Dubrovački dnevnik br. 106

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec Emanuela Jušić 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Sigurnost na moru u režiji birokrata zagrebačkih ureda

Utjednu

iza nas dogodila se pomorska nesreću koja je nažalost završila sa smrtnim ishodom. Voditelj brodice u mljetskom arhipelagu izgubio je život prevozeći strane turiste. Sreća u nesreći je da je nesretni čovjek spasio sve putnike sa svoga broda. Osim toga, sretna okolnost je bila i što se na mjestu događaja pojavio Mljećanin Mario Orlandini s prijateljima i spasio nesretne turiste. Da je bilo čekati pomoć institucija, imali bismo tragediju veću od one prije pet godina na Šipanu. I valjda će se netko sjetiti i nominirati Orlandinija i njegove prijatelje za Plavu vrpcu Vjesnika.

Ima tu svačije, a ne samo odgovornosti voditelja brodice u ovom slučaju. Na oko nestručno modificiran brod godinama je u luci upisa prolazio na tehničkom pregledu. Iako je iz istog brodogradilišta i iz istog navoza izašlo na tisuće brodova tipa Adriatic, ovaj baš i nije nalikovao na niti jednoga od njih, bio je na štetu stabiliteta uređen za veći broj putnika. I tako je brodio dvadeset godina, a barem je desetak puta bio na tehničkom pregledu i dobio onaj pečat u do-

zvolu za plovidbu. Nitko od odgovornih to neće javno izgovoriti jer bi i sami priznali odgovornost.

Morem

našeg plavog Jadrana, posebno u vrhuncu sezone plovi na tisuće brodica, jahti, glisera, skutera i tko zna kakvih plovila bez pogona. I dok zakon u 21. stoljeću vjerojatno još traži fizičke karte i šestar za brodicu koja ide iz Gruža do Dakse na kupanje, za kajake, primjerice, nema nikakvog ograničenja plovidbe. Svako malo za vrijeme neke tramuntane privatni gliseri spašavaju zalutale kajakaše koje je more prevarilo. Nitko im, recimo, ne brani da se iz Grada zapute za Molunat ili Mljet. Očit primjer je i akcija spašavanja dvoje turista, oca i sina na supu, za kojima je potraga trajala dva dana i koja je na kraju imala sretan epilog. Niti je tom neodgovornom ocu netko fakturirao troškove koje je Republika Hrvatska imala radi njegove lude glave niti je zakonski to uopće moguće. Jednako kao i kada po Velebitu ili Svetom Iliji idu u japankama bez deca vode. Sve to mi plaćamo, tko kaže da smo skupi?! Dobrodošli u Hrvatsku,

Piše Nikša Klečak

malu zemlja za besplatno gubljenje po klisurama i morskim pučinama.

E, sad u Hrvatskoj je tako, ali u Dubrovniku i nije baš tako. Stožerni i jedini normalni brod Lučke kapetanije Dubrovnik, brod Danče ovih dana jednostavno ne radi. Zli jezici govore da mu je ispalio motor pa je evo već četrdeset dana vezan u Shellu, a sezona je u punom jeku. Ako se ne daj Bože nešto dogodi, imaju neku malu kadu, fali im jedna mala patkica u njoj da upotpune doživljaj. Ako ovaj zadnji brod rikne, jedino preostaju pedaline.

Odgovornost

na nivou, reklo bi se, a mi u Dubrovniku na to smo navikli kada odluke nama na štetu donose u Zagrebu. Percepcija službenog Zagreba, pa i novinara iz Zagreba kada pišu uobičajene ljetne traktate, je da su Dubrovčani bogati, da je kafa na Stradunu 50 kuna pa vjerojatno žele da bogati Dubrovčani Lučkoj kapetaniji kupe bolji i veći brod. A kupili smo im ga već, ogromnim porezima sve mi to na kraju i plaćamo. Baš kao i sve one birokrate u ministarstvima u Za-

grebu koji o pravilima vezanima uz more odlučuju iz svojih udobnih klimatiziranih ureda. Tako su u vremenu korone neka gospoda u ministarstvu odlučila brisati iz Upisnika sve brodice čiji vlasnici nisu platili uzastopno dvije godine zaredom naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Zbog tog razloga mijenjali su i pravilnik. Bez zadnje opomene, samo brisanje. Tako su i u našoj Županiji izbrisali tristotinjak brodica. I to sve u vremenu korone u kojem su birokracije diljem Europe, pa tako i MUP Hrvatske, tolerirali sve i svašta radi višeg cilja, ostajanja doma i izbjegavanja gužvi. Dopuštalo se da se vozila ne registriraju, a zadrže tablice, da se osobne iskaznice ne produljuju, ali neki čoban iz Ministarstva prometa je osmislio kako će se u istom razdoblju osvetiti vlasnicima brodica koji su zaboravili platiti naknadu za sigurnost.

Ciklama koja je osmislila promjenu pravilnika trebala bi znati onda i objasniti kako će ta uplaćena naknada za sigurnost biti provedena u praksi kada brodovi Lučke kapetanije ‘ne pale’,

kada nema ljudi jer su im plaće mizerne i kada se ne može skupiti dovoljno posade da sve funkcionira kako bi trebalo. A ništa ne funkcionira kako treba, ali zato plati bijedni narode sve naknade bez odgode, inače ti brišemo plovilo iz našeg upisnika. Da se razumijemo, djelatnike Lučke kapetanije Dubrovnik treba uvijek pohvaliti jer su to profesionalci – Samarijanci koji bi na drugim poslovima imali i tri puta veće plaće. Glupo je i da je Ministarstvo mora u Zagrebu, ali ima i glupljih stvari u Hrvatskoj.

što je sigurnost na moru dosta upitna, dok ronite ili plivate između očenaša da vas ne opizdi neki skuter ili gliser, opasnost je proteklog tjedna bila i visoka temperatura mora. Stručnjaci su upozorili da bi nam mogle doći velike opasne i otrovne beštije iz tropskih krajeva kojima godi toplo more. Srećom, more je naglo ohladilo uslijed vremenskih uvjeta proteklog tjedna i sve je opet kako je i bilo. Neka tako i ostane. Samo nam još fali dodatnih problema, imamo ih previše i bez opasnih, tropskih beštija u moru. I onih u uredima.

Aosim

dnevniK petak, 15. srpnja 2022.

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ foto Goran Mratinović

„Na video zidu na Stradunu ići će direktni prijenos otvorenja mosta, program HTV-a. U trenutku kada bude svirala Himna slobodi zvonit će sva gradska zvona i oglasiti se trombunjeri. Za Dubrovčane i goste tu je večer planiran nastup Klape Subrenum, uz projekciju snimki Pelješkog mosta,“ odgovaraju iz Grada Dubrovnika, opisujući program na Stradunu

Ostalo je točno 11 dana do otvaranja najvažnijeg hrvatskog infrastrukturnog projekta – Pelješkog mosta. Dugo se planirao, još dulje se o njemu govorilo, a najdulje sanjalo. Naposljetku je izgrađen u rekordnom roku, pod palicom izvođača radova, kineske kompanije China Road and Bridge Corporation. Hrvatska time napokon postaje teritorijalno cjelovita, a onda i Europska unija. Za dubrovačko područje otvaraju se brojni benefiti. Nema više čekanja u redovima na granici u Neumu, što će olakšati život Dubrovčanima koji putuju, ali i turistima koji bi iz drugih dijelova Hrvatske stigli u Dubrovnik svojim vozilima. Time se otvaraju mogućnosti Dubrovnika kao autodestinacije, ali i svih područja kojima trasa mosta i pristupnih cesta pro-

lazi. Naposljetku, najvažnija je zadovoljština. Dubrovčani više nisu građani drugog reda i teritorijalno su povezani sa svojom matičnom državom.

STIŽE I URSULA

Događaj je to koji se, bez pretjerivanja, najavljuje kao jedan od najvažnijih u novijoj hrvatskoj povijesti. Na dan otvorenja, 26. srpnja, na most dolaze brojni visoki uzvanici. Premda se liste još uvijek dotjeruju i peglaju, izvjesno je kako će na otvaranje Pelješkog mosta stići i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik.

Povlače se i pitanja hoće li na otvaranje mosta bi-

Hrvatska napokon postaje teritorijalno cjelovita

petak, 15. srpnja 2022.

ti pozvan predsjednik RH Zoran Milanović, a ministar Oleg Butković je u travnju, tijekom obilaska mosta, kazao kako će ‘još vidjeti’. „Nismo razgovarali o tome hoćemo li ga pozvati. Razgovarali smo o tome kako ćemo pozvati sve one koji su zaslužni za realizaciju. Nije dobro da se nameće teza kako ćemo blokirati institucije, rad države. I njegova Vlada ima zasluge. Vidjet ćemo još hoće li biti pozvan,“ izjavio je tada Butković no to je protumačeno kao političko podbadanje. Na mostu se ipak očekuju svi visoki uzvanici jer se radi o događaju koji je puno važniji od međustranačkih animoziteta.

BOGAT PROGRAM S OBJE

STRANE MOSTA

Za sam program svečanosti otvorenja zaslužan je Krešimir Dolenčić koji priprema režiju. Pitali smo ga što posjetitelji na mostu mogu očekivati, no on nas s pravom ispravlja – nisu to tek posjetitelji! „To je narod cijelog juga, otoka i dubrovačkog kraja koji se taj dan osjećaju vrlo posebno i ponosno. Rekao bih da su ljudi koji će se spontano veseliti po svojim mjestima i gradovima i oni koji će doći tijekom dana tamo, na glavno događanje. Ništa to ne može nadjačati,“ kaže Dolenčić.

Opisujući program svečanosti, kaže kako će se on odvijati na oba kraja mosta – kako na onoj pelješkoj, u Brijesti, tako i u Komarni. Kako nam je otkrio, na strani Pelješca, Brijesti, će tijekom cijelog dana otvorenja nastupati KUD-ovi, klape, plesači, pjevači, folklorna društva iz svih mjesta od Ploča do Dubrovnika.

„Tu očekujemo kako će ljudi doći, poslikati se, pogledati most.. Ne radimo centralni veliki događaj na toj strani jer je to prostor koji fizički i ne može primiti previše ljudi,“ izjavio je Dolenčić.

Na strani Komarne, otvaranje za uzvanike kreće od 20:00 sati, uz izravan prijenos. U programu će sudjelovati brojni izvođači, od Dubrovačkog simfonijskog orkestra, zbora HNK Split, Libertas, Linđa, Lada... Naravno kako je u planu i spektakularni vatromet.

DOLENČIĆ: DUBROVNIK SMATRAM SVOJIM GRADOM

I za samog Dolenčića je to, svakako, vrlo emotivan momenat jer za Dubrovnik je vezan obiteljski, ali i poslovno gdje je više od pola svog života vezan uz Dubrovačke ljetne igre, na kojima je ostao zapamćen kao jedan od najupečatljivijih intendanata.

„To doista jest povijesni događaj za sve ljude iz tog kraja, a i za mene osobno, jer sam obiteljski vezan uz Dubrovnik. Ja sam dubrovački zet i Dubrovnik

je dio mojeg života. Više od polovice života vezan sam uz Dubrovačke ljetne igre,  uz sva moguća događanja, Dubrovnik smatram svojim gradom i sretan sam zbog toga. Velika je stvar spojiti ovaj teritorij, današnju Hrvatsku nakon više od 300 godina. Meni je ovo doista velika čast. Otvarao sam i dubrovački most Franja Tuđmana prije dvadeset godina, zajedno s Ivicom Bobanom. Pa evo me i sad na ovom mostu,“ emotivno govori Dolenčić.

NASTUPIT ĆE SUBRENUM, SVIRAT ĆE HIMNA SLOBODI, OGLASITI SE ZVONA I TROMBUNJERI…

Kulturni i zabavni programi će se na dan otvorenja Pelješkog mosta održavati u svim gradovima u županiji, pa tako i na Stradunu. Dubrovački dnevnik upitao je Grad Dubrovnik kakav se program očekuje.

„Grad Dubrovnik, u produkciji Dubrovačkih ljetnih igara, povodom otvaranja Pelješkog mosta organizira prigodan program u Gradu. Na video zidu na Stradunu ići će direktni prijenos otvorenja mosta, program HTV-a. U trenutku kada bude svirala Himna slobodi zvonit će sva gradska zvona i oglasiti se trombunjeri. Za Dubrovčane i goste tu je večer planiran nastup Klape Subrenum, uz projekciju snimki Pelješkog mosta. Program će biti moderiran, uz najavu događanja, kako bi i turisti bili informirani o kojoj se prigodi radi,“ odgovorili su iz Grada. Također, kako bi se obilježio ovaj događaj, ali i informirali posjetitelji, u Gradu će dva dana prije biti postavljena strata s podacima o otvorenju Mosta.

Opisujući program svečanosti na mostu, Dolenčić kaže kako će se on odvijati na oba kraja mosta – kako na onoj pelješkoj, u Brijesti, tako i u Komarni. Kako nam je otkrio, na strani Pelješca, Brijesti, će tijekom cijelog dana otvorenja nastupati KUD-ovi, klape, plesači, pjevači, folklorna društva iz svih mjesta od Ploča do Dubrovnika. Na strani Komarne, otvaranje za uzvanike kreće od 20:00 sati, uz izravan prijenos. U otvaranju će sudjelovati brojni izvođači, od Dubrovačkog simfonijskog orkestra, zbora HNK Split, Libertas, Linđa, Lada... Naravno kako je u planu i spektakularni vatromet.

Vatromet nakon dovršetka radova na mostu

Na Žarkovici se radi na ‘sto frontova’, pse preuzima i udruga iz Engleske

Od 1. srpnja u Sanitatu je zaposlena Ana Ivelja na poziciji voditeljice projekta relokacije pasa na Žarkovici koja je upoznata sa sudbinama pasa od prije budući da je na Žarkovicu došla prije osam godina gdje je volontirala i povremeno se brinula o životinjama

Nakon što je 8. svibnja produljen rok za zbrinjavanja pasa sa Žarkovice na još 30 dana, u srijedu je stigla potvrda kako je ishodova na građevinska dozvola za izgradnju azila za životinje na Grabovici. Čini se kako su se stvari u zadnjih nekoliko mjese ci snažno zakotrljale te je u tom re lativno kratkom vremenskom pe riodu učinjeno više nego prethod nih godina. Trenutno je u neodobre nom skloništu za smještaj živo tinja na Žarkovici oko 130 pasa, što znači da ih je duplo ma nje nego što je to bilo prije nego što je Služba veterinar ske inspekcije pri Državnom inspektoratu naložila Sanita tu da hitno osigura zbrinjava nje svih pasa iz neodobrenog objekta za smještaj za životinje. Radilo se na evidentiranju i fo tografiranju pasa, zbrinjava nju bolesnih i ozlijeđenih, svi psi su dobili zdravstveni karton, mikročipirani su, kastrirani, lije čeni po potrebi, a osigurana im je hrana kao i gradnja bokseva. Najvažnije od svega, budući da je cilj zbrinuti sve pse, izrađena je trojezična internetska strani ca Adopt Žarkovica na kojoj se mogu vidjeti psi kao i kratki opis o svakom psu. Tako je pokrenu ta svojevrsna kampanja u kojoj sudjeluju Grad Dubrovnik, toč nije Sanitat, s udrugom Prijatelji ži votinja i njenim predsjednikom Lu

kom Omanom, udrugom Pobjeda, voditeljicom Azila iz Čakovca Aleksandrom Hampamer te ugovornim sklonišnim Animalis Centrum. Od 1. srpnja u Sanitatu je zaposlena Ana Ivelja na poziciji voditeljice projekta relokacije pasa na Žarkovici koja je upoznata sa sudbinama pasa od prije budući da je na Žarkovicu došla prije osam godina gdje je volontirala i povremeno se brinula o životinjama.

-Prvi put smo suprug i ja došli sasvim slučajno i od tog perioda sam do zadnjih godinu dana dolazila povremeno. Ne mogu reći da sam bila aktivni volonter, ali uvijek smo bili na raspolaganju za prijevoz, odvođenje pasa veterinaru i ostalo što je bilo potrebno. Prošle godine na zimu sam bila zaposlena od strane Društva za zaštitu životinja Dubrovnik i tu sam radila pola godine, a kasnije sam nastavila aktivno volontirati jer je azil imao veliki problem s nedostatkom ljudi – kazala je Ivelja koja je do sad udomila pet

Govori kako se aktivnije uključila u zadnjem periodu jer smatra da je sad sve puno profesionalnije. -Jako mi je drago što mogu svojim iskustvom raditi za dobrobit pasa jer poznajem teren i problematiku azila. Otkad je krenulo sve ovo, pojavilo se puno oprečnih informacije, ali mislim da mogu govoriti iz perspektive osobe koja je odlučila živjeti i raditi

Grad Dubrovnik obavještava građane da ako zamijete pse koji se samostalno kreću javnim površinama bez vlasnika da o istom obavijeste Pododsjek za hitne intervencije, formiran u sklopu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu (brojevi telefona 0800 203020 i 020/333792, e-mail adresa hitneintervencije@ dubrovnik.hr i Facebook stranica „Hitne intervencije na komunalnoj infrastrukturi Grada Dubrovnika“).

Piše Aida Čakić

petak, 15. srpnja 2022.

u Dubrovniku, a uz to sam veliki ljubitelj životinja. U zadnjih 20 godina fokus se stalno micao, gledala se politika, pričalo o spinovima, nekretninskom biznisu i slično, a bilo je pojedinaca i udruga koje su otvoreno pozivale na linč. Žalosno je u svemu tome što su psi i dalje na Žarkovici i žive u teškim uvjetima. Svima napominjem kako je najvažnije da se fokus usmjeri na pse jer to je oni što je najbitnije; rješenje je stiglo i jasno je kako psi moraju biti maknuti. Sutra kada oni budu na nekom boljem mjestu, pričat ćemo tko je kriv i zašto je do toga došlo – kazala je Ana Ivelja koja je pozvala sve ljude koji to mogu da na neki način pomognu napuštenim psima.

BRITANCI ĆE PREUZETI 40 PASA

Ivelja smatra kako je u zadnje vrijeme bilo puno pritisaka i medijske pažnje koji nisu išli u prilog projektu relokacije pasa.

-Naš fokus je na psima i da je tako bilo prije 20 godina vjerujem da ne bi do ovog došlo –smatra voditeljica projekta.

Ističe kako se na Žarkovici radi na ‘sto frontova’, od administracije, logistike, udomljavanja, pružanja veterinarske skrbi i svega osta-

log što je potrebno psima. Ivelja otkriva kako im se nedavno javila jedna udruga iz Velike Britanije koja bi preuzela 40 pasa. Za njih je to, dodaje, opsežan posao budući da moraju pripremiti detaljnu papirologiju, fotografije, precizne podatke o zdravstvenom stanju svakog psa.

-Dajemo sve od sebe da psi imaju bolje sutra. Ovaj put radimo sve kako treba, aplikacije za udomljavanje zaprimamo online, potom kontaktiramo ljude i nakon toga idemo u provjeru doma. Jako pazimo na uvjete i procedure –zaključila je Ana Ivelja koja je voditeljica projekta relokacije pasa na Žarkovici. Podsjetimo, odmah po primitku prvog rješenja u svibnju, a kojim su utvrđene nepravilnosti i naloženo hitno zbrinjavanje bolesnih i ozlijeđenih životinja, Grad Dubrovnik definirao je potrebne radnje i započeo s aktivnostima s ciljem zbrinjavanja, pružanja zdravstvene skrbi i konačnog udomljavanja svih životinja sa Žarkovice. Podršku daje i međunarodna organizacija Network for Animals. Grad je pozvao sve koji to žele da mogu pomoći volontiranjem te privremenim smještajem, udomljavanjem ili oglašavanjem pasa.

Grad Dubrovnik, s danom 13. srpnja 2022. godine, ishodio je građevinsku dozvolu za gradnju skloništa za životinje na Grabovici. Kompleks suvremenog gradskog azila na obuhvatu od 12.000 metara kvadratnih bit će jedan od najvećih objekata ovakve vrste u Europi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave.

Grad raspisuje javni poziv, tko želi graditi ‘lapadsku ljepoticu?

Na sjednici Gradskog vijeća naći će se i točka koja se odnosi na javni poziv za iskazivanje interesa za gradnju Arene Dubrovnik. Grad je propisao uvjete, a već su održani i neki zanimljivi sastanci

Grad Dubrovnik je na 13. sjednicu Gradskog vijeća uputio zaključak o raspisivanju javnog poziva za iskazivanje interesa za realizaciju projekta ‘Arena Dubrovnik’. Radi se o projektu u sklopu kojeg se predviđa izgradnja nogometnog stadiona s trgovačko-zabavnim i kulturnim sadržajima te podzemnim garažama.

Kako navode iz Grada Dubrovnika, poziv nije obvezujući i raspisuje se s ciljem da Grad Dubrovnik utvrdi postoje li zainteresirane osobe za realizaciju projekta Arena Dubrovnik na mjestu postojećeg gradskog stadiona na Lapadu.

STADION KAPACITETA 4500

NATKRIVENIH MJESTA

„Uz multifunkcionalnu sportsku dvoranu u Gospinom polju, Arena Dubrovnik projekt je koji će uvelike unaprijediti sportsku infrastrukturu Grada Dubrovnika te obilježiti razvojnu budućnost dubrovačkog sporta i pozicionirati Grad na međunarodnoj mapi kao destinaciju pogodnu za organizaciju najvećih međunarodnih natjecanja.

Navedeni projekti predstavljaju još jedan korak u daljnjem razvoju sporta i sportske infrastrukture nakon niza ulaganja u sportske objekte koje je ova gradska uprava provela u posljednjih pet godina, a među kojima se ističu obnovljena zgrada Jugovog bazena u Gružu, nogometni teren i dvorana za borilačke sportove u Gospinom polju, judo dvorana u Mokošici, prostori za jedriličare i energetska obnove školskih dvorana,“ navode iz Grada Dubrovnika.

Prema predmetnom Javnom pozivu definirano je kako projekt Arena Dubrovnik mora uključiti izgradnju nogometnog stadiona s hibridnom travom kapaciteta 4500 natkrivenih sjedećih mjesta koji zadovoljava stopostotne standarde HNS-a, UEFA-e i FIFE-a za odigravanje međunarodnih utakmica.

GARAŽE S VIŠE ETAŽA, TRGOVAČKI I

ZABAVNI CENTAR…

Također projekt predviđa i izgradnju prostora za parkiranje – podzemne garaže na više etaža s parkirnim mjestima u zatvorenoj i otvorenoj garaži, a može uključiti i izgradnju trgovačko-zabavno-kulturnog centra s trgovačkim, ugostiteljskim i uslužnim prostorima, raznim zabavnim sadržajima javne namjene i drugim kompatibilnim popratnim sadržajima.

Kako je predviđeno pozivom, zainteresirana osoba je dužna o vlastitom trošku izgraditi nogometni stadion i garažni prostor, uz dodatne navedene

Definirano je kako projekt Arena Dubrovnik mora uključiti izgradnju nogometnog stadiona s hibridnom travom kapaciteta 4500 natkrivenih sjedećih mjesta koji zadovoljava stopostotne standarde HNS-a, UEFA-e i FIFE-a za odigravanje međunarodnih utakmica.

Piše Ivona Butjer Mratinović

Pero Vićan i Mark Viduka sastali su se ovoga tjedna i razgovarali o projektu Arene Lapad

dnevniK petak, 15. srpnja 2022.

sadržaje te je dužna financirati sve troškove koji su vezani uz ishođenje dozvola oko projekta. Ako bi osoba bila odabrana kao najpovoljniji ponuditelj, dužna je kasnije i s Gradom potpisati sve potrebne ugovore kojima bi se uredili imovinsko-pravni odnosi, načini korištenja objekata, rokovi trajanja ugovora…

RENESANSA SPORTSKE INFRASTRUKTURE

Gradonačelnik Mato Franković se na svome Facebook profilu osvrnuo na važnost koje točke dnevnog reda koju je nazvao Korak prema realizaciji ‘Lapadske ljepotice’.

“Više od četiri desetljeća priča se o potrebi izgradnje nogometnog stadiona u Gradu. Bilo je puno lutanja, opravdanih i neopravdanih, kao i s cijelom sportskom infrastrukturom Grada. Čast mi je što smo upravo mi pokrenuli renesansu sportske infrastrukture realizirajući brojne projekte u posljednjih pet godina. Međutim, sada je došlo vrijeme i na mega projekte koji će obilježiti budućnost dubrovačkog sporta te pozicionirati Grad na međunarodnoj mapi kao mjesto gdje se mogu organizirati najveća međunarodna natjecanja. Multifunkcionalna sportska dvorana i Lapadska Arena su projekti koji će promijeniti Grad”, poručio je Franković.

VIĆAN SE SASTAO S VIDUKOM: ‘DA, PRIČALI SMO O ARENI’

Ovog tjedna u jednom poznatom dubrovačkom hotelu susreli su se gradski vijećnik  i predsjed-

nik GOŠK-a Pero Vićan te bivši igrač zagrebačkog Dinama (Croatia), ali i brojnih drugih poput Newcastlea, Mark Viduka. Vićana smo pitali o detaljima njihovog susreta, a on je potvrdio kako je bilo govora i o projektu Arene. „Gospodin Viduka je moj dugogodišnji poznanik i usuđujem se reći prijatelj. Naravno, razgovaramo. Nezaobilazna tema je nogomet. Nezaobilazna tema je i GOŠK Dubrovnik 1919. gdje on pokazuje određeni interes u svezi budućnosti tog kluba, jer on je stanovnik Grada, ima određene nekretnine na području našega Grada, a s druge strane želio je saznati od mene što se događa s najavljenim projektom Arene Lapad, što nije više tajna jer ide na sjednicu Gradskog vijeća’’, rekao je Vićan, a onda se posebno osvrnuo na Arenu. ‘’Raspisuju se  javni međunarodni poziv za izgradnju Arene Dubrovnik, a s obzirom na njegova poznanstva u Australiji i drugom dijelu zapadnog svijeta interesira se za taj projekt i što će se tu oko njega događati. Ovo je bio jedan ugodan susret, da je više investitora i ljudi kao što je gospodin Viduka, u Gradu i u okolici u našoj Županiji i druge bi stvari bile bolje’’, izjavio je Vićan, dok je Viduka prokomentirao kako Dubrovnik ima jako puno potencijala, pa i za dovesti klubove, možda iz Premier lige, uz ulaganja u sportsku infrastrukturu. ‘’S gospodinom Vićanom sam sjeo jer do sada nisam bio upoznat sa situacijom. Znam da je postojala već duže vremena ideja za taj projekt’’, kazao je Viduka o Areni.

„Čast mi je što smo upravo mi pokrenuli renesansu sportske infrastrukture realizirajući brojne projekte u posljednjih pet godina. Međutim, sada je došlo vrijeme i na mega projekte koji će obilježiti budućnost dubrovačkog sporta te pozicionirati Grad na međunarodnoj mapi kao mjesto gdje se mogu organizirati najveća međunarodna natjecanja. Multifunkcionalna sportska dvorana i Lapadska Arena su projekti koji će promijeniti Grad”, poručio je Franković.

Pero Vićan i Mark Viduka sastali su se ovoga tjedna i razgovarali o projektu Arene Lapad

Postavljeni semafori i završen pješački prijelaz na Nuncijati

Završeni su svi radovi na uređenju i opremanju pješačkog prijelaza na Nuncijati, na Državnoj cesti D8. Nakon što su odrađeni pripremni radovi, u utorak je postavljena vertikalna cestovna signalizacija, ocrtan pješački prijelaz i postavljeni semafori, koji su po uobičajenoj proceduri u režimu rada ‘’treptajuće žuto’’, kako bi se vozači privikli na nove okolnosti na cesti. U petak se pouštaju u redovan rad.

Na inicijativu Grada Dubrovnika, u suradnji s Hrvatskim cestama, ovime je riješen dugogodišnji problem stanovnika Nuncijate koji nisu imali adekvatno označen prijelaz preko ceste ispod svog naselja. Grad je financirao prometni elaborat Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ishodio sve potrebne suglasnosti te financirao pripremne građevinske radove.

Tako je prvo izgrađen nogostup s obje strane ceste, kao siguran prilaz pješačkom prijelazu, postavljena zaštitna ograda te prilagođeni postojeći skalini na spoju ceste s Ulicom Đura Basaričeka. Drugu fazu, označavanje pješačkog prijelaza te ugradnju semafora i odgovarajuće opreme, financirale su Hrvatske ceste, u čijoj nadležnosti i jest navedena dionica ceste.

Ishođena građevinska dozvola

za izgradnju azila za životinje

Grad Dubrovnik, s danom 13. srpnja 2022. godine, ishodio je građevinsku dozvolu za gradnju skloništa za životinje na Grabovici. Kompleks suvremenog gradskog azila na obuhvatu od 12.000 metara kvadratnih bit će jedan od najvećih objekata ovakve vrste u Europi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave.

Azil će raspolagati maksimalnim smještajnim kapacitetom za 352 psa i 91 mačku, u ukupno 12 paviljona projektiranih kaskadno. Sastojat će se od središnje građevine s prostorima za osoblje, posjetitelje i zaposlenike, veterinarskom službom i ostalim servisnim pro-

storima te od zone paviljona s pripadajućim otvorenim prostorima za smještaj i rekreaciju životinja. Projektom je predviđen i prostor za volontere koji se budu željeli uključiti u rad azila, kojim će upravljati stručno tijelo. Među paviljonima je projektirana šetnica i sve je uklopljeno u okoliš i postojeći teren, a osigurat će se i prostori za obuku i socijalizaciju pasa. Implementacijom fotonaponskih elektrana azil će svoje potrebe za električnom energijom ostvarivati putem solarne energije.

Za realizaciju projekta prethodno je usvajanjem Izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika uvrštena nova lokacija budućeg gradskog azila čime se otklonila temeljna administrativna barijera. Završenom izradom projektne dokumentacije, koja je u potpunosti izrađena prema referentnim pravilnicima i zakonima te prema smjernicama međunarodnih udruga za zaštitu životinja, projekt je poboljšan u smislu energetske učinkovitosti i održivosti. U redovnom postupku izdavanja građevinske dozvole, prethodno je završena e-konferencija tijekom koje nije bilo primjedbi pozvanih javnopravnih tijela te su saslušane stranke u postupku.

petak, 15. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK 10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

DUBROVAČKA

STANOGRADNJA

Novi javni poziv od 15. rujna

Na temelju provedenog Javnog  poziva od 5. veljače 2022., pravo na stan ostvarilo je 17 dubrovačkih obitelji. Za preostalih 26 stanova Grad Dubrovnik će raspisati novi Javni poziv koji će biti otvoren za podnošenje zahtjeva 45 dana počevši od 15. rujna 2022. godine.

Kako bi omogućio povrat dokumentacije svim podnositeljima zahtjeva koji po prethodno provedenom Javnom pozivu nisu ostvarili pravo na najam stana, a s obzirom na činjenicu kako je ista iziskivala financijski trošak našim sugrađanima na sljedećem Gradskom vijeću pred vijećnicima će se naći izmjene Odluke o dodjeli stanova kao i Odluka o povratu dokumentacije.

Prema predloženim odlukama podnositelji zahtjeva koji su Gradu Dubrovniku predali dokumentaciju uz zahtjev za davanje u najam stana, a koji nisu objavljeni na Končanoj listi reda prvenstva imat će pravo od Grada Dubrovnika zatražiti povrat predane dokumentacije na načina da do 16. kolovoza 2022. godine podnesu zahtjev sukladno obrascu koji će biti javno objavljen na web stranicama Grada Dubrovnika dok će starost dokumentacije kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta biti propisana novim Javnim pozivom.

Završena prva faza uređenja pretovarne zone na Pločama

Završeni su radovi prve faze uređenja pretovarne zone na Pločama, u neposrednoj blizini istočnog ulaza u povijesnu jezgru. S ciljem uređenja prihvatno-pretovarne površine u gradskom središtu, prethodno neugledno područje hortikulturno je revitalizirano i ozelenjeno.

U potpunosti su uklonjeni građevinski i ambalažni otpad, kao i pokretne i nepokretne stvari unutar paravana te sami paravani, a površina je podijeljena na prihvatno-pretovarnu zonu i otvorenu javnu površinu. Nadalje, na cijeloj površini koja obuhvaća oko 400 metara kvadratnih izveden je novi asfaltni zastor, a obnovljena je i postojeća horizontalna prometna signalizacija.

Kontejneri miješanog ko-

munalnog otpada postavljeni su uz potporni zid prema Gimnaziji Dubrovnik, dok se pozicija autobusne čekaonice i pješačkog prijelaza u Ulici Frana Supila zadržala kakva je i bila prije početka radova na Pločama. Oko postojeće autobusne stanice ugrađeni su kameni rubnjaci, arle, zasađeno je zelenilo čime je formiran zeleni pojas koji će se navodnjavati sustavom “kap po kap” odnosno sporim i ravnomjernim doziranjem vode pomoću integriranih kapaljki.

Uvedenim promjenama prostor je rasterećen te je osiguran odgovarajući pristup javnom sanitarnom čvoru, a sami ulaz u područje UNESCO-vog zaštićenog kulturnog dobra poprimio je adekvatan i jedinstven izgled.

„Strateškim promišljanjem ove gradske uprave osigurano je da visokovrijedni prostori, od stjecanja vlasništva nad UTD Ragusom, preuzimanja većinskog vlasništva nad Lukom Dubrovnik sve do kupnje TUP-a, postanu imovina svih građana te da Grad postane gospodarom ovog vrijednog prostora,“ stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.

„Nakon brojnih pokušaja da se društvo Luka Dubrovnik obezvrijedi te da se cruise terminal dodijeli drugoj tvrtki, čime bi bila upitna sama budućnost društva, Grad Dubrovnik je ispunio sve svoje obveze prema Vladi Republike Hrvatske koje nisu bile ispoštovane najmanje 15 godina. Uz navedeno, Grad Dubrovnik je putem društva UTD Ragusa otkupom dionica postao većinski vlasnik Luke, a upravo će se izmjenama UPU-a Gruški akvatoriji redefinirati koncesijsko područje Luke Dubrovnik čime će se steći uvjeti da se konačno nakon 32 godine dodjeli koncesija za izgradnju Terminala za brodove na kružnim putovanjima na području Luke Dubrovnik.

Predloženim izmjenama i dopunama razmotrit će se i mogućnost prenamjene dijela zone TUP-a u javnu i društvenu namjenu s ciljem transformacije istog u kulturni centar grada.

Također, nakon što je s tvrtkom Laguna Trade dogovoreno novo koncesijsko područje prema kojem građani neće izgubiti nijedno parking mjesto na Lapadskoj obali, revizijom će se obuhvatiti i područje Marine Gruž temeljem čega će Vlada donijeti Odluku o novim granicama koncesije.

Stoga je upravo prijedlog Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja “Gruški akvatorij” koji je upućen Gradskom vijeću jedan od koraka koji će, ukoliko bude usvojen od strane vijećnika, omogućiti realizaciju strateških projekata i stvaranje jednog novog urbanog identiteta cijelog ovog područja Grada,“ stoji u priopćenju.

dnevniK petak, 15. srpnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Izmjenama UPU-a “Gruški akvatorij” omogućuje se realizacija cruise terminala i usklađuje granica koncesije Marine Gruž

SEZONA JE U PUNOM JEKU

Do kraja mjeseca Rješenje

Još u siječnju Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik donijelo je Odluku o davanju koncesije za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje gradske luke Dubrovnik radi obavljanja ugostiteljskih djelatnosti. Tada je kao najpovoljniji ponuditelj kojem se daje koncesija odabrana firma Movida Dos j.d.o.o., osnovana 2019. godine, čiji je vlasnik Renato Smoljko. Tako je dosadašnji koncesionar Mario Hajdarhodžić izgubio koncesiju gdje je obavljao ugostiteljsku djelatnost kroz restoran Lokanda. Točnije, njegovoj tvrtki ostao je u koncesiji objekt gdje je restoran Lokanda i manji dio prostora ispred objekta, no 200 kvadrata prostora gdje se nalazila većina stolova restorana u koncesiju je sada dobio Smoljko. Još u ožujku kada je Dubrovački dnevnik pisao o promjenama u Portu, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, iznio je jednu, čak i zabrinjavajuću činjenicu. Kako nam je tada pojasnio Dadić, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je tijelo koje rješava žalbe, a nažalost roka za rješavanje žalbe nema.

„Mi ćemo pokušati da se taj postupak ubrza jer je nama u interesu, svakako i koncesionaru koji bude, da se krene s radom i da mi naplatimo koncesijsku naknadu“, rekao nam je u razgovoru u ožujku Dadić, no ni sada u srpnju konačne odluke nema, a Županijska lučka uprava još uvijek nije uspjela naplatiti koncesijsku naknadu. Tako u jeku turističke sezone jedno od najznačajnijih turističkih mjesta u Gradu i dalje zjapi prazno.

Upitali smo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kada će ovaj predmet riješiti, a nakon ponovljena tri upita i mjesec dana od prvoga, dobili smo odgovor.

U odgovoru su istaknuli kako je žalba trgovačkog društva Dubrovačke boje d.o.o. na Odluku Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Dubrovnik o davanju koncesije za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje gradske luke Dubrovnik radi obavljanja ugostiteljskih djelatno-

sti zaprimljena u Ministarstvu 28. veljače 2022. godine. „S obzirom na to da uz žalbu nije dostavljena cjelokupna potrebna dokumentacija, bilo je potrebno zatražiti dostavu iste, a prema Zakonu o općem upravnom postupku prijepis žalbe dostaviti i odabranom ponuditelju i zatražiti očitovanje. Po primitku navedene dokumentacije, a zatim i odgovora, krajem svibnja ove godine, stekli su se uvjeti za daljnje rješavanje predmeta te se donošenje Rješenja očekuje do kraja ovog mjeseca“, kazali su u odgovoru za Dubrovački dnevnik iz Ministarstva.

S obzirom na to kako je ova procedura potrajala već više od četiri mjeseca, upitali smo Ministarstvo koji je prosječni vremenski okvir u kojemu ovakve predmete rješavaju i zbog čega ne postoji zakonski okvir u kojem moraju riješiti predmet.

„Željeli bismo pojasniti kako nije moguće dati jednoznačan odgovor s obzirom na to da to ovisi o složenosti materije i pojedinog predmeta“, kratko su odgovorili.

Podsjetimo, u Portu bi se ove godine mogle vidjeti sasvim drugačije vizure, a umjesto stolova restorana Lokanda u planu je kušaonica u vlasništvu Renata Smoljka. Tu je u planu ponuditi posjetiteljima lokalne proizvode poput kamenica, mariniranih inćuna, srdela, domaćeg vina i koktela. Tako bi na 200 kvadrata koncesijskog područja trebao biti postavljen otvoreni šank ispred kojeg će se nalaziti 40 do 50 stolova.

Kao najpovoljniji ponuditelj ranije ove godine odabran je Renato Smoljko s firmom Movida Dos j.d.o.o., koji na navedenom području ima plan kušaonice s domaćim, lokalnim proizvodima uz 40 do 50 stolova.

Piše

Srebrović

utijavanje na hladno

Never more

Grmoja je sjeo za volan odmah na opuzenskoj plaži, nimalo ne mareći što je još sav pun pržine i zamantran od sunca i vjetra, nego je nadljudskim snagama pojurio prema Zagrebu. Stao je na trenutak na odmorištu Žir jer, što ćeš, priroda traži svoje, pa je mrcu olakšan objavio dramatičan video pozivajući sve na pobunu protiv prijedloga vladajućih o referendumu i ustavnim izmjenama, pozivajući na obranu demokracije koja bi totalno pošla kvragu da je Grmoja nije goloruk krenuo braniti u prijestolnicu. Usput je nabrojio sve neprijatelje demokracije koji su vladajućima potpisali za izmjenu Ustava, među kojima su svi redom podrepaši i slična žgadija poput SDP-a, starog i novog, Možemo i malih i velikih žetončića poput Zekanovića i još nekih, koje je do te strašne spoznaje smatrao prijateljima. Teški i dramatični trenuci nastavljaju se u Saboru, ako je suditi po Grmoji, borbom prsa o prsa, uz Grmojine pravedničke usklike „U boj, u boj, za narod svoj! Ostali uopće nisu uhvatili kako je baš ta srijeda tako dramatičan dan jer se tek radi o raspravi o izmjenama Ustava, a ne o gotovom prijedlogu koji se stavlja na glasanje. Za

izmjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina saborskih zastupnika i nikad ju nije lako imati s Grmojom ili bez njega. Jasno je da ju nemaju ni vladajući. I da, takva većina, pa i svaka većina u slučajevima donošenja zakona nižeg reda, glavni je oslonac demokracije. I ma kako pametan ili glup prijedlog Ustava bio traži dvotrećinsku većinu. To je pitanje odgovornosti zastupnika koje smo demokratski birali. Stvarna odgovornost za demokraciju je upravo na nama koji svake četiri godine (ne) odlazimo na biralište. Tako da što se toga tiče, Grmoja se mirno može vratiti na opuzensku plažu.

Nije

Grmoja jedini koji ponekad teško hvata smisao demokracije, ništa bolje ne ide ni našem premijeru, sudeći prema reakciji na rezultate splitskih izbora. Mala izlaznost i izbor ‘krivih’ kandidata malo su ga snervali. Ali, što je, tu je, svi učimo o demokraciji i kad tad zasjat će nam ona u punom sjaju. Pomalo. Tek smo počeli trenirati. Dug je to i ponekad bolan proces. Ali, boljeg za sad nema, ma koliko se mnogi još pale na autokraciju. Teška vremena uvijek su na trasi upravo takvih ideja. Nadam se, kako bi rekao pokojni Ranko Marinković ‘Never more’!

Umeđuvremenu

otvorene su Igre, glumci su ušli kao i obično. Igrokaz za Otvaranje bio je dosadnjikav, ali vremena se mijenjaju pa su, ne samo ovaj put, nego ima tome i nekoliko godina smijeh, zabava i škerac koji je činio sam čin Otvaranja, osobito na Generalnoj probi, polako pošli, ako ne u zaborav, onda eto, ufino rečeno, nekim drugim putem. E sad, žalimo li mi samo za svojom mladosti, uz sjećanje kako je urnebesno zabavno bilo nekad na generalkama ili je novo vrijeme ‘buljenja u mobitel’ donijelo i drugačije poimanje Igara, posebno onog što su domaći ljudi s toliko ponosa zvali ‘naše Igre’ koje su to doista i bile. Upravo i samo Dubrovačke ljetne igre. Kako god, nadajmo se dobrim predstavama, a ima ih, i vraćanju duha Igara, ako ne ove, možda iduće , ili one poslije nje. Duh Igara predivna je vezanost i ljubav između domaćih ljudi, između gospođa i gospara i Igara. Takvu ljubav u nijednom drugom gradu i u ni jednom drugom festivalu niste mogli osjetiti. Tako je bilo samo ođe u Gradu. Vjerujem i nadam se da će se opet vratiti. Bez tog istinskog spoja Igre mogu biti i u Bruxellesu. Gdje god. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

UREĐAJ

Stručnjak: Novi pročistač u Petki je poluproizvod koji se u Europi više ne radi!, Vodovod: Nije to baš tako!

Dr. sc. Bojan Kalchbrenner, diplomirani inženjer kemijske tehnologije i predstavnik ugledne švicarske kompanije upozorava kako će novi pročistač na Petki donijeti ekocid i eurocid jer se radi po zastarjeloj tehnologiji, a isključuje digestor kojim bi se biomasa pretvorila u bioplin. Smatra kako navedeno neće spriječiti smrad dugoročno, a moglo bi izazvati i veće troškove. Iz Vodovoda Dubrovnik tvrde kako se uređaj radi u skladu sa svim direktivama i kako je za potrebe Dubrovnika sasvim dovoljan

Piše Ivona Butjer Mratinović

„Kažem kako se u Dubrovniku radi ekocid i eurocid; ekocid jer je tehnologija koja je odabrana nedovoljna, nije kompletna i zastarjela je. To je poluproizvod. A eurocid jer će Dubrovčani posljedično godišnje gubiti i nekoliko stotina tisuća eura,“ smatra Klachbrenner

„Tvrdim kako institucije u Dubrovniku rade ekocid, a onda i eurocid. I to potpisujem,“ smatra dr. sc. Bojan Kalchbrenner, diplomirani inženjer kemijske tehnologije i predstavnik švicarske inženjerske kompanije Kuster & Gager AG , govoreći o uređaju za pročišćavanje otpadnih voda koji bi trebao biti izgrađen u Petki. Iako je najavljeni pročistač kruna projekta Aglomeracije i trebao bi riješiti problem koji Dubrovnik ima s otpadnim vodama, on ima ozbiljne zamjerke, a najveća jest ta što je pročistač zamišljen bez digestora. To će, tvrdi Kalchbrenner, dovesti do smrada, a u konačnici i gubitka ogromnih sredstava koji će, kaže on, u konačnici platiti građani Dubrovnika.

Ovako bi trebao izgledati novi pročistač u Petki

foto GORAN MRATINOVIĆ, VODOVOD DUBROVNIK

petak, 15. srpnja 2022.

vačkog statuta, radi po zastarjelim tehnologijama od prije 50 godina.

„I zato kažem kako se u Dubrovniku radi ekocid i eurocid; ekocid jer je tehnologija koja je odabrana nedovoljna, nije kompletna i zastarjela je. To je poluproizvod. A eurocid jer će Dubrovčani posljedično godišnje gubiti i nekoliko stotina tisuća eura,“ smatra Klachbrenner koji je potom pojasnio zašto to misli.

‘

NEĆETE SE RIJEŠITI SMRADA’

Prema njegovim riječima, uređaji koji imaju digestore u pravilu ne šire smrad jer se biomasa pretvara u bioplin. Smatra kako će planirani uređaj u brdu Petka, dakle uređaj drugog stupnja pročišćavanja, u tome podbaciti jer se u ovom slučaju ta biotvar zapravo pokušava uništiti.

„To jednostavno mora negdje nekada procuriti. Pa će netko kazati kako to neće smrdjeti 100 puta, a 101. hoće. A ja tvrdim kako će smrdjeti 100 puta, a 101. neće. Dakle, ta tehnologija više ne vrijedi i u Europi se ona više ne radi. Nitko me ne može uvjeriti kako ta biotvar neće smrdjeti na +40. Umjesto da je direktno pretvorimo u plin, u novu energiju i tako štedimo novac, a anorgansku tvar transportiramo,“ tvrdi Kalchbrenner. A energenti ionako poskupljuju, posebno zbog

rata u Ukrajini, stoga ovaj stručnjak s bogatim iskustvom napominje kako bi u ovom vremenu korist od rješenja koje bi previdio digestor, što je skuplja varijanta, zapravo bila višestruko isplativa, a dugoročno i jeftinija.

‘

VI , DUBROVČANI , NEMATE TE PARE , A ŠTETA ĆE BITI SKUPA’

Osim što bi u ovom slučaju troškovi transporta anorganske tvari bili niži, mogla bi se stvarati i koristiti nova bioenergija, u vremenu kad energenti poskupljuju, a Klachbrenner tvrdi kako bi se posljedično i spriječili troškovi za koje je uvjeren kako će ih Dubrovnik u budućnosti snositi, ‘krpajući’ rješenja koja, upozorava on, dugoročno nisu najsretnija.

Klachbrenner je dopise na ovu temu slao Vodovodu, Županiji, Gradu, a nedavno i predsjedniku Zoranu Milanoviću. U njima on tako upozorava kako će Dubrovnik zapravo dobiti nepotpun idejni projekt. Napominje kako se za istovjetne pročistače u Splitu, Šibeniku, Rijeci i Zagrebu traži viši stupanj čišćenja te kako se u švicarskim gradićima od pet tisuća stanovnika koriste pročistači s digestorom. Kod Dubrovnika je planiran uređaj druge razine. Uz to navodi kako će troškove takvih rješenja snositi građani Dubrovnika, jer će trebati suzbiti smrad koji, uvjeren je, novi pročistač drugog stupnja pročišćavanja i bez digestora neće riješiti.

„Vi Dubrovčani nemate toliko para, makar ste najbogatiji grad u Hrvatskoj, da plaćate troškove kemijskih sredstava za suzbijanje smrada iz svježeg mulja i troškove nabave skupih filtera zraka na pročistaču sljedećih desetak godina. To će u konačnici morati plaćati građani u svojim mjesečnim računima,“ izjavio je.

Dodao je i kako treba misliti o uvođenju plaćanja takse na karbonski učinak što je uvjeren kako će se dogoditi u vremenu funkcioniranja pročistača ovog tipa. Smatra kako će ta taksa zbog, po njegovoj procjeni, neadekvatnih tehnoloških rješenja u Dubrovniku biti višestruko viša nego kod ekoloških rješenja u drugim gradovima.

‘ PLANIRANI SUSTAV JE PROLAZAN , A NE ODLIČAN ’

Ipak, projekt je dobio sve potrebne dozvole, prošao je stroge procedure koje su potrebne za dobivanje europskog novca i velike projekte, a zeleno svjetlo je dato i Studijom utjecaja na okoliš. No, Klachbrenner smatra kako

Klachbrenner je dopise na ovu temu slao Vodovodu, Županiji, Gradu, a nedavno i predsjedniku Zoranu Milanoviću. U njima on tako upozorava kako će Dubrovnik zapravo dobiti nepotpun idejni projekt. Napominje kako se za istovjetne pročistače u Splitu, Šibeniku, Rijeci i Zagrebu traži viši stupanj čišćenja te kako se u švicarskim gradićima od pet tisuća stanovnika koriste pročistači s digestorom. Kod Dubrovnika je planiran uređaj druge razine.

„Na budućem UPOV-u u Dubrovniku predviđen je tzv. drugi stupanj pročišćavanja, koji podrazumijeva mehaničko i biološko pročišćavanje otpadnih voda, bez uklanjanja nutrijenata (dušika i fosfora). Ovakav stupanj pročišćavanja definiran je Direktivom EU, čije obaveze su prenesene u zakonodavstvo RH, a ona definira Jadransko more kao manje osjetljivo područje za koje je dovoljan drugi stupanj pročišćavanja otpadnih voda,“ stoji u odgovoru Vodovoda

to nisu ujedno i najbolji argumenti. Kako kaže, to je samo pokazalo kako je projekt dobio prolaznu ocjenu. Ali ne i ocjenu ‘odličan’. Napominje kako Studija zapravo samo valorizira predloženo projektantsko rješenje, ali na ocjenjuje je li projekt pročistača u tehnološkom smislu potpun ili ne.

„Studija utjecaja na okoliš za Aglomeraciju Dubrovnik odnosila se na konkretno projektantsko rješenje i ona je potvrdila kako rješenje zadovoljava standarde. No, zadovoljenje standarda ne predstavlja i dokaz kako je prezentirani idejni projekt kvalitetan. Samo da je prolazan i da ne čini štetu u odnosu na zatečeno stanje. Njome se ne analizira koliku korist čini neki projekt, u konkretnom slučaju koju stručnu razinu bi pročistač trebao imati kako bi od ocjene ‘prolazan’ došao do ocjene ‘odličan’. A ja smatram kako Dubrovnik treba imati projekt s ocjenom ‘odličan’ i kako je to jedino pravo rješenje,“ zaključuje Kalhbrenner.

VODOVOD DUBROVNIK : DIGESTOR BI

BIO NA

GRANICI ISPLATIVOSTI

Dubrovački dnevnik na ovu je temu poslao upit Vodovodu Dubrovnik te smo postavili pitanje zbog čega planirani pročistač ne sadrži digestor. Iz Vodovoda su odgovorili kako je stupanj pročišćavanja kakav će osigurati planirani uređaj dovoljan, što je definirano i Direktivom EU

„Radovi na izgradnji novog UPOV-a Lapad s podmorskim ispustom podrazumijevaju izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja koji se sastoji od tri glavne tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja. U sklopu radova izgradit će se novo postrojenje s pripadajućom opremom (grube i fine rešetke, aerirani pjeskolov mastolov, membranski biološki reaktor, itd.), postrojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust dužine 835 metara. Na budućem UPOV-u u Dubrovniku predviđen je tzv. drugi stupanj pročišćavanja, koji podrazumijeva mehaničko i biološko pročišćavanje otpadnih voda, bez uklanjanja nutrijenata (dušika i fosfora). Ovakav stupanj pročišćavanja definiran je Direktivom EU, čije obaveze su prenesene u zakonodavstvo RH , a ona definira Jadransko more kao manje osjetljivo područje za koje je dovoljan drugi stupanj pročišćavanja otpadnih voda,“ stoji u njihovom odgovoru.

Odgovorili su i kako bi rješenje koje uključuje digestor bilo na granici same isplativosti, a podsjećaju i kako je Petka zapravo zaštićeno područje o čemu također treba voditi računa.

„Bitno je istaknuti da, što se tiče same tehnologije, natječajnom se dokumentacijom ne preferira niti jedna određena tehnologija niti

Ispust ispod Petke godinama izaziva rasprave

tehnološki procesi te ponuditelji mogu nuditi sva rješenja kojima garantiraju 2. stupanj pročišćavanja otpadnih voda uz prihvatljive troškove održavanja i ekološki prihvatljiv utjecaj na okoliš. Prema tome anaerobna digestija nije isključena. Hoće li ista biti primjenljiva ovisi o strogim urbanističkim uvjetima zbog specifičnosti i osjetljivosti same lokacije, ali i same isplativosti tog procesa. Gledajući po veličini, dubrovački UPOV je na granici isplativosti kad je u pitanju korištenje postupka anaerobne digestije, a pogotovo uzimajući u obzir ograničavajuće uvjete lokacije,“ odgovorili su iz Vodovoda.

Split i Rijeka sušit će mulj korištenjem znatnih količina zemljanog plina kao energenta fosilnog izvora pa iz tog razloga njihova rješenja ne mogu se smatrati ‘ekološki usklađenijim’ kad se ih usporedi s rješenjem za Aglomeraciju Dubrovnik. Kod UPOV-a Zagreb poznato je da tamo nedostaje cjelovito rješenje za obradu i zbrinjavanje mulja tako da je područje UPOV-a Zagreb već godinama poznato kao najveća deponija mulja u Europi, što se nikako ne može smatrati ‘ekološki usklađenim’ s normama EU,“ odgovorili su, a potom objasnili i kako će postupak izgledati.

Što se tiče termina ‘ekološki prihvatljiviji’, iz Vodovoda odgovaraju kako je potrebno upozoriti da taj status ne definira samo primjena postupka anaerobne digestije, dakle pročistača s digestorom, za dodatnu obradu viška mulja, nego je potrebno sagledavati kompletan postupak obrade viška mulja. Smatraju i kako je pročistač koji se planira u Petki bolje rješenje od onih koji se mogu vidjeti u Splitu, Zagrebu ili Rijeci.

„U tom smislu, što se tiče Aglomeracije Dubrovnik, mulj će se stabilizirati te osušiti korištenjem samo sunčeve energije, koja je obnovljivi izvor. Suprotno tome, aglomeracije

„U dubrovačkom slučaju višak proizvedenog mulja tijekom postupka biološkog pročišćavanja otpadnih voda na budućem pročistaču ispod Petke prvo će se aerobno stabilizirati, nakon toga dehidrirati te spremiti u prekrivene kontejnere. Kompletan proces obavljat će se u zatvorenim spremnicima i prostorijama s osiguranom ventilacijom prema postrojenju za obradu onečišćenog zraka. Kontejnere će se dnevno (rano ujutro) kamionom transportirati na lokaciju na Osojniku, gdje će se prebaciti u hale za solarno sušenje mulja. Te hale opremljene će biti s postrojenjem za obradu onečišćenog zraka te će se time spriječiti bilo kakvu mogućnost širenja neugodnih mirisa u okoliš. Osušeni mulj koji će se predati na konačno zbrinjavanje je inertan i ne generira ikakav miris. Stoga je netočno tvrditi da se dubrovački UPOV neće graditi određenom tehnologijom jer natječajem nije određena tehnologija tog uređaja, već samo propisano koje uvjete isti mora zadovoljavati. Dakle, na izvođačima koji su zainteresirani za gradnju ovog uređaja je da predlože tehnologije za koje smatraju da mogu ispuniti tražene uvjete,“ zaključuju iz Vodovoda Dubrovnik. Naravno, ako se digestor pokaže isplativim rješenjem u dogledno vrijeme, tu je tehnologiju moguće dodati na sustav koji je planiran, jer, kako tvrde iz Vodovoda, planirana tehnologija ga ne isključuje u budućnosti.

Čini se stoga kako bi rješenje s digestorom bilo bolje i naprednije, ali i ekološki prihvatljivije, no uvijek je u pitanju novac. Taj je novac za projekt Aglomeracije Dubrovnik, čiji je pročistač u Petki sastavni dio, dobiven iz fondova EU. Postavlja se pitanje je li onda pročistač koji bi uključivao digestor za EU novčano prihvatljivo rješenje ili je preskup. No, treba li uopće raspravljati o cijenama kad su u pitanju okoliš koji ostavljamo iza sebe i rješenja koja bi trebala služiti generacijama iza nas? Ili ona ipak nemaju cijenu?

„Anaeorobna digestija nije isključena. Hoće li ista biti primjenljiva ovisi o strogim urbanističkim uvjetima zbog specifičnosti i osjetljivosti same lokacije, ali i same isplativosti tog procesa. Gledajući po veličini, dubrovački UPOV je na granici isplativosti kad je u pitanju korištenje postupka anaerobne digestije, a pogotovo uzimajući u obzir ograničavajuće uvjete lokacije,“ odgovorili su iz Vodovoda

petak, 15. srpnja 2022.

NADLEŽNI TVRDE : NEĆE BITI SMRADA !

Dr.sc. Bojan Kalchbrenner, diplomirani inženjer kemijske tehnologije

mjere pospješile su smrtnost, ali da se sada vratimo na početak, sve bi isto trebalo napraviti’

Voditeljica zaraznog odjela Opće bolnice Dubrovnik Ljiljana Betica Radić u zadnjem broju Dubrovačkog vjesnika je izjavila: -Višak smrtnosti uključuje smrti povezane s COVID-om izravno zbog bolesti i neizravno zbog utjecaja pandemije na zdravstveni sustav i društvo. Smrtnost koja je neizravno povezana s COVID-om može se pripisati zdravstvenim stanjima zbog kojih ljudi nisu mogli pristupiti liječenju i prevenciji, jer su zdravstveni sustavi bili preopterećeni pandemijom. Zato se računa da je utjecaj pandemije na smrtnost značajno veći, i do 3 puta veći od aktualnog broja umrlih od COVID-19 bolesti – zaključila je za Dubrovački vjesnik dr. Betica Radić. Znači, nije samo korona pokosila stanovništvo, već i mjere u borbi protiv korone, i to čak, po riječima Betice Radić, i do tri puta više. Izolacija, nedostatak kontakata, propadanje mentalnog zdravlja, nemogućnost lakog dolaska do medicinske skrbi za liječenje postojećih bolesti te pristupa doktorima na obavljanje preventivnih pregleda – sve je to povećalo smrtnost starijih osoba – prema podacima Sindikata umirovljenika Hrvatske, sedam tisuća umirovljenika više umrlo je u 2022. u Lijepoj našoj nego u istom razdoblju 2018. godine. Stoga smo se obratili doktorici Betici Radić i pitali je s obzirom na sadašnje znanje jesu li lockdown i sve druge mjere bile dobro rješenje te bi li da se možemo vratiti u prošlost, sve trebalo ponoviti?

-Nažalost, trebalo bi sve isto ponoviti, jer drugog načina jednostavno nema kada su u pi-

tanju zarazne bolesti kakva je korona – ističe doktorica te odmah dodaje – trebat će napraviti sveobuhvatnu analizu kako bi se točno utvrdilo koje su sve kategorije stanovništva umirale i zbog čega, je li im bio problem doći do liječnika i slično. Ta dubinska analiza će se morati raditi godinama.

Korona je puno problema učinila i po pitanju mentalnog zdravlja i to svih dobnih skupina ne samo umirovljenika.

-Naravno da je manjak socijalnih kontakata ljudi treće životne dobi itekako potaknuo dodatnu smrtnost, zato i kažem da će trebati napraviti ogromnu analizu, a taj posao će zahtijevati puno vremena. Ali ponavljam, da se sada vratimo na početak, nemamo druge alate u bor-

Izolacija, nedostatak kontakata, propadanje mentalnog zdravlja, nemogućnost lakog dolaska do medicinske skrbi za liječenje postojećih bolesti, te pristupa doktorima na obavljanje preventivnih pregleda – sve je to povećalo smrtnost umirovljenika

Višak smrtnosti zbog pandemije i do tri puta veći od aktualnih brojki

Piše Maro Marušić

petak, 15. srpnja 2022.

bi sa zaraznom bolešću kakva je bila korona dok nije mutirala u blaži soj. Moje mišljenje je da, ne daj Bože, korona opet mutira u neki jači soj, nemamo drugog rješenja nego ponovo uvesti mjere kakve su i onda bile na snazi – naglašava Betica Radić.

ZA OMIKRON NE TREBAJU

MJERE

Pitamo je je li za ovaj soj kakav sad trenutno hara treba uvoditi mjere?

-Ne treba, jer je riječ o blagim simptomima gornjih dišnih puteva. Sada je na snazi individualna odgovornost. Svaka osoba se može cijepiti i na taj način smanjiti jačinu simptoma. Također može i inače raditi i na jačanju imuniteta – govori doktorica.

Opet se vraća na lockdown, kaže kako se tada nije mogla pustiti korona bez mjera, jer se nije znalo kolika joj je smrtnost. Bio bi to ruski rulet, dodaje.

-Bilo je teških smrti kod mlađih ljudi. Sada je s omikronom situacija puno bolja, iako ljudi još uvijek umiru. Ipak riječ je o imunokompomitiranim osobama koje boluju od čitavog niza

bolesti. Omikron će inače pomoći ljudima koji ga prebole da razviju jači imunitet. Posebno je dobar hibridni imunitet kada je osoba cijepljena, a ujedno je preboljela omikron. Grubo je što se korona vraća i stalno treba paziti na imunitet, ali nadam se da u budućnosti neće mutirati u nikakav jači soj. Na kraju krajeva i virusu je potreban domaćin, nije mu cilj ubiti ga – kaže voditeljica Zaraznog odjela dubrovačke Bolnice. Za kraj pitamo je o post covid simptomima, koliko obično traju?

-Moram priznati da mi je to velika enigma, ima jako puno svakakvih simptoma koja su teško mjerljiva. Primjerice kada se netko žali na slabiju koncentraciju i takozvani ‘brain fog’. Oštećenja pluća se mogu utvrditi, ali puno ovih popratnih simptoma poput konstantnog umora teško je pripisati je li riječ o posljedicama preboljenja korone ili nečega drugog. Što se tiče trajanja post covid simptoma nekome prođu u par tjedana, a nekome je potrebno i više mjeseci, sve do godine dana - zaključuje Ljiljana Betica Radić.

Osvježena ACI marina Dubrovnik oduševila nautičare novim ruhom, kapacitetima i sadržajima

Nakon dvije godine obilježene konstantnim oprezom i brojnim restrikcijama, svijet je s velikim zadovoljstvom, ali i olakšanjem dočekao vremena u kojima putovanja i godišnji odmori ponovno izgledaju onako kako ih oduvijek i pamtimo. Kada je riječ o Hrvatskoj, povratku na staro normalno nedvojbeno se najviše radovao turistički sektor, gdje su ove godine sve oči uprte upravo u nautiku koja se kroz prethodno razdoblje pokazala najotpornijim i najkonkurentnijim oblikom turizma

Pritom je najveći doprinos pružio upravo ACI, najveći lanac marina na Mediteranu koji je u ovom periodu preuzeo ulogu regionalnog predvodnika u zaštiti zaposlenika i gostiju te osiguravanju svih potrebnih uvjeta za siguran odmor i boravak u svojim marinama diljem Jadrana. Uz konstantnu brigu za zaštitu zdravlja svih članova nautičke zajednice, ACI je zadržao i značajnu dozu optimizma te vjere u povratak na „staro normalno“ pa su tako kroz posljednjih nekoliko godina realizirane brojne strateške investicije u izvrsnost infrastrukture i usluge. To se posebice odnosi na jug Hrvatske, gdje je tijekom posljednjih pet godina uloženo ukupno 95 milijuna kuna. Plodovi ovih ulaganja već su i više nego vidljivi u najjužnijoj ACI marini, poznatoj i kao perjanici hrvatskog nautičkog turizma – ACI marini Dubrovnik.

SNAŽAN POČETAK I OBEĆAVAJUĆI

NASTAVAK SEZONE

U ACI marini Dubrovnik, jednoj od najatraktivnijih domaćih marina prema izboru brojnih nautičara, sezona je započela u izvrsnom tonu. Za razliku od prošle godine kada je zbog otežanih okolnosti predsezona gotovo u potpunosti izostala, ove je godine navedeni period ispunio sve kriterije. Nadalje, velika očekivanja postavljaju i podaci s terena te informacije od čarter tvrtki, prema kojima najave za srpanj, kolovoz i rujan izgledaju zaista izvrsno. Štoviše, uz već standardne Nijem-

ce, Austrijance i ostale tradicionalne goste, u ACI marinu Dubrovnik, sami grad te širu okolicu u većem su se broju počeli vraćati i gosti s područja Sjeverne Amerike.

Osim življe i opuštenije atmosfere, prvi ovogodišnji gosti, a posebice oni koji se ovdje vraćaju već duži niz godina, prvo primjećuju novo osvježeno ruho ACI marine Dubrovnik te brojna unaprjeđenja u infrastrukturi i sadržaju. Točnije, ACI marina Dubrovnik nedavno je doživjela sveobuhvatnu rekonstrukciju vrijednu čak 35 milijuna kuna, u sklopu koje je dobila novi obalni zid koji osigurava više od 230 metara nove obale za uplovljavanje i prihvat četiri do pet metara duljih plovila nego dosad. Uz to, u cijeloj marini provedena je rekonstrukcija

Jedan od najvećih aduta ACI marine Dubrovnik je definitivno i jedinstveni dvorac Sorkočević, jedan od najljepših domaćih primjera renesansne arhitekture koji će također ponovno zablistati u svom nekadašnjem sjaju

Izvrstan početak sezone za ACI marinu Dubrovnik

ACI marina Dubrovnik nedavno je doživjela sveobuhvatnu rekonstrukciju vrijednu čak 35 milijuna kuna, u sklopu koje je dobila novi obalni zid koji osigurava više od 230 metara nove obale za uplovljavanje i prihvat četiri do pet metara duljih plovila nego dosad

infrastrukture što obuhvaća rekonstrukciju vodovoda i odvodnje, elektromrežu i instalacije te rasvjetu. Uz već postojeće ACI Golf Range i teniske terene, 2 restorana vrhunske gastronomije, bazen, sadržaje za djecu i višestoljetni ljetnikovac Sorkočević ova će marina zahvaljujući daljnjim planiranim investicijama postati pravi grad u malom. Naposljetku, potvrdu ukupne kvalitete i rezultat značajnih ulaganja sada predstavljaju i pregovori s većim čarter tvrtkama koje su izrazile želju da se baziraju u ACI marini Dubrovnik.

VELIKI PLANOVI ZA BUDUĆNOST

ACI uz navedene investicije ima u planu i izgradnju servisne zone, koja će biti najveća na južnom dijelu Jadrana, čime će se značajno povećati razina servisnih nautičkih usluga na veliko zadovoljstvo gostiju. Ovaj će kompleks centralizirati ne-

koliko servisa na jednom mjestu, a za njegovu je realizaciju već Izrađen idejni projekt te su prikupljeni uvjeti javnopravnih tijela za izradu glavnog projekta. Nakon glavnog projekta, pristupit će se ishođenju građevinske dozvole, što se ACI nada ostvariti već krajem ove ili početkom iduće godine.

Jedan od najvećih aduta ACI marine Dubrovnik je definitivno i jedinstveni dvorac Sorkočević, jedan od najljepših domaćih primjera renesansne arhitekture koji će također ponovno zablistati u svom nekadašnjem sjaju. Naime, predviđena je i rekonstrukcija ovog povijesnog zdanja u ACI marini Dubrovnik, koje je zaštićeno kao kulturno dobro i upisano u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, a koje će u skorijem vremenu ponovno plijeniti pozornost i divljenje brojnih posjetitelja. „ACI d.d. je u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije  uvrstio projekt obnove Ljetnikovca Sorkočević u prijedloge projekata i programa za financiranje, koji su dostavljeni Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Također, ACI je projekt obnove Ljetnikovca Sorkočević prijavio i u bazu projekata Ministarstva turizma i sporta, koje je navedenu bazu projekta pripremilo kako bi steklo uvid u pripremljenost projekata turističkog sektora, a u cilju što bolje pripreme javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, poručio je Leo Ajduković, direktor ACI marine Dubrovnik.

petak, 15. srpnja 2022.

Raspadnuti stan u Gružu vrijedan 27 godina rada bez da potrošiš kunu sa strane

Znači za vlažni stan u Gružu treba dati 2,3 milijuna kuna plus barem još par stotina tisuća za obnovu. Ako uzmemo nekakvu prosječnu plaću u iznosu od 7 tisuća kuna jednostavnom matematičkom operacijom dolazimo do zaključka da osoba treba raditi točno 27 godina da bi kupila derutni stan u Gružu i pri tom ne potrošiti ni kunu za šibice

Imamo potpuno paradoksalnu situaciju – najveća kriza još od Drugog svjetskog rata trese svjetsko gospodarstvo, a istovremeno ljudi dobrovoljno prestaju raditi. Normalno da se postavlja pitanje kako je to moguće?

Nikada se u povijesti čovječanstva na Trećem kamenčiću od Sunca ništa slično nije dogodilo – dvostruka ekonomska kriza (pandemija plus rat u Ukrajini) obrušila se na planet, a povećanje cijena dosegnulo je rekordne razine koje čak ni Argentinci – narod koji prije nauči jahat inflaciju, nego biciklu – do sada nisu upoznali. Međutim,

umjesto da se zaposlenici sumanuto drže svojih dosadašnjih poslova događa se jedan potpuno novi trend koji ekonomska znanost bilježi po prvi puta – unatoč teškim vremenima daju se masovni otkazi(!).

Samo u ožujku, u Sjedinjenim Američkim Državama čak 4,5 milijuna ljudi prestalo je s radom.

Piše Maro Marušić foto njuškalo

Koji je smisao naših slabo plaćenih poslova?

2022.

U čitavoj 2021. godini nevjerojatnih 47,8 milijuna jedinki dalo je otkaz. Nije ovaj trend samo zabilježen u SAD-u nego i u drugim dijelovima svijeta. U Australiji je jedan od pet radnika u 2021. godini otišao pjevušeći sa svog radnog mjesta. U Njemačkoj, Italiji i Francuskoj također sve više ljudi napušta svoje poslove, a u Indiji je milijun ljudi otišlo samo iz IT sektora.

FIZIKALA U LJETNIH IGARA

Kompanije diljem svijeta traže radnike, ali nikako ne uspijevaju zadovoljiti svoje potrebe. Vidimo to sada najbolje po pitanju letova. British Airways, EasyJet i druge kompanije masovno otkazuju linije, jer nemaju dovoljan broj djelatnika. Imamo potpuno paradoksalnu situaciju – najveća kriza još od Drugog svjetskog rata trese svjetsko gospodarstvo, a istovremeno ljudi dobrovoljno prestaju raditi.

Normalno da se postavlja pitanje kako je to moguće?

Stariji će odmah prvoloptaški odgovoriti da današnji mladi za razliku od njih nemaju radne navike, da su nove generacije znatno ljenije, sve bi htjele preko noći, ne žele se potruditi. Moji vršnjaci će dodati kako smo mi morali imati vezu da bismo dobili fizikalu u Ljetnih igara – 200 kuna dnevnica, a ubili bi se od posla. Ne znaju mladi danas kako smo mi nosili vreće šuta sa Svete Marije, kičma nam je pucala kao cvjetovi pomadore na buri, a oni, baš poput Linde Evangeliste, ne ustaju za dnevnicu manju od 150 eura. Ima tu ponešto istine, no ono što nitko ne spominje jest vrijednost novca u posljednja dva desetljeća. Tamo na prijelazu milenija, kada nam se kralježnica savijala kao mostovi Jure Radića po buri, onih 200 kuna koje bi zaradili tegleći karić bile su baš kao danas 200 eura. Cijene su u zadnjih 20 godina višestruko narasle, a plaće se u istom razdoblju nisu ni poduplale, a kamoli što više. Najbolje se taj suludi omjer vidi na cijenama nekretnina.

Prije koji dan na Njuškalu osvanuo je oglas u kojem vlasnik prodaje stan u Gružu veličine 136 kvadrata za 310 tisuća eura (naravno, nitko čovjeku ne osporava što traži toliku cifru, klasična ponuda i potražnja). Riječ je o potpuno derutnom stanu nagrizenom vlagom koji zahtijeva kompletnu obnovu. Gledajući fotografije čini se da ni raspored nije najbolji. Znači treba dati 2,3 milijuna kuna plus barem još par stotina tisuća za obnovu. Ako uzmemo nekakvu prosječnu plaću u iznosu od 7 tisuća kuna jednostavnom matematičkom operacijom dolazimo do zaključka da osoba treba raditi točno 27 godina da bi kupila derutni stan u Gružu i pri tom ne potrošiti ni kunu za šibice.

NAJJAČA DEFINICIJA NEPRAVEDNOSTI

Znači koju god čovjek školu završio i koji god posao radio nikada u životu neće moći priuštiti ni stan s vlagom u Gružu. Možeš imati tri fakulteta i znati tri jezika, ali nikada, ama baš nikada se nećeš financijski približiti nekome tko je rođen pod sretnom zvijezdom da naslijedi neku šugavu nekretninu od babe ili đeda. Ne znam za vas, ali meni je ovo najjača definicija nepravednosti koju sam u životu vidio. Nije ovo samo slučaj u Dubrovniku nego diljem Zapada. Koliko god čovjek u zapadnoj demokraciji radio nikada neće zaraditi za vlastitu nekretninu. E pa kad je to već tako postaje puno jasnije zašto ljudi masovno daju otkaze. Radio ili ne radio skoro dođe na isto. Čovjek može preživjeti s jako malo. Ako smanji potrebe poput putovanja, automobila, kafića, izlazaka, za izgurati mjesec ne treba previše. Sve više ljudi odriče se luksuza kako bi imalo mir – ne žele se ubijati čitavu sezonu kako bi zimi mogli ići na skijanje ili na Tajland – pa bolje nešto laganije odradit i imati ljeto u Dubrovniku, baš kako se živjelo prije dva desetljeća. Danas smo nauštrb zarade žrtvovali ljeto i sve one sitnice koje su nas onda veselile. Rijetko gdje ćete sresti domaćeg čovjeka, nema više odlazaka na kupanje, igranja na karata i sličnih radosti. Sezona se nemilice tuče da bi se zimi moglo putovati. Nema više druženja, svaki izlazak u grad dođe parsto kuna, svi su u nekoj preši, samo se jurca. Čini se da nove generacije ne žele tako živjeti – radije će raditi posao koji ih ispunjava za puno manje novaca, nego trčati za profitom da bi se živjelo u lažnom luksuzu. Očekuju nas zanimljiva vremena na tržištu rada. Ili će se plaće osjetno povećavati ili će se jeftina radna snaga s Istoka lopatama uvoziti. Samo je veliko pitanje kako će i kada Filipinac moći priuštiti stan na Zapadu. Ako nama treba 27 godina bez da potrošimo kunu, onda će se on stvarno morati reinkarnirati da otplati stan sa svojom plaćom. Jedan život naprosto će mu bit prekratak za kupnju stana.

Imamo potpuno šizofrenu situaciju – s jedne strane su ljudi koji lagodno žive od najma svojih nekretnina dok ovi koji nisu imali sreću sa nasljedstvom mogu raditi i dva posla, ali nikad neće dovoljno zaradit da priušte svoju. Iz godine u godinu sve su umorniji, a kada pogledaju unatrag pitaju se gdje su bili i što su radili?

Kao da je bitno što su radili kada naposljetku ništa nisu zaradili. Pa što onda ne bi dali otkaz i skroz minimalizirali troškove? Ne mora se putovati, kupanje, sport i čitanje su besplatni, Netflix nije skup, može se pješke ili biciklom, termosica umjesto kafića, a zalaz sunca jednako je predivan i za bogate i za siromašne…

Koju god čovjek školu završio i koji god posao radio nikada u životu neće moći priuštiti ni stan s vlagom u Gružu. Možeš imati tri fakulteta i znati tri jezika, ali nikada, ama baš nikada se nećeš financijski približiti nekome tko je rođen pod sretnom zvijezdom da naslijedi neku šugavu nekretninu od babe ili djeda. Ne znam za vas, ali meni je ovo najjača definicija nepravednosti koju sam u životu vidio

Dubrovački dnevniK petak, 15. srpnja

Kolumna Škura bura

‘Godinama sam bio gladan, ali nisam odustajao od slikanja i sve se na kraju vratilo’

Izvor Pende jedan je od rijetkih dubrovačkih slikara koji živi isključivo od svoje umjetnosti. U sklopu ovogodišnjih Ljetnih igara otvorio je izložbu Odgovor što je bio povod da popričamo o dugom i trnovitom putu kojeg je prošao

Dubrovčani, nažalost, uopće nisu svjesni koliko je njihov sugrađanin cijenjen u svijetu umjetnosti. Izvor Pende ove godine u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara ima izložbu pod nazivom Odgovor, a to je samo nastavak uspješne slikarske priče koja godinama napreduje. Ovu zimu imao je izložbu istog ciklusa u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, a još prije izlagao je Galeriji David Richard u New Yorku, te zajedno sa suprugom Marijanom i Slavenom Toljom u sklopu 58. venecijanskog bijenala. Među ostalim iz njegove bogate biografije, veliko zanimanje pobudila je i zajednička izložba Plivati s poznatim njemačkim umjetnikom Danielom Richterom.

vim, Danče, Karmen – magični trokut koji obožavam. Nakon što ujutro otplivam, slikam osam sati u ateljeu, dođem doma, malo se odmorim i onda opet radim na skicama. Iako da nema Danača, nema šanse da bih ovdje živio. Toliko je sve podređeno turizmu i ne postoji ništa drugo da je to sve skupa odurno.

Prvo ste studirali na Akademiji u Zagrebu, a potom ste na daljnje školovanje otišli u Düsseldorf. Zašto baš Njemačka? Jeste li uopće znali jezik?

Danas je došlo do toga da imamo previše stolica, na svakom koraku netko nešto nudi. Prije je bilo više kreveta, a manje stolica. Sad je obrnuto.

Došli ste do toga da ste cijenjeno slikarsko ime, imali ste izložbe diljem svijeta, vaše se slike prodaju po raznim kontinentima. Kako je moguće da živite u Dubrovniku, a ne primjerice u New Yorku, Londonu ili Berlinu gdje biste bili, da se tako izrazim, bliže oltaru? Jesu li Danče glavni razlog? Jesu, Danče su glavni razlog zašto živim u Dubrovniku. S druge strane boravio sam u Njemačkoj 13 godina, prilagodio se kulturi, cijenio tamošnje prednosti i mogu reći da mi je Njemačka druga domovina. U New Yorku sam imao izložbu, ali Amerika nije moj đir, europska kultura mi je puno bliža. Danče mi daju nevjerojatnu kvalitetu života koju ne mogu nigdje drugo imati. Četiri, pet mjeseci godišnje dođem otplivati rano ujutro, i onda idem raditi u svoj atelje u Karmenu. Sve nadohvat ruke – Kono gdje ži-

Akademija u Düsseldorfu jedna je od najjačih na svijetu i isključivo iz tog razloga sam se odlučio na Njemačku. Ima veliku tradiciju, jedan od slikara koji su stvarali tamo bio je i Paul Klee. Nisam ništa znao njemačkog, trebalo mi je šest, sedam godina da ga usavršim. Nakon dvije godine mogao sam razgovarati, ali trebalo mi je puno više da ga svladam pisati. Ali unatoč neznanju jezika, na Akademiji su me primili kao da sam doma, i to me oduševilo. Naravno, komunicirao sam u početku na engleskom, oni ga znaju, pa nije bilo problema. Najveća razlika između Njemačke i Hrvatske je u samom stavu prema umjetnosti. Gore ljudi imaju svijest o važnosti kulture. Možda u početku ni ne razumiju suvremenu umjetnost, ali kako ju konzumiraju i redovito prate, razvijaju se i sve više počinju razlučivati ono što im se sviđa. Na kraju krajeva, nije važno jesi li kao konzument upoznat s tehnikom, jedino je bitno je li ti probuđuje emociju. Kada bi studenti na kraju godine izlagali svoje radove, skupilo bi se čak 50 tisuća posjetitelja.

Slikar Izvor Pende otvorio izložbu u sklopu Ljetnih igara

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović, privatni arhiv

Kako probuditi svijest mladih generacija prema umjetnosti? Sjećam se da nas je profesor Jozo Serdarević često iz Gimnazije vodio u Umjetničku galeriju gdje bismo pisali eseje o onome što smo doživjeli.

Iskreno, teško je razvijati umjetničku svijest. Trebalo bi stalno ići na izložbe, a mi smo mali grad, nemamo dovoljno sadržaja. Da se negdje daju neki prostori gdje bi slikari imali ateljee, možda bi situacija bila ponešto bolja, ali ruku na srce, to se neće dogoditi. Nemojmo se lagati, nikome nije u interesu razvijati umjetničku scenu, sve je okrenuto turizmu i brzoj zaradi. Radije će se neki prostor dati za komercijalnu djelatnost nego postati izložbeni. Da postoji interes da se umjetnost razvija, sigurno bi i broj publike rastao, ali mi to nećemo doživjeti.

Ipak u Dubrovniku postoji lijepi broj slikara. Kako vi gledate na cijelu scenu? Ima slikara u Dubrovniku, ali nažalost jako mali dio njih živi od slikarstva. Nije to samo specifičnost Dubrovnika i Hrvatske, nego posvuda. Samo

desetak posto umjetnika živi isključivo od umjetnosti. Da bi se u umjetnosti razvijao, moraš joj se cijeli dati, ne možeš napola uz neki drugi posao. Slikanje je maratonska disciplina, trebaju ti godine, ako ne i desetljeća da prokrčiš neki svoj put. Ja sam godinama bio gladan i nisam zarađivao dovoljno. Ali nisam odustajao, ideš dalje i dalje, posvećuješ se umjetnosti sve više i više i onda ti se vrata napokon otvore i vrati ti se sav uloženi trud.

Jeste li imali ikad strahove da nećete uspjeti živjeti od umjetnosti i da ćete se morati baviti nekim drugim poslom?

Nikad nisam imao strahove i nisam o tome razmišljao, jer sam imao toliku želju i volju da će se jednog dana sve poklopiti da sam samo gurao dalje. Važno je imati i ambiciju da te gura, a ona je posebno izražena dok si mlad. Sada više nisam ničim opterećen, pronašao sam se u apstrakciji i guram neki svoj film.

Kako se dogodio taj prijelaz ka apstrakciji? Prije jedno sedam godina došao sam do velikog

„Akademija u Düsseldorfu jedna je od najjačih na svijetu i isključivo iz tog razloga sam se odlučio na Njemačku. Ima veliku tradiciju, jedan od slikara koji su stvarali tamo bio je i Paul Klee. Nisam ništa znao njemačkog, trebalo mi je šest, sedam godina da ga usavršim. Nakon dvije godine mogao sam razgovarati, ali trebalo mi je puno više da ga svladam pisati. Ali unatoč neznanju jezika, na Akademiji su me primili kao da sam doma, i to me oduševilo“

Dubrovački dnevniK petak, 15. srpnja 2022. Dubrovačke ljetne igre 27

„Inspiracija je mit. Slikarstvo je posao kao svaki drugi. Po mom mišljenju termin inspiracija bliži je nekom amaterizmu, nego ozbiljnom slikarstvu. Imam dana kada se ne osjećam dobro, pa ne slikam, ali inspiracija se ne čeka, svaki dan se nešto radi.“

zasićenja figuracijom i nisam se više nalazio u tom pravcu. Skupio sam hrabrost i napravio radikalni zaokret. Trebalo mi je dosta dugo da se riješim figuracije u svojim djelima, lutao sam, mučio se dok mi u glavi sve nije sjelo na svoje mjesto. Slikarstvo je, u biti, način razmišljanja. Način kako gradiš sliku je najbitniji. U posljednje vrijeme često me pitaju o bojama koje koristim i vječno se spominje termin kolorizam. Boja ima jasnu ulogu, ona je kontrast, manje je važno o kojoj je boji riječ. Kolorizam se često spominje u kontekstu žarkih boja, ali to je skroz pogrešno. Ne postoje boje koje ne korespondiraju, nije važno jesu li one žarke ili tamne. I onda me netko pita koja mi je najdraža boja. Ja uvijek kažem dugine boje (smijeh).

Je li kroz apstrakciju slikar šalje neku konkretnu poruku ili ostavlja konzumentu mogućnost da je doživi na neki svoj način? Najvažnija je građa slike. U mom slučaju želim je očistiti od svega s čim se susrećem u prirodi. Na početku bavljenja apstrakcijom znalo mi se dogoditi da nešto prepoznam u slici i dugo mi je trebalo da se riješim tih oblika. Imao sam u to vrijeme glavobolje, gutao sam tablete (smijeh), sve dok nisam uspio skroz doći do onoga kako sam zamislio. Cijela slika na kraju bude razrađena, nema nikakvih slučajnih dijelova. Naravno da onda ostaje na konzumentu kako će je doživjeti, hoće li mu pobuditi emociju. Nekome se sviđa ovo što radim, nekome ne, i sve je to normalno.

Dogodi li se kad da niste zadovoljni nekom slikom i da je bacite?

Sve rjeđe mi se događa, jer dosta radim na skicama. Naravno, uvijek se potrefi neka slika koja ti radi problem, s kojom nisi zadovoljan, ali što napraviš bolju pripremu smanjuješ mogućnost za takve neugodnosti.

Vi ste veliki kritičar inspiracije. Radite svaki dan, puno radno vrijeme i ne čekate da vam inspiracija zakuca na vrata.

Inspiracija je mit. Slikarstvo je posao kao svaki drugi. Po mom mišljenju termin inspiracija bliži je nekom amaterizmu, nego ozbiljnom slikarstvu.

Imam dana kada se ne osjećam dobro, pa ne slikam, ali inspiracija se ne čeka, svaki dan se nešto radi. Slikarstvo je vještina, što više radiš, više napreduješ, bolje su ti pripreme, skice, sama tehnika. Ali najvažniji od svega je način razmišljanja te kako ćeš graditi i zaokružiti sliku.

Obrate li vam se nekad kupci s nekim svojim željama da im naslikate?

Ja to ne radim. Inače se ne bavim prodajom, to je posao galerista. Ja samo stvaram, a oni dalje se bave marketingom i prodajom. Zarada od slike di-

jeli se pola-pola, takvo je pravilo još od osamdesetih godina. Cijeli taj posao oko prodaje se s vremenom razvija. Na početku sam imao određenu prednost što sam studirao u Njemačkoj, jer Akademija u Düsseldorfu odmah otvara neka vrata, a kasnije se sve dalje nadograđivalo. Sjećam se da sam na početku karijere pitao jednog umjetnika kako se probiti, ali nema jednostavnog odgovora, nema čarobne formule. Svatko ima neku svoju stazu koju treba utabati. Meni se proboj dogodio nakon silnih godina truda. Nekome tko je tek na početku puta mogu samo reći da radi i bude fokusiran. Uvijek se mora slikati koliko god neki period bio financijski težak. Kao što sam rekao, riječ je o maratonu, treba imati strpljenja, ništa ne ide preko noći.

Dubrovačke ljetne igre

„Danče mi daju nevjerojatnu kvalitetu života koju ne mogu nigdje drugo imati. Četiri, pet mjeseci godišnje dođem otplivati rano ujutro i onda idem raditi u svoj atelje u Karmenu. Sve nadohvat ruke – Kono gdje živim, Danče, Karmen – magični trokut koji obožavam. Da nema Danača, nema šanse da bih ovdje živio. Toliko je sve podređeno turizmu i ne postoji ništa drugo da je to sve skupa odurno.“

Prodate li što slika u Hrvatskoj?

Gotovo ništa. U Hrvatskoj srednja klasa nema novaca. Ne bih sad govorio o cijenama svojih slika, ali normalni Hrvati uz sve svoje mjesečne troškove teško mogu priuštiti umjetnička djela.

Kako se uopće formira cijena nekog umjetničkog djela? Kako nešto može vrijediti nekoliko milijuna eura, a nešto samo tisuću? Je li baš tolika razlika u kvaliteti?

Naravno da na rast cijene utječu izložbe u ozbiljnim kulturnim institucijama i jake recenzije, a kada se priča zakotrlja, samo dalje progresira. Što se tiče ovih milijunskih iznosa, ima tu dosta i balona, umjetno napuhanih cijena. Postoje i investitori na tržištu umjetnina koji ne mare za umjetnost nego špekulacijama žele zaraditi.

Koliko vam vremena treba da dovršite jednu sliku?

Obično radim paralelno na nekoliko njih, zbog sušenja i radi daljnjeg otvaranja same slike. Otprilike mi za završiti jednu sliku treba tjedan dana. Kada se baš zalaufam dnevno radim oko 10 sati.

Izložba u sklopu Ljetnih igara nastavak je istog ciklusa kojeg ste prošle zimi predstavili u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu. Koliko će na izložbi u Dubrovniku biti novih radova?

Oko 80 posto je novih slika tako da će izložba biti skroz drugačija. Nakon izložbe u Zagrebu kontaktirali su me iz Ljetnih igara. Naravno da sam pristao, ali nisam želio da bude u Sponzi, jer mi se taj prostor ne sviđa za izložbu. Dogovorili smo da bude u Lazaretima i moram reći da su Lina Njirić i Nikolina Putica strašno profesionalno odradile

posao. Oduševile su me koliko su pokazale poštovanja prema mojim slikama i zahtjevima. Na kraju je zbog njihovog truda ispao baš profesionalni projekt. U Lazaretima su izgrađeni posebni zidovi, donesena je sjajna rasvjeta i sve je napravljeno na visokom nivou. To mi je jako drago, jer iako sam ovdje nekako izoliran i neprimijećen, ipak je to moj rodni grad, mjesto gdje sam odrastao. Tako da me sve skupa jako razveselilo i motiviralo, te se zahvaljujem svima uključenima u ovaj projekt. Izložba će inače biti otvorena do 6. kolovoza i nadam se da će biti dobro posjećena.

Kojim se modernim, a kojim klasičnim slikarima divite?

Uh, to me nemojte pitati, toliko toga ima, riječ je o trocifrenom broju, pa ne mogu ih sad sve navesti.

Recite nam bar mišljenje o Picassu. Ja ga osobno ne preferiram. Picasso je fantastičan. Toliko jednostavan, a toliko kompleksan. Autentičan. Izgleda jednostavno i lako, ali ja bih svejedno savjetovao ljude da nešto slično ne pokušavaju kod kuće (smijeh).

Vaša supruga Marijana također je poznata i priznata umjetnica. Nemate djece. Je li to svjesna odluka? Može li se pomiriti uloga roditelja s ozbiljnim bavljenjem umjetnošću? Jako teško, pa smo zbog toga i donijeli takvu odluku. Djeca su ogromna odgovornost, zahtijevaju puno pažnje i sigurno bi se u roditeljskoj ulozi izgubio dobar dio vremena i energije za bavljenje umjetnošću. Ne bi se mogao zadržati toliki fokus i predanost, a rekao sam već, bez puno rada, truda i odricanja, ne bih nikada do ovdje stigao.

Dubrovački dnevniK petak, 15. srpnja 2022. Dubrovačke ljetne igre 29

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marijana

Jadranka, Vilma i Katarina - pametne i sposobne žene, u svom poslu i struci savršene

Truli, Rita, Dragan i Cule - u mladosti svi vrsni sportaši, s Ploča košarkaš, iz Gruža nogometaši

Milan, Al i Željka - ne može se bez Hamleta ni ovoga festivalskoga ljeta

Đino i Emir - sjećanja ostaju, želi se samo skladan život i mir

Ivana i Marijana poslu vedre i nasmijane, iz njih iskri pozitivna energija

Antonio i Saratek su koji dan bračni par, u braku su iz istinske ljubavi, jasna je stvar

Dubrovnik

Dubrovački dnevniK petak, 15. srpnja 2022.

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antonija, Marina i Nevena - čeljad mlada i na preko 30 C u hladu za đir i poziranje raspoložena

Zdravko, Sofia Luna, Adele, Darija i Ivona - iz Torina je u svoj Dubrovnik doći i s voljenima biti istinska milina

Lucia, Elena i Iris - godilo se osvježiti, pa Dubrovnik uživati nastaviti

Augusto, Fani, Martina, Olga i Ivo - u obiteljskom i prijateljskom društvu uvijek im je veselo i živo

Bojan i Dijana - hrvatski košarkaški reprezentativac i NBA star i obožavateljica, mjesto susreta Gradska kavana

Ivo

SS “ATLANTIC“ dolazio je kasnije i kao brod kampus, mladež u britanskim školskim uniformama bila je atrakcija u Gradu

S učenicima je uglavnom dolazio

u zimskim mjesecima,

pod imenom UNIVERSE CAMPUS pa UNIVERSE

U brodogradilištu Sun Shipbuilding & Drydock Co., Chester u Pennsylvaniji 1953. godine izgrađen je teretni brod s imenom BADGER MARINER za US Maritime Commission. Imao je 9214 bruto tona (BT = volumen svih brodskih prostorija), bio dug 172, širok 23 metra. Parne General Electric SRG turbine ukupne snage 19250 KS preko jedne propele davale su mu zavidnu brzinu od 20 čvorova.

Za rastuće logističke potrebe Korejskog rata, američka je Vlada razvila program izgradnje brzih teretnih brodova klase Mariner, pa je i ovaj brod te klase plovio prema Dalekom Istoku, ali

samo jednu godinu. Novi je brod već 1954. raspremljen na rijeci Hudson. Tek ga je 1958. kupila kompanija American Banner Lines koja ga je odmah preuredila u putnički brod, i od tada ima 14200 BT-a. Pod novim imenom ATLANTIC održavao je liniju između New Yorka i Amsterdama. Mogao je prihvatiti 40 putnika u prvom i 860 u turističkom razredu.

PRODAJA KINEZIMA

Već 1960. je prodan American Export Lineu za kojeg pod istim imenom prevozi putnike između New Yorka i sredozemnih luka. Ali kako se transatlantski posao očito nije najbolje razvijao zbog sve većeg primata prijevoza putnika avionima, sve je češće plovio na kružnim putovanjima po Karibima. Krajem 1967. godine je ponovo stavljen u raspremu gdje ostaje sljedeće četiri godine. Za 2,4 milijuna USD kupio ga je 1971. poznati kineski brodski magnat C. Y. Tung, osnivač brodarske kompanije Orient Overseas Line / Seawise Foundation Inc. iz Hong Konga. Kompletno ga preuređuju, tada ima 18100 BT-a, dobiva novo ime UNIVERSE CAMPUS, a 1976. skraćuju

Građen 1953. godine

Piše

Batričević foto privatni arhiv

Atlantic American Export Line

Za 2,4 milijuna USD kupio ga je 1971. poznati kineski brodski magnat C. Y. Tung, osnivač brodarske kompanije Orient Overseas Line / Seawise Foundation Inc. iz Hong Konga

mu ime u UNIVERSE

Samo mu ime i govori da se zapravo radi o brodu, plovećem sveučilištu, što je u razvijenim zemljama Zapada bio vrlo popularnom načinu školovanja u drugoj polovici prošlog stoljeća. Brojni su putnički brodovi tako plovili Sredozemljem, a većina njih je redovito posjećivala Dubrovnik. Prisjetimo se samo čestih uplovljavanja britanskih školskih brodova UGANDA, DUNERA, DEVONIA …

BROD ISTOG VLASNIKA ZAGONETNO IZGORIO

Vlasnik kompanije, bogati i kontroverzni kineski poduzetnik C. Y. Tung već je ranije kupio legendarni RMS QUEEN ELIZABETH od 83000 BT-a, koji je do tada bio najveći ikada izgrađeni lajner, a koji se dugo u Hong Kongu preuređivao pod

imenom SEAWISE UNIVERSITY. Nažalost, ovaj je projekt propao kada je 1972. brod (u međuvremenu dobro osiguran) zagonetno izgorio u zaljevu Hong Konga i ostao za dugo prevrnut na boku. UNIVERSE CAMPUS je ipak sretno dovršen, pa je kao ploveće sveučilište 4. rujna 1971. iz Los Angelesa zaplovio na svoje prvo tromjesečno putovanje. Inače, brodovlasnik C.Y. Tung posjedovao je još i najveći brod koji je ikad izgrađen imena SEAWISE GIANT od 564763 tona nosivosti i dužine 458,45 metara.

DOLAZI U GRAD

Prvo uplovljavanje na sidrište pred Gradom s imenom ATLANTIC i pod ciminjerom brodarske kompanije American Export Line nam je vidljivo na priloženoj fotografiji, ali je sami datum ostao nepoznat, s tim da je taj dolazak bio između 1960. do 1967.godine. Njegov drugi dolazak pod imenom UNIVERSE CAMPUS je bio 1. listopada 1975. te je pred Gradom usidrio u 17:00 sati s 434 studenta i profesora, a prema Pireju je otplovio sljedećeg dana u isto vrijeme. Nakon desetogodišnje stanke, UNIVERSE je ponovo posjetio naš Grad ukupno šest puta i to prvi put 29. studenog 1986., a potom 16. veljače i 1. prosinca 1987. te 31. siječnja i 2. studenog 1989. Posljednji put ovamo dolazi 16. veljače 1990. godine. Kako su se njegova uplovljavanja događala isključivo zimi, izvan turističke sezone, doista je bílo zanimljivo u Gradu vidjeti brojne učenike obučene u tradicionalne školske uniforme uglavnom britanskih srednjih škola. A kakav bi to tada bio uzbudljiv i dinamičan dan u zimi usnulom Gradu, nije teško ni zamisliti. Nakon što je UNIVERSE kompletno preuređen početkom 1995. godine, neočekivano su mu popustili brodski kotlovi. Popravak se više nije isplatio. Brod je ponovo još jednom raspremljen, ali ovaj put konačno. Godine 1996. je izrezan u indijskom rezalištu brodova Alang.

petak, 15. srpnja 2022. Priče o moru i brodovima

Ovu zanimljivu fotografiju broda UNIVERSE na sidrištu pred gradom ustupio je Filko Kačić

U prevrtanju ‘Kače’ smrtno stradao kapetan, što je dovelo do pomorske nesreće?

Život je izgubio kapetan, a spašeno je devet osoba, među kojima i petogodišnje dijete

Izletnički brod ‘Kača’ prevrnuo se u nedjelju oko 15:00 sati u blizini otočića Glavat kod Mljeta, a osoba V.P. (66) iz Ploča koja je bila kapetan na plovilu je smrtno stradala. S broda je spašeno četvero Slovenaca te petero državljana Francuske.

Dubrovački dnevnik razgovarao je s Mariom Orlandinijem, čovjekom koji je odgovoran za spašavanje devetero ljudi, od kojih je jedno dijete. Umornog glasa potvrdio nam je tada kako je spasio sve putnike s izletničkog broda, nažalost, ne i kapetana.

“Spasio sam putnike, a izvadio tijelo kapetana, čovjeka kojeg sam poznavao 20 godina”, govori nam Orlandini. Iako okolnosti nesreće tek trebaju biti razjašnjene očevidom, govori nam kako je uslijed velikih valova, jedan val nezgodno zahvatio brod koji se onda prevrnuo.

“Sreća je da smo spasili njih devetero, od kojih jedno malo dijete od pet godina. Ljudi su u šoku, ali živi... Nažalost, kapetan se nije spasio”, govori Orlandini.

Iako okolnosti ove nesreće tek trebaju biti utvrđene, zasigurno da je jedan od uzročnika prevrtanja blizu otočića Glavata jak maestral koji je cijeli dan puhao. To je vjetar koji je, posebno u ljetnim mjesecima duž jadranske obale, u brojnim slučajevima uzročnik materijalnih šteta na plovilima u situacijama kada jak vjetar puše velikom jačinom te sidra oru morskim dnom i vuku plovila do kopna gdje udaraju o kraj te se u brojnim slučajevima i potope.

No, u plovidbi je to rijetkost iz više razloga, a jedan od njih je i taj što je za pretpostaviti kako većina voditelja plovila ne plove u slučaju da prognoza i aktualna situacija predviđaju loše vremenske uvjete. Čitatelj Dubrovačkog dnevnika koji poznaje vlasnika i njegovu brodicu Kača napisao je kako godinama gleda spomenutu brodicu kako se po maestralu vraća s Mljeta te da se zbog nestručnog nadodanog nadgrađa velikog gabarita i težine, a time i pomaknutog sistemnog težišta na gore, valjala po moru na granici prevrta-

nja. Čitatelj koji je svjedočio iskrcaju gosta s Kače, a nakon prelaska kanala prema Pelješcu, govori kako su gosti s brodice izlazili izbezumljeni od straha. Dodaje pritom kako sumnja da se itko od tih gosta više ikad ukrcao na bilo kakav brod.

‘Izmjene koje su na tom brodu napravljene na štetu njegovog stabiliteta nisu smjele biti tolerirane od nadležnih institucija jer je već pri samom pogledu na taj brod (op.a. Adriatic) na moru bilo jasno da će se ovo jedan dan dogoditi, nažalost sa smrtnom posljedicom,’ zaključuje čitatelj Dubrovačkog dnevnika.

Za potvrdu ovog mišljenja pitali smo i ljude koji su više desetljeća proveli u sektoru pomorstva, ali i koji imaju cjeloživotno iskustvo s gradnjom brodova.

„Nema sumnje kako je nadgrađe nestručno napravljeno“, rekao nam je sugovornik koji je ovaj događaj usporedio s brodićem Basto i pomorskom nesrećom iz svibnja 1988. godine, u Koločepskom kanalu, kada je more odnijelo šest života uključujući i kapetana. Brod Basto je tog subotnjeg popodneva potonuo te završio na dubini od gotovo pedeset metara. Basto je prije toga modificiran visokim i teškim nadgrađem te prema svjedočenju sugovornika lučki kapetan nije želio vlasniku registrirati brod te je zahtijevao pregled Hrvatskog registra brodova koji su mu i dali dozvolu ali su mu pritom uvjetovali puno balasta u santinama. Balast je tog tragičnog događaja prilikom jakog juga, probio dno te je brod potonuo za manje od minutu, a s njime i kapetan i petorica putnika.  Preminuli voditelj brodice ovom rutom je prevozio goste dvadesetak godina i zasigurno je imao i više nego dovoljno iskustva da prevlada sve vremenske uvjete. No, kako to uvijek biva, nevolja nikad ne dolazi sama, pa je pitanje jesu li lošim vremenskim uvjetima, lošem stabilitetu broda nadodani i gubitak pogona.

“Sreća je da smo spasili njih devetero, od kojih jedno malo dijete od pet godina. Ljudi su u šoku, ali živi... Nažalost, kapetan se nije spasio”, govori Orlandini.

petak, 15. srpnja 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

Caritas Dubrovačke

biskupije:

‘’U spomen na dragog nam prijatelja Balda Šundricu umjesto cvijeća prilažemo 400 kuna.’’ Katija i Dada Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DJEČJI DOM MASLINA

- Mirjana i Nikola Vojvoda, u spomen na dragog Ivicu Kunčevića, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn;

- Srđan Čorlija, u sjećanje na Tomislava Pralasa prilaže 1.000,00 kn;

- Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge up -

laćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA DUBROVNIK

U spomen na pok. supruga naše rodice Ivicu Košta, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu Nike i Ruse;

Za pok. Nikolu Soko, umjesto vijenca, 200 kuna prilaže susjeda Dragica Batko; U spomen na dragu tetu Ljiljanu Dražić, 600 kuna prilažu Marija Benić, obitelj Điva Benića i Lucija Burin;

U spomen na pok. Miroslava Šimića, 700 kuna daruju susjedi zgrade A. Hebranga 26;

Umjesto cvijeća na grob susjeda gospodina Balda Šundrica, 300 kuna prilaže obitelj Šarić;

U spomen na pok. Stjepana Bogdanovića, 400 kuna prilažu Frana, Arijana i Gardi;

U spomen na pok. susjedu Dešu Fabris, umjesto cvijeća, 300 kuna prilaže Tereza Miljanić s obitelji; U spomen na pok. gđu. Dešu Fabris, 300 kuna prilaže obitelj Mašanović; Umjesto cvijeća za pok. Klaru Pasqualicchio 300 kuna prilaže obitelj Nikše Pasqualicchio; Niko Obradović donacija 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Jasna Budimir Bračevac donacija 800 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (ranim danom od 9:00 – 17:00)

PEDIJATRIJA U FOKUSU POLIKLINIKE MARIN MED

SAMO U POLIKLINICI MARIN MED oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće. Podaci se snimaju i pohranjuju, te je tako lako pratiti stanje oka kroz dulje vremensko razdoblje.

Zaštita zdravlja djece i prevencija bolesti najmlađih pacijenata stalno je u fokusu Poliklinike Marin Med. U nastojanju proširivanja spektra zdravstvenih usluga odnedavno je pedijatrijskom timu pridruženo još jedno poznato ime. Prim.mr.sc.Marija Radonić, ugledna dubrovačka specijalistkinja pedijatrije i subspecijalistkinja pedijatrijske pulmologije, u Poliklinici Marin Med povremeno će primati male pacijente sa problemima akutnih i kroničnih bolesti dišnih puteva poput bronhitisa i astme. Ambulanta dr. Radonić biti će jednom tjedno i to svake srijede, a pregledi će se obavljati uz obaveznu rezervaciju termina.

Dolaskom primarijus Radonić u Polikliniku Marin Med, tim pedijatrije Poliklinike Marin Med svakako je proširen i ojačan.

Uz nju malim pacijentima na raspolaganju su i pedijatrice Mirela Čurlin i Marijana Rogulj kao i dr. Darko Antičević specijaliziran za dječju ortopediju. Nismo zaboravili ni na dječjeg oftalmologa: tu je ugledna splitska oftalmologinja doc.dr. Dobrila Karlica Utrobičić, specijalistkinja dječje oftalmologije i strabologije. Osigurajte najbolju zdravstvenu skrb za svoje dijete. Nazovite nas i predbilježite se za pregled.

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 15. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem automobil VW T3, bio je u ratu, vozio teritorijalnu obranu i specijalnu policiju u gradu Dubrovniku. Godina proizvodnje 1990., registriran godinu dana. Cijena povoljna. Kontakti: 098 9595 949, 020 791 204

Prodajem dvije kacige za skuter, očuvane, svaka po 200 kn. Kontakt: 098 953 7432

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor od 43 kvadrata u Dubrovniku (Mercante centar), blizina Državne uprave, Fine, Porezne uprave, glavne Pošte... Prostor ima wc i mini kuhinju, rampu za pristup kolicima i rezervirano parking mjesto za kupce ispred ulaza. Idealno za trgovinu, studio, salon, urede, slastičarnu i sl. Informacije na broj 098/244-144 svakim danom poslije 13 sati.

PLOVILA

Prodajem čelični nosač za brodski motor 100kn. Kontakt: 098 953 7432

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt: 095-530-4659

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajemo stan na Pločama, Lazarina ulica od 65m2 kori-

Prodajem Vespu 150 oldtimer 90 godište, potpuno ispravna i očuvana 8000 kn, električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 40 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke, 9000 kn te brodicu gliser SUN CRUISER 33, 9,80 m a više detalja na Njuškalu pod oglasom: 35208775. Više informacija na broju: 091/3569711

sne površine sa korištenjem vrta od 50m2 s pogledom na Stari grad, za 300.000 eur-a. Molimo zvati na broj mobitela 0994755516.

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-5304659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009 STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće

otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem praznu plinsku bocu. Cijena po dogovoru. Tel. 091/579-46-10

Električnu mandolinu Fender s futrolom kao novu prodavam 850 kn.zvuk izvrstan sa ili bez struje...0913245550

Prodajem u paketu: Kaljužu pumpu, automatski plovak, 2 plovak za rezervoar goriva 2 elek.pipe za vodu fondo 3/4, otvor za zrak, konstrukcija sa 2 plemenita za plinski spaher. Cijena kompleta po dogovoru. Zainteresiranima šaljem slike na Viber. Mob. 0913905107

Prodajem elektricno biciklo marke “Fido” 250 w 7,8 ah ,sklopivo i stane u bilo koji gepekt auta. Može se voziti na elektricni .pogon ili kao obicno biciklo za osobe do 120 kg. Cijena 3000 kuna. Kontakt 091 2310973

Dvodjelni metalni ormar. Dimenzije: 1800x600x490 mm. Oprema: polica, nosač vješalice i vješalice. Zaključavanje meh.bravicom, opcionalno druge opcije. Čvrsta varena izvedba - isporuka u komadu. 3 komada novi. 870,00 kn komad

Popust na količinu. Mob. 0915445395

OSOBNI ODNOSI

Povratnik želi upoznati žensku osobu od 45 do 60 godina radi prijateljstva, a možda i više. Mob: 091/160-1894

USLUGE RAZNO

Uređujem vrtove, đardine, okućnice ,košnja trave i sl. Mob. 0916143946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevin -

Mali oglasi

skih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Zaštita od sunca i komaraca ,izrada ,montaža i servis roleta,komarica ,žaluzina,trakastih zavijesa ,rolo zavijesa,zatvaranje vašeg balkona roletama ,sve inf.na 201 131 ,0911472794.

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica,spomenika,nad -

grobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 11.07. do 17.07. LJEKARNA ”GRUŽ “ 18.07. - 24.07.

preminuli

MILJENKO JELAČA (1946)

ANTE ŠARLIJA (1938) STJEPAN BOGDANOVIĆ (1940)

MIHO KOTLIĆ (1947)

MARIJA STANKOVIĆ (1935)

IVICA KUNČEVIĆ (1945)

ŠAĆIR KASUMOVIĆ (1955)

DAŠA FABRIS (1933)

ANE BRAJEVIĆ (1930)

KATE MIROŠEVIĆ (1948)

KATE RUSTAN (1932)

JANE RAŠICA (1954)

ANĐELIJA BERIĆ (1937)

IVICA KOŠTA (1936)

ANKA CRNČEVIĆ (1946)

NIKOLA SOKO (1982)

MARTINA GLUHAN (1991)

LJUBICA BOŠNJAK (----)

MERJEMA AVDIĆ (1944)

PERO BRAJEVIĆ (1964)

JOZO RESIĆ (1935)

Naši vatrogasci su nam još jednom poručili – u dobrim ste rukama!

Požar poviše Nuncijate buknuo je u poslijepodnevnim

Pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci uz pomoć kolega iz Župe dubrovačke i Državne intervencijske postrojbe lokalizirali su i stavili pod kontrolu požar koji je u utorak u popodnevnim satima izbio na brdu Srđ, poviše naselja Nuncijata. U akciji gašenja požara sudjelovalo je nešto manje od 40 vatrogasaca koji su s 13 vozila okupirali sa svih strana ugroženo područje.

„Bilo je jako naporno gasiti ovaj požar jer je visina prilično velika i ljudi su se teško penjali na brdo po ovoj vrućini. Teren je bio težak, ali mogu reći kako smo uspjeli u rekordnom roku stvari staviti pod kontrolu. Poslali smo dodatne snage prema Srđu i oni su ga gasili s gornje strane, dok su jedni gasili s donje i čuvali kuće koje su u neposrednoj blizini. Pokazalo se kako odmah treba angažirati dodatne snage i to je dobro odrađeno, bez pomoći iz zraka,“ kazao je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović dodavši kako su visoke temperature i vjetar otežavali gašenje koje je trajalo oko sat vremena. Međutim, bez obzira na strm i nezgodan teren, vjetar i visoke temperature, naši su vatrogasci još jednom pokazali znanje, iskustvo i hrabrost te nam tako poručili – u dobrim ste rukama.

Pokazalo se kako odmah treba angažirati dodatne snage i to je dobro odrađeno, bez pomoći iz zraka,“ kazao je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović

foto JVP DUBROVAČKI VATROGASCI, GORAN MRATINOVIĆ

POŽAR NA SRĐU UGAŠEN U REKORDNOM ROKU

satima. Nezgodan teren, visoke temperature i vjetar vatrogascima nisu išli na ruku, no prevagnuli su profesionalnost, hrabrost, iskustvo i znanje. Hvala im!