Southamptona, a u nekoliko je navrata prigodom uplovljavanja u istočno Sredozemlje posjetila i Dubrovnik. P&O je 2002. prodao VICTORIJU njemačkom brodaru Holiday Kretzfahrten za kojeg plovi pod imenom MONA LISA . Na ciminjeri je od tada i veliki Leonardov portret Gio -

Sea Princess na Kantafigu

petak,

srpnja 2022.

Sea Princess

conde, u početku na bijeloj, a potom na terakota podlozi. Novi su vlasnici uvrstili Dubrovnik u većinu svojih programa kružnih putovanja pa je brod bio našim čestim posjetiteljem. Nažalost, pod novim imenom plovi svega četiri godine jer je Holiday Kreutzfahrten 2006. objavio stečaj, pa su mu brodovi MONA LISA i LILI MARLEEN ostali zaplijenjeni na prisilnom vezu.

ŠKOLSKA KRUŽNA PUTOVANJA

Royal Caribbean je 2007. kupio ovaj već prilično stari brod, ali ga je odmah dao u zakup ciparskom Louis Cruisesu za kojeg pod imenom OCEANIC II neko vrijeme privremeno zamjenjuje kod Santorinija potonuli brod SEA DIAMOND. Nakon odrađenog posla OCEANIC II je u floti sestrinskog španjolskog Pullmantura obavio nekoliko ljetnih kružnih putovanja, a potom otišao na potpuno preuređenje u brod za školska kružna putovanja u sklopu međunarodnog programa kojeg je Royal Caribbean ugovorio sa sedam velikih svjetskih sveučilišta. Od tada ima 28900 GT-a i može primiti 790 putnika, a prvu posjetu gruškoj luci obavio je u rujnu 2007.

OCEANIC II je nakon 2008. po završetku programa plovidbi sa studentima i profesorima zaplovio na kružnim putovanjima u organizaciji Lord Nelson Seereisena i ponovo pod imenom MONA LISA. Japanska mirovna organizacija PEACE BOAT ga je od konca 2008. unajmila za nekoliko svojih edukativnih plovidbi diljem svijeta. Od 1. svibnja 2009. ponovo plovi za Lord Nelsona, a potom je početkom rujna raspremljena u Pireju. Za vrijeme Zimskih olimpijskih i paraolimpij-

skih igara 2010. u kanadskom Vancouveru, MONA LISA je bila privezana u luci Squamish BC kako bi poslužila za smještaj osoblja uposlenog na ovoj velikoj sportskoj manifestaciji. U rujnu 2010. je raspremljena jer nije udovoljavala konvenciji SOLAS 2010 (Safety of Life at Sea). Prodana je u Sultanat Oman gdje je u luci Duqm preuređena u privremeni luksuzni hotel pod imenom VERONICA Otvorenjem novoga hotela Crown Plaza Duqm, VERONICA je zatvorila svoja hotelska vrata te se početkom listopada 2013. još jednom našla na mrtvom vezu čekajući nove kupce. Na koncu ih nije našla, pa se u teglju 9. studenog 2015. uputila prema svojoj posljednjoj luci, rezalištu brodova u indijskom Alangu, da bi 2016. bila u potpunosti izrezana.

Japanska mirovna organizacija

PEACE BOAT ga je od konca 2008. unajmila za nekoliko svojih edukativnih plovidbi diljem svijeta.

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

Victoria

Interventna uletjela u stan u

Kliševskoj, uhitili razbojnika koji je opljačkao zlatarnu i poštu

Radi se o muškarcu čije je fotografije i video objavila Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u ponedjeljak te zamolila građane da im ustupe korisne informacije ako prepoznaju počinitelja. To se naposljetku i dogodilo jer je muškarac uhićen istog dana U ponedjeljak u stambenoj zgradi u Kliševskoj ulici na glavici Babinog kuka je uhićen muškarac kojega se tereti kako je počinio razbojništvo u jednoj dubrovačkoj zlatarnici tijekom poslijepodnevnih sati 8. srpnja ove godine. Pripadnici interventne policije ušli su u stan i uhitili muškarca kojeg se tereti za razbojništvo.  Radi se o muškarcu čije je fotografije i video objavila Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u ponedjeljak te zamolila građane da im ustupe korisne informacije ako prepoznaju počinitelja. To se naposljetku i dogodilo jer je muškarac uhićen istog dana kad je video objavljen. Kako smo tada neslužbeno doznali, muškarac se tereti i za razbojništvo u poslovnici Hrvatske pošte u naselju Peyton iz 2018. godine, kad je također objavljen video, a građani su zamoljeni za pomoć.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su u priopćenju naveli kako su već sat vremena nakon objave videa i fotografija muškarca ko-

jeg se tereti za razbojništvo u zlatarni, zaprimili veći broj dojava građana koji su im dostavili vrlo korisne informacije o počinitelju. “Upravo zahvaljujući građanima i njihovim informacijama, policija je istog dana, u poslijepodnevnim satima, u stambenoj zgradi na području Dubrovnika, uhitila 58-godišnjeg muškarca za kojeg je, kriminalističkim istraživanjem, utvrđeno da je počinitelj spomenutog pokušaja razbojništva.

Ovim putem želimo zahvaliti građanima koji su nam se s punim povjerenjem obratili i dostavili nam izuzetno korisne informacije koje su u konačnici rezultirale uhićenjem počinitelja ovih kaznenih djela. Drago nam je što se na ovom primjeru pokazalo povjerenje građana prema policiji i njihova želja da nam pomognu u rješavanju kaznih djela, a sve kako bi se ostvarila što veća razina sigurnosti što je prioritet rada policije, a građanima osnovni preduvjet ugodnog življenja”, naveli su iz policije,“ objavili su iz policije.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto PETRA

snije do 23. srpnja.

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački

Caritas Dubrovačke

biskupije:

‘-U spomen na Pera Brajevića – 100,00 kn –Marijana Vujević

-U spomen na dragog Ivicu Šimunovića – umjesto cvijeća – 400,00 knAnita i Braco Njirić

Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad. caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DJEČJI DOM MASLINA

- Obitelj Kovačev, u spomen na Ivicu Koštu prilaže 1.000,00;

- Darko Darijević, dar djeci Doma 100,00 kn;

- Članice Šenstatske obitelji: Ana, Anka, Pave, Ane i Neda, u sjećanje na

pok. Katu Mirošević prilažu 250,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA DUBROVNIK

U spomen na pok. supruga naše rodice Ivicu Košta, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu Nike i Ruse;

Za pok. Nikolu Soko, umjesto vijenca, 200 kuna prilaže susjeda Dragica Batko; U spomen na dragu tetu Ljiljanu Dražić, 600 kuna prilažu Marija Benić, obitelj Điva Benića i Lucija Burin; U spomen na pok. Miroslava Šimića, 700 kuna daruju susjedi zgrade A. Hebranga 26; Umjesto cvijeća na grob susjeda gos-

podina Balda Šundrica, 300 kuna prilaže obitelj Šarić; U spomen na pok. Stjepana Bogdanovića, 400 kuna prilažu Frana, Arijana i Gardi;

U spomen na pok. susjedu Dešu Fabris, umjesto cvijeća, 300 kuna prilaže Tereza Miljanić s obitelji; U spomen na pok. gđu. Dešu Fabris, 300 kuna prilaže obitelj Mašanović; Umjesto cvijeća za pok. Klaru Pasqualicchio 300 kuna prilaže obitelj Nikše Pasqualicchio;

Niko Obradović donacija 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna;

Jasna Budimir Bračevac donacija 800 kuna;

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

PEDIJATRIJA U FOKUSU POLIKLINIKE MARIN MED

SAMO U POLIKLINICI MARIN MED oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće. Podaci se snimaju i pohranjuju, te je tako lako pratiti stanje oka kroz dulje vremensko razdoblje.

Zaštita zdravlja djece i prevencija bolesti najmlađih pacijenata stalno je u fokusu Poliklinike Marin Med. U nastojanju proširivanja spektra zdravstvenih usluga odnedavno je pedijatrijskom timu pridruženo još jedno poznato ime.

Prim.mr.sc.Marija Radonić, ugledna dubrovačka specijalistkinja pedijatrije i subspecijalistkinja pedijatrijske pulmologije, u Poliklinici Marin Med povremeno će primati male pacijente sa problemima akutnih i kroničnih bolesti dišnih puteva poput bronhitisa i astme. Ambulanta dr. Radonić biti će jednom tjedno i to svake srijede, a pregledi će se obavljati uz obaveznu rezervaciju termina.

Dolaskom primarijus Radonić u Polikliniku Marin Med, tim pedijatrije Poliklinike Marin Med svakako je proširen i ojačan.

Uz nju malim pacijentima na raspolaganju su i pedijatrice Mirela Čurlin i Marijana Rogulj kao i dr. Darko Antičević specijaliziran za dječju ortopediju. Nismo zaboravili ni na dječjeg oftalmologa: tu je ugledna splitska oftalmologinja doc.dr. Dobrila Karlica Utrobičić, specijalistkinja dječje oftalmologije i strabologije. Osigurajte najbolju zdravstvenu skrb za svoje dijete. Nazovite nas i predbilježite se za pregled.

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

humanitarni prilozi

Mali oglasi

petak, 22. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem automobil VW T3, bio je u ratu, vozio teritorijalnu obranu i specijalnu policiju u gradu Dubrovniku. Godina proizvodnje 1990., registriran godinu dana. Cijena povoljna. Kontakti: 098 9595 949, 020 791 204

Prodajem dvije kacige za skuter, očuvane, svaka po 200 kn. Kontakt: 098 953 7432

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor od 43 kvadrata u Dubrovniku (Mercante centar), blizina Državne uprave, Fine, Porezne uprave, glavne Pošte... Prostor ima wc i mini kuhinju, rampu za pristup kolicima i rezervirano parking mjesto za kupce ispred ulaza. Idealno za trgovinu, studio, salon, urede, slastičarnu i sl. Informacije na broj 098/244-144 svakim danom poslije 13 sati.

PLOVILA

Prodaje se barka Betina 4,90 mtr. sa vanbrodskim motorom Honda 8 KS, u dobrom stanju i malo korištena. Cijena 35 000 kuna, Kontakt tel. 091 35 03 966.

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Kupujem garaže na predjelu Ploče iza Grada u ulicama Pe-

Prodajem Vespu 150 oldtimer 90 godište, potpuno ispravna i očuvana 8000 kn, električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 40 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke, 9000 kn te brodicu gliser SUN CRUISER 33, 9,80 m a više detalja na Njuškalu pod oglasom: 35208775. Više informacija na broju: 091/3569711

tra Krešimira IV i Frana Supila. Mobitel: 095-530-4659

Močići građevinsko zemljište 3000m2 gospodarske namjene, u neposrednoj blizini zračne luke prodajem 0916143946

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt: 095-530-4659

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-5304659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009 STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. Prodajem namješten stan u

Mali oglasi

Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem praznu plinsku bocu. Cijena po dogovoru. Tel. 091/579-46-10

Prodajem trosjed na rasklapanje za dvije osobe vrlo povoljno. Konstrukcijski je u dobrom stanju. Kontakt: 098285355

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt 099/392-2800

Prodajem roštilj Weber, original, kompakt 47, na brikete. Potpuno nov, još zapakiran,. Prodajem vrlo povoljno, 600 kuna. Mob: 098/906-5160

Prodaje se šator za dvije osobe. Kvalitetan. Cijena po dogovoru. Mob: 099/857-1306

Električnu mandolinu Fender s futrolom kao novu prodavam 850 kn.zvuk izvrstan sa ili bez struje... 0913245550

Prodajem u paketu: Kaljužu pumpu, automatski plovak, 2 plovak za rezervoar goriva 2 elek.pipe za vodu fondo 3/4, otvor za zrak, konstrukcija sa 2 plemenita za plinski spaher. Cijena kompleta po dogovoru. Zainteresiranima šaljem slike na Viber. Mob. 0913905107

Prodajem elektricno biciklo marke “Fido” 250 w 7,8 ah ,sklopivo i stane u bilo koji gepekt auta. Može se voziti na elektricni .pogon ili kao obicno biciklo za osobe do 120 kg. Cijena 3000 kuna. Kontakt 091 2310973

Dvodjelni metalni ormar. Dimenzije: 1800x600x490 mm. Oprema: polica, nosač vješalice i vješalice. Zaključavanje meh.bravicom, opcionalno druge opcije. Čvrsta varena izvedba - isporuka u komadu. 3 komada novi. 870,00 kn komad Popust na količinu. Mob. 0915445395

OSOBNI ODNOSI

Povratnik želi upoznati žensku osobu od 45 do 60 godina radi prijateljstva, a možda i više. Mob: 091/160-1894

USLUGE RAZNO

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, košnja trave i sl. Mob. 0916143946

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -preprava-

ka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553 Zaštita od sunca i komaraca

,izrada ,montaža i servis roleta,komarica ,žaluzina,trakastih zavijesa ,rolo zavijesa,zatvaranje vašeg balkona roletama ,sve inf.na 201 131 ,0911472794

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”GRUŽ “ 18.07. - 24.07.

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 25.07. do 01.08.

preminuli

IVAN JANČIĆ (1934)

MOMČILO ZEKIĆ (1954)

JUSUF DŽUBUR (1936)

JAGODA MIROŠEVIĆ (1944)

BORIS ILIĆ (1956)

MARE LAPTALO (1930)

PERO KRISTIĆ (1952)

IBRAHIM ELEZOVIĆ (1943)

MIRO JAKOVLJEVIĆ (1963)

ANA KULIŠ (1963)

MARGARITA DEDO (1926)

DAVOR LESANDRIĆ (1950)

TEREZA PETROVIĆ (1937)

LJUBICA NOŽICA (1934)

STOJAN CURIĆ (1945)

petak, 22. srpnja 2022.

Stigli nam David i Victoria Beckham, ali i holivudska krema, uživali u specijalitetima našeg kraja

Slavni par David i Victoria Beckham posjetili su dubrovačko područje, a omiljeno odredište im je bio restoran ‘Bowa’ na Šipanu koji ih je u najmanju ruku oduševio. Slavni nogometaš očito je veliki gurman pa je na Instagramu objavio seriju fotografija hrane u kojoj je uživao – od slasnog povrća preko rizota do vrhunske ribe. Na meniju su se tako našle mušule, kamenice, jastog, tartar od tune, kolač od šipanskog rogača…

Oni su krajem prošlog tjedna napustili dubrovačko područje, a stigla je holivudska krema.

Slavni glumci Matthew McConaughey, Woody Harrelson, Chris Rock, Sacha Baron Cohen i Aziz Ansari te izraelsko-američki talent menadžer i pisac Guy Harley Oseary uživali su u restoranu Gverović-Orsan u Zatonu. Osoblje restorana se fotografijama pohvalilo na društvenim mrežama, uz poruku - bilo nam je zadovoljstvo.

Ne kaže se bezveze kako ljubav prolazi kroz želudac pa su naše gastro destinacije omiljeni odabir bogatih i slavnih. Nije ni čudo što je Bechkam obećao – vratit ćemo se!

Na meniju su se tako našle mušule, kamenice, jastog, tartar od tune, kolač od šipanskog rogača…

ZVIJEZDE ‘PREPLAVILE’ DUBROVNIK