petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački
Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.
Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288
Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr
Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović
Urednik Maro Marušić
Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović
020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr
Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević
Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević
Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)
Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater
Marketing
Nikoleta Zec Emanuela Jušić
020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr
Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr
Gledam fotografiju Nenada Periša kako nosi lijes svog sina. Napokon će biti gotovo. Skoro pola godine mediji su kasapili Mateja razvlačeći ga po koritima Save i Dunava. Novinari-lešinari iz dana u dan kljucali su utrobu nesretnog mladića hraneći se novim klikovima. Secirali su ga kao otorinolaringolozi iz najgorih nacističkih logora – u grlo su mu uvaljivali votku, ecstasy, LSD, u nos kokain, speed, mrmu, a u uši psihozu, halucinacije… Nenad Periš sve je to podnosio mirno i dostojanstveno, nije uzvratio niti jednom grubom riječju. Štoviše, u oproštajnom govoru zahvalio se svima koji su mu pomogli u potrazi, među ostalim, i novinarima crvima.
Gledam fotografiju Nenada Periša kako nosi lijes svog sina. Napokon će biti gotovo. Bar se nadam da će biti gotovo. Da će me sram prestati proganjat. Da će mi se misli zaustaviti s vraćanjem u prošlost. Matej je tada bio tek srednjoškolac, a ja sam bio otprilike njegovih godina. To je taj pe -
riod kada ti čitav život stane u erekciju. Pucaju te testosteroni, misliš da si najpametniji i najjači na svijetu, a nisi svjestan da te još samo kratko vrijeme dijeli od slavnog Goriborovog stiha – umjesto velikog i opasnog ku*ca, ja imam napaćenu dušu crnca. Tada sam još bio mlad, čitav svijet je bio preda mnom, tek ga treba osvojiti. A prvo što na tom putu treba pohraniti u vitrine jest finale Divlje lige – prvenstvo dubrovačkih kupališta u testosteronu.
Gledam fotografiju Nenada Periša kako nosi lijes svog sina. Napokon će biti gotovo. Bar se nadam da će biti gotovo. Da će sudac Nenad Periš odsvirati kraj i da će Špilja osvojiti Divlju ligu. Mjesto radnje je stara dubrovačka luka, vrijeme radnje august 2011. Još nema toliko apartmana i masovnog turizma, ne trči se za svakom kunom, brojni Dubrovčani su se okupili na tribinama i gledaju vaterpolski spektakl, a mi i ja (tojest naš ego) smo glavne zvijezde te veličanstve -
ne predstave. Kud ćeš veće erekcije za budaletinu na prijelazu iz dvadesetih u tridesete?
Gledam fotografiju Nenada Periša kako nosi lijes svog sina. Gledam i mislim se je li to moguće? Je li moguće da sam ja tom čovjeku u augustu mjesecu 2011. godine, na finalu Divlje lige u Portu, dvoznamenkasti broj puta ‘je*ao mater’? Da sam mu verbalno razvlačio užu i širu obitelj kljucajući im maternicu baš poput pravog novinara crva. Nenad Periš sve je to podnosio mirno i dostojanstveno, nije uzvratio niti jednom grubom riječju. Samo mi je pokazao crveni karton i uputio me s klupe Špilje na tribine.
Gledam fotografiju Nenada Periša kako nosi lijes svog sina i mislim se je li to moguće? Je li moguće da je debilna nakupina testosterona nastavila vrijeđanje Nenada Periša i s tribina? Da mu je nastavila spominjati mater, babu, stričeve, tetke, rođake, šogore? Takav je sport taj vaterpolo, za sve kriviš sudca – količinu uvreda koju za vrijeme jedne vaterpolske utakmice dobije čovjek u bijelom je možda usporediva tek s onima upućenim Mobyju kada je naletio na nadrkanog Eminema. Nenad Periš sve je to podnosio mirno i dostojanstveno, nije uzvratio niti jednom grubom riječju. Onda je odsvirao kraj. Špilja je pobijedila Kamen mali i osvojila naslov. Nastala je ludnica, svi su nam prilazili i čestitali. Odnekud se pojavio Nenad Periš. Stisnuo mi je ruku i blago se nasmijao. Nikakve ljutnje prema meni degeneriku nije pokazivao, iako bi bilo normalno da me raspalio šakom. Taj me flashback proganja od Stare godine.
Gledam fotografiju Nenada Periša kako nosi lijes svog sina, a suze mi se kotrljaju niz lice. Hvala ti, dobri čovječe! Hvala ti što si nas naučio najvažniju životnu lekciju – ostati miran i dostojanstven u najtežim trenucima. Hvala ti što si nam na tvom teškom osobnom primjeru pokazao tu lekciju bolje od bilo kojeg fratra, hodže i popa. Što si nas naučio da treba prihvatiti i pustiti. Oprostiti. Ne opirati se rijeci života. Ne opirati se Savi i Dunavu. Čak ni kad ti uzmu sina.
Projekt ‘Razvoj vodno-komunalne infrastrukture
Dubrovnik’ najveći je komunalni projekt u povijesti grada
U srijedu je objavljen natječaj za izgradnju najvažnijeg pojedinačnog projekta Aglomeracije Dubrovnik, pročistača otpadnih voda, odnosno UPOV-a Lapad i postrojenja za sušenje mulja na Osojniku. Na konferenciji za medije predstavljene su novosti o stanju ovog najvažnijeg komunalnog projekta u povijesti Dubrovnika, a predsjednik uprave Vodovoda Lukša Matušić govorio je o rezultatima dovršenih tendera i o projektima.
- Prije dvije godine u Gradskoj vijećnici smo potpisali Aglomeraciju Dubrovnik s Ministarstvom i Hrvatskim vodama te smo tada iznijeli određene informacije o tijeku tog projekta. Prošlo je vrijeme iza nas i određeni broj tendera je realiziran. Od njih 13 koji su u Aglomeraciji Dubrovnik realiziran je tender broj 1, a to je uređaj za pročišćavanje pitke vode u Komolcu. Svjedoci ste zadnje dvije godine kako on radi i što je donio gradu Dubrovniku. Iznimno smo zadovoljni kako to izgleda i dobili smo moderan i tehnološki napredan uređaj - kazao je Matušić.
Za tender koji se odnosi za izgradnju pročistača otpadnih voda ispod Petke, Matušić je kazao kako je složen i zahtjevan. Dodao je kako će natječaj biti otvoren 75 do 90 dana.
- Uređaj ispod Petke dopušta svim ponuđačima da nude razne tehnologije i dopuštene su sve one koje se uklapaju u područje park šume Petka. Tender je složen, puno smo posla i vremena izgubili na istome. Ponosan sam na djelatnike Vodovoda koji su predano radili da bi bili danas gdje jesmo - istaknuo je Matušić.
Govorio je o drugim tenderima. Naime, onaj koji se izvodi u Orašcu i Mokošici, koji je pod brojem 4,
privodi se kraju i u fazi je izvedbe. Matušić je naglasio kako je obveza Vodovoda do kraja godine ishoditi uporabnu dozvolu za navedeni tender. Naveo je kako se tender 2 sastoji od više grupa, a za njega su odabrani izvođači i žalbe traju do kraja mjeseca. Posebno se osvrnuo na tender 3 koji se odnosi na sanaciju hidrotehničkog tunela ispod Srđa, točnije zacjevljenje tunela, za koji su stigle četiri ponude i u tijeku je pregled i ocjena ponuda.U tijeku je pregled i ocjenjivanje pristigle jedne ponude za tender 5, dodao je Matušić, koji se odnosi na rekonstrukciju i sanaciju povijesnog kanala odvodnje u gradskoj jezgri ispod Straduna i ulice Prijeko. Matušić je precizirao kako su za tender 7 i 8 najmanje obratili pozornost, a riječ je o nabavci kamiona za zbrinjavanje otpadnih voda na području grada jer je bio cilj ubrzati one druge zbog građevinskih dozvola.
- Poremetilo nas je stanje na tržištu koje je takvo da je od kada smo potpisivali ugovore 2019. Godine došlo do poskupljenja puno toga, od goriva, materijala, kemikalija... Vodovod zbog toga svakodnevno ima velikih problema. Branili smo cijenu vode i branit ćemo i dalje, međutim, cijene
Projekt “Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik” vrijedan je 881,2 milijuna kuna. Od toga 457,6 milijuna kuna čine bespovratna sredstva EU-a iz Operativnog programa za konkurentnost i koheziju. Preostalih 190,1 milijun kuna osigurava Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske vode te Vodovod Dubrovnik, u iznosu po 63,3 milijuna kuna.
Sveukupno će se na sustavu vodoopskrbe izvoditi radovi u dužini 40.256 m cjevovoda što obuhvaća izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju. Pristup poboljšanoj kakvoći vode imat će 78.716 potrošača. Na sustavu odvodnje izvodit će se radovi u dužini 30.798 m, a na novi sustav odvodnje će se priključiti 4.409 novih potrošača. Pokrivenost sustavom odvodnje na području Aglomeracije Dubrovnik će biti 100 posto. Projekt obuhvaća i izgradnju pročistača pitke vode UPPV Ombla i pročistača otpadnih voda UPOV Lapad.
energenata idu strahovito prema gore - kazao je Matušić te dodao kako građani Dubrovnika zaslužuju imati moderan i napredan sustav odvodnje i vodoopskrbe.
Naveo je kako je kompleksan način bodovanja tijekom provedbe tendera.
-Cijena nije jedini faktor nego se boduju stručnjaci i u određenim cijenama su male razlike. Zbog svega toga treba dobro ‘vagati’ kakvu odluku donijeti. Interes naše tvrtke je da svaki naručitelj ima što manje žalbi tako da što prije krenemo s poslom - poručio je predsjednik uprave Vodovoda Luka Matušić.
Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako Vodovod radi odgovorno i visoko transparentno kada je u pitanju najveći projekt investicija u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav grada Dubrovnika.
- Nikad u povijesti Vodovoda nije odjednom krenulo ovoliko sveobuhvatnih investicija. Već neko vrijeme svjedočimo realizacijama i činjenici da se danas može mjeriti učinkovitost ovog projekta koji povećava kvalitetu života sugrađana - kazao je Franković.
Prisjetio se kako je prije dvije godine raspisan ugovor za pročistač pitke vode, dok je sada potpisan i ovaj drugi, za pročišćavanje otpadnih voda Petka.
- On nam je bitan za izvrsnost, posebno za pružanje kvalitete usluge u turizmu jer je važno kako gospodarimo otpadnim vodama. Prethodnih godina nam je puno muka zadavao postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Implementaci-
jom i izgradnjom tog novog sustava i to će postati stvar prošlosti. Projekt Aglomeracije se uspješno razvija i faza izvedenih radova je visoka uspoređujući s vremenskim razdobljem u trenutku potpisivanja ugovora do početka realizacije projekata koji su sastavni dio - dodao je gradonačelnik. Aglomeracija, prema njegovim navodima, obuhvaća i gradnju kanalizacijske mreže gdje do sad nije postojala, sanaciju postojeće vodoopskrbne mreže te izgradnju nove gdje to nije bilo.
- Svjesni smo činjenice da u sustavu javne nabave zakonskom obvezom odabiremo onog koji je najpovoljniji izvođač radova. Izgradnja kanalizacijske i vodoopskrbne mreže nužno zahtjeva bučne radove i u onom trenutku kada se izvode privremeno smanjuju kvalitetu života. U konačnici kada ti radovi budu završeni, kvaliteta života će se značajno povećati - rekao je Franković i dodao kako i Elektrojug radove prati sa svojom mrežom, a Hrvatski telekom s poboljšanjem njihove infrastrukture.
Župan Nikola Dobroslavić pohvalio je kako Grad Dubrovnik provodi brojne projekte koji se financiraju iz EU fondova poput ‘Razvoja vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik’.
- Ovim poboljšavamo kvalitetu života naših sugrađana, kao što kroz Centar za gospodarenje otpadom jamčimo rješenje problema otpada u županiji. Tako će ovim projektom biti riješen problem vodoopskrbe. Osim ovog projekta u Dubrovniku, u županiji imamo još dvije aglomeracije - Metković i Ploče. Imamo puno izazova, međutim na ovaj način ih uspješno rješavamo. Ja sam optimist jer radimo predano, marljivo i sustavno, a onda će doći i rezultati - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.
Prema neslužbenim informacijama, stigle su anonimne dojave koje se u prvom redu odnose na nestručno liječenje, nestručnu sterilizaciju, nehumane uvjete pod kojima životinje žive. Inspekcijski nadzor je obavljen temeljem kriminalističkog istraživanja koje provodi Policijska uprava dubrovačko-neretvanska
Dubrovačka javnost ostala je nemalo iznenađena situacijom kad su u utorak u jutarnjim satima u sklonište za napuštene životinje na Žarkovici stigli predstavnici Državnog inspektorata na zahtjev Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske županije. Sestre Sandra i Anica Sambrailo već dugi niz godina skrbe o nekoliko stotina napuštenih životinja koje na Žarkovicu dolaze iz cijele županije, a zahvaljujući njima i mnogobrojnim volonterima
kroz godine, Dubrovnik i ostali gradovi u županiji nisu gradovi čijim frekventnim dijelovima šetaju napušteni, gladni psi. Ubrzo po dolasku, predstavnici veterinarske inspekcije odjenuli su svoja zaštitna odijela i krenuli u provođenje nadzora, kako smo tada doznali, zbog anonimnih prijava o nehumanim uvjetima u kojima žive napušteni psi. Prema neslužbenim informacijama, stigle su anonimne dojave koje se
„Grad Dubrovnik nije izdao nalog niti pokrenuo bilo kakvu inicijativu za premještanje pasa sa Žarkovice. Molim da me ‘ljubitelji’ životinja prestanu povezivati s navedenim događajima. Do sada sam šutao o prijavi volontera koju su podnijeli zbog nehumanih odnosa prema životinjama te zdravstvenog stanja u kojem se nalaze životinje,“ objavio je Franković na društvenim mrežama
Piše Ivona Butjer
Mratinović
foto Goran Mratinović, DRUŠTVENE MREŽE
dnevniK petak, 27. svibnja 2022.
u prvom redu odnose na nestručno liječenje, nestručnu sterilizaciju, nehumane uvjete pod kojima životinje žive. Inspekcijski nadzor je obavljen temeljem kriminalističkog istraživanja koje provodi Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, a predmet su i netransparentne financije. Kako neslužbeno doznajemo, upravo su financije bile prvenstveni razlog krim istrage, a kasnije su pristigle i dojave o neadekvatnim uvjetima. Zbog trajanja istraživanja, ove informacije za Dubrovački dnevnik nisu i službeno potvrđene. Do zaključivanja ovog broja, službeni rezultati provedenih istraživanja još nisu stigli pa dio prijava vrijedi uzeti s rezervom. Naime, oni će pokazati imaju li prijave uporište u istini ili nemaju.
Ono što je dosad utvrdila inspekcija jest to kako su uvjeti u kojima životinje žive neprihvatljivi pa je jedan dio pasa, točnije njih 17, u srijedu prebačen u sklonište Animalis Centrum u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Navodno su oni koji su stigli na Žarkovicu i provodili nadzor bili zatečeni stanjem u kojem se nalaze životinje. S druge strane, Sandra Sambrailo smatra kako su nadzori politički motivirani. Također, u objavama putem stranice Društva za zaštitu životinja vrlo emotivno se osvrnula i na odvoženje dijela pasa sa Žarkovice u drugo sklonište. Sambrailo je podsjetila kako je u više navrata istaknula kako je činjenica kako azil nije registriran i kako nema potrebne uvjete za rad, no kako to nije njihova krivnja. Dodala je i kako 21 godinu rade tuđi posao i kako je izgradnja adekvatnog skloništa i skrb o napuštenim životinjama zadatak i obveza jedinica lokalne samouprave. „Ovaj azil postoji iz jednog razloga, a to je zato što ga nitko drugi nije htio napraviti,“ izjavila je Sam-
brailo koja je dodala kako je razočarana, povrijeđena, ali i zgrožena. Tvrdi i kako daju sve od sebe, i bez obzira na greške i mane, rade najbolje što mogu.
Sambrailo je kritike uputila na račun Grada Dubrovnika, odakle su u više navrata odgovorili kako oni nisu izdali nikakve naloge niti pokrenuli bilo kakvu inicijativu za premještanje pasa sa Žarkovice. I sam gradonačelnik Franković se osvrnuo na prozivke na društvenim mrežama. On tvrdi kako su dojave uputili nekadašnji volonteri sa Žarkovice, a isto su u neformalnim razgovorima Dubrovačkom dnevniku potvrdili izvori bliski Društvu. „Grad Dubrovnik nije izdao nalog niti pokrenuo bilo kakvu inicijativu za premještanje pasa sa Žarkovice. Molim da me ‘ljubitelji’ životinja prestanu povezivati s navedenim događajima. Do sada sam šutao o prijavi volontera koju su podnijeli zbog nehumanih odnosa prema životinjama te zdravstvenog stanja u kojem se nalaze životinje,“ objavio je Franković na društvenim mrežama uz fotografije koje je dobio od volontera sa Žarkovice, a koje prikazuju leševe pasa, izgladnjele životinje i teške uvjete u kojima žive.
O ovoj temi gotovo svaki Dubrovčanin ima svoje mišljenje, a svaki od njih suosjeća s napuštenim životinjama i njihovom sudbinom. Temeljni problem, bez obzira na sve, leži u neodgovornim pojedincima koji napuštaju svoje životinje, ostavljaju ih na cesti, ne brinu o njima, ne steriliziraju ih. Oni koji bi htjeli pomoći, to još uvijek mogu i napraviti u vidu udomljenja pasa i pružanja doma napuštenim bićima za koje je zapravo svako rješenje nedovoljno dobro. Baš svako, osim stalnog, sigurnog i adekvatnog doma, njege i povrh svega ljubavi.
„Ovaj azil postoji iz jednog razloga, a to je zato što ga nitko drugi nije htio napraviti,“ izjavila je Sambrailo koja je dodala kako je razočarana, povrijeđena, ali i zgrožena. Tvrdi i kako daju sve od sebe, i bez obzira na greške i mane, rade najbolje što moguNeke od fotografija koje su poslali volonteri
„U budućnosti bi ovakav autobus Libertasu donio bolju i kvalitetniju uslugu, što je najvažnije, ali bi osigurao i manju potrošnju resursa,“ izjavio je Franković
Piše Ivona Butjer Mratinović
foto IVONA BUTJER
MRATINOVIĆ
Uz potpuno električni pogonski sustav, autobus ima aktivni sustav upozorenja za pomoć prilikom skretanja s prepoznavanjem pješaka, vrata vozačke kabine koja imaju zaštitno staklo po cijeloj širini, USB utičnice za punjenje ispod putničkih sjedala, kao i LED osvjetljenje
Prezentacija i probna vožnja električnog autobusa tvrtke MAN održane su u srijedu u Komolcu odnosno od Komolca do Grada. Nazočili su gradonačelnik Mato Franković, predstavnik tvrtke Auto Hrvatska Zvonko Gabud, direktor Libertas Dubrovnik d.o.o.-a Franko Mekišić, zajedno sa svojim suradnicima. Gabud je kazao više o specifikacijama samog autobusa. „Čast nam je što imamo priliku prezentirati baterijsko-električni autobus MAN Lion’s City 12 E. Radi se o gradskom niskopodnom autobusu od 12 metara, kapaciteta 77 putnika koji je u potpunosti pogonjen na električni pogon. Pogoni ga električni motor na stražnjoj osovini, a struju vuče iz baterija snage 480 kilovatsata koji se nalaze na krovu autobusa. To su specifičnosti, a sve ostalo je manje-više preuzeto iz dizelskog autobusa. Doseg autobusa u realnim uvjetima vožnje je 300 do 350 kilometara dnevno, i to s jednim punjenjem. Punjenje je koncipirano tako što je prekonoćno,“ izjavio je Gabud te naglasio poseban značaj promišljanja o ekološki prihvatljivijim rješenjima.
„Prijevoz kao takav, a sigurno i javni gradski prijevoz kao temeljna sastavnica prijevoza putnika ulazi u jednu sasvim novu eru. Dosad smo se bavili strogim standardima, poput norme Euro 6, sljedeći korak je tzv. zelena faza u kojoj prelazimo na stopu nulte emisije, a to je moguće postići jedino uz električni pogon. Ovaj autobus je prošao brojna testiranja, od Španjolske, preko švicarskih Alpa, pa do Dubrovnika koji je sigurno
neizostavna destinacija na tom putu zbog geografskog položaja, ali i općeg značaja,“ izjavio je.
Mekišić je istaknuo napore koje Libertas Dubrovnik ulaže u nabavu ekološki prihvatljivijih rješenja, ali i pomlađenje voznog parka.
„Već određeni niz godina radi se na procesu uvođenja ekološki sve prihvatljivijih vozila u promet. Libertas od ranije sudjeluje u ovom procesu pa smo tako EU sredstvima već isfinancirali 11 novih autobusa s Euro normom 6, a dodatnih 18, financiranih također uz EU fondova i s Euro normom 6, je u dolasku. Kroz naredna dva do dva i pol mjeseca i tih 18 će biti na našim prometnicama. Dodatan iskorak predstavlja elektrifikacija. To će biti jedan ozbiljan pothvat jer osim samih autobusa, bit će potrebno osigurati i njihovo punjenje. No, kako kažu, i najdulji put počinje prvim korakom, a mi
Baterijsko - električni autobus MAN Lion’s City 12 E je gradski niskopodni autobus od 12 metara, kapaciteta 77 putnika koji je u potpunosti pogonjen na električni pogon. Pogoni ga električni motor na stražnjoj osovini, a struju vuče iz baterija snage 480 kilovatsata koji se nalaze na krovu autobusa. Doseg autobusa u realnim uvjetima vožnje je 300 do 350 kilometara dnevno, i to s jednim punjenjem. Punjenje je koncipirano tako što je prekonoćno. smo ga napravili. Određena mjerenja su napravljena, studija je naručena i u izradi je, ostvarili smo kontakt s HEP-om i stalno smo u kontaktu s gradskim Upravnim odjelom za EU fondove s kojim je suradnja izvrsna,“ izjavio je Mekišić.
Franković je istaknuo kako je važan i simboličan dolazak MAN-a s električnim autobusom u Dubrovnik.
„Dubrovnik je jedan od gradova koji je predvodnik i po pitanju SMART City tehnologija, ali i uvođenja električnih vozila u sustav, prije svega javnog prijevoza. Kako bi on zaživio i u potpunosti opravdao naša očekivanja, prethodno je bilo potrebno napraviti sve potrebne studije i analize, uočiti mane koje zasigurno imamo jer takav sustav nije postojao na području Grada Dubrovnika, uvidjeti s HEPom što napraviti kako bismo osigurali adekvatne punionice i sve što je bitno za osnovni preduvjet za dolazak ovakvog jednog autobusa,“ izjavio je Franković koji je dodao kako je uvođenje električnih autobusa u sustav javnog prijevoza konačni cilj. Podsjetio je i kako je nedavno upriličena testna vožnja manjim električnim autobusom čija je nabava financirana EU sredstvima također u planu. „U javnom prostoru su se na tu temu pojedinci koristili neistinama. Autobus tada, kad je došao u Dubrovnik, tih nekoliko dana je bio u potpunosti be-
splatan kako bismo testirali određene ulice i utvrdili eventualne manjkavosti s kojima bismo se mogli susresti. Ništa ne radimo napamet,“ istaknuo je.
KVALITETNIJA USLUGA, ALI I UŠTEDE Gradonačelnik je dodao kako je u tijeku cijeli niz projekata koje pripremaju za novi europski ITU program financiranja.
„U budućnosti bi ovakav autobus Libertasu donio bolju i kvalitetniju uslugu, što je najvažnije, ali bi osigurao i manju potrošnju resursa. Svjedoci smo činjenice kako cijene goriva variraju i one su sada iznimno visoke, ali istovremeno se taj porast cijena goriva nije odrazio na povećanje troškova prijevoza za naše sugrađane. Nije jer je Grad sa svojim proračunskim sredstvima stao iza Libertasa i osigurao da se naši sugrađani, bez obzira na gotovo dvostruko povećanje cijena goriva, i dalje voze po istim cijenama,“ izjavio je Franković.
Na pitanje kad bi autobus trebao doći na dubrovačke prometnice, Franković je odgovorio kako je rok od godinu dana pa nadalje. Uz potpuno električni pogonski sustav, autobus ima aktivni sustav upozorenja za pomoć prilikom skretanja s prepoznavanjem pješaka, vrata vozačke kabine koja imaju zaštitno staklo po cijeloj širini, USB utičnice za punjenje ispod putničkih sjedala, kao i LED osvjetljenje.
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK
Čitatelji Dubrovačkog dnevnika upozoravaju na mrlje kod ispusta ispod Petke, kod Lokruma, na Palaceu, a žale se i na neugodne mirise ispod ‘Adriatica’. Iz Vodovoda Dubrovnik pojašnjavaju kako će Aglomeracija i novi pročistač na Petki riješiti problem
Širenje gradova i velika turistička kretanja u destinacijama obično znače i smanjenu kvalitetu morske vode oko samog grada. S dolaskom sezone, otvara se često isto pitanje – u kakvom moru se ustvari kupamo?
Više čitatelja Dubrovačkog dnevnika u posljednjih 15-ak dana se obratilo redakciji, bilo vlasti-
tim svjedočanstvima ili fotografijama, o prizorima s dubrovačkih gradskih plaža koji ih brinu. Čitateljica Dubrovačkog dnevnika tako je nedavno fotografirala veliku fleku pored Lokruma koja joj, kako je napisala, ‘ne izgleda kao cvjetanje mora’. Kupači već godinama, pa tako i ove, upozoravaju na neugodan miris kanalizacije koji se može
petak, 27. svibnja 2022.
osjetiti na plaži ispred hotela ‘Adriatic’. Kupači su prije 10-ak dana svjedočili i nakupljenoj prljavštini plaže Palace, a oni koji šetaju Petkom često vide čudne mrlje i galebove na mjestu kanalizacijskog ispusta podno brda.
Na pitanje Dubrovačkog dnevnika uzorkuje li se more tijekom cijele godine ili samo tijekom sezone kupanja, iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ su odgovorili kako se uzorkovanje provodi od 15. svibnja do 1. listopada, a ispitivanja se provode u intervalima od 14 dana. Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora kojeg je donijela Županijska skupština, more će se u ovoj sezoni ispitivati na 121 plaži. Iz Zavoda su također kazali kako je u tijeku prvi ciklus ispitivanja kakvoće mora i dosad je obrađeno 68 uzoraka, od čega je 65 ocijenjeno izvrsnima, jedan je ocijenjen ocjenom ‘dobro’, a dva su zadovoljavajuće kvalitete.
„Tijekom prošlih sezona kupanja rezultati ispitivanja ukazuju na vrlo visoku kakvoću mora za kupanje (97 posto izvrsnih plaža). Povremena onečišćenja javljaju se u područjima bez odgovarajuće odvodnje otpadnih voda te uslijed rekonstrukcije i izgradnje sustava javne odvodnje,“ odgovorila je Dolores Grilec, dipl. ing. kemije, voditeljica Odjela za okoliš pri Zavodu.
Većinu problema onečišćenja i neugodnih mirisa, trebao bi riješiti projekt Aglomeracije Dubrovnik. Iz Vodovoda Dubrovnik na upit Dubrovačkog
dnevnika odgovaraju kako se on odvija u skladu s predviđenom dinamikom. Gotovo svi tenderi su objavljeni, a za dobar dio njih su već i odabrani izvođači. Upravo je ove srijede objavljen natječaj za izgradnju najvažnijeg pojedinačnog projekta Aglomeracije Dubrovnik, pročistača otpadnih voda, odnosno UPOV-a Lapad i postrojenja za sušenje mulja na Osojniku.
„Što se tiče daljnjih događanja oko pročistača otpadnih voda, nakon što zaprimimo sve ponude napravit će se njihova ocjena te će se odabrati najbolja ponuda za izgradnju. Naravno, trajanje samog procesa nabave ovisit će o zahtjevima za dodatnim pojašnjenjima, prijedlozima za izmjenu i u konačnici eventualnim žalbama samih zainteresiranih ponuditelja. Ali želja Vodovoda Dubrovnik je završiti proces odabira najpovoljnijeg ponuditelja do jeseni ove godine kako bi se do kraja godine mogla ishoditi građevinska dozvola i s radovima započeti početkom iduće godine,“ odgovorili su iz Vodovoda.
Od iznimne je važnosti u kontekstu čišćeg mora upravo rekonstrukcija pročistača na brdu Petka. Radi se o modernom uređaju s 2. stupnjem pročišćavanja, dakle mehaničkim i biološkim. Taj proces sastoji se od tri glavne tehnološke cjeline: mehaničkog pročišćavanja, biološkog pročišćavanja te obrade mulja, što će u konačnici rezultirati čistim morem jer će u njega odlaziti samo tehnički ispravna voda, dakle biološki potpuno neškodljiva.
„U sklopu radova izgradit će se novo postrojenje s pripadajućom opremom (grube i fine rešetke, ae
„Tijekom prošlih sezona kupanja rezultati ispitivanja ukazuju na vrlo visoku kakvoću mora za kupanje (97 posto izvrsnih plaža). Povremena onečišćenja javljaju se u područjima bez odgovarajuće odvodnje otpadnih voda, te uslijed rekonstrukcije i izgradnje sustava javne odvodnje,“ odgovorila je Dolores Grilec, dipl. ing. kemije, voditeljica Odjela za okoliš pri Zavodu
rirani pjeskolov mastolov, membranski biološki reaktor, itd.), postrojenje za obradu mulja, hidrotehnički tunel duljine oko 350 metara te podmorski ispust dužine 835 metara, kao i posebno postrojenje za solarno sušenje mulja na Osojniku. Ovaj uređaj projektiran je za ekvivalent stanovnika od 73 tisuće, dakle za trećinu većeg kapaciteta od postojećeg. Na taj način se željelo preduhitriti moguće probleme u budućnosti te će ovaj uređaj biti jamac sigurnosti sustava javne odvodnje u Dubrovniku,“ odgovorili su iz Vodovoda Dubrovnik.
Značaja ovog projekta za čistoću mora svjestan je i predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić koji ga svrstava među najbitnije u projektu Aglomeracije.
“Projekt izgradnje pročistača otpadnih voda možemo nazvati krunskim projektom Aglomeracije Dubrovnik. I financijski gledano on sam čini četvrtinu ukupne investicije, ali najbitnije je da je riječ o uređaju koji će značajno unaprijediti sustav javne odvodnje Dubrovnika i dugoročno osigurati njegovo dobro funkcioniranje. Iako još ne znamo za koju će se tehnologiju odlučiti ponuditelji jer je to ostavljeno njima na odabir, u natječaju smo jasno definirali da tražimo moderan uređaj s mehaničkim i biološkim pročišćavanjem i u skladu s najnovijim ekološkim zahtjevima, a sve kako bi osigurali da naše more u budućnosti ostane čisto,” izjavio je Matušić za Dubrovački dnevnik.
Do izgradnje novog sustava, postojeći se održava, no svakako nije prihvatljivo dugoročno rješenje. Aktualni pročistač sagrađen je 1977. godine, a
prvi problemi u njegovom radu pojavili su se već osam godina nakon njegove izgradnje, kada je i prvi put saniran.
Kako su podsjetili iz Vodovoda Dubrovnik, problem je nastao jer hidrotehnički tunel i vodne građevine u njemu nisu izgrađeni u potpunosti prema projektu te su greške u gradnji kroz godine dovele do postepenog začepljivanja sustava, a utjecaj prirode, posebice plime i oseke, negativno su utjecali na funkcionalnost samog uređaja.
„Posljednjih godina uređaj se posebno nadzire kako bi se problemi u njegovom radu prevenirali. Naravno, Vodovod je tijekom godina ulagao u opremu i zamijenio postojeću novom, ali i dalje ostaje izazov održavanja tako stare i velike građevine koja već 40 godina radi punim kapacitetom. Posljednja značajnija sanacija bila je tijekom 2020. godine, dok se uređaj učestalo obilazi uz pomoć posebne opreme, kako bi se utvrdilo stanje te sanirali eventualni manji kvarovi, upravo kako ne bi doveli do pojave novih većih problema u radu pročistača. Takav pregled proveden je i ove godine pred sezonu, a u sklopu njega pronađen je i otklonjen manji kvar koji, zbog preventivnog djelovanja, nije uzrokovao štetu po okoliš,“ odgovorili su iz Vodovoda na pitanje kada su posljednji put imali intervenciju na postojećem pročistaču na brdu Petka.
Problemi s kojima se susreću građani nisu ‘od jučer’ i s njima se prije nekoliko desetaka godina trebalo uhvatiti u koštac. No, iako sa zakašnjenjem, čini se kako konačno dolaze rješenja koja će doprinijeti čišćoj i kvalitetnijoj morskoj vodi i uopće kvalitetnijoj odvodnji.
“Projekt izgradnje pročistača otpadnih voda možemo nazvati krunskim projektom Aglomeracije Dubrovnik. I financijski gledano on sam čini četvrtinu ukupne investicije, ali najbitnije je da je riječ o uređaju koji će značajno unaprijediti sustav javne odvodnje Dubrovnika i dugoročno osigurati njegovo dobro funkcioniranje. Iako još ne znamo za koju će se tehnologiju odlučiti ponuditelji jer je to ostavljeno njima na odabir, u natječaju smo jasno definirali da tražimo moderan uređaj s mehaničkim i biološkim pročišćavanjem i u skladu s najnovijim ekološkim zahtjevima, a sve kako bi osigurali da naše more u budućnosti ostane čisto,” izjavio je Lukša Matušić
se diči uspjehom po kojem smo prvi u Europi, ispred Irske, bez makroekonomskih neravnoteža. Marić, kako i ne bi, cvjeta od ponosa zbog svojih sjajnih rezultata. U EK su pregledali sve račune u kojima piše koliko je država dužna, koliki su joj tekući troškovi i koliko će uprihoditi od poreza, PDV-a i drugih izvora. Prije toga se sve lijepo uštimalo i upisana je cifra koliko PDV-a Marić očekuje i koliko će ubrati od poreza. Sad kad je cifra napisana i prikazana, bome ju treba namaknuti. Zato se Porezna uprava pokazala izuzetno kreativna u smišljanju kako uprihoditi potrebno pa su zagrebački ugostitelji dobili uplatnice od petsto do milijun i petsto tisuća kuna na ime neplaćenog PDV-a. Tko im je kriv kad nisu platili PDV? Ali, nije tako jednostavno. Poreznici su im provjeravali sve račune i snimali situaciju pa donijeli rješenje po kojem su oni svoje ručkove i večere naplaćivali premalo. Čuj to! Premalo!
tit ćeš i svojoj ljubljenoj Domovini i tu nema rasprave. Čiča mića gotova je priča. Tko se nije ispisao iz hrvatskog državljanstva magarac je bio. I tako smo zadovoljili sve kriterije za ulazak u euro zonu. Kad se već veselimo euru, dragi naši poduzetni ugostitelji morate to i platiti. Što tu nije jasno? Mala je to cijena za sreću Domovine.
što god. Ne, to onda nije samo posao klubova, nego i posao politike. Jednako kao što je posao policije biti spremna s dovoljnim brojem dobro opremljenih i obučenih policajaca. Utakmica visokog rizika, pet stotina ljutitih i izigranih mladića, koji su došli na utakmicu, ali vidjeli je nisu, prepraćuje 16 policajaca. Ma dajte, molim vas. Što tu nije jasno?
računici naših poreznika, ako ste ribu prodavali za 350 kuna kilogram, dok ste je po računu nabavili za 160 kuna, trebali ste je prodavati za najmanje četiristo kuna. Tržište i slobodno formiranje cijena možete objesiti mačku o rep. Znači, na svaki kilogram smuljali ste četrdeset kuna pa time i državi platili manji PDV. Ali nećeš razbojniče! Dečki su izračunali kako ste kilograma ribetine prodali prejeftino i opalili vam PDV na to što niste prodali skuplje. Logično. Zašto bi samo oni koji su otišli u Irsku, Njemačku i kojekuda po Europi, morali plaćati porez na dohodak, za koji taj porez plaćaju Irskoj i Njemačkoj ili gdje ga već zarađuju. Ako si hrvatski građanin, pla-
napadi, ugrožavanje života, pucnjava, nekoliko ranjenih, srećom ne i teže, zatvorena A1 satima i pedesetak mladića u istražnom zatvoru, sukus je nogometnog derbija Hajduka i Dinama u Zagrebu. Ne bi to bila neka velika drama da je policija bila spremna za ono što se u takvim situacijama može dogoditi. A događa se, ne samo u Hrvatskoj. I ma koliko bilo svetogrđe bilo koga braniti kad se radi o huliganskim ispadima, neke stvari ovdje gadno bodu oči. Ako Dinamo odluči primijeniti propise kakve su prepisali od Barcelone ili koga već, to je njihovo pravo i to je ok. Ako transparent mora biti određene veličine, boje ili debljine, hajde dobro, neka ih. Ako nema bubnjeva, megafona ni pirotehnike, onda je to tako i gotovo. Ali to onda mora vrijediti za sve navijače, bili oni domaći ili gostujući. U ovom slučaju nije bilo tako. I ma što pričali čelnici Dinama, snimke utakmice ih opovrgavaju. BBB su imali, i bubnjeve, i megafone, i velike transparente koji su sve do tog derbija bili glavni rekviziti i obavezni dio folklora svih navijačkih skupina. Iz svega toga, takav postupak Dinamovih gazda nešto je što produbljuje ionako već prevelike animozitete među hrvatskim navijačima i hrvatskim regijama, krajevima,
Zato vrijeme u Gradu je sezona u punom zamahu i srećom nema straha, nitko od ugostitelja ne naplaćuje premalo. Sve u čast mile im Porezne. Problemi su samo na Žarkovici s onim jadnim napuštenim životinjama. Ljubitelji životinja, volonteri koji tamo s ljubavlju pomažu, očito nisu mogli ili htjeli prešutjeti nešto, što ne smatraju primjerenim. I koliko god, uvijek i nanovo treba zahvaliti sestrama Sambrailo na tome što rade kako bi pomogle napuštenim životinjama, neke stvari moraju biti pod sanitarnom, veterinarskom, financijskom i svakom drugom kontrolom. Ni Grad ni Županija ne mogu i ne smiju sve prepustiti tim dvjema volonterkama, nego ustrojiti sustav. Sustav u kojem će i volonteri uvijek pomagati i odraditi onaj topli ljudski dio. Zašto Azil Dumovec nikad nema problema s inspekcijama ili prijavama? Zato što je čist, održavan, a životinje u dobroj kondiciji, zdrave i vesele. Zašto brojni volonteri tamo dolaze šetati i socijalizirati pse i mačke, zbog čega imaju jako visok broj udomljenja? Krajnje je vrijeme da se napravi primjeren azil o kojem će brinuti stručni ljudi, naravno uz svesrdnu pomoć volontera poput sestara Sambrailo. Što tu nije jasno? Eto vas.
Završena je e-konferencija u redovnom postupku izdavanja građevinske dozvole za azil za životinje tijekom koje nije bilo primjedbi pozvanih javnopravnih tijela, čime je i ovaj korak uspješno završen. Nakon proteka zakonskog roka u kojem se saslušavaju stranke u postupku, izdat će se građevinska dozvola čime će biti ispunjen i posljednji preduvjet za izgradnju azila za životinje. Za realizaciju projekta gradskog azila za životinje prethodno je usvajanjem Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika uvrštena nova lokacija budućeg gradskog azila čime se otklonila temeljna administrativna barijera. Završenom izradom projektne dokumentacije, koja je u potpunosti izrađena prema referentnim pravilnicima i zakonima te prema smjernicama međunarodnih udruga za zaštitu životinja, projekt je poboljšan u smislu energetske učinkovitosti i održivosti. Naime, implementacijom fotonaponskih elektrana azil će svoje potrebe za električnom energijom ostvarivati putem solarne energije, a što će značajno doprinijeti prilikom prijave projekta za financiranje europskim sredstvima.
Kompleks budućeg gradskog azila smješten je na predjelu Grabovice, na površini obuhvata od 12.000 metara kvadratnih i bit će jedan od najvećih objekata ovakve vrste u Europi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave. Raspolagat će maksimalnim smještajnim kapacitetom za 352 životinje u ukupno 12 paviljona. Sastojat će se od središnje građevine s prostorima za osoblje, posjetitelje i zaposlenike, veterinarskom službom i ostalim servisnim prostorima te od zone paviljona s pripadajućim otvorenim prostorima za smještaj i rekreaciju životinja.
U sklopu operativne organizacije funkcioniranja integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u financijskoj perspektivi 2021.2027., održana je druga sjednica Koordinacijskog vijeća Urbanog područja Dubrovnik koja se sastoji od načelnika i gradonačelnika jedinica lokalne samouprave u sastavu urbanog područja.
Na sjednici Koordinacijskog vijeća prezentiran je pregled dosadašnjih realiziranih aktivnosti za korištenje sredstava iz ITU mehanizma u navedenoj financijskoj perspektivi, kao i pregled nacrta Provedbenih akata Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik – Komunikacijske strategije i Komunikacijsko akcijskog plana. Naime, upravo je Strategija preduvjet za korištenje sredstava iz ITU mehanizma, odnosno uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strate-
gije razvoja urbanog područja donošenje je provedbenih akata SRUP-a Dubrovnik. Strategija će biti dio obvezne dokumentacije koju će svi ITU gradovi, središta urbanih aglomeracija i urbanih područja trebati poslati u projektnoj prijavi na poziv kojeg će u narednom periodu raspisati Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u Republici Hrvatskoj iznose 5,16 milijardi kuna. Putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) na urbanom području Dubrovnik pruža se mogućnost financiranja širokog spektra investicija, a koje, između ostalog, uključuju infrastrukturu predškolskog odgoja (radovi i opremanje vrtića), nabavu ekološki prihvatljivih vozila i voznog parka, ulaganja u javnu turi-
stičku te u zelenu infrastrukturu. Koristeći dostupna sredstva kroz ovaj mehanizam urbana područja mogu također ulagati u višenamjensku sportsku, edukacijsku, sigurnosnu i društvenu infrastrukturu, u razvoj ili nadogradnju digitalnih usluga i proizvoda, izgradnju i opremanje poslovne infrastrukture za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, kao i u opremanje socijalne infrastrukture. Područja ulaganja uključuju kulturnu baštinu (građevinski i konzervatorski radovi na objektima kulturne baštine) te tzv. Brownfield projekte, a koji obuhvaćaju bivše industrijske i vojne lokacije, onečišćena zemljišta, napuštene lokacije i objekte te njihovu obnovu i revitalizaciju, odnosno prenamjenu u objekte društvene, obrazovne, kulturne, sportske, turističke i druge namjene ili u zelene površine.
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK 14 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato
Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić održali su ovoga ponedjeljka sastanak s direktorom tvrtke Bermello Ajamil & Partners Europe Luisom de Carvalhom i njegovim suradnicima iz Sjedinjenih Američkih Država – visoko rangiranim članovima Uprave tvrtke Markom Ittelom i Jamesom Roweom. Na sastanku održanom na daljinu putem internetske platforme razgovaralo se o potencijalima angažmana ove globalno renominirane tvrtke u osmišljavanju i razvoju koncepta budućeg cruise terminala Dubrovnik, a njihovi predstavnici izložili su presjek poslovanja s naglaskom na najznačajnije realizirane i trenutne projekte, od onih u Miamiju, New Yorku i San Franciscu, preko Singapura, Mauricijusa i Nassaua do Dublina. Sa sjedištem u Miamiju i uredima na Floridi, u Kaliforniji, New Yorku i Danskoj tvrtka Bermello Ajamil & Partners Inc. (skraćeno BA) potpisuje niz global-
no prepoznatih projekata koji se realiziraju diljem svijeta pa tako i na području Europe. Tvrtka posjeduje višedesetljetno iskustvo u arhitekturi, projektiranju, planiranju, krajobraznoj arhitekturi, unutarnjem dizajnu i gradnji, a često nagrađivani projekti iz pomorstva – cruise terminali i srodni objekti lučke infrastrukture čine većinu njihovog portfelja. Održivost objekata i njihovo integriranje u krajolik poštujući značajke prostora, ali i ciljeve sredina po pitanju upravljanja ovim segmentom turizma, istaknuli su predstavnici tvrtke, ključna u strateška odrednica njihovog poslovanja, a tvrtka već posjeduje iskustvo rada u sredinama pod zaštitom UNESCO-a. Na sastanku je dogovoreno da će Grad Dubrovnik tvrtki BA dostaviti sve potrebne podatke i inpute u svrhu izrade ponude s različitim uslugama koje nude, a iste uz projektiranje uključuju i izradu tržišnih analiza, master planova i poslovnih strategija.
Po okončanju provedenog javnog natječaja Marijeta Hladilo imenovana je pročelnicom Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Grada Dubrovnika.
Marijeta Hladilo prethodno je, od 2017. do 2021., bila pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, a potom je obnašala dužnost službenice ovlaštene za privremeno obavljanje poslova radnog mjesta pročelnice Upravnog odjela kojim sada upravlja.
Prije zaposlenja u gradskoj upravi sedam je godina obnašala dužnost pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 2010. do 2017. godine, dok je prethodnih osam godina bila zaposlena u dubrovačkoj poslovnici Generalturista na poziciji stručnog suradnika, od 2002. do 2010. godine.
Marijeta Hladilo diplomirala je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, gdje je završila i Opću gimnaziju.
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački
Dolazak toplih dana znači odlazak na plaže i susrete s koncesionarima. Pravo je vrijeme da se podsjetimo tko su firme i fizičke osobe koje su na upravljanje dobile vrijedne resurse. Odmah na početku valja istaknuti kako postoje koncesije za plaže, ali i koncesijska odobrenja. Koncesije izdaje Dubrovačko-neretvanska županija, a kon -
cesijska odobrenja Grad Dubrovnik. Zašto se za neke plaže daje koncesija, a na druge koncesijska odobrenja? Razlika je u ucrtanosti pomorskog dobra u katastar odnosno jesu li se provela adekvatna mjerenja granica pomorskog dobra što ponekad nije lako utvrditi jer more neprekidno mijenja dimenzije plaža.
petak, 27. svibnja 2022.
Županija nam je poslala popis svih koncesionara kojima su dali koncesiju, godišnji iznos te vrijeme trajanja ugovora. Odmah na prvu upada u oči da je ponajviše riječ o koncesijama na plažama ispred hotela. Pojedine plaže podijeljene su na dva područja. Tako Libertas Rixos plaća za područje A 260 tisuća kuna godišnje, a za područje B 180 tisuća kuna. Obje koncesije su do 2028. godine.
Jadranski luksuzni hoteli za plažu ispod Excelsiora plaćaju 288 tisuća kuna (rok 2026. godina), za kupalište Ville Sheherezade 123 tisuće kuna (2030.), Palace 398 tisuća kuna (2031.) te hotel Argentina 170 tisuća kuna do 2029. godine. Hotel More ‘svoju’ plažu plaća 80 tisuća kuna (2031.), a Villa Dubrovnik 70 tisuća kuna (2028.) Valamar pak za plažu ispred Presidenta plaća 406 tisuća kuna godišnje do 2034. godine, a zanimljivo, u koncesiju su dobili i plažu Cavu za 375 tisuća kuna do 2034. godine, ali dali su je u potkoncesiju tvrtki The Coral d.o.o. vlasnika Damiana Sebastiana Fellera. Iva Klaića, županijskog pročelnika za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku, pitali smo zašto je ovdje došlo do potkoncesije, odnosno zašto Županija direktno nije izdala koncesiju firmi The Coral d.o.o.
-Valamar se javio za koncesiju na Cavu te su je dobili. Međutim, oni su zaključili da će firma The Coral dati novu vrijednost čitavom području kojem gravitiraju njihovi hoteli pa su plažu prepustili na upravljanje potkoncesionarima. Moram naglasiti da ovdje nije riječ o prijenosu koncesije, nego samo potkoncesiji što znači da Županiji za eventualne propuste i dalje odgovara Valamar –objašnjava nam Klaić.
Pitamo ga je li moguće da Valamar tvrtki Coral daje potkoncesiju za neka veća sredstva, pa na taj način zarađuje?
-Ne, ne zarađuju. Potkoncesija jest i mora biti manja od onih uvjeta pod kojima je izdana. Naravno iz današnje perspektive čini se da se Valamar zeznuo što je plažu dao u potkoncesiju, jer oni odlično rade, ali u vrijeme dodjele Valamar je imao druge planove i viziju. Tvrtka Coral donijela je novu vrijednost koju su brojni turisti prepoznali –naglašava Klaić.
Plaža
Najskuplja koncesija ona u Uvali Lapad
Dodijeljene su koncesije i za atraktivne plaže koje nisu ispred hotela. Tako za plažu Banje koncesionar Kono d.o.o vlasnika Ile Topuzovića i Iva Vujnovića plaća 405 tisuća kuna (rok 2031.), Jelavić d.o.o., vlasnika Blaženka Jelavića, daje za plažu sveti Jakov 250 tisuća kuna (2031.), Tin Trade vlasnika Ivice Sentića za Copacabanu uplaćuje 504 tisuće kuna (2035.). Najveći iznos koncesije u Dubrovniku izdvaja tvrtka Dubrovački zalasci sunca vlasnika Siniše Jerosimića, Petra Luburića te tvrtke Šimeći d.o.o. (kojoj je vlasnik Jerosimić, a prije je bio John R. Alm, inače bivši direktor Coca-cole) za plažu u uvali Lapad – za jedno područje milijun i 610 tisuća kuna, a za drugo 310 tisuća kuna. Koncesija istječe 2035. godine.
Valja napomenuti da uz ovaj gore nabrojeni fiksni dio godišnje koncesije postoji i varijabilni, odnosno postotak od godišnjeg prometa koji se također uplaćuje u županijski proračun. Taj se postotak u najvećem broju slučajeva kreće od 3 do 7 posto.
Ovo su, znači, sve plaže u Dubrovniku koje
Najveći iznos koncesije u Dubrovniku izdvaja tvrtka Dubrovački zalasci sunca za Uvalu Lapad - za jedno područje milijun i 610 tisuća kuna, a za drugo 310 tisuća kuna. Koncesija istječe 2035. godine
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački
‘Da se na Dančama raspiše koncesija naravno da bi se zaradilo puno više, ali bi se prostor jako iskomercijalizirao. A zna se da su Danče plaža za lokalce’, kaže Ivo Klaić
su pod koncesijom. Za ostale vrijede koncesijska odobrenja koja izdaje Grad Dubrovnik. Klaić ističe kako puno veći kaos vlada po pitanju koncesijskih odobrenja nego koncesija.
-Koncesije su strogo regulirane i riječ je o popriličnim iznosima pa se koncesionari drže pravila. Također, nastojali smo i regulirati ležaljke na plažama, odnosno dijelove gdje se smiju postavljati, a gdje ne. Što se tiče onih plaža koje su pod koncesijskim odobrenjima, tamo je znatno više nereda, a inspekcije su rijetke. Da bi se plaža dala u koncesiju, mora biti ucrtano pomorsko dobro, ali to nije u nadležnosti Županije već se provodi u zemljišno-knjižnim odjelima nadležnih općinskih sudova – govori Klaić. Plaža Šunj u privatnom vlasništvu
Ti odjeli mogli bi promptnije upisivati pomorsko dobro, ali treba priznati da taj posao nije jednostavan. Uzmimo kao primjer plažu Šunj na otoku Lopudu. Mnogi će se sjetiti kako je plaža nekad bila puno veća, ali more ju je djelovanjem jako suzilo. Kada se pogledaju najnovije karte u katastru vidi se, točnije, ne vidi se pomorsko dobro,
a privatni vlasnici sežu sve do mora, a neki u vlasništvu, tako barem ispada gledajući karte imaju – more. Primjerice parcela vlasnice Marije Šilje kompletno je u moru(!). I brojni drugi su vlasnici plaže Šunj i mora –obitelji Svetac, Glavović, Mage, Preložnjak, firma Dalafota d.o.o., a dobar komad zemljišta oko uvale Šunj ima i poljoprivredno trgovačko poduzeće Rudine koje je svojevremeno pripojilo Dubrovačko primorje Pera Vićana. Poanta priče je da je zbog jakog djelovanja mora na plažu vrlo teško ucrtati granice pomorskog dobra pa tako nema ni preduvjeta za koncesiju, već se za Šunj izdaju isključivo koncesijska odobrenja.
-Negdje ona nisu ni loša, kao primjerice na Dančama. Da se tamo raspiše koncesija naravno da bi se zaradilo puno više, ali bi se prostor jako iskomercijalizirao. A zna se da su Danče plaža za lokalce. Mislim da je situacija s koncesijama na plažama zadovoljavajuća, naravno uvijek se netko nađe tko nije zadovoljan i govori kako je prije bilo puno bolje, a sjetimo se samo osamdesetih kada se naplaćivao ulaz na Banje – zaključuje Klaić.
O koncesijskim odobrenjima i njihovim nositeljima pisat ćemo u sljedećem broju.
„Nikada nisam ništa radio, a da nisam bio sto posto siguran, ni protiv zakona, ni države, ni bilo koga. Valjda ćemo se dogovoriti. Što se nas tiče, mi smo uvijek bili za dogovor i to se odavno moglo riješiti,“ izjavio je Pašalić
Županijski sud u Zagrebu prihvatio je žalbu vlasnika Marine Frapa Franja Pašalića tj. njegove tvrtke Laguna Trade prema kojem se ukida rješenje Općinskog suda u Dubrovniku i predmet vraća prvostupanjskom tijelu u postupak. Pojednostavljeno rečeno, prihvaćeno je traženje Laguna Tradea za obustavom radova na Lapadskoj obali. Međutim, od presude prvostupanjskog tijela i prvotnih traženja do danas puno se toga promijenilo. Tako je gradonačelnik Mato Franković nedavno izjavio kako je s Pašalićem postignut svojevrstan dogovor.
„Stav Grada Dubrovnika bio je da smo voljni izaći u susret koncesionaru i dati mu dio parking mjesta, ali ti naši prijedlozi nisu usvojeni od strane Ministarstva jer bi tada dolazilo do prekida koncesijskog područja. Na kraju je odlučeno kako naši sugrađani neće izgubiti niti jedno parking mjesto i neće se umanjiti vrijednost šetnice niti biciklističke staze. Granica pomorskog dobra će se produljiti i izmaknut će se sa svih spornih područja. Tako smo postigli zadovoljavajuću situaciju,“ kazao je tada Franković te istaknuo kako građanima nije oduzeto ništa, a pronašao se dogovor s investitorom. Prema novom dogovoru, a kako je pojasnio Franković, investitor će dobiti 20 parking mjesta. Dubrovački dnevnik kontaktirao je Pašalića, u svjetlu činjenice kako je prihvaćena njegova žalba, koji je kazao kako je pronađeno zadovoljavajuće rješe-
nje, a kako je sada na drugoj strani da odluči hoće li se ono i ispoštovati.
“Mi smo od prvog dana govorili da smo u pravu, ali netko je htio na silu nešto. Izgleda kako ipak svatko svome dosudi, neće nitko protiv svoga pa je tako i ovdje ispalo. No, sad smo išli na tijelo višeg stupnja i dalo nam je za pravo. Nikada nisam ništa radio, a da nisam bio sto posto siguran, ni protiv zakona, ni države, ni bilo koga. Valjda ćemo se dogovoriti. Što se nas tiče, mi smo uvijek bili za dogovor i to se odavno moglo riješiti,“ izjavio je Pašalić dodavši kako do cijele situacije koja se u međuvremenu dogodila, nije trebalo ni doći.
„Ali eto, to je mlado, usijane glave, misle se dokazivati, a onda nalete na tvrd orah pa se dogodilo ono što se dogodilo. Nadam se da se stvari neće ipak zaoštriti i kako se neće izgubiti potpora, to bi bilo najgore, kako za RH, tako i za Grad, pa i nas – da se ne izgradi cesta. I nama je u interesu da se izgradi cesta, mada bi, da se krenula graditi prije pet godina, bilo upola jeftinije,“ izjavio je Pašalić dodavši kako nikada nije traženo nešto što mu ne pripada, ali i kako su postignutim dogovorom zadovoljni.
„Jedva čekam da se sve završi, mada se bojim kako će se to dogoditi. Sezona je počela, čujem da su mašine često u kvaru, a ja bih volio da se svi radovi sutra okončaju. Nije do mene bilo nikada. Sve je to nekome služilo za politiku. A ja nisam od politike nego ekonomije,“ zaključio je Pašalić.
„Ali eto, to je mlado, usijane glave, misle se dokazivati, a onda nalete na tvrd orah pa se dogodilo ono što se dogodilo. Nadam se da se stvari neće ipak zaoštriti i kako se neće izgubiti potpora, to bi bilo najgore, kako za RH, tako i za Grad, pa i nas – da se ne izgradi cesta. I nama je u interesu da se izgradi cesta, mada bi, da se krenula graditi prije pet godina, bilo upola jeftinije,“ izjavio je Pašalić
Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆUsprkos ratu u Ukrajini, poskupljenju energenata, namirnica i ostalih potrepština, u Hrvatskoj se očekuje rekordan turistički prome
Cijene su svakim danom sve više i više. Inflacija ubrzava i obara rekorde. Za istu količinu novca može se kupiti sve manje hrane, goriva i drugih svakodnevnih potrepština. Praktički rast se cijena osjeti na svakom području, a provjerili smo hoće li jadranske cijene mnoge neugodno iznenaditi. Zbog pandemije koronavirusa protekle dvije sezone, cijene su rasle minimalno, a ove sezone ipak se očekuju bolje okolnosti pa samim time i dizanje cijena. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić kazala je kako su zapravo turističke cijene na Jadranu godinama prije korone rasle brže od vrijednosti koja se pruža za taj iznos. -To se događalo pod pritiskom potražnje, a sve skupa na krilima okolnosti koje su se događale kod konkurencije, po principu „kad jednom smrkne, drugom svane“. Znamo da je trend uzleta potražnje za našom destinacijom krenuo s nemirima na sjeveru Afrike, pa na Bliskom istoku, da bi se sve skupa zapetljalo s ratom u Siriji, što je svakako nama prelilo jedan dio njihovih gostiju. Veća potražnja podigla je cijene, a Bogu hvala veći dio naših poduzetnika iskoristio je to za dodatne investicije u podizanje kvalitete usluge – komentirala je Trojić.
Dodala je kako će u ovoj godini troškovi svim poslovnim subjektima biti veći.
-Pitanje je koliko će imati prostora za podizanje cijene, u odnosu na konkurenciju. Sve je užasno nepredvidivo, a poduzetništvo to ne trpi. Matematičkim rječnikom rečeno imamo jednadžbu u kojoj su nam svi faktori nepoznanice. Eto, upravo se u takvoj situaciji mi sad nalazimo. Trebat će mnogo mašte, živaca i strpljenja za dnevno praćenje promjene cijena inputa, a s tim će trebati korigirati i izlazne cijene – mišljenja je Trojić.
Dodala je kako se javlja problem s radnom snagom, osim globalnih problema s opskrbom i nedostatkom sirovina koji su doveli do općeg povećanja cijena te situacije s energentima na koju se nadove-
zao inflatorni val. Sve to, zaključuje Trojić, pridonijelo je povećanju troškova kroz povećanje plaća, troškove smještaja za radnike i ostalo. -Dakle, povećane cijene hrane, goriva, struje i rada utjecale su na troškove turističkog sektora, svih njegovih sastavnica. Turističke cijene će se neosporno morati dizati. Međutim ostaje pitanje do koje razine, gdje je granica elastičnosti naših gostiju. I ostala receptivna tržišta imaju iste izazove kao mi, i oni će biti prisiljeni dizati cijene – naglasila je Trojić te dodala kako će špica sezone biti odlična, ako neke nove okolnosti ne poremete trenutnu situaciju. Zbog svega toga ona smatra kako će tad biti sigurno prostora za podizanje cijena, no upravo to se smatra ‘dvosjeklim mačem’. -Teba jako voditi računa o vrijednosti za novac. Kroz taj pristup ostavljamo sliku o destinaciji i gradimo temelje budućim turističkim godinama. Trendovi su čudo. Ne smijemo se zanositi da smo nezamjenjivi. Turisti vole vazda otkrivati nešto novo. Ako im mi ne damo nešto novo, bolje, emotivnije, vrjednije, potražit će to negdje drugdje. Osim toga, „last minute“ buking postao je više pravilo nego iznimka. To će djelatnicima u prodaji iziskivati snažno srce i živce za nadmetanje i planiranje – zaključila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.
Predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus Vesna Lukić kazala je kako autobuseri većinom ovise o agencijama s kojima surađuju pa su tako neki dogovorili korigiranje cijena zbog povećanja cijena goriva. Ostali povremeni prijevoz, dodaje Lukić koja ima privatnu putničku agenciju koja se bavi povremenim prijevozom, imaju sličnu sudbinu. -Cijene su podigli oni koji rade sami svoj posao i ne ovise o nikakvim agencijama. Tako sam primjerice napravila ja. Cijene smo digli sigurno oko 15 posto što je ipak naš osobni rizik – navela je Lukić dodavši kako buking ide dobro unatoč poskupljenju. -Važno je naglasiti kako nismo digli cijene jer smo se ‘ogordili’ nego zato što je sve poskupilo. Smatram ka-
-Sve je užasno nepredvidivo, a poduzetništvo to ne trpi. Matematičkim rječnikom rečeno imamo jednadžbu u kojoj su nam svi faktori nepoznanice – kaže Trojić.
Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović, Josip Regović/Pixsellpetak, 27. svibnja 2022.
ko je puno bolje biti parkiran i ne voziti nego voziti i ostvarivati gubitke. Nije stvar samo u odrađivanju transfera nego tu treba ukalkulirati i plaće kroz cijelu godinu kao i troškove. Treba biti realan, ne treba ih dizati u nebo, ali ni spuštati minimalno. Važno je održati realnu cijenu i to ovisi o svakom pojedincu – kazala je Lukić. Smatra kako je problem povremenog prijevoza to što ga sve veći broj građana obavlja sam, dok oni profesionalni prijevoznici imaju velike inspekcije i troškove za obavljanje te djelatnosti. Cijene u autokampovima također su nešto malo povećane. Direktor Kamping udruženje Hrvatske Adriano Palman navodi kako su kampovi, kao i svi drugi, što zbog odrađenih investicija, a što zbog općeg poskupljenja, morali i za ovu godinu korigirati cijene.
-Tako je primjerice po analizi njemačkog ADAC-a u Hrvatskoj trošak jednog noćenja za „obiteljsko kampiranje“ u 2022. poskupio za sedam posto u odnosu na lani i iznosi 60,40 Eura. Vrijedi spomenuti i riječi kojima ADAC to prati: „visoka kvaliteta rezultira u višim cijenama“ – naveo je Palman koji je za potrebe teksta za Dubrovački dnevnik napravio analizu cijena kampova objavljenih u vodiču ADAC-a. Ti podaci govore kako prosječna cijena kampova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ispada 40,95 eura, a prema sjeveru u Splitsko-dalmatinskoj županiji 50,52 eura, Šibensko-kninskoj 55,02 eura pa tako prema sjeveru sve do istarskih kampova sa 62,99 eura. Izvršni direktor tvrtke Direct Booker Nino Dubretić
kazao je kako privatni iznajmljivači nisu korigirali cijene smještaja.
-Nije zabilježeno da iznajmljivači dižu cijene noćenja zbog inflacije i porasta troškova. Ta tema je došla u predsezoni kada su iznajmljivači već formirali cijene za ovu sezonu. Mi smo predložili svojim suradnicima ulazak u ovu sezonu s cijenama iz 2019. godine, a onda se te cijene mogu modificirati, dizati ili spuštati, ovisno o kretanju tržišta – komentirao je Dubretić. Dodao je kako tržište pokazuje da su travanj, svibanj i lipanj doživjeli ‘podbačaj’ u odnosu na 2019. godinu zbog globalnih aktivnosti. Predviđa kako bi srpanj i kolovoz mogli biti dobri.
-Čak ćemo te cijene dizati kod onih objekata koji imaju dobru i brzu dinamiku punjenja jer je to prilika za prodati nešto skuplje. Vodimo se ponudom i potražnjom, a ne poznajemo okolnosti oko vanjskih faktora. To je specifično tržište – govori Izvršni direktor tvrtke koja se bavi posredovanjem pri iznajmljivanju privatnog turističkog smještaja. Direktor prodaje i marketinga Hotela Lero Ivan Galov naveo je kako je inflacija doista jako velika.
-Svi ulazni troškovi su jako povećani te je dodatno zakomplicirana situacija u turističkom sektoru uz rat i pandemiju. Prostora za korekciju cijena još uvijek ima; cijene su ostale na razini rekordne 2019. godine, a dio troškovnih razlika ćemo dijelom pokrivati umanjenjem dobiti iz razloga da zadržimo kvalitetu svih usluga za buduće razdoblje – zaključio je Galov i dodao kako su najave za sezonu zasad dobre, rezervacije stalno pristižu i što je najbitnije, nema otkazivanja u Hotelu Lero.
-Nije zabilježeno da iznajmljivači dižu cijene noćenja zbog inflacije i porasta troškova. Ta tema je došla u predsezoni kada su iznajmljivači već formirali cijene za ovu sezonu. Mi smo predložili svojim suradnicima ulazak u ovu sezonu s cijenama iz 2019. godine, a onda se te cijene mogu modificirati, dizati ili spuštati, ovisno o kretanju tržišta – komentirao je Dubretić.
Provjerili smo kako će se organizirati prikupljanje otpada u lukama i marinama, a vezano uz novi sustav gospodarenja otpadom u Dubrovniku.
Novi sustav gospodarenja otpadom ne prestaje izazivati komentare u dubrovačkoj javnosti. Glavna promjena koja će kroz godinu dana biti uvedena jest po načelu ‘onečišćivač plaća’, odnosno napušta se stari sustav naplate usluga Čistoće putem kvadrata, gdje visina računa ovisi o kvadraturi stambenog prostora, a uvodi se sustav naplate prema stvarno proizvede-
noj odnosno odloženoj količini miješanog komunalnog otpada. Čistoća će pomoću otpadomjera, odnosno uređaja koji se nalazi na spremniku i zapremnine je 20 litara, utvrditi koliko je točno otpada odložilo određeno kućanstvo i na temelju toga će se formirati cijena. U cijenu je uključen fiksni dio koji se odnosi na održavanje susta-
va, a varijabilni dio će ovisiti o tome koliko je puta osoba odložila u spremnik miješani komunalni otpad. Redakciji Dubrovačkog dnevnika javili su se građani koji su se zapitali na koji način će se
O preuzimanju i zbrinjavanju otpada do odvoza brinut će se zaposlenici koncesionara
Fotografija koja prikazuje količinu otpada nastalog s jedne brodice koja je bila privezana
odlagati otpad u marinama s brodica i jahti koje se preko ljeta sidre u Dubrovniku i okolici. Jedan čitatelj poslao nam je i fotografije prosječne količine otpada s jedne brodice i zapitao se kako će ovakva veličina vreće od smeća ući u otpadomjer čija je rupa zapremnine 20 litara. Tragom ovih informacija upitali smo Čistoću na koji će se način organizirati prikupljanje i odvoz otpada, kao i naplata istog s brodica i jahti koje se preko ljeta sidre u dubrovačkim krajevima. S obzirom na to kako je najavljeno uvođenje otpadomjera i kartica za kućanstva, te formiranja cijene na osnovu fiksnog i varijabilnog dijela koji se odnosi na količinu predanog otpada, nameće se pitanje tko će i na koji način moći predati otpad s brodica i jahti, ali i tko će se teretiti za račun za predani otpad.
„Jahte i brodice će svoj otpad moći predavati ovlaštenom koncesionaru mjesta pristanka/odlaganja otpada, primjerice Luka Dubrovnik, ACI Marina, Županijska lučka uprava i drugi, a uglavnom to i sada tako rade“, istaknuo je u odgovoru na naš upit Marko Iveković, direktor tvrtke Čistoća d.o.o.
Pojasnio je i kako Čistoća otpad preuzima i isti naplaćuje od navedenih ustanova, sukladno predanoj, odnosno preuzetoj količini.
„Poslovni subjekti koji po prirodi poslovanja proizvode veće količine otpada posjedovat će vlastite spremnike za odlaganje i predaju otpada“, zaključio je.
Dakle, kartice za otvaranje spremnika neće imati turisti koji dolaze s brodicama i jahtama, već će njima gospodariti luke i marine, a njima će turisti i predavati otpad koji će onda biti propisno zbrinut u spremnike, a u konačnici luke i marine snosit će troškove zbrinjavanja otpada.
Redakciji Dubrovačkog dnevnika stigli su upiti čitatelja kako će se organizirati novi sustav gospodarenja otpadom, a vezano uz prikupljanje smeća s jahti i brodica. -
Kako nam je kazao direktor Čistoće Marko Iveković, prikupljanje otpada neće biti organizirano jednako kao u kućanstvima na području grada, već će svaki gospodarski subjekt imati vlastite spremnike
FOTO GRGO
JELAVIĆ/PIXSELL
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK
Anamarija Obradović nedavno je u Narodnoj
knjižnici Grad otvorila izložbu pod nazivom Fragmentacija. Dubrovnik na njenim slikama prikazan je skroz drugačije
‘Glazba mi je jako bitna u procesu stvaranja. Inače u životu ništa ne volim raditi bez muzike, a pogotovo slikanje’
Anamarija Obradović, akademska slikarica i voditeljica slikarsko-kiparske radionice Kazališta Marina Držića, nedavno je u prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorila izložbu pod nazivom Fragmentacija koja Dubrovnik prikazuje na posve neuobičajeni način. Izložba se može pogledati do 3. lipnja.
Pojma nemam o likovnoj umjetnosti, ali mogu kazati što sam osjetio gledajući Fragmentaciju. Moćan! To je riječ koja najbolje opisuje mo-
je osjećaje prema Dubrovniku u vašim slikama. Što ste vi željeli reći?
Godinama imam potrebu prikazati Grad na neki svoj način. Valjda je to dug prema onim počecima kada si freelancer, pa da bi preživio od projekta do projekta, među ostalim, crtaš panoramu koja je toliko puta prikazana da je jednostavno monotona.
Moram vas odmah prekinuti. Što mislite o vašim kolegama koji crtaju isključivo turističke
motive? Je li riječ o kiču ili se ipak tu i tamo može pronaći umjetnost u takvim djelima koje, da se ne lažemo, prvenstveno služe za turističku prodaju?
Ovisi o motivima. Ako njih slikanje panorame veseli i rade to s ljubavlju, onda može biti umjetnost, ali ako je riječ o isključivo prodaji, tada vrlo teško. Ja konkretno u tim motivima nisam uživala, jer se ponavljaju, pa su mi sterilni. Kao štancanje, tvornica… A oduvijek sam Grad htjela prikazati drugačije. Ova ideja mi se već pojavila prije šest godina, ali nisam imala dovoljno vremena, sve do korone. Eto, tako da je lockdown u mom slučaju u nečemu valjao (smijeh). Nego da se vratimo na poruku slika. Htjela sam prikazati Grad koji je na udaru svih vanjskih čimbenika, a pri tom jasno prednjači turizam, ali i moderni život gdje ljudi jurcaju 300 kilometara na sat često ni ne znajući zašto. Fragmenti Grada pucaju, točnije eksplodiraju pod tim pritiskom nakon što su stoljećima mirno stajali. Ali ne samo Grad, nego i stanovnici, točnije njihovi međuljudski odnosi. Fragmentirali smo se jedni od drugih.
Što likovni kritičari kažu o izložbi?
Zar Dubrovnik uopće ima likovnih kritičara (smijeh)? Nažalost, više ih nema ni u medijima. Nema ni rubrike kultura, a kamoli likovnih kritika. Inače, tko je god bio, rekao je da mu se sviđa. Čini mi se da je posjetiteljima izložbe ova serija slika baš legla, prije nisam imala takve recenzije (smijeh). Ne znam razloge za takvo oduševljenje, možda duže vremena nitko Grad nije prikazao na drugačiji način.
Jesu li se kupci već zainteresirali?
Da, ima ih, raspituju se. Vidjet ćemo, neka prvo izložba bude gotova.
S obzirom na radne zadatke u Kazalištu Mari-
na Držića, koliko uopće stignete slikati?
Ne onoliko koliko bih htjela. Posao u Kazalištu zna biti fizički izazovan, ali nije jedini razlog zašto nisam previše slikala. Tu je jasno i privatni život. Ipak sam uspjela završiti ovaj ciklus, doduše na poticaj Roberta Kralja i Marte Baće kojima se i ovim putem zahvaljujem na motivaciji. Da njih nije bilo možda bi sve ostalo na par slika, bez da bih završila čitav ciklus. Nije da mi se to u životu nije događalo (smijeh).
Kako izgleda sami proces slikanja? Čeka se da dođe onaj trenutak inspiracije ili se stane ispred praznog platna, pa iako možda nije najbolji dan za umjetnost, ipak se pokuša nešto napraviti?
Ima svakakvih dana, to je istina. Moj neki način jest da prvo čitavu ideju realiziram u glavi. Složiš priču u mislima s kojom ćeš se okupirati u tom ciklusu radova. I onda kreneš raditi. Naravno da imam dana kao da sam po prvi put u životu uzela kist u ruku. U tim trenucima sve ostavim i maknem se te se vratim sutra ili neki drugi put. A onda s druge strane ima momenata kada ruka leti po platnu, sve ide, i te slike koje napravim u mahu su mi uvijek najdraže. Skroz uđeš u to što radiš, uroniš, teško je opisati taj osjećaj, valjda neka energija struji kroz tebe, a ti ju samo kanaliziraš. Bilo bi sjajno kada bi se taj osjećaj konstantno mogao postići (smijeh).
Možete li nekad s nečim izazvati te osjećaje? Glazba mi je jako bitna u procesu stvaranja. Inače u životu ništa ne volim raditi bez muzike, a pogotovo slikanje. Nije bitan ni žanr, ni izvođač, nego kako se taj dan osjećam. Zanimljivo, nekad mi i po južini dobro ide, a nekad sam skroz luda. Nema pravila.
Koji novi ciklus možemo očekivati? Motaju li se kakve ideje?
‘Na tim filmovima bilo mi je draže raditi s našim ljudima, nego strancima. Razlog je improvizacija koju Zapadnjaci ne poznaju, a nekad je i više nego poželjna, kao onda kada nisam imala dobru boju za prikazati hrđu, pa sam koristila Cedevitu’
‘Nas je osam u klasi diplomiralo na Akademiji u Splitu, nažalost jedino ja radim posao najbliži svojoj struci’
Naravno, ali neću vam reći o čemu se radi (smijeh). Glupo mi je najavljivati, pa se onda možda ne dogodi. Mogu samo reći da slike planiram na tehnički drugačiji način.
‘Htjela sam prikazati Grad koji je na udaru svih vanjskih čimbenika, a pri tom jasno prednjači turizam, ali i moderni život gdje ljudi jurcaju 300 kilometara na sat često ni ne znajući zašto. Fragmenti Grada pucaju, točnije eksplodiraju pod tim pritiskom nakon što su stoljećima mirno stajali’
Kako inače gledate na apstraktnu umjetnost? Jasno se može vidjeti razlika između kvalitetne apstrakcije i one koja to baš i nije. Da bi netko došao do apstrakcije mora proći studiju figuracije i kompozicije, odnosno biti toliko savršen da makne i očisti neke njihove dijelove da bi dobio sjajno apstraktno djelo. Mnogi se, nažalost, prodaju s lošom apstrakcijom, a ne znaju naslikati ni čašu, ni stolicu. Tko se imalo razumije u slikarstvo, sve ovo o čemu pričam vrlo lako vidi.
Imate li vi kakve ideje u smjeru apstrakcije?
Radila sam jedan ciklus koji nikad nisam dovršila. Sjećam se da je taj ciklus tematski podsjećao na spot jedne pjesme Bjork, zaboravila sam kako se zove stvar (smijeh).
Što kažete na dubrovačku likovnu scenu?
Scena je šarolika, ima dosta kvalitetnih i talentiranih umjetnika, samo nažalost ne čuje se previše za njih. Mislim da je najveći problem što 90 posto slikara nema adekvatne radne uvjete, odnosno atelje. To je stvarno zeznuto, a dobro znamo kakva je situacija s nekretninama u Dubrovniku. I sama se snalazim na svakakve načine. Tako doma slike većih dimenzija radim klečeći na kušinu u par kvadrata (smijeh).
Je li udruga dubrovačkih likovnih umjetnika pokušala nekako riješiti taj problem?
Pokušava se, ali uvijek ostane na obećanjima, nikad se ne riješi ništa konkretno. Još kad sam se vratila s fakulteta, mladi umjetnici bili su pozvani u gradsku vijećnicu i tadašnji gradonačelnik je govorio o rješavanju ateljea, ali ništa se nije dogodilo. Spominjale su se lokacije starog zatvora u Gradu, stara bolnica… Sigurno bi se mogao naći neki prostor.
Pa evo sada je Grad kupio TUP, moglo bi se tamo nešto riješiti.
Bilo bi to lijepo. Mnogi slikari su prestali s radom upravo radi manjka prostora. Niti imaju gdje slikati, niti igdje mogu prezentirati ono što rade. Nas je osam u klasi diplomiralo na Akademiji u Splitu, nažalost jedino ja radim posao najbliži svojoj struci. Atelje je također važan zato što se posao može prekinuti, pa nastaviti, a doma je uvijek muka, jer se sve mora pospremiti. Kreativna četvrt s umjetnicima bila bi ujedno i sjajna turistička ponuda za onu klijentelu koja voli originalnost i umjetnost koja nije komercijalna. Puno je takvih primjera diljem svijeta.
Kako gledate na titule akademski slikar i one koji se bave slikarstvom, a nisu završili službene škole?
Postoje akademski slikari koji su loši, i oni koji nisu završili školu, a sjajni su. Nije to samo tako u slikarstvu, nego i u brojnim drugim umjetničkim granama. Nema pravila.
Koliko likovne akademije pomažu u razvijanju cjelokupne tehnike, a koliko s druge strane od-
Dubrovački dnevniK petak, 27. svibnja 2022. Intervju
mažu ako nekoga talentiranog tjeraju u uštogljene kalupe?
To jako ovisi o mentoru. Ja sam imala sjajnog profesora Gorkog Žuvelu koji je nažalost prije pet godina preminuo. Bio je odličan pedagog, fenomenalno motivirao, davao nam je odriješene ruke. Moja generacija na klasi je imala više materijala i alata od kiparske klase. Recimo njima su se događali kalupi, da ih se pokušavalo usmjeriti u nešto komercijalno, dok je u Zagrebu bila obrnuta situacija, tako da ni ovdje nema pravila.
Kako gledate na suvremenu umjetnost?
Volim suvremenu, konceptualnu umjetnost, ali baš ono kako sam rekla za apstrakciju vrijedi i ovdje. Ima sjajnih umjetnika, ali i puno bezveznjaka. Pravi konceptualni umjetnik itekako iz tebe može izvući jaku emociju. Čak je nekad dobro i ako ti se ne sviđa, ako imaš neko gađenje prema djelu, ovisno o poruci koja se tim djelom šalje. Uvijek je dobra emocija u umjetnosti, najgora je ravnodušnost.
Što kažete na Jana Fabrea koji se predstavio i dubrovačkoj publici? Jednima je vrhunski umjetnik, drugima trešer.
Meni je općenito njegov umjetnički rad sjajan. Međutim prošle godine kod nas u Kazalištu je gostovao sa svojom predstavom. Napravio je predstavu o svome životu, rekla bih kao hommage samome sebi, pa mi to baš nije sjelo. Senka Bulić je u predstavi bila sjajna, ona mi je i inače jedna od najdražih domaćih glumica, ali cjelokupna ideja predstave me nije baš oduševila.
Malo nam objasnite što vam je točno posao u Kazalištu Marina Držića?
Moje radno mjesto je voditelj slikarsko-kiparske radionice. Scenograf ima idejno rješenje kako će scena izgledati (iako je redateljeva riječ zadnja), a na meni, stolaru i rasvjeti je da realiziramo tu ideju. Radim svakakve poslove, od onih piturskih, pa do oslikavanja i modeliranja. Sloboda ovisi o scenografu, koliko on sam ima razrađenu ideju i koliko ne želi odstupanja.
Radili ste i na mnogim svjetskim uspješnicama poput Game of Thrones, Star Wars, indijski film iz bollywoodske produkcije i slično. Ispričajte nam iskustva.
Jako težak posao, velika mašinerija. Dnevno se radi 12-16 sati. Dobra je zarada, ali nemaš vremena za ništa drugo. Sve skupa nije mi previše leglo. Puno stresa, a nema tih para koje mogu nadomjestiti moje zdravlje, gušte i trenutke opuštanja. Na tim filmovima bilo mi je draže raditi s našim ljudima, nego strancima. Razlog je improvizacija koju Zapadnjaci ne poznaju, a nekad je i više nego poželjna, kao onda kada nisam imala dobru boju za
prikazati hrđu, pa sam koristila Cedevitu. Oni tako nešto nikad ne bi učinili, nego bi prevrnuli sve da nađu baš tu kupovnu boju. Potrošili bi novaca i vremena za nešto što se može riješiti jeftinom improvizacijom. Imala sam i loših iskustava s jednom šeficom kada smo snimali na lokaciji u Kaštelima baš za Game of Thrones. Sve bi moje zasluge pripisala sebi, baš je riječ o pravim igrama prijestolja (smijeh). Tako da sam morala svoje uratke fotografirati pa pokazivati zajedničkoj šefici.
Jeste li ikad razmišljali o odlasku u inozemstvo? Tamo biste možda lakše uspjeli u likovnom stvaralaštvu. Sve je to splet okolnosti. Nakon fakulteta se nisam željela vratiti u Dubrovnik, ali tako se složilo. Na povratku doma bilo mi je teško, jer nisam imala stalno zaposlenje. Tada sam jako puno slikala i izlagala, to mi je bila neka utjeha. Onda su se počeli događati razni poslovi, vanjski suradnik kazališta, Ljetne igre, film, pa nisam više bila pod finan cijskim stresom i čitava percepcija kvalitete života mi se promijenila. Nije mi žao što nisam pošla, jer evo sada ne bi bila ovdje, a dobro mi je. Jedino što mi je možda malo krivo što u Frankfurtu nisam upisala poslijediplomski za umjetničke instalacije, iako sam imala priliku. Mislim da bih to danas mogla iskoristiti vezano uz scenografiju.
‘Naravno da imam dana kao da sam po prvi put u životu uzela kist u ruku. U tim trenucima sve ostavim i maknem se, te se vratim sutra ili neki drugi put. A onda s druge strane ima momenata kada ruka leti po platnu, sve ide, i te slike koje napravim u mahu su mi uvijek najdraže’
‘Uvijek je dobra emocija u umjetnosti, najgora je ravnodušnost’
Dubrovački maturanti zadnji dan škole su proslavili u srijedu, a taj su važan životni događaj proslavili u dvorištima svojih
DAN ŠKOLE
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački
škola. Uz ples, veselje, pjesmu, bakljade i zabavu, ispratili su vjerojatno i najljepše dane u svojim životima koji će im uvi-
jek ostati kao najdirljivije uspomene. Dubrovački dnevnik od srca im želi puno sreće u daljnjem školovanju odnosno radu.
puno sreće u daljnjem obrazovanju odnosno radu
Denis, Danijela i Samivoljeni sinčić radost je tati i mami
Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv
Mijenjao je brojna imena, tako se između ostaloga više puta zvao Australis, a tijekom svog životnog vijeka od samo početka AMERICA, a potom još i USS WEST POINT, ITALIS, NOGA, ALFERDOSS I AMERICAN STAR.
Australski državljanin Vangel Cvetkovski kao malo je dijete s roditeljima emigrirao iz tadašnje Jugoslavije, a svoje je zanimljivo putovanje objavio u kraćim memoarima. “Napustili smo Skopje 12. travnja 1969. te preko Beograda i Sarajeva vlakom doputovali u Dubrovnik. Tu smo ostali oko jedan tjedan u nekom luksuznom hotelu sve do 24. travnja kada je pred luku uplovio brod AUSTRALIS i tamo se usidrio. S nekoliko manjih brodica prebačeni smo na ogromni brod, najveći koji sam do tada ikada vidio. Sljedećeg smo dana isplovili, da bi preko Sicilije, Capetowna i Fremantlea stigli 24. svibnja u Sydney” – piše Cvetovski u svojim memoarima.
Nešto ranije, 7. studenog 1965. je u Fremantle stigla i makedonska emigrantica Sonja Stojčevska, ali ovaj put je tek kršteni AUSTRALIS na svom prvom putovanju plovio kroz Sueski kanal preko Port Saida i Adena. lako je AU-
STRALIS polazio iz Pireja, daleko bližeg za putovanje iz Skopja zbog ukrcaja na brod, razlog mukotrpnog putovanja preko Beograda, koje je u to vrijeme moralo trajati najmanje dva dana, bio je veoma pragmatičan. Zbog dugogodišnjeg sukoba oko imena Makedonije, grčka vlada nije dozvoljavala Makedoncima da se bez posebnih viza upućuju u Grčku pa je jedini način da se brojni emigranti ukrcaju bio odlazak u Dubrovnik. Iako je skretanje broda prema Gradu donosilo velike dodatne troškove, grčkom brodaru Chandrisu je bilo itekako zanimljivo i isplativo izvan reda plovidbe svojih emigrantskih pruga povremeno uplovljavati i na gruško sidrište zbog doista velikoga broja makedonskih emigranata koji su u to vrijeme masovno odlazili u Australiju i Kanadu. Zanimljiva životna priča makedonskog emigranta tako nas je dovela do grčkog broda AUSTRALIS , ali i njegove ništa manje zanimljive životne storije.
...koncem svibnja 1941. brod je rekviriran za potrebe U.S. Navy te odmah upućen u Newport News u državi Virginia na potpunu rekonstrukciju u ratni transportni brod.
U brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock u Virginiji SS AMERICA izgrađen je po projektu znamenitog arhitekta William Francis Gibbsa za brodarsku kompaniju United States Lines. Kuma novogradnje broj 569, Eleanor Roosevelt, supruga američkog predsjednika, prigodom porinuća 31. kolovoza 1939. ju je krstila imenom AMERICA. Dogodilo se to samo dan prije nacističkog napada na Poljsku i početka Drugog svjetskog rata.
AMERICA je bila putnički lajner od 33.961 bruto
tonaže, dug 220 metara koji je u tri putnička razreda mogao prihvatiti ukupno 1202 putnika o kojima su brigu vodila 643 člana posade. Dvije parne turbine ukupne snage 34000 KS preko dvije propele omogućavale su mu plovidbu brzinom do 22 čvora. Vlasnik broda United States Lines ga je uposlio na transatlantskim putovanjima na kojima je prvi put zaplovio 22. kolovoza 1940.
Kako je Drugi svjetski rat odavno bjesnio svim europskim ratištima, AMERICA je bila vidno označena da je američki, i u to vrijeme neutralni brod dok je noću plovila uvijek pod punom rasvjetom. Kako je rizik ipak bio prevelik, koncem svibnja 1941. brod je rekviriran za potrebe U.S. Navy te odmah upućen u Newport News u državi Virginia na potpunu rekonstrukciju u ratni transportni brod. Radovi su dovršeni do 15. lipnja kada je pod novim imenom i oznakom USS WEST POINT (AP-23 ), kapacitetom prihvata 7.678 osoba pod punom ratnom opremom zaplovio prema Atlantiku, a potom uskoro na dalekoistočna ratišta gdje je uglavnom boravio tijekom cijeloga rata.
USS WEST POINT je sve svoje ratne zadatke sretno i uspješno obavio te u njima ostao gotovo neoštećen. Preplovio je preko 500 tisuća nautičkih milja prevozeći točno 505.020 osoba. Vraćen je u civilnu službu 1946. kada je u brodogradilištu Newport News Shipbuilding and Drydock ponovo rekonstruiran da bi nastavio održavati svoju ratom nasilno prekinutu transatlantsku prugu New York,
27. svibnja
hampton, Cobh. Na njoj pod starim imenom AMERICA uspješno plovi sve do 1964. kada je, nakon što je ukupno 288 puta preplovila Atlantik i prevezla 476.462 putnika, za 4,25 milijuna dolara prodana grčkoj brodarskoj kompaniji Chandris Line.
Brod je u Pireju temeljito preuređen za masovna emigrantska putovanja i za prihvat 2.258 putnika i 586 članova posade. Pod imenom AUSTRALIS na prvo putovanje je iz Pireja zaplovio 21. kolovoza 1965. kroz Sueski kanal prema Australiji i Novom Zelandu odakle se vratio preko Panamskog kanala i Miamija u Southampton. AUSTRALIS je nastavio svoja emigrantska kružna putovanja istim putem oko svijeta sve do 1967. kada je zbog izraelsko-arapskog rata Sueski kanal bio zatvoren, pa je do njegovog ponovnog otvorenja sve rjeđe posjećivao Pirej te je uglavnom plovio samo preko Rta Dobre Nade.
Iz tog vremena postoji zapis putnice Carole Wilson koja je zabilježila svoje putovanje iz Southamptona preko Pireja, Dubrovnika i Capetowna do Fremantlea gdje je stigla pred sam Božić 1968. AUSTRALIS je povremeno bio unajmljivan i za kružna putovanja Sredozemljem i Tihim oceanom. Veliki skok cijena nafte prisilio je Chandris Line da koncem 1977. prekine emigrantske plovidbe pa je AUSTRALIS raspremljen u novozelandskoj lu-
ci Timaru. Sljedeće je godine za 5 milijuna dolara prodan američkom Venture Cruise Lineu koji mu opet, po treći put vraća ime AMERICA.
Nakratko i neslavno plovi na kružnim putovanjima iz New Yorka, pa je brodar došao u financij-
AMERICA je bila putnički lajner od 33.961 bruto tonaže, dug 220 metara
dnevniK petak, 27. svibnja 2022. Priče o moru i brodovima
ske poteškoće. AMERICA je zaplijenjena i prisilno vezana u Brooklynu da bi već nakon tri mjeseca odlukom suda bila prodana na dražbi gdje ju je, ali ovaj put za svega milijun dolara, ponovo kupila brodarska kompanija Chandris Line. Pod imenom ITALIS, preuređeni brod, kojem je uklonjen prvi od dva dimnjaka, neko vrijeme služi kao brod-hotel te povremeno plovi na kružnim putovanjima. Ipak, vrijeme je učinilo svoje pa je ITALIS raspremljen u rujnu 1979. u zaljevu Elefsina pored luke Pirej u Grčkoj. Tu ostaje punih četrnaest godina sve do 1993. te mijenja ime u NOGA i ALFERDOSS i dva puta biva neuspješno prodan u staro željezo. Na koncu, iako u izuzetno lošem stanju, ALFERDOSS je za 2 milijuna dolara prodan u tajlandski Phuket gdje je trebao služiti kao luksuzni ploveći hotel.
Pod novim imenom AMERICAN STAR, isplovio je 31. prosinca 1993. u teglju ukrajinskog remorkera NEFTEGAZ 67 preko rta Dobre Nade (nije zbog starosti mogao Sueskim kanalom) prema Tajlandu, ali zbog izrazito loših vremenskih prilika nije daleko stigao. U velikom nevremenu jačine 12 bofora na Atlantiku su popucali svi vezovi pa je AMERICAN STAR potpuno napušten nemoćno plutao sve dok se 18. siječnja nije svom silinom nasukao na hridi i plaže Playa de Jurado Garce i kanarskog otoka Fuerteventura. Nakon dva dana brod se od siline morskih valova prepolovio. Osiguravatelji su ga proglasili potpuno uništenim, “Total
loss” dana 6. srpnja 1994. nakon 54 godine njegovih plovidbi. Njegovi tužni ostaci su godinama bili velika turistička atrakcija za sve posjetitelje Kanarskih otoka. Svaku godinu zbog stalnih oceanskih valova i oštećenja brod je bilo sve manje i manje vidljiv tako da u ovoj 2022. godini imamo informaciju da više nema nikakvog vidljivog traga broda na površini mora, a ostatci broda su formirali umjetni podmorski greben.
AUSTRALIS
Pireja zaplovio 21. kolovoza 1965. kroz Sueski kanal prema Australiji i Novom Zelandu
- Gita, Beba i Stijepo prilažu 250,00 kn u spomen drage naše Magdice, umjesto cvijeća
- Umjesto vijenca, povodom smrti majke moje prijateljice Pave Odak 200,00 kn. prilaže Tinka.
- Obitelj Vojinić donira Domu iznos od 1,000,00 kn
Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima.
UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije
Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju
-Umjesto cvijeća, u spomen na Joza Nikolića, oca naše prijateljice, Kike, Luce i Sanja udruzi doniraju 1000 kn -Posljednji pozdrav Jozu Nikoliću umjesto cvijeća obitelj Poljanić i Biočić udruzi doniraju 400 kn
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK
priloziMole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!
- Davorka i Pero Lepeš, u spomen na pok. Zdenku Pavlović prilažu 300,00 kn;
- Marijana i Dubravko Ogresta, u spomen na dragu tetu Nadu Maračić, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn;
- Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn.
- Maro,Rea i Romana za dragu nonu Daniru Smoje umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn;
- Obitelj Gjaja, u spomen na dragu gospođu Daniru Smoje umjesto cvijeće prilažu 200,00 kn.
Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!
Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com
U spomen na pok. Branku Bokić Kukolj, 150 kuna prilaže obitelj Šantić; Davor Pujo donacija 400 kuna; Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara donacija 300 kuna; Magdalena Aerlić donacija 1 200 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.
IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva. skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (ranim danom od 9:00 – 17:00)
Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.
U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.
Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim
standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.
Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.
Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!mbulanta u ponedjeljak i utorak, 6. i 7. lipnja 2022.
Tel: +385 (0)20 400 500, +385(0)20 400 505
Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com, email: info@marin-med.com
petak, 27. svibnja 2022. Dubrovački dnevniK
Prodajem autoprikolicu i old timer Opel manta. Kontakt: 091 151 7650
Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056
Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116
Prodaje se Chervolet Spark 2007 godište, uščuvan i ispravan. Automobil je registriran do 10/22. godine. Drugi vlasnik i samo 54000km. Moze se pogledati u Mokošici. Cijena po dogovoru.Zvati na broj 020/452827.
“Iznajmljuje se garsonijera u Lapadu; ozbiljnoj zaposlenoj osobi na duže vrijeme. Osiguran parking. Tel: (020) 204-985 Mob: 091/435 2011”.
Iznajmljujem stambeni prostor za radnike ili veću obitelj u Knežici blizu Pema. Prostor ima 4 sobe, 2 banje, kuhinju i dnevni boravak. Parking osiguran. Kontakt: 091 595 6901
Iznajmljuje se garsonijera u Lapadu, ozbiljnoj zaposlenoj osobi na duže vrijeme. Osiguran parking. Mob:0914352011
Iznajmljujem stambeni prostor za radnike ili veću obitelj u Knežici blizu Pema. Prostor ima 4 osobe, 2 banje, kuhinju i dnevni boravak. Parking osiguran. Mob:0915956901
Iznajmljuje se garaža u naselju sedam smrtnih grijeha. Mob:0981992849
Iznajmljujem sobe u Župi Dubrovačkoj na duže vrijeme. Cijena po dogovoru. Mob:0922857452
Iznajmljuje se poslovni prostor u starome gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Ulica Marina Getaldića 12, površina 16m2. Kontakt 0998009820
Iznajmljujem novonamješten, jednosoban stan u Orašcu na duže vrijeme za 2300 kn + režije. Dopušteni su kućni ljubumci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584
Iznajmljujem garsonjeru u Orašcu na duže vijeme. Cijena 1800 kn + režije. Dopušteni kućni ljubimci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584
Iznajmljujem poslovan prostor u starom gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Adresa: ulica Marina Getaldića 12, površina 16 m2. Kontakt: 099 8009 820
Prodajem rezervoar za barku 12 litara malo korišten kao novo. Cijena 300 kuna. Mob:098860796
Prodajem skalicu za barku u dobrom očuvanom stanju. Cijena 700 kuna. Mob:098860796
Prodaje se malo korišten vanbrodski motor kratke osovine Suzuki 2 KS, za gumenjak, povoljno 3000 kn. 098 1849 730
Tražim vez za gliser Gruž rijeka...0911927270
Prodajem stan u neboderu u Gružu, 64 m2, 180 000 eura samo za gotovinu. Pogled na Lapad. Kontakt: 098 1760 747
Prodajem kuću u Mlinima. Kontakt:0989155874
Tražim garsonijeru ili sobu za sezonu, ne mora biti ništa posebno opremljeno. Dovoljan je krevet, banja i kuhinja. Bilo gdje na području grada i rijeke Dubrovačke. Zaposlena muška osoba. Mob: 0976820876 Mlađa, stalno zaposlena ženska osoba traži jednosoban stan u dugoročni najam na području Dubrovnika koji prima malog psa starog 10 godina i naručenog na život u stanu. Mob:0977592009
Prodaje se stara kuča u Konavlima i zemljište 3000 kvadrata blizu puta..na upit... 0955106792
Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj –Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076
Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009
STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B
STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C
STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C
OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.
ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A
MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.
ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B
Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.
Prodajem namješten stan
u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843
Prodajem gitaru za početnike. Kontakt: 097 698 9631
Prodajem metalni stalak za vanbrodski motor. Cijena po dogovoru. Mob:098860796
Prodajem traktor Solo, te 3 demižane po 50L. Sve u super odličnom stanju. Mob:098725553
Prodajem novu originalnu zimsku tendu za Adriatic 7.90 za 500 kn, kao i inox preklopnu skalicu 2+2 za 500 kn. Mob:0913905107
Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611
Prodajem kozje mlijeko.Kontakt: 099 835 7981
Prodajem kožnu garnituru tamno crvene boje, dvosjed u trosjed u odličnom stanju. Cijena 3500kn. Mob:0917214606
Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001
Astarea Gastro Team tražimo konobare/ice za nadolazeću sezonu. Nudimo smještaj, dva obroka, mogućnost napredovanja, odlična primanja te ugodnu radnu atmosferu. Mob : 099 329 59 16
Gospođa s dugogodišnjim iskustvom nudi usluge njege starijih i nemoćnih osoba unutar grada (Ploče, Lapad, Stari grad) 24 sata dnevno. Kontakt: 095 595 4935
Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553
Orezujem masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946
Uređujem đardine unutar grada i dajem stručne savjete za poljoprivredu (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje, zaštita palmi od štetočina). Diplomirani inžinjer agronomije. Kontakt: 098 9581 993
Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.
Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946
Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob:0981371100
Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460
KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klu-
pice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208
Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338
GRUŽ” 24.5. - 30.5.2022. OD ZVONIKA” 31.5.- 6.6.2022.
BRANKA KUKULJ (1978)
GORDANA NESANOVIĆ (1938)
HASO ČIMIĆ (1940)
IVO BOSOLT (1954)
STIJEPO PRČAN (1953)
KATE RAKIDŽIJA (1929)
SRĐAN VRANČIĆ (1965)
LUKO CAREVIĆ (1954)
MARKO TOMIĆ (1942)
GOŠA LAPTALO (1938)
MAROJE TRKULJA (1981)
JOZO NIKOLIĆ (1957)
MANDALJENA JAKOBUŠIĆ (1933)
MARKO ŠABAN (1955)
JELA BURIĆ (1933)
DARINKA SMOJE (1931)
NIKŠA MARGARETIĆ (1951)
ANDRO DRAŠKOVIĆ (1953)
KATICA DUKIĆ (1925)
MIRKO CVJETKOVIĆ (1964)
BALDO FILIPOVIĆ (1951)
DINKA MREŽAR (1953)
