Dubrovački dnevnik br. 103

‘’Uz najavljene investicije, dubrovačka marina ima jedan od najvećih potencijala na Mediteranu’’ stranica 18

Franković optimističan, ljudi koji su svakodnevno u prometu skeptični: Dok je Ubera, bit će i gužve! stranica 14

Poduzetnici tvrde: Platili bismo domaće radnike kao i strance, ali ih nema, otišli su ili žive od apartmana stranica 6

FOTO :

Grgo Jelavić / PIXSELL

SLJEDEĆI BROJ DUBROVAČKOG DNEVNIKA IZLAZI 1. SRPNJA

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec Emanuela Jušić 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Ne očekuješ od političara da bude genije, ali zar baš takva budala!?

Piše Vjera Šuman FOTO: Miroslav Lelas / PIXSELL

Vrijeđanje i blaćenje ‘ad hominem’ godinama je najjači ‘argument’ naših političara, koji značenje pojma argumentirani razgovor, ma koliko dijametralno suprotnih stajališta bili, nikad nisu savladali. Takav civilizacijski domet potpuna je nepoznanica u našem političkom prostoru. Glasači vole ‘narodske’ ljude koji lijepe fete pršuta po čelu, koji se deru i ženama poručuju da su za madrac, a ne za politiku. Vole razdrljene političare koji javno odlaze na mise nakon čega, prije ručka, svrate do ljubavnice pa potom sa ženom i sitnim klincima prošetaju gradom, kako bi se napunili snagom za što žešću dreku s govornice o obiteljskim vrijednostima koje su temelj naše, je li, voljene Domovine. Komunikacija između predsjednika i premijera potpuno je u skladu s takvim obrascem. Čemu drugačije, kad to narod voli.

Jedini koji su poštovali osnovne elemente civiliziranosti upravo su oni koje političari svih boja gotovo podjednako mrze i ne propuštaju nijednu priliku vrijeđati ih, tužiti ili podsmijehom

ignorirati. Među inima, česta meta političara i vrlo omražena među našom političkom elitom, pogotovo predsjednika i premijera bila je i Maja Sever. Sad su joj, i predsjednik, i premijer poslali, a što drugo doli ‘srdačnu’ čestitku jer je izabrana za predsjednicu Europske međunarodne federacije novinara! Stav je i dalje jasan. Novinari su bezvezni davitelji koji našim premilim političarima ne dopuštaju uživati u divljenju vlastitoj slici i prilici. U više od 30 godina bavljenja novinarstvom i ja, kao i svi moji kolege koji su se bavili politikom, znali smo gotovo sve o tome tko od političara ili političarki ma ljubavnicu ili ljubavnika pa i više njih, tko i izvanbračnu sitnu dječicu. Kakvim nastranostima je sklon dragi političar iz susjedstva i koji od njih satima sjedeći u svom Ministarstvu gleda filmiće s curama u uniformama medicinske sestre, dok drugi preferira sado-mazo seanse. To je za novinare uvijek bila domena njihovog privatnog života, koja se po nepisanom pravilu nikad nije iznosila u jav-

nost. S kim tko spava i kakve seksualne sklonosti ima, kome plaća stan, večere, skupa putovanja i markirane cipele, privatna je stvar sve dok to ne uključuje trošenje javnog novca. Pa čak i u takvim slučajevima pisali smo o sukobu interesa i/ili korupciji bez navođenja detalja njihovih odnosa iz kojih su proizašli sukobi interesa i malverzacije.

Tako je bilo, uz nekoliko marginalnih iznimaka, posebno vezanih uz Bandićevu smrt, sve do splitskih izbornih marifetluka. Split je stubokom promijenio dosadašnji način komuniciranja o temama koje su spadale u intimni prostor. I što uopće reći o toj navodnoj sex aferi. Što reći o intelektualnim kapacitetima političara koji su ‘popušili’ takvu prozirnu navlakušu. Navla-

kušu u kojoj prsata cura iz Beograda i njena sestra navlače jednog političara kako će doći u Split ako im se javi njegov stranački pajdo i pošalje sliku, spolovila u erekciji. Pritom navodne mlade Beograđanke savršeno poznaju splitske političku scenu i političare, miješaju ekavicu i ijekavicu i nekoliko puta inzistiraju na tome kako je jedna od njih maloljetna. He, he, sve to u jeku kampanje. Ne očekuješ od političara da bude genije, ali zar baš takva budala?

Utoj priči sasvim je svejedno tko im je podmetnuo i tko je s teme o ozbiljnim problemima Splita i Splićana skrenuo na seks na društvenim mrežama. Nevažno. Kako god izabrali Splićani, sebi će izabrati. Nakon svega toga teško će biti ‘zabranjenih tema’

pa je za očekivati sve više seks afera na hrvatskom političkom nebu. Ništa od toga neće pomoći boljem životu građana, manjoj inflaciji, sve skupljim osnovnim namirnicama, boljoj infrastrukturi i lakšem izlasku iz začaranog kruga sve skupljih režija. Ali će zabavljati naciju. ‘Kruha i igara’! Argumentirane i pristojne rasprave, prihvaćanje dobrih ideja, ma od koga dolazile, mogle bi donijeti boljitak. Ali ne budimo smiješni, koga to zanima!? Ipak, nije sve tako crno, lijepo je vrijeme, a sve više turista razlog su za malo više optimizma. Može pomoći i odlazak do Pelješca na ‘Festival od hrane’ koji nudi uživanje u školjkama i ostaloj domaćoj hrani, ali i najboljim vinima peljeških OPG-ova. Nema boje! Tko to more platit’! Eto vas!

petak,

lipnja 2022.

NEZAPAMĆENI KAOS NA AERODROMIMA

Luetić: ‘Mi se zasad pokrivamo, vidjet

ćemo što će biti u srcu sezone’

Zasad se snalazimo i nemamo problema. Kažem zasad jer je teško prognozirati što će se događati u srcu sezone, dakle srpnju i kolovozu kad se poveća promet. U ovom trenutku nema kašnjenja, a potrebnu radnu snagu smo osigurali,“ izjavio je Luetić. No, na mnogim europskim aerodromima vlada potpuni kaos, čemu je svjedočila i jedna Dubrovkinja kojoj je izgubljena prtljaga

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Na pisti atenskog aerodroma prošlog tjedna više je zrakoplova čekalo na polijetanje, od čega su neki bili u kašnjenju. Na pisti su avioni uzlijetali uz razmake od tek nekoliko minuta, a redovi za check in za pojedine letove su se kretali kroz cijeli terminal. Brojni letovi se otkazuju ili su u kašnjenju, što je posebno nezgodno za sve putnike koji namjeravaju presjedati u druge avione, a veliki europski aerodromi muku muče s kaotičnim scenarijem zbog nedostatka radne snage.

tali smo je kako izgleda naći se trenutno na frankfurtskom aerodromu.

„Izgleda kao da je pala nuklearna bomba i svi u panici trče, uključujući i zaposlenike aerodroma jer

„Javljaju nam se ljudi iz ostalih krajeva Hrvatske, ali postoji procedura i provjera koju treba proći kako bi se moglo raditi u Zračnoj luci. Što se tiče studenata, oni uglavnom do konca lipnja imaju ispitne rokove te je sada teško na njih računati,“ izjavio je Luetić

Tako se moglo čitati o više od tisuću putnika koji se nisu uspjeli ukrcati u svoje avione u Zračnoj luci Dublin zbog predugih redova. Posebno dugački redovi zabilježeni su i na engleskim i njemačkim aerodromima, u Amsterdamu, već spomenutoj Irskoj, što je rezultiralo kašnjenjem na avione, s pravom nezadovoljnim putnicima koji traže refundaciju troškova i otkazivanjem letova. Nerijetko se bilježe i gubljenja prtljage, čemu su svjedočili putnici British Airwaysa, Lufthanse, EasyJeta... Kaos na aerodromima nastao je zbog prethodne situacije tijekom pandemije u kojoj su brojni djelatnici u zračnim lukama dobili otkaze jer uslijed lockdowna i stagniranja putovanja za njima nije bilo potrebe. No, mjere su popustile, putnici nakon dvije godine zatvaranja žele putovati i nadoknaditi izgubljeno, a radnika nema.

KAO DA JE PALA NUKLEARNA BOMBA

I NITKO NE ZNA GDJE BI

Opisanu je situaciju nedavno iskusila Dubrovkinja (podaci poznati redakciji) koja se našla na aerodromu u Frankfurtu koji je najveći i najprometniji u Europi. Nažalost, i njoj je izgubljen kufer. Pi-

Red na atenskom aerodromu koji se kreće duž cijeloga prostora

petak, 17. lipnja 2022.

ne znaju gdje bi prije i jer ih je malo. Ljudi po aerodromu zaista bjesomučno trče. U Zagrebu je puno manji cirkus, ali u Frankfurtu je show. Zaposlenika je toliko malo da bi, bez putnika, ti terminali bili gotovo prazni. Zaposlenike gotovo i ne vidite. Svi info šalteri su prazni. Na check inu na 20 ili 30 šaltera rade dvije žene,“ kaže nam Dubrovkinja koja dodaje kako nikad takvo nešto nije vidjela ni doživjela.

Sve navedeno kod putnika stvara zbunjenost, pa i paniku zbog neorganizacije i propusta do kojih vrlo lako dolazi.

„Vlada totalni kaos, ljudi ne znaju gdje bi, a to posebno vrijedi za prekooceanske letove gdje se vrlo lako gube kuferi, ali i letovi zbog onih letova koji kasne prije. To je sve skupa jedna stravična atmosfera u kojoj su ljudima poviše glava upitnici jer ne znaju ni gdje trebaju ući, ni gdje trebaju izaći. Mijenjaju se izlazi, tzv. ‘gateovi’, non stop i još je dobro ako se promijene na istom terminalu. Kazin je kad ti recimo promijene izlaz s terminala A na E. Onda sat vremena trčiš, a ne znaš gdje trčiš, gledaš 300 ljudi kako paničare, sudaraju se, znači totalni kaos,“ opisuje nam Dubrovkinja kojoj je u tom kaosu izgubljen kufer. I još joj nije vraćen! „Dobila sam uputu za prijavu gubitka prtljage, ali online putem. Tako sam i napravila jer vrata su bila zaključana. Postojalo je tu kao nekakvo zvono

na koje sam zvonila, no nitko se nije odazivao. Satima smo bili na terminalu i trčali gore-dole, ali bezuspješno. U povratku su me na check in-u pitali imam li prtljagu, a ja sam rekla – ne , zahvaljujući vama. I da ću poludjeti ako mi je uskoro ne nađu, da mi dođe baciti bombu, kroz šalu naravno. Djelatnica je rekla da je slobodno bacim, ali ne na nju jer ona nema veze s time i da stanem u red,“ prepričava Dubrovkinja. Djelatnica na šalteru joj je također kazala kako se obično problemi gubitka kufera riješe kroz nekoliko dana, no kako bi sada to moglo potrajati i da će njena prtljaga stići na njenu kućnu adresu. Naravno, pod uvjetom da je uopće nađu. Rečeno joj je i kako postoji šansa da se od potrage za izgubljenim kuferom odustane.

ZASAD SE SNALAZIMO, ALI...

Dubrovački aerodrom je manji od prethodno spomenutih i bilježi manje letova pa se ne susreće s velikim problemima. Barem ne zasad. Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić kaže kako je situacija zasad pod kontrolom i kako nema problema, no teško je prognozirati hoće li takva i ostati u srcu sezone. „Zasad se snalazimo i nemamo problema. Kažem zasad jer je teško prognozirati što će se događati u srcu sezone, dakle srpnju i kolovozu kad se poveća promet. U ovom trenutku nema kašnjenja, a potrebnu radnu snagu smo osigurali,“ izjavio je Luetić. Na pitanje je li Zračna luka Dubrovnik zaposlila strane državljane, odgovara kako nije, ali kako im se javljaju stanovnici diljem Hrvatske. Podsjetimo, ZL Dubrovnik je nedavno pozvala studente iz Slavonije i ponudila im doći raditi na aerodrom, no oni su na društvenim mrežama komentirali kako je ponuđena satnica od 45 kuna sjajna, ali i dalje neisplativa zbog visokog najma smještaja koji bi morali platiti u Dubrovniku. „Javljaju nam se ljudi iz ostalih krajeva Hrvatske, ali postoji procedura i provjera koju treba proći kako bi se moglo raditi u Zračnoj luci. Što se tiče studenata, oni uglavnom do konca lipnja imaju ispitne rokove te je sada teško na njih računati,“ izjavio je Luetić. No, letovi koji su u kašnjenju zbog gužve na drugim, frekventnijim aerodromima i koji slijeću u Dubrovnik, također mogu kasniti, što može stvoriti gužvu na pisti. Luetić je objasnio što se onda događa. „Tu također postoji procedura. Onaj koji kasni, na pisti neće uzlijetati prvi. On će morati pričekati dok uzlete redoviti koji imaju prednost,“ objasnio je Luetić. I dok se cijela Hrvatska i ostatak Europe, pa i svijeta, vesele ponovnim turističkim kretanjima i, posljedično, zaradi, iz godine u godinu se postavlja pitanje tko će uskoro iznositi sezone u turističkim destinacijama. To se pitanje sada premjestilo i na aerodrome.

„Izgleda kao da je pala nuklearna bomba i svi u panici trče, uključujući i zaposlenike aerodroma jer ne znaju gdje bi prije i jer ih je malo. Ljudi po aerodromu zaista bjesomučno trče. U Zagrebu je puno manji cirkus, ali u Frankfurtu je show. Zaposlenika je toliko malo da bi, bez putnika, ti terminali bili gotovo prazni. Zaposlenike gotovo i ne vidite. Svi info šalteri su prazni. Na check inu na 20 ili 30 šaltera rade dvije žene,“ kaže nam Dubrovkinja koja dodaje kako nikad takvo nešto nije vidjela ni doživjela

“Platili bismo domaće radnike kao i strance, ali ih nema, otišli su ili žive od apartmana”

Zbog specifičnosti turističke sezone i dalje imamo velik problem oko pronalaska kvalitetne radne snage.

foto Pixsell (Marko Jurinec, Duško Jaramaz, Hrvoje Jelavić)

“Zapošljavao bih domaće radnike, ali ih jednostavno nema. ‘Naš’ čovjek se uvijek cijenio i nije bilo toliko izrabljivanja kako se stvara dojam. Radnik mora nešto dati ako želi imati veliku plaću”, kazao je voditelj jednog dubrovačkog restorana.

Prema podacima MUP-a, u 2022. godini do 31. svibnja izdano je ukupno 51.516 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj. U odnosu na 2021. godinu, kada je u istom razdoblju izdano 26.143 dozvola za boravak i rad, u ovoj godini zamjetno je povećanje izdanih dozvola za boravak i rad od čak 97 posto. Iako uvjeti rada i plaće u turizmu rastu iz godine u godinu, procjenjuje se da u ovom trenutku i dalje nedostaje više od 30 tisuća turističkih djelatnika. Nedostatak radne snage sve je očitiji i u tom sektoru jer se zbog pandemije dio radnika prekvalificirao te je, prema procjenama struke, više od deset tisuća ljudi otišlo iz turističke branše. U Dubrovniku kronično nedostaje radne snage. Što je dovelo do takvog stanja? Jesu li globalne okolnosti samo potaknule bijeg iz turizma s ciljem pronalaska boljeg i sigurnijeg posla? Gledajući s pozicije radnika, plaće u turizmu su godinama bile male, a radnike su najčešće izrabljivali. Tržište je učinilo svoje pa su mnogi odlučili iskušati svoju sreću radeći u inozemstvu. Danas mnogi govore kako se ovo stanje moglo prevenirati ili pak minimizirati potreba za uvozom radne snage tako što je trebalo povećati plaće domaćima. Zašto bi Dubrovčanin radio za pet tisuća kuna, a od toga izdvajao za podstanarski stan i hranu, dok je strancu plaća jednaka, a uz to su mu osigurani stan i hrana? O tim pitanjima porazgovarali smo s ljudima koji su na rukovodećim pozicijama u dubrovačkim ugostiteljskim objektima, a s ekonomskog gledišta stanje je prokomentirao analitičar Branimir Perković.

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

Zapošljavanje stranaca kao prilika

Piše Aida Čakić

Voditelj restorana u poslovnoj zoni kazao je kako njihov ugostiteljski objekt od ukupnog broja zaposlenih ima 80 posto domaćih, a 20 posto stranih državljana. Nedostatak radnika iz Dubrovnika tako su kod njih popunili sezonci koji su stigli iz Sjeverne Makedonije i Nepala koje je voditelj angažirao preko agencije za posredovanje pri zapošljavanju. U restoranu nema plaće ispod sedam tisuća, a govori kako su ove godine povećali davanja zbog inflacije. -Zapošljavao bih domaće radnike, ali ih jednostavno nema. ‘Naš’ čovjek se uvijek cijenio i nije bilo toliko izrabljivanja kako se stvara dojam. Radnik mora nešto dati ako želi imati veliku plaću. Kod nas je posao opušten i nije na visokoj razini kao primjerice u povijesnoj jezgri. Dogodi mi se da radnike učim kako se otvara boca vina ili ih šaljem na lekcije iz engleskog jezika, a sve to bi se trebalo znati ako netko želi biti konobar – smatra ovaj voditelj restorana koji je i sam, dok je bio mlađi, godinama radio kao konobar u povijesnoj jezgri gdje je dobro ‘ispe-

kao’ posao. Prema njegovim riječima, u to vrijeme se nije moglo raditi bez prethodnog znanja, dok se danas radnike ništa ne pita nego im se samo kaže kad da krenu raditi.

- Ne može mi netko doći i reći ‘Dobar dan, ja bih bio kuhar, dajte mi plaću od 15 tisuća kuna’. Radnik se mora graditi. Mi imamo ljude koji su počeli raditi za pet tisuća kuna i sad im je plaća narasla za nekoliko tisuća jer su stekli znanja i iskustva. Jednostavno treba vremena za ‘graditi’ ljude – kazao je.

Iskustvo ga je naučilo kako je teško postići održiv odnos sa strancima, posebice onim iz dalekih zemalja, jer oni nakon sezone odlaze.

-U Dubrovniku najčešće ostaju oni koji vrijede i niti jedan vlasnik ih neće pustiti nego će ih dobro platiti. Cijenim čovjeka koji radi dobar posao. Često nam dođu ljudi koji traže ogromne plaće, ali kad se traži odgovornost onda je nema – govori on. Prisjeća se kako se prije uopće nije znalo za radne dozvole.

MLADI DANAS NE ŽELE PREVIŠE RADITI

-Dolazili su nam ljudi iz Slavonije, Zagreba i ostalih kontinentalnih dijelova, a uz njih radio je i veliki broj studenata. Takav sam bio i ja jer sam kao mladić želio zaraditi svoj novac. Čini se kako mladi danas to ne žele. Uništili su nas apartmani pa tako roditelji djeci kažu da ne rade jer se bave iznajmljivanjem. Također, veliki dio radnika iz ugostiteljstva počeo se baviti prijevozom putnika za platforme poput Ubera gdje je laka i dobra zarada. To nam je ‘ubilo’ turizam, a te dvije stvari su trebale biti zarada sa strane. Sve ide k tomu da će nas posluživati konobari iz Indije – smatra on.

Pojasnio nam je koliki je trošak za zapošljavanje stranca. Radna dozvola košta 700 kuna po osobi, na to ide trošak agencije za posredo-

“Uništili su nas apartmani pa tako roditelji djeci kažu da ne rade jer se bave iznajmljivanjem. Također, veliki dio radnika iz ugostiteljstva počeo se baviti prijevozom putnika za platforme poput Ubera gdje je laka i dobra zarada. To nam je ‘ubilo’ turizam, a te dvije stvari su trebale biti zarada sa strane. Sve ide k tomu da će nas posluživati konobari iz Indije”, smatra voditelj restorana.

dnevniK petak, 17. lipnja 2022.

DOMAĆIH RADNIKA UOPĆE NEMA

Branimir Perković

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

“Nemamo problema s iznosima, ali potrebno je odraditi posao za tako veliku plaću i pokazati znanje”, pojasnila je voditeljica kuhinje jednog restorana koji ima 30-ak zaposlenih. Najviše stranaca dolazi iz Sjeverne Makedonije, BiH, Srbije, Crne Gore i Filipina.

vanje koja uzima proviziju oko tisuću kuna po radniku, a neki uzimaju i do tri tisuće zbog velike potražnje. Osim tih izdataka, radnicima je plaćen najčešće zajednički smještaj.

-Imao sam negativna iskustva s pojedinima agencijama koje posreduju pri zapošljavanju. To je sve skupa jedna velika borba. S duge strane i država nas opterećuju s velikim porezima i izdacima poput doprinosa na veće plaće. Ponekad izgubim volju jer nemam s kim graditi stalni posao i provesti sve ideje – pojasnio je voditelj jednog dubrovačkog restorana. Za komentar o zapošljavanju pitali smo i u jednom poznatom lapadskom restoranu koji većinom zapošljava strane državljane. Kod njih u restoranu je obrnuta situacija, od ukupnog broja zaposlenih 20 posto je domaćih, a 80 posto stranaca.

-Imamo svakakvih radnika koji dođu iz stranih zemalja. Na daljinu se svatko može predstaviti kako je najbolji, ali kad dođe onda se vidi kakvo je stvarno stanje – kazala je šefica kuhinje dodavši kako daje maksimum pri edukaciji radnika s ciljem da je svima lakše. Ona u ovom restoranu radi osam godina i prisjeća se kako je bilo ranije.

-Kada sam počela raditi bilo je problema oko pronalaska kvalitetnih radnika. Tada su dolazili svakakvi ljudi i onda smo morali davati veće plaće. Zbog toga svega mislim kako su domaći radnici

bili na neki način povrijeđeni pa su onda tražili ogromne plaće. Mi nemamo problema s iznosima, ali potrebno je odraditi posao za tako veliku plaću i pokazati znanje – pojasnila je voditeljica kuhinje jednog restorana koji ima 30-ak zaposlenih. Najviše stranaca dolazi iz Sjeverne Makedonije, BiH, Srbije, Crne Gore i Filipina.

IMA I DOBRIH I LOŠIH RADNIKA

KAO I POSLODAVACA

-Trudimo se uputiti ljude u posao, ali najgore nam je kada netko ode usred sezone zbog neke gluposti ili mu netko ponudi posao za nekoliko stotina kuna više – govori ona.

U njihovom restoranu osoba koja pere suđe i radi osam sati dnevno plaćena je tisuću eura, a ostale pozicije su plaćene i više.

-Ima i dobrih i loših poslodavaca kao i radnika. Čovjek teži ka nekom savršenstvu, ali to ne postoji - zaključila je šefica kuhinje jednog lapadskog restorana.

Ekonomski analitičar Branimir Perković tvrdi kako su stranim radnicima definitivno manje plaće.

- Prema informacijama koje sam dobio s HZZ-a, prosječna bruto plaća konobara u Hrvatskoj je oko sedam tisuća kuna, a kuhara oko 8.700 kuna. To su dva najtraženija zanimanja u turizmu. S druge strane, prema podacima HZZ-a prosječna plaća stranaca kojima je izdana do-

Ekonomski

analitičar Branimir Perković naveo je podatke koji govore kako je prosječna bruto plaća konobara u Hrvatskoj oko sedam tisuća kuna, a kuhara oko 8.700 kuna. To su dva najtraženija zanimanja u turizmu. S druge strane, prema podacima HZZ-a prosječna plaća stranaca kojima je izdana dozvola za rad, u zanimanju konobar/ konobarica, iznosi jedva nešto više od pet tisuća kuna, kao i kuhara.

zvola za rad, u zanimanju konobar/konobarica, iznosi jedva nešto više od pet tisuća kuna, kao i kuhara - navodi Perković koji smatra kako to nisu zanemarive razlike u plaćama. Dodaje kako ipak treba gledati ukupan trošak radnika.

- Osim plaće potrebno je vrijeme da se osposobi novog radnika, eventualni smještaj, radne beneficije kao prehrana, i naravno po pitanju stranaca sami vremenski i financijski trošak papirologije i agencija za posredovanja. Moja procjena je da kada se svi troškovi ukalkuliraju u „cijenu“ stranaca, oni nisu bitno jeftiniji od domaćih radnika - smatra analitičar.

STRANCI SU MANJE PLAĆENI

Perković iznosi podatke koji govore o službenoj stopi nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županije koja je najbliža Dubrovačko-neretvanskoj i ima slične probleme po pitanju pronalaska radne snage. Naime, kod njih je u ožujku ove godine stopa nezaposlenosti bila 13 posto. Unatoč tome, smatra Perković, poslodavci iz ove dvije županije ne mogu ‘povući’ te radnike. -Činjenica je da radnika nedostaje, a registrirana stopa nezaposlenosti u državni je ne baš toliko malih sedam posto, u nekim županijama, kao Splitskoj, i iznad deset posto. Teško je dati jednoznačan odgovor kako je došlo do toga. Dio se sigurno odnosi na sivu ekonomiju, ali ne vjerujem da je to primarni razlog. To uključuje neprijavljene radnike i rad ‘sa strane’. Ljudi imaju apartmane, ili unutar obite -

lji pomažu s apartmanima, neki rade i na poljoprivrednim gospodarstvima pa su službeno nezaposleni i redovito se javljaju na HZZ , ali u stvarnosti ne traže zaposlenje ili čekaju nekakav idealan posao, a u konačnici možda im i „rođo“ namjesti radno mjesto u javnom sektoru - naveo je Perković. Dodaje kako je udio mladih koji su nezaposleni veliki.

-Oni realno nisu prisiljeni prihvatiti bilo kakav početni posao, jer je stopa mladih do 29 godina koji žive s roditeljima najveća u EU. Mladi ne žele prihvatiti bilo kakav posao, jer ga ne trebaju, a poslodavci s druge strane očekuju od mladih da odmah preuzmu posao na sebe kao netko tko radi godinama. Mislim da postoji nerealno očekivanje poslodavaca da im mladi radnici odmah mogu postati neto profitabilni. Nitko se nije rodio sa znanjem obavljanja određenog posla, i većina poslovnih vještina vezanih za određeni posao dolazi iz iskustva, a ne teorije. Poslodavci, posebno ovdje na jugu, očekuju od mladih postizanje pune produktivnosti već maltene prvog radnog dana, što nije realno. Situacija se promijenila, mladi s kojima su poslodavci u Hrvatskoj bili nestrpljivi su otišli u druge države EU i tamo napravili karijere, a poslodavci u Hrvatskoj su se naglo našli u njima neshvatljivoj situaciji da nitko ne želi raditi uz uvjete koji su do sada vladali na tržištu rada - zaključio je za Dubrovački dnevnik ekonomski analitičar Branimir Perković.

petak, 17. lipnja 2022.

petak, 17. lipnja 2022.

Proveden izvid zbog zauzimanja javne površine na Stradunu

- počinitelji će biti sankcionirani

Temeljem medijskih napisa o zauzimanju javne površine na Stradunu u noćnim satima,  službenici Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika proveli su prekršajne izvide zbog povrede odredaba Odluke o komunalnom redu na području Grada Dubrovnika.

Tom prilikom utvrdili su da je dana 11. lipnja 2022. oko 23.40 sati više muških osoba uzelo stol i stolice iz zatvorenog ugostiteljskih objekta u Zamanjinoj ulici te ih premjestili u ulicu Placa bb, na udaljenost od oko dva metra od mjesta gdje su se stol i stolice nalazile.  Navedene osobe su sjedale na stolicama na navedenom mjestu do 12. lipnja oko 00.30 sati nakon čega su vratili stol i stolice na mjesto odakle su ih uzeli.

Komunalni redari rade na pronalasku navedenih osoba, a s ciljem sankcioniranja istih. Vlasniku ugostiteljskog objekta bit će izrečeno Pisano upozorenje o kršenju ugovornih odredbi prema kojem će se, u slučaju ponavljanja, postupiti oduzimanjem javne površine.

Izrađuje se Strategija upravljanja imovinom Grada Dubrovnika

Grad Dubrovnik u idućih pola godine dobit će Strategiju upravljanja imovinom u svom u vlasništvu, koja će definirati stratešku ulogu imovine na temelju koje će se donositi godišnji planovi upravljanja i raspolaganja. Cilj je što bolje i sustavnije gospodariti gradskim nekretninama kojih je prema sadašnjem popisu 6258. Strategija predstavlja iskorak u upravljanju imovinom, sa svrhom generiranja prihoda, ali i razvoja grada korištenjem razvojnog potencijala svake nekretnine.

Nakon izrade, Strategi -

ja upravljanja imovinom dostavit će se Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje, a između ostalog će sadržavati analizu stanja upravljanja i raspolaganja imovinom te viziju, strateške ciljeve i mjere.

Analiza stanja obuhvaća postojeće stanje, oblike imovine i vrste nekretnina, stanje dokumentacije, pitanje sudskih i drugih sporova između Grada Dubrovnika i trećih osoba, pitanje povrata oduzete imovine, rješavanja imovinskopravnih odnosa s Republikom Hrvatskom te posebno pitanje uprav-

ljanja i raspolaganja nepokretnim kulturnim dobrima uzevši u obzir Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”.

Vizije, strateški ciljevi i mjere upravljanja imovinom predstavljaju željeno stanje i sliku idealnog upravljanja imovinom na način da se očuva vrijednost postojeće imovine njezinim stavljanjem u potpunu funkciju kako bi se postiglo da imovina pridonosi općem dobru na razini gospodarstva, infrastrukture i strateškog razvoja lokalne zajednice.

Dubrovački dnevniK

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Na nogometnom terenu s umjetnom travom u Gospinom polju izvodi se redoviti servis

Na nogometnom terenu s umjetnom travom u Gospinom polju provode se radovi velikog servisa kako bi igralište bilo u potpunosti spremno za novu sezonu koja počinje najesen.

Servis se provodi u garantnom roku i sukladno ugovoru o izvođenju te ne predstavlja novi trošak za Javnu ustanovu Športski objekti niti za Grad Dubrovnik.

Očekivano je da će radovi trajati tri tjedna nakon

čega se garancija na izvedene radove, također sukladno ugovoru, produljuje za dodatne dvije godine. Termin za izvođenje navedenih radova odabran je jer je tijekom ljeta manje aktivnosti, dok će se treninzi prema postojećem rasporedu do kraja lipnja odvijati na stadionu Lapad kada nastupa ljetna pauza.

Podsjetimo, izgradnja novog nogometnog terena s umjetnom travom i pratećim prostorima u Gospi-

nom polju (I. i II. faza) dio je investicijskih ulaganja u sportsku infrastrukturu koje je pokrenula ova gradska uprava. Planirana III. faza radova uključuje izgradnju novog terena do postojećeg igrališta te uređenje tribina i njihovo natkrivanje. Nogometni teren otvoren je siječnju 2020. godine od kada je na svakodnevnom raspolaganju sportskim klubovima za trenažni proces te održavanje utakmica.

PLAN UPRAVLJANJA

Ponovljeni Javni poziv za izbor predstavnika privatnog sektora

Zavod za obnovu Dubrovnika, kao glavni koordinator za provedbu Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ uputio je Javni poziv zainteresiranim predstavnicima privatnog sektora, cehova i drugih strukovnih organizacija privatnog sektora da u svrhu uspostave upravljačkog sustava provedbe Plana upravljanja prisustvuju skupu zainteresiranih predstavnika koji će se održati u ponedjeljak, 20. lipnja 2022. godine u 20:00 sati, Branitelja Dubrovnika 15, zgrada DURA-e, sala u prizemlju.

Sudjelovanje na radionici/skupu potrebno je potvrditi na e-mail lbarovic@dura. hr, najkasnije do 20. lipnja u 12:00 sati.

U ovoj će se prigodi odabrati jedan predstavnik privatnog sektora za člana Izvršnog odbora Upravljačke komisije. Glavna zadaća Izvršnog odbora je briga o neposrednoj primjeni Plana upravljanja i osiguranje koordinacije svih dionika uključenih u provedbu Plana upravljanja.

Svrha Plana upravljanja područjem svjetskog dobra je osigurati dugoročan sustav upravljanja koji će omogućiti očuvanje kvalitete, izvornosti i cjelovitosti prepoznatog svjetskog dobra, kao i sastavnica koje potvrđuju izvanredne univerzalne vrijednosti, istodobno održavajući kvalitetu života građana i aktivnu multifunkcionalnu namjenu gradskog središta.

Tekst Javnog poziva s više detalja dostupan je na stranicama Grada Dubrovnika.

Dubrovački dnevniK petak, 17. lipnja 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Kreću radovi na Akademisu Garište, pred dubrovačkim ugostiteljstvom je svijetla budućnost

Akademis će biti otvoren u Gradu, a u njemu će, između ostalog, učenici Turističke i ugostiteljske škole u budućnosti pohađati praktičnu nastavu. On će biti uređen tako što će se na drugom i trećem katu nalaziti sobe za prijem gostiju, u prizemlju će biti smještena kuhinja, a na prvom katu blagovaonica i multifunkcionalna dvorana za sastanke i ostala događanja

Ugovor s izvođačem radova na rekonstrukciji, obnovi i prilagodbi Akademisa Garište potpisan je u utorak u Palači Ranjina. Ugovor su potpisali ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina i predstavnik izvođača radova Miho Klečak, uz nazočnost župana Nikole Dobroslavića. Riječ je o investiciji koja se provodi u sklopu projekta Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu.

Akademis Garište bit će otvoren u Gradu, a u njemu će, između ostalog, učenici Turističke i ugostiteljske škole u budućnosti pohađati praktičnu nastavu. On će biti uređen tako što će se na drugom i trećem katu nalaziti sobe za prijem gostiju, u prizemlju će biti smještena kuhinja, a na prvom katu blagovaonica i multifunkcionalna dvorana za sastanke i ostala događanja.

SLJEDEĆA NA REDU JE VILA ČINGRIJA

„To je veliki projekt, vrlo vrijedan i po svojoj novčanoj vrijednosti i po učincima koje očekujemo od njega. Ovo je jedan od koraka u realizaciji toga projekta. On znači uređenje zgrade u ulici Garište koja će biti opremljena i uređena za izvođenje nastave i druge djelatnosti koje će se u njoj odvijati,“ izjavio je Dobroslavić, spomenuvši i ostale planove.

„Daljnji korak će biti izvođenje radova na vili Čingriji gdje smo također dobili građevinsku dozvolu i vrlo skoro će ići natječaj za izvođenje radova. Nadamo se kako će to proteći uredno. Cijeli je projekt veoma važan za naše turističko gospodarstvo. Imamo odlične turističke temelje koje su nam naši prethodnici ostavili. Nastojimo to nadograđivati, imamo sjajnu ponudu, odličnu školu, fakultet, međutim važno je cjeloživotno učenje i unaprjeđivanje kadrova koji su završili redovno obrazovanje. To ćemo raditi u ovim objektima, i Garišta, i same škole, i vile Čingrije, s vrlo važnim iskustvom koji stječemo kroz ovaj projekt, pa i kroz iskustvo baskijskog kulinarskog centra koji je ponajbolji u svijetu,“ izjavio je Dobroslavić i čestitao školi, ali i izvođaču radova.

„To je veliki projekt, vrlo vrijedan i po svojoj novčanoj vrijednosti i po učincima koje očekujemo od njega. Ovo je jedan od koraka u realizaciji toga projekta. On znači uređenje zgrade u ulici Garište koja će biti opremljena i uređena za izvođenje nastave i druge djelatnosti koje će se u njoj odvijati,“ izjavio je Dobroslavić

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran

Miho Klečak i Antun Perušina

petak, 17. lipnja 2022.

„Kad se uspostave akademisi, u njima će biti puno stvari koje će biti digitalizirane i na razini 21. stoljeća – od jelovnika, sustava za evaluaciju pa do praćenja učenika na stručnoj praksi. Radi se o tri lokacije, o zgradi u školi u Župskoj 2, Garištu i Vili Čingriji. One će u budućnosti biti Regionalni centar kompetentnosti Dubrovnik,“ kazao je Perušina

PROJEKTI ‘TEŠKI’ 103 MILIJUNA

Ravnatelj Perušina je kazao kako se radi o projektima vrijednima 103 milijuna kuna; jedan dio se tiče socijalnih vještina odnosno ulaganja u ljude, a drugi dio ulaganja u infrastrukturu. Među njih spada i Akademis Garište, a kako kaže Perušina, na ulaganju u infrastrukturu otpada 30 milijuna kuna.

„Kad se uspostave akademisi, u njima će biti puno stvari koje će biti digitalizirane i na razini 21. stoljeća – od jelovnika, sustava za evaluaciju pa do praćenja učenika na stručnoj praksi. Radi se o tri lokacije, o zgradi u školi u Župskoj 2, Garištu i Vili Čingriji. One će u budućnosti biti Regionalni centar kompetentnosti Dubrovnik,“ izjavio je Perušina.

Kako je kazao, u tijeku je obnova na zgradi Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, a što se tiče Akademisa Garište, proračun projekta je 5,3 milijuna kuna.

„Povećanje cijena na tržištu je donijelo određene izazove pa je cijena u odnosu na planiranu porasla,“ izjavio je.

Dodao je i kako je krajem travnja ishođena dozvola za vilu Čingriju te kako se čekaju konačni komentari.

„Planiramo uložiti 13,2 milijuna kuna. Nadamo se kako će to biti dostatno. Vila Čingrija je zahtjevan krajobrazni prostor te je pod zaštitom,

što je nosilo određene izazove u vremenu zbog čega se sve ovo toliko i oteglo,“ izjavio je te naglasio važnost ovih projekata.

ULAŽE SE U INFRASTRUKTURU, ALI I LJUDE TE OPREMU

„Znamo kako je čovjek ključ uspjeha, ali bez određenih alata i uvjeta ne može postići razinu kvalitete kakvu Dubrovnik, ali i cijela županija, kao destinacija traže. Nadam se kako ćemo u suradnji s izvođačem radova uspjeti provesti dio projekta koji se tiče uspostavljanja infrastrukture i u financijskim okvirima i navrijeme, ali i kvalitetom kakvu očekujemo,“ izjavio je Perušina te se osvrnuo na ulaganja u ljude i opremu. „Vidite i sami kako je projekt vrijedan preko 72 milijuna kuna. Za odraditi ovako veliki projekt, izabrali smo 14 partnera. Na prvom mjestu je Dubrovačko-neretvanska županija, a tu je i baskijski kulinarski centar. Ostvarene aktivnosti – odradili smo izradi strateških dokumenata ili smo pri kraju, krenuli smo i u pravcu izrade novih programa usprkos birokratskim zaprekama, izrađen je standard kvalifikacija i upisan je, kurikulum je blizu kraju, odradili smo edukacije i tečajeve za nastavnike, Baskijci kontinuirano dolaze kod nas i radimo radionice...,“ kazao je Perušina, među ostalim, na temu poduzetih aktivnosti.

Potpisan je ugovor s izvođačem radova

Franković: ’Dubrovnik će postati gospodar svoga prostora, prestat će i nered u prometu’, Lukić: ’Dok je Ubera, bit će i gužve’

Dolaskom ‘prave sezone’ u Dubrovniku se aktualiziralo pitanje prometnih gužvi. Izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama trebale bi ovaj problem umanjiti. Razgovarali smo s ljudima koji su profesijom svaki dan na cesti, a komentar je dao i gradonačelnik Franković.

Temperature su se popele na 30 stupnjeva, more na 25, grad je prepun turista, hoteli su popunjeni, vlasnici privatnih smještaja trljaju ruke, posla konačno imaju i prijevoznici, ali s početkom sezone, osim ovih lijepih vijesti, uvijek se potkradu i one nešto lošije – gužve. ‘Kolaps u prometu’, ‘čepovi u

svim smjerovima’, ‘ako ne morate, nemojte sada paliti auto’, to su samo neki od medijskih naslova proteklog tjedna. S dolaskom sezone, javlja se i ovaj gorući problem Dubrovnika. O svemu smo porazgovarali s ljudima koji u prometu rade i zarađuju, čelnikom Plavog Taxija Ivicom Smoljkom i pred -

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović, Grgo Jelavić/PIXSELL, Grad Dubrovnik

petak, 17. lipnja 2022.

sjednicom Udruge Autobusera Ragusa Bus, Vesnom Lukić. O prometu u Dubrovniku i Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama komentar nam je dao i gradonačelnik Dubrovnika, Mato Franković.

Prema najavama, donošenje novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a u čiji konačni tekst je ugrađen prijedlog Grada Dubrovnika o uvođenju termina ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’, trebao bi na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre Grada. Konačan prijedlog Zakona prošao je drugo čitanje u Saboru te se očekuje njegovo skoro usvajanje prije ljetne stanke u radu Parlamenta.

„Stavak 106. članka 2. Zakona omogućit će Gradu Dubrovniku, ali i drugim hrvatskim povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO -a, uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe“, rekao je u Saboru gradonačelnik Franković.

RAVNOTEŽA IZMEĐU SVAKODNEVNOG ŽIVOTA I TURIZMA

Iz gradske uprave poručuju kako je definiranje ‘zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’ značajno za grad, ali i neophodno.

„U praksi to znači da će se uvesti ograničenja ulaza u zonu te se potanko urediti načini i uvjeti prometovanja vozila. Međutim, naglasak će biti na potrebama građana, a cilj je postići ravnotežu između svakodnevnog života i gospodarskih aktivnosti te potreba turističkog sektora uz zaštitu zaštićene kulturno-povijesne baštine“, kažu iz gradske uprave.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik je u lipnju 2020. godine u zonu posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre ugradio potrebnu opremu za tzv. zonu zagušenja prometa. Ukupno je 10 kamera postavljeno na lokacije u Zagrebačkoj ulici, u Ulici II . Dalmatinske brigade, na Pilama (na dvije lokacije) i u Ulici branitelja Dubrovnika, sustav uključuje kompletno softversko rješenje te integraciju s postojećim BUS + sustavom. Sustav omogućuje automatsku provjeru autobusa i osobnih vozila (8+1) koja podliježu naplati parkiranja na Pilama, te daljnji po -

stupak prema onima koji nemaju rezerviran termin za dolazak ili parkiranje. Kupnja vaučera online, prema raspoloživim vremenskim razdobljima, značajno ubrzava proces na terenu u zoni posebnog režima.

Realizacijom Park & Ride sustava na Pobrežju i uvođenjem zone posebnog prometnog režima trebalo bi se uvelike rasteretiti uže gradsko središte od nepotrebnog i neželjenog prometnog opterećenja.

„Sustav, podsjetimo, uključuje uređenje javnog parkirališta kapaciteta 624 mjesta za osobna i taksi vozila, te autobuse s prometnim priključkom i javnim prijevozom do užeg središta grada. Završena je izrada glavnog projekta, a za realizaciju gradska uprava namjerava koristiti sredstva iz EU programa za oporavak“, kažu iz gradske uprave.

‘

PO UVOĐENJU PROMETNOG REŽIMA PRESTAT ĆE NERED ’

Ovo je tema o kojoj često govori i gradonačelnik, svoj komentar na najavljeni Zakon i budućnost prometa grada dao je za Dubrovački dnevnik.

„Po stupanju na snagu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama Grad Dubrovnik postat će istinski gospodar svoga prostora u smislu prometa, a po uvođenju zone posebnog prometnog režima prestat će i nered u prostoru. Uvest će se jasna pravila tko, kada i pod kojim uvjetima može doći na Pile ili Ploče, a ključ je u planiranju dolazaka od strane pružatelja usluga i pridržavanje pravila koja će donijeti Grad. Za građane Dubrovnika neće biti nikakvih restrikcija, a za sve ostale postojat će pravila igre kako doći u Grad i svatko onaj tko bude kršio pravila bit će adekvatno sankcioniran“, istaknuo je gradonačelnik.

Valja naglasiti i kako je implementiranje posebne zone prometa u skladu sa smjernicama UNESCO -a, Plana upravljanja, ali i strateškog projekta Poštujmo Grad.

‘GUŽVI ĆE BITI UVIJEK ’ Čelnik Plavog Taxija, Ivica Smoljko za Dubrovački dnevnik govori kako je to normalno i da će gužvi u Dubrovniku uvijek biti, što god da se napravi, smatra on, stvarat će se ‘čep’ prema povijesnoj jezgri. „Sustav koji je gradonačelnik sada uveo na Pilama funkcionira fantastično. Zaključak da se taksiji obavezno zaustavljaju na autobusnoj stanici za ukrcaj i iskrcaj je odli

Prema najavama, donošenje novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a u čiji konačni tekst je ugrađen prijedlog Grada Dubrovnika o uvođenju termina ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’, trebao bi na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre Grada

Čelnik Plavog

Taxija Ivica Smoljko govori kako je to normalno i da će gužvi u Dubrovniku uvijek biti, što god da se napravi, smatra on, stvarat će se ‘čep’ prema povijesnoj jezgri. Što se tiče izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Smoljko kaže kako podržava napore gradonačelnika u uspostavi boljeg prometnog rješenja za Grad.

„Po stupanju na snagu novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama Grad Dubrovnik postat će istinski gospodar svoga prostora u smislu prometa, a po uvođenju zone posebnog prometnog režima prestat će i nered u prostoru. Uvest će se jasna pravila tko, kada i pod kojim uvjetima može doći na Pile ili Ploče“, kaže gradonačelnik.

čan. Sve je to napravljeno kako bi se oslobodila zona Pila i kako se ne bi stvarale velike gužve na platou gdje je režim parkiranja autobusa“, kaže nam u razgovoru Smoljko i dodaje kako se u Plavom Taxiju toga pridržavaju i kako su se upravo zbog toga prometne gužve već smanjile.

Smoljko nam govori kako i on, kao i većina građana, smatra kako pješački prijelaz na Pilama pravi više gužve nego sam broj vozila.

PLAVI TAXI PODRŽAVA NAPORE GRADONAČELNIKA

Što se tiče izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Smoljko kaže kako podržava napore gradonačelnika u uspostavi boljeg prometnog rješenja za grad.

„Mislim da će Grad tako dobiti veće ovlasti kako bi mogao regulirati promet oko stare

gradske jezgre. Upravljanje svojim cestama i prometom treba biti u ingerenciji Grada“, govori.

Smoljko nam kaže kako je u trenutku kada je donesena odluka da taksiji ne smiju ići ‘niz Boninovo’ većina bila pomalo zbunjena, tom trasom vozili su posljednjih 20 godina i nisu bili uvjereni kako će nešto drugo funkcionirati.

„No, sada kada je Libertas uveo autobuse harmonike, ne znam kako bi funkcioniralo kada bi i taksi išao ‘niz bolnicu’. Možda bi trebalo probati par dana da vidimo kako funkcionira. Na kraju, smatram da jedino izmjenom Zakona o sigurnosti prometa možemo zaista dobro urediti promet oko grada, da se ograniči nekim vozilima promet tim dijelom. A pod ograničiti ne mislim u smislu ‘zabraniti da netko prolazi’, nego detaljno regulirati pravo zaustavljanja“, smatra Smoljko.

ZBOG GUŽVI ZAUSTAVLJA SE TAKSIMETAR

Plavi Taxi pokriva otprilike 70 do 80 posto svih ‘domaćih vožnji’ u Dubrovniku, a ljudi se ovom uslugom koriste kako bi što prije došli na željenu destinaciju, primjerice na posao. Samo u staroj gradskoj jezgri zaposlen je veliki broj naših sugrađana koji se voze Plavim Taxijem. Upitali smo Smoljka javljaju li im se problemi s ljudima, zbog gužvi koje se događaju.

„Normalno je da se ljudi ponekad bune u autu, ali nismo nikada imali neku veliku intervenciju, ali često nam govore da bi bilo bolje da se ide ‘niz bolnicu’. Ipak, mislim da postoje stručnjaci koji to znaju bolje procijeniti i regulirati od nas“, govori Smoljko i objašnjava kako domicilnom stanovništvu uvijek izlaze ‘u susret’ pa i u vrijeme najvećih gužvi.

„Nama je svakodnevna situacija da u gužvama zaustavljamo taksimetar u trenutku kada zbog gužvi cijene porastu više nego što su ljudi naviknuli plaćati za tu istu dionicu“, objašnjava.

‘GUŽVE NE NASTAJU ZBOG AUTOBUSA’

Predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus, Vesna Lukić u razgovoru za Dubrovački dnevnik govori kako gužve u Dubrovniku nemaju veze s autobusima, dodaje i kako se gužve nisu smanjile kada je Libertas počeo prevoziti turiste.

„Zastoji su počeli jer je počela sezona, ali i zbog liberalizacije taksi tržišta. Grad se opet ‘napunio’ Uber vozila od firmi koje nisu iz

‘

Dubrovnika. Po nama je to glavni izvor gužvi, pogotovo jer se Uber, Bolt i vozila drugih platformi zaustavljaju na mjestima koja nisu za to predviđena. Što god Grad odlučio, dok se novim Zakonom, koji je najavljen za iduću godinu, ne riješi problem oko taksi tržišta mislim da ne možemo očekivati nikakve značajne pomake“, iskreno će Lukić.

POZDRAVLJAMO UVOĐENJE REDA , ALI TO MORA VRIJEDITI ZA SVIH

’ Što se tiče odluke organizacije prometa oko povijesne gradske jezgre Lukić kaže da njena Udruga podržava ‘uvođenje reda’, ali dodaje kako to mora biti jednako za svih. „Autobuseri sada najmanje prave gužvu po gradu jer znaju gdje se i kako smiju zaustaviti. Nema problema kao s Uberom, da vozači koji dolaze iz drugih gradova u vožnji pokušavaju naći ulicu i gdje se mogu zaustaviti. Između takvog vozača, i turista koji traži parking oko grada i zaglušuje promet, nema razlike“, govori Lukić. Dodaje i opasku kako takav taksi vozač djelatnost obavlja komercijalno, a ne plaća poreze i prireze Gradu Dubrovniku. „Čak je i vrlo upitno koliko plaća poreza Republici Hrvatskoj zbog raznih načina za izbjegavanje plaćanja, otvaraju se, pa gase obrti i slično“, govori Lukić i apostrofira problem ‘velike većine koja je došla ovdje voziti, a nema osnovna znanja o prometu u Gradu’.

„Regulacija zaustavljanja na Pilama je dobra, ali i tu treba istaknuti da nije uredu kažnjavati samo firme ili obrte kada se u istom tom momentu vozila Ubera zaustavljaju pored pješačkog prijelaza i blokiraju ulaz na zaustavne crte. Ako ćemo uvoditi promjene, onda te promjene i zakone trebaju poštivati svi. Ono što nama, kao povremenom prijevozu putnika, stvara veliku frustraciju je to što mi imamo limite, snima nas se i prati, a s druge strane kamioni građevinskih firmi uredno prolaze. Dostavna vozila uredno prolaze, a puno više treba njima da iskrcaju robu, nego nama goste“, pojašnjava Lukić koja smatra kako je upravo to stvarni problem Dubrovnika i dok god se ta pitanja ne riješe, neće biti puno pomaka na bolje.

TRASA ‘ NIZ BONINOVO ’ JE PROBLEM

Lukić nam govori kako gosti uglavnom nisu svjesni koliko prijevoz može biti brži nego što jest.

„Što se tiče silaska niz Pile, znamo da je bilo puno studija o tome i nismo za to da se sada

pusti svih tim putem. Mi smo samo protiv toga da Libertas, dok obavlja djelatnost koju ne bi trebao obavljati, koristi tu trasu. A što se tiče javnog gradskog prijevoza, naravno da je to uredu. Jedini problem koji imamo s tom putanjom, jest da oni obavljaju posao koji obavljamo i mi, a koriste trasu javnog gradskog prijevoza“, govori Lukić i dodaje kako smatra da bi se dosta prometa oslobodilo kada bi se taxi vozila pustilo da ponovno idu ‘niz Boninovo’.

„Gledamo stanje na cestama i nemamo mi toliko puno stranih tablica, gužve su u Dubrovniku počele kada su opet došle ‘ DA’, ‘ČK ’ i druge Uber tablice. Za dogodine je najavljen zakon koji bi i taj problem, koji se dogodio s liberalizacijom taksi tržišta, trebao riješiti. Ne znam zašto mi stvari koje ‘gore’, odgađamo riješiti“, zaključuje u našem razgovoru Vesna Lukić, predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus.

„Gledamo stanje na cestama i nemamo mi toliko puno stranih tablica. Gužve su u Dubrovniku počele kada su opet došle ‘DA’, ‘ČK’ i druge Uber tablice. Za dogodine je najavljen zakon koji bi i taj problem, koji se dogodio s liberalizacijom taksi tržišta, trebao riješiti. Ne znam zašto mi stvari koje ‘gore’, odgađamo riješiti“, kaže Vesna Lukić, predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus.

dnevniK petak, 17. lipnja 2022.

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

’’Uz najavljene investicije, dubrovačka marina ima jedan od najvećih potencijala na Mediteranu’’

Pred

Dubrovčanin Kristijan Pavić već više od pet godina predsjednik je Uprave ACI-ja, a novi mandat u trajanju od četiri godine potvrđen mu je u veljači. U razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnuo se na investicije ovog najvećeg lanca marina na Jadranu, na ambiciozne planove ACI-ja za naredno razdoblje, kao i sam Dubrovnik i razvojne politike vezane uz more i obalu.

Prilikom vašeg obraćanja javnosti u dubrovačkoj marini povodom početka projekta ‘’Nautičko jedro’’ istakli ste podatak o 95 milijuna kuna ulaganja ACI-ja u marine na području Dubrovačko – neretvanske županije posljednjih godina. To je iznos koji je realiziran od 2016. godine dosad,

otkad sam ja na čelu ACI-ja. Marina „Veljko Barbieri“ u Slanom te je godine, pak, otvorena. Među važnijim investicijama su rekonstrukcija lukobrana na Korčuli, kupovina zemljišta autobusnog kolodvora na Korčuli, kao i sada ovaj projekt rekonstrukcije rive i kompletne infrastrukture u marini u Komolcu. Projekt je pri samom kraju. Ishodovana je i građevinska dozvola za ljetnikovac Sorkočević, projektna dokumentacija spremna je za prijavu na natječaje te aktivno tražimo EU fond koji bi nam pomogao sufinancirati obnovu ljetnikovca.

Što će ova investicija novo donijeti marini u Komolcu?

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja

foto Lucija Komaić, Nikša Klečak

dnevniK petak, 17. lipnja 2022.

Riva je gotova, uređena je kompletna komunalna infrastruktura u ACI marini Dubrovnik, kao što su voda i kanalizacija. Izvršen je tehnički pregled, čekamo da se i taj dio papirologije riješi. Razlog zbog kojeg smo išli u ovu investiciju je prije svega upravo komunalna infrastruktura. Marina je građena sedamdesetih godina, a nakon toga je pretrpjela i ratne štete. Sve je to staro četrdesetak ili pedesetak godina. Zbog toga je dolazilo od pucanja cijevi do nedovoljnog tlaka u hidrantskoj mreži, cijela priča je bila na granici funkcionalnog. Nismo mogli odgovoriti svim izazovima, imali smo nedolaske brodova zbog toga što nismo mogli na dovoljno mjesta osigurati dovoljno jaku struju. Marina je počela patiti u svakom aspektu, tehničkom i poslovnom, a s obzirom na financijske pokazatelje i značaj dubrovačke marine, ne samo za grad Dubrovnik, već za cijelu jadransku obalu, došlo je vrijeme za ozbiljniju investiciju. Gat je rekonstruiran kako bismo mogli odgovoriti zahtjevima sve većih brodova. Dobili smo u prosjeku pet metara duži vez na rekonstruiranom gatu, odnosno novih 300 metara dužnih vezova. Takvi, u prosjeku veći brodovi, plaćaju i nešto veću cijenu najma veza što znači da je investicija održiva te će biti isplaćena u narednom razdoblju.

Kad se može očekivati početak obnove ljetnikovca Sorkočević u marini?

Dobili smo građevinsku dozvolu, nadam se da će se krajem ljeta ili početkom jeseni otvoriti neki od programa putem kojih planiramo osigurati financiranje europskim fondovima. S obzirom na sve konzervatorske smjernice, ovdje se radi o revitalizaciji kulturnog dobra i ta investicija nije i ne može biti komercijalna, već se provodi s ciljem zaštite vrijedne kulturne baštine. Dubrovačka marina jedna je od perspektivnijih marina na širem jadranskom, pa čak i mediteranskom području. Nekima ne možemo konkurirati kad govorimo o prihvatu megajahti, ali prostorno ima ogroman potencijal, u odnosu na ono što nudi, od kulturne baštine do svih ostalih sadržaja koji će se realizirati kroz proširenje i sve ove razvojne izmjene prostornog plana Županije i Grada.

Korona je zadala udarac turizmu generalno, ali nautika je tu u nekim segmentima bolje prošla. Kakva su trenutno predviđanja?

Kad govorimo o nautici iz našeg kuta, ona ima više segmenata. Jedan dio su godišnji vezovi, zatim tranziti i dnevni vezovi, dok je treći segment preostalo poslovanje marine. Nismo imali većih poremećaja za vrijeme Covida kad govorimo o godišnjim vezovima, ali je bio osjetan pad u ovom drugom segmentu tranzita. U predsezoni je nautika sa svojim bogatim sadržajima, koje je nudila praktički u potpunoj izolaciji, bila jedan zgodan bijeg od takozvanog novog normalnog, kako se tada govo-

rilo. Sve je to na kraju rezultiralo time da smo čak i 2020. uspjeli završiti u plusu, međutim pad je bio značajan. Naredna 2021. godina je već pokazala znakove oporavka u nekim segmentima, pogotovo u trećem kvartalu, a i vrijeme nas je poslužilo. Sudeći prema sadašnjim pokazateljima u nautici, nećemo baš dostići 2019. godinu koja je prema svim parametrima bila rekordna, ali očekujem da ćemo biti na razini 2018. godine.

Iako korona jenjava, sada su zbog rata u Ukrajini drugačije prijetnje. Kako će se to odraziti na ovaj segment truizma?

Utjecaj ruskog tržišta na broj godišnjih vezova i ukupnost je, moglo bi se reći, na razini statističke pogreške tako da tu nema većeg utjecaja općenito u poslovanju ACI-ja.

Projekt ‘’Nautičko jedro’’ krenuo je iz Dubrovnika, kako ste rekli, na vaš nagovor. Kroz projekt dobivate brojne povratne informacije o vašim aktivnostima.

To je projekt kojega provodimo u suradnji s Jutarnjim listom prijašnjeg naziva Nautička patrola. Od ove su godine promijenili koncept i ime, a uspjeli smo ih nagovoriti i da promijene nautičku rutu te na put krenu s juga iz naše dubrovačke marine. Projekt je za nas od velike važnosti jer putem anketa koje provodi posada Nautičkog jedra dobijemo brojne podatke o našim nautičarima, povratne informacije čime su zadovoljni, a čime nisu, koje bi usluge voljeli vidjeti u našim marinama itd. Projekt ima značajan utjecaj na razmišljanje i pristup nautici te ga apsolutno pozdravljamo.

Nakon što vam je potvrđen još jedan mandat, rekli ste kako vam je to drago zbog projekata koje biste voljeli završiti. Možemo se osvrnuti malo na njih, na one koje ste započeli prethodnih godina do onih u planovima. Je li Covid poremetio tijek razvojnih procesa?

Covid je značajno utjecao u smislu nekakvih ideja, razmišljanja i promišljanja, jer u kriznom trenutku treba razmišljati kako preživjeti, nažalost, a ne o razvoju. Volio bih završiti neke stvari koje su započete, a to je prije svega diverzifikacija poslovanja i širenje te naravno rješavanje pitanja produljenja koncesija što je preduvjet za cijeli novi investicijski ciklus.

U kojoj je to fazi?

ACI je podnio zahtjev za produljenjem koncesije, a Ministarstva mora i financija rješavaju dalje zakonodavno – financijske detalje. Vjerujem i nadam se da ćemo, kao predvodnik nautičkog turizma u Hrvatskoj i bitan čimbenik cjelokupnog hrvatskog turizma, dobiti pozitivan odgovor.

Što se tiče investicija, treba uzeti u obzir činjenicu kako je većina naših marina građena osamdese-

MORAMO SAČUVATI POMORSKO DOBRO

‘’Naš koncept pomorskog dobra je pametan, nadam se da ćemo se kao društvo zadržati na njemu. U tijeku je procedura oko novog zakona o pomorskom dobru koji bi se trebao donijeti do konca godine, nadam se da će biti razvojan, da će uvažiti sve ono što treba za investicije i projekte, ali s druge strane i ostaviti zadržavanje vlasništva, odnosno nemogućnosti privatnog vlasništva na pomorskom dobru. Tako osiguravamo kontrolu nad tim procesima’’.

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

tih godina i trebaju obnovu. Mi smo u ovom prethodnom razdoblju koncesije višestruko nadmašili ulaganja u odnosu na ona na koja smo se obvezali koncesijskim ugovorom, ali svejedno je tržište takvo da treba i dalje ulagati. Da bismo mogli povratiti ta sredstva, potrebno je pokrenuti novi investicijski ciklus koji ACI-ju treba.

Jedan od većih i zanimljivih projekata je nova marina u Rijeci, koji bi trebao odgovoriti ovom izazovu kojega predstavljaju veće jahte.

To je novi projekt kojega smo pokrenuli u partnerstvu s Lürssen grupom, odnosno tvrtkom GITONE Kvarner koja je dio Lurssen grupacije. S navedenom tvrtkom osnovali smo zajedničku tvrtku ACI –GITONE koja se javila na natječaj za koncesiju nad prostorom Porto Baroša u Rijeci. Sad smo u fazi ishođenja dokumentacije i lokacijske dozvole. Nadam se da ćemo to do konca godine dobiti, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora, izrada projektne dokumentacije i pokretanje investicije, sukladno uvjetima koncesije.

Što je s projektom povezivanja obalnih desti nacija hidroavionima?

Projekt hidroaviona pripremljen je netom prije sa mog Covida, no pandemija je mnogo toga poreme tila te naravno utjecala i na taj projekt. Sad je za vršena studija isplativosti. Danas su generalna avijacija i čarter segment dodatno narasli, tako da smo ponovo krenuli u analizu cijele te priče i investicije. Prošlog tjedna imali smo prezentaciju i brojke su čak i nešto bolje od onih predstavlje nih u prvoj studiji isplativosti. Vjerujem da će vla snik prepoznati vrijednost ovog projekta, kako za ACI, tako i za cijeli nautički tu rizam, pa i hrvatski turizam općenito.

Kad smo kod vlasnika, ACI žavna tvrtka, ali jedna od onih koja nije opterećenje za prora čun.

ACI je državna tvrtka od strateš ke važnosti za Republiku Hrvat sku, tvrtka koja uplaćuje u dr žavni proračun 60 posto dobi ti. Nismo na državnom prora čunu, niti planiramo biti.

Prije nekoliko godina spo minjala se prodaja. Sjetimo se samo Vlade Tima Oreško vića koja je ACI telefonskom sjednicom skinula s liste pri oriteta, odnosno namijenila prodaji. Koliko je to danas ne izvjesno?

U ovom momentu nije. Odlukom Vlade od prije tri godine ACI

ćen na listu tvrtki od posebnog interesa od RH. Mislim da je to kontinuirana politika ove Vlade i vrlo jasna poruka kako ACI nije na prodaju.

Može li projekt s hidroavionima biti održiv? Vidjeli smo prije nekoliko godina kako nije dobro prošao projekt s hidroavionima njemačkog investitora. Upravo iz poslovnog modela spomenutog njemačkog investitora i njihovih pogrešaka možemo puno naučiti. Za početak, naša komparativna prednost je što imamo infrastrukturu - 22 marine koje možemo koristiti kao podršku. Nećemo moći koristiti svaku od njih kao točke za ukrcaj i iskrcaj, ali ćemo ih moći koristiti kao ‘’aerodrome’’, nazovimo to tako. Imamo djelatnike i prostore. Kao i svima u turističkom sektoru, izazov nam je zima, stoga tražimo način smanjenja troškova kroz jednostavnipriča imala što stabilniju poslovnu održivost. No, značio bi mnogo, ne samo nautičarima koji takvuhtjevima naših nautičara i tržišta općenito,-

-jeve su marinenost u ovom slučaju, sve smo ih, naravnolizirali. Naša marina u Komolcu je ipak predaleko, ona će biti jedna od onih-

će. Ne može seje predviđena-

‘’Projekt povezivanja otoka i obale hidroavionima značio bi mnogo, ne samo nautičarima koji takvu uslugu traže, već i otočnom stanovništvu kojem bi zbog prometne povezanosti bila bitno olakšana svakodnevica. U svakom slučaju, sukladno zahtjevima naših nautičara i tržišta općenito, radi se o projektu koji dodatno podiže kvalitetu usluge te nosi novu, dodanu vrijednost cjelokupnom hrvatskom turizmu’’.

petak, 17. lipnja 2022.

Možemo se dotaknuti i samog Dubrovnika i Juga te spominjanih investicija vezanih uz more, obalu, terminal, kruzere... Koji je vaš generalni stav o projektima u Gružu?

Drago mi je što se nije dogodio terminal kakav se planirao s koncesijom od 30 godina jer smatram da nije bio prilagođen današnjim potrebama. Naravno, danas je sve to potrebno sagledati iz novoga kuta uvažavajući i Respect the City te limitiranje broja brodova i svega unutar toga. Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju, nakon što se riješi pitanje prostorno-planske dokumentacije gruškog akvatorija, pokrenuti i taj vid aktivnosti. Drago mi je što je Grad većinski vlasnik Luke jer mislim da moramo upravljati procesima u samome Gradu, upravljati turizmom na način kako nama odgovara kao građanima Grada, a ne da moramo razmišljati samo o komercijalnom potencijalu.

Uvijek se u lokalu provlači ona priča o megajahtama, kako od njih ne dobivamo onoliko koliko bismo trebali, kako idu po gorivo u Crnu Goru... Kako odgovoriti tim izazovima?

Mislim da smo mi kao država, a to se pokazalo i tijekom pandemije, vrlo dobro odgovorili na sve izazove i da smo preuzeli dobar dio tog tržišta. Naravno, pitanje je mogu li ti brodovi imati vez negdje u Hrvatskoj, zato smo i pokrenuli projekt nove marine s partnerima u Rijeci, marine koja će ponuditi kvalitetan vez i sadržaje za mega i superjahte. Gorivo je samo jedan od segmenata koje ti brodovi traže. Tu je i pitanje servisa, posade, pitanje onoga gdje će kapetan i njegova obitelj provoditi vrijeme. Koliko god oni imali moderne marine, pitanje je što izvan marina može ponuditi Crna Gora, a što mi kao Hrvatska možemo. Činjenica je da mi tu imamo puno više prednosti. Vjerujem kako ćemo kroz ovaj projekt, ali i druge investicije, postaviti stvari na tržištu na svoje mjesto. Velika plovila, kad isplove iz tih marina, dolaze u nas. Njihovi vlasnici slijeću privatnim jetovima u dubrovačku zračnu luku, idu u naše restorane, servisiraju se i u našim škverovima… Može li bolje? Uvijek može i na tome se radi, ali generalno mislim da smo u nautici puno bolji od vlastite percepcije o sebi samima.

Malo smo previše samokritični?

Previše... Ali to nije problem samo nautike, nego društva općenito, ne vidimo vrijednosti koje imamo, premalo se cijenimo i previše tražimo dlaku u jajetu u stvarima koje funkcioniraju. Te 2019. godine smo imali sastanak udruženja marina na svjetskoj razini pa smo pričali malo s kolegama iz Europe i svijeta o tim temama. Mi smo uređeni, rekao bih da po pitanju nautike spadamo u tri najbolje svjetske destinacije. U Kini se ne može

prespavati na brodu, u Grčkoj ima par marina na razini naših, sve ostalo su nekakve lučke uprave i mezo rješenja.

I po broju chartera, jesmo li još broj jedan? Jesmo, po broju čartera koji su stacionirani u Hrvatskoj. Covid je promijenio statistiku, oko 15 čartera je prodano , ali došli su i neki novi. Svakako smo i dalje broj jedan u svijetu i, kao što rekoh, puno smo bolji nego što želimo sami sebi priznati.

I još ostaje ta priča o održivom razvoju i upravljanju pomorskim dobrom. Uvijek treba promišljati o održivosti, što treba, a što ne treba, na koji način upravljati i kako podizati kvalitetu ponude, jer nije u pitanju samo marina, nego i cijela destinacija. Ako iz najbolje marine čovjek izađe van, a vjerojatno će izići, izlazi u destinaciju o kojoj ovisi. Ne bih htio govoriti protiv susjedne države, ali definitivno se primijeti razlika kad se prođe granica između Hrvatske i Crne Gore. Naš koncept pomorskog dobra je pametan, nadam se da ćemo se kao društvo zadržati na njemu. U tijeku je procedura oko novog zakona o pomorskom dobru koji bi se trebao donijeti do konca godine, nadam se da će biti razvojan, da će uvažiti sve ono što treba za investicije i projekte, ali s druge strane i ostaviti zadržavanje vlasništva, odnosno nemogućnosti privatnog vlasništva na pomorskom dobru. Tako osiguravamo kontrolu nad tim procesima. Osobno nisam za to da se ide u smjeru koji su odabrale neke druge države, ali smatram kako koncept treba biti razvojan.

POSLOVANJA ZA VRIJEME KRIZE

‘’Nismo imali većih poremećaja za vrijeme Covida kad govorimo o godišnjim vezovima, ali je bio osjetan pad u ovom drugom segmentu tranzita. U predsezoni je nautika sa svojim bogatim sadržajima, koje je nudila praktički u potpunoj izolaciji, bila jedan zgodan bijeg od takozvanog novog normalnog, kako se tada govorilo. Sve je to na kraju rezultiralo time da smo čak i 2020. uspjeli završiti u plusu,

Ogorčeni gosti s Kalamote sasuli komentare, nema radnika, hrana je užasna, a iz TUI–ja odgovaraju: Svi u turizmu imaju problema

TUI BLUE Kalamota Island Resort posljednjih je tjedana na meti kritika, kako gostiju, tako i otočana. Kako informacije brzo putuju, dio njih došao je i do Dubrovačkog dnevnika

Piše Petra Srebrović foto čitateljica

Redakciji Dubrovačkog dnevnika javili su se čitatelji nezadovoljni odnosom hotela TUI BLUE Kalamota Island Resort prema otoku, radnicima i gostima. Izvori bliski hotelu i otočani odlučili su nam ispričati o problemima koje uočavaju na Kalamoti uz uvjet da im se identitet ne otkriva. O svim optužbama na račun hotela upitali smo za komentar i upravu TUI -a, a iako štur, odgovor smo dobili. Izvor blizak hotelu govori nam kako su problemi počeli ove godine. Prethodnih godina TUI Kalamota je kotirao kao jedan od hotela s izvanrednom uslugom i sadržajima. Ipak, nešto se ove godine dogodilo, iako nam točno ne može poentirati što je uzrok, naš izvor govori kako je očigledno da postoje veliki problemi unutar hotela.

‘

RAZOČARANJE ’

„Odakle da uopće počnem... Nakon što smo u ovom hotelu odsjeli 2018. godine i proveli prekrasno vrijeme, odlučili smo da bi ovo bila savršena lokacija za boravak za naš medeni mjesec. Malo je reći da smo ostali razočarani. Ovo iskustvo sada, i ono 2018. godine su potpuno drugi svjetovi. Jednostavno, hotel ne bi

petak, 17. lipnja 2022.

trebao raditi kao dio TUI BLUE niti punim kapacitetom, ali čini se da TUI pokušava iskoristiti sve što može nakon korona krize. Oboje smo osjećali neugodnost tražeći bilo što od bilo koga, jer su svi izgledali tako preopterećeni“, samo je jedan u nizu loših komentara o ovom hotelu na stranici TripAdvisor. Ovi gosti, kao i većina drugih, izrazili su najviše kritika na hranu za koju kažu da je jedva jestiva, istaknuli su kako konobara nema (dovoljno), sadržaji poput bara na bazenu otvarali su se kasno i zatvarali rano. Ono što svakako privlači pažnju je veliki broj kritika na račun osoblja. Zanimljivo je da se većina ne žali na kvalitetu osoblja, već na njihov nedovoljan broj i preopterećenost.

„Posljednji put kada smo došli u ovaj hotel, bilo je duplo više osoblja“, jedan je od komentara. „Jedva smo čekali otići!! Proveli smo četiri noći u alternativnom smještaju. Mislili smo da smo odsjeli u hotelu s četiri zvjezdice (i platili smo puno novca za to), a pokazalo se da nije vrijedan dvije zvjezdice“, piše jedan gost. Nakon što je izvor blizak hotelu uočio probleme u organizaciji poslova, odlučio je pratiti upravo TripAdvisor kako bi dobio sliku (ne) zadovoljstva gostiju. Ta ideja pokazala se kao dobra, negativne recenzije počele su se nizati jedna za drugom, a upravo one daju uvid u najizraženiji problem hotela – nedostatak kadra.

„Činilo nam se da hotel nema dovoljno osoblja. Sam otok Koločep je vrlo lijep, ali TUI BLUE Kalamota je zaista grozan! Nemojte ići tamo!!“, zapisao je gost uz opasku kako će se žaliti i TUI upravi.

BESPRAVNO KORISTILI PLAŽU

Mnoge su se optužbe nanizale od strane naših izvora, prema hotelu. Naša čitateljica i otočanka s Kalamote istaknula je problem koncesijskog odobrenja. Prema njenim riječima hotel je usprkos tome što nije predao zahtjev za koncesijsko odobrenje, još u svibnju postavio ležaljke i suncobrane na plažu. U odgovoru iz TUI grupacije kazali su nam kratko kako ‘imaju rješenje o koncesijskom odobrenju za korištenje plaže’. Ipak, kako smo u jednom od prethodnih brojeva donijeli popis svih plaža s koncesijskim odobrenjima koje izdaje Grad Dubrovnik, a među kojima nije bila navedena plaža na Kalamoti, upitali smo Grad Dubrovnik imaju li rješenje za korištenje plaže u gospodarske svrhe i od kada. Zanimljiv je odgovor Grada Dubrovnika: „Koncesijsko odobrenje za 50 ležaljki i 50 suncobrana, na dijelu čest. zem. 1752/1 k.o. Koločep, izdano je dana 6. lipnja 2022. podnositelju zahtjeva Hoteli Koločep d.d.“. Još zanimljivija je činjenica kako je čitateljica fotografije plaže na kojoj su hotelske ležaljke snimila u svibnju, kada hotel nije imao

• Do nas je došla i informacija kako su prije nekoliko dana gosti došli s kuferima na otok, a zbog nedostatka kadra kuferi su sat vremena stajali na rivi na kiši. Na pitanje je li ovaj navod istinit nismo dobili komentar od TUI-ja.

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

• Rješenje o dodjeli koncesijskog odobrenja hotelu je doneseno 6. lipnja za 50 ležaljki i suncobrana, a naša čitateljica snimila je fotografije ležaljki i suncobrana na plaži još u svibnju. Kako izvor blizak hotelu tvrdi, oni su zapravo zaboravili zatražiti koncesijsko odobrenje na vrijeme, pa su plažu jedno vrijeme koristili bespravno.

koncesijsko odobrenje, iz čega proizlazi kako je plaža tada korištena bespravno.

Kako izvor blizak hotelu tvrdi, oni su zapravo zaboravili zatražiti koncesijsko odobrenje. „Isto kao što su zaboravili predati oglase za posao i radnike tražiti na vrijeme“, govori nam naš izvor.

PROBLEM NEDOSTATKA KADRA

Iako problem nedostatka radne snage nije nepoznat poslodavcima u turističkoj branši, niti je ovaj hotel jedini koji se suočava s tim problemom, svakako je neobično da su i gosti to primijetili, što samo po sebi govori o veličini njihovog problema. „Drugi hoteli su se snašli jer su na vrijeme počeli tražiti radnike. TUI je izdao oglas 27. travnja za velik broj hotelskog osoblja, a 1. svibnja su im dolazili prvi gosti. Ljudi koji rade u ovoj branši su se smijali, oglas tog datuma izgleda kao loša zezancija jer je nevjerojatno da netko tako kasno traži velik broj osoblja.

Međutim to je bio ozbiljan oglas, ali zaista čudno da se tek nekoliko dana prije otvaranja hotela traže zaposlenici“, kaže naš izvor.

Iz hotela je u posljednje vrijeme otišlo i nekoliko radnika koji su radili na tom mjestu desetljećima. Prema riječima našeg izvora, prethodnih je godina u hotelu radilo većinom hrvatsko osoblje, sada su to u ogromnom postotku strani radnici. To zapravo i nije neobično s obzirom na situaciju koja trenutno vlada na tržištu rada turističkih branši. „Prije korona krize nije bila ovakva situacija.

je sve funkcioniralo i gosti su bili zadovoljni. Sada, ne znam što se događa, ali čini se da s hotelske strane nema naznake da će se išta popraviti“, govori nam izvor.

Upitali smo TUI Kalamota među ostalim i koliko bilježe raskida ugovora o radu ove godine, s obzirom na to da se po otoku ‘šuška’ da se brojke bilježe u desetcima. Međutim odgovor na to pitanje nismo dobili.

Do nas je došla i informacija kako su prije nekoliko dana gosti došli s kuferima na otok, a zbog nedostatka kadra kuferi su sat vremena stajali na rivi na kiši. Na pitanje je li ovaj navod istinit nismo dobili komentar od TUI -ja, ali niti demantij.

Ipak na pitanje o nedostatku kadra dobili smo odgovor:

„Naši uvjeti rada su u skladu sa standardima u branši. Kako su mediji već izvijestili, turistička industrija u cijelom svijetu trenutno se suočava s nedostatkom osoblja, jer su mnogi kvalificirani zaposlenici tijekom pandemije prešli u druge industrije. Stoga smo i mi poduzeli mjere za zapošljavanje i obuku novih zaposlenika kako bismo kontinuirano poboljšavali doživljaj odmora za naše goste. Osim toga, TUI Blue Kalamota Island Resort je u travnju ove godine dobio i novog direktora hotela“, napisali su u odgovoru na naš upit.

RECEPCIJA POPLUTALA FEKALIJAMA

TUI Kalamota suočava se s mnogo negativnih recenzija

Naravno da uvijek na poslu ima dio onih koji nisu zadovoljni radnim uvjetima, ali tada

Ni tu nije kraj optužbama. Kako nam govori izvor, prošlog tjedna za vrijeme jednog kišnog dana u hotelu je recepcija poplutala – fekalijama. Izljevi kanalizacije na otoku nažalost nisu novost, problem je to na koji svake godine, više puta, upozoravaju otočani. Ipak, nevjerojatno je ono što čujemo – iz hotela su nakon ovog incidenta proveli ‘pravu malu istragu’ – tko je ‘cinkao’ sve osobama izvan hotela.

„Umjesto da su pokušali popraviti tu štetu koja je nastala, oni su krenuli istraživati tko je poslao informaciju izvan hotelskog osoblja. Cijela Kalamota je smrdjela, a svi otočani su ujutro na brodu razgovarali o tome. Tako da zapravo nitko nije ni trebao ‘izdati’, to je bilo očito. Istražuju tko je to rekao, umjesto da rješavaju problem. To govori samo po sebi da se tamo ništa neće popraviti“, govori nam izvor.

Je li navod o izljevu kanalizacije točan upitali smo direktno TUI Kalamota, a evo što su nam odgovorili:

„Pretpostavljamo da mislite na curenje na podvodnom cjevovodu 2019. godine. Odmah nakon identificiranja problema poduzeti su potrebni koraci za sanaciju cjevovoda. Osim

• Ni tu nije kraj optužbama. Kako nam govori izvor, prošlog tjedna za vrijeme jednog kišnog dana u hotelu je recepcija poplutala –fekalijama.

toga, uložili smo u novu tehnologiju kako bismo spriječili ovakve incidente u budućnosti“. Nakon što smo im naveli da se ne radi o događaju iz 2019. godine, već o incidentu za kojega naš izvor tvrdi da se dogodio prošloga tjedna, iz TUI grupacije još su nam jednom poslali gornju rečenicu: „Provođenjem potrebnih koraka za sanaciju cjevovoda i ulaganjem u novu tehnologiju poduzeli smo sve kako bismo spriječili ovakve incidente u budućnosti“. Međutim, navode kako su imali incident s izljevom kanalizacije prošloga tjedna nisu izričito demantirali.

„Nevjerojatno mi je da brend kao što je TUI sebi ovakvo nešto dopušta. Znam samo da cijeli otok priča o tome, oni koji su vezani uz hotel, pa i oni koji nisu jer vide što se događa“, komentira izvor.

DOK TUI PRIMA ‘UDARCE’, DRUGI TRLJAJU RUKE

Među negativnim osvrtima najviše ih se odnosi na hranu.

„Hrana je užasna, prezentacija i kvaliteta loša, ponuda nije raznolika, a suđe ostaje prljavo na stolovima“, samo je jedna od kritika koja se odnosi na hranu. Zbog činjenice kako gosti nisu zadovoljni hranom, ugostitelji na otoku ‘trljaju ruke’. Kako nam govori izvor, ugostiteljski objekt koji se nekada otvarao

tek u vrijeme objeda, sada se otvara ujutro i poslužuje doručke. Čak je i teško naći slobodno mjesto s obzirom na to da bude prebukiran gostima koji odsjedaju u hotelu, ali su tamo nezadovoljni s hranom.

„Ljudi su gladni u all inclusive hotelu“, zaključuje naš izvor.

Iako je ukupna ocjena hotela još uvijek prilično dobra, odnosno bilježi visokih 4.5 na TripAdvisoru, izgleda kako TUI Kalamota živi na staroj slavi, jer jednostavnim filtriranjem komentara samo na ovu godinu dolazimo do nevjerojatnog zaključka – više od polovice komentara su negativne prirode. A čak i oni pozitivni u svojim recenzijama često naglašavaju kako hotel ima problema s osobljem koje bi trebao riješiti.

„Uložite u zapošljavanje više osoblja, obuku tog osoblja i stvaranje pristojne upravljačke strukture. Tada biste imali zadovoljno osoblje i sretne goste. Trenutno u cjelini, nažalost, nemate ni jedno ni drugo. Neki ljudi kažu da je ovaj hotel bio izvrstan prije pandemije koronavirusa, pa se stvarno nadam da se može poraditi na tome da se vrati na razinu na kojoj ima potencijala“, stoji u jednoj od recenzija, a uz koju ćemo se i mi složiti. Kalamota zaslužuje više. Naši gosti koji posjećuju Hrvatsku, Dubrovačko-neretvansku županiju i Kalamotu – zaslužuju više.

petak, 17. lipnja 2022.

Ležaljke i suncobrani na plaži ispod hotela TUI Kalamota. Fotografija je snimljena 30. svibnja.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Matija, Marija i Đive - i dječica i mama se ljepotama svoga Grada uvijek dive

Antonela i Ana - lijepa i bezbrižna mladost, lica sretna i nasmijana

Iva i Anja - djevojke vrijedne i mlade neumorno rade, bilo da je ugodna večer, il’ vrućina danja

Siso, Nikola i Vlaho - u svakoj zgodi i maleni predah godi

Petar, Ankica i Niko - bolju sezonu poslije korone su jedva dočekali, brojnim turistima se radovali

Patrik, Matija, Marcela, Maro i Karmela - u lapadskoj šetnji uživala je obitelj cijela

Melita i Bobo - kamo god ih putevi i život vode zajednički trenuci im gode

Dubrovnik

Dubrovački dnevniK petak, 17. lipnja 2022.

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Anđela i Mira - predvečernji izlazak kćeri i majke pun je istinske ljubavi i mira

Dara i Silvija - đir u toplo veče dodatno ljepšim čini i cvijeće

Neno i Dube - ponosni Pilari su prijatelji stari

Brigita i Lucija - vole umjetnosti, kreativnost im je živote obilježila s puno radosti

Ela i Niko - da bi u zvuku lijerice više uživala do neumornog i vrsnog lijeričara je i sjela

Toni i Antonia - o sreći osmijesi često kažu više od tisuću riječi

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

Maro Šehović zaslužio je ulicu u Gradu!

Piše Maro Marušić foto Ana Benković

Lipanj 2012. godine. Živim u Zagrebu i kreće mi ljetna depresija. Gledam na društvenim mrežama slike prijatelja kako se kupaju, pa im se redom javljam majci. Eh što bi dao za jedan toč. Na Jarun sam prestao ići još od onog dana kada sam izronio s lopočem na glavurdi, a Mrežnica je k’o prava ženica – dugo joj treba da se ugrije – tek valja u srpnju. Jedino što me veseli jest da uskoro počinje Euro. A tu je i jedna Lijepa Mala koju baruckam. Već sam joj svojim spektakularnim bazama na chatu probio prvu liniju obrane. Bit će tu nešto, siguran sam. A i ona se meni sviđa. Vidio sam na Facebooku da baš poput mene sluša opskurne bendove za koje nisu čuli ni članovi njihovih obitelji, a dodatne bodove zaradila je lajkavši službene stranice Michela Houellebecqa i Frederica Beigbedera, što hoće reći da je sposobna pročitati nešto duže i smislenije od Glorije.

Dogovaramo se da se nađemo u Pifa. Nakon par rečenica small talka u svrhu probijanja leda u koktelu, nastavljam prodirati s bazama po desnom krilu, ubacujem fora centaršute u kazneni prostor, ona plače od smijeha, plače i moj novčanik, naručujemo petu, šestu turu, nema veze, samo jednom se živi (ako nema reinkarnacije), ubrzo ćemo se poljubiti, možda ću joj još večeras ugrijati mrežnicu…

-Pif – s plafona Pifa sletjela je poruka na mobitel. Možete me ispitivati pred Carlom del Ponte, u Guantanamu, Haagu, Pragu, ništa vam pametno neću odgovoriti. Samo ću kazati: Ne znam! Ne znam zašto sam pogledao poruku, ne znam stvarno koji me vrag tjerao da u tom trenutku, na tom mjestu, obraćam pažnju na zaslon mobitela. A čim sam je pročitao, jurnuo sam u zahod, baš kao onda Miralem Sulejmani na beogradskoj Marakani.

Ni sekundu smirit

-Đe je sad Joe Šimunić da me pokosi pa da se ne moram vratiti za stol? – zavapio sam nebesima. Ali morao sam, još će Lijepa Mala pomisliti da se drogiram u WC-u. Točno sam znao što će se do-

goditi kad sjednem. I dogodilo se baš točno onako kako sam znao da će se dogoditi. Čim sam sjeo trudio sam se nastaviti tamo gdje sam stao, ali misao za koju sam znao da će doći, proparala mi je mozak, i ja sam se raspao. Oči su mi se napunile mrežnicom, isprekidano sam disao, teško dolazio do zraka, a ona me u čudu gledala. Pa sam se onda počeo smijati. Bipolarni poremećaj, baš tako sam se osjećao. Pogledao sam gore i rekao.

-Moj Šeh, znao sam da ćeš me zajebati i kada umreš!

-Što se dogodilo? – upitala je shvaćajući da smo bez GPS-a skrenuli u slijepu ulicu i da otamo, kako bi rekao SDP, nema povratka na staro.

-Upravo su mi javili da je umro moj dobar prijatelj. Maro Šehović se zvao – rekao sam joj, platio račun i izašao u Preradovićevu, ostavivši nju srednje pečenu i zatečenu, pa produžio prema Cvjetnom trgu. Nije imalo smisla da joj dalje objašnjavam – kako uopće nekome objasniti Šeha? - a i emocije su me toliko preplavile da nisam mogao ostati. Sjeo sam na izlog i zapalio cigar.

Koliko sam samo puta sjeo na izlog na Stradunu i kresnuo upaljač, a odnekud bi doletio nasmijani čupavac, odvalio ‘peticu’, ruka bi mi otpala, čovječe. Onda bi sjeo do mene, možda deset sekundi, pa bi se dignuo, možda petnaest sekundi, pa bi pljunuo, još jednom, pa još jednom, pa bi tresao nogom, pa rukom, laktom, koljenom, evo opet pljuvačka - nekome izdaleka izgledalo bi kao da pričaš s oprugom, nije se Šeh mogao ni sekundu smirit. Ljude je znao živcirati tim nervoznim ponašanjem, a mnogi su ga se i bojali. Dio je smatrao da lik glumi neku glumu, preglumljuje, baš poput nekih razvikanih hrvatskih glumaca. Znaju ljudi baš bez veze osuđivati. Stalno to rade, a pojma nemaju koje borbe prolazi taj kojeg kritiziraju. Rekla bi pjesma: …Walk a mile in my shoes, before you abuse, criticize and accuse, walk a mile in my shoes… Šeh je, naime, godinama uzimao antipsihotike. Psihijatrijska struka u to je vrijeme bila otprilike na ra-

dnevniK petak, 17. lipnja 2022.

zini ranog srednjeg vijeka. Kljukala te tabletama za koje je itekako upitno je li pomažu, ali zato s druge strane proizvode brutalne nuspojave. Haldol, Moditen i slični antipsihotici uzrokuju grčenje mišića, pa se uz njih mora uzimati Akineton, koji je antiparkinsonik, ali lako da ni on sam nema ozbiljnih nuspojava, uključujući halucinacije i knedlu u grlu koja tjera na pljuvanje. Eto zašto je Šeh stalno cupkao nogama, pljuvao i nikako se nije mogao smiriti.

Pederske tablete

-Ima tableta pedera, pederskih tableta – legendarna je njegova izjava kojom je ocrtao sav jad psihijatrijske struke s čime će se kasnije složiti, nažalost, danas pokojni doktor Robert Torre. Samo je bilo važno dati lijekove, neka farmaceutske tvrtke imaju koristi, a koliko te pilule uopće liječe, a koliko štete, to je bitno isto kao izgled radijske porno glumice. Maro Šehović i svi drugi pacijenti, ustvari, bili su najobičniji pokusni kunići preko kojih su farmaceuti pumpali dionice. Zapalio sam novi cigar gledajući prema žarkim svjetlima Bulldoga. Neki paralelni svemir, činilo mi se, tamo su nemoguće priče poput Šehove. Kako je uopće sve počelo, kako je moj prijatelj mentalno obolio? Tužna je to priča, ali moram vam je ispripovijedati da shvatite svu veličinu tog čovjeka. Maro Šehović išao je 8. razred osnovne škole na Ilijinoj glavici (tadašnja Nikica Franić). Bio je, posvjedočit će svi koji su ga znali, zdravo, duhovito i

inteligentno dijete koje je naginjalo umjetnosti. U to vrijeme počinju previranja u Jugoslaviji, opet se vade krvna zrnca, spominje se tko je Hrvat, tko Srbin, tko Bosanac, kakva im je vjera. Maro je po ocu musliman – iako obitelj Šehović uopće ne prakticira vjerske običaje - pa postaje predmet zadirkivanja u školi. Nažalost, zlostavljanje se iz dana u dan nastavlja, a uskoro će i kulminacija. Jednoga zimskoga dana, nakon popodnevne smjene, što hoće reći da je odavno pala noć, ‘prijatelji’ Mara Šehovića s kojima se družio i koji su mu znali dolaziti doma, skidaju mu kaiš s gaća i vezuju mu ruke. Vode ga kao psa prema ulici Između tri crkve. Ono što će uslijediti scenarij je iz najgorih filmova strave i užasa, pa upozoravamo psihički labilne čitatelje i maloljetnike da ovdje odustanu od praćenja.

Tuširanje satima, mjesecima, godinama… Pokušavaju ući na muslimansko groblje, no zaključano je. Potom se ista stvar događa na katoličkom, ali zato je pravoslavno groblje otvoreno. Šeha su doveli do jednog groba i ubacili ga unutra neprekidno ga vrijeđajući na vjerskoj osnovi. Nakon toga grob su zatvorili obližnjom pločom. Nastavili su vrištati. Sreća da se pojavio čuvar koji je čuo graju i urlike. Pitao je maloljetne huligane što se događa, a potom pronašao Mara u grobu. Saznao je koju školu idu, pa je kasnije otišao tamo i sve ispričao o nemilom događaju. Policija je istraživala slučaj, ali nikakve optužnice nisu podignute, jer su okrut-

Maro je bez ijedne riječi ušao u kuću i samo produžio u banju. Roditelji su ga pitali što se dogodilo, ali on nije odgovarao. Bio je šporak, pun zemlje i blata. U kadi je ostao satima. Roditelji su ga više puta zabrinuto zvali, ali i dalje nije puštao glasa

Maro Šehović, zbog svoje umjetnosti i pokazivanja srednjeg prsta stravičnoj bolesti, zaslužio je ulicu u Gradu, ali naravno da je neće dobiti. Svijest ljudi još uvijek nije na toj razini da ubere veličinu čovjeka koji je svjetlosnim godinama bio ispred svog vremena

ni delikventi bili djeca guzonja – političara, profesora i ondašnjih komunističkih dužnosnika. Nisu ih htjeli kazniti, jer ne bi upisali srednju školu. Feđa, otac Mara, inače poznati i nagrađivani hrvatski književnik, htio je čitavu priču dati u ondašnje medije, ali nitko mu je nije htio objaviti. Odlazio je i na policiju, a kada je pročitao zapisnik čitavog slučaja, pljunuo ga je. Svuda je nailazio na strašnu cenzuru, jer su u pitanju bila djeca moćnika. Zlostavljači su dalje nastavili sa životom, upisali željene srednje škole, a za obitelj Šehović počinje pakao. Marovi roditelji, Feđa i Jane, još su toga dana - koji će im zauvijek promijeniti živote - osjećali da će se nešto loše dogoditi. Njihov sin kasnio je s nastave, nije mu to bio običaj. Zvali su školu, profesore, ali nitko se nije javljao, mobitela nije bilo. Umirali su od straha dok su čekali sina. Nakon duge strepnje javilo se zvonce na vratima. Maro je bez ijedne riječi ušao u kuću i samo produžio u banju. Roditelji su ga pitali što se dogodilo, ali on nije odgovarao. Bio je šporak, pun zemlje i blata. U kadi je ostao satima. Roditelji su ga više puta zabrinuto zvali, ali i dalje nije puštao glasa. Tuširao se iznova i iznova. To ispiranje, ispričat će mi dva desetljeća kasnije mama Jane, trajalo je satima, danima, tjednima, mjesecima, godinama… Psihijatar joj je poslije objašnjavao da se Maro od tog šoka slomio, kao kad vaza padne i razbije se u komadiće, te se stalnim pranjem nastojao spojiti u onog starog. Ali nažalost - kako bi rekao Milanović u onoj njegovoj glupavoj kampanji - nema povratka na staro. Maro je već tog dana obolio od stravičnog PTSP-a koji će ga maltretirati sve do posljednje udaha.

Pripaljujem novi cigar i gledam golubove kako čiste Cvjetni trg od ostataka bureka, kroasana i buhtli. Skroz sam zaboravio da sam još prije dvadesetak minuta bio u srži zavođenja. Sad sam u potpuno

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

drugom svemiru. Nisam tužan. Možda samo prazan. Rastanci i krajevi uvijek ostave neku prazninu i tišinu, ali ne nužno neugodnu. Koliko god pokušavao sagledati Šehov život kroz demone koji su ga opsjedali, iznova mi se u misli vraćao njegov osmijeh. Po tome ću vječno pamtiti Mara Šehovića. Po vanzemaljskoj smijadi. Unatoč svom jadu koji ga je zadesio, Šeh je i dalje bio veseo i duhovit. Iskren do boli. Sjećam se jedne scene na Dančama kada je do nas stao jedan Arap koji kao da je potpuno zalutao na kupanje. Bilo je to u ljeto 2011., u vrijeme kada je ubijen Osama bin Laden i kada su novinske stupce punila previranja u arapskim zemljama, te teroristički napadi radikalnih islamista. Šeh je tom muslimanu s onim svojim jupiterskim osmijehom stao govoriti da se opusti, da ga nećemo pojesti. Udrio mu je onu svoju tešku ‘peticu’, a ovaj se na kraju toliko prepustio da je s nama pio gemište, iako je praktični vjernik koji nikada ne loče alkohol. Eto kakvu je istinsku moć imao Šeh.

Intergalaktički osmijeh

Mnogi su mu se smijali (doduše Maro im ne bi ostao dužan svojim intelektualnim opaskama), ali istovremeno su mu zavidjeli što ne robuje normama, pravilima, kalupima, svim tim glupim sitnicama koje ‘normalnim’ (možeš mislit što su normalni, hahhahahahha) ljudima otežavaju svakodnevicu. Što je unatoč bolesti koja ga je mučila, život proživio puno slobodnije od većine nas. S demonima u glavi, ali nesputan okovima. Ostavio nam je dvije predivne zbirke pjesama, nekoliko izložbi skulptura, nezaboravne izreke, nekonvencionalni pogled na svijet i njegove materijalne vrijednosti - i najvažnije od svega - taj njegov intergalaktički osmijeh kojeg nije mogao zaustaviti ni opaki mentalni poremećaj. Maro Šehović, zbog svoje umjetnosti i pokazivanja srednjeg prsta stravičnoj bolesti, zaslužio je ulicu u Gradu, ali naravno da je neće dobiti. Svijest ljudi još uvijek nije na toj razini da ubere veličinu čovjeka koji je svjetlosnim godinama bio ispred svog vremena. Ne mogu to shvatiti čak ni Ljepuškaste Male koje slušaju opskurne bendove, lajkaju službene profile francuskih deprepisaca, te čitaju duža i smislenija štiva od Mile, a kamoli uštogljene guzonje čija djeca zatvaraju vršnjake u grobove. Ljudi, jebiga, puno toga ne kontaju, baš kako je Šeh davno uvidio.

Ljudi ne kontaju koliko smrt sadrži besmrtnost

On je, evo, već 10 godina besmrtan. Smije se na nekom boljem mjestu i udara anđelima one teške ‘petice’, krila im otpadaju, čovječe.

FIESTA, brod poznate grčke brodarske kompanije bio je česti posjetitelj Dubrovnika

Izgrađen je kao trajekt MONA’S QUEEN, nakon čega je mijenjao imena, a 1964. je kompletno preuređen u kruzer

U brodogradilištu Cammell Laird & Company Birkenhead svečano je 5. veljače 1946. porinut putnički trajekt MONA’S QUEEN koji je već u lipnju iste godine zaplovio na svojoj redovnoj pruzi između Liverpoola i Douglasa. Po ugovorenoj cijeni od 411 tisuća GBP isporučen je brodarskoj kompaniji Isle of Man Steam Packet Company specijaliziranoj za prijevoz putnika i automobila prema engleskom otoku Isle of Man. Jednako kao i ostalih pet brodova blizanaca, uposlenih na istome zadatku, MONA’S QUEEN je bila duga 105, široka 14 metara i imala je 2485 bruto tonaže. Četiri

SRG parne turbine ukupne snage 8500 KS su joj preko dvije propele davale brzinu od zavidnih 21,5 čvorova.

Fiesta

NOVI VLASNIK ČESTO MIJENJA IMENA Nakon brojnih problema s parnim kotlovima prodana je u listopadu 1962. grčkoj brodarskoj kompaniji Chandris Line. Pod imenom BARROW QUEEN 1963. odlazi na djelomično preuređenje u Pirej gdje uz novi izgled te iste godine dobiva novo ime CARISSMA i još jednom od 1964. CARINA. Pod njim plovi jednu sezonu na trajektnoj pruzi Pirej, Korintski kanal, Brindisi s 570 putnika i 60 automobila za koje je načinjena posebna bočna iskrcajno-ukrcajna rampa. Početkom 1964. krstari itinererom: Nica, Bastia, Palermo, Tunis, Palma de Mallorca, Port Vendres s povratkom u Nicu sve do konca svibnja kada se ponovo vraća na trajektnu prugu za Brindisi.

PLOVIDBE SREDOZEMLJEM

Već koncem 1964. je u brodogradilištu Ambelaki ponovo rekonstruirana, ovaj put kompletno, u brod za kružna putovanja s mogućnošću prihvata 378 putnika te sada ima 3659 bruto registarskih tona (bruto tonaža je volumen svih

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

Današnji Celebrity Cruises

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Prvu sezonu od 7. ožujka do 14. listopada 1965. započinje ploviti na redovnim dvotjednim kružnim putovanjima iz

Venecije prema Dubrovniku, Pireju, Krfu, Rodosu i Haifi.

zatvorenih prostora). Od tada ima i novo ime FIESTA, pod kojim u floti Chandris Linea plovi Sredozemljem sljedećih 12 godina. Prvu sezonu od 7. ožujka do 14. listopada 1965. započinje ploviti na redovnim dvotjednim kružnim putovanjima iz Venecije prema Dubrovniku, Pireju, Krfu, Rodosu i Haifi. Nakon što bi zimu provela na zimskom vezu na nekom od sidrišta u oko-

lici Pireja, FIESTA je ponovila isti program turističkih putovanja i sljedeće četiri godine, sve do jeseni 1969.

Još dvije godine je plovila između Venecije i Istanbula da bi u siječnju 1972. u zaljevu Eleusis pored Pireja u Grčkoj bila raspremljena i ponuđena na prodaju. Kako se kupac nije našao, FIESTA je ponovo aktivirana 1975. i 1976. za povremena putovanja s polaskom iz Venecije. Ipak, već ostarjeli brod nije više bio prikladan za sve zahtjevnije putnike, pa je koncem 1976. konačno raspremljen u Perami pored luke Pirej. Nakon što je punih pet godina provela na mrtvom sidrištu, FIESTA je 1981. prodana grčkim rezalištima pa je do konca iste godine u Perami izrezana u staro željezo. U oskudnoj dokumentaciji, stradaloj u Domovinskom ratu nisam uspio doći do podataka koliko je točno puta FIESTA posjetila naš Grad. Međutim, po pričanju starijih sugrađana, poznavatelja brodova luke Gruž i po slikama koje posjedujem dolazim do zaključka da nas je često posjećivala. Posjećivali su nas i svi ostali kruzeri, za ono doba velike brodarske kompanije Chandris Line te i jedan od njihovih emigracijskih brodova AUSTRALIS o kojemu je nedavno bilo riječi u jednom od feljtona. Chandris Line odavno ne postoji, ali njezina kompanija nasljednica Celebrity Cruises je i dalje sa svojim brodovima često u luci Gruž, te i dalje svaki njihov brod nosi oznaku X na ciminjeri - dimnjaku. To je grčko ćirilično slovo chi, koje je ustvari prvo početno slovo prezimena obitelji Chandris (Χανδρή).

dnevniK petak, 17. lipnja 2022. Priče o moru i brodovima

Fiesta Fiesta u Veneciji, kartolina

Fiesta na partenci iz Dubrovnika 6. kolovoza 1966.

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački

Šetnje kroz povijest Mlina i ovog ljeta

I ovog ljeta posjetitelji Župe dubrovačke moći će sudjelovati u „Šetnjama kroz povijest Mlina“, besplatno vođenim turama u organizaciji Turističke zajednice općine Župa dubrovačka. Inicijator i voditelj programa je Vedran Mezei, autor povijesnog romana „Treći ključ“. Mezei kroz ovu „šetnju“ predstavlja lokalitete, događaje i povijesne ličnosti koji se spominju u njegovom romanu, ali otkriva i druge brojne zanimljivosti iz vremena Dubrovačke Republike. „Šetnje kroz povijest Mlina“ održavat će se svake subote od 18. lipnja do kraja kolovoza s početkom u 10 sati. Okupljanje je ispred donjeg ulaza u hotel Astareu, a predviđeno trajanje je 1 sat i 30 minuta. Program je na engleskom jeziku i nije potrebna prethodna najava sudionika.

O PROGRAMU:

Prije odlaska u „Šetnju kroz povijest Mlina““ gosti se ukratko upoznaju s radnjom romana i osnovnim informacijama o povijesti Dubrovnika i Župe dubrovačke. Potom se kreće u obilazak mjesta gdje se predstavlja župna crkva svetog Ilara i pojedinosti vezane uz veliki potres iz 1667. godine u kojem je ovo sakralno zdanje potpuno uništeno. Ispod platana u Mlinima govori se o proizvodnji maslinovog ulja i brojnim mlinovima po kojima je mjesto dobilo ime. Kroz priču o crkvici svetog Roka otkrivaju se detalji o epidemijama kuge u Dubrovačkoj Republici nakon čega se šetnja nastavlja obližnjom plažom. Po dolasku u Beterinu sudionici mogu čuti pojedinosti o rusko-crnogorskoj opsadi Dubrovnika iz 1806. godine kada je ljetnikovac Bettera opljačkan i spaljen. Na taraci “stare kuće” daje se povijesni prikaz ladanjskog zdanja uz poseban naglasak na lik i djelo Ruđera Boškovića koji je ovdje neko vrijeme boravio. Uz Beterinu je nezaobilazna priča i o se-

ansama prizivanja duhova kao i tragičnoj smrti mlade pučanke.

O „TREĆEM KLJUČU“:

„Treći ključ“ je roman u kojem se isprepliću dvije radnje; povijesna i suvremena. Povijesni dio prati svjedoke najtragičnijeg događaja iz vremena Dubrovačke republike - veliki potres iz 1667. g., dok suvremeni dio govori o odnosu dvoje mladih ljudi koji kroz svoju kratku avanturu otkrivaju brojne zanimljivosti iz dubrovačke povijesti, ali i sadašnjosti. Obje priče povezuje povijesni dokument kolokvijalnog naziva „Charta Libertatis“ (Papir slo-

bode). Radnja ove priče, pored stare gradske jezgre, odvija se i u okolici Grada i to najviše u Mlinima i Cavtatu. Iako je riječ o fikciji, roman se temelji na povijesnim činjenicama i može služiti kao pouzdan izvor informacija vezanih za prošlost Grada i Republike. Neki od likova u „Trećem ključu“ su i stvarne povijesne osobe pa se kroz radnju romana otkrivaju i brojne zanimljivosti iz njihovih biografija. Ako je suditi prema prošlogodišnjem odazivu gostiju na „Šetnje kroz povijest Mlina“, za očekivati je da će i u ovoj sezoni vladati značajan interes za ovim programom.

Meštar Hendić dobio najveće priznanje Hrvatske obrtničke komore

Gosparu Mihu Hendiću, koji je poznat kao ‘Meštar Hendić’, dodijeljeno je priznanje ‘Zlatne ruke’

Radi se o najvećem priznanju Hrvatske obrtničke komore. Ono se dodjeljuje uglednim i časnim članovima Komore za izuzetna poslovna dostignuća u obr-

tu i zasluge u razvoju i promicanju obrtništva i malog poduzetništva, kao i drugim osobama koje su doprinijele razvoju hrvatskog obrtništva.

DOMUS CHRISTI

Elena Krile prilaže 400,00 kn u spomen na dragu tetu Maru Mišeta Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

UDRUGA SLIJEPIH

U spomen na pok.Bogoslavu ( Bogu ) Bulum,umjesto cvijeća obitelji Bulum i

Milanović prilažu 500,00 kuna. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

UdruGA za Down sindrom

Dubrovačko-neretvanske županije

-Umjesto vjenca za pokojnog Tomislava Prce 300 kn uplaćuje

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

prilozi

Andreja Jakšić sa obitelji Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DJEČJI DOM MASLINA

- Maro, Rea i Romana, umjesto cvijeća za dragu nonu Daniru Smoje prilažu 300,00 kn; - Romano Cobenzl, u spomen na rođaka Maroja Trkulju, umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn; - Gogo s obitelji, umjesto cvijeća za dragu tetu Sofu Galov prilaže 300,00 kn;

- Obitelj Matana, u spomen na pok. Ružu Matić, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn;

- Dane, Stela i Maro, u spomen na dragu Sofiju Galov, umjesto cvijeća prilažu 450,00 kn;

- Milena Marković i Dijana Kuzmić, umjesto vijenca za svog rođaka pok. Stijepa Bradaša prilažu 400,00kn.

- Maruška i Lukre Marinović za pok. Ljuljanu Dražić umjesto vijenca prilaže 500,00 kn; Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook. com

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I UNAPRIJEĐENJE ZDRAVLJA

Sa našom karticom Fizikalne terapije ostvarite značajne popuste i na brojne druge preglede i zahvate u POLIKLINICI MARIN MED.

Na odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo. Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima. Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno

učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

humanitarni

petak, 17. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem ili mijenjam Yamahu XC 600, 2002. godište. Registrirana u 9 mjesecu. Prešla 38 ooo km. Kontakt: 092 350 3962

Prodajem old timer Opel Manta. Godina proizvodnje 1977. Kontakt: 091 151 7650

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem manji stan u Gružu na duže vrijeme za 1 ili 2 radnika. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem potpuno opremljenu garsonjeru u Gružu za zaposlenu osobu. Klimatizirano, poseban ulaz. Kontakt: 020 418 431

Iznajmljuje se stan u Cavtatu sa tri sobe, dva kupatila, kuhinjom i blagavaonicom.Pogodan za radnike. Za sve informacije javite se na kontakt broj:098 662714

Iznajmljuje se garsonijera u Lapadu; ozbiljnoj zaposlenoj osobi na duže vrijeme. Osiguran parking. Tel: (020) 204-985, Mob: 091/435 2011

Iznajmljujem sobe s koristenjem banje i kuhinje u Župi dubrovačkoj mob.0922858452 Iznajmljuje se garaža u naselju sedam smrtnih grijeha. Mob:0981992849

PLOVILA

Prodajem rezervoar za barku 12 litara malo korišten kao novo. Cijena 300 kuna. Mob:098860796

Prodajem skalicu za barku u dobrom očuvanom stanju. Cijena 700 kuna. Mob:098860796

Prodajem Vespu 150 oldtimer 90 godište, potpuno ispravna i očuvana 8000 kn, električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 40 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke, 9000 kn te brodicu gliser SUN CRUISER 33, 9,80 m a više detalja na Njuškalu pod oglasom: 35208775. Više informacija na broju: 091/3569711

Prodaje se malo korišten vanbrodski motor kratke osovine Suzuki 2 KS, za gumenjak, povoljno 3000 kn. 098 1849 730

Tražim vez za gliser Gruž rijeka... 0911927270

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Mlinima. Kontakt:0989155874

Tražim garsonijeru ili sobu za sezonu, ne mora biti ništa posebno opremljeno. Dovoljan je krevet, banja i kuhinja. Bilo gdje na području grada i rijeke Dubrovačke. Zaposlena muška osoba. Mob: 0976820876

Prodajemo stan na Pločama, Lazarina ulica od 65m2 korisne površine sa korištenjem vrta od 50m2 s pogledom na Stari grad, za 300.000 eur-a. Molimo zvati na broj mobitela 0994755516

Prodajem oranicu u Katuni -

ma kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Mob: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

Mali oglasi

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem veću količinu ženskih crnih najlonki. Idealno za preprodaju. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem potpuno nov mobitel Xiaomi Note 11 pro. Kontakt: 098 812 431

Kupujem dobro očuvan rabljeni frižider s većim zamrzivačem. Potrebne dimenzije: 150/160 visina. Kontakt: 0914448020

Prodajem dječje muške i ženske, jednodijelne i dvodijelne kupaće kostime. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem patosnice za kupatilo u roza, crvenoj i smeđoj boji. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem modne lutke i štendere za butik,krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Prodajem gitaru za početnike marke Singer. Kontakt: 097 698 9631

Prodajem modne lutke i štendere za butik, krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Prodajem traktor Solo te 3 demižane po 50 L. Sve u super odličnom stanju. Kontakt: 098 728 553

Kupujem podne i kamene ploče. Kontakt: 099 392 2800

Prodajem traktor Solo, te 3 demižane po 50L. Sve u super odličnom stanju. Mob:098725553

Prodajem novu originalnu zimsku tendu za Adriatic 7.90 za 500 kn, kao i inox preklopnu skalicu 2+2 za 500 kn. Mob:0913905107

Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

Prodajem kožnu garnituru tamno crvene boje, dvosjed u trosjed u odličnom stanju. Cijena 3500kn. Mob:0917214606

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA POSLOVA

Traži se dobrovoljac knjigovođa u mirovini za neprofitabilnu zakladu sa duhovno-kulturnom funkcijom “sv. Vlaho” Koločep. Kontakt: 091 784 3457

USLUGE RAZNO

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i

trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Uređujem đardine unutar grada i dajem stručne savjete za poljoprivredu (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje, zaštita palmi od štetočina). Diplomirani inžinjer agronomije. Kontakt: 098 9581 993

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794 . Mokošica.

Uredujem vrtove , dardine, okucnice, kosnja trave i sl. Mob: 091 6143 946

Dvije osobe traže posao či -

šćenja apartmana i stanova. Mob: 098 137 1100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

“KOD ZVONIKA” 14.6.- 20.6.2022. “GRUŽ” 21.6. - 27.6.2022.

preminuli

NEDJELJKA VULEŠA (1957)

LILJANA DRAŽIĆ (1933)

JOZO KATIĆ (1943)

JELA RAJČEVIĆ (1930)

TOMISLAV PRCE (1954)

Dubrovački dnevniK petak, 17. lipnja 2022.

Zbogom Ozzy, bio si jako dobar, vrijedan i hrabar!

Zoran Ateljević i Ozzy bili su pravi profesionalni tim kojeg je znala cijela županija pa i dalje. Skupa su radili u HGSS-u trinaest godina, a ta priča je nažalost završila jer je Ozzy ovoga tjedna preminuo. Pripadnik HGSS-a stanica Dubrovnik Zoran Ateljević prisjetio se kako je Ozzya nabavio u jednom leglu kod Zadra.

-Instruktori su mi pomogli da odaberem psa i tako je odluka pala na njega. Službeno ime mu je bilo Azreal od Maričić, a ja sam ga nazvao Ozzy. Bio je jedan od prvih potražnih pa sa u Hrvatskoj, nosio je značku broj 19govori Ateljević o belgijskom ovčaru ko ji je bio vrstan u svome poslu. Inače ova kvi psi prolaze brojne testove koji su ka rakteristični za potrage, imaju jaku radnu disciplinu pa ih angažiraju vojska i policija te sudjeluju u brojnim akcijama zbog svog plijenskog nagona.

Ozzy je kod Zorana došao 2009. godine ka da je imao dva mjeseca i od tada su bili nerazdvojni. Prošao je testove, bio izvr sno socijaliziran s drugim psima, ljudi ma, dobro se snalazio u prostoru. Zoran se prisjeća kako su položili dvije licence, za traganje za živim i za mrtvim osoba

ma. Prošli su različite uvjete i terene od ruševina, šuma, lavina, otvorenih prostora… Obišli su i cijelu Hrvatsku gdje god je trebalo tražiti unesrećene.

-Bio je jako dobar, discipliniran, vrijedan, hrabar, s izrazito jakim nagonom. Kada nije radio, s drugim ljudima i djecom je bio socijaliziran i pažljiv. Često smo išli na prezentacije u škole i vrtiće, a djeca su ga mazila što je volio. Trinaest godina smo razajedno i bili izvrstan tim. Čovjek je karika koja se brine za to da se krećemo na siguran način, a pas je onaj koji pronađe unesrećenog - pojasnio je Ateljević.

Nakon brojnih avantura i odrađenog posla Ozzy je preminuo zbog poteškoća sa zdravljem koje je imao kao stariji pas.

-Gubitak je težak jer je svojom prisutnošću ispunio veliki dio mog života. Svakog trenutka mi naviru razna sjećanja, bio je sa mnom cijelo vrijeme dok smo HGSS stanicu Dubrovnik. Ljudi kažu kako je to samo životinja, a on je bio član moje obitelji - zaključio je pripadnik HGSS-a Zoran Ateljević opraštajući se od svog najdražeg Ozzya.

-Bio je jako dobar, discipliniran, vrijedan, hrabar, s izrazito jakim nagonom. Kada nije radio, s drugim ljudima i djecom je bio socijaliziran i pažljiv. Često smo išli na prezentacije u škole i vrtiće, a djeca su ga mazila što je volio.

petak, 17. lipnja 2022.

POTRAŽNI PAS

Gubitak voljenog kućnog ljubimca težak je trenutak za svakog vlasnika

Zoran Ateljević i Ozzy

Piše Aida Čakić foto Osobna arhiva Zoran Ateljević