Interni časopis Doma Zdravlja "Dr Ristić" broj 16 Jun 2010

Page 1

1


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Savetovali{te za ishranu

MATEMATIKA ZDRAVLJA

••Sadr`aj •

broj XVI jun 2010.

Jedi malo, jedi dobro! 3 Mali saveti – zna~ajni rezultati Izbor `ivotnog puta 4-5 Zna~aj profesionalne orijentacije Mikrotalasna rezonantna terapija 6-7 Kvantna medicina - medicina novog milenijuma Opasnosti u bazenu 8 Infekcija uha Krpelj ponovo vreba 9 Lajmska bolest S.O.S. – da pote~e `ivotna energija 10-11 Prva pomo} Pro{irene vene nogu 12-13 Bolest savremenog ~ove~anstva Kao voda za ~okoladu 14 Seks u trudno}i Samo da se podsetimo... 15 Odoj~e i leto

Impressum

• Osniva~: Fond za javno zdravlje „Dr Milutin Risti}“ Narodnih heroja 38, Novi Beograd • Glavni i odgovorni urednik: Dr Slobodanka Risti} • Redakcija: Marija Mati}, Sanja Mr|anov • Saradnici u ovom broju: Dr Olga Had`i}/Dr Zorica Milosavljevi}/Dr Dragoljub Popovi}/Dr Tatjana Jovi}/Dr Ana Milojevi}/ Dr Borisav Mandi}/Dr Marica \uran/Dr Slavica Golubovi}/Dr Ljiljana Lekovi}/ • Dizajn i prelom: AvantGuarde desing • [tampa: Politika A.D. • Kontakt: zcentarªdr-ristic.com / www.dr-ristic.com tel +381 11 2693 287 lok 122 fax +381 11 2693 287 lok 133 • Tira`: 10.000 primeraka CIP - Каталогизација у публикацији Народна Библиотека Србије, Београд 613/614 DOM zdravlja „Dr Ristić“ : interni časopis / glavni i odgovorni urednik Slobodanka Ristić. 2006, br. 1 Beograd : Dom zdravlja „Dr Ristić“, 2006 (Beograd : Politika). - 30 cm COBISS.SR - ID 223194631

2

Mali saveti – zna~ajni rezultati

JEDI MALO, JEDI DOBRO!

KVANT je najmanja koli~ina svake energije, koju mo`e emitovati ili apsorbovati atom, atomsko jezgro ili molekul. Kvantum je mno`ina, veli~ina, koli~ina. Kvantna mehanika je mehanika mikrokosmosa, temelj nuklearne fizike. Kvantna teorija je nauka o zakonima kretanja ~estica od kojih su sastavljena tela (molekuli, atomi, elektroni, itd.). A, kvantna medicina? U Briselu je 1989. godine progla{ena za medicinu tre}eg milenijuma, posle dugogodi{nje primene u biv{em SSSR-u. Novi pristup ljudskom organizmu kao slo`enom kibernetskom sistemu nau~no je postavljen u Nau~no – istra`iva~kom centru za kvantnu medicinu Vidhuk u Kijevu. A, sve je po~elo iskonskim pitanjima: [ta je `ivot? Da li je ljudski organizam samo zbir pojedina~nih organa ili tako ~arobna, jedinstvena celina? Kvantna medicina govori o holisti~kom pristupu ljudskom telu kao celini. Gr~ki koren ove re~i je holos, {to zna~i ceo. I, mada zvu~i tako nejasno, “holisti~ki” je pojam, ~ije zna~enje bi trebalo da prihvate svi koji ho}e da `ive zdravo, jer po holisti~koj teoriji celina predstavlja ne{to vi{e od pukog zbira njenih sastavnih delova. Dakle, matematika gubi bitku kad je re~ o zdravlju. Ponekad je dva i dva vi{e (ili manje) od ~etiri! PRI^A broj jedan: U Srbiji je svake godine oko 30.000 novoobolelih od malignih bolesti, a od njih, na`alost, umre oko 18.000. U svakom momentu, u Srbiji od malignih bolesti boluje oko 120.000 ljudi. @ene naj~e{}e obole od raka dojke, grli}a materice i plu}a. Mu{karci ~e{}e boluju od raka plu}a, debelog creva i prostate. Nacionalna strategija pod nazivom “Srbija protiv raka” insistira na pet osnovnih pravila: prevencija, rano otkrivanje i le~enje kancera, obu~avanje stru~nog kadra i edukacija stanovni{tva. PRI^A broj dva: “^ovek prepoznaje samo one stvari, koje pripitomi. Ljudi nemaju vremena da bilo {ta upoznaju. Oni kupuju gotove stvari kod trgovaca. A, kako nema trgovaca, koji prodaju prijatelje, ljudi vi{e nemaju prijatelja. Ako ho}e{ prijatelja, pripitomi me!” – “Mali princ”, Antoan de Sent Egziperi. PRI^A broj tri: Ka`u, u `ivotu postoji pet stvari, koje se ne mogu vratiti: kamen kad je ba~en, re~ po{to je re~ena, mogu}nost po{to je odba~ena, vreme kad je pro{lo, ljubav za koju se ne borite. Ka`e se i da je ljubav jedina, koja se delenjem ne umanjuje. Ljubav (ni)je matematika! PRI^A broj ~etiri: “Ovaj ~ovek je morao ili da poludi ili da na drugi na~in ode dalje od svih nas. Nikad mi ne bi palo na pamet da }e mu i jedno i drugo po}i za rukom,” rekao je Kamij Pisaro posle smrti Vinsenta van Goga. A, sam umetnik kao da je odgovorio, rekav{i: “Mogu ja s Bogom savr{eno da se slo`im i u `ivotu i u umetnosti. Ne mogu, me|utim, da iza|em na kraj s ne~im {to je ve}e od mene, a to je stvarala~ka snaga.” PRI^A broj pet: “Volim vas oboje, tako mnogo da nisam u stanju da podnesem da gledam {ta sebi ~inite. Tako vam svega {to mo`ete da uradite i mo`ete da imate u `ivotu, dopustite mi da vam pomognem. Verovatno nikada ne}u saznati koliko je hrabrosti potrebno, dragi Eri~e, ali sebe radi, molim te, poslu{aj.” Ovako opisuje Erik Klepton u “Autobiografiji” pismo oca svoje supruge, koje ga je pokrenulo da se za ceo `ivot re{i zla kao {to je heroin. I, {ta nas u~e, ove nasumi~no odabrane, pri~e? Kad nekoga volite, onda ga volite u celosti. Prijatelja, `enu, mu{karca, dete, ku}nog ljubimca... Kad ne{to radite, radite punim srcem, u celosti. Bilo da ste umetnik, lekar, pekar... @elite da budete zdravi i do~ekate duboku starost? Naravno, ali to tra`i svakodnevnu brigu. Ni{ta stra{no, samo celovito, nikako parcijalno. Zdrava ishrana, dobar san, {etnje, ve`be, lepe misli, osmeh... I, ono najva`nije – redovna kontrola zdravstvenog statusa. Samo pet minuta je potrebno, na primer, za pregled dojke. Pet minuta, koje mogu spasiti @IVOT.

Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

REDAKCIJA

Osmi{ljen plan ishrane podrazumeva: spisak namirnica pre odlaska u prodavnicu, pripremu sa {to manje masno}a i soli i – u`ivanje u hrani. Na tanjiru samo onoliko hrane koliko mo`ete da pojedete

NAVIKE u ishrani, ukoliko su pravilne, poma`u o~uvanju zdravlja, produ`etku `ivota, boljem kvalitetu `ivljenja i spre~avanju bolesti. Ultimativni principi pravilne ishrane su pravilna periodizacija obroka i adekvatan izbor namirnica. To zna~i da u toku dana treba imati tri glavna i dva sporedna obroka (u`ine) i da ti obroci treba da se sastoje od nutritivno vrednih namirnica i po sastavu i po koli~ini. I principi pravilne ishrane su dobro poznati. Za normalan rast, razvoj, po`eljan nivo otpornosti organizma, reprodukciju i spre~avanje nastanka bolesti (za koje nepravilna ishrana predstavlja faktor rizika) potrebno je da unos hranljivih materija bude uravnote`en. To zna~i da se energetski unos obezbe|uje tako da pribli`no 60 odsto bude porekla iz ugljenih hidrata, 10 do 15 odsto iz belan~evina i najvi{e 30 odsto iz masti. Tako|e je neophodno svakodnevno unositi dovoljnu koli~inu vitamina i minerala. Sve ovo se posti`e raznovrsnom i uravnote`enom ishranom. Ipak, neki od nas imaju problem sa postizanjem i odr`anjem telesne mase u okvirima vrednosti, koje garantuju dobro zdravlje. Za takve, osim preporuka, koje se odnose na odabir i koli~inu namirnica, koje treba koristiti u toku dana, savetovanje o pravilnoj ishrani uvek uklju~uje i promene navika, koje se odnose na `ivotni stil. Neke od preporuka, odnose se na izmene u na~inu nabavke, pripreme i konzumacije hrane, a mogu zna~ajno da pomognu pravilnijem pristupu svakodnevnoj ishrani. Kupujte pametno! U kupovinu krenite siti i sa spiskom namirnica, koje ste planirali da kupite. Lista za kupovinu treba da je u saglasju sa prethodno napravljenim planom ishrane. ^itajte etikete na prehrambenim proizvodima, obratite pa`nju na sas-

tav namirnica. Ne kupujte hranu, koju ne bi trebalo da jedete. Ako je unesete u ku}u pre ili kasnije }ete je i pojesti. Ne kupujte prera|enu hranu, tj. kupite meso, a ne mesne prera|evine. Kupite samo planirane koli~ine (po spisku, koji ste napravili). Ne mo`ete pojesti ono {to niste uneli u kuhinju ili fri`ider. Kuvajte pametno! Pripremite samo onoliko hrane koliko vam je potrebno za obrok. Prepolovite koli~inu masno}e, koja je preporu~ena u receptu. Ne}e biti razlike u ukusu hrane, ali je razlika zna~ajna u kalorijskoj vrednosti. Kuvajte jednostavna jela, ~orbe, variva, pecite meso ili ribu, grilujte povr}e. Ne pohujte, ne pr`ite u dubokom ulju! Uklonite ko`icu i svu vidljivu masno}u sa mesa. ^orbe i soseve zgu{njavajte pireom od krompira ili gustinom. Smanjite koli~inu soli u ishrani! Jedite pametno! Uvek jedite za stolom. Ne jedite dok kuvate! Ne jedite “da se ne baci”. Kad obedujete, u`ivajte u hrani. Ne gledajte televizijski program, ne ~itajte, ne re{avajte porodi~ne ni druge probleme. Uvek servirajte hranu kao da ste u restoranu ili na sve~anom ru~ku. Hrana treba da prija svim va{im ~ulima. Na tanjir stavite onoliko hrane koliko nameravate da pojedete. Ne iznosite na sto {erpe i ~inije. Kad jedete u restoranu ili kad ste pozvani na slavlja kod rodbine i prijatelja, uvek sa menija odaberite hranu, koja }e biti korisna po va{e zdravlje (druga~ije re~eno: izbegnite pr`enu, pohovanu i jako masnu hranu).

dr Olga Had`i}, specijalista higijene Savetovali{te za ishranu 3


Dr Risti}

Psihologija

IZBOR @IVOTNOG PUTA Na izbor zanimanja uticaj imaju {kola, roditelji, vr{njaci i trendovi. Spoznati svoje sposobnosti, interesovanja i vrednosti od presudnog zna~aja. Dobra priprema za prijemni ispit donosi manje stresa i vi{e samopouzdanja

4

365 dana uz Vas

Zna~aj profesionalne orijentacije

DONETI odluku o tome koju srednju {kolu upisati i koji fakultet odabrati nimalo nije lako. To je odluka, koja nije samo izbor onoga {to }ete raditi i ~ime }ete se baviti narednih nekoliko godina. To je izbor zanimanja, kojim }ete se verovatno baviti celog `ivota. Zato se ~esto izbor zanimanja naziva „ izborom `ivotnog puta“. Sam proces dono{enja odluke nije kratkotrajan ni jednostavan, a poznat je kao „profesionalna orijentacija“ i odvija se u dve faze. Informisanje je po~etna faza profesionalne orijentacije sa ciljem da u~enike upozna sa vrstama zanimanja, sa uslovima koje treba da ispunjavaju da bi se bavili odre|enim zanimanjem, potrebnim sposobnostima (fizi~kim, mentalnim, ~ulnim,...). Onaj ko poseduje prave informacije ima mogu}nost dobrog izbora. Savetovanje je faza u kojoj sara|uju u~enik (koji poseduje informaciju), lekar (koji ispituje zdravstveni status u~enika zbog potencijalnih kontraindikacija, koje neki posao mo`e da ima i zahteva, koje neko zanimanje ima) i psiholog, koji ispituje psihofizi~ke sposobnosti. RODITELJSKE NEOSTVARENE AMBICIJE Na izbor zanimanja uticaj imaju {kola, roditelji, vr{njaci i trendovi. [kola uti~e tokom vaspitno - obrazovnog procesa, a najvi{e ocenama, koje se uzimaju kao kriterijum upisa u {kole i fakultete. Vr{njaci su ponekad presudan faktor u izboru srednje {kole ili fakulteta. Povodljivost i spremnost da se `rtvuju sopstvene `elje i sposobnosti radi odr`avanja drugarstva su jedna od odlika ovog perioda `ivota. Roditelji, naj~e{}e, imaju svoja vi|enja zanimanja, ponekada i predrasude o nekim zanimanjima. ^esto, upravo iz tog razloga, roditelji preporu~uju ili odvra}aju decu od nekih zanimanja, vo|eni svojom vizijom dobrog i preporu~ljivog, a nekada i svojim neostvarenim `eljama. Ono {to je dobro za roditelje,

Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

ne mora uvek biti dobro i za njihovu decu. Istovremeno, u~enici, ponekad, zanimanje posmatraju kao statusni simbol, a ne odre|eni posao, koji ima svoje dobre i lo{e strane i uslove rada. Oprez je neophodan pri ovakvim izborima, jer to mo`e da bude kasnije uzrok profesionalnog nezadovoljstva po{to izbor nije uskla|en sa osobinama, sposobnostima i interesovanjima li~nosti, ali i sa umanjenim mogu}nostima zapo{ljavanja. Pre dono{enja odluke o izboru zanimanja potrebno je, pre svega, upoznati sebe. To zna~i, upoznati svoje sposobnosti, interesovanja i vrednosti. U tome mogu pomo}i razgovori sa roditeljima, nastavnicima, prijateljima, stru~njacima (psiholozima i pedagozima). Uspe{nost u poslu zavisi od uskla|enosti sposobnosti i zahteva posla. Najgrublja podela sposobnosti je: intelektualne (brzina zapam}ivanja, razumevanje i baratenje brojevima, razumevanje i baratenje re~ima, shvatanje odnosa i relacija...), motori~ke (spretnost ruku, spretnost finih pokreta prstiju, brzina reagovanja,...), ~ulna (o{trina vida, osetljivost na zvuke,...). Pored dobre procene sopstvenih sposobnosti (potencijala) potrebno je definisati i svoja interesovanja. Po~ev od toga, koji je omiljeni nastavni predmet, koje oblasti nastavnog programa pri~injavaju zadovoljstvo u u~enju, pa do toga da li su interesovanja usmerena na fizi~ke ili umne aktivnosti, da li je ve}i interes za ljude ili objekte i ma{ine. Interesovanja predstavljaju `elje (htenja), koje se ostvaruju ako za to postoje i sposobnosti ( mogu}nosti). SVAKO JE KOVA^ SVOJE BUDU]NOSTI Da bi se postigao uspeh u toku izabranog obrazovanja potrebno je imati i dalekose`niji cilj (osim zavr{etka {kolovanja), koji mo`e biti materijalne prirode ili postizanje mo}i i uticaja na druge ljude ili pomaganje drugima ili `elja da se bude fizi~ki aktivan... Sve to predstavlja sistem vrednosti, tj. osnovne `ivotne ciljeve do kojih se sti`e stepenik po stepenik. Jedan od stepenika je i obrazovanje za odre|eno zanimanje ( posao). Svakako je zna~ajno i upoznati spektar zanimanja i prirodu poslova {to zna~i imati informacije o razli~itim zanimanjima, zahtevima koje ona postavljaju pred izvr{itelje posla, uslovima rada, perspektivi za dalje napredovanje (usavr{avanje) i zaposlenje. To nije jednostavno, jer postoji ogromna lepeza razli~itih, a po ne~emu i sli~nih zanimanja. Dodatna ote`avaju}a okolnost je i ~injenica da pojedina zanimanja lagano nestaju, pod uticajem razvoja tehnologije i tehnike, a neka nova se pojavljuju. Zbog toga je najbolje upoznati se sa {irokom lepezom zanimanja pomo}u informatora. Nije potrebno upoznati sva zanimanja. Dovoljno je upoznati ona zanimanja, koja su u skladu sa interesovanjima i sposobnostima. Da li `elim da upi{em gimnaziju, srednju stru~nu {kolu ili umetni~ku {kolu, ~esto je pitanje, koje postavljaju osmaci. Odluka zavisi od toga da li se `eli zaposlenje odmah po zavr{etku srednje {kole ili dalje usavr{avanje i {kolovanje. Gimnazija je {kola, koja obrazuje i priprema u~enike za dalje {kolovanje na fakultetima ili vi{im {kolama. Ona pru`a {iroko op{te obrazovanje. Ona ne daje obrazovanje za odre|eno zanimanje, a samim tim ni mogu}nost zaposlenja, ali daje priliku za odlaganje kona~nog izbora zanimanja za zrelije godine. Gimnazija je druga prilika za izbor zanimanja, {ansa za novo uskla|ivanje sposobnosti i inetresovanja.

•• •

PRIJEMNI ISPIT I STRES Polaganje prijemnog ispita je vrlo stresogen doga|aj. Da bi se stres umanjio najbolje je na vreme se pripremiti na sve ono {to ~eka pri polaganju prijemnog ispita. A, ~eka: konkurencija (koja, u velikoj meri, zavisi od trendova), testiranje znanja iz odre|enih oblasti, testiranje odre|enih sposobnosti ( fizi~kih, mentalnih,...) i ~ekanje rezultata ( neizvesnost, koja je veoma ~esto neprijatna). Dobro bi bilo o kokurenciji razmi{ljati kao potvrdi sopstvenih sposobnosti, jer je i sam pojedinac konkurencija nekom drugom. Za testiranje znanja potrebno je temeljno se pripremiti. [to je priprema bolja i temeljnija ve}a je sigurnost, a samim tim, smanjuje se trema na polaganju prijemnog ispita, kao i stresnost samog polaganja. Kada je trema manja pove}ava se {ansa za postizanje boljeg uspeha, jer }e i koncentracija i pa`nja biti na visokom nivou. [to ste sigurniji u sebe to je neizvesnost bla`a i podno{ljivija. Boljem samopouzdanju doprine}e i pripreme uo~i polaganja prijemnog ispita. Dan pre, po`eljno je dobro se odmoriti i opustiti (slu{anje muzike, {etnja, vo`nja biciklom ili rolerima...). Va`no je i dobro se naspavati (le}i pre pono}i), doru~kovati pre polaska na ispit. Sve to }e doprineti boljoj koncentraciji, samopouzdanju i boljem podno{enju stresa, {to je, pored znanja, uslov za dobro ura|en prijemni ispit.

Istovremeno, srednje stru~ne {kole osposobljavaju za razna zanimanja. One, pored mogu}nosti za zaposlenje, daju i mogu}nost za nastavak {kolovanja na vi{im {kolama i fakultetima. Srednje stru~ne {kole imaju i prakti~nu nastavu, pa izbor odre|ene {kole zavisi i od same prakti~ne nastave: ako se neko pla{i krvi ne}e mo}i upisati srednju medicinsku {kolu, ~ija prakti~na nastava se odr`ava u bolnicama (gde ima krvi). Gre{ke u izboru mogu}e je ispraviti, ali se tako gubi dosta vremena, pre nego {to se vrati na pravi kolosek. Zato je potrebno obratiti se stru~njaku ( psihologu u {koli, u Nacionalnoj slu`bi za zapo{ljavanje ili pri nekom domu zdravlja), napraviti uvid u sopstvene sposobnosti (putem testova sposobnosti, analize do sada postignutih rezultata) i uvid u prirodu odre|enih poslova. Sve {to je potrebno uraditi kad je u pitanju izbor zanimanja i polaganje prijemnog ispita je proces u koji se uklju~uju neminovno i druge osobe, ali klju~no je da sve treba u~initi sam u~enik i svojom voljom. Jer, on mora spremiti neophodno gradivo, sam mora iza}i na prijemni ispit i polo`iti ga, sam }e morati da u~i narednih godina i da se priprema za odre|eni posao, izabrani posao }e sam da radi. Prolazak kroz sve korake profesionalne orijentacije }e pomo}i da u~enik bolje upozna zanimanja, koja mu se nude, da upozna prirodu posla, koji }e kasnije obavljati, da upozna perspektivu tog posla i proceni, koji je to posao, koji bi ga ~inio zadovoljnim i gde on to sebe vidi u budu}nosti. Milica Petrovi}, psiholog 5


Dr Risti}

Novosti iz nauke

365 dana uz Vas

Kvantna medicina - medicina novog milenijuma

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

•• •

ELEKTROMAGNETNI TALASI

Prema kvantnoj medicini ljudski organizam je veoma komplikovan sistem sa veoma razvijenom energetsko – informativnom mre`om. Osim anatomsko – morfolo{ke strukture organizma, koju vidimo o~ima, postoji i tzv. elektromagnetni kostur ~oveka kroz koji cirkuli{u elektromagnetni talasi stvaraju}i vlastito koherentno polje ~oveka. Na{e }elije pojedina~no vibriraju u istom frekventnom opsegu. Bolest po~inje kada do|e do poreme}aja frekvencije elektromagnetnog talasa.

Savezu (Zaliubovskaya, Devyatkov, Andreyev, Bely, Zhukovsky, Mkrtchian, Efimov), koriste}i saznanja timova iz drugih zemalja (Kanada, Nema~ka, Engleska...) prof. Sitkom zapo~inje predklini~ka ispitivanja po~etkom {ezdesetih. Od 1978. godine po~ela je klini~ka primena bazi~ne terapijske metode kvantne medicine MIKROTALASNE REZONANTNE TERAPIJE - MRT .

MIKROTALASNA REZONANTNA TERAPIJA Le~enje kvantnom medicinom zna~i izazivanje rezonantnog odgovora organizma, aktiviranjem mnogobrojnih puteva samoregulacije, podizanjem imuniteta i uklju~ivanjem sopstvene laboratorije za proizvodnju supstanci, koje poma`u u le~enju KVANTNA medicina je nova grana o kojoj se kod nas jo{ malo zna. Objedinjuje klasi~nu, modernu i tradicionalnu, alternativnu medicinu. U poslednjih par decenija kvantna medicina se razvila zahvaljuju}i otkri}ima telesnog elektro-magnetizma. Ubrzanim razvojem ra~unarske tehnologije, kvantna medicina postaje sve pristupa~nija i ima sve vi{e pristalica u zvani~noj medicini. Po~etkom dvadesetog veka mnogi fizi~ari, matemati~ari i biolozi se uklju~uju u medicinu poku{avaju}i da teoretski i prakti~no objasne [TA JE @IVOT. MIKROKOSMOS Novi pristup ljudskom organizmu kao slo`enom kibernetskom sistemu nau~no je postavljen u Nau~no-istra`iva~kom centru za kvantnu medicinu Vidhuk u Kijevu (Ukrajina). Na ~elu Centra, od osnivanja do danas je prof. SERGEJ PANTELEMONOVI^ SITKO, nuklearni fizi~ar, po~asni nau~nik Ukrajine, koji posled6

njih trideset godina intezivno razvija novi pravac u fizici, fiziku `ivoga (PHYSICS of the ALIVE). Prof. Sitko je poznat kao jedan od osniva~a nove oblasti u medicini, koja dobija naziv KVANTNA MEDICINA, ~ija teoretska osnova postaje upravo fizika `ivoga. Fenomen `ivota kao jedinstvenost po~inje da se prou~ava i obja{njava zakonima kvantne fizike `ivoga i kvantne medicine. U Briselu je 1989. godine kvantna medicina progla{ena za medicinu tre}eg milenijuma, posle dugogodi{nje primene u vi{e od 1500 kabineta u biv{em SSSR-u i nakon klini~kog ispitivanja njenog delovanja na vi{e od milion i po pacijenata. Zajedno sa timom nau~nih radnika u biv{em Sovjetskom

SOPSTVENA LABORATORIJA Kvantna medicina tuma~i da je organizam zdrav kad u njemu postoji stabilna frekfenca elektromagnetnog talasa. Odstupanje od normalne frekfencije organizma registruje se kao bolest. Dok je stabilna frekfenca garant za stabilne biohemijske procese u organizmu i o~uvanje zdravlja, promenjena frekfenca vodi biohemijske procese na „drugu” stranu, u bolest. Kvantna medicina le~i oboljenja vra}anjem poreme}ene frekfencije u normalu, ili bar pribli`avanjem normali. Le~enje kvantnom medicinom zna~i izazivanje rezonantnog odgovora organizma, aktiviranjem mnogobrojnih puteva samoregulacije, preko kojih se reguli{u poreme}ene frekfence, podi`e imunolo{ki status i uklju~uje sopstvena „laboratorija” za proizvodnju supastannci, koje poma`u da se bolest izle~i. Sopstveni „medikamenti” su potrebni za izle~enje u znatno manjoj meri od poznatih farmakopreparata. I, {to je najva`nije, oni su potpuno bezopasni, bez alergijskih reakcija, bez predoziranja, a to nije zanemarljivo, ako imamo u vidu alarmantna upozorenja o prastu alergijskih reakcija i rezistencije - otpornosti organizma na veliki broj farmakopreparata. Normalizacijom mnogobrojnih metaboli~kih procesa u organizmu, organizam sopstvenim snagama prevazilazi bolest. U tome je mehanizam delovanja kvantene medicine i njene neograni~ene mogu}nosti u preventivi, ali i le~enju mnogih oboljenja ~iji je uzro~nik nepoznat. MOJE MOLEKULE - MOJI LEKOVI Kvantna medicina i mikrotalasna rezonantna terapija ( MRT ) nose karakter holisti~ke medicine, {to zna~i da se individualno i na nivou ~itavog organizma re{ava niz problema, koji prate osnovnu bolest. MRT kao tehnologija kvantne medicine deluje pri snazi, koja je srazmerna sopstvenom koherentnom polju ljudskog organizma. Elektromagnetno polje aparata obavlja korekciju elektromagnetnog polja obolelog organizma. Mikrotalasnom magnetnom terapijom se omogu}ava obnavljanje elektromagnetne mre`e - normalizacija svih sistema organizma i biohemijskih procesa u njima. MRT se primenjuje u le~enju mnogih oboljenja u: kardiologiji, pulmologiji, neurologiji, psihijatriji i bolestima zavisnosti, gastroenterologiji, ginekologiji, dermatologiji,

Dr Risti} pedijatriji, imunologiji, ortopediji, traumatologiji i hirurgiji. Mo`e se primenjivati kao jedina terapija ili u kombinaciji sa medikamentnom terapijom o ~emu odlu~uje lekar. Mikrotalasna rezonantna terapija, kao vid holisti~ke medicine, u odnosu na parcijalni pristup klasi~ne (alopatske) medicine ima odre|ene prednosti, kao {to su: bezmedikamentozno podsticanje samoregulacionih mehanizama u prevazila`enju bolesti i ozdravljenju, odsustvo ne`eljenih dejstava - predstavlja visoko bezbedan biofizi~ki na~in le~enja. To je neinazivna - bezkontaktna metoda (aparati ne dodiruju ko`u, a ako se i napravi kontakt ne o{te}uje ko`u). Mo`e se primeniti u dijagnosti~ke, preventivne - kao antistres program, ali i u rehabilitacione svrhe. Visoka efikasnost u le~enju skra}uje period le~enja do dva puta u odnosu na druge metode le~enja, {to se ogleda u zna~ajnoj ekonomi~nosti primene ovakve vrste terapije (skra}uju se bolovanja, uz smanjenje ili ~ak eliminaciju kori{}enja farmaceutskih preparata ). dr Slavica Bo{kovi}, spec. infektologije i prakti~ar mikrotalasne rezonantne terapije U slede}em broju ~asopisa : Kurs le~enja i vreme trajanja MRT-procedure


Dr Risti}

365 dana uz Vas

ORL

Infekcija uha

O PA S N O S T I U B A Z E N U Bakterije u bazene unose kupa~i, a ukoliko ih ne uni{ti hlor mogu da predstavljaju opasnost, naro~ito za u{i. Pre i posle kupanja u bazenu neophodno je tu{iranje i pranje sapunom

TOPLIJI i lep{i dani donose i ve}u posetu sportskim centrima i plivali{tima. Osim {to mame na u`ivanje, bazeni i razli~iti spa centri mogu predstavljati i izvor brojnih zaraza i infekcija. U{i su najpodlo`nije ovakvim infekcijama. Ne treba zaboraviti da se svi bazeni pune vodom iz gradskog vodovoda, a da bakterije u bazen unose kupa~i. Zato se dezinfekcija vode, tzv. hlorisanje, sprovodi neprekidno i svaki bazen ima pogon za pre~i{}avanje vode. Hlorisanje garantuje mikrobiolo{ki ispravnu vodu. Ali, bazeni treba diskretno da miri{u na hlor. Jak miris posledica je prisustva urina u vodi, koji u kombinaciji sa hlorom stvara jak i neprijatan miris. Stoga, pre svakog ulaska u vodu i posle kupanja treba se istu{irati i oprati sapunom ili nekim sredstvom za pranje. Hloru, ipak, treba malo vremena da deluje na novoprisutne bakterije u bazenu i ako neko dobije infekciju uha razlog mo`e da bude {to hlor nije stigao da odstrani sve mikroorganizme. To su standardni problemi kupa~a {irom sveta, ~ak i u najluksuznijim spotskim centrima. Od uzro~nika su najzastupljenije gram negativne bakterije, na prvom mestu Pseudomonas aeruginosa, Proteus, Klebsiella, Echerichia Colli, ali su vrlo ~este i gljivi~ne infekcije. Naravno, ne}e svaki posetilac bazena dobiti upalu spolja{njeg uha uzrokovanu ovim agensima. Tome su, svakako, podlo`nija deca, koja ve}inu vremena provode u vodi 8

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Infektologija

Dr Risti} Lajmska bolest

KRPELJ PONOVO VREBA

Za preno{enje bolesti potrebno je da krpelj bude pri~vr{}ena za ~oveka 24 ili vi{e sati. [iri se limfnim putem. Le~i se antibioticima SA dolaskom leta i time ~e{}im izlascima u prirodu suo~avamo se sa jo{ jednom bole{}u za koju se direktno okrivljuje krpelj. Lajmska bolest je dobila ime po ameri~kom gradu Lajmu (Lyme), u saveznoj dr`avi Konektikat, gde je prvi put identifikovan veliki broj slu~ajeva. Nju izaziva bakterija spiroheta Borrelia burgdorferi (usled toga se lajmska bolest ~esto naziva i borelioza), a prenosi se na ~oveka ujedom malog krpelja. Prvi znak oboljenja je karakteristi~na lezija na ko`i, pra}ena simptomima sli~nim gripu, {to kasnije mo`e (ukoliko se ne le~i) da prouzrokuje upalu zglobova. Borelia se prenosi na ljude uno{enjem bakterija iz pljuva~ke ili crevnog sadr`aja krpelja u organizam. Za preno{enje je neophodno da krpelj bude pri~vr{}en za ~oveka 24 ili vi{e sati. Kada krpelj ubaci spirohetu ona se seli sa mesta ujeda, pri ~emu stvara karakteristi~nu promenu na ko`i. Do {irenja dolazi limfnim ili krvnim putem kada spirohete dospevaju do drugih mesta na ko`i, skeletne muskulature i raznih drugih organa. Lajmsku bolest karakteri{u tri faze. U prvoj fazi se pojavljuju ko`ne lezije odnosno osipi, posle tri dana, a najkasnije do ~etvrte nedelje od ujeda, povi{ena temperatura i glavobolja. U drugoj fazi je ve} mogu}e da do|e do bolova u zglobovima odnosno upale, kao i neurolo{kih problema sa upalom mekih mo`danica, ali i sr~anih oboljenja pra}enih poreme}ajem ritma usled upale sr~anog mi{i}a. U tre}oj fazi dolazi do o{te}enja ko`e i nervnog sistema. Dijagnoza se zasniva na serolo{kom dokazivanju prisustva antitela u krvi ispitanika. Naj~e{}e se koriste testovi sa indirektnim fluorescentnim antitelima i enzimska imunolo{ka proba (ELISA), koja se radi u laboratoriji DZ Dr Risti}. Pozitivni nalazi se potvr|uju Western blot testom i u novije vreme PCR metodom.

Le~enje se sprovodi tetraciklinskim i penicilinskim preparatima. U slu~aju rezistencije koristi se antibiotik longacef. Najkriti~niji period je od maja do jula kad su mladi krpelji najaktivniji. Me|utim, i krpelji u fazi larve (avgust i septembar) i odrasli krpelji (prole}e i jesen) se, tako|e, hrane ljudskom krvi i mogu da prenesu Borreliu burgdorferi. Za sada ne postoji vakcina protiv lajmske bolesti, iako je dobra vest da se u nekim evropskim zemljama proverava vakcina, koja bi mogla da spre~i ovu bolest. Ono {to sami mo`emo jeste da predupredimo ujed krpelja nose}i prikladnu ode}u, svetlih boja, dugih rukava i nogavica, uvu~enih u ~arape. Glavu i vrat, tako|e, treba za{titi tako {to ih adekvatno pokrijemo. Istovremeno, va`no je izbegavati bliski kontakt s grmljem, {ikarom i visokom travom. Ode}u, ruke i vrat treba poprskati sprejom protiv krpelja. Po povratku iz prirode valja obavezno pa`ljivo pregledati ode}u i telo te se istu{irati. Ako prona|emo krpelja treba ga zahvatiti pincetom {to bli`e ko`i i oprezno povla~iti, bez rotacija i premazivanja uljem da se ne ugu{i. Ako poku{aj ne uspe, javiti se doktoru. Koliko }e bolest i le~enje da traje zavisi od stadijuma bolesti, kao i od op{teg stanja organizma. Na`alost, prema statisti~kim podacima iz 2004. godine utvr|ena je visoka zara`enost krpelja borelijom na lokalitetima Ada Ciganlija, Miljakova~ka {uma, Avala i Ko{utnjak u Beogradu (procenat zara`enosti se kretao od 16 odsto na Avali do 31 odsto na Adi Ciganliji). Zato, Beogra|ani, oprez pri {etnji omiljenim izleti{tima. dr Stanica Kova~evi}, spec. mikrobiologije

i pod vodom, gnjuraju}i i rone}i, zatim osobe koje neadekvatno odr`avaju higijenu u{iju, koriste}i pamu~ne {tapi}e, nestru~no poku{avaju}i da uklone prljav{tinu ili vodu iz njih. Ono {to preventivno sami za sebe mo`ete u~initi da do ovoga ne do|e jeste da bar jednom godi{nje, a najbolje pred sezonu kupanja proverite kod svog ORL specijaliste da li je potrebno da Vam se u{i isperu, jer prisustvo ~epa u{ne masti mo`e da predodredi lak{i nastanak upale. Ne poku{avajte nikako da to u~inite sami tu{em ili razli~itim priru~nim sredstvima. Tako|e, u prodaji postoji ve}i broj sredstava, koja se mogu koristiti za toaletu u{iju i uz koje se mogu}nost za nastanak infekcije smanjuje. Ako do infekcije ve} do|e nemojte se le~iti „na svoju ruku“, a pogotovu ne zapo~injite samoinicijativno antibiotsku terapiju, jer le~enje upale spolja{njeg uha, bez prethodno uzetog brisa na bakterije i gljivice, predstavlja stru~nu gre{ku {to mo`e da produ`i i pove}a tro{kove le~enja. Uz adekvatnu terapiju prema antibiogramu, infekcija prolazi za nekoliko dana i ne ostavlja nikakve posledice. Ali, valja voditi ra~una da se u toku jedne sezone mo`e javiti vi{e nego jednom te po mogu}stvu birajte objekte sa manje gu`ve.

dr Milena Pavlovi}, spec. ORL 9


Dr Risti}

Urgentna medicina

365 dana uz Vas

Prva pomo}

S.O.S. – DA POTE^E @IVOTNA ENERGIJA

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

VISOKE temperature i sve ostale promene, koje nam donosi leto, mogu da imaju i niz negativnih posledica, koje zahtevaju urgentno reagovanje, ali i mere opreza. Svaka promena ambijentalnih okolnosti u okru`enju ~oveka izaziva odgovor ljudskog organizma, koji ima za cilj adaptaciju na takve, promenjene i potencijalno {tetne uslove. Kad se radi o visokoj spolja{njoj temperaturi ljudski organizam spre~ava sopstveno pregrevanje nizom reakcija, koje su diktirane iz termoregulacionog centra u mozgu. Najva`nija i najefikasnija odbrambena reakcija u uslovima visoke temperature je znojenje. Isparavanjem znoja na ko`i hladi se krv u krvnim sudovima i tako ohla|ena cirkuli{e. Kako bi {to ve}a koli~ina krvi bila izlo`ena ovom efektu dolazi do pro{irenja krvnih sudova na periferiji (stopala, potkolenice, {ake) {to se manifestuje u nekih osoba otocima u tim regijama tela. Ubrzano disanje, ose}aj `e|i i pijenje vode je, tako|e, deo za{tite od {tetnog dejstva visoke temperature. Ve}ina ljudi zahvaljuju}i adekvatnoj adaptaciji nema zdravstvenih problema u uslovima visoke spolja{ne temperature. Ali, to nije uvek tako.. Poreme}aji zdravlja izazvani dejstvom visoke temperature na ljudski organizam mogu da budu razli~iti. Naro~ito su osetljivi stariji, deca, trudnice, hroni~ni bolesnici na medikamentoznoj terapiji, a posebnom riziku su izlo`eni oni koji obavljaju naporan fizi~ki posao ili borave u zatvorenim toplim, vla`nim prostorijama. Naj~e{}e manifestacije ovakvog poreme}aja zdravlja su toplotni kolaps, toplotni gr~evi i toplotni udar. Toplotna slabost (kolaps) nastaje kao posledica izlaganja visokoj temperaturi osoba starije `ivotne dobi, bolesnika na diuretskoj terapiji ili u onih koji, uprkos `e|i, ne uzimaju dovoljno te~nosti. Manifestuje se malaksalo{}u, zujanjem u u{ima, glavobo-

Dr Risti} Toplotni udar je najte`i oblik poreme}aja zdravlja usled op{teg dejstva visoke temperature. Nastaje kao posledica potpunog sloma kompenzatornih mehanizama, koji {tite ljudski organizam od pregrejavanja. Takva situacuja nastaje naj~e{}e du`im boravkom u uslovima visoke temperature, pra}ene visokom vla`no{}u. Naro~ito su osetljive starije osobe, osobe koje uzimaju diuretike, antidepresive, sve lekove koji imaju antiholinergi~ko dejstvo ili koji se bave fizi~kim radom u uslovima visoke temperature i vla`nosti. Toplotni udar se manifestuje poreme}ajem svesti razli~itog nivoa, koji mo`e biti pra}en i gr~evima (konvulzije). Telesna temperatura je izrazito visoka, ko`a crvena i naj~e{}e nije oznojena, disanje ubrzano, povr{no, mo`e do}i i do prestanka disanja. Sr~ani rad je u po~etku ubrzan, ali mo`e biti i usporen, nepravilan, pa i da do|e do sr~anog tastoja. Ovakvo stanje je vrlo ozbiljno i mo`e da ima smrtni ishod. Neophodno je {to pre intervenisati: ukloniti `rtvu iz sredine u kojoj je do`ivela toplotni udar i odmah zapo~eti postupak rashla|ivanja vodom i strujanjem hladnog vazduha. Ako `rtva ima gr~eve (konvulzije) za{tititi je od povre|ivanja i pratiti vitalne funkcije do dolaska stru~ne pomo} i. Obavezna je hospitalizacija svih, koji su imali toplotni udar i lekarski nadzor ovakvih osoba do potpunog oporavka. Utapanje je posledica nemogu}nosti disanja kad su usta i nos potopljeni u te~nost.Usled nedostatka kiseonika zbog prestanka disanja dolazi i do prestanka sr~anog rada. Naj~e{}e se utapaju nepliva~i i lo{i pliva~i. Prva pomo} podrazumeva u prvom redu oprezno, po spasioca bezbedno, izvla~enje utopljenika iz vode. Vrlo ~esto i spasioci postaju `rtve utapanja. Zato treba dobro proceniti situaciju i uvek tra`iti pomo} glasnim dozivanjem.

Toplotni udar, kolaps i gre~evi su naj~e{}e posledice pregrevanja organizma u vrelim, letnjim danima ukoliko se ne vodi ra~una o merama opreza

ljom, znojenjem, ubrzanim disanjem, poreme}ajem ili potpunim gubitkom svesti. Pri zauzimanju horizontalnog polo`aja svest se naj~e{}e popravlja. Pru`anje prve pomo}i se sastoji u rashla|ivanju (skloniti sa sunca) i nadoknadi te~nosti. U slu~aju du`eg poreme}aja svesti obavezno konsultovati lekara. Toplotni gr~evi se javljaju naj~e{}e u listovima nogu, ali mogu i u drugim delovima tela. Nastaju kao posledica napornog i dugotrajnog mi{i}nog rada (zemljoradnici, maratonci), ekstremnog znojenja zbog toga i pijenja vode, koja nema dovoljno soli da bi nadoknadila gubitak nastao znojenjem. Gr~evi su jako bolni. Prva pomo} se sastoji u nadoknadi soli (na pola litra vode dodati dve kafene ka{i~ice soli) i te~nosti - obi~na voda.

10

Stru~an, dobro obu~en i adekvatno opremljen spasilac o`ivljavanje utopljenika po~inje ve} u vodi primenom ve{ta~kog disanja metodom usta na usta ili usta na nos ili, kad su sasvim mala deca u pitanju, metodom usta na usta i nos. Kada se utopljenik iznese na obalu o`ivljavanje se nastavlja kompresijom grudne kosti („masa`a srca“) i ve{ta~kim disanjem. Odnos kompresija grudne kosti i ve{ta~ke ventilacije je 30:2. To zna~i da nakon 30 pritisaka grudne kosti i otvaranja disajnog puta dajemo dve ve{ta~ke ventilacije, a onda ponavljamo kopresije grudne kosti. Neophodno je alarmirati sistem hitne medicinske pomo}i i raditi reanimaciju dok ne do|e stru~na pomo}. U reanimaciji utopljenika treba biti naro~ito uporan zato {to voda i ni`a temperatura deluju za{titno na o~uvanje vitalnih funkcija. dr Mirjana Isailovi}, spec. urgentne medicine 11


Dr Risti}

Hirurgija

365 dana uz Vas

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Dr Risti}

Bolest savremenog ~ove~anstva

PRO[IRENE VENE NOGU ^ak 70 odsto oboljenja krvnih sudova odnosi se na bolesti vena. ^e{}e obolevaju `ene. Preventiva ili operacija - izaberite sami

OBOLJENJA vena spadaju u grupu najmasovnijih oboljenja ~ove~anstva. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije oko 30 odsto populacije pati zbog razli~itih problema sa venama. Vene su krvni sudovi, koji vra}aju krv iz kapilara ka srcu (zna~i, u obrnutom smeru u odnosu na arterije). Venski sistem kod ~oveka se sastoji iz povr{nih i dubokih vena, koje su spojene sistemom spojenih vena. Kad se govori o pro{irenim venama misli se upravo na povr{ne vene, koje se nalaze ispod same ko`e. Pro{irene (varikozne) vene, sa udru`enim simptomima i komplikacijama, ~ine naj~e{}e oboljenje krvnih sudova nogu. Sam termin „varikozan“ poti~e od Latina i doslovno preveden zna~i: „pro{iren“. Ovaj termin ozna~ava pro{irenu, izvijuganu i izdu`enu venu. I, mada se pro{irene vene mogu pojaviti bilo gde u venskom sistemu ~oveka, daleko su naj~e{}e u donjim ekstremitetima.

•• •

U PRAVI ^AS

Prakti~ne mere samopomo}i za prevenciju i le~enje venskih oboljenja: . Izbegavanja dugog stajanja . Podizanje podno`ja kreveta za oko 15 centimetara . Dovoljna fizi~ka aktivnost (plivanje, brza {etnja) . Elasti~ni zavoji ili elasti~ne ~arape za one sa pro{irenim venama . Smanjenje telesne te`ine . Izbegavanje izlaganja nogu uslovima povi{ene temperature (sun~anje, sauna, kupanje u vru}oj vodi) . Hidromasa`a nogu (tu{iranje naizmeni~no hladnom i toplom vodom, od stopala prema preponama)

Pro{irenja mogu biti razli~ite veli~ine - od malih mre`astih promena do velikih izbo~enih vena, koje mogu biti u jednoj ograni~enoj zoni ili, pak, zahvatiti ~itav venski sistem. Za ovo oboljenje se zna vrlo dugo (jo{ mnogo pre Hipokrata), ali je prvi ta~an opis klini~ke slike pro{irenih vena nogu dao Hipokrat, koji je predlo`io i metode le~enja. Pro{irene vene su oboljenje, koje je izazvano nedovoljno poznatim faktorima. ^e{}e je kod `ena (i to ~e{}e kod vi{erotki, kod gojaznih, kod onih u ~ijoj porodici je ve} bilo ovakvog oboljenja, kod onih koje koriste oralna kontraceptivna sredstva, kao i kod nedovoljne fizi~ke aktivnosti). Ovo oboljenje je znatno ~e{}e u razvijenim zemljama {to se dovodi u vezu sa uno{enjem hrane sa malo ostataka. Su{tinski gledano, izgleda da su venska oboljenja posledica nedovoljno usavr{enih evolucionih procesa uspravljanja ~oveka na dve noge. Ve}ina bolesnika sa venskim oboljenjima nedovoljno shvata ozbiljnost svog stanja. Zna~ajna u~estalost venskih obo12

ljenja (70 odsto svih oboljenja krvnih sudova kod ~oveka ~ine upravo bolesti vena), nepravilno le~enje i lo{i rezultati doprinose zna~ajnoj pojavi invaliditeta, ~estih odsustvovanja sa posla i nemogu}nosti obavljanja pojedinih profesija, posebno onih koje zahtevaju dugotrajno stajanje. U osnovi svih venskih oboljenja nalazi se o{te}enje njihovih zalistaka (valvula) ili poreme}aj protoka zbog ugru{ka - venska tromboza. Klini~ka slika pro{irenih vena podrazumeva pro{irene i izvijugane vene na nogama, obi~no obostrano. Pritom, subjektivni simptomi kao {to su bolovi, zamor, te`ina u listovima ili otok mogu, ali i ne moraju postojati. Karakteristi~no je da simptomi prestaju kad se noga podigne iznad nivoa kuka. Mo`e postojati tamna prebojenost ko`e stopala i potkolenice. Dijagnoza se postavlja jednostavno. Anamneza, inspekcija (posmatranje), palpacija (pregled pipanjem), funkcionalni testovi, koji ne zahtevaju posebnu opremu nego znanje i iskustvo lekara, a i ultrazvu~na ispitivanja (Doppler i Dupleks sken). U le~enju pro{irenih vena koriste se operativne i neoperativne metode. Uop{te uzev, hirur{ko odstranjenje obolelih vena je definitivno le~enje zato {to su rezultati odli~ni, s tim da pre zapo~etog le~enja hirurg mora da ispita funkcionalni status dubokih vena i zalistaka vena spojnica. U tom cilju se radi ultrazvu~ni Dupleks sken venskog sistema nogu, koji je u rukama obu~enog i iskusnog sonografiste odli~na alatka kojom se potpuno bezbolno isklju~uje tromboza dubokih vena. Idealni pacijent za operativno le~enje je onaj sa oboljenjem samo povr{nih vena (zdrave duboke i vene spojnice). Pogodan je i pacijent sa zdravim dubokim venama, a o{te}enim spojnicama. Neoperativno le~enje, tako|e, ima svoje mesto. Rezervisano je za pacijente kod kojih postoje minimalna pro{irenja, zatim za one kod kojih postoje kontraindikacije za operaciju ili kod onih kod kojih postoji istovremeno oboljenje i povr{nih i dubokih vena. Neoperativno le~enje podrazumeva elasti~ne banda`e, kori{}enje specijalnih elasti~nih ~arapa (i to ne bilo kakvih, nego ta~no propisanih od nadle`nog hirurga - odre|en stepen pritiska i ta~ne mere obima i du`ine nogu), povremeno podizanje nogu iznad nivoa kuka, ve`be za mi{i}e nogu, izbegavanje stajanja. Posebnu pa`nju trebalo bi posvetiti problemu bolesti vena u trudno}i. Generalna preporuka lekara pacijentima sa pro{irenim venama: Javite se lekaru na vreme. Preventivna medicina je najefikasnija i najjevtinija medicina. Zapamtite da ne postoji ~arobno sredstvo, koje }e brzo i lako re{iti va{ problem. A, sa druge strane, te{ko da postoji neka druga bolest kod koje sam pacijent mo`e vi{e da u~estvuje kako u pripremi le~enja tako i da pomogne lekaru u le~enju svoje bolesti. dr Borisav Mandi}, spec. op{te hirurgije 13


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Ginekologija

Seks u trudno}i

KAO VODA ZA ^OKOLADU

Pedijatrija

Ukoliko trudno}a nije rizi~na, seksualno u`ivanje je dobrodo{lo za oba partnera. Zbog pove}ane prokrvljenosti karlice orgazmi mogu da budu jo{ intenzivniji

Javljaju se i promene na telu trudnice – grudi se pove}avaju, postaju napete, ponekad i bolne, tako|e su i bradavice ve}e i nabrekle. Kukovi i stomak se lagano zaobljuju. Ko`a postaje sjajnija i toplija, a de{avaju se i promene u predelu genitalija (lagana nabreklost).

@ene zato ~esto postavljaju pitanje da li mogu da imaju seksualne odnose tokom trudno}e? Naravno! Trudno}a nije bolest, to je samo drugo, izmenjeno stanje organizma. Ukoliko je u pitanju normalna trudno}a, bez komplikacija, ne postoje posebna ograni~enja. Razlozi za izbegavanje seksualnih odnosa u trudno}i su: prete}i poba~aj, krvarenja i bolovi, infekcije kod `ene ili partnera, prsnu}e plodovih ovojaka, vanmateri~na trudno}a, ranija istorija spontanih poba~aja, nisko usa|ena ili prednja~e}a posteljica (tzv. placenta praevia). U bilo kom od tih slu~ajeva verovatno ne}ete ni imati `elju za seksom. Ako trudno}a nije rizi~na mo`ete u`ivati u seksualnim odnosima dokle god to Vama odgovara!

SAMO DA SE PODSETIMO... APOTEKA ZA PONETI

Za odlazak na put neophodno je poneti i priru~nu apoteku sa nekoliko osnovnih lekova, koji vam u letnjem periodu mogu zatrebati. To su, pre svega, sirup ili ~epi}i za obaranje povi{ene telesne temperature, kapi za nos i rastvor za ~i{}enje nosi}a, pra{ak za pripremanje rastvora za rehidraciju u slu~aju povra}anja kao i neki probiotik, koji se daje kod proliva, sirup za alergije i kreme protiv alergije. I, svakako ne zaboraviti kreme za za{titu od sunca (SPF 40 ili 50).

Sve`a, zdrava i proverena ishrana, za{tita od sunca, boravak u prirodi u ranim jutarnjim i kasnim poslepodnevnim ~asovima, adekvatna za{tita od insekata, oprez sa rashladnim ure|ajima, {to vi{e te~nosti – formula dobrog letnjeg odmora za bebu i roditelje

bili u stomaku? Naravno da ne. Zbog ~ega bi se onda Va{a beba se}ala {ta ste Vi radili? Da ponovimo: trudno}a nije bolesno, ve} promenjeno stanje organizma. Trudnica nije osoba, koja devet meseci treba da provede pod staklenim zvonom, izolovana od spolja{njih uticaja. Trudno}a je najlep{i period u `ivotu `ene, koji treba da ostane u najboljem se}anju. Seks u trudno}i nije tabu tema o kojoj ne smete ni da pomislite, a kamoli da razgovarate. Samim tim {to ste u drugom stanju ne morate vi{e voditi ra~una o kontracepciji niti se pla{iti ne`eljene trudno}e. Pod dejstvom hormona Va{e telo se menja {to mo`e delovati uzbu|uju}e na partnera. Kao i Vi, i partner mo`e da ima strah da ne povredi Vas ili dete. S druge strane, pojedini mu{karci imaju i predrasude o maj~instvu i seksu. Va`no je da razgovarate i da prona|ete {ta je to {to oboma odgovara.

Da li }u povrediti bebu? - slede}e je pitanje. Ne, ne}ete! Beba je u materici sasvim lepo u{u{kana i za{ti}ena, a tu je i plodova voda, koja spre~ava prevelike potrese. Debeli sluzavi ~ep na grli}u spre~ava prodor bakterija i sperme u matericu. Naravno, prona}i }ete polo`aj, koji je udoban i u skladu sa novonastalim promenama. Izbegava}ete grube odnose, oni Vam sada verovatno ne}e ni prijati. Sada je prava prilika za iznala`enje novih poza!

Ovaj period je idealan za eksperimetisanje i pronala`enje novih zadovoljstava. Zbog pove}ane prokrvljenosti karlice orgazmi mogu da budu br`i i intenzivniji. Mo`e se desiti da ih prate i bla`e kontrakcije materice, ali one ne smetaju detetu, jer nisu istog tipa kao one koje bi mogle izazvati poba~aj ili prevremeni poro|aj. Pro{irite svoje horizonte i eksperimenti{ite! Ovo je pravi period da „produbite“ intimnost sa svojim partnerom i razvijete novu bliskost, koja }e obogatiti Va{ dalji `ivot.

A, da li nas beba mo`da „prislu{kuje“ dok mi u`ivamo u seksu? Ne, beba ne slu{a. Da li mo`ete da se setite svoje majke dok ste i sami

14

Odoj~e i leto

•• •

TOKOM trudno}e dolazi do promena u organizmu `ene, koje su uslovljene pove}anim lu~enjem hormona progesterona i estrogena. U po~etku su mnoge `ene pospane, ~esto sa mu~ninama i povra}anjem, lak{e povi{enom telesnom temperaturom i ose}ajem malaksalosti. Tako|e, prisutne su i promene u psihi~koj sferi, kao {to su bezvoljnost ili pak preterano uzbu|enje, ~e{}e promene raspolo`enja, strah od ishoda trudno}e.

Upravo zbog tih promena, kao i pove}ane prokrvljenosti organa male karlice u trudno}i, `ene ~esto imaju poja~an libido. Me|utim, istovremeno se javljalju i strahovi vezani za seksualne odnose u trudno}i: da li }u povrediti bebu, da li }e se razviti neka infekcija, koja mo`e da povredi dete, ho}e li do}i do poba~aja ukoliko imam odnose, da li beba mo`e da me ~uje, ... Kod partnera se, tako|e, javljaju suprotni ose}aji s jedne strane ga mo`e uzbuditi novi izgled `eninog tela, a opet se pla{i povrede deteta i drugih mogu}ih komplikacija.

Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

dr Dragana Pavlovi} A}imovi}, spec. ginekologije i aku{erstva

NA pragu smo jo{ jednog leta. Dugi topli dani i sezona godi{njih odmora omogu}uju mladim roditeljima sa bebama du`i boravak u prirodi, pa i odlazak van mesta stanovanja na du`i ili kra}i rok. Da li visoka spoljna temperatura i boravak van ku}e povla~e odre|eni rizik i {ta uraditi da se ti rizici preduprede - brojna su pitanja roditelja, a vezana su za negu i ishranu deteta, boravak u prirodi, putovanja. Poku{a}emo da damo nekoliko osnovnih saveta.

ISHRANA I NEGA KO@E

Kad je ishrana u pitanju, princip je isti na putovanjima kao i kod ku}e. Za bebe do {est meseci ostaje dojenje ili adaptirana formula uz vodu ili ~aj izme|u obroka. Za odoj~e preko {est meseci, kome je uvedena nemle~na hrana obroci se mogu pripremati samostalno ili koristiti gotovi industrijski pripravci - ka{e od `itarica, vo}a ili povr}a sa mesom. Kod samostalnog pripremanja treba voditi ra~una da namirnice budu sve`e i zdrave i da se do upotrebe ~uvaju u fri`ideru. Obroke pripremati isklju~ivo za jedan dan. Ako se koristi gotova hrana, otvorenu bo~icu valja utro{iti u toku dana, a ako se detetu nudi iz dva puta, izme|u davanja ~uvati zatvorenu u fri`ideru. Higijena ruku i posu|a kao i pranje i storniranje namirnica jako su va`ni kako bi se izbegle stoma~ne infekcije zbog nehigijenskog rukovanja hranom. Pri boravku u prirodi, namirnice ~uvati u ru~nom fri`ideru. Visoke spoljne temperature dovode i do poja~anog gubljenja te~nosti preko ko`e, pa je neophodno bebu ~e{}e napajati. U tu svrhu mo`e da se koristi prokuvana voda sa ~esme, fla{irana voda ili Humanina voda za bebe. Nega ko`e beba u letnjem periodu, tako|e je jako va`na. Zbog visokih spoljnih temperatura poja~ano je znojenje bebe, pa je mogu} i osip (naj~e{}e u predelu vrata, grudnog ko{a i iza u{iju).

Tako|e, va`no je redovno menjanje pelena i nega genitalne regije zbog ~e{}e pojave ojeda ili pak alergijske reakcije ko`e na pelene, izazvane poja~anim znojenjem. Boravak u provetrenom i umereno rashla|enom prostoru, ~e{}e kupanje deteta, redovno menjanje pelena i nega za{titnim kremama mo`e prevenirati ovakve pojave.

OPREZ, INSEKTI I KLIMA

Pri boravku na otvorenom obavezna je, pre svega, za{tita od toplote i sunca. Zato, pre izlaska iz ku}e obavezno nama`ite bebinu ko`u kremom za za{titu od UVA i UVB zra~enja sa za{titnim faktorom 40 ili 50. Obucite joj laganu ode}u (bodi ili {orc i majicu) sa {e{iri}em i ponesite dovoljno te~nosti za pojenje. Za odoj~e preko {est meseci nije dozvoljeno direktno izlaganje suncu u vremenu od 11-17 ~asova, a tokom vrelih dana i od 10-18 ~asova. Bebi u prvih {est meseci sunce nikako ne prija. Zato, vodite je u {etnju rano ujutro i kasno popodne, a izme|u ovih termina budite sa bebom u hladu. Za rashla|ivanje deteta mo`ete bebu kupati vi{e puta tokom dana, najbolje je u vlastitom bazen}i}u sa ~istom vodom ugrejanom na suncu. Leto je period kad ima dosta i insekata, a ne`na bebina ko`a je osetljivija na ubod insekta, pa je i reakcija burnija. Zato, ne ostavljajte bebu da spava na otvorenom bez nadzora, a u ku}nim uslovima proverite i usisajte }o{kove soba i dr`ite zastore na prozorima. Ako do ujeda, ipak, do|e (naj~e{}e, komarci) stavite hladan oblog i nama`ite neku antihistaminsku kremu. Pri kori{}enju klime za rashla|ivanje pregrejanih prostorija strogo treba voditi ra~una da beba ne bude izlo`ena direktnom strujanju vazduha od klime, kao i da temperatura u stanu ne bude preterano ni`a nego napolju kako ni roditelji ni beba ne bi bili izlo`eni velikim temperaturnim razlikama. dr Ljiljana Pavi}evi}, pedijatar 15


16


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.