Pratite nas na twitteru
8
@dnovine
Ekonomija
PETAK, 15. 6. 2012.
kratke vijesti Struja skuplja od 1. avgusta ? Regulatorna agencija za energetiku (RAE) napravila je predlog trogodišnjeg dozvoljenog prihoda za Elektroprivredu (EPCG) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), koji je niži od zahtijevanog, što će ipak, prema procjenama agencije Mina-biznis, značiti povećanje cijena struje od 1. avgusta. RAE je, nakon detaljne analize dokumentacije po zahtjevu EPCG i CGES-a, načinila izvještaj sa predlogom regulatorno dozvoljenog prihoda za trogodišnji period, odnosno od 1. avgusta ove do 31. jula 2015. godine. Na izvještaj regulatora primjedbe i sugestije se mogu dostavljati do srijede, nakon čega slijedi analiza i eventualna korekcija odobrenih prihoda, ukoliko se ta mišljenja prihvate. Prema onome što je RAE u izvještaju odobrila kompanijama, dozvoljeni prihodi su niži od onih koje su EPCG i CGES tražili u zahtjevima koje su krajem marta poslale regulatoru. To ipak ne znači da se cijene struje neće mijenjati, već bi trebalo da porastu. Koliko će struja poskupiti zavisiće i od toga koliko će regulator uvažiti sugestija i primjedbi.
U ponedjeljak zaključci o Vektri Jakić Skupštinska Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije trebalo bi na sjednici u ponedjeljak da usvoji zaključke u vezi sa pljevaljskom kompanijom Vektra Jakić. Do sada je održano nekoliko sjednica u vezi sa kontrolom postupka privatizacije Vektre Jakić, biznismena Dragana Brkovića, na kojima su raspravu uglavnom vodili članovi Komisije, jer se predstavnici pljevaljske kompanije nijesu odazvali pozivima da prisustvuju. Komisija je, na sjednici održanoj 4. maja, odlučila da ponovo pozove predstavnike menadžmenta i sindikata Vektre Jakić da učestvuju u radu tog tijela. Predsjednik Komisije i poslanik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, tada je saopštio da je Brković poslao pismo u kojem navodi da to skupštinsko tijelo nema nadležnost da ispituje privatizaciju kompanije, koju je kupio dok je bila u stečaju.
Energetski sistem pod skute države Socijaldemokratska partije Crne Gore uputila je u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o zaštiti državnih interesa u Elektroprivredi Crne Gore, kojim se štiti većinsko državno vlasništvo na najmanje 55 odsto vlasništva i sprečava cijepanje EPCG na hidro i termo izvore. Iz SDP-a podsjećaju da je upravo zahvaljujući njihovom inicijalnom političkom zalaganju Crna Gora obezbijedila održavanje većinskog državnog vlasništva u EPCG, koje je u svijetlu novih okolnosti potrebno i zakonski zaštititi na minimumu vlasničke strukture koja garantuje osnovne potrebe građana.
Domaćim proizvođačima otvoren put na rusko tržište Domaći proizvođači mesa, mlijeka, voća, povrća i vina imaju šanse da plasiraju svoje proizvode na rusko tržište čiji sektor prehrambene industrije bilježi veliki trgovinski deficit, a velika potrošnja predstavlja izazov, ocijenili su predstavnici Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća (DRMPS). Direktor Direkcije Marija Iličković kazala je da se crnogorski uvoz na rusko tržište povećava iz godine u godinu i dodala da šest crnogorskih kompanija iz oblasti mesne industrije već ima dozvolu za izvoz u Rusiju. “Za Crnu Goru će se na području carinske unije Rusije, Bjelorusije i Kazahstana uskoro otvoriti novi prostori potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini, prije svega za proizvođače mlijeka, mliječnih proizvioda, voća, povrća i mesa”, kazala je Iličković na Info danu o mogućnostima izvoza crnogorskih proizvoda na tržište Ruske Federacije. Podaci govore da je iz Rusije je u prošloj godini u Crnu Goru uvezena roba vrijedna oko osam miliona eura, dok je Crna Gora je u prošloj godini izvezla u Rusiju oko 2,9 miliona eura.
Nacionalna turistička organizacija predstavila je domaću ponudu Međunarodnoj organizaciji za vino i vinovu lozu u Parizu. U okviru prezentacije Dan Crne Gore brojnoj stručnoj javnosti iz oblasti vinogradarstva i proizvodnje vina, kao i turoperatorima i medijima, predstavljena je domaća enološka i turistička ponuda.
Sosiete ženeral banka Montenegro završila je prvi kvartal sa neto profitom od 393.000 eura, 44 odsto manjim nego u istom periodu prošle godine. Prema izvještaju o poslovanju objavljenom na sajtu Centralne banke, neto prihod od kamata je na kraju marta iznosio 2,96 miliona eura i bio je 9,8 odsto manji nego u uporednom periodu. Neto prihod od naknada je u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine oslabio 4,4 odsto na 818.000 eura.
Radionica o procjeni rizika i reviziji internih kontrola, koju organizuje Institut sertifikovanih računovođa (ISRCG) biće održana sjutra u Podgorici. “Radionica je posvećena kontinuiranoj profesionalnoj edukaciji, podizanju kvaliteta rada i kontroli kvaliteta društava za reviziju i samostalnih revizora”, navodi se u saopštenju ISRCG.
KRIZA
Brodogradilište jedva opstaje U uslovima ekonomske krize, koja je najviše pogodila pomorsku privredu, Jadransko brodogradilište Bijela sve više ima problema sa naplatom. Samo dug za obavljene poslove na italijanskom brodu Sabrina iznosi 1,4 miliona eura, koje će brodogradilište morati da naplatiti sudskom prodajom broda. S druge strane, poslovanje opterećuje i zaduženost Brodogradilišta, jer bankama duguju oko četiri miliona eura. “Ovo je već treća godina da Brodogradilište ima negativan rezultat”, saopštio je predsjednik Odbora direktora Jadranskog brodogradilišta Bijela Stanko Zloković. On je podsjetio da Brodogradilište već
deceniju ima probleme sa gritom, kao i da je rješavanje ovog problema počelo 2008. godine, a intenzivirano nakon potpisivanja sporazuma sa kompanijom Porto Montenegro i francuskom firmom Compositeworks o formiranju zajedničkog preduzeća za remont jahti. “Spakovali smo 30.000 vreća grita u Brodogradilištu. U narednih desetak dana očekujemo finalizaciju pregovora i potpisivanje ugovora o formiranju zajedničke firme sa Porto Montenegro. U Vladi smo imali razgovor sa predstavnicima Svjetske banke kako bi se obezbijedila sredstva za čišćenje grita”, objasnio Zloković. S. M.
TRŽIŠNE PRILIKE
Toščelik tvrdi pazar i čeka nova sniženja Turska kompanija Toščelik još nije počela zvanične pregovore za kupovinu tri nikšićke firme Radvent, Livnica i Tehnostil, iako je ranije bilo najavljeno da je moguća kupovina ovih preduzeća budući da su u tijesnoj sprezi sa Željezarom. Razlog tome je, kako nezvanično saznaju Dnevne novine, još visoka cijena tih firmi, pa turska kompanija čeka novi krug prodaje u kojima bi cijena bila niža. U Radventu, Livnici i Tehnostilu iako se bliži kraj prodajnog roka, optimizam ipak ne jenjava. “Kad Toščelik počne proizvodnju u Željezari, već to će biti dobro i za nas. Svakako da bi bilo sjajno da i nas preuzme uspješna kompanija, ali mi zvanično još nijesmo imali razgovor, tako da ostaje nada”, kazao je za DNstečajni upravnik Radventa Nenad Amidžić. Za Radvent je raspisan tender 26. juna i još niko nije dostavio ponudu za kupovinu. Turski Toščelik, međutim, imao je sa upravom prve konsultativne pregovore. “Nadamo se da će nešto biti. Naša cijena je 3,83 miliona eura, ali još precizno ne znamo
planove Toščelika. Vjerujemo da ćemo naći zajednički jezik”, rekao je stečajni upravnik Nenad Amidžić za DN. Slična situacija je i sa Livnicom i Tehnostilom. Stečajni upravnici tih nikšićkih firmi koje su u stečaju i na prodaji već više od godinu, nadaju se da će za sada nezvanični pregovori sa Toščelikom ipak uroditi plodom. Oni su kazali da je logična želja turske kompanije da objedini vlasništvo nad proizvodno povezanim firmama, ali i su i svjesni da će Toščelik čekati niže cijene. “Mi bismo da prodamo po što skupljoj cijeni koja je sada na nivou od 5,8 miliona eura, a oni da kupe po što jeftinijoj, zato vjerujem da u ovom krugu neće biti prodaje, već da će čekati da spustimo cijenu, pa da onda iznesu ponudu”, kazao je za Dnevne novine Zoran Marković, stečajni upravnik Livnice. Predstavnici Toščelika do sada nijesu počeli ni pregovore sa Tehnostilom, ali su ih najavili. Cijena hala i zemljišta te firme sada je 2,5 miliona eura, a rok za peti oglas ističe 27. juna, međutim do sada niko nije dostavio ponudu. I.B.