Naša Baška - br 38 - Prosinac 2016 by Luka Tabako

BAŠKA

BA[KA

BROJ 38, prosinac 2016. ISSN: 1333 - 3887

BATOMALJ

BATOMALJ DRAGA BAŠĆANSKA

DRAGA BA[]ANSKA JURANDVOR

JURANDVOR

NAŠA BAŠKA

GLASILO OPĆINE BAŠKA

BAŠKA - BATOMALJ - DRAGA BAŠĆANSKA - JURANDVOR

Sretan Božić i Nova 2017. godina IZDVOJENE TEME ADVENT U BAŠKI NOSTALGIJA NEPOZNATO O POZNATOME IVE, HVALA TI!

IMPRESSUM Općinsko glasilo „Naša Baška“ Izdavač: Općina Baška Palada 88, 51523 Baška Tel. 051/750-550, fax 051/750-560 e-mail: opcina-baska@ri.t-com.hr www.baska.hr Za izdavača: Toni Juranić, Općinski načelnik Glavni urednik: Hajrudin Mulaosmanović Urednički savjet: Toni Juranić, Hajrudin Mulaosmanović, Mladen Hero, Hrvoje Dragoslavić, mr.sc. Majda Šale, Dana Kružić, Sonja Polonijo, Predrag Perožić, Ivana Kovačić i Luka Tabako Grafički dizajn i lektura: U.O. „Domino”, Klimno Luka Tabako Na broju su surađivali: Kristina Ivošić, Dario Jemrić, Rafaela Frgačić, Marija Randić Ojovica, Hrvoje Dragoslavić, Ivana Kovačić, Ivica Ćulumović, Borut Mohar, Darko Mohar, Hrabrić Ivan Gaudencio, Ivica Brusić, Dario Buršić Tisak: Maximativa, Sisak Naklada: 500 komada

2 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Sadržaj Uvodnik

Vijesti iz Općine

Advent u Baški

Adventski vijenac

Sveti Nikola u Baški

Bašćanski prvoškolci

Poklon obitelj Walter dječjem vrtiću u Baški

Vijesti iz TZO Baška

Statistika turističkog prometa na području općine Baška

Strateško razmišljanje i budući razvoj

Sadnja proljetnica

Hortikulturno uređenje groblja Batomalj

25 godina od stradanja Vukovara

Koncert klape “Zvonimir”

Izlučen peti čagalj

Kišno nevrijeme

Martinje u Dragi

Foto vremeplov

Nepoznato o poznatome

Nostalgija

Picigin fest

Ive, hvala ti!

Rođeni i upisani u Općini Baška od 1.1. do 1.12.2016. godine

Hajrudin Mulaosmanović

Uvodnik Radostan Božić te sretnu i uspješnu Novu 2017. godinu. Ukrašeni borovi i trgovi, uređeni izlozi i pročelja, mirisi kuhanog vina, friško kuhanih kobasica i slastica. Radost na licima najmlađih, veseli žamor i neka posebna toplina koja se razlijeva ulicama. To je prosinac, mjesec u kojeg nas svake godine neprimjetno uvlači neodoljiva snaga ljubavi i posebnog raspoloženja. U ove praznične dane, više nego inače poklanjamo vrijeme svima onima koji su nam dragi, važni, koji su nam bliski i bez kojih ne bi bilo osjećaja pripadnosti, osjećaja radosti.

Zajedništvo, tolerancija, poštovanje i razumijevanje svakako su preduvjeti za kvalitetniji život u društvu i vremenu kojem živimo. Više nego ikad potrebno nam je poštovanje prema djeci, roditeljima, starijima, prema onima koji su drugačiji od nas. Neka i glasilo „Naša Baška” bude jedan mali doprinos ovom predblagdanskom i blagdanskom ugođaju. Radostan Božić te sretnu i uspješnu Novu 2017. godinu.

Pišite za Našu Bašku Ukoliko imate zanimljiv teskt i/ili fotografije koje biste željeli podijeliti sa svim žiteljima naše Općine, iste možete poslati na našu e-mail adresu: nasabaska@baska.hr [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 3

Vijesti iz Općine Još uvijek se teško pomiriti s neumoljivom tužnom istinom – nedavna, neočekivana i prerana smrt predsjednika Općinskog vijeća Općine Baška, gosp. Ivice Juničića.

edostaju njegovi autoritet i energičnost u pripremi i vođenju sjednica, ali i druželjubivost, iskrenost i blaga narav, kojima je isijavao dok nije obnašao dužnost predsjednika Općinskog vijeća.

raspravilo 39 točaka dnevnog reda. Reklo bi se – „za svaku pohvalu“. A kako tek onda komentirati održanih 12 sastanaka Kolegija načelnika, u trajanju otprilike 40 sati. Pa neka se onda i dalje govori (i hoće) da u Općini nitko ništa ne radi.

U vječnosti se pridružio ranije preminulim vijećnicima iz aktualnog saziva Općinskog vijeća – mr.sc. Ivanu Juraniću, dr.med. (2014.) i Sanjinu Grguriću (2015.).

U proteklom razdoblju, od izlaska prethodnog broja „Naše Baške“, obilježenom kadrovskim problemima – nepopunjenost ključnih radnih mjesta u Odsjeku za komunalni sustav, prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša (voditelj i stručni suradnik), provedba natječaja za prijam u službu komunalnog redara na određeno vrijeme, kao ispomoć tijekom sezone, nije dala prihvatljivog kandidata, ipak, nešto ili dosta (ovisno tko i iz kojeg kuta ocjenjuje) se radilo:

Prošla je još jedna turistička sezona koja će po mnogočemu ostati zapamćena kao rekordna, a kako će o konkretnim, brojčanim i drugim pokazateljima, izvijestiti, vjerujemo, Turistička zajednica, nema potrebe dalje razrađivati iznesenu činjenicu. Mada turistička sezona podrazumijeva i veću zauzetost vijećnika drugim obvezama i poslovima, Općinsko vijeće Općine Baška je, ipak, održalo četiri sjednice, ukupnog trajanja 12 sati i 4 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

1. Asfaltirane su ulice Labic i Pod mire u Jurandvoru, a uskoro će se asfaltirati Bodulska i Velebitska ulica,

Pripremio: Mladen Hero Fotografije: Luka Tabako

2. Do kraja godine trebao bi se asfaltirati i protupožarni, šumski put Žanac – Kričavno. Hrvatske šume će, o vlastitom trošku, izvesti pripremne radove – tamponiranje, a Općina Baška asfaltiranje. U sufinanciranje troškova asfaltiranja za očekivati je uključenje PGŽ i ostalih JLS otoka Krka, jer bi se rečenim radovima područja na kojima se nalaze čagljevi učinila dostupnijima lovcima, radi odstranjivanja zvijeri, koja prijeti čitavom otoku, a već sada nanosi neprocjenjivu štetu pastirima ovoga područja.

turizma Baške, jedinstvene prirodne ljepote i osobitosti, koja znatno povećava atraktivnost same destinacije, a koja bi trebala sadržavati najmanje sljedeće ključne dijelove:

5. Nastavljeni su radovi izgradnje javne rasvjete u Ulici Emila Geistlicha, odnosno, nakon dovršene I. faze, započelo se s II. fazom.

• analizu postojećeg stanja Vele plaže u kontekstu razvoja turizma destinacije Baška te u odnosu na standarde prihvatnog kapaciteta, • normativni okvir za upravljanje plažama, • ogledni primjer upravljanja plažama u praksi, • koncept oblikovanja Vele plaže s prijedlogom tematizacije i sadržaja s ciljem podizanja kvalitete ponude na Veloj plaži, • mogućnost proširenja Vele plaže (u kontekstu prostorno-planskih mogućnosti) i ostali upravljački mehanizmi s implikacijama na mogući standard prihvatnog kapaciteta Vele plaže u budućnosti, • prijedlog modela optimiziranja rješenja prometa i prometa u mirovanju (parkinga) u Baški s ciljem optimiziranja broja korisnika Vele plaže, • prijedlog modela upravljanja Velom plažom, • procjenu investicije i ekonomskih učinaka korištenja Vele plaže, • akcijski plan.

6. U tijeku (pred završetkom) je izrada Studije upravljanja Velom plažom, ključnim resursom

Studiju izrađuju renomirani stručnjaci iz tvrtki Horwath i Horwath Consulting Zagreb d.o.o. iz

3. Radi se i na državnoj cesti D-102. Sanira se „crna točka“ - oštri zavoji preko dvaju mostića ispred ulaza u naselje Draga Bašćanska. Konačno. 4. Da ne bude radova samo na državnoj cesti, Županijska uprava za ceste i Općina Baška zajednički će se pobrinuti za sanaciju dijela lokalne ceste Batomalj – D-102 (Jurandvor).

[PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 5

Zagreba i IGH URBANIZAM d.o.o., iz Zagreba. Koliko je veliki značaj Vele plaže za Bašku, toliko su velika i očekivanja od spomenute studije. 7. Nakon posrnuća u postupku donošenja III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Baška, zbog odbijanja davanja suglasnosti od strane nadležnog ministarstva, javna rasprava je ponovljena i konačni prijedlog plana je ponovno u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva, na čekanju suglasnosti. 8. U tijeku je i odgovarajući postupak javne nabave usluge „Izrada projektno - tehničke dokumentacije uređenja obalnog pojasa naselja Baška“ od tvrtke MIKELIĆ VREŠ ARHITEKTI d.o.o., koja je izradila i prvonagrađeno idejno rješenje uređenja istoga područja.

6 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

I to, dakako, nije sve, ali čini se važnijim od ostaloga. Preciznije obavijesti o svim aktivnostima Općine Baška, među kojima i namjerno izostavljene cijene ispred navedenih, mogu se naći na web stranici Općine Baška, gdje se, uz zapisnike sa sastanaka svih tijela, sve važne obavijesti uredno objavljuju. Ovih dana, podosta onih koji se osjećaju stanovnicima Općine Baška neugodno je iznenadila nešto ranija općinska blagdanska čestitka – rješenje o porezu na kuće za odmor. Poslove evidentiranja i naplate spomenutog poreza, koje je prijašnjih godina, u ime i za račun Općine Baška, radila Porezna uprava, ove godine je preuzela Općina Baška. Obveza proizlazi iz Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je spomenuti porez odredio općinskim prihodom

pa je kuću za odmor definirao kao svaku zgradu ili dio zgrade ili stan, koji se koristi povremeno ili sezonski, a obvezu plaćanja utvrdio vlasnicima takvih objekata. Rješenja su poslana svim vlasnicima objekata, koji, moguće, imaju prijavljeno prebivalište u istom objektu, ali je u općinskim evidencijama zabilježena i druga adresa, izvan Općine Baška, na koju im Općina Baška upućuje poštu. Naglašava se da prijava prebivališta nije relevantan dokaz o činjenici da se predmetna kuća koristi za stalno stanovanje, već je potrebno dokazati da se u navedenoj kući uistinu i živi. U tu svrhu, koriste se sva dokazna sredstva, kako bi se utvrdilo služi li kuća za stalno stanovanje ili se koristi povremeno

ili sezonski, primjerice: • visina režijskih troškova, • mjesto zaposlenja, • mjesto izabranog obiteljskog liječnika, • mjesto školovanja djece, • mjesto prebivališta uže obitelji, • mjesto prijma poštanskih pošiljaka, • mjesto podnošenja porezne prijave, • izjave svjedoka, • očevid, • …… Nadajmo se da se ispred napisanim pomoglo potencijalnim žaliteljima.

[PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 7

Advent u Baški

Tekst: Rafaela Frgačić Fotografije: Luka Tabako

ovim zimskim mjesecima najljepše je uživati u toplini svoga doma i zbog toga smo tu toplinu i čar božićne radosti odlučili dijelom prenijeti na naše prazne ulice. Dugi niz godina zamišljali smo kako bi Baška bila lijepa da se neki njeni dijelovi okite, da se ljudi okupljaju i druže uz okićeni bor, da ulice mirišu po kuhanom vinu. Zato smo na inicijativu Mjesnog odbora Baška i uz veliku pomoć Općine Baška, TZ općine Baška, drugih mjesnih odbora i volontera, odlučili objediniti sva događanja u vrijeme adventa u jednu manifestaciju - „Advent u Baški“. Advent smo započeli paljenjem prve adventske svijeće na prekrasnom vijencu kojeg su izradili djelatnici TD „Baška“, uklopili smo „Kup sv. Mikule“,

8 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

dočekali sv. Nikolu, postavili veliki bor, održali priredbe u Dragi Bašćanskoj i Batomlju, pjevali, plesali i, u duhu Božića, pomagali onima kojima pomoć zaista treba. Naime, u sklopu manifestacije „Advent u Baški“ održao se „Dan za Tea“ za koji smo se posebno pripremali! Teo je poseban i hrabar dječak, zato smo za njega predano izrađivali unikatne suvenire, kuhali i trčali, a prikupljene novčiće namijenili smo njegovom liječenju. Eto, zahvaljujemo se svima, jer smo zajedno pokrenuli nešto novo i veliko. Nadamo se da će ova manifestacija postati tradicija! Dragi naši mještani, sretni vam blagdani!

[PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 9

Adventski vijenac u Baški

a inicijativu načelnika Tonija Juranića i Općine Baška koja je financirala nabavu ukrasa i materijala za izradu, Baška je po prvi puta dobila svoj adventski vijenac! Vijenac je jedinstven veličinom i ukrasima, budući da je njegov promjer 5 m, a visina 0,7 m. U vijencu su četiri crvene ukrasne svijeće visine 1,6 m, čiji plamen noću svijetli. Željezna armatura ukrašena je granama plave smreke, velikim crvenim mašnama, svjetlećim lampicama te, u duhu stilizirane hrvatske šahovnice, crvenim i bijelim kuglicama. Djelatnici T.D. „Baška“ d.o.o. hrabro i ozbiljno uhvatili su se u koštac s novim zadatkom i izazovom. Bili su važna logistička podrška u izboru mjesta za adventski vijenac, kreativno osmišljavanje njegova izgleda, izradi konstrukcije i vijenca te postavljanju kamere za prijenos uživo paljenja prve adventske svijeće. Kamera će prenositi sliku do završetka narednih blagdana. Veliki trud svih angažiranih

10 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Tekst & fotografije: Dario Jemrić

djelatnika i silni entuzijazam koji je vladao tih dana, vidljiv je u veličini, kvaliteti i orginalnosti izgleda bašćanskog adventskog vijenca koji je jedinstven na cijelom otoku Krku pa i šire. Pohvale stižu iz svih dijelova Hrvatske, a velik broj mještana i posjetitelja koji se fotografiraju ispred vijenca, samo potvrđuju da je ideja, inicijativa i izvedba svih sudionika ovog projekta uspjela! Prva adventska svijeća zapaljena je u nedjelju, 27. studenoga 2016. godine, uz predstavnike Općine Baška, bašćanskog župnika vlč. Ivice Katunara, župnika Drage Bašćanske mons. Antuna Toljanića, mr. mons. Zvonimira Seršića. Nastupali su dječji pjevački zbor župne crkve Svete Trojice. Vrijedne župljanke napravile su fritule i kroštule i počastile razdragane mještane i goste koji su u velikom broju prisustvovali ovoj svečanosti. Nakon paljenja prve svijeće, održala se misa u župnoj crkvi u Baški.

Sveti Nikola u Baški

Tekst: Rafaela Frgačić Fotografije: Luka Tabako

rošle godine sv. Nikoli se jako svidio dolazak u Bašku morskim putem pa je to odlučio ponoviti i ove godine. Na rivi su ga s nestrpljenjem dočekala djeca i njihovi roditelji. Sv. Nikola sa sobom je donio pune vreće darova koje

je sa svojim pomoćnicima anđelima podijelio dobroj dječici u crkvi. Djeca su mu zahvalila recitacijama i pjesmama koje su marljivo vježbala samo za njega. Da napomenemo, Krampus ni ove godine nije došao, jer su djeca bila jako poslušna i dobra!

Bašćanski prvoškolci GENERACIJA 2016./2017. Tekst & fotografije: Kristina Ivošić

apočela je još jedna školska godina. Kiša pada, sve je sivo, a ispred škole vika i smijeh bašćanskih osnovaca. I četrnaest ozbiljnih, pomalo uplašenih pogleda. „Gdje sam? Što da radim?“ kao da se pitaju te male glavice koje se sramežljivo skrivaju iza leđa svojih roditelja. Svi ih znatiželjno gledaju i prisjećaju se dana kada je bio njihov PRVI DAN ŠKOLE.

Promatram ih i razmišljam, znaju li oni kakvu tremu imam i znaju li da se i ja osjećam kao da je moj prvi dan… Jer svaka generacija je novi početak i svaki prvašić je novi izazov. A svaki trenutak s njima neprocjenjivo je iskustvo.

Bašćanski prvoškolci, generacija 2016./2017. Slijeva nadesno: Kristina Vasilić, Juraj Velnić, Filip Mazur, Petra Čuljat, Ana Miškić, Emma Berisha, Nikola Šulava, Leonardo Gjugjaj, Niko Parčić, Noa Dujmović, Lea Seršić, Lorena Lovrić. U čučnju: Ema Rastoder i Đordano Kalinić Fruk.

Od njih u sljedeće četiri godine očekujem puno znatiželjnih pitanja, pametnih odgovora, urednih rukopisa i čarobnih čitanja, a od njihovih roditelja puno strpljenja. Jer pred nama su godine smijeha, ljutnje, plača i sreće koje se nikada u životu zaboraviti neće!

2015.] 12 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

I zato želim da upoznate mojih 14 novih izazova:

Poklon obitelj Walter dječjem vrtiću u Baški

aljubljenici u Bašku, Margarete i Franz Walter iz Tullnerbacha (Austrija), dugo godina ljetuju u Baški. Franz je počeo dolaziti prije tridesetak godina, još kao dijete sa svojim roditeljima. Posljednjih godina bili su gosti obitelji Marije Tomašić. U razgovoru s njima izrazili su želju da dječjem vrtiću u Baški poklone vrijedne drvene igračke koji sami proizvode, a kojima opremaju i austrijske vrtiće.

Tekst & fotografije: DV Baška

Prilikom posjeta dječjem vrtiću i darivanja, razgledali su prostore vrtića i družili se s djecom i odgajateljima. Oduševili su se novim vrtićem, a posebice uzvratnim poklonom djece, mapom dječjih crteža. Izrazili su želju da i u budućnosti ponovno obraduju bašćanske mališane. Margarete i Franz, hvala vam!

[PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 13

Vijesti iz Turističke zajednice općine Baška

Tekst: Ivana Kovačić Fotografije: Arhiva TZO Baška & Luka Tabako

portska i kulturna događanja, glazbeni festivali, tradicijske fešte, kupanje i sunčanje, bili su dio iznimno bogate ponude ljetne sezone 2016. u Baški. Avanturisti, kulturnjaci, ljubitelji glazbe, turisti željni tek sunca i mora, za svakog je bilo ponešto. Statistika otkriva da je trend dolazaka i noćenja u Baški i dalje u porastu! Ostvareni rezultati u razdoblju od siječnja do studenoga ove godine su 4% viši u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako ljetna sezona i bez dodatnih sadržaja i aktivnosti privlači određeni broj turista, sunce i more nisu isključivo težište naše ponude. Nastavili smo s razvojem i održavanjem prepoznatljivih događanja od kojih su neka dobila i vrlo važna stručna priznanja – „BIG Fest“ nagrađen je nacionalnom godišnjom nagradom „Simply the Best“ u kategoriji „Manifestacije – tematski festivali i događanja u višednevnom trajanju“, a „Photo & Hike Weekend“ odabran je kao primjer dobre prakse i inovativni projekt koji se 22. studenoga predstavio u Opatiji na radionici pod

14 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

nazivom „Kulturni, sportski i socijalni turizam – izazovi i prilike“. Nagrade i priznanja nisu zaobišla ni stalnu ponudu smještajnih kapaciteta te je tako kamp „Mali“ osvojio visoko treće mjesto u izboru najboljih kampova u Sloveniji i Hrvatskoj u kategoriji „Mali kampovi – Kvarnerski zaljev“. Natječaj organizira web portal www.avtokampi.si, a sudjelovalo je 58 kampova iz Slovenije te čak 156 iz Hrvatske.

Svaki vikend ljetne sezone u Baški nudio je mještanima, posjetiteljima i turistima zabavni

sadržaj. Etno i jazz večeri, pool partyji, akustične ljetne večeri te program „Easy Sunday Evening“ bili su svojesvrsna i nezaobilazna opća mjesta sezone, a već dobro provjereni izvođači svojim su notama davali zvučnu kulisu ljetu. Rekorder u dugovječnosti održavanja je „Ribarski dan“ koji je prvi put organiziran čak daleke 1910. godine. Počelo je natjecanjem u povlačenju mreža, a razvilo se u bogati program koji se održava tijekom cijelog prvog vikenda u kolovozu. Njegovanjem ovog događanja iskazujemo poštovanje prema tradiciji bavljenja pomorstvom i ribarstvom na otoku Krku. Program je i ove godine privukao brojne strane i domaće turiste, ali i lokalno stanovništvo. Osim glazbenog i natjecateljskog programa, posjetitelji su mogli uživati u djelima akademskog slikara Tonija Franovića čija je izložba pod nazivom „Od mora do Mjesečeve staze“ bila otvorena u galeriji „Zvonimir“. Trodnevnu proslavu zaključili smo Giulianovim koncertom. Kolovoz je također okupio i eminentna gitaristička imena i to sa samog svjetskog vrha. Njihova je glazba odzvanjala od kompleksa sv. Lucije pa do bašćanske Stare rive. Osim izvrsno posjećenih koncerata, bile su organizirane i glazbene radionice. Naravno, riječ je o „Baška International Guitar Festivalu“ održanom od 17. do 20. kolovoza. Peto izdanje ovog festivala bilo je ujedno i najuspješnije dosad.

dan duže trajao je „Female only MTB Kamp“ koji je svim zaljubljenicama u vožnju na dva kotača pružio odlično iskustvo i druženje. Dva su se dana održavale i biciklističke vožnje s direktorom utrke „4 Islands“, Tomislavom Zobecom, što je bila svojevrsna najava za „4 Islands 2017.“, manifestaciju koja već sada ima oko 400 prijavljenih inozemnih sudionika, a održava se sredinom travnja. Zadnjeg dana festivala na svoje su došli planinari i penjači. Iz PD „Obzova“ pobrinuli su se za planinarski izlet do vrha Bag. Iznimno bogate outdoor aktivnosti kojima oživljavamo predsezonu i posezonu u potpunosti su ispunile sva naša očekivanja. Interes posjetitelja iz godine u godinu sve je veći i prva asocijacija mnogim posjetiteljima Baške više nije samo Vela plaža, već jedna od navedenih sportskih manifestacija koja nije tek popratna aktivnost koja svojim sadržajem ispunjava odmor, nego postaje glavni razlog dolaska. Upravo će takve manifestacije biti nositeljem rješavanja problema sezonalnosti.

Jesen smo započeli sportski uz „Baška Outdoor Festival“ koji se održao od 14. do 16. listopada te okupio više od 1000 sudionika. Tri dana, više od 90 kilometara šetnica, biciklističke rute, povijesne i kulturne lokacije obilježje su ove manifestacije koja uz „Hiking Weekend“, „Baška Bike Sunday“, „4 Islands MTB Stage Race“, „Krk Trekk & Trail Kamp“ i „Photo & Hike Weekend“ Bašku postavlja među nezaobilazne destinacije za sve ljubitelje aktivnog i sportskog

U atmosferu drugog „Baška Outdoor Festivala“ odlično su se uklopili rezultati svibanjskog „Photo & Hike Weekenda“ na kojem je sudjelovalo 12 fotografa iz Rijeke, Delnica i Krka. Naime, prvog dana festivala, 14. listopada u galeriji „Zvonimir“ otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Mrgari – čarobna povijest otoka“. Fotografije su svjedoci otočkog načina života u povijesti, kojeg je svaki fotograf interpretirao na svoj način. 23 fotografije kamena i mora i njihova međudjelovanja do 23. su listopada posjetiteljima otkrivale vizuru jedne drukčije Baške. Svaka od organiziranih aktivnosti i manifestacija u 2016. godini polučila je iznimno zadovljavajuće rezultate. Plan rješavanja problematike sezonalnosti koji smo sustavnije počeli provoditi pokazao se vrlo uspješnim te tim pravcem nastavljamo i 2017. Outdoor aktivnosti – biciklizam, hiking, trekking... te oblici turizma koji

načina života. 14. i 15. listopada biciklisti su u tri kategorije odvozili „Krk Island Trail 2016“. Jedan

traže aktivno sudjelovanje i dalje će biti nositelj ponude u predsezoni i posezoni, jer se iskorištavanje [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 15

prirodnih resursa i potencijala koji nam stoje na raspolaganju nameće samo po sebi. Uz prirodnu infrastrukturu, idealne prirodne poligone, sada imamo i iskustvo održanih festivala i lokalnu zajednicu koja podržava sve naše projekte. Iza svakog događanja stoji lanac organizatora iz različitih polja djelovanja bez čije suradnje cijela teorija o održivosti ne bi bila moguća i u praksi provediva. Pokretanje novih trendova i oblika selektivnog turizma zahtijevalo je i određena nova znanja zbog čega je ulaganje u edukaciju kadrova neizostavna stepenica prema uspjehu. No, nikako Bašku ne želimo odrediti kao isljučivo outdoor destinaciju. Paralelno s aktivnim oblicima turizma njegovat ćemo i dalje razvijati kulturni turizam koji je također našao svoje stalno mjesto u našoj ponudi, uz jačanje kvalitete ljetne ponude. Sinergijsko djelovanje i suradnja svih dionika turističke destinacije i ove su se sezone pokazali kao ključ uspjeha, a isti ćemo model, s tendencijom stalnog napredovanja, koristiti i dalje. Povezujmo se, surađujmo, budimo zajedno odgovorni za budućnost koja nam stiže i zajedno uživajmo u uspjesima i rezultatima svojega rada!

BIG Festival – Simply the Best Počelo je povremenim gitarističkim svirkama velikih imena u Baški, a izraslo u četverodnevni glazbeni festival zbog kojeg su mediji Bašku od 17. do 20. kolovoza nazivali „gitarističkom mekom svijeta“. Već petu godinu zaredom, TZO Baška u suradnji s udrugom „Hal“, organizira „Baška International Guitar Festival“ koji iz godine u godinu okuplja sam vrh svjetske gitarističke scene. Tu govorimo o glazbenicima koji su bili nominirani ili su dobili neke od najprestižnijih svjetskih glazbenih nagrada poput „Grammyja“ ili „British Jazz Awardsa“. Prvu su večer na jurandvorskoj pozornici otvorili umjetnici Anita Camarella, Davide Facchini te duo „Kelpie“ kojeg čine Kerstin Blodig i Ian Melrose. Pozornica na Staroj rivi drugu je večer ugostila makedonske glazbenike „Crossroads Blues Band“, dok su se treće večeri publici predstavili domaći glazbenici Alba & Leo te Darko Jurković Charlie. Posljednjeg dana BIG-a vratili smo se ponovno u Jurandvor gdje su pravi glazbeni spektakl priredili vodeći hrvatski gypsy jazz glazbenici - Damir Kukuruzović Django Group, gitaristički virtuoz Martin Taylor te škotsko-kanadska jazz pjevačica, Alison Burns. Taylor je vlasnik čak 14 nagrada „British Jazz Awards“, a ime mu se našlo i među nominacijama za „Grammy“. Gromoglasni pljesak ispratio je naše ovogodišnje goste i ostavio otvorenu pozivnicu za moguća ponovna gostovanja. Međutim, „BIG Festival“ ne nudi samo koncertni doživljaj. Za sve zaljubljenike u glazbu, koji glazbu vole i stvarati, bile su organizirane i radionice na kojima se od najboljih moglo učiti o gitari i pjevanju. Cijeli je gitaristički doživljaj zaokružila izložba fotografija „Guitar Masters“ postavljena u galeriji kompleksa sv. Lucije. Izložena su djela pratila ostala gitaristička događanja u organizaciji udruge „Hal“. Vizija, osjećaj i sluh za potrebe zajednice, otvorenost za suradnju, spojili su TZO Baška i udrugu „Hal“. Ono što ih je zadržalo je i dalje vizija, upornost i sposobnost prilagodbe. U pet godina suradnje na ovom iznimnom projektu učili smo, griješili, slušali jedni druge, padali i dizali se i uvijek duboko vjerovali u njegovu kvalitetu. Kombinacija umjetničkog vodstva i organizacijske strukture ove je godine dobila i nagradu – „Simply the Best“ koju dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i turistički časopis „Way to Croatia“. Kategorija „Manifestacije – tematski festivali i događanja u višednevnom trajanju“ okupila je 74 nominiranih, a upravo je Baški i „BIG Festivalu“ uručena nagrada za kvalitetu i osobitost glazbene

16 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

manifestacije koja značajno obogaćuje i unapređuje turističku ponudu otoka Krka. Uručenje nagrada održalo se 23. studenoga na prigodnoj svečanosti u Mariji Bistrici u okviru poslovno-turističke burze PUT. Inače, nagrada „Simply the Best” za kreativnost i unapređenje turističke ponude dodjeljuje se u šest kategorija (Ugostiteljstvo, Manifestacije, Odredište vjerskog turizma, Putnička agencija, Inovativni projekti, Osoba), a ove ju je godine primilo 37 pojedinaca i tvrtki od ukupno 278 nominiranih.

Dobivanje ovog priznanja potvrdilo je naša nastojanja, ciljeve i tezu da upravo kvalitetnim suradnjama možemo ostvariti najbolje rezultate. Povezivanje na svim razinama okupit će relevantne stručnjake iz različitih područja koji će svojim kompetencijama i obrazovanjem, projektima pristupiti kroz vlastitu prizmu te ga na taj način zaokružiti u kvalitetnu cjelinu.

Statistika

Ostvareni turistički promet na području Općine Baška u razdoblju siječanj - studeni 2016. godine U 11 mjeseci 162.752 turista i 951.929 noćenja

razdoblju siječanj - studeni 2016. godine ukupno je ostvareno 162.752 dolaska (2% više u odnosu na 2015. godinu) te 951.929 noćenja (4% više). U usporedbi s 2015. godinom, domaći gosti ostvarili su 7.045 dolazaka i 28.672 noćenja. Udio domaćih gostiju u ukupnim dolascima i noćenjima za razdoblje siječanj - studeni iznosi 3%. Strani gosti su ostvarili 155.707 dolazaka i 923.257 noćenja što čini udjel od 97%. Najveći broj dolazaka ostvaren je u privatnom smještaju 71.369, slijedi broj dolazaka u hotelima 44.345 te u kampovima 43.245. U odmaralištima je zabilježeno 2.701 dolazak te u kampiralištu 1.092 dolaska. Najveći broj noćenja ostvaren je također u privatnom smještaju 464.406, slijede kampovi sa 256.438 noćenja, hoteli s 209.428 noćenja i odmarališta s 15.446 ostvarenih noćenja te kampiralište sa 6.211 ostvarenih noćenja. Deset najjačih tržišta u razdoblju siječanj - studeni po udjelima su: Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija, Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska, Švedska, Nizozemska, Švicarska.

Po tržištima, najveći broj noćenja ostvarili su Nijemci, naši tradicionalno najvjerniji gosti, sa ostvarenih 218.656 noćenja (4% više) te Austrijanci sa 147.561 noćenjem (1% više) dok su Talijani na trećem mjestu s 98.222 noćenja (11% više). Slovenci sa ostvarenih 91.554 noćenja (10% manje) zauzimaju četvrto mjesto te Česi s 90.499 noćenja (indeks 100) drže peto mjesto. Porast noćenja zabilježen je sa slijedećih tržišta: Poljska sa 63.975 ostvarena noćenja odnosno +28%, Mađarska sa 45.042 noćenja što čini porast od 19%, i Švedska s 26.738 noćenja odnosno +4%. Nizozemska sa ostvarenih 14.726 noćenja bilježi povećanje od 17% u odnosu na 2015. godinu. Prema statističkim podacima Baška je u razdoblju siječanj - studeni 2016. ostvarila sveukupan porast obujma fizičkog prometa turista u odnosu na isto razdoblje 2015., ali i prethodnih godina te tako zabilježila do sada svoje najbolje ostvarenje. Baška je poznata turistička destinacija i, iako imamo velik broj stalnih gostiju, postoji i puno njih koji još nisu upoznati s našom ponudom pa je nužno kontinuirano raditi na poboljšanju prepoznatljivosti i kvalitete uz intenzivnu suradnju svih dionika destinacije, jer samo tako možemo pratiti snažne turističke trendove. [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 17

Strateško razmišljanje i budući razvoj

renutni je trend na turizam gledati kao na stil života. Međutim, za turističke djelatnike on je u prvom redu gospodarska djelatnost. Poslovne aktivnosti udružene da bi zadovoljile potrebe modernog potrošača u svojoj konačnici moraju zadovoljiti i poslovni model javnog sektora i uključenog privatnog poduzetništva, koji podrazumijeva određenu zaradu. Činjenica je da cjelokupno hrvatsko gospodarstvo leži na tercijarnom sektoru i to upravo na turizmu. Očekivanja su uvijek velika. Turizam je vrlo osjetljiv, kako na gospodarske, tako i na političke promjene, no ove smo sezone svi osjetili zamjetan porast stranih noćenja. Možemo ih, a i ne moramo, povezati s terorističkim događanjima i ekonomskim neprilikama koje su zahvatile neke od najposjećenijih europskih ljetnih destinacija. Možemo, s jedne strane, tvrditi da se kvaliteta hrvatskog turističkog proizvoda povisila i da se

18 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Tekst: Ivana Kovačić Fotografija: Luka Tabako

dobrim marketinškim strategijama došlo do novih tržišta i kupaca ili možemo priznati da smo, uz osvajanje novih tržišta kvalitetnim proizvodima, dobrom dijelu posjetitelja, zbog prije navedenih razloga, ipak bili druga opcija, no činjenica je da su mediji prenosili vijest o rekordnoj sezoni. Dugoročnim strateškim razmišljanjem i planiranjem moramo pronaći dobitnu kombinaciju prodaje prirodnih resursa s prodajom atraktivnih sadržaja. Sunce, more i obala prodavat će nas uvijek, ali hoće li nam uvijek biti naklonjeni i klimatski uvjeti? Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem. Oni traže doživljaj. Trend brige o svom tjelesnom i mentalnom zdravlju potaknuo je i mnoge da traže tzv. body & mind balance destinacije. Stil života je taj koji turiste danas motivira na odabir

određene destinacije i vrstu putovanja. Razvoj selektivnih oblika turizma zahtijeva i specifična znanja i kompetencije. U turizam su danas uključeni stručnjaci i profesionalci nekih, za turizam, novih struka i zanimanja. Veliki je naglasak na rješavanju problema sezonalnosti. Kao i u svemu, i ovdje se polazi od iskorištavanja prirodnih resursa, a zahvaljujući konfiguraciji terena, outdoor aktivnosti nude se kao logično rješenje. Shvaćajući turizam kao stil života, osluškujemo i prepoznajemo tržišne potrebe čovjeka s određenim životnim stilom, prepoznajemo njegove tržišne potrebe i usklađujemo ih s nužnim prepoznavanjem potreba zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti. Prepoznavanjem tržišne potrebe vrlo ubrzo prepoznat ćemo i potrebu uključivanja sve većeg broja stručnjaka i profesionalaca u zadovoljavanje tih potreba. Kvalificirani kadar traženih struka i profesija čiji je djelokrug u okviru aktivnosti

selektivnih oblika turizma zauzet će sve važniju ulogu u razvoju turizma. Strateško poslovno planiranje, poslovni modeli, marketinško planiranje te visoke organizacijske sposobnosti osnovni su uvjeti koje bi voditelji organizacija u turističkom sektoru trebali posjedovati. Osluškivajući trendove potražnje, potrebno je još više njegovati prirodnu autentičnost te uvijek voditi računa o održivom destinacijskom upravljanju, a posebnu pažnju predati i kreativnosti u razvoju proizvoda. Turistička zajednica općine Baška bavi se rješavanjem problema sezonalnosti stvarajući nove turističke proizvode u predsezoni i posezoni. Poduzetničke inicijative zajednice usmjerene su i koordinirane ka zajedničkom i jedinstvenom nastupu na tržištu. Jedino suradnjom u mogućnosti smo ostvariti uspješan i poseban turistički proizvod s multipliciranjem koristi za sve dionike, destinaciju i turiste. [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 19

Sadnja proljetnica

Tekst & fotografije: Dario Jemrić

akon višegodišnje stanke, cvjetne gredice Baške ponovo će zasjati bojama proljeća.

nijanse maćuhica. Posađeno je 5.200 komada proljetnica.

Uređena je nova cvjetna gredica na ulazu u Bašku, kod glagoljskog slova “B”, a postavit će se i sustav automatskog navodnjavanja.

Ove godine proljetnice su posađene na dvije cvjetne gredice, dok se iduće godine planira sadnju proširiti i na ostale.

Za ovogodišnju sadnju izabrane su velikocvjetne maćuhice u bojama lavande, tamnoplave i narančaste u kombinaciji s tulipanima koji svojim narančastim i ljubičastim bojama prate raskošne

Općina Baška sve više ulaže u hortikulturu javnih zelenih površina, a T.D. „Baška“ d.o.o. savjesno i s velikom odgovornošću vodi brigu o njima.

20 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Hortikulturno preuređenje groblja u Batomlju

Tekst: Dario Jemrić Fotografije: Dario Jemrić & Ivica Brusić

listopadu 2016. godine T.D. „Baška“ d.o.o. je nastavilo s hortikulturnim preuređenjem groblja Batomalj prema Izvedbenom projektu za navedeno groblje, a koje je dio velikog i vrijednog Projekta obnove, uređenja i budućeg održavanja groblja na području općine Baška.

Viburnum tinus), stablašice oleandera (lat. Nerium oleander) te pregršt raznobojnih i živopisnih krizantema buketara (lat. Chrysanthemum sp.). Ovim je po Izvedbenom projektu za groblje Batomalj u potpunosti završeno parterno ozelenjivanje groblja.

Ovogodišnje investiranje u hortikulturu groblja Batomalj zahtijevalo je dobru pripremu tla za sadnju te nabavu bilja za sadnju živice lemprike (lat.

Preostaje izvedba krovnog vrta na grobnim nišama, koja je također dio izvedbenog projekta za navedeno groblje.

25 godina od stradanja Vukovara Tekst & fotografije: Hrvoje Dragoslavić

ovogodišnjoj veličanstvenoj koloni sjećanja kojom je obilježena 25. obljetnica pada grada Vukovara sudjelovali su i članovi UDVDR Baška. Branitelji su svoj put započeli 17. studenoga okupljanjem kod spomenika Domovinskom ratu u Baški gdje se paljenjem svijeća i molitvom predvođenom vlč. Ivicom Katunarom odalo počast svim poginulim i umrlim braniteljima. Prvoga dana putovanja branitelji su obišli zapadnu Slavoniju gdje su srdačno dočekani od načelnika Novske te su posjećena mjesta oslobođena u VRO Bljesak 95. Drugog dana sudjelovali su u koloni sjećanja u kojoj je do sada sudjelovalo oko 120.000 ljudi i na taj način odali počast svim žrtvama herojskoga grada Vukovara. Trećeg dana putovanja članovima Udruge domaćin je bio gospodin profesor Franjo Vitek u čijoj su pratnji posjetili Ovčaru, vukovarsku bolnicu, Borovo selo, Sajmište, Trpinjsku cestu, Nuštar, Tordince, gdje se na direktan način prisjetilo žrtava i odala počast.

22 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Putovanje je završeno povratkom kućama preko požeškoga kraja. Put je financiran vlastitim uplatama članova Udruge, pomoću Općine Baška i donacijama štovatelja Udruge branitelja.

Koncert klape “Zvonimir”

atomalj, najmanje mjesto u Općini Baška, smješteno na glavici brežuljka, na neki način odvojeno je od raznih kulturnih zbivanja tijekom turističke sezone. Samo mjesto osnovano je od doseljenika koji su se povlačili ispred Turaka, koji su pustošili krajeve u zaleđu Velebita, u posljednjoj četvrtini 15. stoljeća, da bi u 17. stoljeću između zbijenih kuća sagradili crkvicu posvećenu svetom Nikoli. Mjesto danas broji oko 200 stanovnika. Da bi se privuklo turiste i posjetitelje prije dvije godine otvorena je poučna staza Zarok – Batomalj – svetište Majke Božje na Gorici – Pod Lipicu. U mjestu djeluje „Udruga mladih Batomlja“, na čelu s Rominom Fantov Hrelja. Zajedničkim su snagama u svibnju organizirali Batomaljski sajam, kao i proslavu Svetog Nikole i tom prilikom najmlađim stanovnicima podijeljeni su darovi. Razmišljajući na koji način privući posjetitelje i ponuditi kulturni sadržaj, „Udruga mladih Batomlja“ došla je na ideju da organizira nastup

Tekst i fotografija: Hrabrić Ivan Gaudencio

klape “Zvonimir”. Klapa koja jedanaest godina djeluje u sastavu kulturnog društva “Šoto”, nastupila je u svim općinskim mjestima te u mjestima Lijepe naše i u inozemstvu, a Batomalj je ostao nekako po strani pa bi se moglo reći - tako blizu, a tako daleko. Ideju Udruge prepoznali su i podržali Turistička zajednica općine Baške i Općina Baška te je 3. rujna, s početkom u 20,00 sati, održan koncert na staroj placi. Sam koncert u starom ambijentu Batomlja, pred stotinjak nazočnih slušatelja, domaćih i stranih, izveden je u dva dijela, a u pauzi posjetiteljima su ponuđene fritule i piće. Svojim nastupom i pjesmom klapa “Zvonimir” vratila je i probudila sjećanja najstarijih stanovnika Batomlja na stara vremena kada su se, nakon napornog dnevnog rada u polju, okupljali i družili uz pjesmu i ples na placi. Na kraju koncerta članovi Klape za uspomenu na organizaciju nastupa u Batomlju, Romini Fantov Hrelja poklonili su CD i karikaturu Klape. [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 23

Izlučen peti čagalj

Tekst & fotografije: Hrvoje Dragoslavić

Donesena je odluka o nagradi za odstrijeljenog čaglja u pojedinačnom lovu u iznosu od 5.000 kuna, a kako bi se što veći broj lovaca angažirao za izlov. Također počinje uređenje prilaznog makadamskoga puta za komunadu kako bi teren za lov bio što dostupniji, kako lovcima i pastirima, tako i protupožarnim intervencijama.

odinu dana je prošlo od pojave čagljeva na otoku Krku. Ovaj nepopularni predator zadao je prilično velikih briga lokalnim pastirima i lovcima. Od pojave čagljeva pojačane aktivnosti lovaca nisu prestajale. Organizirane su brojne hajke samostalno i uz pomoć ostalih lovaca s otoka Krka, ali gotovo bezuspješno. Noćima i noćima postavljane su noćne čeke i zasjede, ali bez rezultata. Da se radi o lukavoj i mudroj životinji shvatilo se odavno i trud lovaca usmjerio se u vlastite snage i način lova. Uspjeh je konačno ostvaren 13.10.2016. godine kada su, nakon dojava pastira o mogućem kretanju čagljeva, lovci pomno isplanirali lov i s vlastitim lovačkim psima, koji se još uče na lov ove vrste, uspjeli potjerati lovinu. Sretne i spretne ruke bio je dugogodišnji iskusni lovac, Milorad Štefanić, koji je odstrijelio muškoga čaglja, ukupno petog izlučenoga u Baški, odnosno na cijelom otoku Krku. Problem pojave čagljeva prepoznat je u društvu te su tako lokalne jedinice otoka Krka podržale plan izlova čagljeva svjesne da su jedino lovci ti koji mogu riješiti pojavu čagljeva, uz pomoć pastira i šumarije.

24 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

VOLIJERA Volijera je stručan naziv kaveza za ptice. Tako su ove jeseni lovci lovne jedinice „Kamenjarka“ na području Drage Bašćanske na svojem zemljištu vlastitim snagama napravili volijeru, odnosno kavez za ptice. Volijera je neophodna lovcima za prihvat fazana koji se svake godine planski unašaju u lovište. Za vrijeme prihvata i prilagodbe fazanska divljač obitava u kavezu te se postepeno pušta u lovište.

Kišno nevrijeme

Tekst: Hrvoje Dragoslavić Fotografije: Luka Tabako

une ruke posla imali su članovi Javne vatrogasne postrojbe iz Krka i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Baška u noći sa 16. na 17. rujna 2016. godine. Obilna ciklona koja je zadesila Istru i sjeverni Jadran, najjače je pogodila jugoistočni dio otoka Krka, odnosno bašćansko područje. Tako je izmjereno čak 220 litara kiše koja je tijekom noći pala u Baški. Obilna količina kiše u kratko vrijeme stvorila je i određene probleme, tako što je voda prodrla u nekoliko obiteljskih kuća, podruma i poslovnih prostora. Kada se vlasnici istih više nisu mogli nositi s vodom, u poziv su pozvali vatrogasce koji su po uhodanom načinu uzbunjivanja podigli dežurne ekipe.

priključili djelatnici Lučke uprave Baška, dvojica lokalnih ronilaca i autoprijevoznik Manzoni iz Punta, koji je kranom kamiona podigao neke od barki. Pravodobnom intervencijom nije zabilježen niti jedan incident, osim što je ostao gorak okus spasiocima kojima velika većina vlasnika plovila do danas nije rekla niti najobičnije HVALA.

U kratkom roku desetina članova DVD Baška priskočila je upomoć, te se pristupilo ispumpavanju vode iz objekata, a nakon toga intervencijama u luci gdje je oko 30-ak plovila djelomično ili u potpunosti potonulo. Kako bi se spriječio možebitan ekološki incident radi istjecanja goriva s barki u more, tijekom dana su se, upotrebom pumpi, vadile jedna po jedna barka. Vatrogascima su se [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 25

Martinje u Dragi

Foto vremeplov Stara razglednica Palade fotografirana je oko 1920. godine, a možda i ranije.

akladnik je Josef F. Rulf, a izrađena je u Pragu. Prikazan Pansion “Dalibor” osnovan je 1911. godine. Vlasnik je bio kapelnik bašćanske glazbe, Josef F. Rulf, a vodila ga je njegova supruga od 1912. do 1923. godine. Neki od njihovih praunuka i danas posjećuju Bašku. Josef F. Rulf rođen je 1874. u mjestu Patak na Ohri u Češkoj. Kao kapelnik radio je u Senju, a zatim došao u Bašku (1911.). Organizirao je limenu glazbu “Hrvatski sokol”, a instrumente je naručio iz Češke. Prvi put su nastupali na Tijelovskoj procesiji 1912., a naredne dvije godine na proslavi “Narodnog blagdana” na Zablaću. Organizirao je i gudački kvartet (čije je bio član).

rata draških konoba na blagdan sv. Martina bila su širom otvorena. Razlog je bio najavljeni dolazak svetog Martina koji je čuo da Dražani imaju dobrih vina - i crnih i bijelih. Tako se ovaj dragi gost sa zagorskih brega spustio u Dragu gdje su ga podrumari i vinari s radošću dočekali i primili. Koju god konobu je obišao, sveti Martin krstio je mošt u vino i vinarima zaželio puno zdravlja i dobrih kapljica uz napomenu „život je kratak da bi se pila loša vina“. Nakon krštenja, kušanja mladih vina nastavila su se u zadružnom domu u Dragi Bašćanskoj.

Tekst & fotografija: Hrvoje Dragoslavić

26 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Poslije rata, 1918. godine, uvježbavao je crkveni zbor iz kojeg se razvio ženski zbor koji i sada pjeva na misama. Poslije 1923. godine odlazi u Crikvenicu (1924.-1927.), Delnice (1927.), Jajce (1928.), Slavonski Brod (1929.), Karlovac (1930.-1945.). Te 1945. godine vraća se u Prag gdje podučava violinu do 1960. U Pragu je i umro 1962. godine. Za života je sastavio više glazbenih kompozicija među kojima “Pepuška” i “Na bašćanskoj obali”. Njegovo ime je vrijedno spomena, jer je ostavio vidljiv trag u kulturnom životu Baške tadašnjeg vremena. Prikazana razglednica je original i nije putovala, a nalazi se u arhivi Boruta Mohara. Fotografiju današnjeg stanja snimio je Darko Mohar.

Tekst: Borut Mohar - Bobi Fotografije: Josef F. Rulf Darko Mohar

[PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 27

Nepoznato o poznatome

Tekst: mr.sc. Majda Šale Fotografije: Skenirani letak (iz privatne arhive autorice teksta)

asnijih dvadesetih godina prošloga stoljeća Baška postaje pravo malo turističko središte s otvorenim pansionima i vilama, sa sve većim brojem gostiju.

(1912.), „Kazneno pravo i opći dio“ i dr.

Osniva se Kupališno povjerenstvo (1928. godine) koje je vodilo brigu o svim poslovima bitnim za turizam, a bašćanski hotelijeri dobivaju priznanja i diplome za svoja etiketirana vina koja imaju u ponudi (Bašćanska vodica, Žlahtina, Perles d’or iz 1925. godine). 1930. godine otvara se hotel Triglav, vlasnika Jurja Barbalića, posljednji hotel između dva svjetska rata, a u Baški se odmara 4.417 gostiju, koji su ostvarili 58.156 noćenja s prosjekom boravka gostiju od 13 dana. Baška u to vrijeme ima oko 3.000 stanovnika, razvija parobrodarske veze sa Sušakom. Cvjeta trgovina vinom te se otvaraju poštanski, župni i ured za upravljanje lukom te žandarmerija, a u to vrijeme već djeluje osnovna građanska škola. Ovaj poletni razvoj i napredak Baške nastaje zahvaljujući trgovini i turizmu koji potiče gospodarstvo pa nije slučajno da su Bašku u to vrijeme, osim određenog broja gostiju (Austrijanci, Česi i dr.), posjećivali i neki uvaženi političari. Malo je poznato da je te 1930. godine (točnije 14. prosinca 1930. godine) Bašku posjetio uvaženi i poznati ban Savske banovine (1929-1931.), profesor građanskog i parničkog postupka dr. Josip Šilović, hrvatski pravnik (8.9.1858 - 9.5.1939.), veliki humanista i promicatelj socijalne politike iz našeg obližnjeg susjedstva (rođen je u Praputnjaku kraj Bakra), istaknuti političar (član Narodne stranke), zastupnik u Hrvatskom saboru i delegat u Ugarskohrvatskom saboru te član Vrhovnog zakonodavnoga savjeta. Ban dr. Josip Šilović bio je vrsni znalac kaznenog prava, autor prvog hrvatskog udžbenika „Kazneno pravo“ (1920.), a napisao je i druga djela: „Nuždna obrana“ (1890.), „Slobodna volja i kazneno pravo“ 28 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Bio je poznat i po svojem karitativnom radu, kao veliki zaštitnik djece i promicatelj humanitarnih akcija i zato su dr. Josipa Šilovića nazivali i „ocem socijalne politike“. S kojim razlogom i na čiji poziv je prof. Josip Šilović došao u Bašku, nije poznato, ali zahvaljujući spremljenom tiskanom letku (tiskara „Smetana“, Senj) vidljivo je da su Bašćani taj susret pripremali pomno i s velikom pažnjom, jer su banu dr. Josipu Šiloviću pripremili dobrodošlicu uz hrvatsku narodnu pjesmu iz razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda (1848. godina), jednostavnog potpisa g l a g o lj a š.

Nostalgija

Tekst: Ulje na platnu: Marija Randić Ojovica Bernardo Barbalić, Baška početkom Fotografije: XX stoljeća (jedrenjaci u luci) Branko Randić, 1950. i 1955.g

eto je finilo. Teplina popušća. Kamenje i more pomalo se hlade. Još uvik dišimo po moru. Vlasi su nan žmarile na suncu i svi smo lipo pocarneli. Koža na tabani je stvardnula, bo smo celo leto bili bosi na ovon napaljenon kamenju. Vanseli se još vavik rumene pomedori. Kumpir je već va konobi i pobira se hamantur. Grozdi vise na tarsju, a zarna se debele i žute. Triba pripravit mihi i tovora dobro tendit, da more na civerah nosit tri mihi pune grozja, bo se zi karićen ne more do svih varbakani po uskimi putići na šajavici (strmini). Triba pripravit sudi za udelat dobro vino, bo će valje pocet targadba. Škola je pocela. Teško je bilo zinova ubut postole. Noge su nan priko leta narasle. Roba od lani bila nan je pretesna pa su oni ki su imeli stariju bratju i rodbinu reditali od njih, oli nan je prišla z Merike. Na tabelici od kartuna oli škriljevca nosili smo va školu napisanu domaću zadaću. Z jene bande na rige pisali smo slova, a zi druge racuni va kvadrići. Zi mokru špugvicu, ka je visila na špažiću, zadaća se lahko mogla zbrisat pa bi niki dešpetljivi i to nacinel svomu kumpanju. On bi va školu prišal bez zadaće i dobil filadu od meštra. Nas je na Muli va Baški bilo puno dice. Svi smo tribali pasat celu Paladu uz more, a onda po glavnoj

30 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

kundradi do škole. Onda je to bilo od jenoga kraja Baške do drugoga. Jutro bimo se puten spravljali jedan po jedan i sprida škole bi nas bila cela vojska od mularije. Potle škole bimo se mi dica od Palade i Mula žaeno varnjevali doma, bo smo bili istih leti, rojeni za vrime talijanske okupacije. Ni nan se prešilo. Va školi smo marendali kruh zi maslon od vele late z Merik, rozi sir zi „staklicami“ oli Trumanove jaja i kafu zi mlikon od praha, sve regali od UNRE siromašnoj Jugoslaviji potle duge vele svitske gvere. Uz more na Paladi su nas cekale bacve i druge sudi za delat vino, napunjene zi moren. More se grabilo zi darvenu livku na ščapu. Badnji, mašteli, burace, buracice, burice, utakaci, darvene pirije i livke svih koluri i kalibri, sve je bilo lipo poredano i poslagano uz rub rive, napunjeno z moren. Od pasane se jeseni sve rasušilo, pa su se tribale namocit da ne pušćaju i da se dobro uperu. Lipo ih je bilo vidit poslagane od Maloga peska do Mula. Uživali bimo puten za doma va svaki sud umocit ruku oli baren parst. Kropili smo se, a najviše onoga ki nan je zbrisal zadaću na tabelici. Uživali bimo odcepit bacve napunjene i zatvorene zi tapunon. Tapun bi šempre frknul mori. Dogodilo bi se da bimo najzad doma prišli mokri, placuć. Već namocene,

štanje okruti njihovi gospodari dobro bi zribali zi bruškinon i posumpurali, da se vino ne pokvari. Za targadbu je vrime tribalo bit lipo suho. Grozje bi va mihi na tovorciću oli va kašetami na kariću dopeljali do konobe, kadi je već sve bilo pripravno. Grozje bi se streslo va maštel i mastilo znogami oli na makinu na ruke ki ju je imel. Sused bi ju šempre susedu posudil. Pripravan je bil i veli otvoreni badanj za vrenje mašta, ki je pri dnu imel kanelu zi cepon, zada ke bi se va badnju vezal mac šparožine, da se mašt procidi i filtra. Zi buricu oli zi malo veću buracu prehitilo bi se žnjavljeno grozje va ta badanj, da nikoliko dan kuha poklopljeno zi darvenin pokrovon.

dolini zagrajene su šare kućerine ke živu samo dva-tri najteplija letnja miseca. Po zimi su to kuće za duhi onih ki su tu zemlju prije štentali, kopali i zalivali zi svojin poton. Ovce pasu po zapušćenimi varbakani. Uz rivu su armižani gliseri i kajići. Ni više onih brodi na kimi se targovalo zi vinon i pomedori. Ni više ni moje kumpanije z Mula, ni pilota ki nas je tiral da se ne kupljemo va portu.

Mašt se onda kroz kanelu tocilo va utakac, kabal oli buricu, a znjih skroz tratur oli darvenu piriju premeščeval va povaljenu bacvu zi tapunon, kadi je tribal još kuhat kolo misec dan. Kada bi se mašt pretvoril va vino, fundać sel na dno, vino se moralo pretocit va manje bacve oli bocuni skrozi manigina vezanoga za ščap, ki bi se kalal do dna bacve, a manigin samo do fundaći. Puno se njih napilo od potezanja skroz manigin kod pretakanja i kušanja kod ovako zamršenog spravljanja vina. Drope, ke su ustale još su niko vrime stale va badnju pokrivene. Tribalo ih je svako toliko prehitit i razmišat. Od njih se žgala rakija va kotlu od rama zi okruglin pokrovon, skrozi civi od brente, ke su se hladile va vodi. Retko je ki imel meru za špirit. Kako jaka rakija toci znali su kada biju malu karpicu umocili va rakiju i važgali zi fulminantom. Ko bi dobro gorela, bila je dosta jaka. Znalo se da je rakija dobra i kada bi ju va boci potresli, a ona bi zadarzala pinicu po varhu. To je bil sinjal da je rakija jaka. Najjaca je bila na pocetku, kada bi potekla. Ta je bila za lik. Zo tin biju mazali i masirali bolno mesto. Ona malo slabija bila bi za pit, ponudit gosti i delat orihovicu. Va civ od brente stavljali biju i likovite trave pa su to bile posebno štimane rakije. Zdedon san mastila i pomagala mu pretakat od jenoga suda va drugi i potaknjevala oganj pod kotlon, kada su žgali. Najveće je veselje nas mularije bilo poć vansela puletkat va tarsje. One male grozdići grozja, ke bi pobigle oku onih ki su targali, pobrali bimo i zakrili. Kada bimo se igrali uživali bimo va slatkomu grozju. Danas ni ni bacav, ni mašteli ni badnji na rivi. Va konobah su se zbišivile i raspale darvene okruti. Bocuni su se razbili. Konobe su danas pretvorene va kafići i špacija, kadi se toce nika nova pića. Tarsje smo zapustili. Na najboljoj zemlji va bašćanskoj

Pred par let još su se nike bacve mocile i štanjale na rivi. Je to bilo samo za dekor, za spomen oli su zasprave tribale poslužit za ono za ce su prije služile? Danas još nika rasušena i bišiva bacva stoji sprida, kogagod kafića oli špacija, kako relikvija, ma sve ih je manje, a obruci i dužice njin se pomalo raspadaju. Još je kuć ke imaju baraš, ma vina se malo dela, a vanseli se tarsi moru nabrojit na parsti. Ljudi glediju da do šoldi pridu na laglji mod, nego da kopaju po kampanji, krope tarsi i delaju sve one teške posli ke gredu uz tarsi i vino, magari je posal isti, ma su [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 31

pomagala drukcija i bolja. Bogata bašćanska tradicija proizvodnje vina je nestala, osim plantažnog uzgoja žlahtine na padinama ispod Vidohlama odnedavno. Koliko je važna i obilna bila proizvodnja vina u bašćanskoj dolini u prošlim vremenima svjedoči mnogobrojna flota usidrenih brodova u bašćanskoj luci na početku prošloga stoljeća, koji su prevozili vino iz Baške u gostione, oštarije, i konobe Senja, Rijeke, Pule sve do Trsta. Početak narodne pjesme „Kaštel se nahodi“, koja je prva pjesma u „Bašćanskoj pjesmarici“, govori o ljepoti i bogatstvu bašćanske doline, marljivosti njenih stanovnika i o gospodarstvu ovdje u prošlim vremenima. „Bašćansku pjesmaricu“ je uredio Franjo pl. Dessantich, a tiskana je u Senju 1906. godine. Druga su danas vremena i razmišljanja, a bašćanska bi plodna dolina mogla u ovo moderno doba pametnim gospodarenjem postati ekološka hraniteljica našega Zlatnog otoka.

Picigin fest priča s Vele plaže

Tekst & fotografije: Dario Buršić

ruće je i sparno. Godišnje doba u kojem se traži odmor u hladu i/ili osvježenje u moru. Dolaziš popodne na Velu plažu laganim korakom sa šugamanom oko vrata. Sunce je još uvijek prejako pa se spas traži u obližnjem hladu terase lokalnog kafića.

je malo friškasto. Ne ulijećeš ko raketa, već se pomalo močiš ko neki čovik u godinama. Ni to ne prolazi glatko, jer upravo je stigla mala ekskurzija i nisi se ni stigao pomaknuti, a već si mokar (to si u biti i htio?!) i komotno možeš izaći van, jer nema smisla rivat se. Pomalo... još jedno kafe.

Dok se čeka narudžba, pogledom pratiš situaciju na plaži u nadi da ćeš negdje, možda i ako... pronaći svoj komadić za ručnik. Međutim, i to je dosta teško pa se odlučiš da je najbolje ostaviti stvari u kafiću, jer poznaješ osoblje. I tako... macchiato je popijen, ali put do mora popločan je grdim pogledima (čitaj: „Šta sad ovaj tu prolazi?! Opet netko smeta! Ne gazi mi po ručniku!...“), ali ti se ne daš, uspijevaš se nekako izmigoljiti i evo nas u plićaku do koljena. Hm, pa more baš i nije toplo koliko si se nadao, već

Šest sati je... Plaža se pomalo prazni, a neki tek dolaze. „E, ti koji dolaze... čigovi su? Ovaj ti je od one, a ovaj od one, a ona... ne znan“. Aha... a dobro. U međuvremenu plaža se još malo ispraznila i sad je taman po tvom guštu - onako kao lijepog sunčanog dana krajem maja u podne. Prilazi nam Ovaj Od One s malom lopticom u ruci i govori da ih je troje i da im fale dvojica za ekipu. „Koju ekipu? Pa za picigin“ - kaže. „Ajde dobro, bar neke akcije... a kako se to igra?“

32 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

Picigin se igra na obalama Jadrana s manjim razlikama u pravilima igre koja ovise o konfiguraciji terena – plaže. To je igra u kojoj nema pobjednika i zbog toga se teško može govoriti o strogim pravilima. 2013. godine Ministarstvo kulture rješenjem je utvrdilo da je picigin nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. U Baški je postao običaj da se pet igrača postavljenih u elipsu međusobno nabacuje lopticom s ciljem da ona ostane što dulje u zraku. U pokušajima da je spase, igrači izvode atraktivne skokove, dok oni iskusniji namjerno „kuhaju“ suigračima kako bi ih prisilili na skok te time podigli intenzitet igre. Picigin je nešto što Bašćani oduvijek povezuju s ljetom i svojom Velom plažom, a želeći taj popularni amaterski sport predstaviti i našim brojnim posjetiteljima, udruga „Lampada“ pokrenula je natjecanje koje je nakon sedam godina održavanja uz podršku Općine, Turističke zajednice, lokalnih ugostitelja i obrtnika izraslo u pravo regionalno prvenstvo majstora ovog atraktivnog ljetnog sporta. Međutim, za razliku od drugih sportova, u piciginu se prvenstveno stavlja naglasak na dobar provod i druženje, što potvrđuju brojne generacije kad se okupe na Veloj plaži te posljednje subote u srpnju.

[PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 31

Ive, hvala ti!

Tekst & fotografije: Ivica Ćulumović

rebala je to biti još jedna „fešta od nogometa“ na kraju jesenskog dijela prvenstva 1. ŽNL, gdje Vihor čvrsto drži 1. poziciju na tablici s ukupno 24 boda i ponovo najboljim strijelcem lige M. Brlošićem - Matom. I sada, kada je vrh Učke sve bliže „bašćanskoj Kapokabani“, kada trener M. Hrgovčić slaže momčad za pobjednički krug krajem lipnja iduće godine, među igrače, stručni stožer, navijače i prijatelje Kluba uvukla se žalost, tjeskoba, nevjerica... Teško je ispisati bilo koju riječ za nekog tko vodi, “gura“, pomaže, navija i naglo nestane iz svlačionice i s terena. Nažalost, jedan od takvih nas je napustio i ostavio prazninu koja će se teško moći popuniti. U prijateljskoj utakmici sa, sada već i više nego prijateljima iz Mađarske, napustio nas

34 NAŠA BAŠKA [PROSINAC 2016.]

je igrač, trener, navijač - IVICA JUNIČIĆ. U svom najdražem dresu, kraj svojih prijatelja, prestalo je kucati srce njihovog vođe, koji je na terenu znao samo za pobjedu. Ponekad na granici isključenja s terena, energičnoga stava prema svojim suigračima i prema sucima, sve bi zaboravio uz čašu hladnog piva i smjeha do suza. Nakon aktivnog seniorskog igranja, nastavio je kao veteran “parati„ protivničke mreže širom Europe. Slijedeće godine bit će 10 godina od prijateljstva Bašćana s gradišćanskim Hrvatima iz Mađarske i jedna anegdota s gostovanja često svima koji su bili prođe kroz glavu. Naime, kako se spavalo u obiteljskim kućama, većina bi spavala u bračnom krevetu. Tako su krevet dijelili cimeri Ive i Štef. Ujutro dolazi Štef sav umoran od noći i žali se ekipi

kako je više bio na podu nego u krevetu. Svi su ostali u čudu, a onda im je objasnio kako se Ive i dok spava „gradi“ i ne da da itko dođe do lopte. Takav je bio naš Ive - nogomet i samo nogomet, u javi i u snu. Mnoge nogometne priče kružit će ulicama Baške i malo je vjerovati da se u njima neće spomenuti Ivičino ime. Nama, koji smo u Klubu i oko njega, obaveza je da se njegovo ime ne zaboravi na nogometnoj karti otoka Krka te da prenosimo mlađim generacijama sve što je napravio za Klub i koliko ga je volio. I sada kada u blagdanskom raspoloženju sabiremo što je moglo biti bolje, sve će nekako biti u drugom planu. Toliko veselja učinjenim oko igrališta, planovi za uređenje ŠRC „Zablaće“, postavljanje reflektora, mnoge nesebične pomoći prijatelja Kluba, kako u materijalnom tako i u fizičkom pogledu, kao da su kap u moru tuge.

TD „Baška“ d.o.o., „Valamar Riviera“ d.d. Početak godine rezerviran je za godišnju skupštinu koja će ujedno biti i izborna. Moći će se vidjeti što se sve u Klubu napravilo protekle dvije godine, a nadamo se vidjeti nova lica u radu Kluba. Jedno lice će sigurno zauvijek ostati u svlačionici, na igralištu, na klupi i među navijačima, mada više nije među nama – IVE, HVALA TI!

Optimizam i radost koju će vrijeme sigurno donijeti, ubrzat će osmjeh naših MORČIĆA koji postaju prava klapa na terenu. Sve ih je više i nema ljepše nego čuti njihov žamor i vrisku na ŠRC “Zablaće“. Zahvaljujemo se njihovim roditeljima na pomoći u radu Kluba kao i u radu na „Ribarskoj fešti“! Ne smijemo zanemariti ni rad i takmičenje PIONIRA I KADETA koji su stabilni u svojim ligama. Valja napomenuti da su tu i dečki sa ostalih dijelova otoka. Božićno vrijeme je i vrijeme darivanja, Vihor će već tradicionalno imati druženje s prijateljima, navijačima i sponzorima Kluba na kojem će se podijeliti kalendari za 2017. godinu.

Ovom prilikom veterani Kluba žele se zahvaliti prijateljima iz Mađaraske koji su bili uz njih u teškim trenucima. Blagoslovljen Božić i uspješna Nova 2017. godina!

Ujedno se zahvaljujemo Općini Baška, TZO Baška, [PROSINAC 2016.] NAŠA BAŠKA 35

Rođeni i upisani u Općini Baška od 1.1. do 1.12.2016. godine ZOLA KRALJIĆ

rođena u Rijeci 4.1.2016., roditelji: Marin Kraljić i Klincov Isabella iz Batomlja

TIN DERENČINOVIĆ

rođen u Rijeci 19.1.2016., roditelji: Dorijan i Jelena Derenčinović iz Drage Bašćanske

SARA DEKANIĆ

rođena u Rijeci 21.1.2016., roditelji: Alen i Lucija Dekanić iz Baške

MATEO HRGOVČIĆ

rođen u Rijeci 2.2.2016., roditelji: Josip Hrgovčić i Ivana Štefanić Hrgovčić iz Baške

FRANE GRBAVAC

rođen u Rijeci 26.2.2016., roditelji: Robert Grbavac i Katarina Dujmović Grbavac iz Jurandvora

VAL SEVER

rođen u Rijeci 16.6.2016., roditelji: Seny Sever i Valentina Topić Sever iz Jurandvora

MARE SERŠIĆ

rođena u Rijeci 26.7.2016., roditelji: Sebastian Seršić i Iva Seršić iz Batomlja

MARTA VRANEKOVIĆ

rođena u Rijeci 9.8.2016., roditelji: Vladimir Vraneković i Maja Dorčić Vraneković iz Baške

DAMIAN JURANIĆ

rođen u Rijeci 18.10.2016., roditelji: Dino Juranić i Dajana Komadina iz Jurandvora

ANJA HRABRIĆ

rođena u Rijeci 22.11.16., roditelji. Dario Hrabrić i Andrea Seršić Hrabrić iz Baške

NAZDRAVIMO ZAJEDNO U PODNE!