Interni časopis Doma Zdravlja "Dr Ristić" broj 2 Decembar 2006

Page 1


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

365 dana uz Vas

Dobar san zdravlja vredi

Doktore, bole me grudi

Bu|enje sa osmehom

PANDORINA KUTIJA

Jutro je. Probudili ste se. Neko se pokriva po glavi i ne `eli da ustane. Be`i ponovo u san i od problema koji ga ~ekaju. Deca misle na pismene zadatke u {koli, odrasli na nezavr{ene poslove od predhodnog dana, studenti na ispite, a na`alost manje je onih koji radosno prate prve sun~eve zrake. U procesu bu|enja uklju~eno je vi{e neurolo{kih i psihi~kih funkcija. Do pre nekoliko trenutaka ~ovek nije ni{ta ~uo, nije znao za sebe, nije se kretao, a odjednom vidi, kre}e se, govori i probudio se.

Sadr`aj

Za stanje svesti odgovoran je prednji deo mo`danog stabla, deo mozga koji se nalazi izme|u hemisfera velikog mozga. Tu dolaze bezbrojna nervna vlakna i donose informacije preko ~ula vida, sluha i dodira iz celog organizma, koje se dalje {alju u koru mozga i druge delove mozga. Tamo se privode svesti i ~ovek zna {ta je osetio. Ukoliko do|e do o{te}enja u navedenom delu mo`danog stabla javlja se pospanost, slabljenja budnosti, pa ~ak i potpunog gubitka svesti. Ali,ovaj deo stimuli{u i drugi delovi mozga. Tako bi se moglo re}i da, manje ili vi{e, u o~uvanju budnog stanja u~estvuje ceo mozak. broj II decembar 2006.

Pandorina kutija 3-4 Doktore, bole me grudi Tre}ina planete boluje 5 Povi{eni krvni pritisak, naj~e{}e oboljenje danas Tihe ubice vrebaju 6 Holesterol i trigliceridi Bolje spre~iti nego le~iti 6-7 Pravilna ishrana i na~in `ivota ~uvaju srce Ni{ta ne boli nego 8-9 Preventivni sistematski pregledi Preventivom do zdravlja Uputstvo za samopreged dojke Ajkula ne jede tumor Zablude o ishrani onkolo{kih pacijenata Operacija i(li) terapija Mu{karci se pla{e raka prostate Zdravlje u kapi krvi Sve po~inje u biohemijskoj laboratoriji Pitanja i odgovori

13-14 14-15

Redakcija 11070 Novi Beograd, Narodnih heroja 38 Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764 www.dr-ristic.co.yu e-mail: zcentarªdr-ristic.co.yu

2

Budite se sat vremena, a najmanje pola sata pre odlaska na dnevne obaveze. Ima}ete vremena da obavite sve uobi~ajene aktivnosti bez nerviranja i jurnjave. Ne razmi{ljajte o problemima od pro{log dana. Razmi{ljajte o onome {to treba da se dogodi tokom nastupaju}eg dana. Mislite na ne{to lepo {to vas ~eka tokom dana. Odvojite desetak minuta za zajedni~ki doru~ak sa ~lanovima porodice. Zakora~ite u novi dan vedri,puni nade, optimizma i vere u sebe..

12

Nikad dovoljno znanja 15 Edukacije i kongresi na{ih lekara u 2006. godini

Va{a pitanja mo`ete slati na: casopisªdr-ristic.co.yu

DOBRO JUTRO

10 11

365 dana uz Vas

Bu|enje je prelaz iz sna u budno stanje. A, {ta je san? Tokom dana ~ovek je izlo`en radnim, fizi~kim i umnim aktivnositima. Potrebna energija za ove aktivnosti se tro{i i postepeno se javlja slabljenje ovih funkcijazamor. Da bi se povratila energija potreban je san. U snu se aktivnost svih organa i sistema, pa i nervnog sistema, svodi samo na neophodno i obnavlja se „snaga“ za slede}i dan. San se razlikuje od nesvesnog stanja jer spava~ odgovara na izvesne nadra`aje spolja bu|enjem i mo`emo ga probuditi.

Dr Risti}

Uzroci bola u grudima mogu da budu razli~iti, od sr~anog udara do herpes zostera BOL U GRUDIMA je jedna od naj~e{}ih tegoba. Razja{njenje porekla i ozbiljnosti bola u grudima zahteva obavezan pregled i konsultaciju lekara. Naj~e{}e se pomisli na sr~ani uzrok bola u grudima, ali ovaj simptom daju i drugi organi: aorta, plu}a, jednjak, mi{i}i, ko`a, a mo`e se preneti kao propratni znak oboljenja organa u trbu{noj duplji.

PREPORUKA Ukoliko imate jak, razdiru}i, ste`u}i bol ili ose}ate izuzetno jak pritisak u grudnom ko{u koji traje du`e od 15 minuta odmah zovite hitnu pomo} i ne poku{avajte da se sami odvezete do prve bolnice. Svaka pojava bola u grudima zahteva konsultaciju i / ili pregled Va{eg lekara.

Va`no je da se kod pojave bola u grudima ustanovi da li je on potencijalno opasan po `ivot ili nije. Zato je neophodno da lekar uzme detaljnu i pa`ljivu anamnezu o nastanku i prirodi bola, provociraju}im ~iniocima kao i svim dosada{njim bolestima i navikama ( pu{enje, bavljenje sportom, stres...) kao i bolestima u porodici. Zatim treba obaviti detaljan fizi~ki pregled sa obaveznim snimanjem EKG-a. ^esto je potrebno uraditi dodatne analize kao {to su RTG grudnog ko{a, ultrazvuk srca, kao i laboratorijske analize enzima sr~anog o{te}enja, virusolo{kih analiza, krvne slike, faktora zapaljenja...

POTENCIJALNO OPASNI UZROCI BOLA U GRUDIMA SR^ANI UDAR (INFARKT MIOKARDA), pojavljuje se kada prestane protok krvi kroz jednu od arterija koje snabdevaju srce krvlju. Deo sr~anog mi{i}a ne prima dovoljnu koli~inu kiseonika {to izaziva o{te}enje i nedovoljan rad sr~anog mi{i}a.

Bol kod sr~anog udara se javlja od sredine ka levoj strani grudnog ko{a i mo`e se pro{iriti na levo rame, levu ruku, vilicu, stomak i le|a. Postoje i prate}i znaci kao {to su plitak dah, hladan znoj, strah, mu~nina, povra}anje. Me|utim, simptomi mogu jako da variraju od osobe do osobe.

STEZANJE U GRUDIMA (ANGINA PEKTORIS) izaziva bol u grudima zbog neravnote`e izme|u zahteva za kiseonikom koje ima srce i koli~ine kiseonika koja sti`e krvlju. Nastaje usled delimi~nog za~epljenja kao i stezanja (spazma) arterija koje snabdevaju srce krvlju. O{te}enje sr~anog mi{i}a kod angine pektoris je prolazno i ne ostavlja trajne posledice. Bol kod angine pektoris je sli~an onom kod sr~anog udara, ali kra}eg trajanja i ja~ine. Bitna razlikaje {to se pojavljuje nakon fizi~kog napora i prestaje u toku odmora. Potencijalno je opasan ako se javlja u toku odmora i ne popu{ta posle tri uzastopno uzeta nitroglicerina u razmaku od po pet minuta. Ovo je obi~no znak nastupaju}eg infarkta srca. DISEKCIJA AORTE je o{te}enje i cepanje zida aorte, najve}e arterije u telu, {to mo`e da bude uzrok velikom i po `ivot opasnom unutra{njem krvavljenju. Bolovi kod disekcije aorte se pojavljuju iznenada i opisuju se kao razdiru}i, cepaju}i u sredini grudi i le|a. Me|utim

Bu|enje po~inje kad duboki san postane povr{niji, a nekima treba dosta vremena da bi se razbudili. Zbog toga se s pravom mo`e re~i da o{tra granica izme|u sna i budnog stanja ne postoji. Bu|enje po~inje ~im duboki san postane povr{niji i kada budno}a popusti. prof. dr scci med Pero Umi}evi} neuropsihijatar

3


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

365 dana uz Vas ~esto se bol mo`e {iriti ili javiti isklju~ivo u trbuhu (kada je o{te}en trbu{ni deo aorte). Prate}i simptomi odgovaraju onima kod sr~anog udara. PLU]NA EMBOLIJA nastaje usled za~epljenja arterija koje snabdevaju plu}a krvlju. Znaci plu}ne embolije nastaju naglo sa pojavom nesvestice ili gubitka svesti, gu{enjem, ka{ljem, iska{ljavanjem krvi i bolom u grudima koji se produbljuje prilikom dubokog udaha i ka{lja. SPONTANI PNEUMATORAKS nastaje kada vazduh dospe u prostor izme|u zida grudnog ko{a i plu}a. Vazduh u ovom prostoru onemogu}ava plu}ima da se {ire (napune vazduhom) i nastaje kolaps plu}a. Simptomi su iznenadan gubitak daha - gu{enje, o{tar bol u grudima, ubrzani rad srca, vrtoglavica..

UZROCI BOLA U GRUDIMA KOJI NISU OPASNI PO @IVOT AKUTNI PERIKARDITIS je zapaljenje sr~ane ovojnice. Tipi~an bol je opisan kao o{tar bol u sredogru|u (koji se poja~ava sa dubokim udahom). Pogor{ava se u le`e}em polo`aju, a smanjuje kada se bolesnik povije unapred jer se stvara prostor izme|u sr~ane ovojnice i sr~anog mi{i}a. ^esto je pra}en op{tom slabo{}u i jakim zamorom, nepravilnim radom srca, povi{enom temperaturom.. PNEUMONIJA je infekcija plu}a kod koje se javlja bol u grudima usled zapaljenja plu}a. Bol je pra}en ka{ljem, povi{enom temperaturom, malaksalo{}u, gubitkom apetita... OBOLJENJA JEDNJAKA: Zapaljenje i erozija sluzoko`e kao posledica preteranog lu~enja kiselog `eluda~nog soka koji se vra}a u jednjak izazivaju}i goru{icu i bolove u grudima pra}ene ote`anim i bolnim gutanjem hrane i preteranim lu~enjem pljuva~ke. ZAPALJENJE ME\UREBARNIH MI[I]A izaziva bol koji mo`e biti tup ili o{tar. Povezan je sa pokretima i polo`ajem tela. Poja~ava se prilikom dubokog disanja i ne prate ga drugi simptomi (nesvestica, ka{alj, povi{ena temperatura, gu{enje, preznojavanje, mu~nina...) HERPES ZOSTER je virusom izazvano zapaljenje nerva koje se ispoljava promenama (malim plikovima) na ko`i grudnog ko{a isklju~ivo jedne polovine. Pra}en je jakim o{trim bolom u grudima koji se poja~ava pri dubokom disanju i pokretima. Herpes zoster se mo`e ispoljiti i na bilo kom drugom delu tela. dr Ivana Brankovi}

4

365 dana uz Vas

Dr Risti}

Povi{eni krvni pritisak, naj~e{}e oboljenje danas

TRE]INA PLANETE BOLUJE Iako arterijska hipertenzija nije izle~iva, kardiolozi poma`u da se dr`i pod kontrolom Povi{en krvni pritisak (arterijska hipertenzija) jedno je od naj~e{}ih oboljenja dana{njice. Smatra se da od ove bolesti u svetu boluje tre}ina populacije, a sli~ni su podaci i kod nas. Zastupljenost ovog oboljenja u odnosu na pol danas je podjednaka, a u odnosu na godine `ivota bolest se sve ~e{}e registruje i kod osoba mla|ih od 40 godina. O povi{enom krvnom pritisku kao bolesti govorimo onda kada izmerene vrednosti tokom vi{e merenja prelaze 140/90 mmHg. Bolest se otkriva naj~e{}e, slu~ajno, jer ne postoje prethodno prate}i simptomi, zbog ~ega se ~esto naziva i "tihi ubica". ^esto je prisutna godinama i tek pri pregledu kod lekara op{te prakse, na sistematskim pregledima ili pregledom oftalmologa, dolazi do dijagnostikovanja bolesti.

RE@IM ISHRANE Pored lekova, va`no mesto pripada i re`imu ishrane i na~ina `ivota. Unos kuhinjske soli treba da bude ograni~en, a najbolje je da se, umesto natrijumove, u ishrani koristi kalijumova so. Masti `ivotinjskog porekla treba da budu zamenjene biljnim mastima, a koncentrovani ugljeni hidrati treba da se ograni~eno unose, naro~ito kod gojaznih osoba i dijabeti~ara. Fizi~ka aktivnost treba da bude prilago|ena op{tem stanju zdravlja, prema preporuci kardiologa.

i odre|ivanjem najboljeg leka. Na`alost, ~esto pacijenti sami poku{avaju da reguli{u povi{en krvni pritisak, koriste}i lek koji neko iz njihove porodice ili neposrednog okru`enja uzima. To mo`e da dovede do naglog pada krvnog pritiska ili odr`avanja visokih vrednosti. Pacijenti sa povi{enim krvnim pritiskom moraju da znaju da je le~enje dugoro~no, prakti~no do kraja `ivota i da ~esto mora da se sprovedi kombinacijom vi{e lekova, ~iji izbor mora da odredi kardiolog.

Tokom le~enja ove bolesti, neophodni su i neki dodatni pregledi koji treba da se urade na po~etku le~enja i da se periodi~no ponavljaju tokom daljeg pra}enja bolesti. Ovde spadaju odre|ene laboratorijske analize (odre|ivanje {e}era i masno}a u krvi, U preko dve tre}ine slu~ajeva enzima jetre i bubrega), UZ srca bolest je nepoznatog porekla. i bubrega i pregled o~nog dna. Nasledni faktori igraju va`nu ulogu Redovna kardiolo{ka kontrola i u nastanku bolesti, jer se bolest javlredovno merenje krvnog pritiska ja tokom niza generacija. ^esto se najbolja su prevencija ne`eljenih javlja udru`ena sa drugim bolestidoga|aja. Pacijenti moraju da ma, kao {to su koronarna bolest, znaju da se regulacijom krvnog {e}erna bolest, gojaznost. Ukoliko pritiska i postizanjem normalnih se ne prepozna na vreme i ne zapo~ne adekvatna terapija pod vrednosti le~enje ne prekida, ve} se nastavlja po savetu kontrolom stru~njaka, mogu nastati veoma ozbiljne komplikaci- kardiologa, kako bi se postignute vrednosti odr`avale u je i posledice od kojih su najte`e mo`dani udar i infarkt srca. granicama normale. Dijagnoza bolesti postavlja se merenjem krvnog pritiska. Dijagnozu treba da postavi lekar koji i po~inje sa le~enjem

dr Goran Popovi}, spec. interne medicine - kardiolog

5


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

365 dana uz Vas

Holesterol i trigliceridi

Pravilna ishrana i na~in `ivota ~uvaju srce

TIHE UBICE VREBAJU

BOLJE SPRE^ITI NEGO LE^ITI

Holesterol je slo`ena mast iz grupe sterola, a nalazi se samo u namirnicama `ivotinjskog porekla.Organizam ga mo`e u jetri proizvesti i sam. Njegova funkcija u organizmu je da slu`i kao osnovno gorivo za sintezu seksualnih hormona, `u~nih soli i membrana }elija. Neophodna je supstanca u organizmu, ali kada pre|e odre|ene koli~ine, talo`i se na zidovima arterija, smanjuju}i njihov obim. Ovaj proces se naziva arteroskleroza. Kada se krvni sudovi su`avaju kiseonik i krv sve te`e dolaze do pojedinih organa. To dovodi do njihovog slabljenja, a najopasnije posledice mogu nastupiti kada su u pitanju mozak ili srce.Ovaj proces uglavnom traje godinama, a da ~ovek jednostavno nije ni svestan {ta mu se sprema.

Stara izreka "Bolje spre~iti nego le~iti " savr{eno opisuje prednosti spre~avanja bolesti srca i krvnih sudova putem pravilne ishrane i na~ina `ivota. Ne mo`e se kontrolisati svaki slu~aj bolesti srca na ovaj na~in, ali pravilna - zdravija ishrana i na~in `ivota mogu da imaju zna~ajan uticaj na razvoj bolesti srca i stopu smrtnosti.. Jedan od razloga, za{to smo pod rizikom, je i genetska osnova, koju ne mo`emo da promenimo, ali mo`emo da uti~emo da se pojava bolesti srca znatno odlo`i. Prvenstveno, te`ina tela i pove}an obim struka pove}avaju rizik od bolesti srca i {e}erne bolesti.. Obim struka za `ene treba da je manji od 88cm, a Holesterol se kre}e kroz krv, spojen sa materijama koje se kod mu{karaca manji od 100 cm. zovu lipoproteini. Prema njima se i holesterol deli na dva osnovna oblika i to LDL i HDL. LDL holesterol proti~e krvotokom spojen sa lipoproteinima male gustine. On obi~no iznosi oko tri ~etvrtine ukupnog holesterola i pospe{ava proces arteroskleroze. Zato se obi~no i naziva lo{im holesterolom.

HDL holesterol proti~e kroz krv, vezan za lipoproteine velike gustine. On spre~ava arterosklerozu i obi~no se naziva dobrim holesterolom. Maslinovo ulje ne uti~e mnogo na smanjenje ukupnog holesterola, ali pove}ava nivo HDL i tako {titi krvne sudove od arteroskleroze. Ulja iz semenki bogata polinezasi}enim masnim kiselinama te smanjuju ukupni holesterol, ali zajedno sa njim i za{titni holesterol. Re{enje bi moglo da se na|e u naizmeni~nom kori{}enju ove dve grupe ulja ali ne u me{anju. dr Danka Raji}

6

NEPRIJATELJ BROJ JEDAN Pu{enje cigareta, fizi~ka neaktivnost i psihi~ki stres su faktori rizika za pojavu bolesti srca. Pu{a~i cigareta oboljevaju od sr~anog udara 40 puta ~e{}e nego nepu{a~i. Hrana, ishrana i fizi~ka aktivnost presudne su za op{te zdravlje i dobro stanje organizma. Smernice Svetske zdravstvene organizacije ukazuju da pravi izbor hrane i pi}a, kao i redovna fizi~ka aktivnost mogu pru`iti za{titu od bolesti krvnih sudova srca. Niko ne o~ekuje da se na~in `ivota i ishrane promene preko no}i. Treba poku{ati da se naprave postepene, ali neprekidne promene tokom vremena. RIBA SRCU PRIJA Preporu~uje se da biljne namirnice zauzimaju najmanje polovinu tanjira. Od mesa, apsolutna prednost se daje ribljem mesu. Pre po~etka jela popiti ~a{u

365 dana uz Vas vode. Po`eljno je po~eti sa supom, sa vrlo malo masno}a i /ili salatom. Izbegavati dosipanje jela. Ne `uriti sa obrokom. Ose}aj gladi nadomestiti hranom koja ne "goji" - kao paradajz bez soli, krastavci, jabuke, itd. Hranu bogatu mastima - kalorijama dr`ati van dohvata i vidika. Gledanje TV programa i uzimnje hrane i pi}a ne idu zajedno. MANJE JE VI[E Gubitak suvi{ne telesne te`ine tela od 10% dovodi do: • smanjenja rizika od prerane smrti za 20%, • sni`enja krvnog pritiska vi{e od 10 mernih jedinicammHg, • sni`enja povi{enog {e}era u krvi za 50%

Uzimanje hrane van ku}e mora da bude pod kontrolom. Recimo, sendvi~ od piletine ima vi{e kalorija od hamburgera. Ukupna koli~ina hrane - kalorija uzeta u samo jednom ili dva obroka dnevno obavezno deblja. Stoga se mora smanjiti koli~ina hrane i pove}ati broj manjih obroka, najmanje pet dnevno. Potrebno je smanjiti unos masti i soli kako bi se odr`ala te`ina tela pod kontrolom. Isto tako treba izbegavati manjak kao i vi{ak kilograma telesne te`ine i ograni~iti dobijanje na te`ini u zrelom dobu na manje od pet kilograma. Suvi{ne kilograme treba skidati postepeno i u du`em vremenskom razmaku. Pravilan izbor namirnica i pravilna ishrana ~ine osnovu mera za gubitak suvi{nih kilograma. Kod pravilne ishrane odbija se prose~no 250 kcal u dnevnom unosu hrane, {to za dve nedelje iznosi 3500 kcal (to odgovara 1/2 kilograma manje masnog tkiva, a pomno`eno sa 12 meseci, to onda iznosi 12 kilograma manje masnog tkiva godi{nje). Naglo mr{avljenje opasno je po zdravlje, i vrlo ~esto vodi "yo-yo" efektu, a ne`eljeni se kilogrami brzo vra}aju.

Dr Risti}

NIJE TE[KO RE]I NE Jedan od naj~e{}ih uzroka debljine je neravnote`a izme|u koli~ine energije koja se unosi hranom i koli~ine energije koja se potro{i tokom dana. Vi{ak energije odla`e se u obliku triglicerida u masnom tkivu. Jedini ja~in da telo po~ne sagorevati zalihe masno}e je fizicka aktivnost. Redovno fizi~ko ve`banje, prestanak pu{enja cigareta i konzumiranja alkohola dovodi do pove}anja dobrog - HDL holesterola. , Psihi~ki stres uz malo samodiscipline. ili pak stru~nu pomo} se mo`e svesti u granice u kojima ne}e ugroziti zdravlje i u`ivanje u `ivotu. Psihi~ki stres je telesni napor poput dugog hodanja, no{enja te{kih predmeta, nagle promene temperature ili obilnog obroka. Stres doslovce zna~i udarac. Kad se stres "nagomila" nastaje: hroni~ni zamor, iscrpljenost, nesanica ili prevelika potreba za snom, gubitak seksulane `elje i sposobnost u`ivanja u `ivotu. Ve}e koli~ine kafe, alkohola, cigareta, ~okolade stvaraju ovisnost razbijaju}i prirodne antistresne mehanizme. Umesto toga mo`emo da smanjimo obim dnevnih obaveza (radnih, roditeljskih, {kolskih, dru{tvenih), uvedemo pravilnu ishranu uz vitamine i minerale, uredan ritam spavanja i budnosti, uz redovno fizi~ko ve`banje i ve`be relaksacije. doc. dr S. ^olak, kardiolog

USISAVANJE • Kad god mo`ete, {etajte umesto da vozite ili koristite autobus.. • Koristite stepenice umesto lifta, vozite biciklo. Pola sata provedenih usisavanjem pra{ine, potro{i se izme|u 120-160 kalorija. A, za sat vremena u kuvanju izgubi se 180 i 230 kalorija. Jednosatnom kupovinom potro{i se izme|u 230 i 300 kalorija

7


Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

365 dana uz Vas

Preventivni sistematski pregledi

NI[TA NE BOLI, ALI...

U Domu zdravlja Dr Risti} prednost se daje preventivi. U akciji „Oktobar mesec ginekologije“ uspe{no je pomognuto mnogim pacijentkinjama. I najte`e bolesti su izle~ive ako se na vreme otkriju. Naj~e{}e je to period pre pojava bilo kakvih simptoma.. Zna~i, pacijent se ose}a zdravim, nema simptoma, (obi~no ka`e da mu ni{ta nije pa i ne treba da se pregleda), ali postoje znaci, koji ukazuju na mogu} razvoj bolesti. Oni su tako neznatni da ih pacijent jo{ ne ose}a. To je upravo period kada su preventivni sistematski pregledi neophodni. Preventivni sistematski pregledi slu`e za rano otkrivanje bolesti, ili promena koje nagove{tavaju da bi se bolest u dogledno vreme mogla da razvije. Tokom ovogodi{nje akcije "Oktobar mesec ginekologije" jo{ jednom smo se uverili u korist od ovakvih pregleda, jer smo tokom nje otkrili vi{e pacijentkinja sa "po~etnim" promenama, ali na`alost i nekoliko sa uznapredovalim promenama, koje su morale da se le~e obimnim hirur{kim intervencijama, pra}enim i zra~nom terapijom. PAPANIKOLAU Ve}ina na{ih pacijentinja je ~ula za "test" razmaz po Papanikolau. To je najzna~ajniji pregled u okviru sistematskog pregleda, koji ukazuje na mogu}e oboljenje. Rak grli}a materice ne nastaje od zdravog tkiva, ve} preko niza postupnih promena koje predstavljaju predhodnike ove bolesti (displazije). Te promene mogu biti lakog, srednjeg i te`eg stepena. Zahvaljuju}i radu patologa, koji se zvao Papanikolau, mogu}e je jednostavnim uzimanjem brisa sa grli}a materice, citolo{kim pregledom, postaviti dijagnozu ne samo raka, ve} i njegovih prethodnika.U tom ranom stadijumu promenu je mogu}e hiru{ki ukloniti i pacijentkinja je izle~ena. Papanikolau je svrstao citolo{ke razmaze u nekoliko grupa:

Dr Risti}

Papa I - normalan nalaz Papa II - promene izazvane zapaljenjem i drugim {tetnim uticajima. Pacijentkinje sa nalazima I i II treba da se kontroli{u jednom ili dva puta godi{nje. Papa III A - promene izazvane prisustvom prethodnika raka lakog i srednjeg stepena .. Pacijentkinje treba da le~e zapaljenje, ako ga ima i da se kontroli{e na tri meseca u toku godine. Ako promena ne i{~ezne, tada se uzima uzorak tkiva za patohistolo{ku analizu - biopsija. Papa III B - promene izazvane prisustvom prethodnika raka te`eg stepena.Tada se odmah uzima uzorak tkiva, i ako se dijagnoza potvrdi, pristupa se hiru{koj intervenciji. Papa IV - promene izazvane prisustvom najte`eg stepena premaligne bolesti.Tada se odmah uzima uzorak tkiva i pristupa hiru{koj intervenciji. Papa V - odgovara prisustvu raka grli}a materice. USPEH NIJE IZOSTAO Tokom ovogodi{nje akcije preventivnih sistematskih pregleda, kojom prilikom smo uradili preko 1500 razmaza (toliko i pacijenata), na{li smo tri pacijentkinje sa grupom IV po Papanikilau. Jedna je ve} operisana, i potvr|eno je da se na`alost radi o invazinom (uznapredovalom) karcinomu. Prilikom ovog preventivnog sistematskog pregleda, imali smo i tri pacijentkinje sa III B grupom po Papanikolau. Bilo je i skoro 30 pacijentkinja sa grupom III i IIIa po Papanikolau. O uspehu na{e akcije najvi{e svedo~i broj od preko 30 pacijentkinja sa III (a i b) grupom koje su otkrivene i pre eventualne pojave bilo kakvih simptoma i kod kojih je zapo~eto le~enje i pomno kontrolisanje. Tri pacijentkinja sa IV grupom PAP su verovatno zakasnile za rano le~enje, ali se nadamo da posledice bolesti ne}e biti te{ke. Zato, Dom zdravlja "Dr.Risti}" i dalje insistira na preventivnim sistematskim pregledima, jer je uspeh makar i kod jedne pacijentkinje (a naro~ito vi{e njih) otkriti simptome pre razvoja oboljenja i zato }emo ih sa jo{ vi{e entuzijazma sprovoditi i dalje. dr R. Bokun dr A. \ur|evi} dr M. Me|edovi}

9


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

365 dana uz Vas

365 dana uz Vas

Uputstvo za samopreged dojke

Zablude o ishrani onkolo{kih pacijenata

PREVENTIVOM DO ZDRAVLJA

AJKULA NE JEDE TUMOR

Dr Risti}

Samopregled dojki je vrlo jednostavna procedura koia zahteva ogledalo i par minuta vremena, a mo`e da bude izuzetno korisna. Najbolje je ponavljati svakog meseca.osmog dana od po~etka svake menstruacije, a kod osoba u menopauzi ili bez materice, prvog dana svakog meseca. Ako nau~ite da radite samopregled dojki i redovno ga obavljate svakog meseca, vrlo brzo }ete nau~iti da uo~avate svaku promenu i tako na vreme odete kod lekara.

MULTIVITAMINSKI PREPARATI - Linus Pauling je verovao da su visoke doze viamina C efikasne kako u prevenciji kancera, tako i u le~enju. Obolelima je davao 10 000 mg vitamina C na dan. Na klinici Mejo - SAD, sprovedeno je istra`ivanje koje je pokazalo da visoke doze vitamina C nisu pobolj{ale stanje obolelih. PRED OGLEDALOM Postaviti ruke na bokove i ~vrsto ih pritiskaju}i, poku{ajte da zategnete grudne mi{i}e na kojima le`e dojke. Istovremeno, u ogledalu tragajte za asimetri~nim promenama na dojkama kao {to su ispup~enja, ulegnu}a, uvla~enja ko`e ili bradavica. Lak{a asimetrija u veli~ini dojki nije zna~ajna jer je prisutna kod najve}eg broja `ena. PRED OGLEDALOM Podi`u}i lagano ruke iznad glave tragajte za napred navedenim promenama na dojkama, ~ije podizanje ruke potencira promene na ko`i i bradavicama, pa postaju lak{e uo~ljive. LE@E]I POLO@AJ Da bi najbolje pregledali desnu dojku, legnite, postavite jastuk pod desnu lopaticu i istovremeno podignite desnu ruku iznad glave. To omogu}ava se

10

dojka rasprostre po najve}oj povr{ini grudnog ko{a, pa je najtanja i najlak{a za pregled. Ponoviti pregled i na drugoj strani. LE@E]I POLO@AJ Prilikom pipanja desne dojke koristite vrhove prstiju leve ruke, kru`nim pokretima, po~ev{i od periferije dojke prema bradavici, najbolje kao kretanje kazaljke na satu. Obratite pa`nju na ulegnu}a i ~vori}e. Zadebljanje tkiva na bazi dojke u obliku ruba je normalna pojava. Ponoviti pregled leve dojke desnom rukom. LE@E]I POLO@AJ Na kraju pregleda ne`no stisnite bradavice obe dojke, radi eventualnog otkri}a iscedka ili sukrvice. Ukoliko ste pregledom utvrdili jedan od pomenutih znakova, obratite se lekaru. dr Ana Nikolovski

POSLEDICE ALTERNATIVNOG LE^ENJA • odlaganje pravovremene dijagnoze • fizi~ko o{te}enje organizma (direktno ili indirektno) • razo~arenje i du{evni bol • visoki tro{kovi

sve`eg povr}a. Brojs ka`e da za vreme le~enja gladovanjem, telo mora samo da "pojede" tumor. Ovaj vid terapije doneo je samo vi{e komplikacija, naro~ito kada se primenjuju i hemioterapije. HRSKAVICA AJKULE - Pretpostavlja se da pra{ak dobijen od hrskavice ajkule ima protein, koji inhibira ishranu tumorskog tkiva. Me|utim direktnim davanjem tih proteina stvorile bi se imunobiolo{ke reakcije koje bi dovele do razli~itih vrsta alergijskih reakcija sa mogu}im smrtnim ishodom. Istra`ivanje ameri~kih nau~nika govori o tome da hrskavica ajkule nema nikakvog uticaja na kancer odraslih osoba.

ALOE VERA - Aloe Vera je biljka iz porodice ljiljana, poreklom iz Afrike. Koristi se u kozmetici i medicini, ali je njena primena u le~enju kancera prili~no kontroVEGETARIJANSTVO - Iako postoji vi{e razli~itih verzna. Li{}e Aloe sadr`i oko 150 poznatih sastojaka i oblika vegetarijanske ishrane, istra`ivanja su pokazala to u vrlo malim koli~inama, jer je ~injenica da biljka da ni jedan od ovih na~ina ishrane nije u direktnoj vezi sadr`i 99% vode. Odavno je poznato da je Aloe sa pobolj{anjem stanja obolelih. slu`ila u le~enju posekotina, opekotina, iritacija na ko`i i sl. Me|utim, ruski nau~nici su utvrdili da Aloe MAKROBIOTI^KA DIJETA - Studije su pokazale nema efekta na primarni tumor. da ovaj pristup nije efikasan u le~enju kancera. Kod pridr`avanja ove dijete zapa`ene su pojave anemije, Za sve informacije koje se ti~u pravilnog izbora o{te}enja bubrega, skorbut i te{ka neuhranjenost. namirnica i ishrane koja mo`e pomo}i u daljem toku le~enja ili barem ubla`iti posledice mo`ete se obratiBROJSOVA DIJETA - Rudolf Brojs "Rak i leukemija i ti stru~njacima na{e ku}e "Dr Risti}". druge prividno neizle~ive bolesti, izle~ive prirodnim putem". Osnovni princip njegovih metoda su Jelena Suboti} gladovanje uz upotrebu biljnih ~ajeva i sokova od psiholog i nutricionista

11


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

365 dana uz Vas

365 dana uz Vas

Dr Risti}

Mu{karci se pla{e raka prostate

Sve po~inje u biohemijskoj laboratoriji

OPERACIJA I(LI) TERAPIJA

ZDRAVLJE U KAPI KRVI

Rak prostate je takva vrsta bolesti u kojoj se rak razvija u prostati, `lezdi mu{kog sistema za razmno`avanje. Rak nastaje kada se }elije prostate po~nu menjati i nekontrolisano razmno`avati. Ovako izmenjene mogu se ra{iriti iz prostate u druge delove tela, posebno u kosti i limfne `lezde. Rak prostate mo`e izazvati bol, te{ko}e u mokrenju, smetnje u seksualnoj sferi i druge simptome.

Rak prostate mo`e se le~iti hirur{ki, zra~enjem,hormonalnom terapijom a u nekim slu~ajevima i hemoterapijom. Mogu}e je i kombinovanje ovih terapija. Godine bolesnika, potom druge te`e bolesti (sr~ana oboljenja, {e}erna bolest, prela`ani mo`dani udari i sl), proces ra{irenosti oboljenja, nalaz pod mikroskopom kao i odgovor raka prostate na po~etno le~enje su faktori, koji su od velikog zna~aja u proceni ishoda bolesti. Rak prostate se razvija kod mu{karaca, naj~e{}e Treba imati u vidu ~injenicu da se ~esto mo`e desiti posle pedesete godine `ivota. On je po svojoj da stariji ljudi umru i pre nego {to im se rak prostate u~estalosti drugi rak u SAD, a uzrok je smrti bolesni- otkrije ili se ra{iri po organizmu daju}i odre|ene ka vi{e od drugih, osim raka plu}a. simptome. Ovo naravno na odre|eni na~in ~ini izbor

Biohemijska laboratorija postoji u sastavu Zdravstvenog centra dr Risti} punih 12 godina. Danas, ona predstavlja savremeno opremljenu laboratoriju koja je svih 365 dana u godini otvorena kako za pacijente Zdravstvenog centra tako i za sve kojima je laboratorijska dijagnostika neophodna Preporuka je da pacijent koji nema zdravstvenih tegoba, krvnu sliku, urin i osnovne biohemijske analize ({e}er, urea, kreatinin, AST,ALT, gvo`|e itd ) odradi jednom godi{nje kao redovnu kontrolu zdravlja. Laboratorijski nalaz je od velikog zna~aja za postavljanje dijagnoze bolesti, pra}enje razvoja i te`ine oboljenja kao i odgovora organizma na dobijenu terapiju.

ZNA^AJ SIMPTOMI Kada zlo}udni tumor izazove uve}anje prostate ili se pro{iri van nje, mogu se pojaviti slede}i simptomi: • ~esta potreba za mokrenjem, posebno no}u, • ote`ano zapo~injanje ili prekidanje ispu{tanja mokra}e, • slab ili isprekidan mlaz mokra}e, • bol ili peckanje tokom mokrenja ili ejakulacije, • krv u mokra}i ili semenoj te~nosti Simptomi poodmaklog raka prostate uklju~uju: • tup, stalan bol ili ose}aj te`ine ili pritiska u karlici, krstima ili gornjem delu butina, • gubitak te`ine i apetita, umor, mu~ninu ili povra}anje Mnogi faktori,uklju~uju}i i nasle|e i na~in ishrane uti~u na razvoj raka prostate. Na`alost, do sada nije otkriven na~in njegovog preveniranja. Rak prostate se naj~e{}e otkriva pregledom kod lekara specijaliste ili analizom krvi kao {to je PSA (prostataspecifi~niantigen), koju radi i na{a laboratorija. Sumnjivi rak prostate se potvr|uje uzimanjem komadi}a tkiva prostate (biopsija) i ispitivanjem pod mikroskopom. Dalji testovi, kao {to su RTG snimanja i radioizotopske pretrage, mogu da budu korisni za odre|ivanje dokle se rak prostate pro{irio i da li je dao metastaze u kostima i limfnim `lezdama.

12

terapije te`im i komplikovanijim jer se ~esto nije lako odlu~iti da li samo pratiti i kontrolisati ili pak le~iti lokalizovani rak prostate, striktno vezan samo za prostatu. Dilema je da li nekada agresivno le~enje doprinosi ili ne du`ini pacijentovog pre`ivljavanja ili kvalitetu njegovog `ivota. S obzirom na ovo, odluku u terapiji u svakom pojedina~nom slu~aju donosi ne pojedinac ve} urolo{ko-onkolo{ki konzilijun, koji se sastoji od vi{e lekara razli~itih specijalnosti. dr B. Vukomanovi}, specijalista urologije

Laboratorijske analize koriste lekari u svakodnevnom radu i od zna~aja su za: • postavljanje dijagnoze bolesti • procenu te`ine i pra}enje razvoja bolesti • pra}enje odgovora organizma na odre|enu terapiju Prilikom postavljanja dijagnoze, nalaz se poredi sa referentnim vrednostima, dok se za pra}enje toka bolesti kao i u~inka terapije, nalazi bolesnika upore|uju sa njegovim ranijim nalazima.

OSNOVNE ANALIZE Pregled urina - podrazumeva hemijsku obradu urina kojom dobijamo pored boje i izgleda i podatke o pH (kiselost), specifi~noj te`ini, prisustvu {e}era, belan~evina, nitrita, acetona, bilirubina, urobilinogena i nitrita, kao i mikroskopski pregled sedimenta urina gde se mogu uo~iti eritrociti, leukociti, bakterije, gljivice, epitelne }elije, sluz i druge materije. Anemija, Hematologija i Koagulacija - obuhvata odre|ivanje vrednosti hemoglobina, eritrocita, leukocita, trombocita i parametara poput MCV, MCH, MCHC, RDW koji se koristi pri proceni zapaljenskog procesa i malokrvnosti. Nabrojani parametri su od velikog zna~aja za procenu poreme}aja koagulacije. Za procenu stanja anemije tj. malokrvnosti pored odre|ivanja vrednosti gvo`|a kao jednog veoma varijabilnog parametra, odre|uju se TIBC, UIBC, vitamin B12, folat, feritin, transferin itd. Na osnovu navedenih parametara lekar mo`e da proceni da li je anemija nastala kao posledica druge bolesti ili je trenutno stanje organizma.

13


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu

PRIPREMA Za ve}inu laboratorijskih analiza po`eljno je : • da pacijent gladuje 12-14 sati pre uzimanja krvi • da pacijent pre va|enja krvi ne uzima lekove koji mogu uticati na rezultat • izbegavati fizi~ki napor dva do tri dana pre davanja krvi na analizu doneti prvi jutarnji urin u sterilnoj apotekarskoj bo~ici • ukoliko je potrebno uraditi bris grla ili usne duplje, savetuje se da pacijent ne doru~kuje niti da sprovodi higijenu usne duplje (da ne pere zube)

365 dana uz Vas Biohemijski parametri (enzimi, elektroliti, masno}e itd.) - obuhvataju veliki broj analiza koje se rutinski izvode sa ciljem procene funkcije trbu{nih organa. Posebnu grupu ~ine analize koje se koriste pri dijagnostici i pra}enju efekta terapije {e}erne bolesti. Kao podgrupa se izdvaja i lipidni status koji ima zna~aj za procenu rizika od nastanka ateroskleroze sa svim njenim posledicama. REDOVNA KONTROLA Hormoni - kod bolesti endokrinih `lezdi ({titna, nadbubre`na itd.) odre|uju se razli~iti hormoni i veoma je zna~ajna njihova redovna kontrola, dok se tumor markeri koriste kao dopunska metoda pri postavljanju dijagnoze ili kao parametar za pra}enje odgovora organizma na dobijenu terapiju. Imunolo{ke analize i virusi su veoma specifi~na oblast, jer podrazumevaju analize koje se ne odre|uju rutinski, a svakako imaju zna~ajno mesto u dijagnostici infektivnih i sistematskih bolesti kao {to su hepatitis, infektivna mononukleoza, lajmska bolest, autoimune bolesti itd. Specifi~m analize - spermogram, lekovi u krvi, utvr|ivanje rizika kod trudnica samo se rade u specifi~nim slu~ajevima kada je to zahteva lekar. Laboratorijski nalaz za najve}i broj analiza izdaje se istoga dana posle 16 ~asova. Izdate rezultate lekar besplatno tuma~i radnim danom od 16-18 ~asova. Na Va{ poziv mo`e se organozovati dolazak tehni~ara na ku}nu adresu radi uzimanja uzoraka. dr Danka Forcan - Jovovi}, spec. klini~ke biohemije

365 dana uz Vas

Edukacije i kongresi na{ih lekara u 2006. godini

NIKAD DOVOLJNO ZNANJA U Domu zdravlja "Dr Risti}" ne zadovoljavamo se prose~no{}u. Polaze}i od ~injenice da se u medicini gotovo svakodnevno otkrivaju nove mogu}nosti i spoznaje u le~enju bolesti, na{i stru~njaci su dobili {ansu da svoja znanja ~esto proveravaju kako na doma}im tako i na svetskim kongresima.

- Vec sedam meseci proveravam protrombinsko vreme, ovo }u raditi i dalje dok sam `iva .. Za{to ne mogu da dobijem savet lekara za terapiju farina?

14

- Od sredine oktobra 2006, zahvaljuju}i Va{oj sugestiji, svakog ponedeljka i ~etvrtka od 16-18 ~asova hematolog dr Nata{a Stanisavljevi} u INR savetovali{tu komentari{e rezultate protrombinskog vremena i daje predlog za korekcije u antikoagulantnoj terapiji. Cena ovakve vrste usluge zna~ajno je ni`a od cene pregleda i iznosi 200 dinara. - Deca su specifi~ni pacijenti. Prigodna muzika u de~ijoj ordinaciji doprinela bi opu{tenijoj atmosferi.. Za po~etak smo u pedijatrijsku ordinaciju uneli mnogobrojne zve~ke i druge zvu~ne igra~ke. Slede}i korak sasvim sigurno je uvodjenje de~ije muzike u ordinaciju.

su i aktivno u~estvovali sa svojim radovima i na preko pet kongresa, svako iz svoje oblasti. U~estvovali smo na Pedijatrijskom kongresu u Beogradu, Kongresu otorinolaringologa Srbije u Novom Sadu, Kongresu fizijatara SCG u Vrnja~koj Banji, Saboru psihologa Srbije na Zlatiboru, Skupu pedijatara u Beogradu, Kongresu internista uIgalu, Evropskom kongresu endokrinologa, Ginekolo{koj nedelji, Evropskom kongresu dermatologa na Rodosu... Edukativnim seminarima prisustvovali su i medicinski tehni~ari, kao na primer na Petoj konferenciji tehni~ara laboratorijske medicine u Vrnja~koj Banji ili Svetskom danu laboratorijske dijagnostike u Novom Sadu.

Na{i lekari su bili na Evropskom kongresu endokrinologa marta ove godine, Oftalmolo{koj {koli u Dubrovniku u aprilu, @enevskom forumu Svetske zdravstvene organizacije, Pedijatrijskoj nedelji u Herceg Novom.... Neki od na{ih lekara prisustvovali

Naveli smo tek manji deo nau~nih skupova na kojima su na{i zaposleni imali priliku da obogate svoja znanja i tako budu jo{ uspe{niji u le~enju pacijenata. Sa ovakvom praksom nastavi}emo i ubudu}e. dr. S. Risti}

Pitanja i odgovori

PACIJENT JE ZAKON Va`an deo poslovne politike Doma zdravlja Dr Risti} jeste i negovanje komunikacije sa pacijentima. Za sve dileme, pitanja kao i dobrodo{le sugestije, pored razgovora sa lekarima, otvorili smo i e-mail adresu pored kutija na prijemnim pultovima. Izdvajamo deo pitanja i sugestija iz dosada{nje prakse, koji su nam pomogli da unapredimo na{ rad. Tako|e u svakom broju na{eg ~asopisa objavi}emo odgovore na neka od najinteresantnijih pitanja.

Dr Risti}

- Za{to laboratorijske rezultate ne saop{tavate telefonski? Razlozi za ovakvu praksu su vi{estruki, nabroja}emo samo neke: • Kako uz ve}inu laboratorijskih analiza postoje i takozvane referentne vrednosti, pro~itana vrednost analize bez uvida u referentne vrednost naj~e{}e je bez pravog zna~aja. • Referentne vrednosti se ~esto razlikuju u zavisnosti od `ivotnog doba pacijenta, pola kao i metode rada. • Telefonskim saop{tavanjem rezultata uvek postoji rizik da se neka vrednost pre~uje i/ili pogre{no interpretira.

• Laboratorijske rezultate mo`emo Vam dostaviti faxom, elektronski (e-mail) ili ih mo`ete preuzeti u laboratoriji gde Vam svakog radnog dana od 16-18 ~asova neko od lekara Doma zdravlja Dr Risti} mo`e prokomentarisati vrednosti Va{ih laboratorijskih analiza.

Hvala na dragocenim sugestijama i pitanjima koje ste nam u prethodnom periodu upu}ivali. Molimo Vas da sa tom praksom nastavite i ubudu}e . Kutije za Va{e sugestije.koje se nalaze na prijemnim punktovima i e-mail redakcijaªdr-ristic.co.yu otvoreni su 24 sata za Vas.

15



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.