Interni časopis Doma Zdravlja "Dr Ristić" broj 9 Septembar 2008

Page 1


Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

366 dana uz Vas

Dr Risti}

JESENJA GOZBA

Sadr`aj

broj IX septembar 2008.

Zdravlje „ulazi“ na usta 3 Ishrana {kolskog deteta Najlep{e je |a~ko doba 4-5 Polazak u {kolu nije razlog za strah Tihi svedok 6 Zna~aj ultrazvu~ne dijagnostike O`iljci lo{ih navika 7 Uo~imo na vreme promene na grli}u materice PAPA testom Bez duvana lak{e se di{e 8-9 Hroni~na opstrukciona bolest plu}a Srce bele`i sve 10-11 Povi{en krvni pritisak Zavodljivi trova~ 12 Toksi~nost biljke ricinus ^ista~ bakterija 13 Antitetanusna za{tita Na vrhovima prstiju 14-15 Psihomotorni razvoj deteta – od ro|enja do sedme godine

Redakcija 11070 Novi Beograd, Narodnih heroja 38 Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764 www.dr-ristic.co.yu e-mail: zcentarªdr-ristic.com Va{a pitanja mo`ete slati na: casopisªdr-ristic.com

2

Senzibilitetu umetnika savr{eno odgovara misao "`ivot nam je onakav kakve misli imamo". Me|utim, i nauka sve ~e{}e "~eprka" po na{im unutra{njim zagonetnim putevima tra`e}i odgovor koliko stres, negativne misli i raspolo`enja, briga, nezadovoljstvo... mogu da budu okida~ ozbiljnih oboljenja organa. Tako, u ve~itoj potrazi za tajnom dobrog zdravlja dobro nam dolazi spoznaja "sre}ne misli - bolje zdravlje". Jesen, a naro~ito septembar, kada se "lome" leto i jesen, svakako je jedan od najstresnijih perioda u `ivotu ~oveka. Kako {to du`e sa~uvati sva ona bogatstva leta, zdrav san, letnju trpezu izobilja povr}a i vo}a? Kako sa {to manje stresa uleteti u prve jesenje obaveze - po~etak {kolske godine, povratak na radno mesto posle godi{njeg odmora, gradske gu`ve, jesenju garderobu... Mnogo toga uvodi nas u stres. Hormon stresa najpre ugro`ava srce, koje u takvim uslovima radi tri, ~etiri puta br`e, ubrzano pumpaju}i krv. Stru~njaci ka`u da za jedan minut kroz srce normalno pro|e kompletna krv (oko pet litara) dok za minut u stresu pro|e 20 litara. Dr Vitomir \or|evi} u tekstu "Srce bele`i sve" pi{e kako povi{en krvni pritisak uti~e na zdravlje srca. Hipertenzija, koja se ne le~i, jedan je od najva`nijih faktora rizika te`ih oboljenja srca kao {to su angina pektoris i infarkt miokarda. Danas je, sre}om, mogu}e le~iti svaki pa i najte`i oblik hipertenzije lekovima. Pa, ipak, ne{to i sami mo`emo da u~inimo za svoje srce izbegavanjem, koliko god je to mogu}e, stresnih situacija. Trka s vremenom i obavezama, kona~no i ne mora da bude razlog za stres. Vratimo se onoj tezi "sre}ne misli - bolje zdravlje". Novi pristup `ivotu popustljiviji je prema na{im slabostima. Da, ranjivi smo, senzibilni, osetljivi, setni... Pa, {ta!?! Polazak u {kolu tako|e je jedan od najstresnijih momenata u `ivotu, kako dece tako i roditelja. Decu ne treba pla{iti {kolom, ka`e psiholog Milica Petrovi}. Upla{eno dete, ka`e ona, svoje obaveze }e ispunjavati sporo i "preko volje", bi}e nezadovoljno svojim radom (ba{ kao i roditelji) i nesre}no zbog toga. Zato, savetuju stru~njaci, ohrabrujte svoje dete, ne o~ekujte previ{e, ne zahtevajte, po{tujte dogovore i s ljubavlju u~estvujte u procesu odrastanja i u~enja dece. Pohvalite detetov trud pa tek onda uka`ite na gre{ke (uostalom, zar taj princip ne bi trebalo da po{tuju i odrasli u me|usobnoj komunikaciji?). Tako }e dete prihvatiti u~enje kao proces kojim }e ste}i nova iskustva bez straha da bude odba~eno zbog neznanja ili nespretnosti. Zdrava hrana za zdravo telo - ovo nije samo jo{ jedan od uobi~ajenih naslova iz literature. Pravilna ishrana je osnovna baza dobrog zdravlja ~oveka. To je naro~ito va`no za decu, posebno u {kolskom uzrastu. Deca, koja ne doru~kuju, imaju slabiju koncentraciju i rezultate u {koli, poru~uje nutricionista Dragana Miljkovi}. Sistematski pregledi u~enika osnovnih i srednjih {kola u poslednjih nekoliko godina pokazuju da je sve vi{e gojazne ili neuhranjene dece, a sve manje normalno uhranjene. Razlog je ishrana bazirana na brzoj hrani, raznim grickalicama, gaziranom pi}u, slatki{ima, neredovnim obrocima. Sa nutricionisti~ke ta~ke gledi{ta ovakva u`ina je miks masti, {e}era, kofeina, ve{ta~kih aditiva, velike kalorijske, a male hranjive vrednosti. Jesenja trpeza, izobilje plodova, koje nam je letnje sunce odnegovalo, pru`a nam bogat izbor zdravih namirnica, va`nih za organizam, koji se priprema za ne{to te`u zimsku ishranu. Stru~njaci ka`u da ishrana, koja povoljno uti~e na psihi~ko zdravlje i raspolo`enje, uklju~uje mnogo povr}a, vo}a i ribe. Jelovnik, koji popravlja raspolo`enje, a poma`e u otklanjanju stresa, trebalo bi da sadr`i, na primer: sardine, tunjevinu ili losos, zelenu salatu sa bundevinim semenkama, obaren brokoli, prokelj, karfiol i {argarepu, sa malo maslinovog ulja i vo}e po `elji za dezert. Navike u ishrani je najbolje menjati uz pomo} stru~nih saveta nutricionista. Kona~no, najbolje odluke o zdravom na~inu `ivota mo`emo da usvojimo zajedno sa lekarom, koji se brine o na{em zdravlju. Cilj ovog ~asopisa je da vas lekari Doma zdravlja Dr Risti} informi{u, obaveste, upozore i savetuju, a izbor je - va{! REDAKCIJA


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Nutricionizam

366 dana uz Vas

Ishrana {kolskog deteta

ZDRAVLJE „ULAZI“ NA USTA Deca koja ne doru~kuju imaju slabiju koncentraciju i rezultate u {koli RAST i razvoj deteta su rezultat genetskih faktora, ali i drugih faktora na koje mo`emo da uti~emo, od kojih je najva`nija ishrana. Pravilna ishrana je osnovna baza dobrog zdravlja deteta i podrazumeva pravilan i raznovrstan izbor namirnica, koja sadr`i sve hranljive i za{titne sastojke i optimalan dnevni unos energije. Pravilnim unosom hranljivih sastojka telo odr`ava vitalnost, aktivnost i otpornost na bolesti. Rezultati sistematskih pregleda u~enika osnovnih i srednjih {kola u poslednjih nekoliko godina pokazuju da je sve ve}i broj dece gojazne ili neuhranjene, a sve manji broj normalno uhranjene. Razlog je ishrana bazirana na brzoj hrani, belom i lisnatom pecivu, ~ipsu, raznim grickalicama, gaziranom pi}u, slatki{ima, kao i nedovoljna fizi~ka aktivnost i neredovni obroci. Takva nepravina ishrana dovodi kod dece do gojaznosti, dijabetesa, visokog pritiska, do pove}anja masno}a u krvi, deformiteta ki~me, anemije, nedostatka kalcijuma, rahitisa i neotpornosti organizma. Izvestan broj dece boluje od mentalno uslovljenih poreme}aja ishrane, anoreksije ( odbijanje hrane) i bulimije (preterano uzimanje hrane i namerno povra}anje), {to bi roditelji trebali da prepoznaju i ne ignori{u problem. Prioritetne namirnice u ishrani {kolske dece: Iz grupe `itarica i prozvoda od `itarica prednost dati hlebu i pecivu od crnog i polubelog bra{na sa dodatkom mekinja, integralnom pirin~u, musliju, korn fleksu, proji i palenti. Mleko, kiselomle~ni proizvodi i mlad sir treba da budu zastupljeni svakodnevno u ishrani dece. Kiselomle~ni proizvodi se mogu koristiti i u kombinaciji sa sve`im vo}em kao vo}ni jogurt. Ova grupa namirnica je bogata belan~evinama i glavni izvor kalcijuma. Iz grupe mesa, riba i jaja, preporu~uju se nemasne mlade vrste mesa: june}e, pile}e i }ure}e belo kao i morske ribe, koje imaju prednost nad mesnim prera|evinama (vir{le, salame, pa{tete, itd). Povr}e i vo}e treba jesti svakodnevno, pre svega u sve`em stanju, jer su bogat izvor biljnih vlakana, vitamina i minerala. Male su kalorijske, a velike hranljive vrednosti. Dnevno treba najmanje unositi namirnice iz grupa masti i {e}era. Masti treba da se obezbe|uju iz raznovrsno hladno ce|enih ulja, koja treba da se koriste kao dodatak salati ili jelu na kraju termi~ke pripreme. Slatki{e treba svesti na najmanju mogu}u meru i ne kupovati ih deci. Na taj na~in }e se spre~iti navikavanje dece da u`ivaju u slatki{ima. Nisu samo bombone, ~okolade, keks ... jedini dezerti. Jednako slatki, a zdravi mogu da budu, na primer sutlija{ od integralnog pirin~a, vo}na salata, {ejk od banane, korn fleks sa kakao mlekom, musli sa suvim vo}em i mlekom, vo}ni jogurt, pala~inke od integralnog bra{na, vo}ni kola~, itd. Od napitaka prednost imaju gusti, mutni sokovi bez dodatka {e}era i sve`e ce|eni sokovi sa kojima treba biti umeren, a gazirane i ve{ta~ki obojene napitke izbaciti iz upotrebe. Roditelji moraju da imaju na umu da deca opona{aju odrasle u svemu, pa i u na~inu ishrane. Navike koje se steknu u porodici

naj~e{}e se odr`avaju tokom celog `ivota, kako pri izboru namirnica, tako i u na~inu pripreme. Ukoliko, roditelji imaju lo{e navike u ishrani ili ne vole neke namirnice, i deca }e to prihvatiti. Tako, na primer, dete koje odrasta u porodici gde se ne jede crni hleb, ili gde se ne sprema spana}, te{ko da }e kasnije po`eleti da proba njihov ukus. Zato, decu treba navi}i na {to raznovrsnije namirnice da bi se navikli na njihov ukus. Deca {kolskog uzrasta treba da imaju pet obroka dnevno, podeljena u tri glavna (doru~ak, ru~ak, ve~era) i dve u`ine. Obroke treba uzimati uvek u istom ritmu, na tri do ~etiri sata. Doru~ak je izuzetno va`an obrok i ne treba ga preskakati. Deca, koja ne doru~kuju, imaju slabiju koncentraciju i rezultate od dece koja doru~kuju.

>

KALORIJE Energetske potrebe {kolske dece i omladine: Uzrast (godine) kcal 7-10 godina Mu{ko - 2100 @ensko- 1800 10-12 godina Mu{ko - 2200 @ensko- 1950 12-14 godina Mu{ko - 2400 @ensko- 2100 14-16 godina Mu{ko - 2150 @ensko- 2310

Najlak{e je dati novac detetu da kupi u`inu, {to jeste brzo re{enje, ali nije dobro ni zdravo za dete. U ve}ini slu~ajeva novac za u`inu deca potro{e na grickalice i gazirane napitke. Vo}e zamene slatki{ima, a glavno jelo hamburgerom, hotdogom, poga~icama, ~ipsom, pala~inkom sa eurokremom, a mleko i vo}ni sok zamene gaziranim sokom. Sa nutricionisti~ke ta~ke gledi{ta ovakva u`ina je miks masti, {e}era, kofeina, ve{ta~kih aditiva, velike kalorijske, a male hranjive vrednosti. Najbolje re{enje je da deca nose pripremljen obrok od ku}e. Pri spremanju u`ine treba poslu{ati `elju dece i spremiti im ono {to vole da jedu. Ukusan, a zdrav sendvi~ se pravi brzo, od integralne kifle namazane maslacem, komada sira ili {unke, lista kupusa ili zelene salate, par~eta paprike ili paradajza. Uz sendvi~ treba spremiti sok ili jogurt i neko vo}e. Umesto {unke i sira mo`e pile}e meso ili tunjevina. Mo`ete napraviti egzoti~ne tortilja- sendvi~e, koje }e dete obo`avati. Tortilja se filuje nemasnim sirnim namazom (umesto majoneza), sitno iseckanom piletinom (pripremljenom na elektri~nom ro{tilju), uz dodatak salate po `elji. Ukoliko `elite jo{ informacija o pravilnoj ishrani, savet ili imate nedoumice da li se pravilno hranite, obratite se Savetovali{tu za ishranu u Domu zdravlja Dr Risti}. Dragana Miljkovi}, nutricionista

3


366 dana uz Vas

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Psihologija

Dr Risti}

Polazak u {kolu nije razlog za strah

NAJLEP[E JE \A^KO DOBA

Decu ne treba pla{iti {kolom. \ak prvak treba da zna da se igra i da ma{ta. Roditelji moraju da podsti~u, ohrabruju, po{tuju i razumeju decu JO[ jedan septembar, jo{ jedna {kolska godina je na po~eku. Da li smo spremni ? Polazak u {kolu predstavlja zna~ajan korak u `ivotu deteta, a i njegovih roditelja. Roditelji imaju svoje strahove: da li je dete spremno, da li }e pro}i na testu? Po~etak {kolske godine svi ~ekaju sa strepnjom - kako }e se uklopiti, da li }e zavoleti {kolu, {ta sa doma}im zadacima...

RODITELJI, BEZ PANIKE! Spremnost za polazak u {kolu obuhvata emocionalnu i socijalnu zrelost i odre|en stepen razvoja intelektualnih sposobnosti. Da bi dete {to lak{e savladalo zahteve {kolskog programa, potreban je odre|eni sklad u razvoju navedenih sposobnosti. Dete nije potrebno posebno pripremati za polazak u {kolu. Pre polaska u {kolu dete ne treba da zna da ~ita, pi{e, ra~una - to }e nau~iti u {koli, zato i polazi u {kolu. Va{ mali{an treba da zna da se igra, da u`iva u igri, da ma{ta. Igra sa vr{njacima omogu}ava

4

razvoj emocionalnih i socijalnih sposobnosti mali{ana. Kroz igru dete razvija ma{tu, "smi{lja sva{ta" te tako razvija intelektualne sposobnosti. Treba mu pru`iti priliku da svoju ma{tu ispri~a ili nacrta - to je zahtev njegovog uzrasta, to je osnova za uspe{no savladavanje {kolskog programa. Dete pre polaska u {kolu treba da poseduje odre|ena znanja i ve{tine, ali se to ne u~i kroz nametanje u~enja, ve} kroz igru i razgovore u svakodnevnim `ivotnim situacijama. To obuhvata: grafomotoriku, pojam vrednosti broja, govor i re~nik, predve{tine ~itanja i pisanja, orjentaciju u vremenu i prostoru. Predve{tine ~itanja i pisanja obuhvataju imenovanje po~etnog glasa u re~i ( kroz igru: " Na slovo, na slovo..."), rastavljanje re~i na slogove (ma-ma, se-ka,...), rastavljanje re~i na pojedina~ne glasove ( m-a-m-a, s-e-k-a,...), sastavljanje re~i od pojedina~nih glasova (s-e-k-a, seka). To je osnova za ~itanje, pisanje po diktatu i samostalno pisanje. Govor podrazumeva pravilan izgovor svih glasova, detetovo ume}e da svoju misao iska`e do kraja, sastavljanje pro{irenih i slo`enih re~enica. Re~nik podrazumeva pravilnu upotrebu pojmova, kao i njihovo tuma~enje. Verbalno tuma~enje pojmova se odnosi na pojmove iz svakodnevnog `ivota. Potrebno je da dete zna da prepri~a sadr`aj koji je saslu{alo ili da opi{e neki svoj do`ivljaj. Pojam broja se odnosi na shvatanje vrednosti broja. Dete treba da shvati koliko je to 3, 5, 6,...10. To je najlak{e ostvariti kroz svakodnevne aktivnosti u koje uklju~ujete svog mali{ana (postav-


Dr Risti}

>

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

IGRA NIJE ZABRANJENA RODITELJI, NE ZABORAVITE, uz {kolu obavezno ide i igra. Napravite kompromis izme|u {kolskih obaveza i detetovih `elja i mogu}nosti. Sretno i zadovoljno dete }e br`e i efikasnije ispunjavati svoje obaveze. Upla{eno dete }e svoje obaveze ispunjavati sporo i "preko volje", bi}e nezadovoljno svojim radom (ba{ kao i Vi) i nesre}no zbog toga. Izbegnite takve situacije, ohrabrujte svoje dete, ne o~ekujte previ{e (ono tek po~inje da u~i), ne zahtevajte, ve} s ljubavlju istrajte na dogovoru i po{tovanju dogovora.

ljanje pribora za obroke, pomo} u radionici i sl.). To je osnova za ra~unske operacije. Orjentacija u vremenu i prostoru obuhvata razumevanje pojmova ispod-iznad, gore-dole, levo-desno, pored-na, kao i pojmove pre-posle, dan-no}... Grafomotorika je osnova za uspe{no savladavanje tehnike pisanja. Potrebno je da dete pravilno dr`i olovku (nije bitno da li je to u levoj ili desnoj ruci), linije povla~i bez ulaganja vidnog napora (bez pritiskanja). To se podsti~e crtanjem, bojenjem, spajanjem ta~aka, preslikavanjem, crtanjem po {ablonu... Dugogodi{nje iskustvo je pokazalo da se na polazak u prvi razred osnovne {kole te`e adaptiraju roditelji nego mali{ani. Deca nemaju strah od {kole, sa time se ne ra|aju. Strahovi se u~e! Zato, nemojte svoje dete pla{iti {kolom i {kolskim obavezama to {to kre}u u {kolu ne zna~i da je kraj igri. Ne pla{ite ih u~iteljem i doma}im zadacima - u~iteljica je osoba koja o njima, dok su u {koli, brine i vodi ra~una. Ne pla{ite se za svoje dete. Ohrabrujte ga da bude samostalno, a samim tim i odgovorno. Tako }ete vrlo uspe{no nastaviti ka svom cilju - da jednog dana bude svoj ~ovek, ponosan na sebe. Budite ponosni na svoje dete i poka`ite mu to, jer ponos elimini{e strahove i brige. [kola - taj stra{ni bauk - i nije neka stra{na baba-Roga! Stra{na je onoliko koliko je mi odrasli napravimo stra{nom. Za |ake- prvake ona je stra{na jer im je nepoznata, velika i puna nepoznate i velike dece. Ubla`ite taj strah obja{njenjem {ta ih tamo o~ekuje - ne bi~ i batina, ne okovi, ne ka`njavanje, vika i galama. [KOLA JE MESTO GDE SE DRU@I, crta, pi{e i ~ita, ra~una, peva, igra i sti~u nova znanja . Svega onoliko koliko je potrebno da ne bude dosadno ni naporno - taman po meri deteta. Objasnite mu da nije stra{no ako ne{to ne bude znalo - u {kolu ide da bi nau~ilo; nije stra{no ako pogre{i - te gre{ke se ispravljaju u~enjem i ve`banjem; nije stra{no ako to {to pi{e ne li~i previ{e na ono iz Bukvara - Bukvar je pisala ma{ina, a ne njihov vr{njak. U^ENJE NIJE MU^ENJE U~enje smara? U~enje ubija? U~enje je robija? Ako ga takvim napravite - takvo }e i biti. Zato |aci, potrudite se da u~enje ne bude robija ni mu~enje - da u~enje bude zabava (ili bar, podno{ljivo). Za po~etak, dobro se organizujte. Ne odla`ite svoje obaveze za sutra. Imajte na umu da se ni fudbalska utakmica ne odla`e svakog dana. Pripreme za jesenje i prole}no prvenstvo su obaveza i radost svakog igra~a, i sve to za ljubav jasnog cilja - uspe{no odigrati 45 minuta ili dva puta po 45 minuta. Imajte isti cilj svakog dana, bar dva puta po 45 minuta. Za po~etak }e biti dovoljno. Koristite pravo predaha i tajm-auta, ali i pravo da date sve od sebe, da budete uspe{ni. Pru`ite sebi mogu}nost da uvek mo`ete da birate - koju {kolu }ete upisati, ba{ kao {to birate ko }e biti

366 dana uz Vas

va{a simpatija. Za takvu {ansu potreban vam je odgovaraju}i {kolski uspeh. Potrudite se da ga postignete, jer vam se sa tim uspehom otvaraju mnoge mogu}nosti - vi odaberite onu pravu. Da biste bile lepe, mlade dame, potrebno je puno vremena i truda, ali - vredi! Potrudite se da bar deo tog vremena ulo`ite u svoju unutra{nju lepotu - ona }e kad-tad pokazati svoje lice i zablistati. Svaka investicija u sebe je isplativa investicija. Postavite sebi dalekose`ne ciljeve, i one ne{to bli`e, i radite na njihovom ostvare-

>

SUZE SU O.K. NEMOJTE svom detetu ~initi usluge koje su mu na {tetu: crtanje, bojenje, pisanje umesto njega - ono to od Vas ne o~ekuje. Nemojte "padati na suze". Suze izbegnite kori{}enjem pohvale i nagrade (ne materijalne). Ako se ba{ i desi da se dete raspla~e zbog svoje nespretnosti i neznanja, budite duhoviti i skrenite mu misli na ne{to u ~emu je uspe{no. Ne prihvatajte odgovor "ne znam" (to ste znali i pre nego {to ste ga pitali), strpljivo vodite dete do pravilnog odgovora. Ne odgovarajte umesto njega, ve} sa~ekajte da se dete ohrabri i smisli svoj odgovor - pa makar on bio i pogre{an, njegov je! Pohvalite prvo njegov trud, pa tek onda uka`ite na neispravnost odgovora. Tako }e dete prihvatiti u~enje kao proces koji vodi u povoljne promene, kao proces kojim }e ste}i nova iskustva bez straha da bude odba~eno zbog svog neznanja.

nju. Svoje ciljeve mo`ete posti}i samo radom i samo ih vi mo`ete posti}i. Pomo} drugih i ohrabrenje su uvek dobro do{li, ali niko drugi ne mo`e umesto vas kora~ati va{im `ivotom i ostvariti va{e ciljeve. Budite samostalni - a to zna~i - i odgovorni za svoje postupke. Potrudite se da se organizujete, da svakog {kolskog dana "odigrate uspe{no svoju utakmicu", "pro{etate svojom modnom pistom sa lentom `eljenog {kolskog uspeha". Ako se u tome na snalazite i niste zadovoljni svojim rezultatima potra`ite nas. Tu smo za sve va{e dileme i prekretnice Savetovali{te za roditelje i psiholog. Milica Petrovi}, psiholog

5


366 dana uz Vas

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Radiologija

TIHI SVEDOK Ultrazvuk doprinosi sigurnijoj dijagnostici, a time i efikasnoj terapiji i br`em izle~enju ULTRAZVU^NI talasi su talasi ~ija je frekvencija iznad gornje granice ~ujnosti za normalno ljudsko uho, a koja iznosi 20 kHz. Osobina ultrazvuka je da se, kada nai|e na neku povr{inu, odbija i reflektuje. Komitet Svetske zdravstvene organizacije na osnovu dugogodi{njeg istra`ivanja dozvolio je upotrebu ultrazvuka u medincinske svrhe, kao dijagnosti~ko i terapijsko sredstvo. Metoda je bezbedna, nema {tetnog dejstva na organizam i mo`e se ponavljati. U dijagnosti~ke svrhe koriste se ultrazvu~ne frekvencije 2MHz-14MHz. Primenom savremenih aparata, uz dobru obu~enost lekara za rad, ultrazvuk doprinosi br`oj, boljoj, sigurnijoj i pravovremenoj dijagnostici oboljenja {to omogu}uje efikasnu terapiju, bolje le~enje i br`e izle~enje u ve}ini slu~ajeva. Ultrazvuk se koristi u dijagnostici: 1. Organa abdomena i male karlice, u koje spadaju: jetra, `u~na kesa, pankreas (gu{tera~a), bubrezi, lo`e nadbubre`nih `lezda, slezina, aorta i periaortalni prostor, mokra}na be{ika, prostata, materica i jajnici. Pored otkrivanja oboljenja ovih organa, otkrivaju se povrede i pojava slobodne te~nosti u trbu{noj duplji. Da bi se obavio pregled, pacijent ne treba da jede {est do osam sati pre pregleda, a dva ~asa pre pregleda treba da popije tri do ~etiri ~a{e vode, da ne mokri i da na pregled do|e sa punom be{ikom. U hitnim slu~ajevima, radi se pregled bez pripreme. 2. Dojki. Preporu~uje se svim `enama i devojkama posle 20. godine `ivota jednom godi{nje, a posle 30. redovna kontola dva puta godi{nje. Ovim pregledom otkriva se na vreme patolo{ka pojava i dalje upu}uje na preglede, {to pojednostavljuje i olak{ava le~enje. Pored pregleda dojki obavezno se pregledaju pazu{ne jame i regije iznad i ispod klju~ne kosti, jer su to mesta za otkrivanje uve}anih limfnih `lezda. Pregled je najbolje obaviti 10-14 dana od po~etka menstruacije. 3. [titaste (tiroidne) `lezde. Otkrivaju se patolo{ke pojave u veli~ini, gra|i i prokrvljenosti `lezde. Ukoliko se na|u promene, pacijent se upu}uje kod endokrinologa. Paratiroidne `lezde se normalno ne vide. 4. Mekih tkiva, tetiva i mi{i}a. Otkrivaju se rupture (prekidi) mi{i}a i tetiva, krvni podlivi, upalni procesi, tumorski procesi i ciste. 5. Zglobova. Dijagnostikuju se upalni procesi, izlivi, hematomi, o{te}enja meniskusa i tumorski procesi. Kod dece, otkriva se razvojni poreme}aj zgloba kuka - displazija ili uro|eno i{~a{enje u prvih 12 meseci razvoja. Preporuke Svetske zdravstvene organizacije pedijatara su da se svaka tri meseca u prvoj godini `ivota uradi ultrazvuk kukova, kako bi se spre~io razvoj ovog poreme}aja. 6. Mekih tkiva vrata, podvili~ne pljuva~ne `lezde i parotidne pljuva~ne `lezde, limfnih `lezda vrata. Pregled omogu}ava otkrivanje oboljenja, cisti i tumora. 7.Testisa. Pregled omogu}ava otkrivanje cista tumora i drugih oboljenja testisa. Ultrazvuk ima posebno mesto u ginekologiji, ~ijom primenom se otkrivaju tumorske promene, ciste i upalni procesi i u

6

Dr Risti}

Zna~aj ultrazvu~ne dijagnostike aku{erstvu, gde se primenom ultrazvuka prati trudno}a i otkrivaju razvojne promene ploda u materici. U kardiologiji se koristi ultrazvuk srca, merenje veli~ine sr~anih {upljina, otkrivanje sr~anih mana i drugih oboljenja. Dopler je uneo novu dimenziju u ultrazvu~nu dijagnostiku krvnih sudova i omogu}io uvid u prokrvljenost organa kao i neinvazivnu analizu protoka u arterijama i venama u svim delovima tela. Njegovom primenom otkriva se postojanje ateromatoznih plakova i procenat su`enja krvnog suda. Meri se brzina protoka krvi kroz arterije i odre|uje da li je dotok u pojedina tkiva i organe dovoljan. Dijagnostikuju se i druga oboljenja krvnih sudova, kao {to su aneurizme, tromboflebitisi (upale povr{nih vena)

>

SVETLOSNI TALASI Kristjan Dopler (1803-1853), austrijski fizi~ar, opisao je promenu boja dvojnih zvezda i zaklju~io da je uzrok promene boje promena frekvence svetlosnih talasa, koja zavisi od smera kretanja talasa u odnosu na posmatra~a. Kasnije je pokazano da isti princip va`i i za ultrazvuk. Tek 1956. godine Satomura je uo~io da eritrociti mogu da reflektuju ultrazvuk, time se u medicinskoj dijagnostici koristi ovaj fizi~ki princip, nazvan u ~ast Kristijana Doplera.

i upale dubokih vena. Dopler se koristi i za pregled bubre`nih arterija i pru`a podatke o protoku krvi u bubrezima i bubre`nim arterijama te omogu}ava neinvazivnu procenu stenoze u de~ijoj i odrasloj dobi, trombozu i tumore bubrega. Koristi se za oboljenja prostate, skrotuma, hemodijaliznih fistula i graftova i slu`i za procenu kod transplantiranog bubrega. Dopler se koristi kod procene prokrvljenosti {titne `lezde, dojke, limfnih ~vorova, upalnih promena u mi{i}nom ko{tanom tkivu i razlikovanje dobro}udnih od zlo}udnih tumora. Upotreba doplera u proceni jetrene i portalne cirkulacije koristi se za dijagnostiku tromboze portne vene i njenih pritoka, procenu protoka u portnoj hipertenziji i procenu abnormalnog protoka u zastoju srca. Moderni, savremeni ultrazvu~ni aparati i dobra obu~enost lekara za rad, koje poseduje na{a ustanova, omogu}uju ultazvu~ne preglede svih organa i tkiva kao i primenu doplera. Preporu~ujemo sistematske preglede i kada ne postoje vidni znaci oboljenja, jer na taj na~in se mogu na vreme otkriti skriveni, po~etni znaci bolesti, a ne kada je bolest uznapredovala. dr Vladislava [aranovi} Vujnovi}, specijalista radiolog


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Ginekologija

366 dana uz Vas

Uo~imo na vreme promene na grli}u materice PAPA testom

O@ILJCI LO[IH NAVIKA Jo{ od 1928. godine PAPA test je najpouzdanija dijagnosti~ka metoda za pra}enje promena na grli}u materice NAJ^E[]I zlo}udni tumor `enske populacije u svetu, posle raka dojke, je rak grli}a materice. U Srbiji godi{nje oboli od 1400 do 2200 `ena, a umire 500 do 650, po ~emu smo me|u vode}im evropskim zemljama. Statistika nije najpreciznija, ali je alarmantno i ta~no da svakog dana u Srbiji najmanje ~etiri `ene obole i najmanje jedna umire od ove bolesti.

>

IZBOR JE VA[ U Domu zdravlja Dr Risti} Papa test je mogu}e uraditi svakodnevno od 8 do 21,30 h, a subotom, nedeljom i praznicima od 8 do 20 h. Pozovite na{ call centar 011 2693 287 ili 063 205 764 i zaka`ite pregled kada Vama odgovara. Dakle, bitrajte put zdravlja, preventive, birajte ~udesnost i vedrinu `ivota, birajte "KOD GINEKOLOGA KAD HOCU, A NE KAD MORAM".

Na u~estalost oboljevanja se ne mo`e mnogo uticati, ali na pravovremeno otkrivanje i na odgovaraju}e le~enje mo`e. Od ove vrste bolesti ne mora da umre nijedna `ena. Uslov je samo otkriti promene na vreme i odmah oti}i lekaru. Zamislimo grli} materice kao jednu pozornicu u kojoj se stalno odigravaju male drame ulaska i izlaska raznih aktera. Od po~etka prve menstruacije, pa do menopauze tu se odvija dinami~na promena i obnova epitela, povr{ine, a sve u cilju da se odr`i zdrav grli} kao uslov za normalno za~e}e i ra|anje. Organizam ne obra}a puno pa`nju na te male drame ulazaka i izlazaka, ~ine mu se neva`ni svi ti glumci, ~ini mu se sporednim sve {to nije trudno}a i poro|aj, te je ova scena odli~an teren, naro~ito kad se glavni ~uvar, imunitet, umori. Onda na scenu svom `estinom nastupaju, HUMANI PAPILOMA VIRUSI (humani zna~i da napadaju ljudsku vrstu, papiloma ozna~ava vrstu tkivne promene, a virus je latinska re~ za otrov. Prava re~!). Najopasniji su tipovi 16 i 18, ali imaju puno dobro uve`banih zamenika za tu ulogu - izaziva~a raka. Jezikom nauke ova talentovanost naziva se onkogeni potencijal. I {to su potentniji to su drskiji! Ulaze}i u }elije grli}a ugra|uju se u njen genom, u njenu su{tinu. I tako, jednu tipi~nu "odgovornu, radnu i ~uvarnu" }eliju pretvaraju u atipi~nu, a zatim u bizarnu i parazitsku }eliju raka. Mo`e li se ovo prepoznati, spre~iti? Mogu}a je vakcinacija, ali jo{ se o tome diskutuje. Mogu}e je utvrditi ta~an tip HPV virusa, ali to je tek samo znak da su tu. Jer, `ena sa najokogenijim tipom virusa nije i obolela `ena. Ako partner ima HPV virus verovatno}a da je prenesen seksualnim putem i da ga i Vi imate je 65%! Na sre}u, od toga samo tri odsto `ena su mu podloga da se i zadr`i. Od ~ega to zavisi? Od lo{eg dru{tva, koje kao svita prati HPV kr~e}i mu put. Oni poma`u najpopularnijem me|u njima da osvoje grli} destrukcijom.

Dakle, zamislite da je taj HPV stigao do grli}a. Da su svi ovi faktori (tzv. kokarcinogeni) uticali da popusti odbrana grli}a. HPV tada postaje sila i lagano, ali sigurno dovodi prvo do premalignih promena na grli}u, a zatim fini{ira. Obi~no od te prve promene, koja jo{ nije rak, pa do one te{ke re~i rak, pro|e oko 10 do 15 godina. I upravo ta, PREMALIGNA STANJA KOJA MOGU PROGREDIRATI U RAK, cilj su ove pri~e. Jer je izle~ivost svih tih formi 100%. Odmakle forme imaju manji procenat, ~ak i tada je mogu} spas, ali za svega 30%. Ove statistike treba da Vas samo uvere da poseta ginekologu ima svrhe. Ta~nost Papa testa je 83%, udru`en sa kolposkopijom ~ak 99%. Dr Papanikolau je davne 1928. godine uo~io kako je mogu}e, na osnovu uzimanja brisa sa i iz grli}a materice, prepoznati promenjene }elije i na osnovu toga grupisati te rezulate i onda sprovesti dalje dijagnosti~ke procedure. Jo{ od tada je jasno, PAPA nije dijagnoza, ali je najbr`i, najbezbolniji, najpristupa~niji i najjeftiniji na~in da se uo~e promene. Rezultat se tuma~i na osnovu izgleda }elija Test je jednostavan. Bri{u}i grli}, pri pregledu, ginekolog uzima odlju{tene }elije koje razma`e na predmetno staklo, fiksira i {alje na citolo{ku analizu. Va`no je da se uzme dovoljno materijala. Da bi rezultati bili {to bolji nemojte stavljati nikave vaginalete, kreme, jer }ete zamazati vidno polje. Nemojte ispirati vaginu nikad, a naro~ito ne uo~i posete ginekologu, jer }ete saprati dragocene }elije. Dobi}e se oskudan razmaz (od momenta odlju{tivanja onih koje su ostale treba da pro|e par dana). Po`eljna je iz istih razloga i seksualna apstinencija, bar jedan dan. Najidealnije je uzeti bris u sredini ciklusa. Obavezno se radi i kod trudnica .

>

PAPA PA I i PA II - test je normalan, dovoljno je ponoviti ga jednom godi{nje. PA III - nalaz je sumnjiv, bilo zbog infekcija ili premalignih }elija, potebna dodatna ispitivanja, le~enja. Ponavlja se obi~no za tri ili za {est meseci. PA IV i PA V su jako sumnjivi nalazi na pristvo izmenjenih }elija raka, te je potrebna dalja patohistolo{ka verifikacija, do kona~ne dijagnoze.

Dakle, jednom godi{nje, sve `enske osobe od 18 do 65. godine treba da do|u radi PA testa. Koliko ~esto treba da se ponavlja PAPA? On nema nikakve {tetnosti, ali ako nema nekih razloga, radi redovne kontrole dovoljan je PA jednom godi{nje. Izaberete neki pamtljiv datum, recimo Va{ ro|endan. Ili neku povoljnost, recimo ginekolo{ke popuste u na{oj ustanovi u martu i oktobru. Zapamtite da su promene na grli}u dugotrajne, da uglavnom nemaju simptome, da se karcinom razvija sporo, ali sigurno. Da je izle~ivost po~etnih promena, tzv. premalignih stanja, najbolji na~in da se spre~i njihov prelazak u maligna, kada je sve daleko neizvesnije i te`e. dr Marica \uran, spec. ginekologije i aku{erstva

7


366 dana uz Vas

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Pulmologija

Dr Risti}

Hroni~na opstrukciona bolest plu}a

BEZ DUVANA LAK[E SE DI[E HOBP na 4. mestu kao uzrok smrtnosti. Pu{a~i najrizi~nija grupa. Po~inje sa jutarnjim ka{ljem, gu{enjem, a neretko zavr{ava stalnim nedostatkom kiseonika i nizom propratnih te{kih oboljenja

HRONI^NA opstrukciona bolest plu}a (HOBP), koju ~ine hroni~ni opstrukcijski bronhitis i emfizem plu}a, naziv je za grupu hroni~nih sporo progresivnih poreme}aja disanja, koje karakteri{e smanjenje maksimalnih izdisajnih protoka pri forsiranom izdahu. Opstrukcija (smanjenje) protoka vazduha kroz disajne puteve je ve}inom stalna, ali se mo`e konstatovati i promenljiv stepen povratnosti i poja~ane bronhijalne nadra`ljivosti. HOBP se mo`e javiti zajedno sa astmom i, kada postoji promenjena reaktivnost disajnih puteva, razlikovanje ovih poreme}aja mo`e predstavljati te{ko}u. Definicija HOBP isklju~uje druge uzroke hroni~ne opstrukcije protoka vazduha kroz disajne puteve kao {to su: cisti~na fibroza, obliterantni bronhiolitis ili bronhiektazije. HOBP je ~esta bolest, posebno u ekonomski slabije razvijenim zemljama, u siroma{nijoj populaciji, kod osoba ro|enih sa manjom telesnom masom. ^e{}e oboljevaju mu{karci od {este do osme decenije i bela rasa u odnosu na crnu. HOBP je na 4. mestu kao uzrok smrti i jedini je od deset vode}ih uzroka smrti u svetu, koji je u stalnom porastu. KO MI "KRADE" VAZDUH? Faktori rizika za nastajanje HOBP su: pu{enje duvana, zaga|enost vazduha, rizi~ne profesije i infekcije. Devedeset odsto svih bolesnika sa HOBP su aktivni ili biv{i pu{a~i. Dugogodi{nje pu{enje duvana o{te}uje ne`nu strukturu povr{nog sloja sluzoko`e disajnih puteva, {to dovodi do: sporije eliminacije sekreta, smanjene funkcije odbrambenih }elija u plu}ima, umno`avanja i poja~ane funkcije `lezda koje lu~e sluz, blokiranja aktivnosti odre|enih enzima - {to ima za posledicu dalje o{te}enje strukture disajnih puteva; gr~enja glatkih mi{i}a i su`enja, sa poja~anom reaktivno{}u disajnih puteva. Opstrukcija u "malim disajnim putevima" je najraniji mehani~ki poreme}aj koji se uo~ava kod mladih pu{a~a i mo`e u potpunosti da nestane sa prestankom pu{enja. I kod dugogodi{njih, te{kih pu{a~a je mogu}e usporavanje opadanja plu}ne funkcije, ako prestanu da pu{e. I pasivno pu{enje nosi rizik i uzrok je simptoma kao {to su: ka{alj, zvi`danje u grudima i poja~ano stvaranje ispljuvka. Zaga|enost vazduha, posebno vezana za prisustvo sumpor dioksida i ~vrstih ~estica u vazduhu u industrijskim i visokourbanim sredinama; profesija (izlo`enost dejstvu neorganskih i organskih pra{ina i {tetnih gasova) kao i respiratorne infekcije (virusne i bakterijske) su glavni faktori rizika za nastajanje i pogor{avanje HOBP. Deficit Alfa-1 antitripsina (koji blokira aktivnost serumskih proteaza) je genetski poreme}aj i odgovoran je za oko dva odsto emfizema plu}a, koji se javlja kod mladih osoba. Dejstvo navedenih faktora kroz dugi niz godina ima za posledicu: promene u strukturi disajnih puteva (zadebljanje mi{i}nog sloja i sluzoko`e), ograni~avanje protoka vazduha sa naglim slabljenjem disajnih puteva, pove}an rad disajnih mi{i}a. Izdah kao pasivna radnja je vi{e pogo|en nego udah, pa kao posledica su`avanja disajnih puteva i gubljenja elasti~nih svojstava plu}a dolazi do fenomena zarobljavanja vazduha i pove}ane vazdu{nosti plu}a. Paradoks je da je koli~ina vazduha u plu}ima pove}ana, ali on ne u~estvuje u razmeni gasova, jer se nalazi u takozvanom anatomskom mrtvom prostoru. Dalje promene se ogledaju u o{te}enju i razaranju tkiva plu}a i krvnih sudova plu}a {to dovodi do slabije gasne razmene, a rezultat su: smanjenje kapaciteta plu}a, dinamskih volumena

8


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

(FEV1) i poreme}aj u sastavu gasova arterijske krvi. Hroni~ni nedostatak kiseonika u krvi sa svoje strane dovodi do niza poreme}aja: pove}anja pritiska u plu}noj arteriji, hipertrofije desne pretkomore i komore srca, bubre`nih, hormonskih i poreme}aja funkcije skeletnih mi{i}a i njihove atrofije, smanjenja gustine kostiju (osteoporoza). "DOBRO JUTRO" UZ KA[ALJ Klini~ki tok HOBP karakteri{u spora progresija i periodi relativne stabilnosti, prekidani epizodama pogor{anja, u po~etku jednom godi{nje, a potom i ne{to ~e{}e. Kod bolesnika se javljaju: gu{enje prvo pri naporu, a zatim i u miru, ka{alj sa iska{ljavanjem lepljivog beli~astog ili `uto-zelenog sadr`aja, povi{ena telesna temperatura. I neka druga prate}a bolest mo`e biti uzrok pogor{anja HOBP: slabost leve sr~ane komore, sr~ane aritmije, zapaljenje plu}a, zapaljenje sinusa, pneumotoraks, gastroezofagealni refluks. Klini~ka slika bolesnika sa HOBP: radi se naj~e{}e o dugogodi{njem pu{a~u, koji ka{lje i iska{ljava, naro~ito u jutarnjim ~asovima. Iska{ljani sadr`aj je sluzav ili gnojni. Koli~ina ispljuvka je obi~no mala. U~estalost i te`ina ka{lja kao i zvi`danje i pi{tanje u grudima ne moraju govoriti i o te`em stepenu poreme}aja funkcije plu}a. Vremenom su periodi pogor{anja ~e{}i i du`eg su trajanja. Javlja se i ose}aj nedostatka vazduha, prvo pri ve}em, a potom i pri sve manjem naporu, pa i u miru. Sa pogor{anjem funkcije plu}a i gasne razmene zbog hroni~nog nedostatka kiseonika, dolazi do promena u krvnoj slici (pove}avaju se: broj crvenih krvnih zrna, hemoglobin, hematokrit), a javlja se i cijanoza (ljubi~asta prebojenost jezika, usana, jagodica i prstiju). Fino podrhtavanje {aka, jutarnja glavobolja, anksioznost, depresija, inverzija sna (pospanost danju a nesanica no}u), poja~ano znojenje su znak globalne plu}ne slabosti. Dijagnoza bolesti se postavlja na osnovu: tegoba koje navodi bolesnik, objektivnog nalaza na plu}ima i srcu, rendgenskog nalaza plu}a i srca, uklju~uju}i i KT pregled, ispitivanja plu}ne funkcije (spirometrija, telesna pletizmografija, transfer faktor plu}a za ugljen monoksid i difuziona konstanta, gasovi arterijske krvi). ^UVAJTE PLU]A, TREBA]E VAM! Le~enje HOBP se bazira na: spre~avanju daljeg napredovanja bolesti, o~uvanju plu}ne funkcije, zbrinjavanju komplikacija i spre~avanju pogor{anja. Po{to se radi o hroni~nim bolestima, terapija je stalna, uz redovne kontrole kod lekara. Najva`nija mera je prestanak pu{enja. Za uspe{no odvikavanje od pu{enja potrebni su volja bolesnika uz aktivno i kontinuirano delovanje lekara. Bronhodilatatori smanjuju ose}aj nedostatka vazduha i pobolj{avaju podno{enje napora popravljanjem protoka vazduha kroz disajne puteve. U upotrebi su: preparati teofilina, beta-2 stimulatori (kratko i dugo deluju}i) i antiholinergijski lekovi. Teofilinski preparati (Aminophyllin R, Durofilin, Nebetol, Euphylong i sl) su u vidu tableta i doziraju se na 12 sati. Kratkodeluju}i beta-2 stimula-

>

366 dana uz Vas

tori (Ventolin, Salbutamol, Aloprol, Berotec i sl.) doziraju se na {est, a dugodeluju}i (Serevent -Salmeterol) na 12 sati. Antiholinergijski lekovi se koriste pojedina~no - Spiriva jednom dnevno ili u kombinaciji sa beta-2 stimulatorima (Berodual) na {est sati. Najbolji efekt se posti`e primenom lekova u vidu aerosola spreja, po{to lek direktno dospeva u disajne puteve i brzo deluje. Pritom su doze lekova nekoliko destina puta manje nego ako bi se lek uzimao u vidu tableta. Samim tim su i ne`eljeni efekti daleko manji (podrhtavanje ruku, nesanica, uznemirenost, lupanje srca, mu~nina i sl.). Da bi terapija bila uspe{na treba je uzimati redovno i pravilno koristiti "pumpicu". Glikokortikoidi se redovno primenjuju, ali im je efekt slabiji nego u le~enju astme. Usled dugotrajne sistemske primene (tablete, injekcije) nastaju mnogobrojni ne`eljeni efekti (porast krvnog pritiska, osteoporoza, slabljenje imuniteta, ~ir na `elucu i dvanaestopala~nom crevu, strije po ko`i, dijabet). Zato se i preporu~uju lekovi u spreju sa dobrim lokalnim dejstvom u plu}ima i malim ne`eljenim efektima na ostale organe. U stanjima dugogodi{nje i progresivne bolesti, kada je izra`ena te{ka plu}na slabost, postoji stalan nedostatak kisonika u krvi, {to dovodi do o{te}enja mnogih organa (srca, mozga, jetre, bubrega). Da bi se to spre~ilo, sprovodi se, po odre|enim principima, terapija kiseonikom, prvo u bolni~kim uslovima. Na osnovu dobre klini~ke procene mo`e se postaviti i indikacija za kiseoni~nom terapijom u ku}nim uslovima, {to se ostvaruje preko aparata - koncentratora kisonika, ali kiseonik tada treba koristiti minimum15 ~asova dnevno, obavezno tokom no}i. Na ovaj na~in se popravlja nivo kiseonika u krvi, spre~avaju se komplikacije i pobolj{ava se kvalitet `ivota bolesnika. Od ostalih mera preporu~uju se: energi~no le~enje svih infekcija antibioticima i sekretoliticima, vakcinacija protiv gripa, sprovo|enje mera rehabilitacije (banjsko-klimatsko le~enje, ve`be disanja, edukacija bolesnika, polo`ajna drena`a, inhalacije), po potrebi i psihoterapija. ^esto pitanje u le~enju pogor{anja HOBP je : Da li je potrebno bolni~ko le~enje? Brzina pogor{anja tegoba, op{te stanje i nivo svesti bolesnika, te`ina poreme}aja gasova arterijske krvi, postojanje drugih te`ih bolesti i njihovo pogor{anje, ima li bolesnik dobrih uslova za ku}no le~enje, uti~u na ovu odluku. Ukoliko sve inetnzivne mere le~enja ne daju povoljan efekt, le~enje se nastavlja u jedinicama intenzivne nege u vidu asistirane ili mehani~ke ventilacije. Po{to se radi o hroni~nim bolestima, koje ~esto dovode do te{kog o{te}enja zdravlja, progresivnog su toka, dovode do radne i `ivotne invalidnosti, potrebno je delovati pre svega preventivno - energi~nom borbom protiv pu{enja, uz navedene mere le~enja i redovne kontrole kod specijaliste za plu}ne bolesti.

RU@I^ASTI I MODRI DAVLJENIK Klini~ki se razlikuju dva tipi~na predstavnika, bolesnika sa HOBP: 1."Ru`i~asti davljenik" - mr{av, svetlo ru`i~aste ko`e, ~esto stoji ili sedi podupiru}i se rukama o podlogu da bi olak{ao disanje, grudni ko{ mu je ba~vast, disajni pokreti mali. Di{e kroz stisnute usne, pri disanju koristi pomo}ne disajne mi{i}e i ima uvla~enje natklju~nih jama. Od tegoba dominira ose}aj nedostatka vazduha, ~esto i u miru. Ovakav nalaz

dr Dragoljub Popovi}, specijalista za plu}ne bolesti

odgovara emfizemu plu}a.. 2."Modri, podbuli" - bolesnik sa pove}anom telesnom masom, tamno prebojene, ljubi~aste ko`e lica, usana, jezika i {aka, ~ija je glavna tegoba ka{alj sa iska{ljavanjem i sviranje i pi{tanje u grudima. Prisutni su: ~este respiratorne infekcije, sr~ane tegobe, povi{en krvni pritisak, aritmija, otoci nogu, sr~ana slabost i poreme}aj u gasovima arterijske krvi. Ovakav nalaz je karakteristi~an za hroni~ni opstruktivni bronhitis i relativno brzo dovodi do te{ke plu}ne i sr~ane slabosti.

9


Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

366 dana uz Vas

Kardiologija

Dr Risti}

Povi{en krvni pritisak

Hipertenzija - glavni "krivac" za anginu pektoris i infarkt miokarda. Danas mogu}e le~iti i najte`e oblike hipertenzije

SRCE BELE@I SVE DA bi se shvatilo kako povi{en krvni pritisak (ili hipertenzija) deluje na srce, potrebno je razumeti neke osnovne principe. Srce se mo`e podeliti na desno srce, koje doprema vensku krv sa ni`im procentom kiseonika u plu}a, i levo srce, koje {alje krv iz plu}a, bogatu kiseonikom, u arterije celog tela (sistemsku cirkulaciju). Iz ovog razloga se hipertenizija ponekad naziva i sistemska ili arterijska hipertenzija. Glavna pokreta~ka snaga, koja pomera krv iz srca u sistem arterija i tako obezbe|uje krv za ceo organizam je leva komora i leva pretkomora. One zajedno ~ine levo srce, koje je najvi{e optere}eno i u kome dolazi do najve}ih promena, prvo kao zadebljanje mi{i}nog zida leve komore, a zatim i {irenje {upljina i leve komore i leve pretkomore. Povi{en krvni pritisak izaziva napinjanje mi{i}nog zida u {upljinama levog srca, tako da vremenom dolazi do pove}anja krutosti (smanjenja elasti~nosti) i zadebljanja hipertrofije mi{i~nog zida. Tako|e, dolazi do ubrzanog razvoja ateroskleroze u svim krvnim sudovima. Udru`ivanjem ovih dejstava, smanjuje se dopremanje kisonika u sr~ani mi{i} (dolazi do ishemije miokarda), {to kasnije mo`e dovesti do infarkta miokarda, iznenadne smrti, raznih poreme}aja sr~anog ritma i sr~ane slabosti. OSETLJIVA LEVA KOMORA ^ak i pre nego {to do|e do zadebljanja i pove}anja mase srca, a posebno leve komore, mogu se primetiti promene u funciji skupljanja (kontrakcije - sistole) i {irenja (dekontrakcije - dijastole) srca. Kasnije, ako se pacijent ne le~i i krvni pritisak je stalno povi{en, dolazi do postepenog slabljenja sr~anog mi{i}a. Precizno odre|ivanje pada elasti~nosti se mo`e uraditi standardnom dopler ehokardiografijom i odre|ivanjem karakteristika protoka kroz u{}e koje spaja pretkomoru i komoru levog srca. U daljem toku bolesti, dolazi do sve ve}eg optere}enja srca, tako da sr~ana snaga sve vi{e opada. Po~inje da slabi i funkcija kontrahovanja (sistole) sr~anog mi{i}a i razvoja razli~itih oblika sr~ane slabosti. Opadanje snage levog srca je pra}eno pojavom gu{enja, brzim zamaranjem i nemogu}no{}u spavanja na ravnom. Tegobe se razvijaju zbog nakupljanja te~nosti u plu}ima. Tako|e, specijalnim ispitivanjima (talijum scintigrafija) mogu se na}i polja u sr~anom mi{i}u gde je smanjeno dopremanje kiseonika, a da na na koronarografiji (kontrasno snimanje krvnih sudova srca) nisu na|ena zna~ajna su`enja. Hipertrofija (pove}anje mi{i}ne mase srca) nastaje kao odgovor na pove}an otpor proticanju krvi u arterijama, i u po~etku deluje kao za{tita, jer spre~ava naglo {irenje (dilataciju) srca. Me|utim, u daljem toku bolesti, ba{ je hipertrofija ta koja izaziva razli~ite disfunkcije sr~anog mi{i}a. U pro{losti, hipertrofija se u kardiologiji prepoznavala se snimanjem elektrokardiograma (Ekg). Me|utim, ehokardiografija (snimanje srca ultrazvukom) je mnogo preciznija i osetljivija (omogu}ava merenje debljine sr~anog mi{i}a do desetog dela milimetra). Ovaj pregled je potpuno bezbolan i bez opasnosti po pacijenta.

10


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

366 dana uz Vas

Masa leve komore je ve}a kod onih pacijenata kod kojih pritisak ne pada za vreme sna (fiksirana hipertenzija). Tako|e, na|eno je zna~ajnije podudaranje izme|u hipertrofije leve komore i pritiska, koji je meren za vreme stresa na poslu nego krvnog pritiska, koji je odre|en slu~ajnim merenjima. Zna~ajnija povezanost sa masom srca je na|ena za donji (dijastolni) krvni pritisak nego za gornji (sistolni) krvni pritisak. Iz ovog razloga je veoma va`no precizno odrediti vrednosti donjeg pritiska, kao zna~ajnijeg u pra}enju i le~enju hipertenzije i proceni rizika za pacijenta. KAD SRCE KUCA BR@E Veoma je va`no pravilno i na vreme le~iti hipertenziju i dosti}i ciljne vrednosti krvnog pritiska, koji su stro`i ako pacijent ima {e}ernu bolest, pu{i i ima pove}an nivo masno}a u krvi. Tada se ciljne vrednosti krvnog pritiska pribli`avaju normalnim, sve do 120/80 mm Hg. Gotovo svi lekovi, koji sni`avaju krvni pritisak, imaju dejstvo na smanjenje mase sr~anog mi{i}a. Izgleda da najbolje deluju inibitori angiotenzinogena (ACE inhibitori), jer oni pored smanjenja hipertrofije imaju i ulogu u za{titi krvnih sudova i smanjenju naslaga na njihovim zidovima. Sa smanjenjem zadebljanja leve komore, funkcija leve komore se obi~no popravlja. Hipertenzija je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj angine pektoris i infarkta miokarda. Tako|e, kod ovih pacijenata prisustveo "nemih infarkta miokarda" (infarkti srca koji se dogode bez bolova u grudima) je zna~ajno pove}an. Ovi pacijenti su mnogo osetljiviji na nedostatak kiseonika u sr~anom mi{i}u, tako da je ~e{}a iznenadna sr~ana smrt. Me|utim, treba znati da i preterano sni`avanje krvnog pritiska (previ{e terapije) tako|e dovodi do ne`eljenih doga|aja. Tako|e, protok kroz krvne sudove mozga je odre|en njihovom samostalnom aktivno{}u. Mozak se "navikne" na visoke vrednosti krvnog pritiska (autoregulacija), tako da naglo obaranje visokog krvnog pritiska uti~e na zna~ajno smanjenje protoka krvi kroz mozak, koje uzrokuje razne tegobe, naj~e{}e op{tu malaksalost, ali i nesvestice, vrtoglavice i ote`ano kretanje. Za dovo|enje krvnog pritiska u normalne vrednosti kod ovakvih pacijenata nekad je potrebno i nekoliko meseci. Kod pacijenata obolelih od hipertenzije dolazi do ranijeg ispoljavanja bolesti sr~anih arterija, verovatno zbog smanjenog protoka u njima usled pritiska sna`nog zadebljanog sr~anog mi{i}a na spolja{nji zid arterije, koja prolazi kroz mi{i}no tkivo. Mo`e se zaklju~iti da je hipertenzija opasna i podmukla bolest, koja lagano o{te}uje sr~anu funkciju. Na sre}u, dobrom regulacijom krvnog pritiska, ove se promene mogu usporiti. Potrebno je naglasiti zna~aj redovnih ehokardiografskih kontrola i odre|ivanja sistolne i dijastolne funkcije srca pre uvo|enja terapije, kao i kasnije u periodu pra}enja i le~enja. ^esto se mo`e zapaziti povla~enje (regresija) hipertrofije i pobolj{anje dijastolne i sistolne funkcije srca. STRES NE PRIJA Danas je mogu}e le~iti prakti~no svaki pa i najte`i oblik hipertenzije kombinovanjem raznih grupa antihipertenzivnih lekova. Dostizanje ciljnih vrednosti je posebno zna~ajno za pacijente pod pove}anim rizikom od kardiovaskularnog oboljevanja (pu{a~i, oboleli od {e}erne bolesti i pacijenti sa pove}anim nivoom masno}a u krvi - hiperlipidemije). Ambulatorni holter monitoring krvnog pritiska omogu}ava njegovo precizno merenje u uslovima van ordinacije lekara, za vreme stresa na poslu, tokom vo`nje, ispoljavanja sna`nih emocija. Posebno su zna~ajni podaci koji se

dobijaju merenjem za vreme sna kao i u ranim jutarnjim satima, koji se ne mogu dobiti na drugi na~in. Povi{en krvni pritisak tokom no}i govori o ozbiljnoj "fiksiranoj hipertenziji", koja nosi mnogo ve}i kardiovasklarni rizik. Tako|e, zna~ajan skok krvnog pritiska prilikom bu|enja i u ranim jutarnjim satima, povezan je sa ve}om u~estalo{~u infarkta miokarda i naprasne sr~ane smrti. Razvoj kardiologije je danas omogu}io le~enje i najte`ih oblika hipertenzije. Zajedno sa adekvatnom dijagnostikom (pregled o~nog dna oftalmologa, neurolo{ki pregled i pregled endokrinologa, pregled krvnih sudova stomaka i posebno bubrega, odgovaraju}ih hormonskih i laboratorijskih analiza), omogu}ava kompletno ispitivanje i odvajanje primarnih (bez jasnog uzroka) od sekundarnih (sa jasnim uzrokom) oblika hipertenzije. Sekundarna hipertenizija, na primer su`enje dela grudne aorte (koarktacija) ili tumori nadbubrega, se mogu potpuno izle~iti adekvatnom terapijom. Ehokardiografija ima posebno mesto, jer je najpreciznija u odre|ivanju promena sr~ane funkcije na po~etku i tokom terapije hipertenzivnih bolesnika. Danas nijedan pacijent, koji ima bilo koji oblik hipertenzije, pa ~ak i ako samo roditelji imaju povi{en krvni pritisak bez hipertenzije kod potomaka, ne bi trebao da ostane bez kompletnog ehokardiografskog pregleda i dopler merenja protoka u srcu. Pacijenti kod kojih je potvr|ena hipertenzija trebalo bi da urade (u zavisnosti od ozbiljnosti) ehokardiografske kontrole na tri meseca do godinu dana. Sportisti kod kojih je na|ena hipertenzija, tako|e bi trebali da pro|u kompletno ispitivanje, koje podrazumeva pregled kardiologa, neurologa i endokrinologa i odgovaraju}e hormonske analize. Veoma je zna~ajno precizno odrediti masu sr~anog mi{i}a i odnos dejstva sporta i hipertenzije na njeno uve}anje. Osobama, koje imaju fiksirani oblik hipertenzije (visoke no}ne vrednosti krvnog pritiska) kao i kod osoba ~ije prose~ne vrednosti prelaze 160/100 mm Hg (drugi stepen hipertenzije), treba pokloniti posebnu pa`nju i odabirom adekvatne terapije, pritisak dovesti na zadovoljavaju}i nivo. mr sci dr Vitomir \or|evi}, specijalista interne medicine-kardiolog 11


366 dana uz Vas

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Urgentna medicina

Dr Risti}

Toksi~nost biljke ricinus

ZAVODLJIVI TROVA^ Biljka, rasko{no crvenog ploda, otrovna za ljude i `ivotinje BILJKA Ricinus communis je u na{em narodu poznata kao sko~ac, crveni ~i~ak ili jednostavno ricinus. Postojbina joj je Afrika i jugoisto~na Azija gde mo`e da naraste i do trinaest metara. U na{em podneblju dosti`e maksimalnu visinu oko dva metra. To je jednogodi{nja biljka velikih, vrlo dekorativnih i impozantnih listova, koji tokom sezone menjaju boju {to doprinosi njenoj atraktivnosti. Cvet ricinusa je dosta neugledan, sitan,

12

bele boje. Plod mu je rasko{no crven, oblika lopte, sa mekim bodljama na povr{ini. U plodu se nalaze semenke koje podse}aju na sitniji pasulj, a ukusom, ka`u oni koji su probali, na kikiriki. Kod nas se ricinus gaji kao ukrasna biljka u ba{tama, ali i saksijama i `ardinijerama. Vrlo je popularan zbog dekorativnosti, ali i njegova visina i veli~ina listova ga ~ine pogodnim za ogra|ivanje odre|enih prostora u kafi}ima, dvori{tima i sl., gde se ~esto vi|a. Manje je poznato da je ova prelepa biljka vrlo otrovna za ljude i `ivotinje. Otrovni su svi njeni delovi, ali je koncentracija otrova najve}a u semenkama. One sadr`e jedan od najopasnijih otrova uop{te, a najpotentniji biljni otrov svakako. Trovanja ricinusom mogu biti namerna ili slu~ajna.U na{oj sredini evidentirano je nekoliko slu~ajeva zadesnog trovanja. Namerna trovanja su retka (ili se retko dokazuju). Ovakva trovanja ekstrahovanim otrovom ove biljke kao metod eliminacije politi~kih protivnika koristile su tajne slu`be bezbednosti nekih zemalja, a i danas on mo`e biti oru`je bioterorizma. Put ulaska otrova u organizam pri slu~ajnom trovanju naj~e{}e je preko sistema organa za varenje. Semenke ricinusa su prijatnog ukusa i izgleda te mogu biti privla~ne, naro~ito deci. Drugi mogu}i putevi trovanja su kontakt preko ko`e ili inhalacija osu{ene ili spaljene biljke. Najte`a zadesna trovanja nastaju oralnim uno{enjem semenki. Otrovna, a i smrtna koli~ina ovako unetog otrova zavise od telesne te`ine otrovanog. Kada je dete u pitanju to nekad mo`e biti samo jedna semenka. Smatra se da se u desetak semenki nalazi koli~ina otrova dovoljna da smrtno otruje odraslog ~oveka. Simptomi i znaci akutnog trovanja javljaju se par sati posle uzimanja semenki i manifestuju se kao muka, ga|enje, povra}anje, bolovi u trbuhu, visoka temperatura, prolivaste stolice. Povra}ene mase i stolica su krvavi ili sa primesama krvi. U te`im oblicima trovanja dolazi do kontinuiranog i sveop{teg krvarenja, razvoja {oka i fatalnog ishoda. Udisanjem praha osu{ene ili spaljene biljke mo`e do}i do pojava ote`anog disanja, ka{lja, sviranja u grudima. Direktan kontakt sa biljkom mo`e u osetljivih osoba da dovede do pojave crvenila, svraba i plikova na ko`i. Prva pomo} kod trovanja je u prvom redu spre~iti dalji kontakt sa otrovom, a zatim potra`iti stru~nu pomo} lekara telefonskim kontaktom sa toksikolo{ko-informativnim centrom. Dalje le~enje zavisi od procene lekara. U cilju spre~avanja trovanja biljkom ricinus najva`nije su preventivne mere. U prvom redu to je upoznavanje sa toksi~nim osobinama biljke i oprez u kontaktu sa njom. U ve}ini zapadnoevropskih zemalja i SAD zabranjeno je uzgajanje biljke u podru~ju gde deca mogu do}i u kontakt sa njom. Savetuje se oprezno spaljivanje uvelih i osu{enih delova biljke. Rasprostranjenost ove biljke u na{oj sredini i mesta na kojima se ona mo`e videti govori o nedovoljnom poznavanju njenih toksi~nih osobina. dr Mirjana Isailovi}, spec. urgentne medicine i subspec. klini~ke toksikologije


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Op{ta medicina

366 dana uz Vas

Antitetanusna za{tita

^ISTA^ BAKTERIJA Bilo da je re~ o ubodima, ranama, posekotinama, ujedima ili opekotinama va`no je organizam za{tititi od daljeg trovanja. Svaka otvorena povreda potencijalno mesto trovanja ATZ ili u punom nazivu antitetanusna za{tita je oblik sticanja i stvaranja ste~enog imuniteta putem aktivne imunizacije s ciljem za{tite ljudskog organizma od tetanusa. Da bi definisali {ta je ATZ i za{to je koristimo moramo prvo definisati {ta je Tetanus. Tetanus je je nezarazno oboljenje, koje nastaje kao intoksikaciom neurotoksinom Tetatok-sinom koga stvara anareobna bakterija Clostridium tetani. Ova bakterija se u prirodi nalazi u dva oblika - kao spora u spoljnoj sredini i kao bacil u digestivnom sistemu, naj~e{}e doma}ih `ivotinja. Ulazno mesto za spore predstavljaju otvorene povrede, koje nastaju pri radu u polju, ku}i, dvori{tu, rasekotine nastale hladnim oru`jima, ujedima doma}ih i divljih `ivotinja, rane zaprljane zemljom....U osnovi, svaka otvorena povreda izazvana kontaminiranim predmetom. Ulaskom u ranu spore se pretvaraju u bacil i po~inju da stvaraju tetatoksin, koji preko nervnih zavr{etaka vrlo lako dospeva do mozga i ki~mene mo`dine gde po~inje sa ispoljavanjem dejstva i razvojem Tetanisa (toni~kog gr~a). Period inkubacije tj. period od kontaminacije do pojave klini~ke slike je 3-14 dana. Klini~ka slika u osnovi po~inje gr~om m. massetera (mi{i}a `vaka~a), koji se ubrzo {iri na ostatke mi{i}a lica, vrata, trupa, skeleta, respiratornu muskulaturu. Pacijenti su bledi, sa modrim usnama, ubrzanog i plitkog disanja, sa sarkasti~nim izrazom lica, zgr~eni, sa izvijenim le|ima u obliku luka, ubrzanog rada srca i, pre svega, vitalno ugro`eni zbog zahvatanja respiratorne muskulature disajnog sistema, koji mo`e dovesti do ugu{enja ukoliko ne do|e do primene AT urgentne i intezivne terapije sa ciljem borbe protiv Tetanusa i njegovih simptoma, sa mogu}im neizvesnim ishodom. Svetska zdravstvena organizacija je u drugoj polovini 20. veka definisala antitetanusnu za{titu na dva nivoa. Prvi nivo je kalendar redovne vakcinacije i revakcinacije novoro|en~eta i dece sa ciljem stvaranja i reobnavljanja imuniteta i odr`avanja na istom nivo radi odbrane organizma. Po kalendaru, sa vakcinacijom se po~inje u 2. mesecu `ivota u sklopu vakcine pod nazivom Pentaksim, koja predstavlja koktel vakcina - Difterija, Pertusis (veliki ka{alj), Tetanusni toksoid, Poliomyelitis virus i Hemophilus influnce B . Doziranje i revakcinacija idu po slede}em kalendaru: I doza vakcina Pentaksim u 2. mesecu, II doza vakcina Pentaksim u 3. mesecu, III doza vakcina Pentaksim u 4. mesecu sa mogu}no{}u zavr{etka vakcinacije do 6. meseca `ivota deteta, ali razmaci moraju ostati na oko 30 dana. Revakcinaciju nastavljamo nakon 12 meseci (16-18 mes.`ivota) od ove doze, ali sada vakcinom DiTePer. V doza u 6. godini pred polazak u {kolu vakcina DiTea, VI doza u 14. godini vakcina Te-Al . Drugi nivo za{tite za sva odrasla lica se bazira na ponovnoj revakcinacije osoba kod kojih je pro{lo 10 i vi{e godina od poslednje doze vakcine ili nepostojanja sigurnih podataka o zavr{enoj vakcinaciji ili datoj AT za{titi do kraja. Dajemo je kod svih otvorenih povreda (rane od uboda tupim ili o{trim predmetima, vatrenim oru`jima, ujedima divljih i doma}ih `ivotinja,

opekotinama ve}im po povr{ini i intezitetu, III stepena). Tada dajemo ATZ u obliku injekcija Tetalpana (toksoidni antigen, koji omogu}ava stvaranje antitela i reobnavljanje imuniteta) i injekcije Atebulina (ve} stvorenih antitela na toksin, koji }e spre~iti njegovo dalje prodiranje, {irenje i delovanje). Naredna doza se ponavlja nakon 30 dana i tada se daje samo injekcija Tetalpana, a nakon 6 meseci od prve doze opet vakcina Tetalpan (III-doza) i IV dozu nakon 12 meseci od III doze Tetalpana. Iz ovog se izuzimaju osobe sa umerenim i visoko febrilnim stanjima, u akutnim (delom subakutnim) procesima u organizmu sve do stabilizacije njihovog stanja, postojanja podatka o prethodnim alergijskim reakcijama na jednu ili vi{e komponenti vakcine, sa encefalopatijama. Kod dece koja su imala ili imaju postvakcinalnu reakciju ranije (temperatura sa gr~evima epilepti~nog tipa) treba odlo`iti vakcinaciju. Mada se za neka stanja i oboljenja (neurolo{ka) danas smatra da za svaki slu~aj treba razmotriti korist i {tetu od davanja vakcine i doneti odluku o upotrebi u zavisnosti od slu~aja do slu~aja. Kod imunokompromitovanih (HIV, AIDS, leukemija, limfomi i uro|ene imunodeficijencije...) dajemo samo u serum, tj. antitela -Atebulin . Dalja terapija i le~enje idu po specifi~nim protokolomi za data stanja. Dakle, ATZ za{tita je izuzetno va`na kao i sama vakcinacija za za{titu novoron|en~eta, dece i odraslih od Tetanusa, ali i drugih infektivnih agenasa. dr med. Radovan Kuburovi}, lekar op{te prakse

13


Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

366 dana uz Vas

Fizijatrija

Dr Risti}

Psihomotorni razvoj deteta – od ro|enja do sedme godine

NA VRHOVIMA PRSTIJU Roditelji uz stru~nu pomo} fizijatra treba pa`ljivo da prate svaki pokret bebe, jer je put do stabilnog koraka slo`en i dugotrajan

RAST i razvoj su genetski predodre|eni za svako `ivo bi}e. To zna~i da se ra|amo sa odre|enim sekvencama razvoja koje su karakteristi~ne za nas kao ljudsku vrstu. Naravno uz genetski faktor jako je va`na i stimulacija koju dete dobija iz okoline koja ga okru`uje. Kako }e dete dostizati sve miljokaze psiho-motornog razvoja zavisi od oba faktora. Sa pravilnom stimulacijom deteta treba po~eti od prvog dana. PRVI KORACI Novoro|ena beba ima ruke i noge savijene prema telu i kada je stavite na ravnu podlogu ona nema mogu}nost da le`i ravno na le|ima ve} je uvek blago okrenuta na jednu stranu. Do kraja tre}eg meseca `ivota, ve}ina beba mo`e stabilno da le`i na le|ima, ruke i noge su sve manje stisnute, beba ih opu{ta, uspeva da izvede puno finih, malih pokreta i {akicama i stopalima, stavlja ruke u usta. U ~etvrtom mesecu rola se do jednog i drugog boka, a u petom i {estom mesecu mo`e da se okrene sa le|a na stomak. U polo`aju na le|ima hvata najpre kolena a potom i stopala i stavlja ih u usta. Na stomaku se najpre oslanja na podlaktice, odi`e ramena od podloge, potom uspeva da ispru`i jednu ruku u `elji da dohvati igra~ku, u {estom mesecu se odi`e na ispru`ene ruke a {akice su potpuno otvorene. Hvatanje stopala i okretanje po ravnoj podlozi su veoma va`ni kao priprema za prelazak u sede}i polo`aj. Od {estog do devetog meseca uve`bava kretanje na ravnoj podlozi. Na stomaku uspeva da odigne jednu ruku i ostane oslonjena na samo tri ta~ke u `elji da uzme igra~ku. Stimulisana igra~kom kre}e se po podlozi kao vojnik, baulja. Potom nau~i i da se postavi ~etvorono{ke. Ljulja se napred-nazad, puzi najpre unazad a onda i unapred. Puzanjem sti`e do svih delova stana. Neka deca }e pre podizanja u stoje}i polo`aj hodati oslonjena na {ake i stopala, to je tzv. "medve|i hod". Uz name{taj se podi`e na kolena, uspeva da izvu~e jednu nogu i ustaje. Stajanje uz predmete je u prvo vreme kratko, brzo se vrate unazad. Ali, to ih ne spre~ava da probaju ponovo. Postaju sve stabilniji, uspevaju da naprave nekoliko koraka bo~no uz name{taj, pa od jednog do drugog predmeta u sobi. Stoje kratko u mestu bez pridr`avanja i kada osete sigurnost prave samostalno korake u slobodnom prostoru. Va`no je znati da svako dete prati svoj tempo razvoja i treba ga pustiti da dobro savlada aktivnosti koje smo opisali pre nego pre|e u slede}u fazu razvoja. [ta roditelj dobija pri poseti fizijatru u ovom periodu? • informacije o tome kako da posmatra svoju bebu i tuma~i pokrete koje beba izvodi • pravilan na~in uzimanja, no{enja, hranjenja bebe • korigovanje polo`aja bebe u svim aktivnostima, tako da beba od

14


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

366 dana uz Vas

najranijeg perioda bude aktivan u~esnik u svom psihomotornom razvoju • na~ine za stimulaciju odnosno igru koja je veoma va`an faktor u sazrevanju deteta ^VRSTO NA NOGAMA Najve}i broj dece samostalno prohoda do svog prvog ro|endana. Mnogi autoriteti u zdravstvu ka`u da ne treba brinuti ako dete ne prohoda do 18 meseci. Opet, kod neke dece, zbog problema koje imaju u najranijem periodu (slabije oko{tavanje glavica butne kosti zbog ~ega su nosili "Niva" ga}ice ili "Pavlikove" aparate, krupnija i mlitavija deca, itd), prohodavanje se mo`e desiti i posle tog uzrasta. Ka`u da su za dete momenat vertikalizacije i prohodavanje jedan od najve}ih izazova u tom periodu `ivota. Dete ima nagla{en impuls za kretanjem i ispitivanjem svoje okoline. Ponekad nam se ~ini da nema vremena ni da jede, ni da se mazi. Do tre}e godine dete stabilizuje hodanje i tr~anje, u~i da ide samostalno najpre uz, a potom i niz stepenice. Prelazi preko prepreka. Hvata i baca loptu ve}eg pre~nika. Skaku}e na obe noge i kratko uspeva da stoji na jednoj nozi. Pregled fizijatra u ovom uzrastu podrazumeva: • posmatranje hoda (da li je uredan, da li dete ubacuje jedno ili oba stopala unutra dok hoda) • koliko je spretno kod izvo|enja motornih aktivnosti • kakva je postura (posmatranje polo`aja glave u odnosu na trup, ki~menog stuba, polo`aja kolena, stopala) Detaljnim pregledom se utvr|uje problem i daje savet za uklju~ivanje deteta u program ve`banja.

BEZ GRANICA Period od tre}e do sedme godine je od presudnog zna~aja za senzomotorno sazrevanje. Tada je mozak mnogo "osetljiviji" za primanje informacija i njihovu obradu. Deca tog uzrasta imaju izra`enu potrebu za aktivno{}u, `elju da isprobaju {ta sve mogu sa svojim telom: tr~e, ska~u, preska~u, valjaju se, penju, ljuljaju... Postaju stabilnija i preciznija u svim motornim aktivnostima, sekvence pokreta su sve bolje planirane. U~e i gde su granice njihovih sposobnosti. Ose}aj za gravitaciju i pokret tako|e sazreva. Imaju odli~an balans kod stajanja na jednoj nozi i pri hodu na neravnom terenu. Kori{}enje jednostavnih predmeta kao {to su: no`evi, ka{ike, vilju{ke, lopatice, makazice, bojice, olovke i papir, pertle, rajsfe{lusi, dugmi}i po~inje u ovom periodu. Upoznavanje sopstvenog tela, njegovih sposobnosti i ograni~enja u prostoru su neophodna baza za dobar intelektualni, socijalni i personalni razvoj. Pregled fizijatra podrazumeva: • posmatranje funkcije hoda i odstupanja u {emi hoda • kako dete izvodi slo`ene motorne aktivnosti (skakanje, penjanje, zaustavljanje ispred prepreka, stajanje na jednoj nozi) • kakva je postura i da li ima odstupanja (skolioza, kifoza, polo`aj karlice, kolena, stopala) Na osnovu svega navedenog jasno je da je psihomotorni razvoj deteta slo`en i dugotrajan proces. Ka`emo psihomotorni, jer su te funkcije u tesnoj me|uzavisnosti. [to je dete motorno spretnije, sposobnije je da se uklju~uje u sve segmente `ivota i interakcije sa okolinom koja ga okru`uje. Zbog toga je pra}enje fizijatra u uzrastu do godinu dana, gde je razvoj najintenzivniji, neophodno ve} od drugog meseca, sa intervalima od mesec, dva ili tri, prema proceni, a u kasnijem uzrastu na tri ili {est meseci kako bi se sva odstupanja na vreme uo~ila, a dete uklju~ilo u odgovaraju}i tretman. dr Danijela Vuki}evi}, spec. fizikalne medicine

15


11070 Novi Beograd, Narodnih heroja 38, Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com, e-mail: zcentarÂŞdr-ristic.com


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.