Dubrovački dnevnik br. 102

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec Emanuela Jušić

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Ako ovaj zakon prođe, pola Hrvatske više neće voziti

Vlada opet ima plan za diviti se –uputila je u drugo saborsko čitanje izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Jedan dio posebno upada u oči i um, a tiče se zdravstvenog stanja vozača. Naime, prema novim izmjenama liječnici obiteljske prakse - koji naravno imaju uvid u zdravstveno stanje svojih pacijenata, te znaju konzumaciju lijekova – dužni su prijaviti policiji ako sumnjaju u njihove vozačke sposobnosti. Liječnici koji pacijente ne prijave MUP-u plaćat će kazne u visini od 5 do 10 tisuća kuna. Problem s ovim zakonom jest što uopće ne propisuje koja zdravstvena stanja pacijenata ne dozvoljavaju upravljanje vozilima. Ali zato smo tu mi da definiramo poneke začudne pojedinosti koje očekuju liječnike obiteljske prakse ako se zakon usvoji.

Recimo xanax, normabel, lexaurin, apaurin i drugi najbolji prijatelji Zapadnog čovjeka 21. stoljeća. Svako hrvatsko domaćinstvo koje imalo drži do sebe u škafetinima ima poneku

šarenu tableticu. Liječnik opće prakse napisao im je recept za xanax, jer dobro zna da sedativ spašava živote i brakove. Evo naše Hrvatske Obitelji koja drži do sebe, upravo su se okupili za večeru. Mater je luda, jer je prvi dio dana radila, drugi dio dana skupljala djecu i vozila ih na trening, a treći dio kuhala tikvice koje će sad konzumirati. Otac je ispaljen jer je te tikvice platio 40 kuna kilo. Pružajući babi Gundulića na pijaci u Gružu mrmljao je „je*em li ti inflaciju da ti je*em, jesam li ja prvog dana lockdowna govorio đe će nas sve ovo dovest“. Djeca su nadrkana, jer u školi uče sve moguće gluparije, osim onih koje će im stvarno trebati u životu. Onda oni lijepo smažu tikvice, a za desert žvaknu ružičastu pilulu, pa umjesto da se međusobno pobiju, sjednu na taracu, zapale cigar i zapjevaju „što je xanax lijep i sunčan dan“. E pa prema novom zakonu čitava obitelj ostat će bez vozačke dozvole, jer zen budizam, miran um i drum ne idu skupa. Nema veze što ga uzimaju samo nave -

Piše Maro Marušić foto HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

čer kad idu u krevet, a ne u auto, zakon ne zna koje je doba dana.

Aštoje s debljinom? Smiju li debeli prema novom zakonu voziti? Naravno da smiju. Nema veze što su za večeru pojeli čitavu slastičarnu i pekaru jednostavnih ugljikohidrata, i što im je cukar u momentu narastao, pa se jednako brzo spustio - i sad su zavidani kao na deset xanaxa - zakon ne zna što je jednostavni, a što složeni ugljikohidrat. Ako mi ne vjerujete, napravite kućni eksperiment. Jedan dan popijte jedan xanax, a drugi pojedite pizzu i zalijte je pivom, jasno ćete vidjeti na čemu je lakše voziti. Nadalje, što je s tlakašima, smiju li oni vozit? Onaj tko ima niski tlak, je li mu zabranjeno sjesti u auto po južini? Naravno da nije. Ne zna, brate,

zakon ništa ni o tlaku čovjeka, a bogami ni zraka.

Da se mene pita, ja bih u Zakon o sigurnosti na cestama uveo jednu jedincatu promjenu – zabranio bih polaganje vozačkog svima mlađima od 30 godina. Broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom odmah bi brutalno opao. Kombinacija mladosti i neiskustva je puno gora od brzine, alkohola i mobitela, a često prvo potiče drugo. Ljudi u dvadesetim godinama – zar ste već zaboravili kako tada mozak radi? – misle da su besmrtni, da nikad neće napustiti ovaj svijet i da im se ništa neće dogoditi. Nemaju dovoljno ni vozačkog, a ni životnog iskustva i upravo je to stravični recept za promet. Stoga bi se zabranom vožnje do 30 godine postiglo da novi vozači

skupe barem ponešto životnog iskustva. Samim tim bolje bi znali gdje su granice koje mogu biti pogubne ako se prijeđu.

Ali političare ionako briga za kvalitetu ljudskog života. Zar ogroman porez na jednostavne ugljikohidrate poput šećera i bijelog brašna ne bi poboljšao zdravstveno stanje čitave nacije, smanjio pritisak na bolnice i redove za pregled? Naravno da bi, ali zašto bi oni išli u tom smjeru kada su i sami debeli, a sve te ručkove i večere ionako mi plaćamo. Naravno i liječenje. A sad će se okomiti na xanaxjedino sredstvo koje naciji pomaže da nakon slušanja političkih gluparija po dnevniku i svih drugih depresija koje konzumiraju po medijima mogu mirno spavati.

TURIZAM, TRŽIŠTE I GRINTANJE

Dubrovčaninu puno da shvati kako je dubrovački turistički sektor preplavila ‘strana’ radna snaga. Brojni ugostiteljski objekti, restorani, kafići, hoteli, su puni Nepalaca, Filipinaca, Makedonaca i već tradicionalno stanovnika BiH.

• Istražili smo kakva je situacija u dubrovačkim hotelima, je li nedostatak radne snage veliki problem i postoji li uopće, je li im jednako teško kao manjim privatnicima, ili su hoteli zbog razgranatog poslovanja u boljoj situaciji

Piše Petra Srebrović foto goran mratinović, pexels, službene fotografije,

petak, 10. lipnja 2022.

• Vivian Kuculo

iz hotela Lapad kaže kako ne treba donositi zaključke kako svi konobari traže 20 tisuća kuna plaću na osnovu jednog čovjeka i jednog komentara na društvenoj mreži. „Iz moje perspektive, ne vidim da je sad u Hrvatskoj drugačije nego je bilo 2018. ili 2019. godine. Samo je pitanje kako se tko pripremio“, kaže.

O ugostiteljima se puno priča i piše, dobro su se potrudili da svi čujemo i znamo kako je dobrog kuhara ‘skoro pa nemoguće naći’, kako ‘oni prosječni traže basnoslovne plaće’, a o konobarima ne treba ni govoriti. Kukaju poslodavci kako nitko ne želi raditi, kukaju posloprimci kako su radni uvjeti i plaće užasni. Ipak, ovog puta odlučili smo istražiti kakva je situacija u dubrovačkim hotelima, je li nedostatak radne snage veliki problem i postoji li uopće, je li im jednako teško kao manjim privatnicima, ili su hoteli zbog razgranatog poslovanja u boljoj situaciji. Pregledali smo i recenzije na platformi TripAdvisor i čini se prema recenzijama – gosti su zadovoljni, većinom. Ipak, ima onaj mali dio negativnih komentara, a za hotel TUI na Kalamoti gosti čak i pišu kako se upravo taj problem vidi – kadra fali, a oni koji rade su prenapregnuti. Iz grupacije TUI nismo dobili odgovor do zaključenja broja, a u nastavku možete pročitati što na naš upit kažu iz drugih dubrovačkih hotela.

HOTEL LAPAD PROBLEMA NEMA

Iz Hotela Lapad poručuju kako su dosta truda uložili kako bi problem nedostatka radne snage izbjegli. Ističu kako se s vremena na vrijeme otvori neka slobodna pozicija, ali i kako je to uobičajeno i kako pravog problema nemaju.

„U glavnoj sezoni zaposlit ćemo još nekoliko radnika, a uglavnom je sve već dogovoreno i trenutno nemamo aktivnih oglasa za zapošljavanje“, ističu iz Hotela Lapad. Svi njihovi sadržaji u punom su pogonu, otvoreni su restorani i barovi i sve su sobe u funkciji. U odgovoru na naš upit ističu i kako svi radnici dobivaju slobodne dane.

U lipnju očekujemo popunjenost iznad 90 posto, tako da ima dosta posla i najbolje sve funkcionira kada je tako.

„Mislim da smo hotel u kojem je ugodno raditi, kao poslodavac izvršavamo sve svoje obave-

ze prema radnicima. Posao je dobro organiziran i radnici se ovdje osjećaju sigurno. Novi radnici nam često dolaze na preporuku radnika koji ovdje rade više godina. Nudimo stipendije talentiranim učenicima. Ipak, mi smo sezonski hotel i ne možemo imati sve radnike stalno zaposlene i radi te okolnosti svaku sezonu imamo jedan broj novih radnika“, odgovara nam izvršna direktorica hotela Vivian Kuculo na pitanje kako se ‘bore’ s problemom nedostatka radnika koji je sveprisutan u turističkim branšama u Hrvatskoj.

NAJTEŽE JE PRONAĆI PROFILIRAN KADAR

Iz Hotela Lapad odgovaraju kako im je najteže pronaći kuhare. „Dok za neka pomoćna zanimanja vi možete nakon obuke od sedam do deset dana imati radnika koji odlično pokriva svoje radno mjesto i izvršava sve svoje obaveze, za imati dobrog kuhara trebaju godine rada. Isto je sa zanimanjima kao što su recepcioner ili zaposlenik u prodaji. Tu treba vremena za obučiti novog radnika, ali treba imati dva ili tri puta više kuhara nego recepcionera ili zaposlenika prodaje na naš kapacitet od 163 smještajne jedinice. Kuhari ne rade samo u hotelima, već rade i u brojnim restoranima u gradu i zato je deficit na tom zanimanju veći u odnosu na neka druga zanimanja“, pojašnjavaju iz Hotela Lapad. Izvršna direktorica Hotela Lapad i prodaje Vivian Kuculo osvrnula se i na sve više medijskih napisa i komentara upravo o ovoj temi. „Kroz medije se zadnje dane provlači teza da konobari traže 20 tisuća kuna za rad. Ako je nekad netko takvo nešto i rekao, ili napisao na nekom postu – ‘da ne bi radio za manje’, to ne znači da se iz toga treba donijeti zaključak da svi radnici traže 20 tisuća kuna. Iz moje perspektive, ne vidim da je sad u Hrvatskoj drugačije nego je bilo 2018. ili 2019. godine. Samo je pitanje kako se tko pripremio“, zaključuje Kuculo.

Hotel Lapad

Hotel Lero

petak, 10. lipnja 2022. Dubrovački

Iz Valamar Riviere kažu nam kako je nedostatak radne snage na hrvatskom tržištu rada izazov s kojim se suočavaju kompanije iz različitih djelatnosti, ali i da sezonalnost hrvatskog turizma svakako taj izazov dodatno povećava. Ipak, oni takvih problema nemaju.

Iz hotela Lero kažu nam kako su bili suočeni s problemom nedostatka radne snage u pojedinim odjelima.

„No, naša velika prednost je što je hotel Lero otvoren tijekom cijele godine, pa imamo ogromnu bazu stalnih kolega i stalnih sezonaca“, odgovaraju i dodaju kako je ipak mali nedostatak radne snage u pomoćnom osoblju kuhinje i domaćinstva, no kažu kako ipak poslovanje ide svojim tijekom i kako je kvaliteta na planiranom nivou.

„Raduje nas što je pandemija iza nas, sad je prisutan rat u Ukrajini koji je uzrokovao poteškoće u inputima, povećani su troškovi energije i nabave, međutim nema otkazivanja niti usporavanja rezervacija. Prema svim pokazateljima ovo će biti jako dobra turistička godina“, zaključuje Ivan Galov direktor prodaje i marketinga hotela Lero.

SITUACIJA NA TRŽIŠTU TRAŽI

DOBRU

STRATEGIJU

Hoteli Maestral su osmislili strategiju zapošljavanja i krenuli u realizaciju smjernica u prosincu 2021. godine, svjesni situacije na tržištu radne snage i kažu kako zbog toga u ovoj sezoni nemaju problem s nedostatkom radne snage. Osim toga ističu i kako imaju veliki broj stalno zaposlenih radnika i kako je i to jedan od razloga zbog čega se nisu susreli s ovom problematikom, pa su i sva radna mjesta za ovu sezonu popunjena.

„Jedan dio mjesta će biti popunjen i učenicima i studentima čiji su roditelji većinom zaposlenici Hotela Maestrali koji rade već godinama tijekom sezone u našim hotelima“, ističu i napominju kako i ove godine pružaju sve usluge kako su to činili u godinama prije COVID pandemije.

„Pravovremeni plan i strategija zapošljavanja te timski rad ekipe za intervjue, prikuplja -

nje dokumentacije, formiranje baze podataka, evaluacije radnika tijekom trajanja sezone, nagrađivanje radnika, osiguranje smještaja, obroka i slično predstavljaju samo dio aktivnosti koje Uprava Hotela Maestral provodi u cilju zadovoljstva kako radnika tako i menadžmenta“, odgovaraju na naše pitanje o potezima koji su potrebni za ‘borbu’ s problemom nedostatka radnika na tržištu rada. Ipak dodaju kako je najveći izazov ove sezone bio pronaći radnike za odjele domaćinstva i odjele hrane i pića.

DOBRA PLAĆA I UVJETI RADA

Iz Valamar Riviere kažu nam kako je nedostatak radne snage na hrvatskom tržištu rada izazov s kojim se suočavaju kompanije iz različitih djelatnosti, ali i da sezonalnost hrvatskog turizma svakako taj izazov dodatno povećava.

„Međutim, zahvaljujući svim poduzetim aktivnostima u smislu poboljšanja uvjeta rada i prava radnika, situacija u Valamarovim hotelima u Dubrovniku je dobra. Od ove godine Valamar podiže plaće za stručna zanimanja kako bi se primanja u Hrvatskoj približila vodećim europskim destinacijama“, govore nam. Tako se plaće za stručna zanimanja uključujući kuhare, konobare, kućne majstore i specijaliste i recepcionere u Valamaru podižu u prosjeku za 14 posto, te će njihova primanja ove sezone iznositi mjesečno od tisuću do 1600 eura neto. Povećava se i Valamar jamstvo, garancija minimalnih neto primanja za radna mjesta sobarice, pomoćne kuhare i konobare, kuhinjske radnike, servire i niz drugih na mjesečni iznos od 750 do 1100 eura neto. Osim stimulativnih primanja iz Valamara ističu kako je jedna od stvari koje ih čini konkurentnima na tržištu rada i Valamar kuća koja je otvorena u Dubrovniku, a u koju je uloženo 85 milijuna kuna, a sve kako bi sezoncima ponudili adekvatan smještaj. „Za ovu sezonu kreirani su i dodatni programi kojima je cilj poboljšanje zadovoljstva i

HOTEL LERO U PREDNOSTI JER

RADI CIJELU GODINU

Hoteli Maestral

Valamar Riviera

• Nikolina Trojić kaže kako je iluzorno očekivati da će se stvoriti radnici koji ne postoje i kako je iluzorno na to računati. „Mi moramo uvoditi strateške politike uvoza radne snage i to je naša stvarnost“, kaže.

petak, 10. lipnja 2022.

odnosa zaposlenika prema poslu. Programom ‘Flexi posao’ se zaposlenicima u hotelima, kampovima i ljetovalištima omogućavaju dva slobodna dana u tjednu, pruža mogućnost rada u jednoj smjeni te prilagođavanje radnih obveza potrebama djelatnika, sve u cilju što bolje ravnoteže privatnog i poslovnog života. Programom ‘Živi destinaciju’ osim kvalitetnog sadržaja i prehrane svim zaposlenicima koji dolaze raditi iz drugih krajeva Hrvatske omogućavaju popusti na više od tristo prodajnih mjesta te im se pruža mogućnost korištenja destinacijskih zabavnih sadržaja“, odgovaraju na naš upit iz Valamara o načinima na koji privlače i zadržavaju radnike. Ističu i kako su uspješno popunili sva tražena radna mjesta, a tijekom vrhunca sezone angažirat će kao i uvijek dodatno studente i učenike.

„Nemamo iskustava s nepopunjenim radnim mjestima. Međutim, činjenica je da je na hrvatskom tržištu sve manje kuhara s iskustvom, a potražnja za istima je iz godine u godinu sve veća“, zaključuju iz Valamar Riviere.

TROJIĆ: HOTELIJERI SU U BOLJOJ POZICIJI

„Ove godine je posebno došao do izražaja problem s nedostatkom radnika u turizmu jer smo imali dvije pandemijske godine u kojima je naša sezona trajala mjesec ili dva i utoliko je radna snaga zbog životnih potreba otišla u inozemstvo“, zapo činje razgovor o ovoj temi Nikolina Trojić, predsjednica Županijske ko more Dubrovnik.

„S druge strane hotelijeri su u boljoj poziciji jer su imali veći udio stalno zaposlenih, a i uvjeti rada ponešto su im bolji u odnosu na ugostitelje jer imaju regulirano prekovremene sa te i slobodne dane. Iako su im plaće prosječno niže“, ka že Trojić uz opasku kako je ostalo malo prostora poslodavcima za po boljšanja.

„Da su stara vreme na sa starim plaćama ja bih rekla – neka di gnu plaće pa će riješiti problem. Ali ovo je tre nutno situacija u kojoj troškovi bujaju i infla cija raste, teško da će poslodavci imati prosto ra jer je financijski teško dove sti radnika“, ističe.

KVALITETA RADA OPADA, UVOZ RADNIKA JE NAŠA STVARNOST

Trojić apostrofira kako se osjeća i pad u kvaliteti turističkog sadržaja zbog ove problematike.

„Nisu samo ‘domaći’ bili kvalitetna radna snaga, mi smo imali i iz regije odlične radnike. Ali zadnje dvije godine došlo je do odljeva, ili na sjever Hrvatske ili u inozemstvo i oni se više neće vratiti. Izgubili smo kičmu radne snage koju smo imali u Dubrovniku sezonski“, kaže Trojić i dodaje kako je generalno kvaliteta radnika pala i sigurno jest da će se uvedena radna snaga morati uključiti u edukacije. „Mi bi kao država trebali relaksirati određene mjere u smislu olakšanog rada za studente i učenike, a rekla bih i povremeni rad regulirati. To su jedino mjere koje bi u kratkom roku mogle polučiti rezultate, sve ostalo je dugoročni plan uvoza radne snage, a prvo moramo ‘preživjeti’ ovu sezonu“, govori Trojić te dodaje kako su učenici i studenti prošle godine ‘iznijeli’ sezonu. „Upravo Komora inzistira da se administrativnom mjerom povećanja neoporezivog dijela, koji sada iznosi 15 tisuća kuna, dozvoli većem broju studenata da u dužem periodu konkuriraju na tržištu rada. Oni vrlo brzo ‘ispucaju’ kvotu od 15 tisuća kuna i naravno da onda ne žele ući u oporezivi dio, pa više ne rade. Na taj način se stvara rupa na tržištu rada, a ovo bi bio jedan način kako bi se

Trojić zaključuje kako će iduće godine trebati početi ranije tražiti radnu snagu koju ćemo uvoziti iz inozemstva i raditi na njihovoj edukaciji.

„Mi ne možemo više biti u zabludi i misliti kako će se u Hrvatskoj stvoriti neki radnici koji ne postoje. Na našem prostoru smo okrenuti turizmu i ne može očekivati kako će sto posto stanovništva raditi u turizmu, uvijek postoje neki drugi interesi. Mislim da su iluzorne i one priče kako treba mijenjati strukturu našeg obrazovnog sustava i da će se onda stvoriti neka radna snaga, i na to više ne treba računati. Mi moramo uvoditi strateške politike uvoza radne snage i to je naša stvarnost“, zaključuje.

Prije godinu dana došlo je do smjene gradskih vijećnika: ‘Ako se ne bavimo politikom - bavi se ona nama’

Prošlo je godinu dana od konstituiranja saziva ovog Gradskog vijeća. Razgovarali smo s bivšim i novim gradskim vijećnicima o političkim prilikama, a svoju analizu je dao i politolog Pero Maldini

Piše Aida Čakić foto GORAN MRATINOVIĆ

Smisao lokalne politike trebao bi biti djelovanje za zajednicu u smjeru poboljšanja života stanovnika lokalne sredine. Ta udžbenička definicija naravno vrijedi samo prije izbora, no stvarnost je nešto drugačija. Aktiviranjem u politici pojedinac stječe brojne benefite poput radnog mjesta, prvog reda u kazalištu, odlaska liječniku preko veze i sličnih usluga koje ljude na tim pozicijama čine ‘prvima u selu’. Nakon isteka mandata bivši vijećnici najčešće prestaju biti politički aktivni, odjednom nestaje velika briga za javno i lokalno dobro, a uz sve to izostaje i kritika prema aktualnoj vlasti pod izgovorom kako se više ne bave politikom. Oni koji ostaju u areni ili pak novi koji dođu zagrijani su i spremni za novi ciklus obrazaca političke kulture. Od posljednjih lokalnih izbora je prošlo godinu dana. U političkom smislu ne možemo reći da se dogodilo nešto posebno. Vladao je tada HDZ, vlada i danas, manje-više uz slične obrasce političkog ponašanja. No, to ne znači da se životi političara nisu promijenili.

O izazovima koji su bili u njihovom mandatu te kako gledaju na političku scenu danas popričali smo s bivšim vijećnikom HDZ-a Perom Milkovićem i nekadašnjom vijećnicom SDP-a Tatjanom Šimac Bonačić. Po prvi put u vijećničkim klupama DDS-a sjedi Slavica Grkeš koja je prokomentirala

koliko joj se život zbog političkog djelovanja promijenio unatrag godinu dana. S političkim analitičarom Perom Maldinijem razgovarali smo općenito o ulozi vijećnika, oporbe i kritike spram politike.

SMISAO GRADSKIH VIJEĆNIKA

Nekadašnji HDZ-ov gradski vijećnik Pero Milković smatra kako sadašnji saziv Gradskog vijeća dobro funkcionira.

-U ovih godinu dana bilo je oko 11 do 12 sjednica tako da dolazimo do zaključka da se svakoga mjeseca održavala po jedna sjednica što je pohvalno. Preko 300 točaka je prihvaćeno i usuglašeno kroz dnevni red što su dobre brojke. Također, dobro je da se susreti vijećnika prenose putem medija pa su i građani o svemu informirani – kazao je Milković te dodao kako se po tim podacima vidi kako vijećnici rade.

Milković je istaknuo kako mu je najzanimljivije bilo, dok je bio gradski vijećnik, to što ga građani na ulici prepoznaju.

-Često bi me zaustavili i pričali o svojim problemima s ciljem da im pomognem. Većinom su to bile stvari poput javne rasvjete, košnje trave, postavljanje klupa i slične komunalne stvari. Naravno iz pozicije vijećnika puno je lakše realizirati sve to - komentirao je. Smisao gradskih vijećnika, do-

petak, 10. lipnja 2022.

dao je Milković, je služenje građanima. Po njegovom mišljenju do toga se dolazi tako što vijećnici iznose argumente tijekom sjednice s ciljem rješavanja problema.

-Puno je lakše kada se razgovara na takav način jer se putem govornice izravno pomaže građanima. Ja sam uvijek svima bio dostupan. Ljudi su me najviše pitali za pomoć putem društvenih mreža. Ono što je realno i ostvarivo raspravili bismo na klubu vijećnika i onda se to komunicira tijekom sjednice Gradskog vijeća. Ljudi takav način rada prepoznaju i cijene – naveo je Milković. Za njega je poanta vijećničkog mandata služenje građanima Dubrovnika.

-Bila mi je čast biti vijećnik. To nosi prava, obveze i općenito odgovornost – istaknuo je. Na kritike s kojima se susretao Milković gleda pozitivno.

-’Na prvu’ kritika možda zasmeta i ona ponekad zaboli, posebno ako je na osobnoj razni i nije opravdana. Ipak smo ljudi od krvi i mesa.. No, ako je ona opravdana, uvijek mi je bila smjernica. Na račun kritika čovjek se gradi da bude što bolji i odgovorniji kako bi u konačnici mogao pomoći drugima. Ne treba kritiku uzimati za zlo, ona je nešto zbog čega se treba zaustaviti i propitati svoj stav i djelovanje tako da je ne treba odbacivati. Višeumlje je smisao demokracije tako da su poželjni različiti stavovi i obrazloženja – smatra HDZ-ov Pero Milković koji ne odbacuje ponovni angažman u Gradskom vijeću.

-Ako narod odluči, ja ću ponovno biti vijećnik. Vijećnik kao javna osoba mora biti na raspolaganju 24 sata. To je stvar izbora jer možete prihva-

prof. dr. sc. Pero Maldini

titi tu poziciju ili ne. Birači nas biraju da zastupamo njihove interese, a za mene je to čast i obveza – zaključio je bivši gradski vijećnik Pero Milković.

NEPOTPISANA

KOALICIJA I STRANAČKI ŽETONČIĆI

SDP-ova Tatjana Šimac Bonačić komentirala je sadašnji saziv Gradskog vijeća koji, zbog izmjena zakona, broji manje vijećnika nego prethodni. -Ovo Gradsko vijeće, sastavljeno od vijećnika s

‘’Otvorena kritika u slobodnom javnopolitičkom prostoru je ključna, ne samo za transparentno vođenje politike već i za zdrave društvene odnose općenito. Pritom treba razlikovati argumentiranu kritiku od objeda i uvreda, na žalost sve češćih u našem političkom prostoru, a koje devalviraju demokratsku raspravu’’, rekao je prof. dr. sc. Pero Maldini.

Slavica Grkeš

Pero Milković

petak, 10. lipnja 2022. Dubrovački

osam lista, je mješovito, ali dogovoreno društvo ili kako oni to vole reći kompromisno. Vladajuća stranka, koja je dobila sedam vijećničkih mandata, trebala je još ruku za većinu. Kod izglasavanja proračuna i raznih drugih prijedloga vidi se tko je koalicija. Bez obzira na to što neki koaliciju nisu potpisali, te što se priča vladajućih bazira na tome da idu projekt po projekt, tijekom rada Gradskog vijeća se iskristaliziralo tko je uz vladajuće, a tko je oporba. Nepotpisana koalicija koju su nazvali “otvoreni model Gradskog vijeća”, sigurno nije bezuvjetno podržavanje. Stranke ‘žetončići’ i pojedinci igraju i dogovaraju, ali ispod stola –komentirala je Šimac Bonačić koja smatra kako SDP-ovi vijećnici prednjače po pitanjima, prijedlozima, amandmanima i raspravama. Kritizirala je odnos žena i muškaraca u Vijeću. -Šest žena i 15 muškaraca nije baš dobar omjer i pokazuje kako dubrovačku političku scenu vode muškarci – kazala je bivša SDP-ova vijećnica koja je u zadnjem sazivu bila u oporbi. Smatra kako je teorija o slaboj oporbi stvar dojma i medijske prezentacije.

-Kada bi postojali jasni kriteriji, ocjena bi bila objektivna i onda bi se mogla prihvatiti. Aktivnosti se mogu promatrati kroz broj rasprava, pitanja, amandmana, pressica, priopćenja, ali i kroz način nastupa. Više će pažnje privući ‘fajt’, što će možda kod nekih povećati dojam aktivnosti. Način nastupa ovisi o osobnosti vijećnika. Netko će s par osebujnih nastupa privući veću pažnju i steći će se dojam aktivnosti, dok će proći neprimijećeno netko tko argumentirano raspravlja i postavlja suvisla pitanja – navela je Šimac Bonačić. Dodala je kako su vladajući uvijek u prednosti s obzirom na zastupljenost u medijima što u konačnici stvara dojam.

Mišljenja je da političari kritike trebaju „saslušati pa trijažirati“.

- One pristrane, koje se lako prepoznaju tijekom vremena, spremite u smeće. Naravno, ako su opravdane, treba ih uzeti za poboljšanje. Takve konstruktivne kritike treba uvažiti, jer nitko nije idealan niti nepogrešiv. Zlonamjerne sam obično prepoznavala, pa nisu kod mene osobno igrale ulogu – kazala je.

Tatjana Šimac Bonačić kaže kako je zadovoljna kada se osvrne na svoje djelovanje u lokalnoj politici. - Prošlo je neko vrijeme, ali osnovni osjećaj je zadovoljstvo. Teme koje sam otvarala su one gdje sam se osjećala ‘doma’, a to su društvene djelatnosti, predškolsko obrazovanje, škole, programi odgoja, socijalni programi, osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju, mladi, starija populacija, ekologija, gospodarenja otpadom i slično. Izleta je bilo i u infrastrukturu, promet.. Davala sam i inicijative i prijedloge za uvrštavanje u dnevni red sjednica. Na moju inicijativu Grad Dubrov-

nik je potpisao Europsku povelju o ravnopravnosti spolova žena i muškaraca na lokalnoj razini – navela je SDP-ova Tatjana Šimac Bonačić koja je dodala kako nema želju ponovno djelovati aktivno u politici, no redovito prati što se događa.

POLITIKA I PRIVATNI SEKTOR

Slavica Grkeš godinu dana djeluje u novom sazivu Gradskog vijeća u klupama DDS-a. Prisjetila se svog prvog dana. - Kad sam ušla u vijećnicu, rekla sam da to nije mjesto za mene, poznavala sam tek 4-5 osoba, osjećala sam se kao da sam sletjela na Marsa. S druge strane, velika je to čast i zadnjih godinu dana konstantno se propitujem, važem, komuniciram s ljudima više nego ikad. Po prirodi sam ekstrovertirani introvert pa mi treba vremena i mira da procesuiram sve. Inače u životu i poslu imam slobodu donošenja bilo kakvih odluka jer se tiču samo moje egzistencije i dosta sam nestrpljiva, a ovdje je to sve totalno drugačije i morala sam se naučiti i pomiriti da ne funkcionira sve na način kakav sam navikla. Rekla bih kako je ovo za mene još jedan izlazak iz komfor zone – opisala je Grkeš. U politiku se uključila, kako ističe, zbog želje da ljudima približi rad u privatnom sektoru. -Nikad me nije bilo strah politike jer sam davno shvatila da je bitan dio života svih nas. Da sam htjela pasivno promatrati, ostala bih na tribinama i nastavila dovikivati igračima. Cilj mi je približiti privatni sektor i izazove istog javnom sektoru koji postoji da pomogne ovom prvom, da se nadopunjuju. Također želim ukazivati na turizam jer neki ga znaju samo u teoriji i o njemu čuju jednom mjesečno iz brojeva izvučenih s eVisitora –kazala je DDS-ova vijećnica. Ističe kako bi voljela da se izjednače brojke u Gradskom vijeću – šest vijećnika od 21 je zaposleno u privatnom sektoru, a samo je šest žena među njima. Grkeš dodaje kako nije imuna na kritike. -Da sam zaposlena i da primam plaću iz neke državne blagajne vjerojatno me ne bi dirale. S obzirom na to da svaku kunu zaradim sama i da puno radim, smeta me kada netko komentira ljude oko mene, a s kojima u životu nije progovorio. Svatko ima pravo komentirati bilo koga tko je svjesno prihvatio biti u politici ili tko obavlja neku funkciju plaćenu javnim novcem. Na nama je kako ćemo tu kritiku primiti. Netko ne bi nikad ušao u politiku, a ja ne bih nikad radila negdje od 8 do 16 sati, a da ne smijem ništa reći - stav je Slavice Grkeš koja još uvijek nije sigurna hoće li se nastaviti baviti politikom nakon isteka ovog vijećničkog mandata.

-Htjela bih da se ljudi što više aktiviraju jer svi imamo pravo na to, ako se ne bavimo politikom - bavi se ona nama – zaključila je Grkeš.

‘’Nikad me nije bilo strah politike jer sam davno shvatila da je bitan dio života svih nas. Da sam htjela pasivno promatrati, ostala bih na tribinama i nastavila dovikivati igračima. Cilj mi je približiti privatni sektor i njegove izazove javnom sektoru koji postoji da pomogne ovom prvom, da se nadopunjuju. Također želim ukazivati na turizam jer neki ga znaju samo u teoriji i o njemu čuju jednom mjesečno iz brojeva izvučenih s eVisitora’’, kazala je DDS-ova vijećnica Slavica Grkeš.

petak, 10. lipnja 2022.

SLAB INTERES ZA POLITIKU I ‘MRŠAVA’ OPORBA

Zašto se ljudi sve manje bave politikom komentirao je politolog prof. dr. sc. Pero Maldini. - Razlozi opadanju interesa za politiku mogu biti dvojaki. S jedne strane, u stabilnim prilikama kada je stupanj izvjesnosti i predvidljivosti relativno visok, pravila političke igre jasno utvrđena, a socioekonomske prilike dobre, građani su razmjerno manje zainteresirani. To se obično odražava kroz relativno manju izlaznost na izborima, ali ne utječe na druge oblike političke participacije. S druge strane pak, slab interes za politiku može biti izraz apatije, osjećaja nemoći da se utječe na promjene i na djelovanje političkih aktera, osobito vlasti. To je često obilježje nedostatno razvijenih demokracija, ne nužno zbog dominantnog utjecaja političkih aktera na institucije i na društvo već i zbog dominantnih obrazaca političke kulture, obilježenih pasivnošću, autoritarnom sviješću i čekanju da netko drugi, poglavito država i vlast rješavaju probleme pojedinca i društva. Ta društva obilježavaju razmjerno slabo razvijene strukture civilnog društva i posljedično niska politička participacija, i to ne samo ona minimalna – izlazak na izbore, već ona najvažnija – aktivno djelovanje između izbornih ciklusa – pojasnio je Maldini.

SAMO NEKA JE KONSTRUKTIVNA KRITIKA

Vladajuća stranka u lokalnoj sredini je dominantna tako da se pozicija oporbe ponekad čini uzaludna. Posebice je to izraženo u slučaju malobrojnih i raspršenih stranaka koje kritizi-

raju svaka sa svoga gledišta. Mladini smatra kako bi se svaka oporba trebala zapitati zašto je u oporbi.

-Ono što je najčešći problem naše oporbe, neovisno o kojim je strankama i sredinama riječ, jest njihov uglavnom reaktivan, a ne proaktivan odnos prema vlasti, odnosno izostanak volje, kapaciteta i truda da ponude konzistentne i strukturirane prijedloge javnih politika i projekata konkurentnih vladajućima. Njihovo oporbeno djelovanje tako se najčešće iscrpljuje u paušalnim kritikama, pokušajima izazivanja kriza i često neprimjerenoj komunikaciji. To je obično dobra situacija za vlast jer nema pravog pritiska na nju, pa tako oporba dodatno učvršćuje poziciju vlasti, neovisno o tome koliko je ona dobra ili nije – navodi Maldini. ‘Konstruktivna kritika’ kovanica je koja se najčešće se spominje kada se želi stvoriti dojam o vlasti koja kao prihvaća sugestije od oporbe i dozvoljava drugačije mišljenje. Taj svojevrsni oksimoron postao je ustaljen pa ga i oni koji kritiziraju vole koristiti jer ih to štiti od toga da u lokalnoj sredini dobiju etiketu ‘rušitelja’ i onih koji njorgaju dok marljiva vlast radi za opće dobro. Politolog Maldini je komentirao vlada li politika nezamjeranja koja je kanalizirana kroz svojevrsni strah od kritike. -Dovoljno dugo razvijamo demokraciju i živimo u slobodnom društvu da bismo već mogli biti neopterećeni autoritarnim refleksom straha od nezamjeranja. Nezamjeranje može biti sociopsihološka dispozicija autoritarne osobe, odnosno dio autoritarnog sociokulturnog naslijeđa, koji – ako je proširen – oblikuje podaničku kulturu u kojoj kritika nije dobrodošla. Međutim, izostanak kritike i nezamjeranje mogu biti i racionalan izbor pojedinca u situaciji koja omogućuje maksimiranje osobne dobiti ili zadovoljenje određenog interesa i odvija se kroz traženje zaštite ili protekcije od izvora moći u zamjenu za pružanje (političke) potpore. Tu je, između ostalog, i ishodište klijentelizma i korupcije, kojih nije pošteđeno ni jedno društvo. Pitanje je, međutim, normativnog okvira koji to regulira, odnosno ne dopušta takve odnose u prostoru regulacije javnog interesa. Stoga je otvorena kritika u slobodnom javnopolitičkom prostoru ključna, ne samo za transparentno vođenje politike već i za zdrave društvene odnose općenito. Pritom treba razlikovati argumentiranu kritiku od objeda i uvreda, na žalost sve češćih u našem političkom prostoru, a koje devalviraju demokratsku raspravu. Djelovanje vlasti, barem u demokraciji, kao i prostor slobode bitno su određeni upravo sposobnošću i voljom građana da otvoreno i kritički raspravljaju o javnom interesu – zaključio je prof. dr. sc. Pero Maldini.

‘’Aktivnosti se mogu promatrati kroz broj rasprava, pitanja, amandmana, pressica, priopćenja, ali i kroz način nastupa. Više će pažnje privući ‘fajt’, što će možda kod nekih povećati dojam aktivnosti. Način nastupa ovisi o osobnosti vijećnika. Netko će s par osebujnih nastupa privući veću pažnju i steći će se dojam aktivnosti, dok će proći neprimijećeno netko tko argumentirano raspravlja i postavlja suvisla pitanja’’, navela je Tatjana Šimac Bonačić. ‘’Ako narod odluči, ja ću ponovno biti vijećnik. Vijećnik kao javna osoba mora biti na raspolaganju 24 sata. To je stvar izbora jer možete prihvatiti tu poziciju ili ne. Birači nas biraju da zastupamo njihove interese, a za mene je to čast i obveza’’, zaključio je Pero Milković.

Tatjana Šimac Bonačić

Kreću radovi na pješačkom prijelazu na Nuncijati

Ovoga tjedna započinju radovi na izgradnji i uređenju nogostupa na državnoj cesti na Nuncijati, što je preduvjet za označavanje pješačkog prijelaza te ugradnju semafora i odgovarajuće opreme za ovaj pješački prijelaz. Ovo je prva faza radova koji bi trebali biti završeni do 26. lipnja, a planirano je da svi preostali radovi, uključujući ugradnju semafora i iscrtavanja pješačkog prijelaza na Nuncijati, završe do kraja mjeseca lipnja. Novi pješački prijelaz sa semaforima smjestit će se istočno od postojećeg ulaza u naselje Nuncijata kod spoja državne ceste D8 i Ulice Đura Basaričeka te će se dodatno urediti i spoj ceste s ovom ulicom, odnosno prilagoditi postojeći skalini. Za vrijeme trajanja radova vrijedit će privremena prometna regulacija, prolaz će biti omogućen naizmjenično jednom prometnom trakom, uz regulaciju semaforima. Kako bi se što manje utjecalo na protok prometa, radovi će ujutro kretati oko 8 sati i 30 minuta, nakon vršne jutarnje gužve te će se po završetku dnevnih radova oko 16 sati uklanjati privremena prometna signalizacija.

Na ovaj način Grad Dubrovnik riješit će dugogodišnji problem stanovnika Nuncijate koji nisu imali adekvatno označen prijelaz preko ceste koja prolazi rubnim dijelom naselja i koja je pod ingerencijom Hrvatskih cesta. Na inicijativu Grada i u dogovoru s Hrvatskim cestama, Grad Dubrovnik financirao je prometni elaborat kojeg je izradio Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te ishodio potrebne suglasnosti, a financirat će i građevinske radove, dok će Hrvatske ceste financirati potrebnu opremu i signalizaciju.

U tijeku sondažno ispitivanje i dokumentiranje oštećenja na Orlandovom stupu

Sukladno utvrđenoj dinamici aktivnosti za 2022. godinu, u tijeku je sondažno ispitivanje Orlandovog stupa i periodično dokumentiranje postojećih oštećenja kombiniranom metodom 3D laserskog skeniranja i fotogrametrijske izmjere. Prethodno je u svibnju obavljeno redovito održavanje radne skele i opreme za monitoring, a uz dokumentiranje oštećenja, provedena je izrada plana pripravnosti za nepredviđene i hitne situacije, ultrazvučno ispitivanje kamena te izrada numeričkog modela Orlandovog stupa. Dinamika daljnjih konzervatorsko-restauratorskih radova odredit će se na-

kon sastanka stručnog tima u srpnju ove godine, a rezultati će potom biti predstavljeni i široj javnosti. Podsjetimo, radove na sanaciji oštećenja ovog iznimno vrijednog dijela dubrovačke spomeničke baštine provodi Hrvatski restauratorski zavod, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Konzervatorskim odjelom Dubrovnik te Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zavodom za obnovu Dubrovnika. Aktivnosti vezane uz monitoring oštećenja, kao preduvjeta sanaciji i restauraciji Orlandovog stupa, započele su još krajem

2018., odnosno početkom 2019. godine, kada je dopunjena dokumentacija postojećeg stanja, a Orlandov stup je skelom zaštićen od nastanka daljnjih mehaničkih oštećenja. U lipnju 2019. godine na stup je postavljeno sedam senzora kako bi se mogla pratiti ekspanzija pukotina. Početkom 2020. godine u Dubrovniku je održan sastanak stručnog tima za određivanje daljnjeg pristupa problematici postojećih oštećenja na kojem je dopunjen monitoring, dok su na sastanku navedenog tijela u studenom 2021. godine analizirani jednogodišnji rezultati dopunjenog monitoringa.

petak, 10. lipnja 2022. Dubrovački

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gotovo do kraja lipnja

Hrvatski restauratorski zavod

Sastanak ministrice turizma Brnjac s predstavnicima turističkog sektora

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac održala je ovoga utorka u ACI Marini Dubrovnik sastanak s predstavnicima regionalne i lokalne samouprave te predstavnicima turističkog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije, a na temu budućih turističkih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti NPOO za javnu i privatnu infrastrukturu. Na sastanku na kojem se razgovaralo i o tijeku turističke sezone sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima.

Govoreći o investicijama u turizmu, ministrica Brnjac predstavila je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, naglasivši kako je završeno e-savjetovanje za javnu turističku infrastrukturu te ovaj tjedan kreće savjetovanje i za privatnu turističku infrastrukturu. Razgovaralo se i o sredstvima višegodišnjeg financijskog okvira koji će biti namijenjen resursu turizma, kao i drugim aktivnostima koje je Ministarstvo turizma i sporta zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom poduzelo u pripremi turističke sezone.

Gradonačelnik Franković zahvalio se ministrici Brnjac na dolasku i na dobrim vijestima za turistički sektor.

„Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurana su značajna sredstva s ciljem povećanja kvalitete infrastrukture na području jedinica lokalne i regionalne samouprave. Grad Dubrovnik je u okviru poziva kroz bazu podataka već prijavio 13 projekata, a nakon što se natječaji raspišu, onda će ih segmentirano prijavljivati, onako kako natječaji budu dostupni“, naglasio je gradonačelnik Franković.

Pokrenuta javna nabava za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Petka

Postupak javne nabave za projektiranje i izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Petka, na lokaciji postojećeg postrojenja, kao i postrojenja za solarno sušenje mulja na Osojniku, a koji su dijelovi Aglomeracije Dubrovnik, poslan je na objavu u elektronički oglasnik i službeni list europske unije TED 25. svibnja 2022., a objavljen je 31. svibnja 2022. godine. Radovi podrazumijevaju izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja koji se sastoji od tri glavne tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja. U sklopu radova izgradit će se novo postrojenje s pripadajućom opremom, postrojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust dužine 835 metara.

Najveći benefit izgradnje novog UPOV-a Petka za građane jest da će u more nakon procesa pročišćavanja odlaziti samo tehnički čista voda. -„Nakon potpisanog ugovora za Aglomeraciju Dubrovnik, refinanciranja izgradnje pročistača za pitku vodu u Komolcu te odabirom izvođača za izgradnju niza kanalizacijskih i vodoopskrbnih cjevovoda na području grada Dubrovnika došli smo i do krune projekta, a to je izgradnja uređaja za obradu otpadnih voda UPOV Petka. Izgradnjom suvremenog postrojenja u povijest će otići postojeći zastarjeli uređaj kojeg djelatnici Vodovoda iznimnim naporima održavaju funkcionalnim, a realizacijom svih segmenata Aglomeracije naš Grad će konačno imati standard kakav smo odavno zaslužili. Čast mi je što će se sve navedeno realizirati upravo predvođeno ovom gradskom upravom i upravom Vodovoda Dubrovnik“, rekao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

petak, 10. lipnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Nacionalni plan za oporavak

petak, 10. lipnja 2022.

Dubrovački umirovljenici posjetili Tomislavgrad, Ramu, Šcit, Šuicu i Kupres (Adria sky Cajuša)

Dubrovačka podružnica SUH-a organizirala je i realizirala dvodnevni izlet(od 04 do 05. lipnja 2022 godine).

Prvi dan sudionici izleta posjetili su Tomislavgrad. Bili su više nego ugodno iznenađeni. Obišli su baziliku ,franjevačku knjžnicu,franjevački muzej”Fra Jozo Križic gdje su bili dočekani vrlo srdačno.Bili su oduševljeni s kulturom i povjesnim blagom. Fantastičan prostor koji obiluje povješcu a posebice prirodom i domačinima koji su se trudili prezentirati svoj grad.

Nakon Tomislavgrada posjetili su Ramu sa prekrasnim samostanom . U sklopu Franjevačkog samostana Rama-Šcit nalazi se Etnografski muzej. Muzej je postavljen u starom dijelu sa-

mostana.Jedinstvena je građevina u BiH sagrađena 1857 god.U njemu je prikazana povjest i prestavlja život stanovnika ramskog kraja.Pravu prirodnu ljepitu čini Ramsko jezero sa svojim otocima. Otok Šcit spojen je s nasipom i na poseban nacin uljepšava ovo jezero svojim izgledom i sadržajem.

Drugi dan posjetili su Kupres-skijaški centar Adria sky Cajuša.Kupres čine valovita brda,vijugave rijeke i prostrane šume.Savršeno mjesto za opuštanje i uživanje.

Na povratku kuci svi su bili oduševljeni i sretni sa željom da se ponovno vrate u tu lijepu prirodu.

Dubrovački

Šuman

Kako to, kako to ministrice?

Od buke pikamera ne čujem vlastite misli, teško ih i ima. U šest ujutro izbacilo me iz kreveta izbezumljenu od užasa. Bila sam uvjerena da se cijela kuća trese od razornog potresa i treba spašavati živu glavu. Nakon nekoliko minuta u bunilu sam shvatila da je na djelu pikamer i velika dizalica koji ruše kuću ispred moje. Prije toga ni pisma ni razglednice, nikakva obavijest, a kamoli ploča o investitoru, projektantu i čemu li već služe takve ploče. Moja ideja o idiličnom odmoru na ušću Neretve pošla je kvragu. Kažu, radit će cijelo ljeto. Istina, još nisu dobili dozvolu, ali koga briga. Svi šute da se ne zamjere susjedu jer tako je to u malim sredinama.

Grad Ploče nije donio odluku o prestanku radova ni za srpanj ni kolovoz, iako, naravno, imaju Turističku zajednicu u kojoj su zaposlili svoje pulene, jednako kao što se na Ušću, cijeloj Neretvi i Baćinskim jezerima događa turizam. Sve je više turista od kojih TZ uredno ubire boravišnu naknadu. Druga je pak radost na magistrali gdje od Mosta preko Neretve do Ploča stoje tri semafora zbog radova, onda uz to i pripadajuće kolone auta, ali na gradilištima niđe nikoga. Zapelo je s parama jer Ploče para nemaju, u debelom su minusu, ali radovi na kanalizaciji i odvodnji započeli su kao izborno obećanje. Logično. Dio financiraju EU fondovi, ali dio mora istresti grad, ali grad para nema. Mlada snaga SDP –a, Mišo Krstičević u prvom mandatu izabran je kao nezavisni, uz podršku SDP-a i sad

je uzdanica ove stranke i primjer mladog lava koji čini i okosnicu državnog vrha stranke.

Bravo, bravo. Kao i obično stvari nikad nisu kako se čine pa je tako prikaz potrošnje novaca svake kune pločanskog Proračuna samo lijepa želja o transparentnosti, dok se broj zaposlenih već u prvom mandatu ovog mladog kirurga u splitskoj bolnici povećao do neizdržljivosti. Svako zapošljavanje amenuje gradonačelnik osobno, natječaji su, kao što je u Hrvata već uobičajeno, proceduralna farsa i naravno zapošljavaju se vlastiti kadrovi. Oni preostali, bivši iz drugih stranaka sustavno su gurnuti na margine s tretmanom zbog kojeg, ako ugledaju priliku, bježe glavom bez obzira. Lista lijepih obećanja je uvijek dobrodošla, ali nikako manje važan je i osobni angažman gradonačelnika, koji srčano pomaže domaće ljude smjestiti u splitsku bolnicu. A to se ne zaboravlja. Ne bi se ni pokojni Bandić postidio. Dobro znamo kakva nam je situacija u zdravstvu i kolike su liste čekanja. Bez veze, a tko je bolja veza od kirurga u bolnici, šanse za rutinske zahvate su minimalne, ali i preživljavanje ima polovične šanse. Pa tko mu ne bi podario doživotni mandat.

va je jer i uz ovo pojeftinjenje u Slovenera benzin je i dalje gotovo dvije kune jeftiniji. Kako to? Kako to? Možda su Srbi, možda masoni? Kako to?

Dobra

vijest je smanjenje trošarina i s time i manja cijena benzina što neće samo pozitivno odjeknuti u nas, nego je značajno i auto-turistima. Slovenci su brojni turisti u Hrvatskoj i ne samo na sjeveru pa cijena benzina nije zanemariv faktor. Ipak, neusporedi-

Ministrica od turizma Brnjac posjetila je Grad i među ostalim zaključila kako je problem radne snage, osim školovanja vlastitog kadra, u tome što mladi ljudi žele raditi u turizmu, ali žele biti i adekvatno plaćeni. To je po njoj jasna poruka turističkom sektoru. Ne bih rekla ministrice kako je to samo poruka turističkom sektoru, nego i jasna poruka Vladi o neophodnosti smanjenja poreznih i ostalih nameta koji opterećuju plaće. Ne može biti sve samo odgovornost poslodavaca koji najviše pune državni proračun, nego je Država ta koja mora osigurati uvjete za veće punjenje Proračuna. To se jedino može činiti smanjenjem preskupe države, smanjenjem administracije i svođenjem Države na kvalitetan servis onima koji novac stvaraju. To znači reforme, reforme i reforme. U tom slučaju ne bi bio problem platiti učitelje, liječnike i sestre po satu debelo više od onog što trenutno traže čistačice apartmana. Cijena od 45 do čak 50 kuna na sat normalna je cijena za čišćenje, samo nije normalno da učitelji i nastavnici teško dostižu tu cijenu po svom radnom satu. No, jasno je to i ministrici jednako kao i Vladi, ali kako onda imati sigurne glasove na izborima. Posve istu metodu koriste svi na vlasti kao i Krstičević s početka priče. Možemo samo pjevati ..kako to, kako to?... Eto vas.

Piše Vjera

VRAĆA SE NA POSAO? Nova, blaža presuda za Matka Klarića, oslobođen po dvije točke optužnice

Vijest je prenio brat Matka Klarića, a o svemu se oglasio i Klarićev odvjetnik

“Policijska uprava dubrovačko-neretvanska još nije zaprimila rješenje Disciplinskog suda kojim se odlučilo o disciplinskoj odgovornosti policijskog službenika Matka Klarića. Kada takvo rješenje zaprimimo i analiziramo odluku i obrazloženje Disciplinskog suda, u zakonskom roku će se donijeti odluka o tome hoće li ova Policijska uprava protiv istog rješenja uložiti žalbu’’.

Nakon što je poništeno prvotno rješenje kojim ga se udaljava iz službe, Disciplinski sud MUP -a izrekao je novu, puno blažu presudu Matku Klariću, bivšem načelniku Postaje granične policije Gruda koji je optužen za više težih povreda službene dužnosti, a među njima i nedolično ponašanje.

Klarićev brat u Facebook grupi koja je pružala podršku bivšem načelniku objavio je kako je Klarić po dvije točke oslobođen, dok mu je za prvu točku izrečena uvjetna kazna i istaknuo kako vjeruje da će i ona u drugom stupnju biti poništena ‘jer imaju jako dobre argumente za to’.

‘’Pokušaj diskreditiranja’’

„Također je vidljivo da se u pojedinim medijima zbog ovakve odluke disciplinskog suda MUP -a ponovo pokušava diskreditirati Matka neistinitim navodima, ali to im je već ustaljen obrazac pisanja kojem više nitko ne vjeruje“, napisao je brat Matka Klarića. O svemu se oglasio i Klarićev odvjetnik Dario Obradović i naglasio kako se još jednom intenziviralo ‘neistinito pisanje o načelniku PGP Gruda u pojedinim medijima’.

U priopćenju je istaknuo i kako radi zaštite integriteta Klarića valja navesti kako je ‘neistina da se načelnik Klarić teretio za bilo kakvo seksualno uznemiravanje’. Nadalje, njegov odvjetnik piše i kako je Klarić ‘već pokrenuo sudski postupak radi naknade štete protiv medija koji je tu lažnu tezu plasirao u javnost’.

foto Alena Hadžić

Matko Klarić

‘’Netočne

petak, 10. lipnja 2022.

informacije’’

„Također u činjeničnom opisu djela koja su mu se stavljala na teret u preostale dvije točke disciplinskog zahtjeva, a za koje je nepravomoćno utvrđeno da nije odgovoran, nigdje se ne navodi da bi načelnik Klarić prisiljavao policijske službenice da čiste samostan kao ni da bi puštao osobe preko granice koje ju nisu smjele prelaziti“, ističe u reagiranju Klarićev odvjetnik.

Ističe i kako je ‘netočna informacija da je policijska službenica po Klarićevom nalogu propustila ljude preko državne granice. „Međutim, točna je informacija da je u drugom disciplinskom postupku koji se vodio pred Disciplinskim sudom u Splitu ta policijska službenica proglašena odgovornom. Međutim, nigdje se u tekstu ne spominje da je tu istu policijsku službenicu zastupao sindikalni povjerenik Mario Puškarić koji na Internet stranicama jednom nereprezentativnog sindikata učestalo objavljuje tekstove protiv načelnika Klarića

kao i da kao njezin punomoćnik u zakonskom roku nije uložio žalbu na istu odluku“, stoji u reagiranju Klarićevog odvjetnika.

Za kraj odvjetnik Dario Obradović dodaje opasku kako ‘sve gore navedeno ukazuje na nastavak javne diskreditacije načelnika Klarića od strane pojedinih medija’. „Njihovi tekstovi se zapravo zasnivaju na ‘dojavama’ bez da su upoznati sa stvarnim činjeničnim stanjem“, zaključuje.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za Dubrovački dnevnik odgovorili su na upit o ovom slučaju. “Policijska uprava dubrovačko-neretvanska još nije zaprimila rješenje Disciplinskog suda kojim se odlučilo o disciplinskoj odgovornosti policijskog službenika Matka Klarića. Kada takvo rješenje zaprimimo i analiziramo odluku i obrazloženje Disciplinskog suda, u zakonskom roku će se donijeti odluka o tome hoće li ova Policijska uprava protiv istog rješenja uložiti žalbu’’.

Nekretnine u Dubrovniku mahom kupuju stranci, a prednjače državljani BiH

Od cijene nekretnina na krajnjem jugu Hrvatske mnogima se zavrti u glavi. Ako imaju prosječne prihode brojni Dubrovčani praktički si ne mogu priuštiti kupnju po tim cijenama. No, nekima to nije problem. Poznato je kako građevinski sektor buja, u Dubrovniku se na svakom kantunu nešto gradi. Upravo te nekretnine koje se kasnije prodaju jako su tražene. Stancima su te nekretnine primamljive i očito im nisu preskupe. Prema podacima iz Porezne uprave pandemijskih godina, 2020. i 2021., ostvareno je 495 kupnji nekretnina od strane stranih državljana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Riječ je o podacima koji se odnose isključivo na kupoprodaju nekretnina za koje je Ministarstvo financija, Porezna uprava provelo postupak utvrđivanja porezne osnovice. Prije dvije godine ostvarene su 202 kupnje nekretnina u županiji, a najviše su kupovali državljani BiH i Njemačke koji su kupili po 36 nekretnina. Na trećem mjestu su državljani Velike Britanije koji su kupili 22 nekretnine, Poljaci 18, a Francuzi i Slovenci po 12 nekretnina. Prošle godine zabilježen je porast prodaje nekretnina. Naime, ostvarene su 293 kupnje. Gledajući podatke prema državljanstvu slični su kao oni iz 2020. godine. Najviše kupnji ostvarili su državljani BiH (54), nakon njih slijede državljani Njemačke (38), Poljske (36), Slovenije (22), Velike Britanije i Češke (po 17), SAD (16), Austrije (14), Slovačke (12), Švedske i Francuske (po 11).

MN NEKRETNINA ZA KUPNJU U DUBROVNIKU - NEMA Vlasnik agencije za posredovanje pri kupnji nekretnina Frano Bezić kazao je kako je zabilježen značajan rast potražnje od strane inozemnih investitora, no kamen spoticaja je nedovoljna ponuda. -Problem kod nas u Dubrovniku je to što nekretnina nema tako da, i domaći, i stani kupci imaju taj problem što nemaju nažalost što kupiti. Novogradnje skoro da ne postoji, a ovo što je već na tržištu su vrlo male količine – komentirao je Bezić.

Prema njegovim podacima nekretnine u Dubrovniku voli kupovati ‘šarolika klijentela’. Najviše su kupovali državljani BiH, Češke, Slovačke, Poljske, Slovenije, a ima dosta i kupaca iz Amerike i Kanade. Trendovi u Istri, navodi Bezić, su takvi da nekretnine najviše kupuju Austrijanci i Nijemci koji gravitiraju tom sjevernom području jer im je bliže. Bezić je direktor Spes agencije, koja je jedna od prvih agencija u Dubrovniku i postoji 20 godina. Komentirao je trendove u nekretninskom biznisu uslijed globalnih okolnosti. -Imali smo težak period nakon krize i vladao je zastoj u prodaji i povećanju cijena. Oporavak je počeo 2016. i 2017. godine kada je počela kupovina nekretnina. Mislili smo kako je 2019. godina maksimum, jer je nakon toga došlo do pandemije. Svatko je očekivao kako će tada doći do zastoja u prodaji i pada cijena, no to se nije dogodilo. Dapače, pandemija je povećala prodaju i cijenu stanova, ali je došlo do drugog fenomena. Riječ je o tome da je Grad Dubrovnik uveo restrikcije u izdavanju dozvola kroz izmjene GUP-a tako da je usprkos ve-

Vlasnik agencije za posredovanje pri kupnji nekretnina Frano Bezić kazao je kako je zabilježen značajan rast potražnje od strane inozemnih investitora, no kamen spoticaja je nedovoljna ponuda. -Problem kod nas u Dubrovniku je to što nekretnina nema tako da, i domaći, i stani kupci imaju taj problem što nemaju nažalost što kupiti. Novogradnje skoro da ne postoji, a ovo što je već na tržištu su vrlo male količine – komentirao je Bezić.

Stranim državljanima nekretnine u Dubrovniku i okolici nisu preskupe

Piše Aida Čakić foto Osobna arhiva, Dubrovniknet

Frano Bezić

likoj potražnji došlo do naglog zastoja u izgradnji. Imamo veliki broj dozvola za gradnju na čekanju koje se ne izdaju i potražnja premašuje mogućnosti koje grad ima – pojasnio je Bezić i dodao kako upravo to dovodi do povećanja cijena nekretnina u Dubrovniku. Uz to, nadovezao se, ljude ‘straše’ špekulacije oko inflacije i prelazak na euro.

SVE VIŠE UKRAJINACA ZAINTERESIRANO ZA KUPNJU NEKRETNINA

-Ne znamo koja vrsta krize može doći koja bi eventualno smanjila vrijednost nekretnina. Sve je nepredvidivo u ovom trenutku – naznačio je on. Vlasnica agencije IMB Nekretnine Nada Burum kazala je kako je Dubrovnik kao kulturni i povijesni biser uvijek u fokusu stranaca.

-Trenutno je svaki treći ili četvrti kupac stranac. Među značajnim većim investicijama krajem 2021. i početkom 2022. su one inozemnih ulagača, kako na Dubrovačkom području tako i u Hrvatskoj – komentirala je Burum. U uredu agencije IMB Nekretnine zadnjih godina su, otkriva vlasnica, dominantni kupci iz sjevernoeuropskih zemalja.

-Oni preferiraju elegantne i estetski uređene prostore i stavljaju kvalitetu nekretnine i dobru funkcionalnost prostora kao njima bitne elemente ispred cijene. Sve je više zainteresiranih dobrostojećih Amerikanaca koji se javljaju za skupe nekretnine. Raste interes kupaca iz srednje i zapadne Europe. U zadnje dvije godine velik broj BiH državljana su kupci nekretnina. A u zadnja dva mjeseca sve više državljana Ukrajine se javlja s interesom za kupnjom nekretnine na dubrovačkom području –kazuje Burum. Prema njezinim riječima inozemni ulagači se dijele na dva profila. -Jedan profil u središte stavlja turistički sektor, preciznije, nekretnine za luksuzni odmor. Drugi profil ulagača preferira ostvarivati prihode jednostavnijim putem, kroz poslovni najam. Značajan je broj obitelji naših iseljenika koji kupuju nekretninu na dubrovačkom području. Mnogi kao “drugi dom”. Čak treća generacija, od kojih većina ne govore hrvatski jezik, sve više je privučena ljepotom Hrvatske zemlje. Ima zanimljivih iskustava, kako smo

petak, 10. lipnja 2022.

-Većina stranih kupaca ima visoka primanja, primjerice kupci iz sjevernoeuropskih zemalja, pa izražavaju da su cijene nekretnina u Dubrovniku prihvatljive. To su elementi koji bitno određuju tržište. Zakon ponude i potražnje. Nastavi li se trend rasta cijena stambenih nekretnina, Hrvatska će se sve više susretati s ozbiljnim izazovom, a to je pitanje koliko će to financijski moći podnijeti mlađa populacija, ljudi koji su potencijal jedne zemlje –mišljenje je Nade Burum.

mali grad znali smo se uključiti da pronađu rodbinu. Najljepše je kad vidite da osjećaju te svoje korijene, da otkrivaju ljepotu ove zemlje. Traže ono o čemu su slušali. Osjećaju da bi Hrvatska mogla biti “dom”. I onda ono redovito, velik interes je za stanovima pa se prodaja odvija u kontinuitetu mjesečno – navodi.

CIJENE KVADRATA PO GRADU

Burum smatra kako su cijene nekretnina u Dubrovniku za Hrvatske prilike prilično visoke, no strancima nisu.

-Većina stranih kupaca ima visoka primanja, primjerice kupci iz sjevernoeuropskih zemalja, pa izražavaju da su cijene nekretnina u Dubrovniku prihvatljive. To su elementi koji bitno određuju trži-

šte. Zakon ponude i potražnje. Nastavi li se trend rasta cijena stambenih nekretnina, Hrvatska će se sve više susretati s ozbiljnim izazovom, a to je pitanje koliko će to financijski moći podnijeti mlađa populacija, ljudi koji su potencijal jedne zemlje – mišljenje je Nade Burum.

Iznijela je sljedeće podatke veze za cijene nekretnina u Dubrovniku.

-One su uistinu različite na sličnim pozicijama što je razumljivo i ovisno o faktorima koji određuju vrijednost nekretnine. Gruž se kreće između 3.000 i 3.800 Eura po m2, pa i više za kvalitetan novi stan. Lapad i slične pozicije, posebno one s pogledom na more su varijabilne, ovisno o dostupnosti i stupnju uređenosti od 3.500 do 5.000 eura po m2 i više. Grad i obruč oko Grada od 5 do 8.000 Eura po m2, ali i znatno više za nekretnine s boljim pristupom, pogledom, kvalitetom, naročito ako nema konkurentnih nekretnina u okruženju. Lokacije na rubnim dijelovima Dubrovnika su niže – navodi Burum. Vlasnica tvrtke IMB Nekretnine naznačila je kako nas povijest uči o smjenjivanju kriza u svijetu. -Svjedočili smo snažnom rastu cijena, velikoj krizi u građevinskom sektoru, kratkoročnoj krizi uslijed pandemije, utjecaju potresa na tržište i sad smo u krizi izazvanoj nakon rata u Ukrajini. Cijene su u zadnje vrijeme rasle radi poskupljenja energenata i sirovina, i radi usporavanja razmjena robe. Veliki je izazov inflacija. Na dubrovačkom području više je potražnje za dobrim nekretninama nego što ima ponude. Kupnja nekretnine je poželjna investicija za one s viškom novca jer kroz najam, ovisno o vrsti najma, nekretnina može ostvariti prihod i do deset posto. Potražnja je pokretač tržišta – zaključila je za Dubrovački dnevnik Nada Burum iz IMB Nekretnina.

Nada Burum

ONI SE TRUDE ODRŽATI GRAD ZELENIM

„Dubrovačkim stablima kraj najčešće dođe zbog građevinskih radova, a od bolesti ih liječimo“

U Lapadu neobičan prizor, jedan hrast dobiva ‘infuziju’. O zanimljivom poslu kojeg radi Vrtlar razgovarali smo sa Zrinkom Kesić, stručnom savjetnicom za zaštitu bilja u gradskoj komunalnoj tvrtki Vrtlar

„Nažalost, svjedoci smo kako je sve manje i manje zelenih površina, a velik je problem i to što se nerijetko betonira skroz uz sam pridanak stabla i tako se stablu značajno narušava njegov vodo-zračni reži, a time i vitalnost, odnosno zdravstveno stanje“ govori Kesić.

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

Prošlog tjedna jedan je dubrovački hrast liječen. Između ulica Mata Vodopića i Žrtava s Dakse smjestio se ovaj ogromni kralj među stablima, a da veličina ne znači uvijek snagu i nedodirljivost svjedoči upravo biljni svijet. Velikog i impresivnog, napale su male i uporne štetočine – lisne uši. Tako je ovaj lapadski hrast trebao pomoć čovjeka, a oni koji pomažu su zaposlenici Vrtlara Dubrovnik, ali i firme s kojima Vrtlar surađuje.

Kroz godine su se specijalizirali za više djelatnosti, a i danas im je temeljna ona iz koje su iznikli – održavanje zelenih površina. Za te poslove imaju kvalificiran kadar sa znanjem i dugogodišnjim iskustvom, a mi smo o ovom konkretnom slučaju, ali i drugima, razgovarali sa Zrinkom Kesić, stručnom savjetnicom za zaštitu bilja u gradskoj komunalnoj tvrtki Vrtlar.

SAČUVATI ZELENO I POSTATI

ZELENI GRAD

„Mi u prvi plan stavljamo brigu o urbanom zelenilu. Gotovo na očigled zelene površine nestaju, prenamjenjuju se u parkirališta, apartmane i slično“, započinje razgovor Kesić. Govori nam kako se u svrhu očuvanja stabala nastoje koristiti različite metode i kako se Vrtlar zaista trudi uvijek ‘izvući’ najbolji mogući ishod, pa tako i u ovom slučaju starog du -

ba u Lapadu.

„Konkretno, na predmetnom dubu prošle je godine zabilježen veliki napad lisnih ušiju. Lisne uši, osim što sisanjem oštećuju list, one luče i mednu rosu na koju se kasnije naseljavaju gljive čađavice te se smanjuje fotosinteza i stablu opada vitalnost. Medna rosa se na ovom dubu lani baš intenzivno cijedila s listova pa je čitava površina ispod krošnje stabla bila jako ljepljiva, a na mednu rosu su skupile ose, pčele i mravi. Sve skupa je ostavljalo pomalo nelagodan dojam“, govori nam Kesić.

Iako ne želi prejudicirati rezultate, Kesić vjeruje da će ovaj hrast ostati na svome mjestu, gdje je već desetljećima.

„Mi se naravno nadamo da će injektiranje polučiti dobre rezultate. Dub je injektiran na otprilike jedan metar i 30 centimetara od razine tla, a aktivne tvari se moraju translocirati do listova. Put translokacije traje otprilike 20 dana, ovisno o fiziološkom stanju stabla, i nakon tog razdoblja stablo bi trebalo biti zaštićeno. Ako ponovno dođe do jake zaraze lisnim ušima, simptomi njihovog napada bi trebali biti blaži“, optimistična je Kesić uz napome nu kako se ‘stablo neće uklanjati niti će se orezivanjem narušavati njegov prirodni habitus i to samo zbog to-

petak, 10. lipnja 2022.

Lapadski hrast napale su lisne uši koje sisanjem oštećuju list te luče mednu rosu na koju se kasnije naseljavaju gljive čađavice te se smanjuje fotosinteza i stablu opada vitalnost

‘’Dub je injektiran na otprilike jedan metar i 30 centimetara od razine tla, a aktivne tvari se moraju translocirati do listova. Put translokacije traje otprilike 20 dana, ovisno o fiziološkom stanju stabla, i nakon tog razdoblja stablo bi trebalo biti zaštićeno’’.

Vrtlar rijetko izdaje suglasnosti za uklanjanje stabala, a u razgovoru s Kesić dolazimo do informacije kako u principu probleme imaju s građanima koji žele ukloniti stabla zbog pogleda, parkinga, iglica, smole...

ga što je stablo zaraženo lisnim ušima’. „Uvijek nastojimo primijeniti najmanje invazivnu metodu, a sve u svrhu očuvanja stabla. Zbog svojih brojnih općekorisnih funkcija koje povećavaju kvalitetu života građana, očuvanje urbanih stabala ima prvorazrednu ulogu“, govori nam Kesić.

FITOMEDICINA ILI BILJNO ZDRAVSTVO

Fitomedicina, ili kako se nekad nazivala zaštita bilja, službeni je naziv grane agronomije kojom se Kesić bavi u komunalnoj gradskoj tvrtki Vrtlar. Ona je zaslužna za vođenje aktivnosti kojima se nastoji utjecati na što povoljnije zdravstveno stanje dubrovačkog zelenila. „Primjerice u svrhu suzbijanja crvene palmine pipe mi već godinama unazad, točnije od 2013. godine provodimo različite aktivnosti među kojima je i injektiranje palmi kao i masovno hvatanje crvene palmine pipe pomoću feromona. Feromoni su specifični sintetizirani mirisi koji privlače određene štetnike u za to namijenjene lovke, a ne biljku, pa se u našem slučaju na takav način značajno smanjuju zaraze palmi s crvenom palminom pipom“, objašnjava. Opsežan je posao koji rade stoga je potrebno planiranje.

„Na svim stablima koja su u okviru našeg održavanja mi redovito obavljamo zdravstvene preglede pa tako pojavu određene bolesti, ili štetnika, očekujemo i na ostalim stablima iste vrste“, objašnjava Kesić kako se upravo zbog toga često injektiranja rade na više stabala u isto vrijeme.

POZNATO, BETONIRANJE I ZELENILO TEŠKO IDU ZAJEDNO

Svakom stablu nekada dođe kraj, a zašto stablu dođe kraj? – odgovor na to pitanje daje Kesić. „Nažalost, urbana stabla najčešće pate zbog posljedica različitih građevinskih zahvata u njihovom okolišu. Često se zaboravlja kako jedno stablo osim krošnje i debla ima i korijen, a što je izrazito važno prilikom planiranja građevinskih zahvata. Različitim iskopima u neposrednoj blizini stabla nerijetko se mehanički ošteti korijen i tako stradaju provodna tkiva koja više ne obavljaju svoju funkciju kako bi trebala, a i ozljede predstavljaju ulaz različitim patogenim organizmima. Nažalost, svjedoci smo kako je sve manje i manje zelenih površina, a velik je problem i to što se nerijetko betonira skroz uz sam pridanak stabla i tako se stablu značajno narušava njegov vodo-zračni režim, a time i vitalnost, odnosno zdravstveno stanje. Stablo čiji je pridanak u potpunosti okružen betonskim ili asfaltnim slojem nema priliku usvojiti dostatnu količinu vode s otopljenim hranjivim tvarima pa kroz određeno razdoblje, nakon što mu se značajno naruši zdravstveno stanje, takvo stablo zasigurno i odumire. Osim toga stablo koje raste u opisanim uvjetima jako teško odolijeva napadu bolesti i štetnika, koji mu inače ne bi stvarali velike probleme“, govori Kesić i dodaje kako se stabla u ovom segmentu mogu usporediti i s ljudima. Jednako kao kada star i bolestan čovjek dobije kakav respiratorni virus ili bakteriju, onda on ima puno manju šansu za preživjeti nego netko tko je zdrav i mlad. Baš kao i kod ljudi, i biljke mogu biti u lošem fiziološkom stanju pa ih bilo kakav nametnik ili bolest može dovesti ‘pred kraj’.

DUBROVAČKA STABLA SE SPAŠAVA, A

NE RUŠI

Upitali smo Kesić i koliko često dubrovačkim stablima ‘dođe kraj’.

„Općenito, odlučujući čimbenici u stabilnosti stabla su zdravstveno stanje stabla i uvjeti okoliša u kojima se korijenski sustav razvija. Ako procijenimo kako se radi o opasnim stablima, uklanjanje istih se smatra nužnom mjerom. Mi uistinu poduzimamo sve mjere kako ne bi došlo do takve situacije, surađujemo s brojnim stručnjacima i uvijek se trudimo reagirati pravovremeno. Nastojimo stablima omogućiti čim povoljnije uvjete za njihov rast i razvoj“, govori nam.

U Dubrovniku se dakle vrlo malo stabala ukla-

VEĆ

nja, a kada dođe do takve situacije i kada je ‘ekipa iz Vrtlara’ u nedoumici, za pomoć traže i drugo mišljenje, nerijetko surađujemo i s ovlaštenim inženjerima i doktorima šumarstva koji onda arborističkim metodama utvrde treba li se stablo ukloniti.

„U slučaju kada vizualnom metodom ne možemo biti sigurni je li neko stablo opasno, odnosno treba li ga ukloniti, surađujemo sa arboristima koji uz pomoć arborističkih instrumenata, odnosno rezistografa i tomografa puno preciznije procjenjuju rizike“, pojašnjava Kesić.

GRAĐANI TRAŽE MIŠLJENJE O STANJU STABALA, A I SUGLASNOST ZA UKLANJANJE....

Vrtlar rijetko izdaje suglasnosti za uklanjanje stabala, a u razgovoru s Kesić dolazimo do informacije kako u principu probleme imaju s građanima koji žele ukloniti stabla zbog pogleda, parkinga, iglica, smole...

„Često zaprimamo takve zahtjeve, primjerice da im iglice začepljuju oluke, da im stablo pravi hlad i zaklanja ulaz svjetlosti, da im se mačke penju po stablu i ulaze u stanove. Jednom prilikom imali smo i zahtjev da se ukloni obližnje stablo jer ono u određenom dobu dana zasjenjuje solarne ploče. Svakakvih smo se razloga zašto ljudi žele ukloniti stablo mi naslušali, ali na sreću ipak većina građana zna cijeniti blagodati koje u urbanoj sredini pruža zelenilo i većina građana se uglavnom zalaže za očuvanje stabala“, govori nam i dodaje kako se zbog toga ponekad i zamjeraju ljudima.

U LAPADU SE NEDAVNO SRUŠIO BOR

Krajem ožujka u Ulici Iva Vojnovića uslijed nevremena došlo je do vjetroizvale stabla alepskog bora koje je oštetilo nekoliko parkiranih vozila, od siline pada urušio se i kameni zidić. Intervenirali su vatrogasci, a na mjestu događaja očevid je napravila i policija. Pitamo Kesić je li konkretni bor pod nadležnosti Vrtlara. „Konkretno stablo nije u našem održavanju“, pojašnjava nam Kesić. No svakako je zanimljiva informacija, kako su djelatnici Vrtlara na zahtjev Domouprave, još prije vjetroizvale stabla alepskog bora, obavili terenski izlazak i pregled stabla.

„Obavili smo terenski izvid i napisali dopis u kojemu smo dali naše mišljenje. Predmetno stablo alepskog bora bilo je dobrog zdravstvenog stanja, nisu uočeni nikakvi simptomi bolesti i štetnika koji bi mogli negativno utjecati na stabilnost stabla stoga smo preporučili određene arborikulturne mjere u krošnji stabla. Što se tiče korijena stabla, isti se nedvojbeno razvijao u ograničenim uvjetima, kao i korijenje svih okolnih stabala koji su dio istog drvoreda. Prilikom vizualnog pregleda stabla nije bilo moguće odrediti volumen tla u kojem korijen raste, stoga smo u dopisu preporučili obaviti arboristički pregled i procjenu statike predmetnog stabla od strane ovlaštenog inženjera šumarstva“, zaključuje Kesić naš razgovor uz opasku kako alepski bor nije dobar izbor vrste stabla za sadnju unutar drvoreda na parkiralištu.

„Ako procijenimo kako se radi o opasnim stablima, uklanjanje istih se smatra nužnom mjerom. Mi uistinu poduzimamo sve mjere kako ne bi došlo do takve situacije, surađujemo s brojnim stručnjacima i uvijek se trudimo reagirati pravovremeno. Nastojimo stablima omogućiti čim povoljnije uvjete za njihov rast i razvoj“, govori nam.

U Dubrovniku se vrlo malo stabala uklanja, a kada dođe do takve situacije i kada je ‘ekipa iz Vrtlara’ u nedoumici, za pomoć traže i drugo mišljenje, nerijetko od ovlaštenih inženjera i doktora šumarstva

petak, 10. lipnja 2022.

Dubrovčanin motorom otišao u đir do Stona, kući se vratio živ i zdrav

Mediji o ovome nikad ne pišu, ali i to je moguće. Otići u đir motorom i vratiti se u jednom komadu

Piše Maro Marušić foto Scozzy/Pixabay

Jedan Dubrovčanin (podaci poznati redakciji) jutros je otišao u đir motorom, a popodne se svojoj kući vratio živ i zdrav.

Pa je li ovo moguće?

Kako mislite je li moguće?

Pa da ste se živi vratili kući. Godinama radim u novinarstvu i nikad nisam čitao da se ijedan motociklist vratio živ i zdrav. Tamo su samo prometne nesreće, stravični sudari, mrtvaci, tako da sam duboko vjerovao kako prosječni motociklist ne može biti uopće živ, a kamoli zdrav.

petak, 10. lipnja 2022.

Moram vas razočarati, ali meni ovo nije prvi put da sam se iz đira vratio živ i zdrav. Događa se često.

Kako to mislite?

Mislim uvijek se događa. Evo već 20 godina imam motor, svaki lijepi dan odem u đir i nikada, ama baš nikada, nisam pao. Ništa mi se nije dogodilo, a moram vam priznati da nekad i opletem po gasu.

Ma vi to mene zezate. Sad ćete mi još dodati da idete na kupanje, skačete na glavu i da nikad niste kičmu slomili i ostali invalid.

Ne samo da sam skakao na glavu u plićak, nego sam i radio puno gore stvari. Ulazio sam vruć u more.

Ma nemojte me zekit da ste i to radili, molim vas lijepo.

I to po maestralu. Skinuo bih se, pa onako znojan odmah u more. A vjetar puše.

Jeste ikad sjeli na hladne pločice?

Čuj sjeo, čak sam i hodao bos po hladnim pločicama.

Niste dobili nikakvu boleštinu, pa ono na respirator i u smrt kako mi to lijepo često napišemo ljudima da guštaju u crnoj kronici.

Pa naravno da sam imao nekih boleština, poput upale pluća, ali uvijek bih ozdravio. Operirao sam i slijepo crijevo, dva puta lomio nogu na nogometu, upale tetiva, izlijetanje diska, ali uvijek bi se našlo neko rješenje i na kraju bi bilo dobro.

Vi ste stvarno čudo! Medicinski fenomen.

Nisam medicinski, nego medijski fenomen.

Molim?

Pa ovakav kakav sam ja, takva je većina ljudi, ali mediji nikad o njima ne pišu. Mi smo ljudi kojima u životu ništa ne fali,

dobro nam je, baš nam je dobro, uživamo. Sve se nekako riješi. I skoro nam se nikad ne događaju crnila iz medija.

Hajdemo se vratiti na motor. Što biste poručili materama koje se brinu zbog svoje djece na dva kotača?

Poručio bih im da manje gledaju vijesti. Ne samo majkama, nego i očevima, a posebno bakama i djedovima. Više je televizija ubila ljudi nego što će ikad motori, vjetar i hladne pločice. A što se samih motora tiče, mogu vam reći da sam najbolje trenutke u životu proveo na drumu. Grčka, Sicilija, Alpe, Andaluzija, Transilvanija… Sve je stvar percepcije. Roditelji mogu biti zabrinuti, jer im dijete vozi motor ili sretni, jer je i ono sretno kada otkriva nove ceste, polja, planine... Tako je sa svime u životu. Ista stvar ti uzima i daje život. Spomenuli ste maloprije more, najbolji primjer. Istovremeno more je, i sreća, i nesreća, kao i sve ostalo, samo vi mediji potencirate nesreću, a lijepe priče se uzimaju zdravo za gotovo.

Zato smo i odlučili po prvi put u povijesti novinarstva napisati tekst o vama, motociklistu koji se iz đira vratio bez pomoći vozila hitne pomoći.

Bilo mi je baš super u điru. Prekrasan dan, sloboda na motoru, kafica u Stonu, šetnja kamenim uličicama.

Je li se u Stonu sve obnovilo od potresa ili još ima ruševina?

Ma jebem, i vas, i potres, i obnovu. Je li moraju novinari uvijek nešto kritizirati, zabadati, uočavati? Mogu li uživati u trenutku bez obzira na okolnosti?

Ne mogu!

Ja vas baš žalim. Ne nervirate me kao druge, nego vas baš ono istinski žalim. Volio bih da kupite motor i uživate u životu.

Teško. Mi bismo namjerno pali, samo da imamo o čemu pisati.

Hoćete reći: Sam pao, sam pisao, hahahahhah.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivana, Davor, Martina i Gabriela - lako smo se i na prvu složili da su krasni motivi snimanje zaslužili

Indira Martina, Farley i Petra - sred Straduna srca su im ljubavi i prijateljstva puna

Latica i Vice - na Pilama ih raduju i brojni ljudi i krotke golubice

Emir i Edin - tatinim će mališan stopama, golove puniti neobranjivim loptama

Marija i Mia - zajednička subota kad nema škole i posla prava je divota

Jerko i Paša - ne pruža se svaki dan prilika ni za susret kratkotrajan

Dario i Hrvoje - znatiželjno čekaju objavljivanje i slike svoje

Andjela i Dragica - u Grad su došle da bi svoju Saru na poslu vidjeti pošle

Davor, Ana i Klaricaopuštenija je đirata kad i bebica uživa život oko sebe gledati iz kolica

Dubrovački dnevniK petak, 10. lipnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivo, Mihael, Katija, Gabriela i Dragica - dočekana je napokon i obiteljska šetnjica

Zoran, Ivana i Đorđijana - tko u ovako lijepom i dragom društvu ne bi bio sretan

Boško i Batan - lijepo je s prijateljem sjesti kad “popusti” vrući dan

Vanja i Mira - ugodnije je rascvjetanom lapadskom šetnicom kad prestane toplina danja

Marko, Jelena i Kona - godi im obalom Batale đir u večernji mir

Sa svojom specifičnom ciminjerom rado je bio viđen u lukama svijeta

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

petak, 10. lipnja 2022.

U veljači 1968. u hamburškom brodogradilištu Howaldtswerke Deutsche Werft ( HUW ) za brodara German Atlantik Line porinuta je u more novogradnja broj 825, putnički brod HAMBURG , namijenjen transatlantskim putovanja između njemačkih luka i New Yorka. Imao je 25022 bruto tona, bio je dug 195, širok 26,6 metara te je u 380 putničkih kabina mogao prihvatiti do 800 putnika o kojima je brinulo 340 članova posade. Četiri AEG parne turbine ukupne snage 16668 kW omogućavale su mu preko dvije propele brzinu od 23 čvora.

Prvu je plovidbu HAMBURG obavio koncem ožujka 1969. iz Cuxhavena prema Južnoj Americi. Međutim, primat prijevoza preko Atlantika šezdesetih godina su preuzeli putnički avioni tako da su lajneri - transatlantici na svojim putovanjima imali sve manje putnika te je uskoro i HAMBURG nakon neslavnog početka nastavio ploviti isključivo na kružnim putovanjima. U prosinca 1973. German Atlantik Line ga je prodao, i to kratko nakon što mu je u rujnu promijenio ime u HANSEATIC

Meta terorista

Novi kupac, sovjetski Sovcomflot mu odmah po primopredaji u siječnju 1974. daje i novo ime MAXIM GORKIY te ga prosljeđuje na upravljanje svojoj crnomorskoj kompaniji Black Sea Shipping Company ( BLASCO) iz Kijeva. Malo je nedostajalo da prinova sovjetske putničke mornarice nastrada u prvim danima službe novih vlasnika. Za vrijeme rekonstrukcije MAXIMA GORKIY-a u San Juanu u Porto Ricu u studenom 1975. nepoznati su teroristi postavili dvije velike bombe u samome brodu koje su eksplodirale nešto kasnije u plovidbi na prilazima New Yorka. Na sreću, kvalitetno izgrađeni brod se unatoč teškim oštećenjima uspio dokopati brodogradilišta Bethlehem Steel Hoboken u New Jerseyu gdje je brzo saniran i osposobljen za nova putovanja.

MAXIM GORKIY, u to vrijeme najluksuzniji sovjetski putnički brod, diljem je svijeta plovio uglavnom u najmu njemačkog touroperatora Phoenix Reisen iz Bonna. Na Malti je igrom slučaja početkom prosinca 1989. bio mjestom susreta sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova i američkog predsjednika George Busha organiziranog nakon pada Berlinskog

zida. Naime, olujno je nevrijeme onemogućilo njihov planirani susret na jednom ratnom brodu usidrenom ispred luke La Valletta pa je cijeli događaj improviziran na putničkom kruzeru na kojem je zbog summita i boravila cjelokupna sovjetska delegacija, a medu njima i sam Gorbačov. Glavna tema povijesnog susreta dvaju svjetskih lidera bila je budućnost Njemačke i njeno ponovno ujedinjenje.

Nesreća poviše Norveške

Zanimljiv je i događaj koji se zbio sredinom iste 1989, kada je zbog neprilagođene brzine MAXIM GORKIY u vožnji s Islanda prema norveškom Spitsbergenu naletio na santu leda. Kako je brod bio ozbiljno oštećen i počeo tonuti, svi su putnici i dio posade iskrcani na ledeni brijeg. Uz pomoć norveških spasilačkih brodova, prodor je mora zaustavljen tek kada je nakon donjih paluba voda počela plaviti i glavnu palubu. Bio je to doslovno u zadnji trenutak, jer se brod već počeo opasno naginjati. Putnici su sa sante leda evakuirani helikopterima, a MAXIM GOR

Na Malti je igrom slučaja početkom prosinca 1989. bio mjestom susreta sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova i američkog predsjednika George Busha organiziranog nakon pada Berlinskog zida.

Dubrovački dnevniK

Priče o moru i brodovima

Maxim Gorkiy

KIY je otegljen u luku Spitsbergen. Tu su na njemu izvršeni neophodni popravci da bi se brod snagom vlastitih strojeva mogao uputiti prema brodogradilištu Lloyd Werft u Bremerhavenu gdje je do sredine kolovoza bio potpuno obnovljen.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Sovcomflot je osnovao svoju kompaniju Maxim Gorkiy Ltd. sa sjedištem u Nassau na Bahamskim otocima. Tako je i MAXIM GORKIY formalno promijenio, i brodara, i zastavu, iako mu je vlasnik zapravo ostao isti. A to je samo dio dobro nam poznatog scenarija zajedničke sudbine svih brodova sovjetske, nekada najmoćnije putničke flote na svijetu. MAXIM GORKIY je krstario u charteru njemačkog touroperatora Phoenix Raisen zahvaljujući ugovoru o najmu koji je istekao u studenom 2008. Plovio bi ljeti po sjevernim morima oko norveških fjordova, u jesen Sredozemljem, a u ostalo vrijeme većinom na putu oko svijeta. Zato u Dubrovniku i nije bio redoviti gost, ali kada bi uplovio u naše vode zaokupljao bi pozornost svojom elegantnom pojavom i zanimljivo oblikovanom ciminjerom.

Put u rezalište U kolovozu 2008. je objavljena vijest da će MAXIM GORKIY promijeniti vlasnika. Planirao ga je kupiti Orient Lines u čijoj je floti početkom travnja 2009. trebao zaploviti pod imenom MARCO POLO II. Međutim, ugovor o kupnji nije nikada potpisan pa je

brod na svojem posljednjem kružnom putovanju 29. studenog na plovidbi između Drača i Venecije posjetio i luku Gruž. Početkom prosinca 2008. raspremljen na sidrištu zaljeva Eleusis pored luke Pirej - Grčka. Novi se kupac nije dugo čekao, te na veliku žalost pomorskog svijeta, MAXIM GORKIY je za 4,3 milijuna eura prodan indijskom re-

petak, 10. lipnja 2022. Dubrovački

brodovima

Maxim Gorkiy

Maxim Gorkiy pod ciminjerom Phoenix Reisena

dnevniK petak, 10. lipnja 2022. Priče o

zalištu brodova u Alangu, unatoč činjenici što je po strogim SOLAS (Safety of Life at Sea) propisima mogao ploviti sve do 2013. godine. Sidrište zaljeva Eleusis pored luke Pirej napustio je 28. siječnja 2009. pod imenom MAXIM M, slje-

dećih dana se nakratko zaustavio u Limassolu na Cipru, a Sueski je kanal prošao 12. veljače. Unatoč pokušajima nekih njemačkih entuzijasta koji su ga htjeli sačuvati i odvesti u Hamburg, MAXIM M je 26. veljače konačno nasukan na plaže Alanga.

Dubrovački

moru i brodovima

Maxim Gorkiy

Razotkrivena kradljivica novčanika i lopov koji je provalio u auto

Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik dovršili su dva kriminalistička istraživanja kojima se 41-godišnjakinja sumnjiči za krađu novčanika, a muškarac u dobi od 32 godine za provalu u automobil. Naime, 6. svibnja ove godine, policiji je prijavljena krađa novčanika koji je 33-godišnjakinja prilikom kupnje artikala na kiosku u Dubrovniku, ostavila na pultu. U novčaniku su se nalazili osobni dokumenti i novčani iznos od 4.500,00 kuna. Drugo kazneno djelo teške krađe se dogodilo tijekom noćnih sati 7./8. svibnja kada je počinitelj slomio prednje i stražnje vjetrobransko staklo na vozilu dubrovačkih registarskih oznaka koje je bilo parkirano u Ulici Vladimira Nazora u Dubrovniku. Iz vozila je otuđen alat u vrijednosti od 5 tisuća kuna.

Oboje osumnjičenih su kazneno prijavljeni i to 41-godišnjakinja za kazneno djelo krađe, a 32-godišnjak za kazneno djelo teške krađe.

Gospodarskim kriminalitetom na Žarkovici pričinjena materijalna šteta od preko 400 tisuća kuna

Do sada provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 54-godišnjakinja se sumnjiči za više kaznenih djela iz oblasti gospodarskog kriminaliteta, odnosno za kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprave, neisplatu plaća i povredu prava iz socijalnog osiguranja. Neslužbeno se doznaje kako se radi o predsjednici udruge Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik, Anici Sambrailo.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je, u svojstvu predsjednice udruge čija je djelatnost na području Dubrovnika, od početka 2019. g. do kraja veljače ove godine, u namjeri stjecanja imovinske koristi za sebe, trošenje novca iz blagajne udruge pravdala računima dobavljača koji su već ranije plaćeni novčanim sredstvima prikupljenim od donacija uplaćivanih na digitalni račun koji osumnjičena nije evidentirala u knjigovodstvu kao i računima za veterinarske usluge, a koje račune su već ranije platili donatori.

Na opisane načine, osumnjičena je iz blagajne udruge sebi isplatila ukupno 247.511,94 kune.

Također je utvrđeno da je krivotvorila službenu ispravu o naknadi za volonterski džeparac na ime jedne od volonterki, na način da je u nju unijela neistinite podatke o isplati šest tisuća kuna koje je zadržala za sebe, a takvu krivotvorenu ispravu je kao istinitu potpisala, ovjerila službenim pečatom i predala na knjiženje.

Nadalje, kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je za poslove djelatnosti udruge angažirala više djelatnika, a da zasnivanje njihovih radnih odnosa nije prijavila nadležnim službama te je zaposlenicima dio ili cijelu plaću isplaćivala u gotovini, a da pri tom, nije obračunavala i uplatila mjesečne doprinose iz i na plaću prema posebnom propisu. Ukupna materijalna šteta ostvarena opisanim kaznenim djelima iznosi 416.135,78 kuna. Zbog opisanih kaznenih djela osumnjičena je kazneno prijavljena nadležnom državnom odvjetništvu. Kriminalističko istraživanje vezano za djelatnost udruge se nastavlja i dalje.

Ukrao vrijedan alat

Odgovorna je predsjednica

DOMUS CHRISTI

Umjesto cvijeća za pok. g-đu Linu Vulić rođ. Planjar 300,00 kn prilaže Pave Gleđ

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima Caritasa Dubrovačke biskupije:

Ambrozije Čivljak – 400 kn - umjesto cvijeća – za pok. Mladena Novaka

Ambrozije Čivljak – 400 kn – umjesto cvijeća – za pok. Prof. Pavica Šundrica Ambrozije Čivljak – 400 kn – umjesto cvijeća – za pok. Darka Bratičevića Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@ db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

humanitarni prilozi

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

petak, 10. lipnja 2022. Dubrovački

Udruzi za Down sindrom Dubrovačkoneretvanske županije doniraju -Posljednji pozdrav Jozu Nikoliću umjesto cvijeća obitelj Poljanić i Biočić udruzi doniraju 400 kn

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DJEČJI DOM MASLINA

- Obitelj Gjaja, u spomen na dragu gospođu Daniru Smoje umjesto cvijeće prilažu 200,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom. maslina@outlook.com

DVA SKALINA

Umjesto vijenca za pokojnog Nikšu Margaretića, 500 kuna prilažu prijatelji; U spomen na našu dragu susjedu tetu Ružicu Matić, umjesto vijenca 300 kuna prilažu: Darko, Marina, Kike i Vedran; Maja Sršen donacija 100 kuna; U spomen na pok. Tomislava Krkića, brata kolegice Jele, umjesto cvijeća 150 kuna prilaže Nadira Zekić

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na mob: 095/3689227 (radnim danom od 9:00 – 17:00)

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I UNAPRIJEĐENJE ZDRAVLJA

Sa našom karticom Fizikalne terapije ostvarite značajne popuste i na brojne druge preglede i zahvate u POLIKLINICI MARIN MED.

Na odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo. Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima. Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno

učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

petak, 10. lipnja 2022. Dubrovački

Mali oglasi

AUTO / MOTO

Prodajem old timer Opel Manta. Godina proizvodnje 1977. Kontakt: 091 151 7650

Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodaje se Chervolet Spark 2007 godište, uščuvan i ispravan. Automobil je registriran do 10/22. godine. Drugi vlasnik i samo 54000km. Moze se pogledati u Mokošici. Cijena po dogovoru.Zvati na broj 020/452827.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem potpuno opremljenu garsonjeru u Gružu za zaposlenu osobu. Klimatizirano, poseban ulaz. Kontakt: 020 418 431

Iznajmljujem manji, ljepše namješten stan u Mokošici na duže vrijeme. Parking osiguran. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem manji ljepše namješten stan u Mokošici na duže vrijeme. Parking osiguran. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljuje se stan u Cavtatu sa tri sobe, dva kupatila, kuhinjom i blagavaonicom.Pogodan za radnike. Za sve informacije javite se na kontakt broj:098 662714

Iznajmljuje se garsonijera u Lapadu; ozbiljnoj zaposlenoj osobi na duže vrijeme. Osiguran parking. Tel: (020) 204-985, Mob: 091/435 2011

Iznajmljujem sobe s koristenjem banje i kuhinje u Župi dubrovačkoj mob.0922858452

Iznajmljuje se garaža u naselju sedam smrtnih grijeha. Mob: 0981992849

Iznajmljujem sobe u Župi Dubrovačkoj na duže vrijeme. Cijena po dogovoru. Mob: 0922857452

Iznajmljuje se poslovni prostor u starome gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Ulica Marina Getaldića 12, površina 16m2. Kontakt 0998009820

Iznajmljujem novonamješten, jednosoban stan u Orašcu na duže vrijeme za 2300 kn + režije. Dopušteni su kućni ljubumci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584

Iznajmljujem garsonjeru u Orašcu na duže vijeme. Cijena 1800 kn + režije. Dopušteni kućni ljubimci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584

Iznajmljujem poslovan prostor u starom gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Adresa: ulica Marina Getaldića 12, površina 16 m2. Kontakt: 099 8009 820

PLOVILA

Prodajem rezervoar za barku 12 litara malo korišten kao novo. Cijena 300 kuna. Mob: 098860796

Prodajem skalicu za barku u dobrom očuvanom stanju. Cijena 700 kuna. Mob: 098860796

Prodaje se malo korišten vanbrodski motor kratke osovine Suzuki 2 KS, za gumenjak, povoljno 3000 kn. 098 1849 730

Tražim vez za gliser Gruž rijeka... 0911927270

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Mlinima. Kontakt:0989155874 Tražim garsonijeru ili sobu za sezonu, ne mora biti ništa posebno opremljeno. Dovoljan je krevet, banja i kuhinja. Bilo gdje na području grada i rijeke Dubrovačke. Zaposlena muška osoba. Mob: 0976820876

Prodajemo stan na Pločama, Lazarina ulica od 65m2 korisne površine sa korištenjem vrta od 50m2 s pogledom na Stari grad, za 300.000 eur-a. Molimo zvati na broj mobitela 0994755516

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Mob: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti resto -

Mali oglasi

ran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem gitaru za početnike marke Singer. Kontakt: 097 698 9631

Prodajem modne lutke i štendere za butik,krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Prodajem traktor Solo te 3 demižane po 50 L. Sve u super odličnom stanju. Kontakt: 098 728 553

Kupujem podne i kamene ploče. Kontakt: 099 392 2800

Prodajem traktor Solo, te

3 demižane po 50L. Sve u super odličnom stanju. Mob: 098725553

Prodajem novu originalnu zimsku tendu za Adriatic 7.90 za 500 kn, kao i inox preklopnu skalicu 2+2 za 500 kn. Mob : 0913905107

Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

Prodajem kožnu garnituru tamno crvene boje, dvosjed u trosjed u odličnom stanju. Cijena 3500kn. Mob:0917214606

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA POSLOVA

Traži se dobrovoljac knjigovođa u mirovini za neprofitabilnu zakladu sa duhovno-kulturnom funkcijom “sv. Vlaho” Koločep. Kontakt: 091 784 3457

USLUGE RAZNO

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Uređujem đardine unutar grada i dajem stručne savjete za poljoprivredu (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje, zaštita palmi od štetočina). Diplomirani inžinjer agronomije. Kontakt: 098 9581 993

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794 . Mokošica.

Uredujem vrtove , dardine, okucnice, kosnja trave i sl. Mob: 091 6143 946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob: 098 137 1100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

“GRUŽ” 7.6. - 13.6.2022. “KOD ZVONIKA” 14.6.- 20.6.2022.

preminuli

PERICA RADIŠ (1985)

IVAN ROMIĆ (1931)

STANE CAPUT (1930)

ŽELIMIR MARKOVIĆ (1963)

TOMISLAV KRKIĆ (1966)

STIJEPO BRADAŠ (1941)

SOFIJA GALOV (1942)

KATARINA CARIĆ (1933)

Vjenčanje godine

Prelijepa Dubrovkinja i Duje u Gradu su rekli ‘zauvijek uzimam’ pred Bogom

Nogometaš Duje Ćaleta-Car i Dubrovkinja Adriana Ćaleta-Car u subotu su uplovili i u ‘crkvenu bračnu luku’. Nakon što su se prošle godine u strogoj tajnosti vjenčali zakonski, pred matičarem, a zbog epidemioloških mjera nisu mogli napraviti raskošno slavlje, ovaj mladi u njenom rodnom gradu proslavio je svoju ljubav i pred Bogom. Među uzvanicima bilo je mnoštvo poznatih lica, od sportaša do influencera, a samo neki od njih su Dejan Lovren, Bruno Petković i Iva Šarić.

Piće dobrodošlice održalo se u hotelu Excelsior nakon čega su mladenci ‘zauvijek uzimam’ izrekli u crkvi sv. Ignacija ili kako je Dubrovčani nazivaju Jezuiti. Nakon obreda vjenčanja mladenci su pustili golubice i pozirali sa sinčićem Maurom. Zabava do kasnih sati održala se u Revelinu, najprije na taraci,

a potom u unutrašnjem prostoru.

Mladenka je na sebi nosila atipičnu vjenčanicu, koju je za veliki dan kreirala Matija Vuica, optočena kristalima izazvala je pažnju i mnoštvo komentara. Za cipele je odabrala trenutno jedne od najpopularnijih sandala Mach&Mach, a zanimljivo je kako je odabrala svijetlo plavu boju za koju se kaže kako na svadbi nosi sreću za skladan brak. Kako je otkrila njena frizerka, frizura je nastala spontano na sam dan vjenčanja, a Adriana po njenim riječima nije zahtjevna već jednostavna klijentica, koja je prije svega posvećena majčinskim obavezama.

foto: Nikša Klečak/DD, Mario Babarović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL