Page 1

BROJ DANA

ce 30 nt i

127

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

živih osoba pronađeno je tokom ove godine, nakon prijave njihovog nestanka

UTORAK, 10. 12. 2013. BROJ 710/ GODINA III

●3

RANKO KRIVOKAPIĆ IZRAZIO SUMNJU U REGULARNOST POSLJEDNJEG KRUGA IZBORA I PORUČIO:

Smjena vlasti je uslov demokratije

KONJEVIĆ ●6

MUP će tužbe zaposlenih platiti četiri miliona eura

EKONOMSKI RAST ●8

Lošiji od Kosova, bolji od Srbije ALARMANTNO ● 7

BEOGRAD ● 5

Doček za Đukanovića uz najviše državne počasti

U 95. GODINI ● 4

U Beogradu umro Jovo Kapičić

Mjesečno nestane 13 osoba

NESREĆA KOD KOLAŠINA ● 7

Poginuo vozač “Tehnoputa”

ODOBRENO ● 2

Todorić preuzima Merkator LIGA ŠAMPIONA ● 31

SP  RUKOMET ● 26

ŽENA VESNA DEDIĆ ●23

Crvene Pola duše Juventus sadaddas asd dame imaju mi je u u paklu Istanbula lakši trening Crnoj Gori


Tema dana

EDITORIJAL

2

UTORAK, 10. 12. 2013.

MILI PRELEVIĆ urednik

MEĐUDRŽAVNA GENETIKA

Poslije sedam i po godina premijer Crne Gore Milo Đukanović stigao je u dvodnevnu posjetu Beogradu. Svima je jasno da ta posjeta predstavlja samo potvrdu iznenadnog uspona međudržavnih odnosa. Sve je počelo dolaskom Svetozara Marovića u Beograd, koji je sa Aleksandrom Vučićem proveo jedan sportski dan na stadionu Crvene zvezde. I tada je bilo jasno da prestaju međudržavne igre i igrice i da ova utakmica ulazi u ozbiljniju fazu, koja se potvrđuje današnjim Đukanovićevim dolaskom u srpsku prijestonicu. Nije više ni problem što je Crna Gora priznavanjem dosula još malo akcija nezavisnoj državi Kosovo, koju Srbija, živjći još u istorijskom međuvremenu, ne priznaje, i zbog čega je najurila našu ambasadorku iz Beograda. Nije problem ni 55% na referendumu, jer je “to bila volja naroda u Crnoj Gori”, a nije više problem ni opozicija ni jedne države, jer nema podršku ni jedne vlasti. Očigledno više ništa nije problem. Političari danas u Beogradu imaju o čemu da pričaju. Đukanović može da se uvjeri u ono što su se njegove kolege iz Srbije već uvjerile, da decenijsko samobmanjvanje, guranje građana u “svijetlu istoriju” bez svijetla budućnosti na kraju tunela, lomljenje duha naroda i stalno stvaranje novih neprijatelja, ne vodi ama baš nikuda. Primjer Srbije govori i da poraz ne znači potop, i da nakon njega može i doći pobjeda, i da smjenjivost vlasti, kakvu smo vidjeli kod naših bratskih komšija, nije po svaku cijenu kraj jedne ere i jedne politike. Malo šminkanje, uz pomoć političkih dobročinitelja sa zapada, i odbacivanje bivših prijatelja, dovodi na tron sasvim novu elitu, koja nije ona stara, istrošena i odbačena, iako je predvode isti ljudi. Saradnja sa onima kojima stremimo čuda čini. Političari od ovog susreta očekuju mnogo. Šta treba da očekuju građani? Sve samo ne čuda. Više nema nikakve tajnosti, kao što se govorilo da je ima kada je u Beograd išao Filip Vujanović. Ali nema ništa ni posebno, zanimljivo, bratsko i sestrinsko, već su se samo oni koji su proteklih decenija trošili dva naroda, stvarajući između njih razne prepreke, kao da nijesu rod, odlučili da to više ne rade. To su odlučili kada su shvatili da se više ne može govoriti ni o kakvoj međudržavnoj genetici, niti zajedničkim političkim genima, već samo o zajedničkim pragrijesima na koje su građani zaboravili. I kada je Đukanović malo češće išao u Beograd na vlasti su bili socijalisti, a u vladi i tadašnji radikali, a sadašnji srpski narodnjaci. Nema tu posla više ni za političke oftalmologe jer dva oka u glavi sada djeluju samostalno, istina često okrenuta u istom pravcu. Inače, naš narod više voli svoje mane nego one koji žele da nas odviknu od njih. Zato ni genetičari ni oftalmolozi više nemaju šanse, jer dva oka u glavi se još gledaju. Ovoga puta u ogledalu stvarnosti.

Meteo 06:58 16:12

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

AGENCIJA ZA ZAŠTITU KONKURENCIJE

Todoriću odobreno preuzimanje Merkatora

Slična rješenja donijele Srbija i Slovenija Agencija za zaštitu konkurencije Crne Gore odobrila je preuzimanje slovenačkog lanca Merkator od hrvatskog koncerna Agrokor. U rješenju se navodi da se odobrava u “skraćenom postupku” koncentracija učesnika na tržištu. Na taj način i formalno je završen proces preuzimanja. Slična rješenja donijele su agencije Hrvatske, Slovenije i Srbije. Hrvatski trgovinski lanac Agrokor potpisao je u junu ugovor o kupovini 53,12 odsto akcija slovenačkog trgovinskog lanca Merkator za ukupno 240 miliona eura. Cjelokupan udio od 100 odsto vrijedi 450 miliona eura. Agrokor je za akciju Merkatora platio 120 eura. Nakon preuzi-

manja slovenačkog trgovačkog lanca, Agrokor će ostvarivati godišnje prihode od sedam milijardi eura i zapošljavati 60.000 ljudi, čime će nastati najveća maloprodajna kompanija u centralnoj i istočnoj Evropi. Agrokor koncern je najveća privatna kompanija u Hrvatskoj i jedna od najvećih kompanija u jugoistočnoj Evropi sa skoro 40.000 zaposlenih. Njen vlasnik, biznismen Ivica Todorić, najbogatiji je čovjek na Balkanu. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 581 milion eura i na taj način se našao prvi na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi na Balkanu. Kompaniju Merkator Crna Gora karakteriše stabilno i profitabilno poslovanje i u prva tri kvartala ove

godine ostvarili su ukupan prihod od 76,2 miliona eura. Uspješno poslovanje, kako su nedavno saopštili predstavnici kompanije, rezultat je efikasnog upravljanja resursima, veće produktivnosti, kao i konstantnih napora da se obezbijede najbolji uslovi kupovine u skladu sa navikama i potrebama kupaca. Oni su podsjetili da su, u skladu sa strategijom razvoja kompanije, ove godine otvoreni objekti Roda Market Budva Bulevar i Supermarket Cetinje, čime su obezbijeđena 42 nova radna mjesta. Zvaničnim ulaskom na crnogorsko tržište Agrokora zaoštrava se konkurencija na crnogorskom trgovačkom sektoru, gdje lidersku poziciju drži firma Voli.

ZAVRŠNI RAČUN

Amandman mijenja sve Ministarstvo finansija pripremiće amandmane na predlog Zakona o završnom računu budžeta za 2012. godinu. Amandmanska izmjena posljedica je izvještaja Državne revizorske institucije koja je utvrdila da je deficit budžeta u 2012. godini bio 212,83 miliona, eura, a ne 195,5 miliona kako je u Zakonu o završnom računu tvrdila Vlada. Odbor je predlo io Skupštini da usvoji

taj akt glasovima vladajuće koalicije Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) i manjinskih stranaka. Protiv su bili u Demokratskom frontu (DF), dok su Socijalisti ka narodna partija (SNP) i Pozitivna bili uzdržani, prenosi Mina-business. Odlučeno je i da Odbor obavi kontrolno saslušanje onih subjekata revizije koji su dobili negativno mi-

ODBOR ZA EKONOMIJU

šljenje u nalazima DRI. Žugić je kazao je da je prošlogodišnji deficit bio 6,21 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) što je uz javni dug od 53,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) proizvelo probleme u završnom računu budžeta. On je poručio da se sve preporuke DRI moraju sprovesti i da treba tražiti subjektivnu odgovornost onih koji ne poštuju preporuke.

Đuroviću predložen novi mandat Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar sjevernih smjero- Nikšić Kolašin va, umjeren do veoma jak. Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 16 stepeni. Bijelo Polje

DANAS

Pretežno sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost, a na sjeveru povremeno slabe padavine.

Danas

Sjutra

min oC max oC

6 6 9 8 8 1 -1 -3 -1 0

13 13 16 15 14 8 3 0 4 5

SJUTRA

min oC max oC

-2 -1 1 0 -1 -5 -13 -15 -11 -10

11 11 13 14 13 7 2 -1 1 3

Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini da za predsjednika Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost bude izabran Šaleta Đurovića – doktor pravnih nauka, koji je i do sada bio na toj poziciji. Đurović je na čelu Savjeta Agencije od 2008. godine. Odbor je predložio da se za članove reizaberu i sadašnji članovi Savjeta Agencije Aleksandar Mijač i Branko Kovijanić, diplomirani inženjeri elektrotehnike. Za članstvo u Savjetu Agencije za elektronske komunikacije konkurisali su Zoran Milić, Siniša Lekić, Dejan Jovanović, Žilbert Tafa, Nikola Radunović i Srđan Mihaljević. Članovi Savjeta su takođe i profesorica Milica Vukotić i Ana Radonjić.

Agencija za elektronske komunikacije još od osnivanja važila je za regulatora gdje zaposleni imaju visoke plate. Tako je nedavno saopšteno da je prosječna zarada u EKIP-u 1.100 eura. Nedavno je usvojen finansijski izvještaj prema kojem je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost ostvarila dobit od 917.000 eura.

1.100 iznosi prosječna zarada u Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost


Tema dana

UTORAK, 10. 12. 2013.

3

Promjena vlasti uslov demokratije KRIVOKAPIĆ

Jovana Đurišić

P

osljednji izbori pokazali su da postoji puno sumnje u slobodne i fer izbore u Crnoj Gori, poručeno je na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da je promjena vlasti jedan od bitnijih uslova vitalnosti demokratije. U opoziciji ovakve ocjene vide kao ispravne, ali je problem kažu, što Krivokapićeve riječi ne prate njegova djela

Međunarodni dan borbe protiv korupcije u Crnoj Gori ove godine obilježava fokus na nepovjerenje u izborni proces koje je aktuelizovano aferom “Snimak”. U Podgorici je juče u organizaciji MANS-a, počela sedma Nacionalna antikorupcijska konferencija, na temu izbornog zakonodavstva i političke korupcije. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić kazao je da je očigledno da je posljednji krug izbora pokazao da postoji puno sumnje u osnovni izvor demokratije, a to su slobodni i fer izbori. On je rekao da je demokratija na stalnom preispitivanju, stalnoj upitnosti i pod stalnom prijetnjom, navodeći da se nada da će ovog puta iskorak biti tako dug da novo preispitivanje izbora neće doći skoro. “Zato sam pristalica da taj proces ne bude opsjednut mjesecima, nego rezultatom, uz sve rizike da su izbori često i glavni cilj partija, ali mislim da, kad to postane svrha iznad osnovne svrhe da vlast služi dobru građana, a ne pobjednika na izborima, onda će i opsjednutost rokovima za dogovo-

re biti manja”, kazao je Krivokapićjm. On je poručio da izbori moraju biti nesporni, da bi vlast bila nesporno priznata, ocjenjujući da je obnova države bila manji izazov od uspostavljanja pune demokratije. “Ostaje nam da naučimo da je promjena vlasti jedan od bitnijih uslova vitalnosti demokratije, dogovornosti demokratije, a time i uspjeha društva i države”, poručio je Krivokapić.Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici Mitja Drobnič kazao je da izborni proces mora uživati visok nivo povjerenja među građanima, da bi izborni rezultati u potpunosti oslikavali volju naroda. On je, kad je u pitanju Zakon o finansiranju političkih partija, podsjetio da se u Izvještaju o napretku navodi da navodna upotreba javnih fondova za svrhe partija naglašava važnost jačanja povjerenja građana u državne institucije. On je poručio da je potrebno organizovati javne kampanje protiv kupovine glasova i izborne krađe i na odgovarajući način odgovoriti na krše-

Vuković: Smjena vlasti nakon kadrovskog remonta opozicije Komentarišući izjavu Krivokapića da je smjena vlasti uslov demokratije, poslanik DPS Miodrag Vuković kazao je da je promjena vlasti dobra kada je alternativa ubjedljiva, ali da sa Crnom Gorom to nije slučaj. “Demokratski standard je da se bira bolje, a prekršićete ga ako birate lošije od onih

koji su na vlasti”, rekao je Vuković. On je istakao da je političkoj alternativi potreban kadrovsko - programski remont, ako žele da podataknu demokratiju. “23 godine opoziciji to nije pošlo za rukom, upravo zato što se lošiji od vlasti, a građani za sebe biraju najbolje”, zaključio je Vuković.

nja pravila, ukoliko se pronađu dokazi. “S tim u vezi, pozdravljam odluku tužilaštva da podigne optužni predlog protiv nekoliko osoba za zloupotrebu službenog položaja, a koja se tiče afere Snimak. Očekujemo i da se ovaj slučaj temeljno procesuira”, rekao je Drobnič.

● SKUPŠTINA OMOGUĆILA “SNIMAK” Izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović poručila je da je korupcija vlasti jedna vrsta problema, a korupcija u načinu izbora, te vlasti je još opasniji problem. Ćalović je kazala da ono što se čulo na snimcima u okviru afere Snimak navodi na zaključak da se afera realizovala u praksi i da je Skupština usvojila zakone kojima je omogućila da se afera desi.To je, dodala je, dokaz da je parlament, odnosno većina stvorena u parlamentu, sve učinila kako ne bi snosila političku i krivičnu odgovornost. Prema njenim riječima, Anketni odbor nije dao rezultate, a rezultati tužilačke istrage su krajnje ograničeni. ● VLAST IZOLOVATI IZ KOMUNIKACIJE Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić poručio je da je suština demokratije u tome kako se vrši vlast. On smatra da je, kad se ljudi bave izbornom korupcijom, to najniži nivo Crne Gore u njenoj istoriji, jer je izborna manipulacija k ra đa. Afe-

ra Snimak je, kako je rekao, crnogorska stvarnost i postaje metafora života, dodajući da postoji opasnost da se naviknemo na to kao na nešto normalno. On je poručio da “Snimak” mora i‚mati epilog, dodajući da će biti demokrata kad vidi dva moguća, a prvi je da se procesuiraju ljudi, opozicija, i on lično, jer smatraju da je snimak bio izraz političke korupcije. “Znači, da se proce-

suiramo zbog klevete, da EU koriguje svoj izvještaj o Crnoj Gori za ovu godinu i eventualno se izvini premijeru koji je eksplicitno rekao da je za njega to sve završeno”, rekao je on. Kako je saopštio, epilog je da procesuiraju demokratske snage koje kažu da to jeste oblik elemenatrnog kršenja pravnih normi i da EU eventualno povuče pred tom “arogantnom izjavom da je sve završeno” ili da to, rekao je, ima pravni, moralni, politički i krivični epilog. ● KRIVOKAPIĆ BRANI PRIVILEGIJE VLASTI Poslanik Pozitivne Dritan Abazović kazao je da su izjave Krivokapića potpuno na mjestu.”Ipak problem je što njegove riječi ne prate njegova dijela”, kaže Abazović. On smatra da je demokratija u Crnoj Gori hendikepirana, upravo zbog toga što Krivokapić i SDP legitimišu takvu vlast. “Isto je i sa izborima za koje i sam Krivokapić kaže da nisu fer. Fer bi bilo da on napusti vladajuću koaliciju i da pomogne da se demokratija ostvari, umjesto što političkim izjavama pokušava da dobije jeftine političke poene,a ustvari brani privilegije vlasti”, zaključio je Abazović.

DIPLOMATIJA

Šuković predao akreditive meštru Malteškog reda Ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici Veselin Šuković predao je akreditivna pisma Fra Metju Festingu, velikom meštru Suverenog viteškog malteškog reda. “Tokom razgovora nakon predaje akreditiva, obostrano su konstatovani tradicionalno prijateljski odnosi i veze dvije države koje karakterišu odsustvo otvorenih pitanja i intenzivan međusobni dijalog”, saopšteno je iz Vlade. Posebna tema razgovora bila je Ikona Bogorodice Filermose, zaštitnica Malteškog reda, kao i ostale dvije hrišćanske relikvije desna ruka Svetog Jovana Krstitelja i čestica Časnog krsta, koje su više vjekova pripadale Redu, a sada se nalaze na Cetinju. “Ambasador Šuković je u vezi sa Ikonom Bogorodice Filermo-

se istakao opredijeljenost državnih i opštinskih organa i institucija Crne Gore i Cetinja da obezbijede sve neophodne uslove za punu valorizaciju njene izuzetne spiritualne vrijednosti”, navodi se u saopštenju. Veliki meštar je zahvalio Crnoj Gori na odnosu punog uvažavanja prema tim hrišćanskim relikvijama. Fra Metju Festing je istakao da one treba da budu u funkciji vjernika, kao i spajanja hrišćanskih crkava, a ne njihovog razdvajanja. U tom kontekstu, posebno je ukazao da Malteški red visoko vrednuje prepoznatljivo zalaganje naše zemlje na planu dosljedne implementacije multietničkog, multikonfesionalnog i multikulturalnog suživota, ekumenskog dijaloga i tolerancije. A.O.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me


4

Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

ODLUKA NA NAREDNOJ SJEDNICI

Marković

Saslušani kandidati za Sudski savjet

Upućen poziv javnosti

DUŠKO MARKOVIĆ OCIJENIO

Moramo jače protiv korupcije Crna Gora je u prvoj polovini ove godine napredovala u borbi protiv korupcije, o čemu svjedoči izvještaj da je djelimično ili potpuno realizovano skoro 70 odsto mjera predviđenih akcionim planom, kazao je ministar pravde Duško Marković. On je podsjetio je da je donešen akcioni plan za sprovođenje Strategije u borbi protiv korupcije od ove do naredne godine, navodeći da je u oktobru usvojen izvještaj. “Rezultati ukazuju da je u prvoj polovini ove godine ostvaren napredak, imajući u vidu da je u ovom izvještajnom periodu realizovano ili djelimično realizovano skoro 70 odsto mjera predviđenih akcionim planom”, kazao je Marković na konferenciji povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Prema njegovim riječima, naročito ohrabruje podatak da je najveći procenat realizacije zabilježen u poglavljima koja se odnose na rad represivnih organa. “Ali, imajući u vidu da je nacionalna komisija ocijenila oko 30 odsto mjera nerealizovanim, mjesta za opuštanje nema, i država mora još intenzivnije raditi na suzbijanju fenomena korupcije, a to iziskuje snažnu podršku svih relevantnih društvenih faktora”, ukazao je Marković. On je ocijenio da je Crna Gora uradila značajan posao, navodeći da je kontinuiran rad državnih organa u toj oblasti prepoznat boljom pozicijom na listi Transparency International. “Normativne i institucionalne reforme nijesu dovoljne ako ne daju konkretne rezultate u predmetima

Nema uspjeha preko noći Prema riječima Markovića, rezultati nijesu mogući preko noći, navodeći da je Crna Gora na početku procesa. “Nemojte očekivati od crnogorskih institucija da postignu neki rezultat u prvoj godini, ako je realno da to bude četvrta, ili peta. Neophodno je strpljenje i razumijevanje. Kritička javnost nam je potrebna, ali kritika radi kritike ne doprinosi rezultatu”, dodao je on. organizovanog kriminala i korupcije, koji svoje finale treba i moraju imati u pravosnažnim presudama”, poručio je Marković. Novinari su pitali Markovića da prokomentariše činjenicu da je u prethodnih pet godina u borbu i kampanje protiv korupcije uloženo oko 36 miliona eura, a uključujući IPA fondove i oko 80 miliona, to što u tom periodu nije bilo optužbi za korupciju na visokom nivou i da li misli da se uloženi novac vratio na pravi način. “U pravu ste za neke dileme, a one su i dileme svakog crnogorskog građanina, mada i mi smo govorili o njima, kao predstavnici institucija koji prate ove oblasti”, rekao je on.

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija pozvalo je zainteresovanu javnost da, od danas do 19. decembra, dostavi svoje komentare na nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2014-2018. “U cilju izrade što kvalitetnijeg, sveobuhvatnog dokumenta koji će dati projekciju pristupanja Crne Gore EU u periodu 2014-2018, s jasno definisanim aktivnostima u svim oblastima, nosiocima aktivnosti, vremenskim i finansijskim okvirom i indikatorima uspjeha, Ministarstvo poziva sve zainteresovane da dostave svoje komentare na nacrt dokumenta”, kaže se u saopštenju Ministarstva. Navodi se da je nacrt dokumenta, koji je u završnoj fazi izrade i koji će biti ažuriran na dnevnoj osnovi, moguće preuzeti na vebstranici MVPEI http://www.mvpei.gov. me/vijesti/133755/Poziv-na-konsultacije-zainteresovane-javnosti-povodom-izrade-Nacrta-programa-pristupanja-Crne-GoreEU-2014-2018.html.

Sastanak Američkojadranske povelje Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić predsjedavaće sastankom Partnerske komisije Američko-jadranske povelje (A5), koji će se održati danas u Vili “Gorica”. Sastanak predstavlja kraj šestomjesečnog predsjedavanja Crne Gore Američko-jadranskom poveljom i preuzimanje predsjedavanja od strane Albanije, koje će početi 1. januara 2014. godine. Na sastanku će učestvovati ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, te visoki zvaničnici Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kao i partneri povelje - predstavnici Srbije i Kosova.

Birajući četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu održao je juče konsultativno saslušanje 14 kandidata. Na javni poziv za članove Sudskog savjeta prijavili su se advokat Novak Laković, profesor Slavko Lukić, predstavnik Socijaldemokratske partije u Državnoj izbornoj komisiji Hakija Lješnjanin, kao i pomoćnica ministra rada, Vesna Simović-Zvicer, advokati Stanko Marić, Velija Murić, Nikola Bulatović, Đorđije Ulićević, Loro Markić, Kasim Dizdarević i dekan na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran, Mladen Vukčević. Prijavili su se i bivši predsjednik Apelacionog suda, Vukoman Golubović, Spomenka Golubović i Nail Redža. O kandidatima koje će predložiti parlamentu Odbor će odlučiti na narednoj sjednici. Četrnaest kandidata davalo je različite odgovore na desetine pitanja, između ostalog, šta po njihovom mišljenju treba promijeniti u pravosuđu. Tako, Mladen Vukčević je odgovorio da je potrebno smanjiti politički upliv u izbor nosilaca pravosudnih funkcija, naglašavajući da je to je zadatak za sve. “Mislim da je centralno pitanje u oblasti pravosuđa evidentna neefikasnot koja koja čini mi se slobodan sam reći nikada nije bila tako izražena kao što je u zadnjem vremenu”, kazao je Laković. Na pitanje šta bi uradili po pita-

nju disciplinske odgovornosti sudija, kandidat Vukčević je odgovorio: “Isto što sam uradio u Tužilačkom savjetu. Za šest mjeseci pokrenuli smo pet postupaka i jedno razrješenje. Nismo to radili zbog lova na vještice nego smo smatrali zaista da nema nepogrešivih”, kazao je Vukćević. Poslanik DF-a Slaven Radunović, pitao je kandidate kako bi reagovali da i Vesna Medenica ili šef kabineta premijera u telefonskom razgovoru pitala da glasaju kada je izbor sudija u pitanju ili bilo koja druga važna odluka. “Da bi vas neko pozvao mora imati prostora, odnosno osjetiti da li može uputiti takvo pitanje. Ja smatram da to spada u kategoriju nepristojnih pitanja ako bi mi ga neko postavio”, odgovorila je Simović Zvicer. Njen konkurent Golubović, kazao je da ga nikaad niko nije zvao zbog takvih stvari. Ovakve odgovore proko m e nt a r i s a o j e Ra d u n o vić, koji je i postavio pitanje. “Svaka vam čast. Mene samo danas zbog ovog sastanka zvalo petoro”, kazao je on. Stanko Marić potvrdio je da, koju god funkciju je vršio, uvijek mu je neko postavljao takva pitanja. “Ko kaže da ga niko nikada nije pitao to jednostavno nije tačno”, tvrdio je Marić. Kandidati za članove Sudskog savjeta bili su podijeljenih mišljenja da li bi bio konflikt interesa da oni koji budu izabrani nastave da se bave advokaturom. M.V.P. Sa jedne od sjednica Odbora

RADNA GRUPA

PODRŠKA SLOVAČKE

Crna Gora najbrže napreduje Pomoć sa strane bi bila od koristi

Crna Gora, prepoznata kao faktor stabilnosti u regionu, u potpunosti je zaslužila do sad ostvareni napredak na planu evropskih i evroatlantskih integracija, a Slovačka će nastaviti da je podržava na putu ostvarivanja vanjskopolitičkih prioriteta, kazao je predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič. Sa Gašparovičem je, tokom zvanične posjete Slovačkoj, razgovarao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić. “Slovački predsjednik je istakao zadovoljstvo razvojem ukupnih odnosa dvije zemlje koje konstantno bilježe napredak u svim oblastima i na svim nivoima”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Posebno je istakao očekivanje da će reformski procesi koje je Crna Gora preduzela na oba integraciona kolosijeka biti adekvatno valorizovani. “Odnosi sa Slovačkom zauzimaju veoma važno mjesto u crnogorskoj vanjskopolitičkoj agendi, posebno imajući u vidu tradicionalno prijateljske veze dvije države, sadržajnu saradnju, kao i brojne potencijale za njeno dodatno unapređenje na svim poljima”, istakao je Lukšić. On je zahvalio na kontinuiranoj

Gašparovič

podršci Slovačke različitim projektima koji se odnose na jačanje kapaciteta crnogorske administracije i pripremu državnih institucija za članstvo u EU. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić tokom boravka u Slovačkoj razgovarao je sa ministrom vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslavom Lajčakom. “Slovačka će nastaviti da pruža

podršku Crnoj Gori na putu EU i NATO integracija”, kazao je slovački šef diplomatije. On je kazao da je Slovačka među zemljama koje itekako razumiju potrebu daljeg proširenja NATO-a za zemlje Zapadnog Balkana i istakao da je Crna Gora prepoznata kao lider u regionu. Lajčak je ocijenio politički dijalog odličnim i pozitivno ocijenio činjenicu da ćemo uskoro okončati konsolidaciju ugovornog stanja. A.O.

Pomoć evropskih eksparata u finalnoj izradi zakona o biračkim spiskovima i finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, bila bi od velikog značaja Radnoj grupi za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, ocijenili su kopredsjedavajući tog tijela Srđan Milić i Milutin Simović. Oni su u zahtjevu koji su uputili Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori zatražili pomoć evropskih eksperata za finalnu izradu zakona o biračkim spiskovima i finasiranju političkih partija i izbornih kampanja. Milić i Simović su u pismu zatražili pomoć eksperata i u izradi drugih propisa koja se odnose na finansijsko poslovanje političkih partija. “Cijenimo da bi pomoć evropskih eksperata, po pitanjima koje smo naveli, Radnoj grupi bila od posebnog značaja, a dodatno će doprinijeti uspješnom okončanju započetog posla”, navodi se u pismu Milića i Simovića. Oni su podsjetili da je Radna grupa ovlašćena da pripremi izmjene seta zakona, u cilju daljeg jačanja povjerenja u izborni proces.

Pomoć dobrodošla: Milić i Simović

Simović je ranije rekao agenciji MINA da će Grupa nastaviti da radi narednih dana. Radna grupa, i pored činjenice da joj dva puta produžavan rok za izmjenu izbornog zakonodavstva, nije završila svoj posao, a posljednja sjednica tog tijela održana je krajem oktobra. A.O.


Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

5

Najviše državne počasti za Mila Đukanovića BEOGRAD

Adel Omeragić

P

remijer Crne Crne Gore Milo Đukanović boravi danas u zvaničnoj posjeti Srbiji tokom koje će se sastati sa srpskim državnim vrhom. Crnogorski premijer dolazi u prvu zvaničnu posjetu Beogradu poslije deset godina. Sa Đukanovićem u posjetu Srbiji dolaze i ministri ekonomije i održivog razvoja i turizma - Vladimir Kavarić i Branimir Gvozdenović.

Premijer Srbije Ivica Dačić će danas u 10 sati dočekati Đukanovića ispred Palate Srbije, nakon čega će dvojica premijera imati susret u četiri oka. Poslije tog susreta predviđeno je da sa Đukanovićem razgovara i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić.. Zatim će biti održan plenarni sastanak delegacija Srbije i Crne Gore. Dvojica premijera će potpisati Sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Srbije u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, a potom će se Dačić i Đukanović obratiti medijima. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić,, koji je, prema najavama, takođe danas trebalo da razgovara sa Đukanovićem, otputovao je u međuvremenu u Johanesburg na komemorativni skup povodom smrti Nelsona Mandele.. Predviđeno je, tako-

đe, i da se Đukanović sastane sa predsjednikom Narodne skupštine Nebojšom Stefanovićem. Tokom Đukanovićeve posjete može se očekivati konkretizacija nekih rješenja od interesa za građane obje zemlje, dogovorenih prilikom septembarske posjete Dačića Podgorici. Srbija i Crna Gora su, nakon otopljavanja odnosa i niza susreta predstavnika dvije države, krenule u realizaciju više dogovorenih rješenja, poput zajedničkih aplikacija kod fondova EU za p u t e ve i pruge

i razmene iskustava u evrointegracijama. Đukanović je posljednji put bio u Beogradu u martu 2003. godine, na sahrani ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića.

Premijer se sastao sa ª zlatnim lavicamaº

● SARADNJOM DO POVJERENJA Uoči prve zvanične posjete Srbiji nakon crnogorskog osamostaljenja, Đukanović je kazao da obje zemlje “kao nezavisne države stabilno napreduju na putu evropskih integracija”.

Premijer Đukanović sastao se sinoć, na početku zvanične posjete Republici Srbiji, sa rukometašicama reprezentacije Crne Gore koje nastupaju na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. Premijer je čestitao „zlatnim lavicama“ i selektoru Draganu Adžiću uspješan početak takmičenja posebno istakavši važnost dobrog duha, požrtvovanosti i timskog rada za, kako

Sa aerodroma ga pratilo 20 vozila Premijer Crne Gore Milo Đukanović doputovao je juče u Beograd. Avion u kome je bio predsjednik Vlade sletio je u 16.40 časova na aerodrom “Nikola Tesla” i u pratnji 20 automobila se uputio ka centru Beograda. I sat vremena prije nego je premijer Đukanović došao u Beograd, pojačana policijska kontrola bila je od jednog dijela auto-puta, pa sve do aerodroma, gdje su bili maltene na svakom ćošku. U 15.30 sati na aerodrom je stigla i počasna garda.

On je u autorskom tekstu za NIN podsjetio da je Crna Gora već u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, a da će Srbija vrlo brzo otpočeti s tim procesom. “Saradnja koju već ostvarujemo na tom poslu doprinosi jačanju povjerenja i naših ukupnih odnosa”, smatra Đukanović. On je dodao da u B eograd dolazio sa pomućenim osjećanjima. “Ne mogu da zaboravim Zorana Đinđića i njegovu sahranu kao povod za jedan od mojih posljednjih boravaka tamo, niti da sakrijem zadovoljstvo što današnja vlast u Srbiji istrajava na njegovoj evropskoj viziji”, napomenuo je Đukanović. Posjeta premijera Mila Đukanovića Beogradu pokazuje da zajednički projekti Crne Gore i Srbije imaju svoju punu vrijednost, ocijenio je preds j e d n i k Filip Vujanović. Vujanović On je rekao da očekuje da će posjeta premijera ostvariti svoj puni cilj. ‘’Veoma se radujem toj

PORUKA

U 95.GODINI

Novoimenovani šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Janina Hrebičkova kazala je da širenje lažnih informacija od strane medija može diskreditovati pojedinca i da je, kako je istakla, zbog toga potrebno naći balans između slobode izražavanja i objavljivanja neprovjerenih informacija. Hrebičkova, koja se prije svoje diplomatske karijere bavila novinarstvom, rekla je, na jučerašnjem predstavljanju crnogorskim medijima, da je jedan od njenih prioriteta kao šefa misije OEBS-a u Crnoj Gori da sarađuje sa predstavnicima medija, ali i sa državnim institucijama, institucijama pravosuđa i organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava. “Moja želja je da time doprinesem jačanju i stvaranju prostora za poštovanje sloboda govora

Nakon teške i kratke bolesti sinoć je u Beogradu preminuo učesnik NOB-a i narodni heroj Jugoslavije Jovo Kapičić, koji je u poslijeratnoj SFRJ obavljao više značajnih funkcija, između ostalog, bio je general UDBA-e, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore i ambasador SFRJ u Mađarskoj i Švedskoj. Jovo Kapičić je rođen 1919. godine u logoru u gradu Geati u Italiji, gdje se nalazila velika baza crnogorske kraljevske vojske nakon Božićne pobune. Njegov otac, Milo, diplomirao je teologiju i bio profesor, a od 1918. i komita. Jovo je odrastao na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu i pet razreda gimnazije. U šestom razredu je isključen iz škole, zbog učešća u štrajku učenika. Šesti, sedmi i osmi razred gimnazije i maturu položio je u kotorskoj gimnaziji. Bio je jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka, borio se na Sutjesci i Neretvi. Koordinirao je operacijom hvatanja vođe četničkog pokreta Draže Mihailovića.

je rekao, uspjeh i u sportu i u životu. “Danas ste vi, naše rukometašice, svjetski brend i to u situaciji kada je teže braniti uspjeh nego juriti za njim. Radovaćemo se vašim rezultatima, ali i briljantnim nastupima koji pokazuju kvalitet, veliko srce i pravi odnos prema nacionalnom dresu”, rekao je crnogorskim rukometašicama predsjednik Vlade Milo Đukanović.

posjeti, koja pokazuje da zajednički projekti Crne Gore i Srbije imaju svoju punu vrijednost, prema evropskim integracijama odnosimo se kroz ono što je partnerski odnos. Očekujem da će ova posjeta imati svoj puni efekat’’, rekao je Vujanović. ● CP: POLOŽAJ CRNOGORACA DA BUDE JEDNA OD TEMA RAZGOVORA Crnogorska partija pozdravlja prvu, od obnove crnogorske nezavisnosti, zvaničnu posjetu Beogradu predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića. Iz te partije je saopšteno da vjeruju da je sazrelo vrijeme da najviša rukovodstva Crne Gore i Srbije počnu dijalog i o pitanjima koja se tiču položaja crnogorske zajednice u Srbiji. U skladu sa proklamovanim stavovima Podgorice i Beograda o pitanju rješavanja položaja Crnogoraca u Srbiji, Crnogorska partija očekuje da se u agendi razgovora nađe i zastoj oko uvođenja crnogorskog jezika u službenu upotrebu u opštini Vrbas, imajući u vidu da su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi”, saopšteno je iz ove partije. Takođe, CP očekuje da premijeri razgovaraju i o situaciji u Lovćencu, jedinom mjestu u Srbiji gdje su Crnogorci većina. “A koji su godinama izloženi teroru i bahatom ponašanju od strane lokalne vlasti koju čine predstavnici SPS,” ističu u CP.

Hrebičkova: Odgovornost Preminuo Jovo Kapičić novinara je ogromna sa jedne strane, ali i za adekvatnu reakciju svih pravosudnih organa i civilnog društva u slučajevima u kojima dolazi do kršenja ljudksih prava. Mislim da ugrožavanje slobodnog medijskog izražavanja, kao i nerješavanje slučajeva napada na novinare i medijske kuće, ali i obične ljude bilo koje profesije usporavaju napredak zemlje i umanjuju rezultate koje je do sada ostvarila. Na isti način i širenje lažnih i neprovjerenih informacija od strane medija može diskreditovati čast i dostojanstvo nekog pojedinca i grupe. Zbog toga bih voljela da se nađe balans između slobode izražavanja i toga da Vlada napravi takav ambijent da novinari mogu slobodno pisati, ali sa druge strane, svi koji pišu moraju provjeriti svoje informacije da ne bi vrijeđali”, rekla je Hrebičkova.

Ona je istakla da mediji značajno utiču na to kakvo će ljudi mišljenje formirati o različitim događajima u zemlji. “Stoga je odgovrnost koju novinari imaju ogromna. Situaciju u Crnoj Gori pratim već neko vrijeme. Ovdje sam fizički nedjelju dana, ali situaciju u Crnoj Gori pratim već 20 godina. U posljednja tri mjeseca od kada sam saznala da ću biti u Podgorici na ovom položaju, čitam slušam i gledam i analiziram crnogorske medije. Čini mi se da komunikacija između Vlade i medija, ali i između civilnog sektora i pravosuđa, nije uvijek na zavidnom nivou i da slučajevi korišćenja neadekvatnog jezika i termina nijesu tako rijetki. Takva praksa ne doprinosi poštovanju osnova etičkog i odgovornog ponašanja”, rekla je Hrebičkova. A.O.

Kao zamjenik ministra unutrašnjih poslova Jugoslavije, nakon rata je obavljao je komandne dužnosti vezane za Goli otok. Bio je general UDBA-e, prvi ministar unutrašnjih poslova Narodne Republike Crne Gore i ambasador SFRJ u Mađarskoj i Švedskoj.


6

Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

ISTRAGA O UBISTVU ĐUKIĆA

I drugi Mićić odbio poligrafski test Nekoliko dana nakon što je saslušan Baranin Stefan Mićić, barski inspektori pronašli su i njegovog brata Mirka koji je, takođe u svojstvu građanina, dao izjavu o sazanjima vezanim za likvidaciju njihovog sugrađanina Stefana Đukića. Braća Mićići u policijskim evidencijama vode se kao članovi jednog od najjačih barskih klanova koji je obezglavljen pogibijom Luke Đurovića, dok je Đukić navodno pripadao grupi na čijem čelu se nalazi Armin Muša Osmanagić. Mirko Mićić, kao i njegov brat Stefan, kako je kako je kazao izvor Dnevnih novina blizak istrazi, odbio je poligrafsko testiranje, a kazao je da o ubistvu mladog sugrađanina ne zna ništa. Barski inspektori braću iz Bara tražili su odmah nakon ubistva zbog sumnje da iza njega stoje članovi Đurovićevog klana zbog dugogodišnje netrpeljivosti sa Osma-

nagićevim ljudima. Kako nijesu bili u državi policajci su izvršili pretrese njihovih stana i kuća, kao i onih u kojim žive Jovo Đurović, Vukašin Lekić, Boban Marković, Robert i Alan Kožar i Dejan Borović. Prilikom ovih pretresa policajci nijesu pronašli nikakav dokaz koji bi im pomogao u rasvjetljavanju ovog ubistva. Krajem prethodne nedjelje Stefan Mićić se vratio iz inostranstva, nakon čega je saslušan. Njegov brat izjavu je dao prekjuče, pošto su policajci došli do saznanja da se vratio iz Ljubljane. Stefan Đukić ubijen je 6. novembra u sačekuši koja je izvedena u Ulici Mila Boškovića u centru Bara. Prema nezvaničnim informacijama, na mjestu zločina pronađeno je 11 čaura, a ne isključuje se mogućnost da su pucale dvije osobe, kako Đukiću ne bi ostavile šansu da preživi. M.V.P.

Ubica joj nanio oko 70 povreda Vještak sudsko-medicinske struke Nemanja Radojević u svom nalazu utvrdio je da je A.A. (17), za čije se ubistvo tereti njen otac Mirsad Adžović, na tijelu imala oko 70 povreda, a da je moguće da je više njih nastalo od po jednog udarca. Ove povrde, kako je vještak objasnio, nanijete su udarom tupog oruđa s jakim zamahom, pesnicom ili stopalom. Vještak forenzičke genetike Sandra Kovačević kazala je da je na osnovu DNK vještačenja utvrđeno da je Adžović najvjerovatnije otac stradale djevojke. “Ukoliko se isključi mogućnost da je potencijalni otac bliski srodnik optuženog, onda je optuženi Mirsad Adžović najvjerovatnije otac ubijene djevojke”, kazala je Kovačević. U nastavku je objasnila da na drvenoj letvi, kojom je prema policijskim sumnjama Adžović ubio kćerku, pronađen biološki materijal žrtve kao i nepoznatog muškarca. To ipak, kako je objasnila, ne znači da optuženi nije uzimao letvu u ruke, već je moguće da se biološki materijal izbrisao. Osim vještaka, na jučerašnjem suđenju saslušan je i svejdok Munir Mahmutović

Foto: Mirko Savović

SMRT SEDAMNAESTOGODIŠNJAKINJE

Konjević (arhivski snimak)

Zatvor zbog porodične svađe Vijeće sudije Višeg suda u Bijelom Polju Vukomira Boškovića, osudilo je na dvije godine zatvora Gorana Barjaktarovića (20) iz sela Petnjik kod Berana zbog nanošenja lakih tjelesnih povreda stricu Jovici Barjaktaroviću. U optužnici, koja je potvrđena presudom, piše da je Barjaktarović 10. decembra prošle godine, nakon kraće svađe, nožem u vrat ubo strica Jovicu Barjaktarovića. Razlog je banalna porodična svađa, koja se umalo završila tragično. U prijavi je navedeno da je okrivljeni stricu uzeo telefon prije nego je potegao nož na njega. B.Č.

Oduzeto 12 mobilnih telefona Vršeći redovnu kontrolu prometa robe i putnika, carinski službenici na Graničnom prelazu Dobrakovo otkrili su i oduzeli 12 neprijavljenih mobilnih telefona čija je vrijednost 2.900 eura. Telefoni su, kako je saopšteno iz Uprave carina, pronađeni detaljnim pregledom autobusa srbijanskih registarskih oznaka, kojim je upravljao državljanin Republike Srbije M.L. Ovom prilikom zaplijenjeno je 11 različitih modela telefona marke “Samsung GALAXY” i jedan mobilni uređaj marke “iPhone 5s”. Zbog počinjenog prekršaja vozaču autobusa je izdat prekršajni nalog i naplaćena novčana kazna, a roba je trajno oduzeta. M.V.P.

Krao hranu Privođenje Adžovića kojeg je Adžović kritične noći zamolio da hitno dođe njegovoj kući. “Mislio sam da mu je dijete bolesnao, pa sam odmah došao. On mi je rekao da je ubio kćerku, ali sam ja pomislio da je istukao. Tijelo A.A. bilo je u drugoj sobi prekriveno ćebetom. Ušao sam da vidim da li daje znake života, ali je već bila mrtva”, kazao je Mahmutović. Cijelo vrijeme, kako je naveo, Adžović je plakao, udarao se rukama po glavi, govoreći da nije htio da je ubije. M.V.P.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: MAŠINSKOG TEHNIČARA (2 OSOBE ZA TU POZICIJU) POTREBNI USLOVI: SSS POZELJNO: RADNO ISKUSTVO , PREDNOST IMAJU KANDIDATI SA ZNANJEM ENGLESKOG JEZIKA; OPIS POSLA: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON: + 382 67 343 574

Pripadnici Centra bezbjednosti Berane podnijeli su dopunu krivične prijave protiv sugrađanina E.Š. (45) zbog sumnje da je počinio pet krađa u tom gradu, saopšteno je juče iz Uprave policije. Sumnja se, da je E.Š. od 27. novembra do 5. decembra, počinio krađe na način što bi ulazio u maloprodajne radnje i sa rafova sa robom uzimao prehrambene i kozmetičke proizvode, nakon čega bi napuštao radnju ne plaćajući račun. “Policijski službenici su radeći na rasvjetljavanju pomenutih krivičnih djela, o događajima obavijestili Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, identifikovali i pronašli E.Š., od kojeg su u službenim prostorijama Centra bezbjednosti Berane prikupljena obavještenja na okolnosti događaja”, navodi se u saopštenju.

Beranac optužen za šverc marihuane Zamjenik višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Rasim Jašarević podigao je optužnicu protiv Beranca Marinka Đurovića (27) zbog krivičnog djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.Đurović se tereti da je u porodičnoj kući radi prodaje držao 12,80 grama marihuane. Droga je bila upakovana u pet ručno pravljenih zamotuljaka od papira, plastične kese i aluminijumske folije i bila sakrivena u sobi. Pronašli su je službenici policije 6. novembra ove godine. U svojoj odbrani Đurović je izjavio da je ubrao jednu trsku marihuane, ali da se ne bavi trgovinom droge. B.Č.

MUP PLAĆA GREŠKE

Četiri miliona za tužbe zaposlenih Ministarstvo unutrašnjih poslova, na osnovu tužbi zaposlenih u tom resoru, isplatiće ove godine oko četiri miliona eura, kazao je ministar Raško Konjević na jučerašnjoj sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost. Konjević je naveo i da se tužbe zaposlenih odnose uglavnom na nedodjeljivanje godišnjih odmora i prekovremeni i noćni rad. “Ove godine ćemo za tužbe zaposlenih platiti četiri miliona eura jer, između ostalog, četiri godine Uprava policije nije izdala rješenje o godišnjim odmorima. Donijeli smo uputstvo kojim će se urediti ta pitanja”, kazao je Konjević, dodajući da je većih troškova bilo i zbog ostvarenih prekovremenih sati rada, objašnjavajući da je o tome vođenja loša evidencija. Ministar je rekao da se sada ta evidencija mnogo kvalitetnije radi. Naveo je i da je vozni park MUP-a i dalje preveliki i da se to mora riješiti. “I pored toga što je vozni park

predimenzioniran, u katostrafalnom je stanju. Od 85 automobila saobraćajne policije, 13 je neispravno, a ostatak je prešao preko 300.000 kilometara”, rekao je Konjević. Ministar je najavio da će MUP naredne godine pokušati da obnovi dio voznog parka saobraćajne policije. Na pitanje Vasilija Laloševića iz SNP, viceadmiral Dragan Samardžić rekao je da je oko četiri miliona eura potrošeno na učešće Vojske Crne Gore u misijama. Odbor je juče razmatrao predlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, sa izvještajem o njegovoj reviziji, u dijelu koji se odnosi na MUP, Ministarstvo odbrane i Agenciju za nacionalnu bezbjednost. Odbor je glasovima vladajuće koalicije predložio parlamentu da usvoji predlog zakona. Protiv predloga su glasali predstavnici Demokratskog fronta, dok su uzdržani bili poslanici Socijalističke narodne partije. M.V.P.

APELACIONI SUD

Potvrđena presuda za ubistvo u Nikšiću Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je Nikšićanin Stanko Banićević osuđen na 17 godina zatvora zbog ubistva s umišljajem sugrađanina Boža R. Dendića (23), ranjavanja njegovog brata Nikole i druga Borisa Draškovića, ispred butika sportske opreme “Sport Vision” u Nikšiću. Istom presudom, što je takođe potvrđeno, Miloš M. Milić (23) iz Nikšića osuđen je na šest mjeseci zatvora zbog nasilničkog ponašanja, jer je pesnicom i metalnim boksom više puta udario u glavu Borisa Draškovića. Prvostepenu presudu izrekao je sudija Predrag Tabaš, koji je Banićevića osudio na jedinstvenu kaznu zbog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. U toj presudi navedeno je da nije bilo provokativnog ponašanja od braće Dendić i Draškovića prema Banićeviću i Miliću. Sud nije prihvatio odbranu Baniće-

vića da je pucao u strahu i šoku od napada Draškovića i Dendića, jer ih oni nijesu napadali niti provocirali. Incident se dogodio 4. maja 2011, u Njegoševoj ulici u centru Nikšića. Banićević je iz pištolja “crvena zastava M-70”, kalibra 7,65 milimetara, s umišljajem ubio Boža Dendića i pokušao da ubije Nikolu Dendića i Borisa Draškovića. Milić je okrivljen da je na javnom mjestu, drskim i bezobzirnim ponašanjem, ugrozio spokojstvo građana i remetio javni red i mir. Nakon što je Miloš Milić pesnicom i metalnim boksom više puta udario Draškovića u glavu, nanijevši mu lake tjelesne povrede u predjelu lijeve sljepoočnice, Banićević je potegao pištolj, repetirao ga i u pravcu braće Dendić i Draškovića ispalio više hitaca koji su ih pogodili. M.V.P.


Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

7

Mjesečno nestane oko 13 osoba VEĆINA NESTALIH PRONAĐENA

Policijski službenici pronašli 135 osoba od kojih je osam već bilo preminulo

T

okom ove godine u Crnoj Gori prijavljen je nestanak ukupno 148 osoba. Od toga, kako je Dnevnim novinama rečeno iz Uprave policije, pronađeno je njih 135, dok se 13 osoba i dalje aktivno potražuje. Policajci su uspjeli da pronađu 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli beživotna tijela. Iz policije naglašavaju da ni kod jednog od tih osam osoba smrt nije nastupila nasilnim putem već je riječ o samoubistvima.

Priča o nestanku četiri osobe u posljednjih 10 dana izazvala je paniku u crnogorskoj javnosti. Pošto je objavljena informacija da uprkos naporima policije, ali i porodice i prijatelja nestalih, od njih nema nikakvog traga, građani su, komentarišući na internet portalima, izjavili bojazan da se “nešto čudno” dešava u državi, te da ovim problemom treba svi da se pozabave. Na ovaj način, oni su pozvali nadležne institucije, ali i sve ljude da daju informacije kojim raspolažu, kako bi se otkrio uzrok ovih ne-

stanaka. Takođe, nijesu skrivali ni da se zbog tih slučajeva više ne osjećaju bezbjedno šetajući ulicama u sred dana. Izražavajući strah koji osjećaju zbog nestanaka, građani su navodili i njihove sumnje u čemu je problem. Neki su bili saglasni da je vjerovatno u pitanju sekta, dok je bilo i onih koji su posumnjali da su nestale osobe otete, pa možda čak i zbog trgovine organima. Ipak, podatak iz policije da je do jučerašnjeg dana prijavljen nestanak 148 osoba, što znači da mjeseč-

no, u prosjeku nestane njih 13, govori da situacija u posljednjih 10 dana nije izuzetak, odnosno i nije toliko alarmantna. Iz policije su naveli da policajci, od momenta prijavljivanja nestanka, preduzimaju opsežne i kompleksne mjere i radnje na njihovom pronalasku na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Od porodica, prijatelja i uopšte osoba koje su prijavile nestanak pribavljaju se lični podaci osobe koja se traži, njegov lični opis i karakteristike, kao i sve druge potrebne informacije. “Informacije se po potrebi prikupljaju i od drugih osoba koje bi mogle posjedovati relevantne podatke. Policijski službenici zatim unose podatke u Potražnu aplikaciju, koju koriste sve operativne strukture Uprave policije MUP-a. Osim fizič-

ke potrage na terenu, nestalo lice se potražuje na više nivoa operativnih struktura, sve dok lice ne bude pronađeno. Dakle, potraga za nestalim licima koja nisu pronađena se ne obustavlja”, naveli su iz Tima za odnose s javnošću Uprave policije. U cilju pronalaska nestalih, policijski službenici, između ostalog, provjeravaju i prelaske preko graničnih prelaza, da bi se utvrdilo da li je neko od onih za kojim se traga napustio zemlju. “Osim toga, podaci o nestalim licima (lični podaci, karakteristike i daktiloskopska lista – otisci papilarnih linija) se razmjenjuju putem Interpolovih kanala komunikacije, radi utvrđivanja identiteta nestalih lica ukoliko budu pronađena na teritorijama drugih država. Analiza okolnosti udaljenja i pronalaska lica čiji je nestanak prijavljen policijskim je-

dinicama, a koja su kasnije pronađena, pokazuje da se ova lica udaljuju od kuća i porodica iz različitih ličnih razloga”, dodali su iz policije. Prvo je prijavljen nestanak dvadesetogodišnjeg Beranca Ratka Nišavića, studenta Prirodno-matematičkog fakulteta. Policiji je prijavljeno da je on nestao 26. novembra, a porodica je zamolila sve koji imaju bilo kakva saznanja o Ratku da jave na broj 067/316-435. Nakon nekoliko dana, 2. decembra, prijavljen je nestanak i Antona Dedivanovića (33) zvanog Toni. Porodica Dedivanović pozvala je građane da ukoliko znaju nešto o Toniju jave najbližoj policijskoj stanici ili na broj 069/761-207. Prije dva dana u Podgorici prijavljeno da je nestao G.M. (31) sa Vrela Ribničkih, a u Bijelom Polju pedesetsedmogodišnji muškarac. M.V.P.

SUĐENJE ŠARIĆU I LONČARU

Vještak nije našao sumnjive finansijske transakcije

Kamion “Tehnoputa” survao se u provaliju

SURVAO SE U KANJON TARE

Poginuo vozač ª Tehnoputaº Kolašinac Veljko Živković (48) poginuo je juče oko 13 sati kada se kamion firme “Tehnoput” (PG ER 931), kojim je upravljao, survao s puta u kanjon Tare. Nesreća se dogodila na trećem kilometru magistralnog puta prema Mateševu. Kako je kazala pomoćnica osnovnog državnog tužioca Maja Šćepanović, koja je prisustvovala uviđaju, uzroci nesreće su još nepoznati. Prema njenim riječima, u izvlačenju tijela nastradalog vozača iz olupine kamiona učestvovali su pripadnici Službe zaštite i

spasavanja. “Ljekari su konstatovali smrt na licu mjesta, pa je tijelo poslato na obdukciju. O uzrocima nesreće za sada ne mogu ništa reći. Vozač je, iz za sada nepoznatih razloga, izgubio kontrolu nad kamionom koji se kretao iz pravca Kolašina. U krivini je sletio s puta i survao se do Tare”, kazala je ona. Kamion kojim je upravljao nastradali Živković bio je natovaren kamenom. Firma “Tehnoput” izvodi radove na obaloutvrdi Tare. Pretpostavlja se da je uzrok nesreće zaleđen kolovoz. Z.B.

Pojašnjavanjem nalaza vještaka finansijske struke Vlajka Milićevića pred specijalnim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Šefkija Đešević, juče je nastavljeno suđenje Pljevljacima Dušku M. Šariću (43) i Jovici S. Lončaru (51) zbog pranja novca. Vještak je konstatovao da se ne radi o sumnjivim novčanim transakcijama, što je dalo za pravo advokatu odbrane Miodragu Goluboviću da primijeti da je sve rađeno po zakonu. U nastavku suđenja, vijeće su-

dija odbilo je sve predloge odbrane za dopunom dokaznog postupka. Ovo je za advokate odbrane “čudno”. “Svi predloženi dokazi su odbijeni iako je teret dokazivanja za ovo krivično djelo na strani okrivljenih. Radi se o čudnoj odluci suda jer su dosadašnji dokazi vezani za poslovanje i za novčane transakcije izvedeni je po predlogu specijalnog tužioca. Odbrana je podnijela 43 dokaza u vezi sa predmetnim krivičnim djelom, gdje se potpuno jasno potvrđuje da je pravno lice

‘Mat Company’ poslovalo potpuno u skladu sa zakonima banaka i pozitivnim propisima države Crne Gore”, iznio je Golubović. Šariću i Lončaru stavljeno je na teret da su izvršili krivično djelo pranje novca u produženom trajanju a novac koji je označen kao prljav stavili su u legalne finansijske tokove Crne Gore i Srbije. U optužnici se pored ostalog navodi da su njih dvojica prikrila način pribavljanja novca za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom u ukupnom iznosu od 21.353.879 eura. B.Č.

UGROŽAVANJE SIGURNOSTI

Suđenje nikako da počne Ponovljeno suđenje Podgoričanima Aleksandru Spičanoviću, Novici Kneževiću, Marku Raduloviću i Beograđaninu Ivanu Šeriću zbog zločinačkog udruživanja i pokušaja izazivanja opšte opasnosti nikako da počne, jer sud ne može doći do nekih okrivljenih. Oni su ranije osuđeni na zatvorske kazne, ali je presuda ukinuta rješenjem Višeg suda. Kako tužilaštvo sumnja, Spičanović je u aprilu 2010. godine orga-

nizovao grupu, čiji je cilj bio da zastraše Podgoričanke I.B. i J.Č. zato što su svjedočile u krivičnim postupcima koji se vode pred Višim sudom. I.B. je bila svjedok u postupku protiv Radulovića, dok je J.Č. svjedočila u postupku protiv Spičanovića. Kako sumnja tužilac, one su prije svjedočenja dobijale prijetnje od Spičanovića, Radulovića i Kneževića. Spičanović je navodno 20. aprila te godine uputio Šerića iz Beograda za Crnu Goru, a na Željezničkoj stanici u Bi-

jelom Polju ga je sačekao Knežević i dovezao ga u Podgoricu. Istog dana Radulović je, nakon završenog pretresa u Višem sudu, telefonirao Spičanoviću i kazao mu da je I.B. na sudu dala izjavu kojom je otežala njegov položaj. Sudija Jelena Perović-Kovačević zamolila je juče advokate odbrane, kao i ostale okrivljene da obavijeste Kneževića o narednom ročištu zakazanom za 29. novembar, s obzirom da sud njemu i Šeriću ne može uručiti poziv. M.Đ.


8

Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

DRžAVNA pOmOć

Izvještaj o dodjeli državne pomoći za prošlu godinu je frapantan, ali da za to nije odgovorna Komisija, jer je ona ne dodjeljuje, ocijenili su opoziconi poslanici tokom jučerašnje sjednice Skupštine. Oni tvrde da pomoć nijesu dobili oni kojima su trebali, već svu novac dobili “strateški partneri i bankarski sektor. Kao ključni problem naveli su neravnomjernu regionalnu raspodjelu. “Državnu pomoć, umjesto na strateške partnere, poput prebogatog Rusa koji je gazdovao Kombinatom aluminijuma ili banke trebalo je usmjeriti na poljoprivrednike”, kazao poslanik Pozitivne Srđan Perić. Oni smatraju da je sjednici trebalo da prisustvuju ministar ekonomije ili za regionalni razvoj. Poslanici SNP-a smatraju da je institut državne pomoći zloupotrijebljen, što će potvrditi izvještaj za ovu godinu, u koji će biti uvrštene garancije za kredite KAP-a od 100 miliona eura. Iz Demokratske partije socijalista su to demantovali uz konstataciju da sve što je urađeno u vezi sa državnom pomoći bilo transparentno i javno.

Foto: Vedran Ilić

Pare otišle bankama i ª strateškimº partnerima Mitar Bajčeta

Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći Mitar Bajčeta objasnio je da poljoprivreda nije u nadležnosti tog Vladinog tijela, tako da poljoprivrednici mogu da dobiju koliko god hoće pomoći, ukoliko je to predviđeno Agrobudžetom. Ukupna dodijeljena državna pomoć u prošloj godini, od 41,8 miliona eura činila 1,26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na 2011. manje za 36,97 odsto. Poslanici su juče završili raspravu o Izvještaju o dodjeli državne pomoći u prošloj godini, o kojem će se naknadno izjasniti. I.C.

CBCG

Mijenjaju tarife za kontrolu banaka Savjet Centralne banke usvojio je juče izmjene Odluke o utvrđivanju tarife u dijelu obračuna naknade za usluge kontrole banaka, mikrokreditnih i drugih finansijskih institucija. “Savjet je donio Odluku o izmjenama Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka Crne Gore, kojom je izvršena promjena u dijelu obračuna naknade za vršenje usluga kontrole banaka, mikrokreditnih finansijskih institucija i drugih finansijskih institucija”, saopšteno je iz CBCG. Juče je usvojen i Izvještaj guvernera o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke, u kome je konstatovano da su aktivnosti vrhovne monetar-

ne institucije u ovom periodu realizovane u skladu sa planiranim obavezama, utvrđenim programom rada i politikom. “Ocijenjeno je da je finansijski sistem stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren”, navodi se u saopštenju, Savjet je dao mišljenje na Predlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim se podržava njegovo usvajanje u predloženom tekstu, usaglašenim sa preporukama Komiteta Savjeta Evrope za evaluaciju mjera iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), novim Preporukama radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) iz februara prošle godine i evropskim direktivama. I.C.

Zarade između 250 i 500 eura prima 30,79 odsto građana

Prioritet avio-linija Saradnja u turizmu i rad na uspostavljanju čarter linije od Bukurešta ka Crnoj Gori biće jedan od prioriteta u narednom periodu, saopštili su ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i novoimenovani amabasador Rumunije Ferdinand Nagy. Sagovornici su, kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, ocijenili da postoji znatan prostor za saradnju, posebno između turističkih organizacija na sajmovima i berzama, avio-povezivanju i polju održivog razvoja.

ZARADE

Dobra saradnja Direktori crnogorske i francuske carine, Vladan Joković i Helene Crocquevieille, konstatovali su dobru saradnju između dvije službe u pružanju uzajamne pomoći u sprečavanju i istrazi kršenja carinskih i spoljnotrgovinskih propisa. Joković se sa Crocquevieille sastao prošle sedmice, kada je boravio u zvaničnoj posjeti Francuskoj. “Tokom susreta su dogovorene dalje aktivnosti u pružanju pomoći carinskoj službi Crne Gore u oblasti jačanja njenih administrativnih i operativnih kapaciteta, kao i izazovima u implementaciji Nacionalnog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS)”, navedeno je u saopštenju crnogorske Uprave carina. Ova posjeta je, kako se dodaje, bila je i dobra prilika da se crnogorska delegacija konkretnije upozna sa radom Nacionalne direkcije za obavještajni rad i carinske istrage, kao i iskustvima Nacionalne direkcije za sudsku carinu Francuske, koja predstavlja dobar i efikasan model organizacije.

Većina radnika prima do 250 eura Između 250 i 500 eura mjesečno zarađuje 30,79 odsto građana Više od polovine zaposlenih (50,26 odsto) u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini do 250 eura, dok nešto iznad tri odsto ima platu veću od 1.000 eura, pokazuju zvanični podaci Ministarstva finansija. Prema istim podacima, 30,79 odsto građana prima između 250 i 500 eura, dok skoro 16 odsto zaposlenih ima mjesečni koverat “težak” između 500 i 1.000 eura, prenosi portal Analitika. Ako je prema podacima Monstata, procijenjeni broj zaposlenih u Crnoj Gori oko 171.000, onda oko 86.000 zaposlenih prima zaradu do 250 eura. S obzirom da je zvaničan broj nezaposlenih kod nas oko 32 hiljade, onda se dolazi do zaključka da blizu 120.000 građana Crne Gore živi praktično na granici siromaštva, ne računajući u ovu brojku znatan broj penzionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori za ovu godinu iznosi 193 eura, dok je prosječna penzija u Crnoj Gori oko 278 eura. U Analizi plata, koju je pripremilo Ministarstvo finansija navodi se da je ovakva distribucija zarada - uobičajena za ekonomije na sličnom nivou razvijenosti kao Crna Gora. Takođe, imajući u vidu ukupne

sume zarada, koncentracija zarada je najveća u platnim razredima od 250 eura do 500 eura, što je očigledno i kroz prosječnu zaradu u Crnoj Gori (oko 475 eura), kao i u platnom razredu od 500-1.000 eura. Učešće zaposlenih, koji su u višim platnim razredima, u ukupnim poreskim prihodima je 30 do 40 puta više u odnosu na njihovo učešće u broju zaposlenih, bez obzira na primijenjeni sistem oporezivanja (progresivno ili proporcionalno). Zaposleni koji čine 50 odsto osoba sa zaposlenjem i čije zarade su do 250 eura plaćaju 20,6 odsto ukupnih poreza u Crnoj Gori, dok najveći doprinos poreskim prihodima ostvaruje grupa zaposlenih čije zarade se kreću od 250 eura do 1.000 u neto iznosu, navodi se u analizi.

50,26

odsto građana u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini do 250 eura, dok nešto iznad tri odsto ima platu veću od 1.000 eura

NOVA ULAGANJA

Voli izlazi na regionalno tržište

Trgovački lanac Voli planira uskoro da izađe na regionalno tržište, a strateško partnerstvo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj su okosnica tog dugoročnog razvojnog plana, saopšteno je iz kompanije. Kompanija planira da proširi saradnju sa ovom međunarodnom finansijskom instucijom na, kako je saopšteno, jedinstven način ulaska u kapital, što do sada nije bio slučaj kada su u pitanju privredni subjekti u Crnoj Gori. “Poznato je da ova renomirana institucija ne dozvoljava sebi da uđe u kapital firme koja ne posluje u skladu sa strogim evropskim standardima. Na toj referenci kojom se ne ponosimo bez razloga, zasnivam i naše buduće planove izlaska na regionalno tržište i uključivanje u ozbilniju tržišnu utakmicu van granica naše zemlje”, kazala je PR Volija Olivera Šuškavćević. Ona je objasnila da dio tog projekta biće i zajedničko ulaganje u izgradnju regionalno najsavreme-

nijeg distributivnog centra za otkup i distribuciju poljoprivrednih proizvoda. “Ovo je odlična prilika da damo impuls da komercijalne banke koje posluju na našem tržištu, zajedno sa Investiciono-razvojnim fondom Crne Gore, budu uključene u projekat i podrže domaću proizvodnju”, poručila je Šuškavčević. Ova kompanije je nedavno otvorili ješ jedan objekat - Super Voli, koji raspolaže sa 16 kasa, prostire se na ukupnoj površini od preko 5.000 metara kvadratih. Ukupna investicija je 8,1 milion eura. Voli posjeduje 50 prodajnih jedinica, a kompanija sarađuje sa oko 700 dobavljača i 500 kupaca, među kojima su i gotovo svi crnogorski proizvođači. “Voli je prepoznat kao pouzdan poslovni partner i jedan od najpoželjnijih poslodavaca u našoj zemlji. Naša porodica trenutno broji čak 1.615 članova, istakla je Šuškavčević. I.C.


Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

SVJetSKa BaNKa

Lošiji od Kosova, bolji od Srbije Ivana Boljević

N

aša zemlja ostvariće rast ekonomije od 2,5 odsto kako procjenjuje Svjetska banka. U novom Izvještaju za zemlje jugoistočne Evrope stoji da se region oporavlja, ali sporo, te da je neophodno nastaviti fiskalnu konsolidaciju i mjere ka daljem smanju rashoda i dugova.

stručnjaci Svjetske banke (SB). “Prioriteti se odnose i na smanjenje nelikvidnosti sistema i poboljšanje naplate poreskih dugova rješavanjem zaostalih plaćanja javnog sektora, osnaživanje finansijskog sektora rješavanjem problema nekvalitetnih kredita i nastavak unapređenja investicione klime”, saopštila je viši ekonomista SB za Crnu Goru i Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster. Ona je kazala da tokom ove godine dolazi do bržeg približavanja Crne Gore u poređenju sa 11 zemalja, novih članica EU. Rastom upravlja maloprodaja i turizam, ali je industrijska proizvodnja prilično promjenljiva”, rekla je Madžarević-Šujster. U pravcu smanjenja deficita potrebno je napraviti kombinaciju mjera kojima bi se smanjila prilično visoka stopa rasho-

Foto: Milovan Danilović

Peti ekonomski izvještaj za šest zemalja jugoistočne Evrope (JIE) koji su pripremili stručnjaci Svjetske banke (SB), ukazuje da će Crna Gora uz najavljene investicije dostići ekonomski rast u narednoj godini 2,5 odsto, što je svrstava na sredinu liste na kojoj je lider Kosovo sa četiri odsto rasta, a druga je Makedonija sa procijenjenim rastom od tri odsto. Albanija i Bosna i Hercegovina, prema ocjeni SB, imaće rast od 2,1 odnosno dva odsto, dok će najslabije rasti srpska ekonomija, jedan odsto. Zemlje jugoistočne Evrope u prvoj polovini 2013. ocjenjuju stručnjaci SB izašle su iz recesije, ali su na sporom putu oporavka, za koji će konkretno našoj zemlji uz nadajuće dobre investicije trebati i bolja naplata poreza i smanjenje rashodne strane u budžetu, ocijenili su

Sa jednog od protesta radnika Metalca

Metalac

Do srijede da vrate milion i po eura

Radnici Metalca pokušaće da u razgovorima sa predstavnicima Investiciono-razvojnog fonda nađu rješenje za opstanak preduzeća kako ne bi došlo do prodaje imovine zbog garancija od 1,5 miliona eura koje je Erste banka unovčila od IRFa. Predstavnik radnika Spasoje Jakić kaže da je situacija u nekadašnjem Metelcu još komplikovanija nakon naplate duga. “Erste banka je unovčila garanciju od Investiciono-razvojnog fonda u visini od 1.507.000 eura. To znači da smo gotovi. Garancija je pala, sad će IRF vjerovatno preduzeti neke mjere obezbjeđenja koje su definisane ugovorom o davanju državne pomoći između Metalca i Fonda. U najlošijem slučaju znači da će nam uzeti imovinu”, tvrdi Jakić. Da bi spriječili oduzimanje imovine i nestanak preduzeća, radnici planiraju da nađu rješenje sa predstavnicima Investicionog fonda. “Pokušaćemo da se nekako dogovorimo da se imovina ne prodaje u djelovima nego da se pokuša naći neki strateški partner da bi se opet nešto pokrenulo. U suprotnom, ako počnu da se prodaju u djelovima mašine i hale, tu više nema pro-

izvodnje”, objasnio je Jakić. Nikšićka firma dobila je rok do 11. decembra da vrati novac i Investicionom fondu uplati 1,5 miliona eura i tako povrati imovinu koja je nakon naplate garancija u vlasništvu IRFa. Radnici, njih oko 130, svakodnevno protestuju ispred zgrade Opštine od srijede. Oni su nezadovoljni zbog ćutanja nadležnih, a najavili su dolazak i i ispred Ministarstva ekonomije. Jakić kaže da će radnici dostaviti odgovor izvršnom direktoru Nikoli Furundžiću na predlog ugovora o radu. “Tražimo da nas vrati pod apsolutno istim uslovima kakvi su bili prije likvidacije jer smatramo da je to dužan da uradi. To podrazumijeva rješenje na neodređeno sa svim ostalim pravima i obavezama koji su tada bili u ugovoru”, istako je Jakić. Nikšićki Metalac 2004. godine je prodat mariborskoj firmi Metalna Nova za 450.000 eura i naziv preduzeća je promijenjen u Montavar Metalac. Prošle godine tadašnji vlasnik Goran Mladenović je prodao matičnu firmu, a pod okriljem Metalca formirao novu Metalna Montavar inženjering. M. R.

da koja iznosi 47 odsto BDP-a. Sa druge strane, neophodno je bolje raditi na ubiranju prihoda po osnovu poreza, odnosno naplatu raijih dugova. MadžarevićŠujster očekuje da će se u ovakav projekat ući kroz dugoročno zaduženje, a ne kroz jednokratno zaduženje kojim bi sebi “vezali ruke” na duži rok. Ono što je našu zemlju prošle godine “izvuklo” je izvoz električne energije, koji je uspio djelimično nadomjestiti pad izvoza aluminijuma, iako ne u potpunosti. “Crna Gora je tokom ove godine imala rekordno visok izvoz električne energije koji je pokušao djelimično nadomjestiti pad u izvozu aluminijumske proizvodnje i metalne industrije”, kazala je Madžarević-Šujster. Prema ocjeni SB, stopa nezaposlenosti je visoka, 19,2 odsto, iako je tokom posljednja četiri kvartala došlo je do povećanja stope aktivnosti od dva odsto. U izvještaju se navodi da je u prvoj polovini ove godine nezaposlenost u regiji, koja u prosjeku iznosi oko 24 odsto, počela smanjivati sa svojih najviših nivoa.

9

Kratkoročni izgledi ostaju krhki: Sanja Madžarević Šujster

Bez garancija bili bismo dobar primjer Prema njenim riječima, eksterni disbalans, odnosno negativan saldo na tekućem računu je smanjen, pa će ove godine biti vjerovatno ispod 16 odsto BDP-a. To je prilično visoko, ali prije četiri godine ta stopa je bila preko 35 odsto BDP-a. “Da ove godine budžet nije morao apsorbovati preko tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)

za otplatu garancija datih Kombinatu aluminijuma (KAP) javni deficit bi bio ispod dva odsto BDP-a, što bi svrstalo Crnu Goru među rijetke zemlje sa niskim deficitom”, precizirala je Madžarević-Šujster. Sa otplatom garacija i potrebom za dodatnim zaduživanjem, kako je navela, javni dug je zadržan na prošlogodišnjem nivou između 52 i 53 odsto BDP-a.

KONteJNeRSKI teRMINalI

Poslanici završili raspravu Poslanici su juče završili raspavu o Predlogu koncesionog akta za dodjelu koncesije za rekonstrukciju i privredno korišćenje lučkih terminala za pretovar kontejnera i generalnog tereta u Luci Bar. Usvajanjem tog akta predviđena je dodjela koncesija barskoj kompaniji Kontejnerski terminali i generalni tereti (KTGT), koje bi do Nove godine trebalo da preuzme turski Global Ports. Predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović objasnio je da se država dobro obezbijedila kroz ugovor i da bi eventualni raskid koncesija podrazumijeva i raskid ugovora. Ukoliko dođe do raskida ugovora država bi zadržala oko osam miliona eura koje Global ports ponudio za kupovinu 62,09 odsto državnog kapitala u KTGT. On je dodao da je privatizacija dobar potez, jer su Kontejnerski terminali gubitaško preduzeće. Međutim, opozicioni poslanici su kritikovali taj predlog, navode-

ći da socijalni program nije dobar za radnike. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojanić, tražio je da se iz procedure povuče taj akt kako bi se članovi skupštnske Komisi-

ji za praćenje postupka privatizaciju upoznali sa činjenicama u vezi prodaje te kompanije. Opozicioni poslanici su takođe upozorili da će privatizacija Kontejnerskih teminala biti repriza svih loših privatizacija u Crnoj Gori, na šta je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović odgovorio da se neće libiti da raskine ugovor, isto kao što je to uradio i u slučaju privatizacije Marine Bar. Kupoprodajnim ugovorom predviđena je prodaja 62,09 odsto državnog kapitala u KTGT za ukupno oko 8,07 miliona eura. Prema odredbama Ugovora, kupac je obavezan da u roku od tri godine investira 13,5 miliona eura. Global Ports je preuzeo i obavezu da u periodu od pet godina nakon restrukturiranja realizuje dodatni investicioni program, vrijedan 7,6 miliona eura, kao i socijalni i programa podrške zaposlenima, za šta je neophodno obezbijediti 6,5 miliona eura. I.C.

SpORazuM

Crna Gora i Savska komisija počinju regionalnu saradnju Pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore za vodoprivredu Velizar Vojinović i predsjednik Savske komisije v.d direktor Republičke direkcije za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miodrag Pješčić potpisali su juče Memorandum o saradnji. “Potpisivanje Memoranduma treba da omogući bolje sprovođenje Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, koji ima za cilj da doprinese održivom razvoju regiona”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Pomoćnik ministra za vodoprivredu Velizar Vojinović kazao je da pot-

pisani sporazum otvara mogućnost lakše saradnje i realizacije svih projekata prekogranične saradnje, upravljanja vodama i zaštite životne sredine. “Održivi razvoj sliva rijeke Save podrazumijeva uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe ovom rijekom i njenim plovnim pritokama, uspostavljanje održivog upravljanja vodama, preduzimanje mjera za sprečavanje opasnosti i smanjivanje štetnih posljedica poplava, leda, suša i ispuštanja opasnih materija u vode”, rekao je Vojinović. Crna Gora, nakon potpisivanja sporazuma sa Savskom konvenci-

jom, kako je pojasnio Vojinović, neće morat i da radi Plan upravljanja dijela crnomorskog sliva, jer je on sastavni dio Plana upravljanja sliva rijeke Save. Dio slivnog područja Crne Gore, koje gravitira slivu Save su rijeke Tara, Piva, Lim i Ćehotina sa pritokama. “Za članice Savske komisije, potpisivanje Memoranduma veoma je važno jer se dio sliva Save nalazi i u Crnoj Gori koja treba da učestvuje u svim aktivnostima upravljanja ovim slivom”, ocijenio je v.d direktor Republičke direkcije za vode Miodrag Pješčić.


10 Aktuelno ZAKON O RADU

LJUDSKA PRAVA

Diskriminisani i dalje na margini U Crnoj Gori i ove godine, 10. oktobar, Međunarodni dan ljudskih prava protiče u znaku kršenja osnovnih ljudskih prava osobama zavisnih od droga, invalidima, raseljenima..., smatraju njihovi predstavnici. Najočigledniji primjer kršenja osnovnih ljudskih prava osobama zavisnim od droga, smatra izvršni direktor NVO 4Life Saša Mijović, jeste nepostojanje ustanove za rehabilitaciju i resocijalizaciju žena zavisnica od droga. “I dalje se u zvaničnim dokumentima upotrebljava diskriminatorska terminologija. Bolovanje za osobe koje su oboljele od bolesti zavisnosti i dalje nije plaćeno, pa se zbog toga u zdravstvenim ustanovama zavode pod šiframa drugih psihijatrijskih dijagnoza kako bi mogli dobiti plaćeno odsustvo sa posla radi liječenja”, naglasio je Mijović. On je dodao da pogotovo obeshrabrujuće djeluje činjenica da jedino za tu marginalizovanu grupu u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 (Temeljna ljudska prava i oblast Doprinos u borbi protiv droge) nije predviđena nijedna mjera ni aktivnost za poboljšanje stanja te ciljne grupe, iako je ta NVO dala 18 konkretnih mjera. Iako se svake godine na Međunarodni dan ljudskih prava rado podsjećaju člana 1 Univerzalne deklaracije o ljud-

UTORAK, 10. 12. 2013.

skim pravima UN, koji kaže da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić ističe da se, nažalost, na osobe s invaliditetom ne može primijeniti ni to da se rađaju u dostojanstvu i pravima, a kamoli da žive. “U našoj patrijarhalnoj sredini rođenje djeteta s invaliditetom se još uvijek smatra sramotom i tragedijom. Dijete s invaliditetom, sem sa strahom i predrasudama porodice i okoline, suočava se sa brojnim drugim barijerama, koje onemogućavaju njegovu jednakost i poštovanje ljudskih prava”, rekla je Vujačić. Predsjednik Saveza raseljenih u Crnoj Gori Milenko Jovanović naglašava da raseljenici nemaju jednaka prava u odnosu na domicilno stanovništvo u pogledu zapošljavanja, zdravstvene zaštite, imovinsko-pravnih odnosa, a mnogi od njih i dalje žive bez struje, vode i smještaja. On je podsjetio na krajnje diskriminatorski položaj interno raseljenih sa Kosova i Metohije i raseljenika iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske u Crnoj Gori, jer im je namijenjen, a većini i dodijeljen status stranaca, suprotno Ustavu, pa i zakonima države u kojoj jedni žive deceniju i po, a drugi više od dvije decenije. J.V.Đ.

Bošković vjeruje u dogovor socijalnih partnera Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković kazao je da je Zakon o radu živa materija, te da je kao takav podložan promjenama pod uticajem ekonomske aktivnosti i fluktacija na tržištu rada. Bošković smatra i da nema potrebe bježati od prilagođavanja zakona potrebama i ekonomiji Crne Gore. Govoreći o tome šta će njegov resor preduzeti protiv poslodavaca koji se ne budu pridržavali Zakona o radu i radnicima koji rade dvije godine na određeno ne budu dali rješenje na neodređeno, Bošković je u intervjuu za CdM rekao kako misli da će socijalni partneri naći najbolje rješenje, koje će biti prihvatljivo za sve. “Moramo biti svjesni činjenice da je ovo vrijeme koje traži neka rješenja koja će pomoći razvoju ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori”, kazao je on. Bošković je rekao kako smatra i da je rasprava na sjednicama Socijalnog savjeta “mnogo kvalitetnija i efikasnija bez prisustva javnosti”. Govoreći o zloupotrebama porodiljskog odsustva, Bošković je rekao da je kad je preuzeo resor zatekao određene nelogičnosti, nakon čega je pokrenio postupak kontrole. “Sprovedene kontrole su ukazale na postojanje zloupotreba po osnovu prava na porodiljsko odsustvo. Tako su neki privredni subjekti zloupotrebljavali ovo pravo na način što su zaposlenima od početka ili neposredno prije početka korišćenja prava na porodiljsko odsustvo uvećavali zaradu, čak za nekoliko puta. Nadležnim organima smo takve slučajeve proslijedili na dalju nadležnost, a u saznanju sam

Bošković da je nadležno tužilaštvo podnijelo krivične prijave protiv nekoliko pravnih subjekata zbog zloupotreba ovog prava”, kazao je Bošković. Kad je riječ o rješavanju pitanja interno raseljenih lica, Bošković je rekao da su aktivnosti Vlade usmjerene na intenziviranje bilateralne saradnje sa zemljama porijekla i direktne komunikacije sa raseljenim i interno raseljenim licima na

terenu. “Dobrovoljni povratak ne bilježi zadovoljavajuće rezultate kao proces integracije. Međutim, moramo da istaknemo neophodnost obostrane saradnje i aktivniji odnos zemalja porijekla u cilju stvaranja uslova za bezbjedan povratak onih koji to žele, a njih u ovom tenutku ima oko 700”, kazao je Bošković. Bo.P.


Aktuelno 11 Foto: Mirko Savović

UTORAK, 10. 12. 2013.

Jedan bubreg uspješno presađen U Kliničkom centru Crne Gore, tokom večeri sa nedjelje na ponedjeljak, urađena je prva kadaverična transplantacija bubrega crnogorskom pacijentu koji se, kako je kazao juče direktor te zdravstvene ustanove dr Milan Mijović, nalazio na listi čekanja. “Pacijentu je uspješno presađen bubreg i osjeća se dobro. Ljekari su zadovoljni njegovim stanjem, ali moramo pratiti postoperativni hirurški tok, koji traje više dana”, kazao je Mijović. Drugi bubreg, kako je rekao, nije mogao biti transplantiran zbog problema koji su pronađeni na njemu. “To je pravilo. Kada organ nije dobar za transplantaciju, ona se i ne radi”, objasnio je Mijović i podsjetio da je odmah nakon odlaska eksplantiranog srca iz Podgorice počela operacija u Kliničkom centru Ljubljana, gdje je urađena transplantacija tog organa, kao i da je tokom večeri pripremljena jetra otišla za Zagreb. J.V.Đ.

Ni riječi o LGBT pravima Crnogorski udžbenici nemaju negativnih sadržaja o seksualnoj orijentaciji, ali je uglavnom ignorišu i zapostavljaju prikaze i raspravu o brojnim društveno osjetljivim temama kao što su, između ostalih, prava osoba koje pripadaju seksualnim manjinama, različita seksualna orijentacija, istopolne zajednice i porodice. To je u najkraćem rezime prve studije o zastupljenost LGBT tema u školskim programima i udžbenicima, čiji je autor dugogodišnji NVO aktivista Aleksandar Saša Zeković. Integrisanjem LGBT tematike u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, kazala je pomoćnica ombudsmana Marijana Laković, preduprjeđuju se dalje predrasude kod mladih o LGBT pravima. A da LGBT zajednica ni naredne godine neće na adekvatan način biti prisutna u obaveznim udžbenicima za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje saopštila je Tamara Milić iz Ministarstva prosvjete, koja je, međutim, kazala da je ministarstvo spremno da to učini u najskorije moguće vrijeme.

Ministarstvo odbrane

Vojna cenzura

Porodicama zabranili da pričaju sa medijima Milica Krgović

E

pilog životne drame četiri vojne porodice kojima je naloženo iseljenje iz stanova na Starom aerodromu koje im je 2011. godine dodijelilo Ministarstvo odbrane - još se ne nazire. Osim svakodnevnog straha da će im na vrata zakucati predstavnici Glavnog grada sa nalogom za prinudno iseljenje, ove familije su suočene i sa cenzurom kada je u pitanju njihovo obraćanje medijima. Zapravo, zabranjeno im je da o problemima javno govore.

Vojni resor jednom od oštećenih vojnih lica nije dozvolio javno da se obrati medijima nakon novinarskog zahtjeva. Naime, kako saznajemo od izvora bliskog porodicama, oštećeno vojno lice uputilo je zahtjev Ministarstvu odbrane, shodno zakonskoj proceduri, da mu se dozvoli da javno o stambenim problemima govori za medije. “Iz Ministarstva odbrane, konkretno ministarke Milice Pejanović-Đurišić, saopšteno je da novinari, umjestu njemu, pitanja treba da dostave PR službi Ministar-

stva. To je čista cenzura. Ovdje se ne radi o pitanjima iz vojne službe, već o stambenim problemima sa kojima su suočene četiri porodice. Mislim da to nije u redu”, kazao je Dnevnim novinama izvor blizak vojnim porodicama. Familijama je vojni resor naložio da se do petka, 6. decembra, isele iz stanova. Međutim, ove porodice, kako saznajemo, neće napuštati domove jer nemaju gdje osim na ulicu. U njihove domove umjesto euforije pred praznike uselili su se strah i nevjerica da će na-

kon dvije godine provedene u stanovima, koje su im dodijelili upravo oni koji ih iz njih tjeraju, morati da ih napuste. “Porodice su dovede u zabludu i veoma tešku situaciju. Sve to ima posljedice i na njihove zdravlje. Oni nemaju gdje osim na ulicu. I kako bi mogli da se osjećaju nakon što im je naloženo da napuste stanove? To nije u redu i neko bi za to trebalo da odgovora”, kazao je naš izvor. Problem je eskalirao kada je nakon ponovljene raspodjele stanova porodicama naloženo da napuste stanove zbog onih koji su postali vlasnici “njihovog doma”, iako imaju krov nad glavom, doduše neuknjižen. Da stvar bude teža, i predstavnici komisije Ministarstva koji su utvrđivali i prvu i drugu rang listu priznaju da je ljudima kojima prijeti prinudno iseljenje učinjena nepravda. Ovim familijama je 7. oktobra 2011. godine ključeve od stanova, po raspodjeli koju je 2010. izvršila vojna komisija, uručio tadašnji

prvi čovjek vojnog resora, odnosno aktuelni šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić. Nakon raspodjele uslijedili su sudski postupci nezadovoljnih kolega, pa je ista komisija po pravosnažnim presudama morala ove godine uraditi novu rang listu po kojoj su se četiri familije, koje već dvije godine borave u vojnim stanovima, našle ispod crte. Iz komisije koja je utvrđivala obje rang liste objasnili su da su nadležni sudovi tokom postupaka po tužbama cijenili samo materijalne dokaze, te da za njih nije bilo vjerodostojno to što neko ima stan ili drugi objekat koji nije uknjižen, odnosno pravno ne postoji. Na navode stambene komisije navodno je reagovalo Uduženje Oštećeni učesnici oglasa 2010. Predsjednik Sindikata Vojske Mladen Burić ocijenio je za DN da ne postoji dobra volja da se riješi pomenuti problem. On smatra da ima volje situacija bi se prevazišla.


12 Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

RADNICI ULCINJSKOG CENTRA ZA KULTURU

STAV Bol i zlonamjernost ZORICA BULATOVIĆ Novinar

P

onovo je predsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković upro prstom na kolašinske novinare, koristeći prostor u dnevnom listu Pobjeda kako bi mogao da, drugi put, iznosi neistine. On nijednom nije dematovao pisanje novinarke DN i pored toga što u Pobjedi tvrdi da je sportska hala “jedan kroz jedan” opštinska svojina, a o čemu su prije nekoliko dana pisale DN i Vijesti. To je više nego smiješno, jer je očigledno da ko zna od koje godine predsjednik kolašinske opštine nije pokucao na vrata katastra. Veoma je bilo lako i jednostavno provjeriti podatke, što je sa strane DN i učinjeno. Međutim, nakon nekoliko uzastopnih afera koje novinarka DN otkrije, Brajušković je ili izbaci iz opštine ili zapomaže kako će nju i list u kojem radi tužiti jer njegova malenkost trpi duševne patnje. Pa da pojasnimo kolike fizičke i psihičke boli moja malenkost trpi u svakodnevno obraćanju njegovom veličanstvu. kako Brajušković iliti Iznogud želi da postane sultan umjesto sultana i iza sebe drži provjerenog novinara Pobjede da ispljuje ostale koji ne igraju kako lokalna vlast svira, moraću iznijeti nekoliko činjenica, pa ako koza laže, rog sigurno neće. Gdje god se desi neko okupljanje visokih zvaničnika ili se treba uljepšati trenutna situacija na terenu, Brajušković sa svojom svitom uvijek vodi jednog jedinog novinara, kao trinaesto prase, koje mu inače piše govore. Ukoliko to zaboravi da uradi, Brajuškovićevo mucanje pri izlaganju jasan je pokazatelj da na vrijeme nije dobio tekst, i tako, sa terena imate samu jednu sliku. akon zemljotresa u Međuriječju, kada sam ga pozvala da saopšti kakvo je stanje na terenu, on je kazao da pitam sve o tom dešavanju novinara Pobjede, a ista takva situacija je bila kad smo pisali ko gazduje sportskom halom i čuvenim Bijelim dvorom, kad se od Kolašina do državnog vrha nije znalo ništa, a i ptice na grani znaju kome je dat i ko ga je urnisao. I tada je Brajušković kazao da pitam novinara Pobjede, pa mi ni tada, a ni sada nije jasno ko je predsjednik kolašinske opštine. Da je jako teško u ovakvim situacijama biti novinar u Kolašinu govori milion podataka, a Brajušković zaboravlja da ovaj “zlonamjerni” novinar DN nikad do sada nije imao ni jedan jedini demanti na svoje pisanje, ali je zato moja malenkost bila izbačena iz Opštine upravo od njega, nazivana pogrdnim imenima, te praćena psovkama, što od njega, što od mnogobrojnih sekretarica iliti opštinskih “kerbera”, kako volim da nazovem ta čudna “slatka” stvorenja. ogu i da spavam ispred predsjednikovog kabineta, ali ni po deset dana odgovore na svoja pitanja ne mogu da dobijem, a slična je situacija i sa ostalim novinarkama. Režimskom novinaru je dozvoljeno da napiše tekst iz kafanice i objavi posjetu nekog državnog funkcionera Kolašinu iako njegova noga tog dana nije kročila na tlo ovog grada. Kolega je dozvolio da se preko njegovog lista plasiraju neistine na račun novinarki Kolašina. Za sve što sam napisala imam snimak, pa ako gospoda na čelu sa Brajuškovićem žele još jednu aferu “Snimak”, samo neka kažu, sa zadovoljstvom ću pustiti da i građani Kolašina a i crnogorska javnost saznaju čime se bavi kolašinska lokalna uprava. E sad vidite ko koga ovdje treba da tuži za fizički i psihički bol. o će ovoga puta trčati počasni krug i ko će biti maratonci ostavljam lokalnoj upravi i Pobjedi da sami odluče o startu i cilju koji su danas sami postavili.

A

N

M

K

Spremni i za radikalizaciju ULCINJ - Radnici Centra za kulturu staviće u četvrtak ključ u bravu na sve objekte koji posluju pod okriljem te institucije ukoliko im do tada nadležni ne odgovore na zahtjeve. Radnici Doma kulture, biblioteke i muzeja u subotu su započeli dvočasovni protest zbog neisplaćenih ličnih dohodaka i poreza i doprinosa. Njima se duguje devet plata, a 36 mjeseci im nije uplaćivan radni staž. Traže da prvi čovjek grada Nazif Cungu ispoštuje dogovor i podmiri sva dugovanja. “Predsjednik opštine nije ispoštovao dogovor prema Sindikalnoj organizaciji Centra za kulturu. Obećao nam je još kada smo pokrenuli ranije proteste da će izmiriti sva dugovanja. Do toga još nije došlo. Tražimo da nam se izmire sve obaveze, kao što su zaposlenima u Opštini”, kazala je predsjednica Sindikalne organizacije Ljiljana Janinović. Radnici, koji su se juče okupili u biblioteci, poručili su da će zatvoriti sve objekte ukoliko do četvrtka ne stigne odgovor. “Generalni štrajk počinjemo u četvrtak u 11 časova”, izričiti su radnici. Njih 20 je odlučno i imaju jedinstveni stav, pa tako ukoliko im nadležni ne odgovore, vrata Centra za kulturu, biblioteke i muzeja, kako

Radnici Centra za kulturu

navode, niko neće moći da otvori. Radnike je juče podržao i predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Šefki Keko Ljamović. On se, kako je rekao, sastao sa predsjednikom opštine i razgovarao o problemu radnika Centra za kulturu. “Predsjednik opštine je upoznat sa problemom, nastojao je da izmiri obaveze, ostalo je još tih devet plata koje se duguju radnicima još od prethodne garniture vlasti”, kazao je Ljamović. On je dodao da je Cungu nastojao da i to izmiri i isplati, ali kako je došlo do skraćenja mandata Skupštine opštine, nije u prilici da to učini.

“Nemoguće je, kako mi je rekao Cungu, donijeti sad takvu odluku na osnovu ugovora koji je potpisao gradonačelnik sa Ministarstvom finansija, da se Opštini dozvoli kredit od dva miliona, kako bi se izmirila dugovanja prema svim radnicima javnih preduzeća. Cungu mi je rekao da se mora sačekati februar i formiranje nove vlasti, koja je obavezna da ispoštuje taj ugovor”, istakao je Ljamović. On je ocijenio da štrajk radnika Centra za kulturu nikako ne ide u prilog ni Opštini, ni građanima. Ali, kako je rekao, zaposleni samo traže ono što im pripada.  S.G.

BUDŽET ZA 2014. GODINU

Još se nadaju kompenzaciji KOLAŠIN - Nacrtom odluke o budžetu opštine za narednu godinu izvršna vlast nije planirala da završi višemilionsku kompezaciju sa državom, koja bi relaksirala kolašinsku lokalnu upravu znatnog dijela duga. Prema dogovoru od prije skoro tri godine, Vlada je trebalo da kolašinskoj lokalnoj upravi otpiše dug od oko 3,5 miina eura za poreze i doprinose, a da zauzvrat u državno vlasništvo pređu objekti i zemljište u sportskoj zoni. Ta kompenzacija je bila planirana i za ovu godinu, a pošto ni do decembra nijesu ostvarena obećanja bivšeg premijera Igora Lukšića iz 2011. godine, rađen je rebalans, prema kojem Opština u minulih jedanaest mjeseci nije prihodovala ni četvrtinu planiranog. Prema riječima potpredsjednika opštine Đorđija Živkovića, u izvršnoj vlasti nijesu izgubili nadu da će se riješiti ogromnog duga za poreze i doprinose, tj. da će Vlada ispu-

niti obećanje. “Tog iznosa nema u nacrtu budžeta za nerednu godinu, jer se mi nadamo da se kompenzacija može dogoditi do kraja decebra. Rebalans budžeta za ovu godinu, ipak, smo morali uraditi bez tog prihoda, ali nije razlog samo to. Bili smo ograničeni i nekim rokovima, a izmjene i dopune odluke su se morale raditi i zbog nekih drugih umanjenih prihoda”, kazao je Živković. Prema nacrtu budžeta za narednu godinu jasno je da će lokalna vlast najviše opet potrošiti na tekuće rashode, to jest funkcionisanje opštinskih službi. Tek šestina planiranih prihoda od oko 4,3 milona eura biće potrošena na kapitalne izdatke. Iako se nekoliko puta do sada pokazalo da su kreatori budžeta bili nerealni kada je riječ o planiranim prihodima od poreza i naknada, i za narednu godinu su bili vrlo ambiciozni. Tako je planirano da

se u opštinsku kasu slije skoro oko 2,5 miliona eura. Oko 500.000 eura planirano je da se prihoduje prodajom opštinske imovine. Toliko u Opštini tokom 2014. godine planiraju i da uzmu na pozajmicu od banaka. Po 1,2, odnosno, 1,3 miona eura lokalna uprava će potrošiti na zarade zaposlenih i vraćanje starih dugovanja. Sudeći prema planiranom iznosu od 300.000 eura za otpremnine, predsjednik opštine Darko Brajušković je planirao da znatno rastereti administraciju viška zaposlenih. Kako je kazao funkcioner OO DF Aleksandar Dožić, opšta konstatacija za predlog budžeta za 2014. godinu jeste da je nerealan i ekonomski neodrživ i neefikasan. Analizirajući predlog budžeta lako je doći do zaključka, kako on tvrdi, da ovakav kakav jeste predstavlja stereotipni dokument koji je maksimalno zastario i ne daje mogućnost da Kolašin krene sa mrtve tačke.  Z.B.


Aktuelno 13

UTORAK, 10. 12. 2013.

BUDUĆE INVESTICIJE

Džaba zona kada nema radnih mjesta Zorica Bulatović

L

okalna uprava je velika očekivanja polagala u biznis zonu, ali od investicija, bar za sada, nema ništa. Opozicija smatra da je biznis zona nepotrebna, odnosno da cijeli Kolašin treba da bude jedna biznis zona, te da je za sadašnje stanje, ne samo u Kolašinu već i u cijeloj Crnoj Gori, kriva država. Takođe tvrde da kad oni dođu na vlast, a već su jednom bili pa proizvod njihovog rada nije teško procijeniti, gradom će teći med i mlijeko. Osim toga oni tvrde da će pored mnogih boljitaka Kolašinu, kad oni opet dođu na vlasti, uslijediti i ozdravljenje privrede.

KOLAŠIN – Predstavnici vlasti u gradu na Tari tvrde da je biznis zona pretpostavka daljeg razvoja Kolašina, te da bez nje nema napretka. Kako je kazao potpredsjednik kolašinske opštine Đorđije Živković iako ima interesovanja, još nijedan investitor nije započeo neku djelatnost. On takođe tvrdi da Biznis zona do sada nije građevinski bila spremna, ali da to ni u kom slučaju ne bi investitorima smetalo da su se odlučili za gradnju, te da, po njegovoj pretpostavci, potencijalni investitori čekaju neke olakšice na državnom nivou.

● MJESTO PROPALE PRIVREDE Sa druge strane, predsjednik OO SNP Đuro Milošević rekao je da je sadašnje mjesto biznis zone, mjesto propale kolašinske industrije. “Tamo smo nekad imali fabriku čeličnih i aluminijskih užadi, transportno preduzeće, imali smo Veletrgovinu komerc, a šta sad imamo? Nemamo ništa. Sad imamo samo jednu pilanu i to našeg sugrađanina koji je i jedini biznismen u toj čuvenoj zoni. Donošenje bilo kakvih planova, nekakvih povlastica za ovu zonu, po meni je beskorisno”, kazao je Milošević. On smatra da su bez promjene poslovnoh ambijenta u državi, sve biznis zone i odluke lokalnih parla-

menata beskorisne. “Isključivi krivac što se još nije pojavio ni jedan investitor koji bi krenuo sa nekom proizvodnjom je država, jer više niko u ovoj zemlji nije siguran za svoj kapital. Sami vidite koliko je samo stečajeva na državnom nivou bilo ove godini, 300 i nešto, što je 100 više nego prošle godine. Što dovoljno govori o poslovnom ambijentu i biznisu u cijeloj Crnoj Gori”, kazao je Milošević. On je takođe više nego siguran da investitora neće biti sve dok Crna Gora ne postane pravna država koja će pružati sigurnost prije svega samim građanima, a onda i njihovoj imovini. Iz OO SNP takođe smatraju da je biznis zona locirana na pogrešnom mjestu, te ne znaju ko će na strminu kod rijeke Plašnice i ispod same gradske deponije doći nešto da gradi. Takođe su mišljenja da su lokalni čelnici trebali da proglase biznis zonom cijele Bakoviće sa jedne i druge strane magistralnog puta gdje je nekad u stvari bila industrijska zona.

● NEMA PODSTICAJNIH MJERA Funkcioner OO Demokratskog fronta Aleksandar Dožić smatra da je biznis zona bila dobra inicijativa koja je potekla od strane lokalne vlasti, ali sa nedovoljno podsticajnih mjera koje bi privukle inve-

MUČENJE ŽIVOTINJA

Uhapšeni zbog ubijanja psa Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije, Centra bezbjednosti Berane i Odjeljenje bezbjednosti Andrijevica rasvijetlili su krivično djelo ubijanje i mučenje životinja za koje se osnovano sumnja da su ga počinili M. S. (50), rođen u Peći, i D.S. (44), rođena u Plavu, oboje nastanjeni u Andrijevici. Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, sumnja se da su M. S. i D. S., 7. decembra 2013. godine, na obali rijeke Kraštice, u neposrednoj blizini izbjegličkog naselja u Andrijevici, počinili pomenuto krivično djelo na način što su, koristeći drvene štapove, udarili više puta po glavi i tijelu psa, a potom omogućili da povrijeđenu životinju muče do uginuća četiri druga psa koje posjeduju M. S. i D. S. “Policijski službenici su odmah po saznanju za događaj izašli na lice mjesta, obavijestili nadležnog državnog tužioca, izvršili uviđaj, kojom prilikom je pronađen leš uginule životinje i izuzeli druge tragove koji su rezultirali identifikovanjem M. S. i D. S., koji se sumnjiče za izvršenje krivičnog djela. Od strane nadležnog veteri-

narskog službenika izvršen je pregled leša uginule životinje. Od M. S. i D. S. su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Andrijevica prikupljena obavještenja na okolnosti pomenutog događaja i oni će biti procesuirani podnošenjem krivične prijave zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ubijanje i mučenje životinja”, stoji u saopštenju UP. Predsjednica Udruženja za zaštitu životinja Svetlana Manojlović kazala je u izjavi za DN da nema komentar na brutalno ubijanje životinje, dodavši da je reakcija policije svijetao primjer koji uliva nadu da će, osim ljudi, u budućnosti biti zaštićene i životinje od ovakvih postupaka. “Nemam komentar na taj brutalan čin. Reakcija Uprave policije je svijetao primjer i govori da će ne samo ljudi nego i životinje biti zaštićeni od ovakvih postupaka. Ovakvih primjera ubijanja i mučenja životinja nagledala sam se puno tokom 15 godina bavljenja zaštitom životinja, ali tada nije bilo reakcije nadležnih. Zato je ova reakcija policije važna, jer demokratija znači da svi budu zaštićeni”, kazala je Manojlović.

Kolašinci se nadaju novim radnim mjestima stitore. On jedodao da u DF-u imaju “čarobnu formulu” uspjeha i za biznis zonu. “Mi smo uvidjeli takvo stanje, pa smo na skupštinskim sjednicama ukazivali na mjere koje mogu privući buduće investitore. Predlagali smo da kompletana opština Kolašin bude biznis zona i kao takva mogla bi privući zainteresovane investitore. Jedan od najlošijih lokaliteta na teritoriji kolašinske opštine po nama je pretvoren u biznis zonu i pretpostavljamo da iz tog razloga investitori nijesu zainteresovani i da ih zbog toga i nema”, kazao je Dožić. On takođe tvrdi da nema zainteresovanih investitora zbog nedo-

voljno podsticajnih mjera, dodavši da će i lokalna uprava morati da se uključi u neka ulaganja. “Kad DF dođe na vlast napraviće takve podsticajne mjere koje će stvarno zainteresovati buduće investitore, što znači da ćemo svakom ko bude spreman da otvori novo radno mjesto izlaziti maksimalno u susret sa svim mogućim podsticajnim mjerama koje može lokalna vlast da daje, u okviru zakonskih normi”, poručio je Dožić. On je kazao da ozbiljne investitore koji imaju u planu otvaranje novih radnih mjesta treba pomagati čak i sredstvima iz Budžeta. Jedan od mnogih kolašinskih

biznismena Dragić Jeknić tvrdi da je najbitnije da se otvore radna mjesta, a gdje će ona biti, u Bakovićima ili na Drijenku, manje je bitno. “Bitno je da shvati i vlast i opozicija da investitori ne moraju biti parajlije iz bijelog svijeta koje će na ovu smrzlinu u decembru kopati temelje budućih fabrika, već da to mogu biti i domaći investitori iz Crne Gore i Kolašina koji će uz pomoć države i opštine krenuti u otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih i školovanih ljudi i kako bi svakodnevni odliv ljudi iz ovog kraja prestao”, kazao je Jeknić.

PORTO MONTENEGRO

Novi vezovi za najbolju marinu TIVAT - Početak radova na izgradnji nove faze marine obilježen je juče u Porto Montenegru. Do polovine avgusta naredne godine, pored postojećih 250, marina će dobiti još 150 vezova. Izvođač radova je kotorska kompanija “Yu Briv”, a vrijednost ove faze, nazvane 2A i naredne 2B, koja će početi u septembru iduće godine, jeste 25 miliona eura. Konferencija za novinare održana je na brodu kotorske kompanije, koji je prevozio novinare, partnere kompanije “Adriatic Marinas”, u sklopu koje posluje Porto Montenegro, kao i brojne goste, među kojima je bio i predsjednik tivatske opštine Miodrag Kankaraš. O toj značajnoj investiciji govorili su direktor izgradnje Porto Montenegra Toni Skols i tehnički direktor kompanije “Yu Briv” Dejan Đurović. Uz izgradnju nove pumpne stanice, koja će zamijeniti postojeću, radovi podrazumjevaju proširenje postojećeg gata 3 na zapad u dužini od 200 metara i izgradnju novog gata 5, od sjevera ka jugu dužine 250 metara, kazao je Toni Skols, istakavši da imaju puno povjerenje u kompaniju “Yu Briv” da će kvalitetno i u roku završiti predviđeni posao. “Završetkom ovih poslova Porto Montenegro će biti najbolja marina za super jahte u Mediteranu. Erste banka je odobrila kredit i ovo je

Počeli radovi na novim vezovima početak dugoročne saradnje Porto Montenegra i ove banke. Realizacija ovog projekta će dovesti do novih investicija i novih radnih mjesta”, istakao je Skols. Naglašavajući da se radi o veoma kompleksnom poslu, direktor kompanije “Yu Briv” Dejan Đurović je kazao da će izgraditi blizu 600 metara

operativne obale. “A aktivnosti će se obavljati na čak 75.000 kvadrata na moru i ispod mora, znači bićemo prisutni na svih 75 hektara. Veliki je posao i možda je rok od osam mjeseci preoptimističan, ali mi smo ubijeđeni da ćemo sve poslove obaviti u roku”, kazao je Đurović.  Z.K.

Počela izgradnja “Ksenije” U naselju Porto Montenegro ovih dana počela je zgradnja šestog po redu stambenog poslovnog objekta “Ksenija”, koji će imati 48 stambenih jedinica i desetak šoping prostora za neke nove sadržaje. “U naselju trenutno ima 46 šoping

ili ritel jedinica uključujući i pet restorana i niz brokera i različitih butika, a novi poslovni prostor će znatno poboljšati ponudu jer je ove godine bilo povećano interesovanje, posebno crnogorskih privrednika”, naveo je PR menadžer kompanije Danilo Kalezić.


14 Aktuelno

UTORAK, 10. 12. 2013.

istraživanje

Žene su postale marketinški instrument Radoičić i Perović

NIKŠIĆ - Svakodnevno se u crnogorskim dnevnim novinama pojavljuju slike kojima se pojam žene i njenog tijela vulgarizuje i zloupotrebljava najčešće u marketinške svrhe, pokazalo je istraživanje koje je u sklopu kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” realizovao Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje opštine Nikšić. Kako je navedeno iz Sekretarijata, u toku novembra analizirano je šest dnevnih novina kako bi se istražilo na koji način i u kojoj mjeri se zloupotrebljava žensko tijelo u medijima. Analizirane su dnevne novine Pobjeda, Dan, Dnevne novine, Blic Crna Gora, Novosti Crna Gora. “U toku ove analize, prikupljeno je 128 slika kojima se pojam žene i njenog tijela vulgarizuje i zloupotrebljava, prije svega u marketinške svrhe. Od ovog broja slika, 66 ih je različitih dok se ostale ponavljaju. Svakodnev-

no se u dnevnim novinama pojavljuju ovakve slike, i ovaj broj je zaista zabrinjavajući”, kazala je Maja Radoičić iz Sekretarijata. Istraživanje je pokazalo i da je zloupotreba ženskog tijela prisutna, najčešće, u marketinške svrhe kao što su erotika – oglasi, najava filmova, igrica, klipova i promocija članaka. “Žene, kao subjekat, postale su pravi marketinški instrument/objekat kroz štampane medije i imaju moć vizuelnog efekta”, ocijenila je Radoičić. Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje uradio je i istraživanje javnog mnijenja o nasilju nad ženama. Rezultati istraživanja između ostalog pokazuju i da najveći broj ispitanika smatra da nasilje nad ženama nije česta pojava u našem društvu. “Ispitanici koji smatraju da je nasilje nad ženama česta pojava u našem

društvu misle da je to najčešće zbog potrebe muškarca da je žena uvijek podređena i tradicionalne nadmoći muškarca u našem društvu”, rekla je Tatjana Perović iz Sekretarijata. Manji je broj ispitanika koji su bili svjedoci nasilja nad ženama. Ispitanici kažu da su nasilje vidjeli u porodici rođaka ili prijatelja. Zabrinjava i podatak da najveći broj ispitanika ne poznaje mehanizme koji su zakonom definisani za prijavu nasilja i za zaštitu žrtve nasilja, kao ni vrste kazni propisane za počinioca krivičnog djela. Istraživanje je sprovedeno na teritoriji opštine Nikšić, a u njemu je učestvovalo 300 ispitanika. Upitnik je imao 23 pitanja kojima su obuhvaćeni ispitanici muškog i ženskog pola, iz prigradske, gradske i seoske sredine, različitih obrazovnih profila i različitog bračnog statusa. M.R.

mjesto humanosti

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 232 KO DUČICE, označene kao: katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2; katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2; katastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2.

Budva dobija dnevni centar

SVOJINA: Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2 i katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2 iznosi 10.045,00 eura. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2, iznosi 202.226,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, na dan 15.08.2013. godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 961-92-9 od 24.07.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 12.10.2010.godine, iznosi 145.688,34 €, kao i iznos od 2.052,71 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 27.12.2013.godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ’’MEX’’, Nikšić, sa početkom u 11.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

BUDVA - Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović i v.d. direktor Centra za socijalni rad opština Kotor, Tivat i Budva Vasilije Todorović potpisalil su juče u Podgorici memorandum o razumijevanju za osnivanje i izgradnju objekta Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u opštini Budva. Centar će biti u velikom poslovnom prostoru u prizemlju luksuzne zgrade “Nivel” na zaobilaznici u Budvi, koji je Opština na ime duga za komunalije istoimene podgoričke firme preuzela u svoje vlasništvo. “Budva je još jedna opština u Crnoj Gori koja će u okviru dnevnog centra pružati socijalne usluge na lokalnom nivou djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Gradnjom dnevnih centara želimo da omogućimo još viši stepen ostvarivanja prava djece i omladine sa smetnjama i teškoćama u razvoju,

njihove socijalizacije i integracije u zajednicu na principima jednakih mogućnosti i pripremi za inkluzivno obrazovanje ili povećanje samostalnosti i vještina u skladu sa njihovim mogućnostima”, istakao je ministar Bošković. Predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović najsrdačnije je zahvalio ministru Boškoviću na saradnji i razumijevanju iskazanom tokom posljednjih mjeseci u pripremi cijelog projekta. “Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju postaće drugi dom za više od tridesetoro registrovane budvanske djece i omladine sa težim ili lakšim poteškoćama. On ujedno treba da predstavlja i sigurnost roditeljima da će njihova djeca dobiti najveću moguću pažnju i stručnu pomoć. Svim našim sugrađanima, uvjeren sam u to, ovaj centar postaće mjesto humanosti i dobročinstva”, istakao je predsjednik Rađenović. N.L.

plate isplaćene

Ćapin nije odgovorno lice HERCEG NOVI - Zaposlenima u JU Muzej “Mirko Komnenović” i Galerija “Josip Bepo Benković” uplaćena je plata tokom jučerašnjeg dana, saopšteno je iz kabineta predsjednika opštine Dejana Mandića. Kako je navedeno u saopštenju, lični dohoci nijesu mogli da budu isplaćeni na osnovu dopisa koji je potpisala Radmila Ćapin, jer Skupština opštine nikada nije dala saglasnost na odluku Upravnog odbora ove ustanove da se gospođa Ćapin imenuje za vršioca dužnosti direktora. “Samim tim ona nije ni upisana kao odgovorno lice u Centralni registar Privrednog suda da bi mogla zvanično da zastupa ovu ustanovu”, istakli su iz kabineta. Dodaju i da je predsjednik opštine

Dejan Mandić u telefonskom razgovoru 5. decembra Ćapin saopštio da će isključivo insistirati na poštovanju zakonitosti, u konkretnom slučaju na poštovanju odluke Skupštine opštine kojom je Nataša Tatalović imenovana za vršioca dužnosti direktora muzeja i galerije. To znači, kako navode iz Mandićevog kabineta, da nije bilo ni potrebe za bilo kakvim političkim pritiscima, dodajući da je sa ovim u potpunosti saglasan i Kolegijum predsjednika Opštine. U saopštenju je navedeno i da se održavanje 47. Hercegnovskog salona ne smije dovesti u pitanje jer su sredstva obezbijeđena, dodajući da je krajem prošle nedjelje Ćapin i o tome bila obaviještena pismenim putem. S.M.


Aktuelno 15

UTORAK, 10. 12. 2013.

PREMINULI Lidija Vukova Darmanović rođena Gojnić, 8. decembra 2013. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 10. decembra u 15 sati na groblju Čepurci. Kuća žalosti Ulica bratstva i jedinstva 19.

Srećko pok. Vuksana Samardžić 8. decembra 2013. u 50. godini. Sahrana će se obaviti 10. decembra u 14 časova na mjesnom groblju Crkve Svetog Pokrova na Dragalju.

Radul Dragoljuba Delić

Neću žvaku, vrati mi kusur obespravljeni potrošači

Beća Čoković

U

današnjem vremenu teške ekonomske situacije, naročito na sjeveru Crne Gore, po mišljenju većine građana Bijelog Polja, umjetnost je živjeti i preživljavati u postojećim okolnostima. stoga, u sve izraženijoj krizi i najmanjanja “sitnica”, pogotovo ona vezana za novac, iritira stanovništvo. kod Bjelopoljaca “privilegovano” mjesto zauzimaju nepravilnosti vezane za neuredno vraćanje kusura, ali i različite cijene artikala u prodajnim objektima.

BIJELO POLJE - Koordinator Inicijativnog odbora za ekonomski razvoj sjevera Radomir Jokić rekao je da se u prodavnicama dešava da da je jedna cijena ispod artikla, a druga nakasi. “Često se dešava da među kupcima dođe do zabune u vezi sa cijenom artikla. Jedna cijena je ispod artiklam, a druga se naplaćuje na kasi. Radnici u trgovačkim marketima vjerovatno ne mogu snositi krivicu za to, ali mogu kompanije koje takvim postupkom obmanjuju potrošače. Postoji agencija za zaštitu potrošača koja, po mom mišljenju, adekvatno ne obavlja posao. Ne pamtim da je neko od njih došao u Bijelo Polje, i uopšte na sjever države, da bi obišao maloprodajne objekte zbog otklanjanja eventualnih nepravilnosti”, kazao je Jokić. Kako je naveo, pored razlike u cijeni, iritira i neuredno vraćanje kusura u sitnijim apoenima. “To mi građani doživljavamo kao vid manipulacije ili blaže rečeno pljačke. Cijena se zaokružuje kako to trgovcima odgovara. Naglašavam da su radnici najmanje krivi zato jer u konkretnom slučaju se može govoriti i o klasičnom mobingu prema njima od strane pretpostavljenih”, ocijenio je Jokić.

●Građane zakidaju i na kusuru Slično mišljenje dijeli i penzionisani profesor Ratomir Žurić navodeći da zbog razlike u cijenama i neadekvatno vraćenog kusura nekada nije u mogućnosti da trguje u nekom drugom objektu. “Bilo je slučajeva da zbog 10 centi prodavac usitni novčanicu od pet eura, a kada meni treba da se vrati kusur u nedostatku sitnijih apoena ponekad ostanem uskraćen za to ili se desi da dobijem žvaku. Smatram da sve poslovođe u trgovinskim objektima mogu naći vremena da odu u banku i podignu kovanice u sitnim apoenima. U tom slučaju i potrošači bi manje gledali sa podozrenjem i gunđali na neuredno vraćanje kusura”, kazao je Žurić. Ugledni bjelopoljski biznismen Dragomir Zajo Duborija smatra da ni građani nemaju dovoljan nivo kulture prilikom trgovine. “Prvenstveno treba da posvete pažnju deklaracijama prilikom kupovine određenih artikala. Po svoj prilici i inspektori koji treba da kontrolišu kvalitet hrane još su na Birou rada, jer bi u suprotnom radili svoj posao. Mogu slobodno da kažem da jedemo najnekvalitetniju hranu”, kazao je Duborija, dodajući da stoje navodi

Zakon na strani potrošača

Zakon o zaštiti ekonomskih interesa potrošača navodi da je obaveza trgovca prilikom prodaje proizvoda da potrošaču isporuči proizvode po ugovorenim cijenama ili po cijenama obrazovanim u skladu sa propisanim kriterijumima i pravilan obračun cijena i proizvode u ugovorenom, odnosno propisanom roku isporuke. U dijelu obavještenja o cijeni trgovac je, između ostalog, dužan obavijestiti potrošača o važećoj cijeni proizvoda koja mora biti vidno istaknuta a važeća cijena se ističe na robi ili neposredno pored nje, kao i na robi u izlogu. Ukoliko je roba male veličine ili neprikladna za isticanje cijene na svakom pojedinačnom primjerku, cijena se ističe na zbirnom pakovanju. Što se tiče vraćanja kusura, zakonodavac takvu stavku po svoj prilici nije predvidio jer su građani u međuvremenu vjerovatno “pokvarili svoj pošteni nacionalni imidž”. u vezi sa neurednim vraćanjem kusura u prodajnim objektima.

●Potrošači u eu su zaštićeni Predsjednik NVO MMNE Željko Đukić potvrdio je da se već duže vrijeme provlači tema da potrošači bivaju prevareni u prodajnim objektima.

“Evidentno je da se putem televizije i dnevnih glasila gotovo svakodnevno reklamiraju povoljne cijene određenih prehrambenih artikala. Uprkos akcijskoj ponudi na izložbenom štandu često se desi da taj isti artikal bude skuplji prilikom naplate na kasi”, kazao je Đukić. Kako je naveo, u Bijelom Polju ne postoji agencija koja bi zaštitila prevarene potrošače i kaznila kompanije koje se bave takvim radnjama. “Podržaćemo inicijativu da se u Bijelom Polju osnuje jedna takva agencija koja bi vršila monitoring i pratila rad maloporodajnih objekata, formiranje i promjenu cijena. Inače, svako zakidanje građana treba rigorozno sankcionisati te zato apelujem na njih da svaki slučaj prijave kako bi se moglo normalno trgovati”, poručio je Đukić. Prema njegovim riječima, u EU, čijem članstvu Crna Gora teži, vodi se briga o zaštiti potrošača. “Imao sam priliku da boravim u zemljama zapadne Evrope i uvjerio se da se i najmanji apoen kusura vraća potrošaču. Naravno, svaki mušterija ima pravo da časti prodavca, ali nesporno je da se cjelokupan kusur mora vratiti”, dodao je Đukić. Poslovođa jednog gradskog marketa potvrdio je da problem u vraćanju kusura predstavljaju kovanice u sitnim apoenima, pravdajući se da ih ponekad nema ni u bankama. U filijali Hipotekarne banke u Ulici slobode demantovali su takve navode i tvrde da sve banke mogu da obezbijede dovoljne količine sitnijih apoena ukoliko postoji volja klijenata za njihovu nabavkom. U Tržišnoj inspekciji u Bijelom Polju nijesu željeli da komentarišu prezentirane navode već su za sve informacije uputili na Upravu za inspekcijske poslove u Podgorici.

gro radnik

Građevinci dali rok od mjesec dana BIJELO POLJE - Uprkos hladnom vremenu, 30-ak bivših radnika GRO Radnik juče se ponovo okupilo ispred Opštine u nadi da će ostvariti prava iz radnog odnosa. Podsjećajući da su im prava uskraćena od 1992. godine, kada je firma otišla u stečaj i njih 1.500 završilo na Birou rada, član Inicijativnog odbora za zaštitu prava radnika Izet Ćatović prenio je

okupljenim kolegama da nadu polažu u predsjednika opštine Aleksandra Žurića. “Predsjednik našeg odbora Svetozar Čabarkapa, koji iz opravdanih razloga nije bio na jučerašnjem protestu, putem telefona kazao je da je razgovarao sa predsjednikom Žurićem, koji je obećao da će inicirati kod resornih ministarstava da se uđe u

rješavanje naših zahtjeva. Ostavljen je rok od mjesec dana i onda ćemo vidjeti koliko su nadležni voljni da nam izađu u susret”, rekao je Ćatović. On je poručio da će radnici u suprotnom biti prinuđeni da blokiraju kapije bivšeg preduzeća kako oni koji koriste njihove prostorije ne bi mogli da funkcionišu. “Naši zahtjevi su da nam se po-

veže staž za čitavo vrijeme provedeno na Birou rada kako bismo mogli da ostvarimo pravo na penziju, da se obezbijedi otpremnina po godini staža, da invalidi dobiju ravnopravan status sa ostalim kolegama u državi i da se za bivše radnike preduzeća obezbijedi adekvatan socijalni program”, poručio je Ćatović. B.Č.

8. decembra 2013. u 59. godini. Sahrana će se obaviti 10. decembra u 14 časova na groblju pod Trebjesom.

Milisav Žiža Pupović 1947, 8. decembra 2013. Sahrana je obavljena 9. decembra u 12 časova na gradskom groblju Ravni, Pljevlja.

Milijana Batrića Vukićević rođena Božović, 8. decembra 2013. u 96. godini. Sahrana je obavljena 9. decembra u 14 časova na groblju u Zabrđu.

Ilija Savov Milačić 8. decembra 2013. u 85. godini. Sahrana je obavljena 9. decembra u 15 časova na groblju Čepurci. Kuća žalosti Ulica 8. jula 3, Podgorica.

Ljubica Dimitrija Ćetković rođena Raspopović, 8. decembra 2013. Sahrana je obavljena 9. decembra u 15 časova u Gornjim Crncima.

Pavle P. Krivokapić 8. decembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 9. decembra.

Anica Vukote Kankaraš rođena Rogač, 7. decembra 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 9. decembra u 14 časova na gradskom groblju pod Trebjesom.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


16 Globus

UTORAK, 10. 12. 2013.

VITALIJ KLIČKO:

Nećemo policijsku državu

K

IJEV, BRISEL Policija je juče iz centra Kijeva uklanjala šatore i barikade komijerke, koja je su postavili demonstranti, a opozicija je ozbiljno upozorena da se “ne služi kaznu zatvora. “Ako predsjednik upotrijebi silu igra” sa strpljenjem vlasti. U međuvremenu su pretresene prostorije stranke Julije Timošenko, a policija je negirala bilo kakvu vezu sa tim. Predsjed- to čini na sopstvenu odgovornost. nik Viktor Janukovič poručio je da je spreman za razgovore s opozicijom. Nijedan Ukrajinac nije voljan da živi u policijskoj državi”, rekao je ranije opozicioni lider stranke Udar Vitalij Kličko. Na ulicama Kijeva i toUkrajinska policija rastjerala je stranka bivše premijerke Julije Ti- kom dana je bilo napeto - desetine demonstrante koji su blokirali sje- mošenko, Otadžbina, saopštila je policajaca za razbijanje demonstradište vlade u Kijevu, dok je državni da su specijalne snage policije spro- cija u punoj opremi bilo je postavtužilac Viktor Pčonka pozvao pri- vele pretres njenih prostorija. Port- ljeno ispred kijevske gradske uprastalice opozicije, okupljene oko sje- parol te stranke naveo je da je poli- ve, pošto je isticao rok koji je sud podišta vlade, da “ne izazivaju strplje- cija pokušala da pristupi serverima stavio demonstrantima da izađu iz nje vlasti”. Demonstranti su se po- koje stranka koristi, kao i da je njen zgrade koju su zauzeli. U međuvretom preorjentisali ka Trgu nezavi- sajt nije bio dostupan tokom juče- menu je pokrenuta istraga o rušesnosti, mjestu održavanja protesta rašnjeg dana. Policija je, međutim, nju spomenika Lenjinu, do kog je prethodnih dana, uzvikujući “Po- negirala da je izvela bilo kakvu ope- došlo u nedjelju. licija sa narodom!”. Istovremeno, raciju u sjedištu stranke bivše pre“Tužilaštvo je počelo da priku-

plja dokaze - video materijale i izjave svjedoka, uključujući one na internetu, o uništavanju Lenjinovog spomenika koje je počinila jedna grupa”, rekao je Oleg Tatarov iz ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova. U Ukrajini već danima traju protesti zbog odluke vlasti da ne potpiše Sporazum o pridruživanju s Evropskom unijom, već da jača saradnju s Rusijom. Suočen s masovnim protestima zbog odustajanja od sporazuma s Evropskom unijom, ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič pristao je da se sastane sa tri bivša predsjednika i opozicijom, kako bi se pronašao kompromis. U međuvremenu, iz Brisela ne

prestaju da stižu upozorenje vlastima u Kijevu. “Evropska unija ima pravo, ali i obavezu da stane uz narod Ukrajine u ovom vrlo teškom trenutku, jer na značajan način doprinosi Evropi. Zatražio sam od predsjednika Janukoviča da se uzdrži od upotrebe sile protiv ljudi koji mirno demonstriraju i da poštuje slobode koje su za nas u Evropi tako važne”, rekao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo. U Kijev bi trebalo da stigne i šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton kako bi pomogla u rješavanju političke krize. Ukrajinsku opoziciju podržava i holivudski glumac Džordž Kluni, koji se tamošnjoj javnosti obratio video-porukom.


Globus 17

UTORAK, 10. 12. 2013.

IZVJEŠTAJ

PUTIN JAČA KONTROLU NAD MEDIJIMA

Svjetska banka: Šest zemalja regiona izašlo iz recesije

Rusija danas umjesto agencije RIA novosti

Niska kupovna moć, nezaposlenost i upitna održivosti izvoza ostaju hronični problemi u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, BiH, Albaniji i Kosovu

MOSKVA - Najnovijim ukazom, objavljenim juče, ruski predsjednik Vladimir Putin ukinuo je državnu novinsku agenciju RIA Novosti i osnovao novu Rusija danas, koja preuzima svu imovinu u Rusiji i inostranstvu. Osnovni zadatak nove agencije biće da “izvještava o državnoj politici Ruske Federacije kao i promociji imidža Moskve u inostranstvu”, navodi se na sajtu Kremlja. Istim ukazom se novoj međunarodnoj informativnoj agenciji Rusija danas pripaja radio u državnom vlasništvu Glas Rusije, a redakcija novina Rosijskaja gazeta se reorganizuje i njoj se pripaja magazin Rodina. Generalnog direktora će, prema ukazu, postavljati i dužnosti razrješavati predsjednik Ruske Federacije. Ovaj potez mnogi ocjenjuju kao Putinovu pokušaj da pojača kontrolu i autoritet na ruskoj medijskoj sceni. Putin je za prvog generalnog direktora nove agencije Rusija danas posebnim ukazom postavio Dmitrija Kisjelova, novinara i voditelja informativne emisije Vijesti nedjelje na državnoj televiziji Rosija. Kisjelov je 90-ih bio poznat kao liberalni nezavisni novinar sve dok nije počeo da radi na državnim televizijama. Nezavisni, privatni mediji ga kritikuju za otvoreno podržavanje vladajuće partije Jedinstvena Rusija i predsjednika Vladimira Putina u svojim emisijama. Nova agencija Rusija danas nalaziće se u istim prostorijama kao i RIA Novosti, a rok za poputnu likvidaciju stare agencije je tri mjeseca, navodi se u ukazu ruskog predsjednika. Kremlj već finansira Raša tudej, televizijski kanal na engleskom jeziku. Još se ne zna da li će nova agencija Rusija danas i televi-

VAŠINGTON - Šest država Jugoistočne Evrope u prvoj polovini 2013. izašlo je iz recesije, a to je prije svega rezultat povećanja izvoza koji su ostvarile u tom periodu, objavila je juče Svjetska banka u svom redovnom polugodišnjem izvještaju, koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Albaniju, prenijela je Al Džazira Balkans. U izvještaju se navodi kako je prosječan rast realnog dohotka u šest država sa negativnih 0,7 odsto

ukazao na poznate slabosti ekonomija regiona. Održivost postignutog rasta izvoza ostaje upitan zbog smanjene izvozne baze regije, ali i problema konkurentnosti. Niska kupovna moć stanovništva u šest država utiče i na slabost domaće potražnje za robama, a sve je to uslovljeno velikom stopom nezaposlenosti. Iako se u nekim državama postupno smanjuje, na nivou regiona u prvoj polovini ove godine prosječna nezaposlenost u šest država iznosila je oko 24 odsto.

u 2012. godini povećan na 1,8 odsto u prvoj polovini ove godine. Uz ekonomski oporavak u državama članicama eurozone, tome su doprinijeli i značajan rast poljoprivredne proizvodnje, kao i slabljenje inflatornog pritiska. Oporavak je posebno podstaknut izvozom različitih proizvoda, ali i električne energije. Kao pozitivan primjer istaknuto je povećanje izvoza automobila koji se proizvode u Srbiji, što je direktan rezultat stranih investicija. Izvještaj je, ipak, još jednom

Ukupni njemački izvoz u oktobru najveći je u istoriji te zemlje i iznosio je 99,1 milijarde eura. Prethodni rekord, 98,7 milijardi eura, ostvaren je u martu 2012. godine, kažu podaci njemačkog Federalnog zavoda za statistiku. Rast izvoza u oktobru uslovila je velika potražnja spolja, posebno iz zemalja članica EU koje ne pripadaju evropskoj monetarnoj uniji - eurozoni. Primjera radi, izvoz za Poljsku porastao je u oktobru za 6,2 odsto. Uprkos ovom rekordu, ukupni njemački izvoz za ovu godinu i dalje je manji od onog ostvarenog u istom periodu 2012. godine. Od januara do oktobra on je dostigao 918 milijardi eura, što predstavlja pad od 0,7 odsto u odnosu na lani. Na slici: Automobili koji čekaju da budu isporučeni, njemačka luka Bremerhaven.

Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je parlamentu i predlog Rješenja o amnestiji osuđenih i optuženih, kojim je previđeno da se oslobodi oko 25 hiljada osoba, u čast proslave 20 godina od donošenja Ustava Ruske Federacije

zija Raša tudej raditi zajedno ili ne. Ugašena Ria Novosti nastala je u sklopu Sovjetskog informacionog biroa 1941. godine, nakon što je nacistička Njemačka izvršila invaziju na Sovjetski Savez, a objavljivala je izvještaje na ruskom i stranim jezicima.

EKONOMSKI PROCVAT ª CRNOG KONTINENTAº

ª Afriku voli cili svitº Nijedan kontinent nije imao tako ubrzan i dinamičan razvoj u posljednjoj deceniji kao Afrika, a svjetski moćnici i dalje su ludi za mogućnostima, odnosno prirodnim resursima i jeinom radnom snagom koje ona posjeduje U posljednjih deset godina Afrika je bilježila realan privredni rast između pet i deset odsto na godišnjem nivou, a u zemljama bogatim naftom, prije svih Angoli, 2007. godine ostvarena je i rekordna stopa rasta od 22,7 odsto. Domaći bruto proizvod na nivou čitave Afrike iznosi 1,7 hiljada milijardi dolara, što znači da je približno jednak ruskom, objavio je njemački Špigl na svom internet portalu u sklopu serije tekstova koji objašnjavaju kako je “crni kontinent” kroz tehnologiju, investicije i sve izraženiji osjećaj za preduzetništvo, mijenjao globalnu percepciju koja ga je vjekovima tretirala kao najsiromašnije “parče” planete. Afrika pokazuje svoj pravi potencijal i nudi “bezbroj mogućnosti”, zato investitori više sebi ne mogu da priušte ignorisanje ovog kontinenta, poručuju iz njemačke konsultantska kuće Roland Berger. Kako je Evropu i SAD pogodila finansijska kriza, nakon koje je uslijedila politika štednje, investitori i špekulanti sve se više okreću afričkom kontinentu, gdje investicioni fondovi koji špekulišu

sa prirodnim resursima, hranom i poljoprivrednim zemljištem obećavaju nevjerovatne doprinose. I dok su u kasnom 19. vijeku evropske kolonijalne sile među sobom podijelile kontinent i opljačkale njegove resurse, danas, u doba globalnog kapitalizma, novi konkurenti su ušli u trku, uključujući Indiju, Brazil i manja tržišta u nastajanju, kao što je Turska. Ipak, ispred svih je ipak Kina, piše Špigl Onlajn. ● KINESKE MILIJARDE Kineske kompanije su upumpale milijarde u Afriku kako bi osigurale pristup prirodnim resursima, čime su pokrenule preporod privrede afričkih zemalja. Najveća svjetska ekonomija je pretekla Zapad i postala najvažniji trgovinski partner Afrike. Obim kinesko - afričke trgovine iznosio je gotovo 200 milijardi dolara prošle godine. Vođena nezasitom glađu za sirovinama i masovnim tržištima, Kina osvaja kontinent s takvom odlučnošću da afrički intelektualci upozoravaju na moderni oblik kineskog kolonijalizma. Ipak,

većina Afrikanaca u novom globalnom igraču vidi priliku da izađe iz siromaštva. Afrika Kini može da ponudi sve ono što ona traži: oko 40 odsto svjetskih zaliha prirodnih resursa, 60 odsto neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, milijarde ljudi sa porastom kupovne moći i potencijalnu vojsku radnika sa niskim platama. “Naši odnosi su na novom istorijskom početku”, kazao je kineski predsjednik Ksi Đinping svojim domaćinima prilikom posjete Tanzaniji. Istakao je i da je Afrika jedna od najbržih svjetskih rastućih regija, koja ide naprijed kao “galopirajući lav”. ● PRIVREDNI PREPOROD Procvat Afrike može se vidjeti po brojnim pokazateljima: broju automobila (i pratećih saobraćajnih gužvi) na ulicama glavnih gradova, blještavim trgovačkim centrima i velikim infrastrukturnim projektima. Grade se auto-putevi, željezničke pruge, vazdušne luke, brane, elektrane, gasovodi i fabrice, a u ve-

likim gradovima poput Lagosa, Luande, Najrobija, Adis Abebe niču industrijski parkovi i posebne privredne zone. To je početak razdoblja novog rasta i svježih početaka, a čini se da mnogi Afrikanci imaju više samopouzdanja sada nego ikada prije od kraja kolonijalne ere, ranih 1960ih. Ekonomisti takav “bum” pripisuju trima glavnim faktorima: političkoj stabilnosti, privrednim reformama i okretanju tehnološkim inovacijama koje su zahvatile cijeli kontinent, piše Špigl Onlajn. Mnoge zemlje su danas bolje uređene, a Afrika kao cjelina je mirnija i demokratskija nego što je nekad bila. Kada se završio Hladni rat, samo tri od 53 afričke zemlje imale su djelimično funkcionalnu demokratiju. Danas je ta brojka 25 od 54. Osim hroničnih zona sukoba - kao što su one u Kongu, Sudanu i Somaliji - broj građanskih ratova i vojnih previranja je smanjen. ● HOĆE LI BLAGOSTANJE POTRAJATI? Istovremeno, revolucija se događa u informaciono-komunika-

cionom sektoru. Nigdje se internet ne širi tako brzo kao između Kaira i Kejptauna, i nigdje upotreba mobilnih telefona nije doživjela tako eksplozivan rast kao u Africi, koja sada ima 650 miliona korisnika mobilnih telefona, što je više nego u Sjevernoj Americi! Skeptici, međutim, postavljaju pitanje hoće li sadašnje privredno čudo u Africi potrajati. U resursima bogatim zemljama kao što su Gabon i Angola, mnogi ljudi te resurse ne smatraju blagoslovom, već prokletstvom. Dok se oni na vlasti bogate, svi ostali i dalje žive jednako loše kao i prije. Milioni Afrikanaca i dalje odlaze u krevet gladni. Milioni pate od bolesti i epidemije. Milioni djece pohađaju nastavu u ekstremno lošim uslovima. Ipak, ekonomski rast donosi svoje prve plodove. U mnogim mjestima životni uslovi vidno su se poboljšali. Stope smrtnosti kod djece, nepismenost, kao i infekcije AIDS–om su u opadanju, a životni vijek je produžen za 10 odsto. Čak i pesimisti danas zapanjeno gledaju kako se nekad bolesni div postepeno diže sa dna.


18 Kultura

UTORAK, 10. 12. 2013.

TEATAR

Ljevica juče, danas Đilas Predstava i debata u Crnogorskom narodnom pozorištu

PREDSTAVLJANJE

Gitaristkinja Jelica Mijanović u Bazelu Crnogorska gitaristkinja Jelica Mijanović nastupiće danas u Bazelu u okviru projekta “Culturescapes”, koji je ove godine posvećen umjetnosti zemalja Balkana. Na repertoaru njenog solističkog konceta biće djela kompozitora koji žive u Crnoj Gori ili odavde vode porijeklo, kao i djela stranih kompozitora inspirisana tradicionalnom crnogorskom muzikom. Niz od pet premijera počeće “Komadom” Andreja Ristića, Kanađanina crnogorsko-poljskog porijekla, i sa dva stava svite “Pet retoričkih pitanja” Tatjane Prelević, koja živi u Njemačkoj. Uslijediće djela inspirisana crnogorskom tradicijom: “Black Mountain” australijskog kompozitora Harolda Gretona, “Romansa za gitaru” švajcarskog kompozitora turskog porijekla Turgaja Atamera, inspirisana pjesmom “Još ne sviće rujna zora”, i “Gora” Iranke Golfam

Knjiga “Rječnik plavsko-gusinjskog govora” ,autora Ibrahima Rekovića, biće predstavljena večeras u 19 sati u Kosoj sali Narodne biblioteke Radosav Ljumović u Podgorici. U programu učestvuju: Adnan Čirgić, Čedomir Drašković, Zuvdija Hodžić i autor. Medijator programa je Ivana Vulić. Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” i Institut za crnogorski jezik i književnost organizuju predstavljanje knjig.

Kajam. Prvi put pred švajcarskom publikom izvešće “Lago” Lea Đokaja i “Svitu br. 1” Filipa Gavranovića, čija je premijera bila u oktobru u Gracu, u okviru “Green Guitar Festivala”. Koncert će zaokružiti djelima “Omar’s Fancy” Dušana Bogdanovića, jednog od četiri najznačajnija svjetska savremena kompozitora za gitaru, i “Cafe No. 5” Vojislava Ivanovića, izuzetno poznatog u regionu. “Culturescapes”, čija je ovogošnja tema zemlje Balkana, održava se u više švajcarskih gradova od 19. oktobra do 13. decembra, sa raznovrsnim programom koji obuhvata 300 različitih događaja u kojima učestvuje oko 400 umjetnika iz zemalja Balkana. Na ovogodišnjem izdanju iz Crne Gore su još učestvovali književnik Andrej Nikolaidis, muzičar Rambo Amadeus, gitarista Šule Jovović i likovni stvaraoci Milena Jovićević i Zdravko Delibašić.

Nagrađeni “Gravitacija” i “Her” Udruženje kritičara Los Anđelesa proglasilo je filmove “Gravitacija” i “Her” za najbolje filmove 2013, a Brusa Derna, Kejt Blančet i francusku glumicu Adel Eksarkopulos za najbolje glumce. Kritičari iz Los Anđelesa takođe su proglasili Alfonsa Kuarona najboljim režiserom zbog “Gravitacije” koja je osvojila i nagrade za najbolju kinematografiju i montažu. Nagrada za najbolji scenario otišla je u ruke režisera Ričarda Linklatera i glumaca Žuli Delpi i Itana Houka za film “Prije ponoći”. Dern je glumačko priznanje dobio za ulogu starijeg čovjeka ubjeđenog da je osvojio nagradu na lutriji u “Nebraski” Aleksandra Pejna.

Predstava “Everyman Đilas”, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, biće izvedena večeras i sjutra na Velikoj sceni nacionalnog teatra u 20 sati. Ujedno, CNP sjutra počinje i program “Debata u pozorištu”, koji će u 12 sati u pres sali otvoriti razgovor na temu “Ljevica juče, danas – Đilas”. Diskusija za polazište ima citat Milovana Đilasa iz “Slutnje postokomunističkog haosa” - “Ideje se često uspješnije prerušavaju od ljudi”, a medijatori će biti direktor CNP Janko Ljumović i dramaturškinja Borka Pavićević. U programu učestvuju - teoretičarka i umjetnica iz Ljubljanje Lana Zdravković, publicista i reditelj iz Beograda Zlatko Paković i istoričar Živko Andrijašević. “Ciklus razgovora ‘Debata u pozorištu’ predstavlja platformu kojom želimo da pokrenemo javnu diskusiju povodom predstave ‘Everyman Đilas’. Debatu želimo da vodimo i zbog stvarnosti koju pozorišna publika živi, kao i zbog toga što želimo da se pozorište zalaže za javni prostor i da je za njegov rad, za njegovu kapacitiranost da govori društvu nužan i interdisciplinarni pristup. Debata je nužna pozorištu, kao što je pozorište nužno društvu i zajednici u kojoj djeluje. Ciklus razgovora je zamišljen tako da po-

Očaravajuća zimska bajka Baletska škola “Princeza Ksenija” premijerno je u nedjelju veče izvela balet “Krcko Oraščić” Petra Iljiča Čajkovskog na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Nastupile su 92 balerine škole sa solistom Ivanom Abaturovim iz Las Vegas baleta, a u koreografiji Vajnonena, te redakciji i režiji madam Svetlane Tsidiline.  Solista Abaturov kazao je da je veoma zadovoljan izvođenjem. “Nijesmo imali puno vremena za pripremu, ali moje dvije partnerke su uradile odličan posao i baš bih volio da možemo češće da radimo zajedno. Srećan sam što sam u Podgorici, i u Crnoj Gori, a posebno se radujem još jednom izvođenju sa svima njima”, rekao je Abarutov najavljujući sljedeći nastup 15. decembra u Baru. Direktorica Baletske škole “Princeza Ksenija” Vanja Pantović nije krila ogromno uzbuđenje nakon premijere. “Veliki ansambl, tehnički jedan od najtežih baleta, ali imali smo sreće da sve protekne u najboljem redu, zahvaljujući sjajnom timu naših pedagoga, divnim ljudima iz Crnogorskog narodnog pozorišta, svima koji su brinuli o našim princezama do posljednjeg dana. Nadam se da smo prelijepom muzikom Čajkovskog, koreografijom ekspresivne igre, bajkovitom scenografijom, raskošnim kostimima i naravno veli-

Kebrini crteži u Nju momentu Na izložbi u Nju momentu biće izložen izbor od 20 djela te svedene geometrijske apstrakcije koja je dobila novu formu digitalno štampanih slika. Proizvedene u Paintu, najjednostavnijem kompjuterskom programu za crtanje, Kebrine slike kombinuju jednostavne boje i linije, pružajući alternativnu viziju svijeta kakav poznajemo. Izložba u galeriji Nju moment biće otvorena do 10. januara 2014. godine. Obojeni program nedavno je sni-

Žarko Mirković. U predstavi igraju: Tihomir Stanić, Ana Vučković, Jelena Rakočević, Gorana Marković, Karmen Bardak, Gordana Mićunović, Ljubica Barać Vujović, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić, Dušan Kovačević, Nikola Perišić, Petar Novaković, Zoran Vujović, Miloš Pejović, Aleksandar Radulović, Slobodan Marunović, Mišo Obradović, Dragica Tomas, Milorad Radović, Goran Slavić i Nada Vukčević.

BALET

IZLOŽBA

Osnivač i frontmen kultnog novosadskog benda Obojeni program Branislav Babić Kebra predstaviće se večeras samostalnom izložbom grafičkih crteža u galeriji Nju moment u Beogradu. Način na koji su digitalni crteži Kebre nastali i prezentovani publici imanentan je njegovom osnovnom izrazu muzici. Sto grafičkih radova su, jedan za drugim u preciznom ritmu, svakog jutra u 8.30 časova, izlagani publici na društvenim mrežama, i tako su postali svojevrstan oblik pop kulture današnjice.

zorištu omogući dodatno djelovanje u javnoj sferi, i da ono postane mjesto susreta, kritičkog i intelektualnog promišljanja društvenih pitanja - pitanja na koja zajednički možemo tražiti odgovore kako u pozorištu koje stvaramo, tako i u debatama koje pokrećemo”, saopštili su iz CNP. Producent predstave “Everyman Đilas” je Janko Ljumović, dramaturškinja Borka Pavićević, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš i kompozitor

mio novi spot za numeru “Kako to misliš: mi?” - peti singl sa još uvijek aktuelnog istoimenog albuma, objavljenog 2012. godine (Exitmusic, Odličan hrčak). Kao i prethodni video-spotovi za pjesme “Da li smo naučili živeti u kapsuli”, “Samo da ti kažem postalo je sve nevidljivo” i “Svaka definicija gubitak je slobode” i “Problem ne postoji”, i spot za pjesmu “Kako to misliš: mi?” doživio je premijeru na FB strani Obojenog programa, a režirao ga je i snimio Jovan Milinov Toba, sa kojim bend sarađuje dugi niz godina.

kim trudom svih na sceni, uspjeli da uvučemo baš sve gledaoce u bajku koja vodi u svijet bezbrižnosti i prazničnog veselja.” “Krcko Oraščić” u međun arodnim okvirima predstavlja jedan od najpopularnijih baleta i igra se širom svijeta više od 120 godina. Posljednji je balet velikog ruskog kompozitora Čajkovskog. Temelji se na priči “Krcko Oraščić i Kralj miševa” koju je napisao E.T.A. Hofman, a koreografiju je originalno radio Marius Petipa davne 1892. Ovaj balet predstavlja primjer jedne od najljepših simfonizacija baletske muzike koju je Čajkovski prikazao kroz emocionalnost, raskošnu melodičnost i bogatstvo ritmova. Svojom dramatičnošću i neodolji-

vim šarmom zimske bajke za djecu i odrasle predstavlja izazov za svaki baletski ansambl koji njeguje tradicionalni repertoar. Kostimi su specijalno  za ovu predstavu urađeni u Teatru “Petar Iljič Čajkovski” iz Perma. I ove godine je Vanja Pantović, producentkinja predstave, okupila provjereni tim saradnika koji čine: Katja Petrovska (asistent koreografa), Ema Veljić (repetitor), Vana Prelević (scenograf) i Blagota Eraković (stručni konsultant). Premijeru ekskluzivne produkcije čuvenog baleta “Krcko Oraščić” podržali su ovom prilikom ponosni sponzor Crnogorska komercijalna banka, kao i Ministarstvo kulture Crne Gore.


Kultura 19

UTORAK, 10. 12. 2013.

Razvoj filmske industrije

Književno veče Miraša Martinovića Književno veče M i r a š a Martinovića biće održano u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” sjutra u 19 časova, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena. O djelu Miraša Martinovića govoriće teoretičarka književnosti Božena Jelušić. Martinović je jedan od najistaknutijih savremenih crnogorskih književnika, pisac antičkih traganja i odjeka, suptilni pjesnik. Ono što ga čini prepoznatljivim na ex-yu i širim regionalnim prostorima su antičke teme i zaboravljeni pejzaži Crne Gore, kojima su posvećeni njegovi romani: “Putevi Prevalisa”, “Otvaranje Agruviuma” i roman “Teuta”. Član je Crnogorskog PEN-a i Matice crnogorske. Dobitnik je književnih nagrada “Lazar Vučković” i “Oktobarske nagrade” grada Herceg Novog.

Gostovanje pisca Zorana Živkovića Na temu “Mogućnosti kreаtivnog pisаnjа” srpski književnik Zoran Živković govoriće danas u amfiteatru Filozofskog fakulteta u Nikšiću sa početkom u 13 sati. Uslijediće projekcija krаtkometrаžnih filmovа urаđenih po njegovim djelima i razgovor sa književnikom u 20 sati u knjižari Matice srpske u Podgorici. Zoran Živković (1948) je napisao 20 proznih djela i jedan je od najprevođenijih savremenih srpskih književnika. Dobitnik je brojnih književnih nagrada “Miloš Crnjanski” 1994. i “Isidora Sekulić” 2007, kao i “Svjetske nagrade za fantastiku” 2003. i “Stefan Mitrov Ljubiša” 2007. Predaje kreativno pisanje na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Mandela je zaslužan i za postavljanje temelja filmske industrije u Južnoafričkoj Republici. Pošto je došao na čelo države, počela je da se razvija filmska infrastruktura u zemlji, a kuća “Cape Town Film Studios” je postala vrlo važan faktor u privlačenju holivudskih studija. Osim “Invictusa”, u toj zemlji su posljednjih godina snimani i “Safe House” sa Denzelom Vašingtonom i Rajanom Rejnoldsom, kao i novi “Mad Max” sa Tomasom Hardijem i Šarliz Teron, čije je snimanje u toku.

Idris Elba i Noemi Haris na londonskoj premijeri filma “Mandela: Long Walk To Freedom”

MANDELA NA FILMU

Priča veća i od filma Život borca za slobodu Nelsona Mandele na velikom platnu Vuk Perović

K

raljevska premijera filma “Mandela: Long Walk To Freedom” u Londonu poklopila se sa danom kada je nekadašnji predsjednik Južnoafričke Republike preminuo u svom domu. Ambiciozno ostvarenje iza kojeg stoji moćni producent Harvi Vajnštajn, a u kom ima i nekih detalja koji ne govore o Mandeli u pozitivnom svijetlu, samo je jedan od filmskih naslova koji su se bavili životom velikog borca za slobodu.

Lik velikog južnoafričkog predsjednika igrali su brojni glumci. Većinom se svi slažu da je Morgan Frimen bio ubjedljivo najbliži Madibi, što je samo jedan od nadimaka Nelsona Mandele, a istu stvar pokušali su sa manjim ili većim uspjehom između ostalih i Deni Glover, Sidni Poatje, Denis Hajsbert i sada Idris Elba. I pored pristojnog broja filmova, životna priča Nelsona Mandele je skoro uvijek izgledala veća i važnija od celulodine verzije.

● “MANDELA: LONG WALK TO FREEDOM” (2013)

“Mandela: Long Walk To Freedom” je samo jedno od ostavarenja koje je svoju bioskopsku distribuciju vrlo pažljivo tempiralo tako otkrivajuću oskarovske pretenzije. Producent Harvi Vajnštajn jedan je od

PROMOCIJA

O rimskom gradu Dokleji u Crnoj Gori

Knjiga “O rimskom gradu Dokleji u Crnoj Gori” biće predstavljena večeras, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena, u Muzeju grada, sa početkom u 19 časova. Autor djela je J.A.R. Munro sa saradnicima, a knjiga je originalno štampana 1896. godine u Londonu nakon istraživanja o arheološkom lokalitetu Duklja. Na prevođenju i pripremi knjige J.A.R. Munroa radila je ekipa mladih stručnjaka, članova Društva

za izučavanje starina Mnemosina, koji su svojom posvećenošću, entuzijazmom i predanošću uspjeli da pripreme i realizuju ovo kapitalno djelo za crnogorsku nauku. Knjigu je priredio Miloš Živanović (arheolog), a prevela je Mirjana Živanović. Lekturu i korekturu je uradila Ivana Cvetković. O knjizi će govoriti arheolozi: Dejan Drašković, Mladen Zagarčanin i Olivera Velimirović-Žižić.

najmoćnijih ljudi u Holivudu, a da ima njuh za Oskara pokazuju filmski naslovi iza kojih je stao u proteklih nekoliko godina - “Đango” i “Silver Linings Playbook” prošle godine, “Umjetnik” 2011, “Kraljev govor” 2010, “Nemilosrdni gadovi” 2009, “Čitač” 2008. Festivalsku premijeru film je imao u septembru na festivalu u Torontu, dok se kraljevska premijera u Londonu, na kojoj su, kako to i dolikuje, bili i predstavnici kraljevske porodice, poklopila sa jednim od najtužnijih dana u istoriji Južnoafričke Republike. Vijest o smrti Mandele saopštena je tokom premijera, a veliki broj zvanica je i zaplakao. Iako je i više nego rano za spekulacije, britanski glumac Idris Elba (“The Wire”) za portret Mandele, sudeći po medijima, već slovi za jednog od jakih kandidata za oskarovsku nominaciju. Očekuje se da će i oko ovog

ostvarenje tek biti kontroverzi, pošto je u njemu Mandela prikazan kao čovjek koji je imao i svojih mračnih trenutaka. Ipak, i sam Mandela, kao i njegova porodica, odborili su snimanje filma.

● “INVICTUS” (2009) “Nepobjedivi” (Invictus) reditelja Klinta Istvuda je vjerovatno za sada najbolji film o Mandeli u kom je blistao Morgan Frimen. Glumac i najpoznatiji borac protiv aparthejda bili su veliki prijatelji, a Mandela je i sam smatrao da niko ne može bolje da ga dočara na velikom platnu od Frimena. Ipak, Morgan Frimen je prije snimanja otišao po blagoslov i dobio ga, a zbog toga je imao i veliku odgovornost. “Kada upoznate Mandelu, znate da ste u društvu sa veličanstvenom osobom. On čini da ljudi budu bolji. Neki to zovu Madibinom (Mandelin nadimak) magijom”, govorio je tada Frimen. On je bio i producent filma i na tom projektu je radio godinama. Za tu ulogu bio je nominovan i za Oskara zajedno sa kolegom iz filma Metom Dejmonom. “Nepobjedivi” govori o Svjetskom prvenstvu u ragbiju i ulozi tadašnjeg predsjednika Južnoafričke Republike u procesu izmire-

nja sukobljenih strana u toj zemlji.

● “ZBOGOM, BAFANA” (2007) Većinom evropska producentska ekipa odlučila je da snimi film po knjizi zatvorskog čuvara Džejmsa Gregorija, koji je godine proveo u bliskom kontaktu sa Nelsonom Mandelom. Džozef Fajns je bio Gregori, dok je Mandelu glumio Denis Hajsbert. Hajsbert je tako u vrlo kratkom roku igrao i južnoafričkog i predsjednika SAD (serija “24”). Film danskog reditelja Bilija Ougusta premijerno je prikazan na festivalu u Berlinu, ali osim poneke pohvale za Hajsbertovu glumu nije imao značajniji uspjeh.

● MANDELA (1987) Deni Glover (“Smrtonosno oružje”) je Mandelu igrao u televizijskom ostvarenju prije cijelih 26 godina, što je bilo i prvi put da je Holivud zainteresovala ta priča. Scenario je napisao jedan od najznačajnijih dramskih pisaca danas Ronald Harvud, i sam rođen u Južnoj Africi, dok se režije prihvatio provjereni britanski televizijski stvaralac Filip Savil. Desnica u SAD je bila isprovocirana filmom, pa su uslijedile vrlo burne reakcije.

● FOTO priča

Ako neće Rusi, hoće Njemci

Ruski umjetnik Vasilij Slonov spreman je za izložbu “Welcome Sochi 2014” koja bi trebalo da bude otvorena u njemačkom gradu Kaselu, 1. januara. Njegova djela na tu temu povučena su od strane lokalnih vlasti sa izložbe u Muzeju savremenih umjetnosti u Permu pošto su ismijavala Zimsku olimpijadu u Sočiju.


Reportaže 21

UTORAK, 10. 12. 2013.

Slike kraj puta Kolašin

Minići u svom domu

Apartmani Minića u obliku pečurke

Ljiljana i Miomir o već godinama dobro zarađuju slikajući i prodajući radove na popularnim lokacijama Zorica Bulatović

B

račni par Minić, koji je u godinama ekonomske krize počeo da izrađuje slike u komercijalne svrhe, kaže da od toga može lijepo da se živi. Svoje su radove počeli da prodaju na šetalištima po pristupačnim cijenama. Njihovi proizvodi su brzo našli svoje kupce.

Atelje u kojem rade se već na prvi pogled razlikuje od drugih. Nema očekivanog haosa, mnoštva razbacanih slika, prosutih boja, polupraznih tuba, štafelaja i četkica. Dočekala nas je ugodna atmosfera - vatra pucketa u peći, a na zidovima ateljea vise uredno raspoređene slike. Sve više liči na dnevnu sobu nego na atelje. Ljiljana je započela priču. Kaže da ih je to vrijeme ekonomske krize, hiperinflacije i teškog življenja, natjeralo da započnu biznis kako bi preživjeli. Opredijelili su se da iskoriste talenat za slikarstvo. “Upornim se radom može svaki cilj ostvariti i, naravno, uz malo više sreće. Prije podne sam Motivi iz života privlače kupce

obavljala svakodnevni posao a po podne sam slikala. Nako je napustio posao, jer je plata bila veoma mala da se jedva mogao kupiti po jedan jogurt i burek za četvoročlanu porodicu”, sjeća se Ljilja. I Nako ima svoju priču. “Bacili smo se na slikanje i ubrzo zatim napravili i prvu izložbu, koja je bila više nego uspješna a sve to pred samo vrijeme velike inflacije. Od novca koji smo tada zaradili kupili smo kravu sa teletom i napravili štalu”, ispričao nam je Nako kako se njegova porodica oporavljala u vrijeme velike ekonomske krize. Od jeseni do proljeća su naporno slikali dok nijesu napra-

vili veći fond slika, pa su ih odTako je Minićima posao na nijeli na Primorje i tamo poče- Primorju od starta krenuo uzlali prodavati. Zakupili su prostor, znom putanjom. Nakon godinustavili pano i izložili slike. Ljilja- dvije fino se razvio posao, pa su na je tog dana bila u zakupili štandove u Budvi, Bečiulozi prodavca i na ćima, Sutomoru i startu imala veliku sreću sa prodajom. Ulcinju. “Prišla mi je jed“Najbolje su na gospođa. Kazala nam prolazile slije da je porijeklom ke sa planinskim sa naših prostora, pejzažima, kao u Cijena slika se kretala slike Manastira od 150 do 250 maraka. kao i da je udata za Ostrog i KaluđeTako smo nas dvoje išNjemca. Razgledala li po raznim firmama i je nekoliko minuta rovog mosta ispod prodavali slike na rate slike i pitala da li ih Manastira Moraod 10 mjeseci. A ljudi če”, kazao nam je imamo još. Pomislila sam ako od ovoli- su ih kupovali. I nikaNako. da nam niko nije ostao ko slika ne može da Kada su počejednu jedinu marku duizabere jednu, kako le naveliko da se žan. Povoljno njima, a će uspjeti od hiljadu prodaju štampane nama ekstra. i nešto. Ipak sam doslike koje su imanijela i ostale slike, le nisku cijenu, a ona je zapitala za oni su svoje radokoliko novca ćemo ve počeli da prodajoj prodati kompletju na rate. nu postavku, koju je odmah i ot“Cijena slika se kretala od 150 kupila”, kaže Ljilja i dodaje da je do 250 maraka. Tako smo nas bila šokirana ishodom situacije. dvoje išli po raznim firmama i

prodavali slike na rate od 10 mjeseci. A ljudi su ih kupovali. I nikada nam niko nije ostao jednu jedinu marku dužan. Povoljno njima, a nama ekstra”, kazao je Nako. Prošle godine imali su dvije izložbe. “Jedna je bila ovdje u Kolašinu, a druga u Baru, i obje su bile odlično posjećene”, kazao je Nako. U posljednjih pet-šest godina Minići se bave i turizmom. “Malo smo zbog turizma zapostavili slikarstvo”, rekao nam je Nako, koji je sklonost ka umjetnosti dokazao i u ovom novom poslu, napravivši apartman u obliku pečurke. Minići su učestvovali na sedam sajmova suvenira, na velikom broju likovnih kolonija, dobitnici su mnogobrojnih nagrada. Najdraža im je povelja Sv. Luke koju su dobili na međunarodnoj slikarskoj koloniji u Zvečanu u kojoj su učestvovali umjetnici iz raznih zemalja svijeta - Francuske, Rusije, Grčke, Bugarske.


22 Zabava

UTORAK, 10. 12. 2013.

NOVA PJESMA

Modelsice vole ª Žućkaº

Seksi djevojke iz grupe Models predstavile su novu pjesmu “Žućko” promovišući je veoma izazovnim video-klipom. Riječ je o poprilično provokativnim scenama zbog kojih će mnogim muškarcima tekst i pjesma biti tek u drugom planu. Neke stare članice zamijenjene su novim, a među njima su plejboj zečice Anastazija Buđić i Crnogorka Mila Kalađurđević, koja trenutno živi u Los Anđelesu. Široj jav-

nosti je postala poznata nakon što se kao prva Crnogorka fotografisala za čuveni časopis Plejboj, a sve češće krasi naslovnice portala i magazina iz država regiona, kao i iz čitavog svijeta. Zanimljivo je da je crnogorska ljepotica nedavno snimila editorijal za američki modni magazin Vimin ilustrejtid, u kojem reklamira kupaće kostime, objavljeno je na zvaničnoj Fejsbuk stranici tog magazina. Z.Š.

DECEMBAR U ª MY CLUBUº

Repertoar za sve muzičke ukuse

Tivatska diskoteka “My Club” pripremila je bogat muzičko-zabavni program za ostatak decembra. Organizatori iz programa posebno izdvajaju nastup hrvatskog pjevača Petra Dragojevića, zakazan za 20. decembar. Popularni pjevač, inače sinovac Olivera Dragojevića, crnogorskoj publici će osim učestalog repertoara na kojem se nalaze njegove pjesme, ali i numere kolega iz Hrvatske i regiona, predstaviti i aktuelni album “Istog smo roda”. Sa albuma se izdvojila istoimena numera, koju je Petar snimio sa Oliverom Dragojevićem. Za 23. decembar zakazan je nastup Gorana Karana i Vagabundo ben-

da. Karan će se crnogorskoj publici predstaviti evergrin hitovima, ali i pjesmama sa aktuelnog albuma “Čovik tvoj”. Sa albuma u čijoj je realizaciji učestvovao veliki broj muzičara, među kojima su Piter Soave, čuveni bandoneonista, džez pijanista Denis Tini, Ana Rucner, Tomislav Bralić, Nikša Bratoš, Nenad Šiškov i mnogi drugi, izdvojile su se pjesme “Ljubav čuvaj”, “Digni me” i druge. Noć kasnije biće priređen nastup Ane Bebić, Igora Cukrova i Saše Koce. Publika će imati priliku da uživa u pjesmama sa domaće pop i rok scene, dok će svi oni koji ne dođu te noći Igora i Sašu moći čuti i 25. decembra.

Crnogorska pjevačica Nina Petković, koja važi za jednog od najtraženijih klupskih izvođača, publici će svoj repertoar predstaviti 30. decembra. Ona će ljubitelje strane dance i r’n’b scene podsjetiti na hitove iz 2013. godine, ali i na svoje numere, među kojima su “Bezobrazno”, “Talas i brod”,”Ne odustajem” i mnoge druge. A prije nastupa pomenutih pjevača, u diskoteci “My Club” biće održane tematske večeri, pa će tako jedna noć biti rezervisana za džez, latino dens, dens šou, a jedna za klapu. Svi koji žele da se infomišu o programu ili da rezervišu mjesta mogu to uraditi putem broja telefona 069 909 889. E.Z.


Zabava 23

UTORAK, 10. 12. 2013.

RAZGOVOR

Pola duše mi je uvijek u Crnoj Gori

Vesna Dedić za DN govori o novom romanu “Pola duše” i neraskidivim vezama sa Crnom Gorom

Crnogorke su jako ljubomorne

Marija Ivanović

P

oznata srpska spisateljica i voditeljka Vesna Dedić prije nekoliko dana je na prvom Sajmu za dame u TC “Mall of Montenegro” podgoričkoj publici predstavila novu knjigu “Pola duše”. Vesna, čiji se romani čitaju bez daha i po pravilu su bestseleri, za DN govori o inspiraciji za najnoviji roman, neraskidivim vezama sa Crnom Gorom i prijateljstvima iz gimnazijskih dana proživljenih u Podgorici.

Roman “Pola duše”, koji autorka Vesna Dedić opisuje kao istorijsku melodramu, već je našao put do srca čitalaca. Iako je od objavljivanja prošlo tek nekoliko mjeseci, autorka kaže da je veoma zadovoljna komentarima i prodajom. “Roman ‘Pola duše’ je istorijska melodrama. U Crnoj Gori i Srbiji se pojavio prvog oktobra i jako sam srećna jer su reakcije pozitivne”, kaže Vesna. Ona dodaje da su njene vjerne čitateljke kazale da su “roman čitale uz pakovanje maramica”. “Roman prati dešavanja u Crnoj Gori i Beogradu krajem 19. i početkom 20. vijeka. Riječ je o velikoj i tragičnoj ljubavi između jedne prelijepe Cetinjanke Darinke, koja živi na 60 koraka od dvorca kralja Nikole i najbolja je drugarica Ksenije Petrović. Darinka se zaljubljuje u oficira Dimitrija koji odan je Petru Karađorđeviću. Upoznaju se na jednoj plaži u Budvi, ali ona ne zna da je on u stvari špijun”, otkriva ova vrsna novinarka i voditeljka. Vesna dodaje da je tokom stvaranja ovog djela imala nekoliko izvora inspiracije. “Prva je ona lična, jer već 27 godina živim sa pola duše u Beo-

gradu, a pola mi je u Crnoj Gori. Druga je što od srednje škole pa do danas proučavam istorijske podatke o dinastijama Petrović, Obrenović i Karađorđević. Istorija građanskog života Crne Gore je nešto što me je uvijek interesovalo”, objašnjava ona. Vesna kaže da je tokom istraživanja i prikupljanja istorijskih činjenica naišla na neke veoma interesantne podatke iz crnogorske istorije. “Naišla sam na podatak da smo kao narod bili izuzetno popularni u Evropi, te da smo bili sinomim za raskoš, hrabrost i moć. Englezi su pravili cigarete naziva ‘Monenegro’, italijani liker, a francuzi čokolade sa imenima dinastije Petrović”, kaže Vesna. Ona ističe da je uspjela da ispriča ljubavnu priču u kojoj će se pronaći svaka žena. “Roman vole i voljeće ga sve pripradnice ljepšeg pola koje su preživjele ljubavno razočarenje i nemaju hrabrosti da krenu dalje”, kaže ona. Vesna najavljuje virtuelnu promociju od 1. januara u Budvi ispred zidina Starog grada u 12 časova, na kojoj će se služiti priganice, a od 14. februara u planu je još nekoliko sličnih događaja

Kao Crnogorka koja je osnovnu i srednju školu završila u Podgorici, Dedić je nastavila da njeguje prijateljstva u domovini. “U Beogradu se i dalje družim sa ljudima iz gimnazije i osnovne škole. Redovno se viđamo petkom u kafani, zajedno pjevamo i pijemo lozu i vino, sva prijateljstva sam zadržala. Imam sličnih poznanstva i provoda kada dođem u Budvu i Podgoricu”, kaže Vesna. Ova spisateljica pamti i prve ljubavi, ali sa njima nije ostala u kontaktu. “Crnogorke su jako ljubomorne, pa nijesam htjela da im pravim problem u braku”, našalila se Vesna i dodala: “Ja sam ipak imala samo 18 godina kad sam otišla iz Podgorice, tako da su sve moje velike ljubavi vezane za Beograd”.

u Crnoj Gori. Ističe i to da joj je velika želja ekranizacija romana, jer za taj projekat nijesu potrebna velika novčana sredstva. “Nije potrebno mnogo novca jer je Crna Gora mala država, a radnja se dešava na Cetinju, u Kotoru, Budvi i Mojkovcu. Glumaca ima i mislim da bi mlađe generacije, a i ljudi u regionu mnogo više saznali o Crnoj Gori i bolje shvatili crnogorski mentalitet.” Svi njeni dosadašnji romani ubrzo su nakon objavljiva-

nja postali bestseleri, a uspjeh se teško prašta. Vesna na komentare pojedinaca na račun novinara koji u posljednje vrijeme izdaju knjige kaže: “Kritika se buni i uglavnom žalbe idu na to da su novinari nepismeni. U Engleskoj i Americi je sasvim normalna stvar što su novinari najtiražniji pisci, jer su novinarstvo i književnost uvijek išli zajedno. Neki od najvećih pisaca bili su novinari, jedino je kod nas to druga-

čije i to se dovodi u pitanje, još ako si žensko, to stvara dodatni problem”. Vesna kaže da sluša isključivo komentare svojih čitalaca. “Osjećaj kada prođem plažom i kada vidim na nekom peškiru svoj roman je nešto najljepše što pisac može da doživi. Nijedna kritika ni NIN-ova nagrada mi ne bi značila kao što mi znači kada vidim nekog na aerodromu da nosi moju knjigu na planirani odmor”, iskrena je Vesna Dedić.

KIC ª BudO TOmOVIćº

Danas koncert Jelene Tomašević Poznata srpska pjevačica Jelena Tomašević prirediće danas koncert u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 20 časova, u okviru 20. DEUS-a. Jelena je prvi javni nastup imala u muzičkom kvizu “3K-Dur”. Pjevala je prateće vokale Vladu Georgievu i bila gost na albumu grupe Biber. Na Beoviziji je 2005. godine osvojila prvo mjesto, dok je sa pjesmom “Oro” predstavljala Srbiju na Pjesmi Evrovizije 2008. u Beogradu i zauzela šesto mjesto. Krajem oktobra iste godine izdala je album prvijenac “Panta rei”, a tokom 2009, u Sarajevu, dobila priznanje “Davorin Popović” za najbolji album, a na festivalu “Sunčane skale” nagradu za najbolju interpretaciju. Ranije je za Dnevne novine rekla da je vrlo zadovoljna pozivom da nastupi u Podgorici. “Jako sam srećna što ću nastupiti u Podgorici, u KIC-u ‘Budo Tomović’, uvijek se radujem gostovanju u Crnoj Gori, gdje imam dosta prijatelja i fanova, tako da jedva čekam druženje sa njima”, istakla je pjevačica. Ulaznice, po cijeni od pet eura, mogu se i danas kupiti na biletarnici KIC-a “Budo Tomović”. E.Z.

HOT! Holandska TV voditeljka i model Silvija van der Vart ponovo je privukla pažnju na sebe pozirajući u intimnom rublju za kompaniju Hunkemoller. Zanosna Holanđanka izgleda savršeno od glave do pete i definitivno zaslužuje da bude svrstana u grupu fatalnih žena svijeta.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

UTORAK, 10. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2607 SUDOKU 2013-12-02

Medium level

Teža

9

3 7

7

6

4

8

5

4

1

5

6

1

9 2

3

3

www.sudokukingdom.com

6

1

1

5

6

2Play sudoku online at: 5

6

4

7

8 Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2606

2013-12-01

2

5

4 Medium level

7

6

2

5 1

5

8

1

5

6

8

4 Page 1/2

6

4

Play sudoku online at:

4

3

8

Play sudoku online at:

3

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 4

7

USKORO

Sve očiglednije klimatske promjene sa sobom donose i znatno više temperature, koje prijete da u skorijoj budućnosti potpuno ugroze proizvodnju određenih namirnica. Iako situacija nije još alarmantna, na listi potencijalno ugroženih namirnica nalaze se neke od najomiljenijih poslastica čovječanstva, poput čokolade i vi-

na. Stručnjake zabrinjava i to što je populacija počela da opada. Sve vlažnije zime i kišna ljeta otežavaju tim vrijednim insektima sakupljanje polena, što dovodi do njihovog izgladnjivanja. Iako ovo neće direktno uticati na nestanak meda, brojne druge biljne vrste mogu nestati pošto pčele neće raznositi njihov polen.

Usljed vremenskih promjena Francuska gubi svoju idealnu klimu za proizvodnju grožđa. Pošto je ukus vina rezultat balansa šećera i kiselina u grožđu, prava temperatura za njegov uzgoj je ključna. Grožđe dozrelo u hladnijoj klimi neće razviti voćnu aromu, dok će ono gajeno u toplijoj klimi imati znantno teži, skoro džemas, ukus.

8

4

1

Puzzle solution:4

1

6 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2605 2013-11-30 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2604 2013-11-29 3

4

9

2

6

7

5

1

8

5

9

2

1

6

8

3

4

7

6

7

2

5

8

1

9

4

3

7

3

4

9

2

5

8

1

6

8

1

5

9

3

4

2

7

6

1

6

8

4

7

3

5

9

2

7

5

3

1

4

9

8

6

2

6

7

3

2

4

9

1

8

5

1

9

6

8

2

5

4

3

7

2

4

9

5

8

1

6

7

3

4

2

8

6

7

3

1

9

5

8

1

5

7

3

6

9

2

4

5

3

7

4

1

8

6

2

9

3

5

7

8

1

4

2

6

9

9

6

1

7

5

2

3

8

4

4

8

6

3

9

2

7

5

1

2

8

4

3

9

6

7

5

1

9

2

1

6

5

7

4

3

8

VICEVI

Čokolada samo za bogate

2

Sjede u avionu Škot, Francuz Pagei Av1/2 ganistanac. Dolazi stjuardesa i pita ih šta će da piju. Škot odmah reče: - Ja ću jedan škotski viski. Francuz: - Ja ću jedno francusko vino. A Avganistanac će: - Meni ništa, sad ću da vozim. *** Mujo polagao testove na vozačkom ispitu. Član komisije čita rezultate: - Mujo, niste položili ispit. Imate 28 grešaka. - Kako je to moguće? Pa odgovorio sam na sva pitanja! - Da, ali pogrešno. Zaokružili ste sve odgovore pod B! - Pa ja za B i polažem! *** Rodila Fata jedanaesto muško dijete: - Kako mu je ime? - Mujo! - A ostalima? - Mujo! - Pa baš svi Mujo? - Svi!

- A kako ih razlikuješ? - Po prezimenu! *** Snimili Ameri film o Crnogorcu. Cijeli film ništa ne radi, samo sjedi ispod drveta u hladovini. I film postao hit. Snimaju oni tako nastavak, a reditelj će Crnogorcu: - De se malo pomakni da bude ipak neka radnja. A na to će mu Crnogorac: - Pa nijesam ti ja kaskader! *** Mujo ispraća Fatu na željezničkoj stanici. Na peronu velika gužva, ništa se ne čuje, a Fata iz kupea kaže Muji: - Da mi čuvaš kuću i djecu! - Ne brini ti za to! Javi se kad stigneš! – viče Mujo. - Šta kažeš? - Rekao sam da se javiš! - Što si rekao? Mujo sav iznerviran kaže tiho: - Ma je*i se! Fata će na to: - Hoću, hoću!


Zabava/Slobodno vrijeme 25

UTORAK, 10. 12. 2013.

Uh, da mi je prošetat Kalemegdanom k’o nekad u 8.

NEZVANIČNO Hvala,

hvala...Ja sad idem za Beograd da odmaram glas.

Vazda li ti je Beograd bio mio.

Ha ha ha.

Word Search Puzzle #C557TY OSMOSMJERKA

E

S

T

S

M

B

A

G

G

I

E

R

G

C

E

T

T

N

S

I

E

W

D

T

E

K

C

O

P

C

O

V

E

T

S

C

I

E

N

C

E

V

R

A

T

W

I

D

L

A

O

C

M

T

C

A

I

S

R

I

E

Y

N

O

P

M

K

U

B

H

M

W

S

E

F

L

U

E

B

P

E

E

H

C

A

O

R

E

N

I

E

N

P

W

R

N

D

X

T

R

E

S

T

T

E

C

L

E

L

O

Q

U

E

N

T

L

Y

A

S

S

N

I

D

E

P

N

L

C

L

I

R

S

C

G

W

A

K

R

D

R

E

D

A

S

A

P

U

O

R

A

C

E

E

B

I

C

H

E

N

I

Y

P

L

O

R

H

L

T

I

A

R

A

T

R

K

Q

S

L

C

T

I

Y

N

V

T

A

S

A

A

E

Y

E

A

E

S

M

L

I

F

E

C

L

Z

E

S

D

T

R

R

T

E

N

T

H

S

S

E

R

A

C

L

O

D

S

DELAYS Earns DELIS Eloquently DEPLETE EARNSEthos ELOQUENTLY Exhumed ETHOS Films EXHUMED FILMSGrocer GROCER Halters

Eee moj Andrija..više vole Mila u Beograd, nego tebe.

HOROSKOP

R

ALLOCATE Allocate BAGGIER Baggier BECOME Become BOLTS CANCEL Bolts CARESS Cancel CHART Caress CLODS COVETS Chart

Uh, da su mi oni hamburgeri iz MekDonaldsa.

HALTERS POCKET Parents HAVOC PRIMATE Pocket RECTIFIES INTERDEPENDPrimate RESTS ENT LANKY Rectifies SCARCE MISAPPROPRISCIENCE Rests ATES SPIRALS Scarce NIPPLE STRAWS PARENTS Science SWORN

Clods

Havoc

Spirals

Covets

Interdependent

Straws

Delays

Lanky

Sworn

Delis

Misappropriates

Tenths

Deplete

Nipple

Thereon

TENTHS THEREON TowelTIARA Tyrants TOWEL TYRANTS Unlikely UNLIKELY Upset UPSET Wicked WICKED WONDERED Wondered Tiara

Kuća od medenjaka

Najveća kuća od medenjaka od 22.000 bombona, 7.200 jaja, na svijetu podignuta je u Teksa- 800 kilograma putera i 3.300 kisu, saopštili su predstavnici Gi- lograma brašna. © Puzzle Baron December 8, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! nisove Copyright knjige rekorda. PosjetioOva palata holesterola ima cima je zabranjeno da je jedu, ali 216 metara kvadratnih i dovoljmogu da je razgledaju i da u njoj no je velika za petočlanu porosretnu Deda Mraza. dicu, navode graditelji-poslastiZa izradu ove “medene” kuće, čari, koji su sav novac od prodačiji zidovi imaju ukupno 36 mi- je ulaznica namijenili jednoj loliona kalorija, utrošeno je više kalnoj bolnici.

OVAN Ponestaje Vam smisao za diplomatijom, kada se suočavate sa osobama koje bez pardona osporavaju Vaše sposobnosti. Važno je da prećutite situacije, koje mogu da se shvate ili tumače na pogrešan način.

BIK Pažljivije analizirajte svoju okolinu i nemojte dozvoliti da Vas neko podstiče na rivalske odnose. Poslovni rizik u ovom trenutku predstavlja pogrešan izbor i donosi samo neko prividno olakšanje. Postupite u skladu sa svojom savješću.

BLIZANCI Nalazite se u prilici da testirate svoje intelektualne ili praktične sposobnosti, učinite sve što je u Vašoj moći da ostavite dobar utisak. Vaši planovi mogu da se ostvare na relativno lak način i na zajedničko zadovoljstvo.

RAK Moguće je da se sve nalazi u Vašim rukama, ali pod uslovom da reagujete u najboljem trenutku ili u skladu sa zajedničkim pravilima o uspješnom poslovanju. Nema razloga da sumnjate u svoje sposobnosti i iskustvo.

LAV Nalazite se u pomalo nezahvalnoj poziciji i neko kao da Vam nameće svoja poslovna pravila. Nema razloga da trpite neuspjeh zbog nečijeg ponašanja, ali nemojte ni preuveličavati svoje sposobnosti. Budite dovoljno promišljeni i mudri.

DJEVICA Previše ste okupirani različitim poslovnim ili društvenim obavezama i čini Vam se da neko drugi dobija šire privilegije. Ukoliko Vam smeta nečije ponašanje, potrudite da zavedete princip ravnopravnosti ili fer-plej u poslovnom odnosu.

VAGA Polazite od nekih pogrešnih informacija ili od lažne slike koju imate o jednoj osobi, tako da poslovni neuspjeh predstavlja logičan sled događaja. Morate imati više hrabrosti i samopouzdanja da zavedete nova pravila u odnosu sa saradnicima.

ŠKORPIJA Neko Vas podsjeća na ružne događaje iz prošlosti ili na neke neizmirene račune, koje biste rado željeli da zaboravite. Sve se svodi na princip uzimanja ili davanja, ono što dobijate ima veliku cijenu i zahtijeva izvjesno odricanje.

STRIJELAC Imate dovoljno smjelosti da kažete ono što mislite pred svojom okolinom, ali moguće je da se to loše odrazi na Vaš poslovni status. Potrebno je da pokažete i određene diplomatske manire u poslovnim susretima.

JARAC Susret sa određenim saradnicima lako može da preraste u neku neprijatnu situaciju, važno je da pravilno zaštitite svoje poslovne interese. Postavite jasnu granicu do koje ste spremni da preuzmete poslovnu odgovornost.

VODOLIJA Izbjegavajte nepoznate situacije ili saradnike koji svojim ponašanjem remete Vašu koncentraciju. Većinu radnih obaveza možete da završavate na rutinski način. Nema potrebe da se raspravljate sa neistomišljenicima.

RIBE Pokušavate da udovoljite svojim saradnicima i da završite planirane obaveze, ali nemate dovoljno koncentracije. Suviše ste zaokupljeni potrebom da sve izgleda perfektno, kao i da svi oko Vas budu zadovoljni.


26 Sport

UTORAK, 10. 12. 2013.

SVJETSKO PRVENSTVO SRBIJA ZA RUKOMETAŠICE 6.- 22.12. 2013.

DA LI STE ZNALI

LAKŠI TRENING

Novi zicer za lavice Naše dame večeras (18.15) protiv slabašne Dominikanske Republike

Mira odradila trening, ali se Sonja osjeća bolje

Iz Beograda Miloš Pavićević

Da oporavljenom superstaru Lejkersa Kobiju Brajantu nedostaje samo još 675 poena kako bi prestigao Majkla Džordana na 3. mjestu vječne liste strijelaca u NBA ligi...

TIKET DANA PLZEN CSKA MOSKVA TIP 2

KVOTA 2.90

SOSIJEDAD LEVERKUZEN TIP 2

KVOTA 2.00

MANČESTER J. ŠAHTJOR TIP 1

KVOTA 2.00

BENFIKA PSŽ TIP X

KVOTA 3.75

N

aše dame su jučerašnji trening odradile u super atmosferi, uz “soraun” sistem iz kojeg u akustičnom “Pioniru” bije muzika - svaka igračica ima po jednu omiljenu pjesmu, zatim po navici uigravanje odbrane, postavljanje prema ozbiljnijim rivalima u grupi - Holandiji i Francuskoj, a onda se potom čulo i ono najvažnije - “za koga - za Crnu Goru”. Potom je selektor Dragan Adžić umjesto popodnevnog treninga dao “voljno” do meča sa Dominikanskom Republikom, koji bi trebalo da bude samo jači trening, uigravanje za “paklene” mečeve koji predstoje, te novi zicer za super gol razliku i prvo mjesto u grupi A.

Možda i najteži meč u grupnoj fazi takmičenja sa ekipom Južne Koreje je iza naših dama, Kongo je poslužio da sve igračice dobiju šansu, a u sličan meč se očekuje i sa današnjim rivalom. “Bez obzira što je jasno da smo po kvalitetu mnogo ispred Dominikanske Republike i tom meču ćemo prići

maksimalno ozbiljno i angažovano kako bi prije svega izbjegli povrede i kako bi zabilježili sigurne bodove koji svakako mnogo znače. Za sada sve ide po planu, svakako da nije prijatna činjenica da se Sonja Barjaktarović povrijedila, ali jednostavno moramo biti pravi na današnjem meču, jer se kroz ovakve utakmice podiže samo-

Golmanka Podravke Mirjana Milenković odradila je jutarnji trening sa našom selekcijom, a kako stvari stoje Dragan Adžić će danas morati da odluči da li će ona ili povrijeđena Sonja Barjaktarović biti u sastavu protiv Dominikanki. Sonja se juče osjećala mnogo bolje, otok na članku lijeve noge je splasnuo, tako da postopouzdanje pred duele koji slijede”, poručio je selektor Adžić. Fenomenalan šut protiv Konga imala je Biljana Pavićević - čak četiri od četiri, tako da je i te kako važno da Adžić ima četiri igračice na krilnim pozicijama u top formi. “Odigrale smo dosta dobro prva dva meča, posebno je važno što smo savladale Koreju koja je odlična selekcija, a taj trijumf nam mnogo znači na samopouzdanju. Bitan je iz više razloga, a takođe što su rivali vidjeli koliko možemo u trenutka kada nam je to bila prva utakmica od okupljanja, dok će nam sada biti mnogo lakše, već nakon duela sa

GRUPA A

Danas 16.00 - Koreja - Kongo 18.15 - Crna Gora - D. Republika 20.30 - Holandija - Francuska 1. Francuska 2 2 0 0 2. Crna Gora 2 2 0 0 3. Holandija 2 1 0 1 4. J.Koreja 2 1 0 1 5. D.Republika 2 0 0 2 6. Kongo 2 0 0 2

4 4 2 2 0 0

je velike šanse da nastavi prvenstvo, ali će svakako Mira biti pripravna. “Žao mi je što se ovo Sonji dogodilo u važnom trenutku za našu selekciji i što sam ovim povodom došla, ali sam profesionalac i želim da pomognem reprezentaciji Crne Gore na bilo koji način”, kazala je Dnevnim novinama Milenković. Dominikanskom Republikom ćemo biti uigranije za mečeve sa Holandijom i Francuskom koje že direktno uticati na naš status u grupi”, poručila je Pavićević. Nakon dva odigrana kola u grupi koji su realni dometi naše selekcije? “Još je malo rano o tome govoriti, ali sigurno je da ćemo svakom meču prići sa namjerom da trijumfujemo. Veoma je važno sa kojeg mjesta u grupi ćemo dočekati osminu finala”, jasna je rukometašica Budućnosti.

Karta plus smještaj 45 eura Juče je u Beograd u hotel “Rex” došla grupica navijača iz Podgorice koja će do kraja prvenstva bodriti naše dame na Svjetskom prvenstvu. I te kako je interesantna ponuda koju nudi agencija VIP Montenegro sport - noćenje sa doručkom u već pomenutom hotelu plus ulaznica preko ove agencije košta 45 eura.

GALATASARAJ JUVENTUS TIP 2

KVOTA 1.90

BAJERN MINHEN MANČESTER S. TIP X

KVOTA 4.70

IZVINJENJE U tekstu “Gradiće bolju budućnost”, (str. 26, 17. maj 2013.) povodom maturske večeri učenika podgoričke Srednja građevinsko - geodetska škole, došlo je do greške u nazivu ustanove, pa je umjesto da stoji “Marko Radević”, pisalo “Marko Radović”. Ovim povodom izvinjavamo se kolektivu škole, učenicima, ali i potomcima istaknutog inžinjera Marka Radevića.


Sport 27

UTORAK, 10. 12. 2013.

LAVLJE SRCE

DN i portal handballme. me analiziraju učinak naših rukometnih internacionalaca Priređuje: Miloš Pavićević

Sjajna forma desnih bekova Ljevoruki bombarderi Roganović, Marković, Lipovina, Simović rešetali mreže širom Evrope

S

amo dvije nedjelje prije okupljanja i početka priprema za Evropsko prvenstvo u Danskoj naši najbolji rukometaši se nalaze u dobroj formi. Protekli vikend su obilježili golmani počev od Stojanovića, Rajkovića, Simića, Doknića, Kosanovića, dok su na istom nivou bili i bekovi (posebno desni) Roganović, Marković, Simović, Lipovina, solidan učinak imali su Perišić i Malović, te Anđelić i Pejović, ponovo je odličan bio Svitlica koji je nedavno produžio ugovor sa Mindenom na još dvije sezone, kao i pivoti Rakčević i Pejović.

Rogo je već godinama glavna faca u Lundu, bez njega se ovaj klub bukvalno ne bi mogao zamisliti, ali “plavi” vise nijesu konkurentni za titulu kao proteklih godina. Njegov tim je poražen od Drota 32:29, a Rogo je zabio 12 golova. “Vratili smo se iz Druge lige i trebaće nam malo vremena da posložimo kockice, što se osjeća već ove sezone. Igramo toplo hladno, osvajali smo bodove protiv jačih ekipa, dok smo gubili od slabiji. Švedska liga je neizvjesna i mogu reći dosta ujednačena. Međutim vjerujem da kako vrijeme bude odmicalo da ćemo i mi igrati sve bolje”, rekao je za naš list najbolji strijelac šampionata Roganović. Odličan povratak na veliku scenu nakon kraće pauze imao je i Žarko Marković - on je u najjačoj ligi na svijetu zabio šest golova protiv Emsdetena, a njegov Hamburg hita ka gornjem dijelu tabele. “Odigrali smo dosta dobro protiv Emsdetena, imali smo nekoliko neplaniranih izgubljenih bodova, ali vjerujemo u sebe i znamo da se možemo uključiti u trku za pobjedničko postolje. Do odmora su ostala još tri meča, gostujemo Libeku, zatim dočekujemo nezgodni Bergišer i te mečeve moramo dobiti, a onda nas 26. decembra očekuje super derbi sa Kilom, gdje ćemo takodje ići na pobjedu”, poručio je Marković. Njihov nasljednik - Vladan Lipovina igra kao sat - proglašen je za junaka kola u španskoj Asobal ligi, mnogi veliki klubovi se za njega već raspituju, a on samo radi svoj posao - zabio je 11 golova od 12 šuteva protiv Puerta Segunda. “Dobio sam veliko povjerenje od trenera i trudim se da ga iskoristim na najbolji mogući način. Španska liga mi upotpunosti odgovara, već osjećam koliko sam napredovao u odnosu na period kada sam došao, a sledeća želja mi je da Kuenka popravi svoje mjesto na tabeli. Dobro se osjećam i drago mi je da podižem formu pred okupljanje reprezentacije za desetak dana”, poručio je Lipovina, koji je trenutno sa 77 golova treći strijelac Asobal lige, dok prvo mjesto dijele Hose Mario Gotieres i Alehandro Rodrigez sa po 80 golova.

●GOLMANI GORAN STOJANOVIĆ (Rajn Nekar Leven, Njemačka): Goran se vratio nakon skoro 20 dana pauze i odigrao je odlično protiv svog bivšeg kluba – Gumerz-

baha. Iskusni Baranin je imao 16 odbrana protiv svog bivšeg kluba – Gumerzbaha, a “lavovi” su slavili 36:22. RADE MIJATOVIĆ (Metalurg, Makedonija): Njegov Metalurg je slavio na teškom gostovanju u Zagrebu 25:30 u sklopu 12.kola SEHA Gasprom Južni tok lige, a Rade nije upisao nijednu intervenciju iako je svega par minuta proveo na golu. Njegov kolega – Darko Stanić je imao 16 odbrana. MARKO RAJKOVIĆ (Valans, Francuska): Valans je savladao 25:21 Nansi u gostima, a Marko je bio više nego solidan – imao je 13 odbrana za poluvrijeme. NEBOJŠA SIMIĆ (Malme, Švedska): U remiju Malmea u gostima protiv Redbergsidsa – 31:31 Simo je bio dobar sa sedam odbrana plus sedmerac za 20 minuta na terenu. GOLUB DOKNIĆ (Hard, Austrija): Hard je u gostima savladao Ferlah 30:22, a Golub je imao 16 odbrana. MILE MIJUŠKOVIĆ (Kangas, Španija): Mile je proteklog vikenda imao skroman učinak odbranio je devet od 29 šuteva, a njegov Kangas je savladao Angel Himenes 28:22. MILAN KOSANOVIĆ (C. Zvezda, Srbija): Milan je bez dileme najbolji igrač Crvene zvezde. Nakon tri kola “crveno-bijeli” su ponovo na vrhu Superlige, a za to je zaslužan naš bivši reprezentativac koji je kod dva igrača manje za Zvezd u poslednjem napadu skinuo zicer Đekiću za veliki trijumf protiv Morave 27:26. Kosanović je upisao 17 odbrana.

●BEKOVI DRAŠKO MRVALJEVIĆ (Minden, Njemačka): Minden se solidno držao u Magdeburgu protiv istoimenog kluba, ali nije mogao vise od časnog poraza 30:24. Naš kapiten je postigao jedan gol i zaradio isključenje. ZORAN ROGANOVIĆ (Lund, Švedska): Rogo je sa čak 12 golova bio najefikasniji na meču koji je njegov Lund izgubio u Halmštadu od Drota 32:29, iako je njegov tim na deset minuta prije kraaja vodio 27:24. ALEN MURATOVIĆ (Kangas, Španija): Iskusni lijevi bek nastavlja u svom ritmu, on je bio vise nego siguran protiv Angel Himenesa (28:22) – Alen je imao šut tri od tri. ŽARKO MARKOVIĆ (Ham-

Briljirao: Vladan Lipovina Goran Stojanović slavi sa drugovima iz kluba

đarska):  Zaradio je crveni karton u 27.minutu nakon grubog starta nad protivničkim igračem, a njegov Cegled je savladao Mezakovleš 27:5. B OŽO AN Đ E L I Ć ( C. Z ve z da, Srbija):  Uz Ko sanovića bio je najbolji u svom timu u pobjedi Crvene zvezde nad Moravom 27:26. Božo je postigao čak sedam golova. STEFAN ČAVOR (Celje, Slovenija):  Celje je deklasiralo Ribnicu 33:17, a ni u tom meču nije bilo desnog beka iz Budve. MILOŠ BOŽOVIĆ (Valjadolid, Španija):  U nekada velikom španskom derbiju Valjadolid je savladao Ademar Leon 31:29, a naš juniorski reprezentativac je postigao jedan gol od tri šuta ka golu rivala. VUKO BOROZAN (Karlovac, Hrvatska):  Karlovac je poražen od Džakova 31:26, a naš seniorski reprezentativac je postigao četiri gola i imao osam asistencija. BOŽIDAR NIKOČEVIĆ (Teramo, Italija):  Teramo je odigra odlično protiv Bolonje – 32:24, a naš srednji bek je zabio šest golova od devet šuteva. MATIJA PIŽURICA (Partizan, Srbija):  Nije ulazio u igru protiv Meškova (23:27). ANDRIJA ĐURIČIĆ (Partizan, Srbija): Još se nije vratio na teren nakon teške povrede koljena.

●KRILA burg, Njemačka):  Žarko se na velika vrata vratio nakon kratke pauze zbog povrede ramena. Odigrao je odlično protiv Emsdetena, njegov tim je slavio 31:37, a desni bek je zabio šest golova i tako pogurao svoj Hamburg ka gornjem dijelu tabele. VLADIMIR O SMAJIĆ (Tuluz, Francuska):  U Francuskoj je bio slobodan vikend. VASKO ŠEVALJEVIĆ (Hanover, Njemačka):  Poraz od Hamburga u proteklom kolu kao da je uzdrmao Hanover, koji je sinoć pred svojim navijačima poražen od Melsungena 28:34, a naš lijevi bek je postigao tri gola. STEVAN VUJOVIĆ (Selestat, Francuska):  Stevan je počeo da trenira sa ekipom i biće na raspolaganju treneru za naredni meč u domaćem prvenstvu. MIRKO MILAŠEVIĆ (Biljer, Francuska):  Kreteil je deklasirao Biljer 35:19, a naš srednji bek je postigao jedan gol od tri šuta u prvom poluvremenu. MARKO SIMOVIĆ (Ankaraspor, Turska):  Bio je junak pobjede njegovog tima u Kupu Turske protiv Mili Pjanga – Ankara je slavila 26:24, a desni bek iz Budve je postigao devet golova. N OV I C A R U D OV I Ć ( I v r i , Francuska):  U Francuskoj je bio slobodan vikend. ŽARKO PEJOVIĆ (Tatran Prešov, Slovačka):  Tatran gura po svom u

SEHA ligi. Šampion Slovačke je savladao Vojvodinu u Novom Sadu 24:25,a naš reprezentativac je postigao četiri gola od sedam šuteva. MILOŠ MILOŠEVIĆ (Bidasoa, Španija):  Bidasoa je pretrpjela poraz od Granoljersa 18:27, a Miloš se tri puta upisoa u strijelce. BOGDAN PETRIČEVIĆ (Miluz, Francuska):  Njegov tim je poražen od Istrea 28:29, a Bogdan je bio solidan sa četiri gola od šest šuteva. IVAN PERIŠIĆ (Cegled, Mađarska):  Cegled je savladao Mezakovles 27:25, dobar je bio Perišić sa pet golova. NEMANJA MALOVIĆ (Grashopers, Švajcarska):  Nemanja je bio solidan protiv najbolje ekipe u ligi – Šafhauzena. Desni bek iz Podgorice je postigao četiri gola, a njegov Grashopers je poražen 25:32. VUK MILOŠEVIĆ (Kuenka, Španija):  Crnogorci vedre i oblače u Kuenki – ovaj klub je prije dva dana savladao Puerto Segundo (22:27), a Vuk je postigao četiri gola od sedam šuteva. VLADAN LIPOVINA(Kuenka, Španija):  Ponovo junak kola – postigao je 11 golova od 12 šuteva i najzaslužniji je što Kuenka igra odlično. ILIJA VUČKOVIĆ (Karvina, Češka):  Karvina je pretrjela poraz od trećeplasiranog Jičina 24:20, a naš bek je uspio da postigne tri gola. MIRKO VUJOVIĆ (Cegled, Ma-

FAHRUDIN MELIĆ (PSŽ, Francuska):  U zaostalom meču 10.kola u derbiju PSŽ je poražen od Dankerka 25:21, a naš Melić je bio najefikasniji u svom timu sa četiri gola od sedam šuteva. ALEKSANDAR SVITLICA (Minden, Njemačka): Zaradio je dva isključenja i postigao pet golova u porazu Mindena od Magdeburga 30:24. MARKO LASICA (Pik Seged, Mađarska):  Još se nije vratio na parket, a njegov Seged je savladao tim iz Đera 35:25. MARKO POPIVODA (Vize, Belgija): Markov tim je savladao Tongeren 26:22 u gostima, a on je jednom tresao mrežu protivnika. IGOR RADOJEVIĆ (Makabi, Izrael): Makabi je savladao Azdod 32:23, a Igor je postigao dva gola.

●PIVOTI MLADEN RAKČEVIĆ (AEK, Grčka):  Pao je Anagenis u Atini – 28:15, a naš kružni napadač je postigao pet golova. NEMANJA GRBOVIĆ (Crvena zvezda, Srbija): Postigao je samo jedan gol u pobjedi Crvene zvezde nad Moravom 27:26. MARKO PEJOVIĆ (Lions, Holandija): Lions je ostvario najubjedljiviji trijumf ove sezone protiv Helasa – 42:16, a pivot sa Cetinja je postigao sedam golova.


28 Sport

UTORAK, 10. 12. 2013.

Karate: Najbolji Cecunjanin i Raković

SPORTSKI EKRAN 13:00 17:00 17:45 18:00 18:05 20:15 20:30 20:30 20:45 20:45 20:45 20:45 01:00 03:00

Lokomotiva - Zenit, odbojka Himik - PAOK, košarka Barselona - Seltik, fudbal Srbija - Rumunija, vaterpolo Crna Gora - Dominikanska republika, rukomet Crna Gora - Italija, vaterpolo Roselar - Galatasaraj, odbojka Hokej na ledu Bajern M. - Mančester Siti, fudbal Benfika - PSŽ (multiprenos), fudbal Galatasaraj - Juventus, fudbal Mančester J. - Šahtjor, fudbal Florida - Kanzas, košarka Boston - Kalgari, hokej

SK 1 Eurosport 2 Eurosport Arenasport 1 RTCG 2 RTCG 2 SK 1 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 Arenasport 4 Arenasport 1

NE PROPUSTITE

CRNA GORA - ITALIJA (RTCG 2, 20:15h) Na programu je drugo kolo Svjetske lige za naše najbolje vaterpoliste - ako u Kotoru pobijedimo Italijane napravićemo veliki korak ka završnom turniru.

VAŽAN MEČ

Majstori sa mora traže 3:0 ili 3:1 Odbojkaši Budvanske rivijere u četvrtak (18.00) igraju protiv Rešovije odlučujuću utakmicu za plasman u narednu rundu Budvanska rivijera u četvrtak igra odlučujuću utakmicu u Ligi šampiona - protivnik je jaka Rešovija, a samo trijumf od 3:0 ili 3:1 ostavio bi “majstore sa mora” u igri za plasman u drugu rundu... “Dolazi nam najjača ekipa u grupi, ne samo po pojedincima, već i po rejtingu”, rekao je juče na konferenciji za medije trener Budvana Siniša Reljić koji je sa momcima već tukao Poljake - i to na strani... “Bilo je to naše najbolje izdanje. Tada smo pokazali da imamo karakter i kvalitet da igramo sa najjačim evropskim ekipama”. Ali... “Sada će u Budvi biti potpuno drugačije, jer će Rešovija biti spremnija i pokušaće da vrati izgubljeno. I za njih je utakmica bitna, jer porazom 3:0 ili 3:1 njihove šanse ne bi bile iste kao u ovom momentu. U dobrom raspoloženju čekamo meč, a i pored velike važnosti mi smo

TABELA

5. KOLO - 12. DECEMBAR 18.00 - B. Rivijera - Rešovija 20.30 - Pariz - Jihostroj 1. Rešovija 4 3 1 2. Pariz 4 3 1 3. B. Rivijera 4 2 2 4. Jihostroj 4 0 4

10 8 6 0

Siniša Reljić, trener Budvanske rivijere rasterećeni. Očekujem da igrači daju maksimum, a nadam se da će to biti dovoljno za trijumf”, jasan je Reljić. Pariz je u metropoli turizma u prethodnom kolu slavio sa 3:2, a ta utakmica je Budvanima bila praktično prva poslije mjesec dana stanke... “Znali smo da će tada biti teško, a i sada nas čeka vraški težak posao. Sada dosta toga od nas zavisi. Nadam se da ćemo pobijediti. Očekujem podršku sa tribina, čak i bolju nego što je bila protiv Pariza. Iskreno, tada je navijanje bilo sjajno, bio sam uzbuđen, jer je bilo kao na fudbalskom stadionu”, rekao je juče tehničar “narandžastih” Italijan Marko Falaski.

premotavanje Nedjelja u slikama Priredio: K. B.

Karate savez Crne Gore je proglasio najuspješnije u 2013. godini - poslije izuzetno uspješnje takmičarske sezone najbolji takmičar je Almir Cecunjanin iz Budućnosti, a najbolja takmičarka je Marina Raković iz Omladinca. KSCG nije zaboravio ni mlađe snage - najuspješniji mladi takmičar je Mario Hodžić iz Omladinca, a iz istog karate kluba dolazi i najbolja mlada takmičarka, a to je Anja Jović.

SPFCG: Postupak protiv Mogrena Sindikat profesionalnih fudbalera Crne Gore (SPFCG) najavio je da će pokrenuti postupak protiv budvanskog Mogrena zbog otvorene diskriminacije fudbalera tog kluba Bracana Popovića, Veselina Bojića i Save Gardaševića. Advokat SPFCG Aleksandar Kovačević rekao je da trojici fudbalera više od deset mjeseci nijesu isplaćivane zarade po ugovoru. “Konkretno za decembar isplatili su zarade svim fudbalerima osim njima trojici, što predstavlja otvorenu diskriminaciju i povrede prava fudbalera predviđenih propisima fudbalske organizacije i Zakona o radu i krivičnog zakonika Crne Gore”, rekao je Kovačević. Predsjednik SPFCG Željko Janović dodao je da je Sindikat pokušao mirnim putem u neposrednom razgovoru sa čelnicima Mogrena da obezbijedi otklanjanje tih nepravilnosti, ali da je, nakon što nije uspio, bio prinuđen da u cilju zaštite svojih članova pokrene postupak. “Težinu u ovom slučaju daju i činjenice da navedeni fudbaleri imaju svoje porodice koje izdržavaju od svojih primanja, te su ovakvim ponašanjem od strane kluba Mogren, dovedeni na rubu socijalne egzistencije”, rekao je Janović.

Sjajan start rukometašica Crne Gore na SP u Srbiji. Izabranice Dragana Adžića su u prvom kolu savladale Južnu Koreju (24:22), a u drugom razmontirale Kongo (35:9), pa sa maksimalnim učinkom čekaju duel (18.15) protiv Dominikanske Republike.

Aktuelni šampion Crne Gore odbranio je jesenju titulu šampiona. Sutjeska je, pod vođstvom Dragana Radojičića, trijumfovala u Pljevljima nad Rudarom (1:0) i potvrdila lidersku poziciju nakon prvog dijela našeg fudbalskog šampionata, uz devet pobjeda, sedam remija i jednim porazom.

Nakon šest poraza u posljednjih sedam utakmica košarkaši Budućnosti su ostvarili veliku pobjedu nad Cedevitom (64:60) u “Morači”. Na taj način se posada iz Njegoševog parka vratila u borbu za prva četiri mjesta regionalne ABA lige, koja vode na fajnal-for.

NBA: Povratak Kobija, poraz Lejkersa Kobi Brajant je u dresu Lejkersa u Stejpls centru na parket izašao poslije osam mjeseci pauze (operisao Ahilovu tetivu), dočekan je ovacijama, ali su na kraju njegove “jezerdžije” poražene - Toronto je slavio rezultatom 106:94! Centralna figura utakmice u Los Anđelesu bio je Amir Džonson sa 32 koša i deset skokova, dok je kod Lejkersa najbolji bio Nik Jang sa 19 poena i po tri skoka i asistencije. “Moj ritam igre nije još potpuno sinhronizovan, ali ovo je tek početak poslije duge pauze i pretpostavljam da je dobar”, izjavio je Brajant (devet poena, osam skokova, četiri asistencije) poslije poraza Lejkersa, koji su ove sezone ostvarili polovičan učinak - po 10 pobjeda i poraza. Orlando Nikole Vučevića je izgubio od Hjustona (98:88), a Nik nije igrao zbog manje povrede lijevog članka. SEMAFOR: LA Lejkers - Toronto 94:106, Njujork Boston 73:114, Detroit - Majami 95:110, Hjuston - Orlando 98:88, Oklahoma - Indijana 118:94.

Luis Suarez junak je protekle sedmice. “Pistolero” je prvo razbio Norić sa četiri gola, tri dana kasnije protiv Vest Hema jednom zatresao mrežu, uz još dva gola “redsa” koja je on isprovocirao. Zahvaljujući pomenutim golovima Urugvajac je prvi strijelac Premijera sa 14 pogodaka, iako je, zbog suspenzije, odigrao samo 10 mečeva od mogućih 15. kola.

Za samo tri dana razočaravajući Mančester junajted je dva puta položio oružje na nekada neosvojivom “Old Trafordu”. Neprepoznatljivi “crveni đavoli” su najprije poraženi od Evertona (1:0) , nakon čega ih je istim rezultatom bacio na koljena Njukasl, za deveto mjesto i 13 bodova zaostatka za vodećim Arsenalom.


Sport 29

UTORAK, 10. 12.2013.

DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Uroš Radulović

GOLMANI Milan MIJATOVIĆ (Zobahan) Primio dva gola u porazu od snažnog Persopolisa (2:1). Mijatović će se u Iranu boriti za opstanak. Boban BAJKOVIĆ (Crvena zvezda) - Dobro je branio. Zvezda se osvetila Vojvodini za ispadanje iz Kupa pobijedivši ih kod kuće 2:1 u trilier završnici. Miroslav VUJADINOVIĆ (Vlaznija) - Fino odradio posao protiv Tirane u gostima. Vujke je zaradio žuti karton i jednom vadio loptu iz mreže (1:1). Igor PAVLOVIĆ (Vardar) - Novih 90 minuta odrađenih na visokom nivou. Pavlović je sačuvao mrežu protiv Škendije u remiju bez golova.

ODBRANA Stevan RELJIĆ (Vardar) - Bio je veoma dobar u defanzivi. Upisao 90 minuta u remiju sa Škendijom (0:0). Ilija RADOVIĆ (Spartak Subotica) - Jedan od boljih na zatvaranju jesenjeg dijela šampionata protiv Rada (0:0). Ivan ČARAPIĆ (Rabat Ajaks, Malta) - Pretrpio novi poraz i ostao na samom dnu tabele. Čarapić je bio akter visokog poraza od Moste (4:0).

Grof pao protiv Spartaka

Nikola VUJADINOVIĆ (Šturm) - Važna pobjeda tima iz Graca, gdje je naš štoper odigrao fenomenalno. Nikola se radovao pobjedi u gostima nad Vakerom (0:1). Dejan BOLJEVIĆ (Čukarički) Ušao već u osmom minutu. Boljević je igrao kako treba, ali se na kraju morao pomiriti sa minimalnim porazom od Partizana (0:1). Milko NOVAKOVIĆ (Dačija) - Dobio je šansu tek u finišu utakmice da sačuva vođstvo nad Akademijom. Dačija je pobijedila 2:1 i vraća se ka vrhu moldavskog šampionata. Mijuško BOJOVIĆ (Vasland Beveren) - U Belgiji je skoro nemoguće savladati Anderleht. Mijuško je igrao desnog beka, ali on i saigrači su pretrpjeli novi poraz (2:0). Marko BAŠA (Lil) - Na veliku žalost našeg najboljeg defanzivca, “mastifi” su konačno primili gol i izgubili utakmicu. Baša je igrao dobro, ali autogol Sajmona Kjera je skupo koštao Lila protiv Bordoa (1:0). Milan JOVANOVIĆ (Lokomotiva Sofija) - Da li se lijevi bek Crne Gore vraća u pravu formu? Jovanović je dobio žuti karton, igrao cijelu utakmicu i radovao se važnom trijumfu protiv Beroe (0:1). Stefan SAVIĆ (Fiorentina) “Ljubičasti” su zajedno sa našim Savićem izašli kao gubitnici iz derbija Serije A - Fiorentina je izgubila od Rome (2:1), a Savić je igrao cijeli meč. Žarko TOMAŠEVIĆ (Kortrijk) - Požutio u remiju sa Šarloom (1:1). Opet je bio standardan i veoma dobar. Predrag FILIPOVIĆ (Alst) - U belgijskom drugoligašu se još uvijek nije pojavio bolji defanzivac od iskusnog Danilovgrađanina. Peđa je igrao cijeli meč u porazu od Hogstratena (2:0).

Poslije odličnih rezultata u okršajima sa Zenitom i CSKA Moskvom Miodrag Grof Božović sa Rostovom nije uspio da napravi još jednu stvar za respekt - “žuti” su u svom dvorištu sa 1:0 poraženi od Spartaka iz Moskve kojeg sada samo bod dijeli od liderske pozicije u Rusiji. Izabranici našeg trenera su tokom cijelog meča bili ravnopravan rival, ali u 88. minutu je popustila koncetracija što je znao da kazni reprezentativac Gane Abdul Varis. U Rusiji je sada pauza do marta, a poslije 19 kola Rostov se nalazi na desetoj poziciji sa 24 osvojena poena.

Đorđe ĐIKANOVIĆ (Muaiter, Katar) - Jedan od najzaslužnijih zbog činjenice da je Muaiter uzeo bod u gostima bez primljenog gola (0:0).

VEZNI RED Igor IVANOVIĆ (OFK Beograd) - Pokušao je da unese živost u utakmicu sa Donjim Sremom (1:1), ali nije uspio da donese tri boda “romantičarima”. Igrao je od 67. minuta.

Veljko BATROVIĆ (Viđev Lođ) - Ostaje žal jer je imao situacija da zajedno sa kolegama matira snažni Slask (0:0). Izašao u 78. minutu Viđev je sada posljednji na tabeli. Simon VUKČEVIĆ (Vojvodina) - U porazu od Crvene zvezde (2:1) mogao je da izraste u junaka utakmice. Ipak, Bajković je zaustavio Simonove udarce, koji je napustio teren u 58. minutu. Janko TUMBASEVIĆ (Vojvodina) - Kratko je igrao na Marakani u porazu od Zvezde (2:1). Tek je zakoračio na teren u 89. minutu. Miloš KRKOTIĆ (Dačija) - Izašao je iz igre u 35. minutu, pretpostavlja se zbog povrede. Dačija je inače u gostima savladala Akademiju (1:2). Marko VUKASOVIĆ (Kečkemet) - Kvalitetna partija centralnog veziste. Ljubičasti su pobijedili Kapošvar (2:1). Boris BULAJIĆ (Kečkemet) - Dobio je priliku u trijumfu nad Kapošvarom (2:1). Bio je na terenu nešto više od pet minuta. Petar GRBIĆ (Partizan) - Oporavio se od nezgodnog potresa mozga. Grbić je ušao u finišu da malo osjeti teren protiv Čukaričkog, gdje su “crno-bijeli” pobjedom stigli do jesenje titule (0:1). Luka TIODOROVIĆ (Lušnja) Ni sa igračem više Luka svojim pa-

TIM VIKENDA Vujadinović

N. Vujadinović Bojovi

Reljić

Kajević

Jovanović Petričević

Vukasović

Kasalica Bećiraj M.Vukčević

Zvezda želi Džudovića Prvi dio sezone je završen u Srbiji, a drugoplasirana Crvena zvezda već razmišlja o pojačanjima - “crveno bijeli” žele našeg reprezentativca Miodraga Džudovića. I pored toga što su Beograđani dosta korektno odradili prvi dio šampionata evidentno je da kubure sa odbranom pa bi dovođenjem centralnog beka Spartaka iz Naljčika dobisovima nije uspio da probudi napadače. Lušnja je izgubila 3:1 od Lacija, koji je od 23. minuta bio sa igračem manje. Luka PETRIČEVIĆ (Jagodina) Jagodina nastavlja sa dobrim partijama, a bivši fudbaler Budućnosti sakuplja minutažu. Luka je ušao u 68. minutu i proslavio pobjedu protiv Radničkog iz Kragujevca (1:0). Asmir KAJEVIĆ (Cirih) - Odličan u razbijanju Lauzana (4:0). Kajević je učestvovao u akcijama kod golova, dobio žuti karton i uz aplauz napustio teren desetak minuta prije posljednjeg sudijskog zvižduka. Marko RAIČEVIĆ (Napredok) - Standardan je u Makedoniji, ali rezultati nijesu baš najbolji. Raičević je igrao u ubjedljivom porazu od Pelistera (4:0). Bojan SANKOVIĆ (Ujpešt) Bivši vezista Mladosti se dobro snašao u Mađarskoj. Borbeni fudbaler igrao više od sat u remiju sa Puškašom (3:3). Marko VUKČEVIĆ (Olimpija) Važna pobjeda “zmajeva” uz veoma kvalitetnu rolu našeg mladog reprezentativca. Olimpija je u gostima iznenadila drugoplasirani Koper (0:1).

NAPAD Filip KASALICA (Crvena zvezda) - Korektno odradio posao u 74 minuta igranja protiv Vojvodine. Zvezda pobijedila (2:1) i zadržala korak za Partizanom, koji na pauzu odlazi sa bodom prednosti. Mirko VUČINIĆ (Juventus) -

li određenu sigurnost, a prije svega veliko iskustvo. Popularni Džudo je u posljednje vrijeme propustio par utakmica zbog problema sa leđima, ali po svemu sudeći opet je spreman za maksimalni rad. Inače, Zvezda se pored našeg prekaljenog reprezentativca raspituje za Aleksandra Lukovića i Branislava Trajkovića. Našeg kapitena prati nevjerovatan maler! U meču sa Bolonjom, gdje je Juve slavio sa 0:2, Mirko je u 39. minutu napustio igru zbog povrede. Do tada je igrao veoma dobro. Fatos BEĆIRAJ (Dinamo) - Dobio je priliku da igra od prvog do posljednjeg minuta i iskoristio je na pravi način. Bećiraj je pogodio u pobjedi nad Osijekom (4:1), a i bio je direktni asistent kod još dva gola “modrih”. Dženan RADONČIĆ (Šimicu) Kraj u Japanu, a Radončić sezonu nije završio baš na najljepši način. Opasni napadač je zaradio drugi žuti karton, odnosno crveni u porazu od Kašive. Šimicu je završio na 9. mjestu od 18 ekipa. Žarko KORAĆ (Hapoel Haifa) - Svašta se dešavalo na utakmici protiv Ber Ševe, koja je odnijela sva tri boda (1:3). Koraćevi saigrači su bili više nego nervozni, a dvojica su dobila crvene kartone. Samim tim, bivši napadač Zete nije uspio da ugrozi gol protivnika. Radislav SEKULIĆ (Čukarički) - Njegov ulazak 15 minuta prije kraja je malo probudio Čukarički, ali domaćin ipak nije mogao da izjednači protiv dobrog Partizana (0:1). Admir ADROVIĆ (Panduri) - Taman kada je dobio šansu da igra od početka doživio je povredu i izašao u 25. minutu duela protiv Univerzitat Kluža. Panduri su slavili sa 3:0, a Adrović će se valjda brzo vratiti na teren. Đorđe Krkeljić (Napredok) Igrao je skoro pola sata, međutim, nije uspio da zatrese mrežu. Napredok je u krizi - izgubio je čak 4:0 od Pelistera.


30 Sport

UTORAK, 10. 12. 2013.

U FOKUSU

Evertonovo čudo iz Barsine La Masije LIČNOST VIKENDA

Đerar Delofeu, Barsino dijete na pozajmici u Evertonu

JUŽNOAMERIČKI KOKTEL

Crni vikend za velikane iz Rija

Nevjerovatan kraj u Brazilu - aktuelni šampion Fluminense ispao iz lige zajedno sa velikanom Vaskom da Gamom

Čuda se dešavaju u Južnoj Americi! U Argentini četiri prvoplasirana tima tek treba (15. decembra) u međusobnim ukrštanjima da odluče ko će biti šampion, a u Brazilu se desilo nezamislivo! Tim koji je branio šampionsku krunu, čuveni Fluminense, ispao je iz lige! Da čudo bude još veće pobrinuo se i njegov gradski rival iz Rio de Žaneira, takođe velikan, Vasko da Gama. Flu je u posljednjem kolu napravio sve što je bilo do njega da se spase - u gostima je pobijedio Baiju (2:1), ali pokopao ga je gostujući trijumf Koritibe protiv Sao Paula (1:0). Inače, osim prošle godine, Fluminense je bio šampion i 2010. “Teško je bilo šta reći nakon svega, teško je kada sa vrha lupite od pod. Ipak, koliko god se sada loše osjećali imamo obavezu prema navijačima i ovom klubu da ga što prije vretimo tamo gdje je bio”, riječi su golmana Fluminensea, bivšeg člana Liverpula, Dijega Kavalijerija. Luda sezona tako je ispričala svoju priču za ovu godinu. Osim dva velikana iz Rio de Žaneira, u Drugu

ligu sele se i Ponte Preta i Nautiko. Već od ranije je poznato da je novi šampion Kruzeiro, a osim njega u Kopa Libertadores plasirali su se Gremio i Atletiko Paranense, dok će Botafogo (za koji je posljednji meč odigrao legendarni Klarens Sedorf) u kvalifikacije. K.B.

1. Kruzeiro

38

23

7

8

77:37

76

2. Gremio

38

18

11

9

42:35

65

3. Atl.PR

38

18

10

10

65:49

64

4. Botafogo

38

17

10

11

55:41

61

5. Vitorija

38

16

11

11

59:53

59

6. Gojas

38

16

11

11

48:44

59

7. Santos

38

15

12

11

51:38

57

Divljaci ponovo na sceni

8. Atl.MG

38

15

12

11

49:38

57

9. S. Paulo

38

14

8

16

39:40

50

10. Korint.

38

11

17

10

27:22

50

11. Fla

38

12

13

13

43:46

49

12. Portug

38

12

12

14

50:46

48

Posljednje kolo, čak i cijela sezona, sve ono lijepo što je donio brazilski fudbal ove godine, palo je u sjenku novih navijačkih nereda koji su se desili ovog vikenda! Divljali su navijači Atletiko Paranensea i Vaska da Game, bilo je mučno pratiti haotične scene iz masovne tuče ove dvije grupe na tribinama stadiona u Žoinvileu, da bi na kraju jedno lice smrtno stradalo, jedno je završilo u komi, dok ih je veliki broj završio sa teškim povredama. Sve to na samo pola godine do početka Svjetskog prvenstva u ovoj zemlji!

13. Koritiba

38

12

12

14

42:45

48

14. Baija

38

12

12

14

37:45

48

15. Inter.

38

11

15

12

51:52

48

16. Krisijuma

38

13

7

18

49:63

46

17. Flu

38

12

10

16

43:47

46

18. Vasko

38

11

11

16

50:61

44

19. P. Preta

38

9

10

19

37:55

37

20. Nautiko

38

5

5

28

22:79

20

Brazileiro, 38. kolo: Flamengo - Kruzeiro 1:1, Nautiko - Korintijans 1:0, Botafogo - Krisijuma 3:1, Sao Paulo - Koritiba 0:1, Baija - Fluminense 1:2, Internasional - Ponte Preta 0:0, Gojas - Santos 0:3, Atl. Mineiro - Vitoria 2:2, Atletico PR - Vasko da Gama 5:1, Portugeza - Gremio 0:0.

Španija je za njega prvi put čula 2011. kada je kao “desetka” mlade “furije” (do 17 godina) “provozao” kompletnu odbranu Sjeverne Irske i u stilu Dijega Maradone i Lionela Mesija postigao gol, u prvi tim Barselone uveo ga je (ko drugi) Pep Gavrdiola, danas za njim luduje “kolijevka fudbala”. On je Đerar Delofeu, još jedan biser Barsine čuvene škole “La Masija”, 19-godišnjak koji na pozajmici u Evrertonu pokazuje o kakvoj se klasi radi, koji je ovog vikenda golčinom na “Emirejtsu” umirio ove sezone “bučni” Arsenal (1:1). Delofeu je rođen u Đironi, u blizini Barselone, njegova krv dakle ključa u katalonskim bojama i pitanje je dana kada će “zaplesati” zajedno sa majstorima poput Lionela Mesija, Andresa Injeste i ostalih na travi čuvenog “Nou Kampa”. Do tada uživaće navijači iz plavog dijela Li-

verpula, “Gudison park” odavno neki igrač nije toliko zaludio, a koliko je menadžer “karamelica” Roberto Martinez zadovoljan igrama ovog momka najbolje govori podatak da je već uputio zahtjev Barseloni za produženje pozajmice. I dok ove sezone prave stvari pokazuje i u klupskom fudbalu, Delofeu se mnogo ranije proslavio nastupima za sve mlađe selekcije Španije - u mnogima od njih bio je i kapiten. Sa selekcijom do 17 godina bio je vicešampion Evrope, a sa onom do 19 godina dva puta i vladar starog kontinenta (2011. i 2012). Na posljednjem prvenstvu održanom ove godine u Litvaniji (Španija stala u polufinalu) proglašen je za Uefinog “Zlatnog igrača”. Everton je hit ove sezone, “Gudison” kao rijetko kada luduje, katalonski šmek Đerara Delofeua kupio je sve na Ostrvu. K.B.

Lična karta

Ime i prezime: Đerar Delofeu Datum rođenja: 13. 03. 1994. u Đironi Karijera: Barselona B (od 2011. do 2013), Barselona (2011), Everton (pozajmica). Uspjesi: Dva puta (2011. i 2012) šampion starog kontinenta sa reprezentacijom Španije na EP do 19 godina * Uefa “Zlatni igrač” 2012.

DOBRA IGRA

Bećo se vratio u pravi ritam Napadač Dinama pun samopouzdanja poslije gola i dvije asistencije protiv Osijeka - 4:1 Malobrojna publika koja posjećuje Maksimir (navijači bojkotuju gazdu Zdravka Mamića) može da bude zadovoljna - Dinamo Zagreb igra dobro, ubjedljivo i lako pobjeđuje! Poslije razbijanja najvećeg rivala u državi (saladali Hajduk sa 5:0 u Kupu) “modri” su nastavili da igraju kao u transu - Osijek je bio žrtva (4:1) A najbitnije od svega je igra reprezentativca Crne Gore Fatosa Bećiraja - snažni napadač je postigao gol, a direktno je učestvovao kod još dva pogotka, pa je sa pravom proglašen za igrača utakmice... “Veoma je bitno što smo osvojili ova tri boda i ostali na vrhu tabele. Za nekoliko dana nas čeka važna utakmica protiv Ludogoreca i mislim da ih možemo pobijediti. Idemo iz meča u meč i na svakom ćemo pokušati da ostvarimo tri boda”, rekao je hrvatskim medijima optimistični Bećo. Bivši napadač Budućnosti će sa modrima vjerovatno osvojiti jesenju titulu (imaju če-

Želi golove i pobjede: Fatos Bećiraj tiri boda više od Hajduka), ali važno je da se robusni centarfor vratio u startnih 11 pošto ga dugo nije bilo... Novu šansu za pogodak Bećo će

tražiti u četvrtak kada Dinamo na Maksimiru dočekuje bugarski Ludogorec, lidera Grupe B u Ligi Evrope...  U.R.


Sport 31

UTORAK, 10. 12. 2013.

Zlatna lopta: Mesi, Riberi ili Ronaldo Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) objavila je finaliste za osvajanje “zlatne lopte”. Iznenađenja nema - u igri ostaju Lionel Mesi (Barselona), Frenk Riberi (Bajern Minhen) i Kristijano Ronaldo (Real Madrid). Mesi je u proteklih 12 mjeseci rušio rekorde i odveo Barsu do titule šampiona Primere. Riberi je bio glavni igrač Bajerna u pohodu na Ligu šampiona, Bundesligu, Kup Njemačke i Superkup Evrope, dok je Ronaldo, iako bez osvojenog trofeja, ima impresivnu statistiku što je posebno došlo do izražaja ove jeseni, a i praktično je sam plasirao Portugal na Svjetsko prvenstvo kroz baraž mečeve sa Švedskom. U najužem izboru za trenera godina ostali su Jup Hajkens, koji je prošle sezone osvojio sa Bajernom sve što se moglo osvojiti, Jirgen Klop (Borusija Dortmund) i sada već penzionisani Ser Aleks Ferguson iz Mančester junajteda. Ko će osvojiti laskava priznanja biće poznato 13. januara u švajcarskom Cirihu. A.P.

Gol godine: Ibra, Matić ili Nejmar

Završnu bitku za najljepši gol takmičarske godine vodiće Zlatan Ibrahimović, Nemanja Matić i Nejmar - saopštila je FIFA. Fenomenalni Ibrakadabra je u dresu svoje Švedske “makazicama”, sa gotovo pola terena, zatresao mrežu Engleske, u prijateljskom duelu 14. novembra 2012. godine. Na drugoj strani, srpski reprezentativac u redovima Benfike je 13. januara 2013. godine, iz predivnog volej udarca pocijepao mrežu Porta, dok je zlatni dječak brazilskog fudbala 15. juna ove godine, već u 3. minutu, na Kupu Konfederacija, “haubicom” matirao Japan.  A.P.

Junajted sprema čistku Engleske dnevne novine “Manchester Evening News” tvrde da Junajted sprema čistku u januarskom prelaznom roku. Igrači koji bi trebali da napuste “Old Traford” su Rio Ferdinand, Patris Evra, Nani, Ešli Jang, Antonio Valensija, Anderson, Ćićarito Ernandez, Šinji Kagava, Vilfred Zaha i Tom Kleverli. Neprepoznatljivi “crveni đavoli” pod vođstvom Dejvida Mojesa zauzimaj tek 9. mjesto u Premijer ligi, odnosno kasne čak 13 bodova za vodećim Arsenalom, a nekadašnji kapiten Roj Kin obrusio se na sadašnjeg direktora Ser Aleksa Fergusona, kojeg je nazvao egoistom i apsolutistom, tvrdeći da Škot i dan danas, iako nije više na klupi Junajteda, pokušava da nametne kontrolu i prezentuje svoju moć u klubu.  A.P.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Sudar čeličnih u Istanbulu: Andrea Barzalji (Juventus) i Didije Drogba (Galatasaraj) u duelu

LIGA ŠAMPIONA (6. KOLO)

Posljednji krug pakla Galatasaraj čeka Juventus i traži pobjedu za prolaz, dok “staroj dami” odgovara i remi - sudar Bajerna i Sitija u Minhenu, Junajted brani svoju prvu poziciju Aleksandar Popović

N

a Bosforskom moreuzu, u gradu koji leži na dva kontinenta pisaće se večeras istorijska bitka. U posljednjem krugu pakla, na tlu Istanbula, “provozaće” se Galatasaraj i Juventus, čiji će igrači tražiti svijetlo na kraju tunela, odnosno put do druge pozicije u grupi B. Nekadašnji Carigrad ima na svom stolu dva validna scenarija - jedan je trijumf turskih “lavova”, koji bi se sa Realom ugurali među 16 najboljih ekipa Lige šampiona, dok drugi (remi ili pobjeda) obezbjeđuje italijanskoj “staroj dami” proljeće u eliti zvjezdanog loptanja.

“Nijesmo dobro krenuli u Ligi šampiona, ali smo skupili redove na vrijeme i u dobrom raspoloženju dočekujemo večerašnji duel. Da bismo uradili ono što navijači očekuju od nas, moramo da odigramo kao i svaku utakmicu do sad. Sa puno koncentracije i sa dobrom kontrolom lopte. Ukoliko budemo igrali bez straha i ako budemo pružili sve od sebe, proćićemo u narednu fazu, jer smo ekipa koja može sve”, samouvjeren je sve bolji napadač Juventusa Fernando Ljorente, koji bi trebalo da dobije prednost na “Turk Telekom Areni”, ispred oporavljenog crnogorskog reprezentativca Mirka Vučinića.

●M  ANĆINI: JURIŠ NA POBJEDU! Remi između Juventusa i Galatasaraja (2:2) u Torinu obilježio je premijeru Roberta Manćinija na klupi turskog giganta. Tada je Fabio Kvaljarela pogodio za 2:1 u 87. minutu meča, ali je samo minut kasnije Didije Drogba glavom spustio loptu za Umuta Buluta, koji je matirao Điđija Bufona i šokirao italijanskog šampiona. Međutim, sada Galati samo igra pobjeda, odnosno tri zlatna i toliko sanjana boda ... “Čeka nas u istom trenutku predivna i teška utakmica. Biće to jako otvoren meč, u kojem mi imamo malo teži zadatak, ali ujedno i jednostavniji. Treba nam pobjeda i jurišaćemo na nju, ali sa velikom koncentracijom, jer je Juventus jedna fanta-

stična ekipa. Cilj nam je da ne primimo gol i ako to uspijemo mislim da ćemo biti bliže pobjedi”, smatra Manćini, koji je srećan što povrijeđeni Andrea Pirlo neće moći da pomogne Juventusu, ali se uzda i u oporavak svog maestra Veslija Snajdera, kojeg medicinski tim pokušava na sve načine da osposobi za večerašnji okršaj istine. Već obezbijeđeni lider grupe Real Madrid gostuje Kopenhagenu. I dok “merengesima” rezultatski ne znači gostovanje u Skandinaviji, gdje bi trebalo da zaigra oporavljeni Kristijano Ronaldo, Danci bi uz poraz Galate i eventualan remi protiv Španaca prigrabili treće mjesto, odnosno odlazak u Ligu Evrope. Takođe, i virtuelni poraz Juventusa mogao bi da znači timu Stalea Solbakena, ali bi njegovi igrači u tom slučaju morali da savladaju goste iz Madrida.

●B  AJERN GANJA REKORD,

“GRAĐANI” SANJAJU 3:0

Sa deset rekordnih uzastopnih pobjeda u Ligi šampiona vladar Bajern čeka derbi na “Alijanc Areni” protiv Mančester sitija, koji je napokon uspio da dosanja osminu finala, a koji ponovo neće moći da računa na još povrijeđenog Stevana Jovetića. “Građani” imaju i teoretske šanse za osvajanje prvog mjesta, ali moraju da slave 3:0 u dvorištu Bavaraca, s obzirom da su Frenk Riberi i društvo pokorili “Etihad” sa 3:1. Ali, na drugoj strani, i pored toga, četa

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

LIGA ŠAMPIONA VEČERAS (20.45) GRUPA A

6. KOLO

NAJBOLJI STRIJECI 0

Simon Rolfs (Bajer) - Aleks Tekšeira (Šahtjor) 3

Man. Jun. (ENG) R.Sosijedad (ŠPA) GRUPA B

Pb: 0 - N: 1 - Pz: 0 Šahtjor (UKR) Pb: 0 - N: 0 - Pz: 1 B.Leverkuzen (NJE) Kristijano Ronaldo (Real Madrid) 8

Galatasaraj (TUR) Pb: 1 - N: 3 - Pz: 1 Juventus (ITA) Kopenhagen (DAN) Pb: 0 - N: 0 - Pz: 1 Real Madrid (ŠPA) GRUPA C

Zlatan Ibrahimović(PSŽ) 8

Benfika (POR) Pb: 2 - N: 1 - Pz: 2 Olimpijakos (GRČ) Pb: 2 - N: 0 - Pz: 1

PSŽ (FRA) Anderleht (BEL)

Serhio Agero (Mančester siti) 6

GRUPA D Bajern M. (NJE) V. Plzen (ČEŠ)

Pb: 2 - N: 0 - Pz: 1 Man. Siti (ENG) Pb: 0 - N: 0 - Pz: 1 CSKA Moskva (RUS)

PROSJEČNI POSJED LOPTE Bajern M. Pasova: 3,268

TABELE Man. Jun. 3-2-0 Šahtjor 2-2-1 B.Leverkusen 2-1-2 R.Sosijedad 0-1-4

11-3 7-5 8-10 1-9

11 8 7 1

Real Madrid 4-1-0 Juventus 1-3-1 Galatasaraj 1-1-3 Kopenhagen1-1-3

18-5 9-8 7-14 4-11

13 6 4 4

PSŽ Olimpijakos Benfika Anderleht

4-1-0 2-1-2 2-1-2 0-1-4

15-3 7-7 6-7 3-14

13 7 7 1

Bajern M. Man.Siti CSKA M. Plzen

5-0-0 4-0-1 1-0-4 0-0-5

15-2 15-8 7-15 4-16

15 12 3 0

Toni Kros Bajern Minhen

64%

Barselona

3,338

PSŽ

3,340

Porto

2,271

Arsenal

2,824

54%

Zenit

2,272

54%

Picture: Getty Images

62% 61% 58%

SAVRŠENI UČINAK U GRUPNOJ FAZI Bajern ima priliku da osvoji svih 18 bodova u grupi D. Do sada je samo pet timova uspjelo da završi grupnu fazu sa maksimalnim učinkom. 2011/12 Real Madrid Polufinale 2002/03 Barselona Četvrtfinale 1995/96 Spartak Moskva Četvrtfinale 1994/95 PSŽ Polufinale 1992/93 Milan Izgubio u finalu Sources: UEFA, Infostrada Sports

Pepa Gvardiole juri novi rekord ... “Nadam se da možemo pobijediti ovu utakmicu i izaći iz ove grupe sa 18 bodova. To će biti prvi put u klupskoj istoriji da Bajern završi grupnu fazu sa maksimalnim učinkom”, otkriva Gvardiola, dok Manuel Pelegrini ne vjeruje u pobjedu Sitija od 3:0, ali smatra da njegovi igrači mogu do bilo kakvog trijumfa...

© GRAPHIC NEWS

“Mi smo svakako zadovoljni drugim mjestom, ali ćemo ići na pobjedu večera. Jako je teško da trijumfujemo 3:0, ali daćemo sve od sebe da slavimo na terenu fantastičnog rivala”, zaključuje Čileanac. CSKA Moskva u istoj grupi D gostuje Viktoriji Plzen i dovoljan mu je bod za treće mjesto i odlazak u Ligu Evrope.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)


Grupa C

Večeras 20.00 Njemačka - Slovačka 20.15 CRNA GORA - Italija 1. Italija 1 1 0 12:7 2. CRNA GORA 1 1 0 13:11 3. Slovačka 1 0 1 11:13 4. Njemačka 1 0 1 7:12

26

3 3 0 0

golova postigao je crnogorski majstor Darko Brguljan za napuljski Kanotijeri u dosadašnjem dijelu Serije A1 i trenutno je prvi strijelac italijanskog prvenstva

Mladi “azuri” ozbiljan rival: Darko Brguljan, bombarder Crne Gore

VATERPOLO, SVJETSKA LIGA (2.KOLO)

Neka bude spektakl, neka se ponovi vrela Barselona Kotor podrhtava - Crna Gora večeras (20.15, RTCG 2) u evropskom klasiku napada Italiju, meč za Dnevne novine najavljuje prvi strijelac italijanskog prvenstva Darko Brguljan Kosta Bošković

M

irisom velikih utakmica ponovo odiše naš drevni grad, vaterpolo groznica opet drma stare kotorske zidine. U jednom od najljepših evropskih gradova igraće nacionalni tim, a kada je tako onda je fešta zagarantovana - pogotovo kada, pobjedama gladne ajkule, “namirišu” neku od atraktivnih poslastica, kao što je olimpijski vicešampion, zemlja vaterpola Italija. Sve je spremno za evropski klasik u 2. kolu Svjetske lige. Crna Gora ili Italija - neka bude spektakl, neka se ponovi vreli 1. avgust i Barselona kada smo uništili “azure” u polufinalu Svjetskog prvenstva...

Blistala je Crna Gora te večeri na olimpijskom “Monžuiku”, selektor Ranko Perović je “svojim” Italijanima pokazao da je njihov način igre u odbrani podigao na viši nivo, napad je bio “bezobrazno” paklen. Da nije bilo razumljivog opu-

štanja pri kraju meča “razbijanje” azura i rezultatski bi bilo mnogo ubjedljivije od konačnih 10:8. “Teško da će se ponovo desiti da otvorimo utakmicu sa 5:1, tada smo bukvalno iz prvih četiripet šuteva sve pogodili, a s dru-

Perovićevi i Kampanjini aduti Sastav Crne Gore za večerašnji duel: Miloš Šćepanović, Dejan Lazović, Miloš Konatar - Filip Klikovac, Saša Mišić - Mlađan Janović, Vjekoslav Pasković, Darko Brguljan - Luka Sekulić, Draško Brguljan, Dragan Drašković - Aleksandar Ivović, Antonio Petrović i Uroš

Čučković. Sastav Italije: Stefano Tempesti, Marko Del Lungo, Franćesko Di Fulvio, Alesandro Nora, Nikolas Prešuti, Đuzepe Valentino, Alesandro Veloto, Đovani Bjanco, Aleks Đorđeti, Mateo Ajkardi, Pjetro Filjoli, Andrea Fondeli, Masimo Đakopo.

ge strane ni taj meč ne treba puno da nas zavara, ovo je potpuno drugačiji sastav Italije”, poručio je čovjek koji odlično poznaje Italijane, trenutno prvi strijelac njihove lige Darko Brguljan u razgovoru za Dnevne novine.

● OVA ITALIJA JE

MOŽDA I BOLJA OD “AZURA” IZ BARSELONE

Biće Darko Brguljan jedno od atomskih oružja Crne Gore večeras, biće tu i ostali majstori poput Aleksandra Ivovića, Mlađana Janovića, Draška Brguljana i ostalih. Naravno, pojedini igrači (poput kapitena Nikole Janovića) će i nedostajati u odnosu na Mundijal u Španiji, ali to i nijesu tolike razlike kolike su se desile u redovima našeg večerašnjeg rivala. Da li je Italija koja će uskočiti u kotorski bazen slabija ili jača od one iz Katalonije, pitanje je na koje bi večeras mogli da dobijemo odgovor. “Nijesu ni oni u istom sastavu od ljetos, baš kao ni mi, s tim da nama nedostaje manje igrča. Međutim, Italija je i sa ovim mladim timom jednako kvalitetna, ako ne i bolja”, jasan je bombarder na-

puljskog Kanotijerija. “Možda su slabiji na poziciji drugog centra, ali su svakako ekipa koja u ovom trenutku nije ništa slabija od nas, tako da nas očekuje mnogo težak meč. Sigurno je da smo svjesni koliko bi nam značila ova pobjeda, ali vidjećemo kako će se odvijati utakmica”.

● DA NE RAZBRANIMO TEMPESTIJA

Mijenjao je čuveni selektor Italije Alesandro Kampanja, ali jedan od onih koji je uvijek tu za “azure” je legendarni golman, jedan od najboljih svih vremena, Stefano

Tempesti. Jedan od recepata kako srušiti Italiju je sigurno ne dozvoliti ovom majstoru da se razbrani. “Uz dobar pristup, ako otvorimo meč kako treba i ako ne razbranimo Tempestija, računam da bismo mogli doći do pobjede”, objasnio je Brguljan i još jednom se okrenuo snazi mlade Italije. “Ti mlađi igrači nijesu do sada mnogo igrali za Italiju, ali u pitanju su odlični vaterpolisti, u svojim klubovima su među glavnim igračima”. Dobri su mladi “azuri”, dobar je tačnije feneomenalan - i Tempesti, ali kada Crna Gora ima svoj dan onda protivnici završavaju na dnu bazena. Znaju to dobro i Italijani!

Kampanja: Mnogo teže nego u Berlinu Kombinovani “azuri” su oduševili na startu Svjetske lige, u Berlinu su “rasturili” Njemačku (7:12), a sada ih čeka prava prepreka - u domu evropskog i svjetskog vicešampiona. “Mislim da se utakmica u Berli-

nu i ova u Kotoru ne mogu porediti. Večerašnji duel jedan je od onih sa najvećim koeficijentom težine”, rekao je italijanskim medijima selektor Italije Alesandro Kampanja.


utorak, 10. 12. 2013. broj 710 GoDINA III

33 žENA HIT U NAJAVI

Blistava orhideja boja 2014. godine Tradicionalno već, početkom decembra Pantone najavljuje najpopularniju boju za narednu godinu, a prema njihovim predviđanjima, boja 2014. godine je boja “blistave orhideje”, radiant orchid. Blistava orhideja cvjeta samopouzdanjem i magičnom toplinom koja intrigira oko i pokreće maštu. To je ekspresivna, kreativna i najprihvaćenija ljubičasta boja – ona koja vas privlači svojim šarmom. Glamurozna harmonija fuksije, ljubičastih i roza podtonova, “blistava orhideja” emituje uživanje, ljubav i zdravlje. (Marketingitd.com)

INSPIRACIJA U LITERATURI

Seksi veš za dame

O da i to je moguće - da jedno književno djelo bude pretočeno u modu. Naime, erotska trilogija “50 nijansi sive” bila je inspiracija dizajnerima modnog brenda “KappAhl” da osmisle liniju veša za žene. Saten, čipka, boja dima sa primjesama bordo, srvene i crne... to je kroki kolekcije koja je nastala u kolaboraciji autorke E.L Džejms i švedske modne kuće, a sve po uzoru na likove Kristijana Greja i Anastasije. Promotivno lice kampanje

BJUTI

Limun i med u službi ljepote

U

koliko ste jedna od onih žena koje stalno “bacaju” pare na razne preparate za kosu, lice ili tijelo, a i dalje nijeste zadovoljne rezultatom, u ovom tekstu ćete pronaći rješenje. Limun i med su svakako jeftiniji od preparata, a važe za veoma efikasne bjuti saveznike, a mi vam otkrivamo načine na koje ih možete koristiti.

Limun u službi ljepote Osim što izuzetno znači u ishrani, on je vaš prijatelj i kada je ljepota u pitanju. Pravo je rješenje za one koji imaju problema sa aknama i mitiserima. Limun posjeduje antibakterijska svojstva koja pomažu u ukljanjanju ovih noćnih mora. Limun ćete iskoristiti tako što ćete ga prepoloviti na pola i premazati njime cijelo lice. Takođe, možete dodati malo limuna u vašu standardnu masku za lice. Ostavite da stoji 15 minuta i nakon toga isperite mlakom vodom. Ukoliko vrlo često i grubo cijedite akne i mitisere, redovnim čišćenjem lica limunom vrlo lako ćete se osloboditi tih ružnih ranica i ožiljaka po koži. Tokom hladnih dana vašim usnama je potrebna njega više nego obično. Limunov sok je idealno rješenje za ispucale i suve usne. Sve što je potrebno da uradite je da nanese-

te ovaj sok na usne i ostavite ga da što duže djeluje, a zatim isprite vodom. Sjajna zamjena za razna hemijska sredstva koja služe izbjeljivanju zuba. Pogotovo što ima daleko pristupačniju cijenu od svih tretmana izbjeljivanja. Dobro poznato sredstvo za bjelinu vaših zuba, soda bikarbona u kombinaciji sa limunovim sokom donosi odične rezultate. Nanesite ovo sredstvo na četkicu za zube i lagano četkajte zube, najviše do 2 minuta da kisjelina ne ošteti zubnu gleđ. Svakako da ovo me valja previše često primjenjivati, ali rezultati su i više nego očigledni. Limun pomaže u jačanju noktiju, ali i uklanjanju žutih naslaga sa njih. Stoga, pomiješajte limunov sok sa vrlo malo maslinovog ulja, utrljajte na svaki nokat i potom isperite. Već nakon prvog puta, počećete da primenjujete stalno ovo sredstvo za jačanje i izbjeljivanje noktiju. Ono što je jako bitno, ako je vjerovati stručnjacima, limun ne sme

dugo da se drži na koži. U tom slučaju on vam više ne pomaže, već šteti koži. Med kao jedan od glavnih sastojaka u kozmetici Namirnica čije se ime koristi da bi se opisala nečija ljepota. Jako često se primjenjuje u nezi lica, tijela i kose i čest je sastojak kozmetičkih preparata. Vrlo je djelotvoran kada su u pitanju razne vrste infekcija i ekcema. Zato ćete često primijetiti kako je jedan od osnovnih sastojaka maski za lice i kosu. U koju god masku dodate med, nećete pogriješiti. Osim što pomaže u oslobađanju od ovakvih problema, on takođe dehidrira kožu i vraća joj svježinu. Vjerovali ili ne, tokom letnjih dana, dosta pomaže u čuvanju kože od UV zraka. Što više jedete med, to ćete bolje biti zaštićeni od sunca i drugih štetnih faktora, jer med iznutra oslobađa kožu štetnih materija. Ukoliko malo bolje pogledate, većina šampona i kupki sadrže med u sebi. Sa razlogom. Jer med, osim što regeneriše kožu i kosu, isto tako je čini nežnom i zdravijom. A vašoj kosi vraća izgubljeni sjaj i jača korijen kose. Stoga sve domaće maske ili preparati koji sadrže med su preporučljivi i nepogrešiv su izbor.

je “plus sajz” model Sign Nordstrom. U kolekciji se osim dubokih gaćica, korsetiranih brushaltera, mogu naćii negližei, halteri i podvezice, kao i provokativne maske. “Bilo je veoma uzbudljivo i interesantno da radimo na ovom projektu. Učestvovala sam u svim segmentima, od idejnog koncepta do realizacije i mislim da se jasno vidi moj uticaj na ovu kolekciju iako nijesam dizajner”, rekla je spisateljica.

ISPROBAJTE

Sačuvajte vatreno crvenu boju kose

Crvena boja kose lako se ispire, zbog čega je veoma teško očuvati njen intenzitet. Ali, uz prave savjete, vaša kosa će duže zadržati svoju vatrenu boju. Rjeđe pranje – Ako vam se kosa brzo masti, razmislite da li je crvena boja zaista najbolji izbor za vas. Crvenokose dame kosu bi trebale prati dva puta sedmično ukoliko žele zadržati intenzivnu boju kose. Šampon za suvo pranje može biti veoma koristan, ali je važno da kosu dobro iščešljate kako biste uklonili višak praha. Izbjegavajte agresivne šampone – Agresivni šamponi, po-

put onih protiv peruti, potpuno će izblijediti crvenu boju i to samo nakon nekoliko pranja. Koristite što nježnije šampone za pranje crveno ofarbane kose. Osvježite boju – Dvije sedmice nakon farbanja kosu osvježite preljevom za kosu ili maskama koje su namijenjene za pojačanje intenziteta crvene boje kose. Zaštitite kosu – Na suvoj i beživotnoj kosi crvene nijanse lako će izgubiti svoj identitet. Kosu zaštitite kapom ili šeširom, te je jednom sedmično počastite hranjivom maskom. (ljepota.ba)


34 Žena

UTORAK, 10. 12. 2013.

Neispavanost škodi tijelu

Jeste li se ikada zapitali šta sve nedostatak sna može da napravi vašem tijelu? Kada ste neispavani, niste samo umorni. Nedostatak sna djeluje na više načina na vaš mozak, piše Mashable. Osim što slabije rasuđujete, usporeno reagujete, najvjerovatnije ćete i ‘odlutati’ dok tako umorni obavljate monotone poslove. “Kada ste neispavani, vaš mozak vas vraća u dane adolescencije. Onaj dio mozga koji vas kontroliše i govori ‘stani malo i razmisli’, ne funkcioniše dobro”, rekao je Mišel Hovel, neurolog sa Univerziteta u Minesoti. Hronična neispavanost može dovesti do dijabetesa, bolesti srca i mnogih drugih oboljenja. Istraživanja su pokazala da iscrpljeni ljudi imaju lošije pamćenje, pa teže uče. Neispavani košarkaši postižu manje pogodaka, a nedostatak sna djeluje čak i na golfere. Nedostatak sna ugrožava nas i u saobraćaju, budući da deo mozga odgovoran za donošenje dobrih odluka i koncentraciju, jednostavno ne radi. Naučnici su fascinirani spavanjem i potrebom koju za njim imaju živi organizmi. Kažu kako mozak tokom spavanja čisti nakupljene toksine, odnosno odnosi ih cerebrospinalna tečnost i šalje u jetru na detoksikaciju. Pojednostavljeno, kada ne spavamo dovoljno, mozak zadržava dio toksina i usporava se. (Večernji.hr)

PROBajTE I VI

Darivanje pozitivno utiče na psihu ljudi

D

arivanje, bilo da je riječ o poklanjanju vremena, energije ili novca, koristi više onom koji daje nego onom koji prima, stara je izreka koja svoju potvrdu nalazi i u nauci.Tako oni koji vole da poklanjaju obično imaju niži nivo stresa, zadovoljniji su svojim poslom, šire optimističan stav koji produžuje život.

Ponekad se poklanja iz zahvalnosti, običaja ili prilike, a birajući poklon često odabiremo ono što se nama sviđa. Vrijednost poklona teško je odrediti, a jedina stvarna mjera je to koliki je on utisak ostavlja na onog ko poklon prima. Biti škrt, kao i sramiti se sopstvene škrtosti povezano je s višim nivoima hormona stresa kortizola, pokazala je studija socijalne psihologinje Liz Dan. Ona je sprovela eksperiment u kojem su ispitanici dobili novac, a morali

su odlučiti koliko će novca zadržati, a koliko darovati. Što su više novca odlučili da zadrže, to su imali veće nivoe kortizola (hormon stresa). Takođe, osjećali su i veći stid u kasnijim razgovorima s ostalim učesnicima studije. Pomaganje i darivanje svoje energije i vremena na poslu poboljšava zadovoljstvo na radnom mjestu, pokazala je studija Univerziteta Viskonsin. Ona je pokazala da su altruistični ljudi srećniji sa svojim poslom, bolje se sla-

žu s kolegama i radije odlaze na posao. To dokazuje osnovnu postavku altruizma - da pomaganje drugima usrećuje. Velikodušnost dugoročno uvijek pobjeđuje sebičnost, pokazala je studija Univerziteta Pensilvaniji. Prema njoj, ljudi koji rade u timu prije uspijevaju na raznim životnim poljima. Dokaz su i humanitarne akcije koje pokreće veliki broj ljudi, a mogu neizmjerno pomoći samom cilju koji bi u suprotnom bio neostvariv. Takođe, prisjećanje situacija u kojima smo darivali druge podstiče osjećaj nesebičnosti i pomaganja drugima. Velikodušnost je nužan sastojak srećnih ljubavnih veza, pokazalo je istraživanje američkog Nacionalnog projekta braka. Prema njemu, u braku su najsrećniji

oni ljudi koji se redovno trude da usreće svog partnera sitnicama. Istraživanje Univerziteta Bufalo je dokazalo vezu između nesebičnog davanja i manjeg rizika od prijevremene smrti. Naučnici vjeruju kako velikodušna priroda podstiče optimizam kod ljudi, koji je važan faktor u odbrani od bolesti. Ljudi koji volontiraju i redovno čine dobra djela imaju manji rizik od depresije i različitih psihičkih poremećaja, pokazala je analiza više od 40 studija na tu temu. Ljudi obično misle da je sreća iskustvo užitka ili pozitivan osjećaj, a to je zapravo manje važno od osjećaja dobrobiti koji proizlazi iz uključenja u smislene aktivnosti, poput pomaganja i osjećaja povezanosti s drugim ljudima, piše 24sata.hr.

PSIHOlOgIja

laŽljIVCI

žena uopšte ne Prepoznajte prevaru Četvrtina voli partnerove prijatelje Nemojte odmah da se uplašite, ali čak 25 odsto oženjenih frajera priznalo je da su prevarili svoju suprugu, a 56 odsto njih da su bili srećni u braku kad su počinili prevaru. Stoga, iako sve funkcioniše savršeno i vi se odlično slažete, srećni ste i nasmejani zajedno, ipak se može dogoditi prevara. Kako pronaći tog patološkog lažljivca, koji dođe nasmejan kući s buketom ruža za vas, a upravo je završio svoje strastvene igrice s drugom? 1. Vašem muškarcu smeta ako uzmete njegov smartfon, a on stalno dobija čudne pozive, koje samo prekida, a uz to je i izuzetno napet i rastresen. 2. Ako ga iznenada zanima zdraviji način života i ishrana, vježbanje, mršavljenje, postoji opasnost da nekoga želi da šarmira. 3. Obratite pažnju na svaku promjenu u vašem zajedničkom seksualnom životu, moguće je da više nema volje za seks ili je sada

odjednom jako napaljen. 4. Ako je prije često izbjegavao svoje radne zadatke na poslu, a sada se odjednom s posla vraća kasnije i stalno mora na poslovne sastanke, to mora da probudi vašu sumnju iako je to naizgled odličan alibi. 5. Iako se odlično slažete s njegovim prijateljima, on sada insistira da budete sami. To može da bude znak da se boji da nešto ne naslutite razgovarajući s nekim njegovim prijateljem. (index.hr)

Četvrtina žena smatra kako ljudi s kojima njihova druga polovina provodi vrijeme imaju štetan uticaj na njihovo ponašanje. Žene smatraju da su oni prebučni, prave se važni i utiču na to da im se partner ponaša drugačije. U ispitavanju, žene su navele i to kako se partnerovi prijatelji ponašaju kao tinejdžeri koji pričaju nezanimljive šale. Jedna od 10 žena navela je kako su partnerovi prijatelji bili kamen spoticanja za njihovu vezu. Blizu 16 odsto žena priznalo je da pokušava da spriječi svoje momke, vjerenike ili muževe da se druže s “nepoželjnim” prijateljima, a trećina žena je imala neke izgovore kako se ne bi družila s njima. Jedna do 20 žena rekla je da joj se ne sviđa neki od njegovih prijatelja, dok ih je 75 odsto priznalo da im se ne sviđa većina njegovih prijatelja. “Mnogo žena smatra da se njihovi partneri vrate 10 godina unazad nakon vremena provedenog s pri-

jateljima. Koriste drugi jezik, teme razgovora su različite i imaju tendenciju k tome da se prave važni”, stoji u izvještaju “2 Gunsa”, projekta nazvanog po istoimenom filmu, a čiji su čelnici uradili istraživanje u kojem je učestvovalo 2.000 žena koje su u vezama. Jedna od 10 žena osjeća toliku odbojnost prema partnerovim prijate-

ljima da mu je zabranila da ih viđa. Međutim, postoji i pozitivna strana. Većini žena ne smeta da se njihovi partneri druže s prijateljima tokom posebnih događaja kao što su rođendani, novogodišnji praznici i sportski događaji. “Žene ne bi trebale biti ljubomorne ako njihovi muškarci imaju prave prijatelje”, stoji u izvještaju.(Klix)


Žena 35

UTORAK, 10. 12. 2013.

ISHRANA

Riješite se masnih naslaga

N

JE

ZA DO K

stres i nerviranje. Masne naslage oko struka u vidu šlaufa ukazuju da je lučenje insulina van kontrole. Da biste to redukovali jedite što više morskih plodova, ribe, brokolija uz začine kao što su cimet, čili, a zasladite se borovnicama i brusnicama i pijte svakodnevno zeleni čaj. Koristite hljeb od integralnog brašna. Ovako ćete pročistiti organizam i lučenje insulina svesti na optimal-

nu mjeru. Izbacite iz upotrebe alkoholna i gazirana pića, slatkiše i pomfrit. Naslage sala u predelu pazuha onemogućavaju vas da nosite haljine i majice bez rukava i sa bretelama. Osim što ne izgleda lijepo, ova pojava može da bude znak da štitna žlijezda ne radi kako treba, to jest da je sporija nego što bi zaista trebalo, a obično je praćeno brzim zamaranjem i lošim raspoloženjem. Bilo bi odlično da kupus, brokoli, prerađenu soju, kelj, repu, jagode i breskve jedete u što manjim količinama. Zamenite ih lososom, tunom, brazilskim orahom, crnim lukom i integralnim žitaricama. Naravno, nerviranje i stres su vam zabranjeni. Salo na nadlakticama otkriva da se testosteron slabo luči u vašem tijelu. Da biste to sanirali, potrudite se da češće vodite ljubav, da svakodnevno vježbate grupu mišića na nadlaktici, da dovoljno spavate i da nijeste pod stresom. Izbjegavajte slatkiše, ali nema potrebe da gladujete. Uzimajte što više lososa, avokada i sjemena lana. Masne naslage na bokovima i zadnjici Masne naslage na bokovima i zadnjici ćete eliminisati ako ishranu bazirate na povrću, voću, jogurtu i integralnim žitaricama. Ovaj problem se javlja ako je nivo estrogena veći od optimalnog. Smanjite upotrebu ljekova za smirenje, kafe, alkoholnih i gaziranih pića. (Lekarinfo.com )

ISPROBAJTE

TO RA

P I TA

Hormoni su odgovorni za raspored sala na našem tijelu. Ali nažalost, kod mnogih dama je prisutan hormonski disbalans. Hormonski disbalans je posljedica zagađenog vazduha, nedovoljne fizičke aktivnosti, neodgovarajuće ishrane i mnoštva stresnih situacija. Prema tome, uključite se u fizičku aktivnost, redukujte način ishrane i zaboravite na brzu hranu, boravite na svježem vazduhu i izbjegavajte

Poštovani, Moj otac se u posljednje vrijeme žali na bolove u ramenima. On je 1938. godište, nije pušać već osam godina ali je prije toga pušio bar 45 godina. Odlaskom kod ljekara i raznim ispitivanjem dobio je nalaz za ct koji glasi: mekotkivna masa donjeg lobusa desnog plućnog krila (odgovarala bi t2a stadijumu). Dvije sitnomrljaste lezije i dva mikronodulusa u donjem lobusu desnog plućnog krila. Blag vezikulobulozni emfizem pluća. Predloženo mu je da ide na bronhoskopiju, ali on ne pristaje na to vjerovatno iz straha jer su u našoj porodici u poslednjih par godina umrli stric i brat od raka pluća. Poštovani, S obzirom na to da opis skenera pluća zvuči ozbiljno (plus porodična predispozicija za malignu bolest pluća) najvažnije je otići na bronhoskopiju jer dijanoza postavljena na vrijeme omogućava adekvatnu terapiju koja sačuva glavu. Niko nije umro zbog bronhoskopije već samo zbog odlaska kod ljekara kad bolest bude u odmakloj fazi. Danas je većina karcinoma pluća otkrivena na vrijeme i liječena je po savremenim protokolima. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

KORISNO

Gvožđe pomaže boljoj izdržljivosti organizma Ako je nivo gvožđa u tijelu nizak, nivo vaše energije će takođe biti nizak, a novo istraživanje pokazuje i da će sportska izdržljivost biti slabija. Naučnici su žene, koje pate od niskog nivoa gvožđa u tijelu, podijelili u dvije grupe. Jedna grupa je uzimala suplemente gvožđa, a druga placebo. Nakon šest mjeseci se analizom krvi ustanovilo da su žene, koje su uzimale suplemente gvožđa, imale veći nivo gvožđa u krvi, ali i za 20% veću izdržljivost mišića. Takođe, žene, koje su uzimale gvožđe, su se za 9% brže oporavljale nakon intenzivnog treninga, prenosi Prevention. Naučnici ističu da nisu potpu-

no sigurni u djelovanje gvožđa i način na koji pospješuje sportsku izdržljivost, zbog čega planiraju da nastave istraživanje. Prethodna istraživanja su pokazala da 1 od 10 žena pati od anemije, a njih 20% pati od smanjene nivoa gvožđa. Među fizički aktivnim ženama, ta se stopa povećava na 30%. Umor je uvijek prvi simptom anemije. No, žene koje pate od niskog nivoa gvožđa, ne nužno od anemije, često ne osjećaju umor. Naučnici savjetuju da bismo dnevno trebali unositi oko 18mg gvožđa. Namirnice bogate gvožđem su tamno zeleno lisnato povrće, crveno meso, sočivo i paradajz. (centar zdravlja)

ORASI

Zašto je dobar hladan tuš

Čuvari dobrog srca Osim što su ukusni, što svi znamo, orasi su i veoma korisni. Samo šaka oraha dnevno obezbjeđuje nam proteine, biljna vlakna, omega-3 masne kisjeline i antioksidante. Ta količina oraha (što odgovara četvrtini šolje) može biti važan izvor proteina za vegeterijance, jer ih sadrži osam grama. Ista količina sadrži i četiri grama biljnih vlakana, kao i šolja jagoda ili jedna manja banana, na primjer. Najnovija istraživanja pokazala su da su orasi jedan od

najboljih izvora antioksidanata, moćnih boraca protiv tumora i drugih bolesti. Takođe, orasi imaju i visok sadržaj omega-3 polinezasićenih masnih kisjelina, takozvanih dobrih masnoća koje štite srce. Šaka oraha obezbjeđuje pet grama omega-3 masnih kisjelina koje snižavaju holesterol, koji izaziva mnoga kardiovaskularna oboljenja (ateroskleroza, infarkt, šlog, povišen krvni pritisak…). Možda najefikasnije djeluju u kombinaciji s medom. (narodnilijek)

TOKOM ZIME

Stalno hidrirajte kožu Hladna voda je lijek za vaše tijelo. Ovo je poznato još od antičkog doba, kada se hladna voda koristila kao terapija za razne bolesti. Hladan tuš za mršanje Hladan tuš je jako efikasan u procesu gubljenja kilograma. Oduzimanje toplote organizmu tjera istu da je vraća, gdje se na taj način troši dosta kalorija. Često tuširanje hladnom vodom će vam pomoći da izgubite više kalorija. Ipak, mora se napomenuti, nemojte da koristite ledeni tuš odmah nakon napornog vježbanja ili nakon dolaska kući, tokom vrelog dana. Cirkulacija Dok se tuširate mlakom vodom, napravite malu promjenu gdje ćete na tren isključiti toplu vodu. Promjena temperature vode utiče pozitivno na cirkulaciju. Na ovaj način ćete umanjiti rizik bolesti krvnih sudova. Imunitet

Hladan tuš ubrzava proces liječenja leukocita u krvi i poboljšava imunitet. Ipak se od hladne vode nećete prehladiti. Depresija Hladan tuš ubrzava lučenje hormona u mozgu koji utieču na ublažavanje depresije i potiče pozitivno raspoloženje. Iako se poslije tuširanja hladnom vodom, možda malo i tresete od hladnoće, primjetićete da ste uvijek dobro raspoloženi. Koža Za zdravu i nježnu kožu, ali i za sjajnu kose, tuširajte se hladnom vodom. Ona ima moć revitalizacije na bilo kojem dijelu tijela. Vaša koža i kosa će vam biti zahvalne. Disanje Hladan tuš ubrzava i potiče duboko udisanje. Ova doprinosi radu srca, na taj način da se ojača i da pravilno kuca. Duboko disanje pomaže tijelu da obezbijedi dovoljnu količinu kiseonika i da izbaci sve nepotrebne materije. (body.ba)

Kako se mijenjaju sezone tako treba da se promjeni i njega kože koja odgovara vremenu, naročito zimi. Evo nekih načina kako da pripremite kožu za zimu i pomoću kojih će vam ona uvijek biti hidrirana. 1. Piling Pomoću pilinga se otklanjaju mrtve ćelije sa površine kože, čineći je glatkom i blistavijom. Važno je međutim da ne radite piling tako često kako ne biste iziritirali kožu. Dva puta nedjeljno je sasvim dovoljno. 2. Suva ulja Tokom zimskih mjeseci, koža ima tendenciju da bude suva, a suvo ulje je idealno rješenje jer se brzo upija i daje vašoj koži lijep i zdrav sjaj. Najbolje je naneti ga poslije kupanja ili umivanja. 3. Redovno korišćenje labela Tokom zime se javlja problem ispucalih i suvih usana. Zato sa sobom uvijek treba da nosite labelo koje ćete često nanositi.

4. Unošenje tečnosti Unošenje dosta tečnosti je važno tokom cijele godine, a naročito u toku zime. Ispijanje vode tokom zime je glavni način na koji se vaše tijelo hidrira, a samim tim i koža. 5. Posvetite pažnju nogama Na stopalima se nalazi najtanji sloj kože i ponekada je teško održavati ih hidriranim. Posvećivanje dodatne pažnje stopalima u toku zime je od velikog značaja da ona budu zdrava i lijepa. (Super žena)


36 Žena

UTORAK, 10. 12. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Zvijezde

SASTOJCI:

1 kg brašna dvije kašike su ve germe so 2 dcl mlijeka malo vode

Pene

Zagrijte maslac, šećer, vanilin šećer i med. Miješajte dok se šećer ne otopi. Pomiješajte brašno, sodu bikarbonu, mljeveni đumbir, cimet, prašak za pecivo i so. Dodajte smjesu s maslacem. Miješajte rukama dok ne dobijete tijesto. Podijelite tijesto na pola i zamotajte u plastičnu kesu. Držite u frižideru dva sata. Zagrijte rernu na 180 ° C i pleh za pečenje obložite papirom za pečenje. Razvaljajte testo na pobrašnjenoj površini na pet mm debljine. Isjecite tijesto u oblike i stavite na pripremljen lim za pečenje. Držite u frižideru 10 minuta, a zatim pecite 10 minuta.

SASTOJCI:

250 g tjestenin e 4 krompira 100 g svježih m ahuna 15 ml maslinov og ulja 1 čen bijelog lu ka so i biber po uk usu 120 ml jogurta 75 g Pesto umak a 20 g parmezan a

Lepinje Na kilogram brašna uzeti dvije pune kašike suve germe, soli, do 2 dcl toplijeg mlijeka, malo tople vode i dobro umutiti tijesto. Treći put kad nadođe tijesto, vlažnom rukom uzimati i oblikovati na stolu, na brašnu, lagano i nježno. Ostaviti ih opet da nadođu. Rernu zagrijati na najjačoj temperaturi i držati tepsiju u rerni da se zagrije. Lagano ih prstima istapkati po površini i ređati ih u zagrijanu tepsiju. Peći 5 do 7 minuta.

U proključaloj vodi kuvajte pene tjesteninu osam do 10 minuta, taman dok ne bude al dente. Uklonite s vatre, ocijedite i vratite u lonac. U drugom loncu dovedite vodu do vrenja i u njoj kuvajte krompir oko sedam minuta. Nakon toga dodajte boraniju u lonac s krompirima i nastavite da kuvate oko tri minuta. Ocijedite djelimično kuvani krompir i boraniju i stavite sve na stranu. Zagrijte maslinovo ulje u velikom tiganju na jakoj vatri i dinstajte bijeli luk na minutu. Umiješajte krompir i boraniju i začinite sa solju i biberom. Kuvajte i dobro miješajte sve dok krompir i boranija ne budu mekane. Prebacite smjesu krompira u lonac s tjesteninom. Umiješajte i jogurt, pesto sos i parmezan.

PRIPREMITE

ZAMRZIVAČ

Korisni savjeti iskusnih domaćica SASTOJCI:

130g maslaca 110g smeđeg še ćera 1 kašičica vanilin og šećera 330g brašna 2 kašičice đum bira 1 kašičice cimet a 1 kašičica sode bikarbone prstohvat soli

Evo nekoliko godinama sticanih vještina, odnosno savjeta, mnogo starijih i iskusnijih domaćica, za ostavljanje određenih, namirnica za zimu. Boranija Boraniju u zamrzivač nikada nemojte stavljati blanširanu, niti obarenu. Prije stavljanja u zamrzivač, boraniju treba očistiti, oprati i izdinstati desetak minuta na masti. Mast ima ulogu omotača - boraniji daje prirodan ukus, pa je i nakon više mjeseci ukusna i svježa kao da je tek ubrana. Kada se ovako spremljena boranija potpuno ohladi, pakuje se u kese i zamrzava. Na isti način konzervira se i grašak. Paprike Ako u zamrzivač stavljate paprike za punjenje, a one po pravilu uvijek zauzimaju mnogo mjesta, iza-

berite lijepe velike babure, odsjecite im vrhove, očistite ih i dobro operite. U dublji sud stavite vodu (količina vode zavisi, naravno, od toga koliko paprika imate) i punu varjaču masti. Spustite paprike u vodu s mašću tri do pet minuta, tek da promijene boju. Prohladite ih, spakujte u kese i zamrznite. Na ovaj način paprike se lakše pakuju, zauzimaju manje mjesta u zamrzivaču, a i veoma su ukusne kada se odmrznu. Voće Jagode, maline, kajsije, breskve i ostalo voće, koje i te kako dobro dođe zimi kada nema ničeg, uvijek ostavljajte u posude i svaki red voća dobro pospite šećerom. Šećer čuva voće i ne dozvoljava mrazu da prodre u njega i oduzme mu prirodan ukus.

PREPORUČUJEMO

Jednostavna pita

Češće jedite sezonsku hranu

Sastojci Tijesto: 2 šolje brašna 2 šolje griza 1 šolja šećera 1 prašak za pecivo Fil 1,5 kg rendanih jabuka 1 šolja šećera 1 kafena kašičica cimeta rendana kora 1 limuna 1 vanilin šećer Način pripreme Prvo pripremiti fil. Narendati jabuke, dodati šećer, vanil, šećer, cimet i limunovu koru. Sve promiješati i ostaviti. U posudu staviti brašno, griz, šećer i prašak za pecivo. Sve izmiješati varjačom. Od te smjese izvaditi jednu šolju praškaste

Trošimo puno energije da bismo uzgojili hranu u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu i u pogrešno doba godine. Kada bismo svoju ishranu ograničili samo na sezonske namirnice, jeli bismo raznoliko, uštedjeli novac, uživali u boljim ukusima i poštedjeli prirodu. Jesti sezonski znači jesti raznoliko, jesti ono što raste u prirodnim uslovima, jesti u skladu sa prirodom i konačno, jesti zdravije, bolje i ukusnije. Sezonska hrana je jeftinija Naravno da ćete više platiti brusnicu usred ljeta, nego što biste je platili za vrijeme jeseni. Plaćanjem hrane plaćate i njen uzgoj, koji je znatno jednostavniji i jeftiniji kada se hrana uzgaja u vrijeme kada je to predviđeno. Sezonska hrana je ukusnija Ako ćete jesti namirnice na vrhuncu njihove sezone, uživaćete u punom bogatstvu ukusa jer su one sazrijevale u prirodnim uslovima, zbog čega imaju potpuno prirodan i odličan ukus. Sezonska hrana je bolja za životnu sredinu Uzgajanjem pogrešnih namirnica na pogrešnom mjestu i u pogrešno doba godine znači povećano korišćenje hemijskih jedinjenja

smjese. U suvu nepodmazanu posudu sipati polovinu mase koja je ostala u vangli. Potapkati rukom da se izjednači. Preko toga staviti polovinu fila. Na to izručiti ostatak suve mase iz vangle i poravnati. Preko opet staviti drugu polovinu fila. Na kraju, masom iz šolje posuti i prekriti fil i ostaviti da stoji 10 minuta. Peći 40 minuta na 200 stepeni. Kada je pečeno, posuti prah šećerom, pokriti krpom i ostaviti do sjutradan. Onda sjeći kolač. Nemojte da vas zbuni što se ne dodaje nikakva tečnost, sve se to lijepo poveže sokom koji puste jabuke i napravi se ukusno i meko tijesto. Za pripremu: 50 minuta.

koje ne štete samo namirnicama, već i prirodi. Sezonska hrana je zdravija Kao što će hemijska jedinjenja za uzgoj narušiti ljekovita svojstva namirnica, isto tako će imati ne-

gativno djelovanje na vaše zdravlje. Rezultat toga je da jedete nešto za šta mislite da je zdravo, a ustvari nije baš tako. Kada biste jeli sezonski, sigurno biste jeli i zdravije. (centarzdravlja)


MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

UTORAK, 10. 12. 2013.

KUĆE/STANOVI

Prodaja Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem stan, 98m2, sa garažom 23m2, Baošići, blizu mora, povoljno. Tel.067/500-562

PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, 33.000e T.Put, 51m2 / V, 47.000e, novog. Delta “Čelebić”, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar

Novaka Miloševa 32

IZDAVANJE P.M.Vektra 60m2 / II, 400e, namj. T.put 48m2 / II, nov, namj.250e Autobuska 67m2 / V, 250e, namj. Blok V, 96m2 / IV, 350e, prazan Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj. Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj. S.A. 64m2 / II, nov,250e, prazan Zabjelo 47m2 / V, namj, 230e P.M.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com

Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

Izdavanje Izdajem namještenu kuću 55 kvadrata. Masline. Tel.067/553-794 Izdajem namješten stan na duži period, Markovići - Budva. Povoljno. Tel.069/387-378 Izdajem polunamještenu garsonjeru u strogom centru grada, 1. sprat, pogodnu za kancelariju. Top lokacija, maksimalna iskorišćenost prostora, besplatan Internet. Tel.067/530-853

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021

Kupovina Kupujem jednosoban stan do 40 hiljada eura (48 kvadrata). Podgorica. Tel.067/346-179 POSLOVNI PROSTOR

Prodajem magacin 830m2 plus 100m2 kancelarije na asfaltnoj površini od 3.500m2, Donja Gorica. Tel.069/156-269

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. Tel.069/765-663

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611-115, 069/611-115

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814


38 VOZILA/AUTO DJELOVI

UTORAK, 10. 12. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103 M o ler aj - g le tova nje -t a p e t i (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 Radim grobnice tonskog bloka jem kamene Tel.067/524-393

i

od

befuguzidove.

NASTAVA

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel .0 69/019 - 69 8 , 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021-056 “Cepter esmerald” servis za ručavanje za 12 osoba, neraspakovan, prodajem 1.100 eura. Tel.069/945-400 Prodajem unutrašnju stolariju od drveta, za tri sobe, dva kupatila. Tel.067/238-542 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Valjak za peglanje, 85cm, uvezen iz Njemačke, kratko korišćen, kao nov. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435 Vrhunski originalni preparati za potenciju, man-king na biljnoj bazi, 40/10 kom, gelovi 20/ kom, tablete 15/4kom, šumeće tablete, 20/7 kom. Tel.067/852-451

Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Izdaje se lokal u cetru Podgorice za doček Nove godine. Tel.067/351-111 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 RAZNO

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

UTORAK, 10. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEFONI DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106

VOZOVI/TRAINS Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

AUTOBUSI/BUS

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVIONI/AIRPLANES

BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 SMS.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 SMS.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00.  Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


40

TV PROGRAM Film

08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija: Ispovijest Marije Šerifović/r 10:15 Film:Troja/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Staklen dom/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:20 Serija:Karma 21:15 Serija:Folk 22:15 Moja velika svadba 23:15 Serija:Okrug Oranž/r 00:00 Exkluziv/r 00:15 Exploziv/r 00:40 Serija:Karma/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

00.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.45 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dnevnik Serija: Monk/r Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Muzika Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Njegoševa jesen Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti

RTCG 1 Serija: Sulejman 20.05

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 13:00 14:45 15:00 15:50 16:00 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 02:45

City kid’s Dobro jutro Farma uživo City Dobro veče Srbijo/r Farma uživo City Serija: Simar City Farma uživo Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Farma pregled dana Farma izbor sluga X faktor X star Farma uživo City

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:30 16:15 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:20

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Surfuj pametno Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Internat Serija: Krv nije voda/r Extra lifestyle

PINK Serija: Oluja 18.30

VIJESTI Serija: Suze Bosfora 14.15

00:00 11:00 11:10 12:15 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 17:30 17:45 18:15 18:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Više od mašte U raljama života/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Adaptacija Forum Večera kod Džaje Film: Karlitina tajna Forum 5 do 5/r Večera kod Džaje/r

ATLAS Crtani film 07.00

TV PREPORUKA KARLITINA TAJNA Atlas 21.15

08.30 09.00 10.00 11.00 11.30

Karlita je prelijepa, mlada žena koja sanja da će jednog dana postati popularna plesačica. Posjeta noćnom klubu u Majamiju pokazaće se kao loš potez, makar u prvom trenutku.Kada u klubu izbije pucnjava u kojoj strada jedan gost, igrom slučaja istražitelji nepravedno sumnjiče Karlitu da je odgovorna za ubistvo. U pokušaju da dokaže svoju nevinost, Karlita odlazi u podzemlje i mijenja svoje ime. Pod novim identitetom, posle dugo vremena provedenog u ilegali, pružiće joj se prilika na plesnom podijumu o kojem je oduvek sanjala. Iako se posle nekog vremena, prašina oko istrage slegla, jedan detektiv odluči da reaktivira slučaj, što znači nove nevolje za Karlitu.

12.00 12.50 14.45 15.30 17.00 18.05 20.15 21.30 22.15 23.00

Serija:Plesna akademija/r Strani dok. program Serija: Fleš point/r Dok. program: Kameni voltovi/r Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda Vijesti Film: Klizav teren CG. Sport/r Mostovi/r Serija: Univerzum Rukomet: Crna GoraDominikanska republika Vaterpolo-SL: Crna Gora-Italija Serija: Sestra Tereza Serija: Fleš point Radni dan/r

RTCG 2 Rukomet 18.05

19:45 20:00 21:15 22:30

Dogodilo se... Crtani film Svijeće i Svijećice Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Zabava Ekstremno Na Domaćem Terenu/r Smijeh kao lijek Nindža ratnici/r Svijet Sporta – premijerno Na Domaćem Terenu/r Žestoko Gušteranje/r Zabava

777 Žestoko 20.00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 14.30

07:02 09:15 11:20 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 18:20 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00

Svježi u dan Crtani filmovi Muzički program Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok. program Civilizacije Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života Crtani film /r. PG Raport Info Film: Plocnici Njujorka /r. 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Dok. program 16.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Osma ofanziva 10:00 Vesti RTS 10:05 Kvadratura kruga 10:30 Putopis 11:00 Vesti RTS 11:05 Svedoci vekova 11:50 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Vreme, stanje na putevima 12:20 Ubistvo 13:25 Prag sela Srbije 14:15 Potraga 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Bela lađa 16:50 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:00 Pesma bez granica 22:00 Vesti RTS 22:05 Upitnik 23:00 Vesti RTS 23:05 Ubistvo 00:10 Dnevnik RTS 00:25 Evronet RTS 2 08:56 Enciklopedija za radoznale 09:25 Školski program 09:40 Matematika u srcu 10:03 Verski kalendar 10:13 Sve boje života 10:43 Magazin Lige šampiona 11:07 Ad libitum 11:37 Trag 12:05 Građanin 12:35 37. Međunarodno takmičenje muzičke omladine 13:00 Trezor 14:00 Školski program 14:15 Matematika u srcu 14:38 Izlazak iz..: Maloletnici u sukobu 14:56 Emisija iz ekologije 15:25 Datum 15:30 Verski kalendar

15:40 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) 17:15 TV Mreža 17:50 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) 19:30 Datum 19:55 Vaterpolo - Svetska liga 21:00 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) 22:00 Odbojka CEV Liga šampiona (ž) 23:30 Hit libris 00:05 Trio sveti 00:45 Trezor 01:45 Rukomet - Svetsko prvenstvo (ž) HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Na vodenome putu 11:00 Što vas žulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala 13:15 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 14:50 Društvena mreža 15:40 Društvena mreža 16:00 Puna kuća Raftera 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:06 I to je Hrvatska 18:20 Pravilo 72 18:55 Smogovci 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Snow Queen Trophy vinjete 20:01 Vrijeme 20:06 Potjera 20:55 Pogledi: Tzigari 21:35 Transatlantik 22:30 Dnevnik 22:50 Sport 22:53 Vrijeme 22:55 Vijesti iz kulture 23:05 Zdravo društvo 23:50 Runjićeve večeri ‘11. 01:30 Pravilo 72

DANAS U GRADU HRT 2 07:45 Linusov Božić 08:10 Životinje iz kutije 08:35 Zvjerinjak na kraju sela 09:00 Školski sat 09:30 Navrh jezika 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Dok vas nije bilo... 11:55 Hotel dvorac Orth 12:45 Na zapovijed, glavni kuharu! 13:10 Ljeto na ranču Kojotova strijela 14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:10 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Navrh jezika 17:15 Dok vas nije bilo... 18:00 Kuhajmo zajedno 18:05 Svaki dan, dobar dan 18:45 Dr. Oz 19:25 Mala TV 19:26 TV vrtić 19:36 Profesor Baltazar 19:46 Danica 20:00 Roditelji i djeca 20:45 Vunasti mamut - Tajne u ledu 21:40 Mildred Pierce 22:35 CSI: Las Vegas 23:20 Sestra Jackie 23:45 Fringe 00:30 Noćni glazbeni program HBO 09:40 Udaren gromom 11:05 Gnev Titana 12:45 Šerlok Holms: Igra senki 14:55 Između dve vatre 16:25 Misli kao čovek 18:25 Barselona 20:05 Živeti s ludilom: Pet priča 21:35 Uzvratni udarac 22:25 Stanica brojeva 23:55 Kočnica 01:25 Kućna zabava 3 03:00 Za Nedu FOX LIFE 09:54 Seks i grad 10:25 Seks i grad

10:55 Najbolji kuvar 11:47 Sudije za stil 12:16 Sudije za stil 12:42 Zatrpani đubretom 13:35 Princeze: Long Ajlend 14:30 Tori i Din: Bajkovita venčanja 15:25 Najbolji kuvar 16:20 Nova devojka 16:47 Nova devojka 17:16 Nova devojka 17:42 Nova devojka 18:10 Jednom davno 19:02 Jednom davno 19:52 Jednom davno 20:44 Seks i grad 21:18 Seks i grad 21:55 Ljubavnice 22:46 Seks i grad 23:20 Seks i grad 23:52 Seks i grad 00:26 Seks i grad 01:00 Ljubavnice 01:46 Šapat duhova 02:29 Princeze: Long Ajlend FOX CRIME 09:30 Jedinica 10:25 Jedinica 11:20 Jedinica 12:20 Novi stari slučajevi 13:25 Red i zakon 14:20 Trbosekova ulica 15:25 Slučajni partneri 16:30 Mladi Montalbano 18:45 Novi stari slučajevi 19:45 Novi stari slučajevi 20:55 Red i zakon 21:50 King 22:50 Detektiv na Floridi 23:50 Zločinački umovi 00:50 Imitator 01:50 Milosrdna Grejs 02:40 Ubrzana istraga 03:30 Milosrdna Grejs ARENA SPORT 08:00 Pregled Bundeslige 08:30 Pregled kola 09:00 Szolnoki - Partizan 11:00 PSG - Sochaux 13:00 Čukarički Partizan 15:00 Liverpool TV 17:00 U

CINEPLEXX

Dostavljač 17:45; 20:00; 22:00; Jimmy P. 22:40; Odumiranje 19:30; Mračne ulice Menhetna 19:00; Niko 2 15:00; 16:30; Bitka godine 18:00; Safari u Africi 3D 15:30; Igre gladi, lov na vatru 17:10; 19:45; Savjetnik 20:30; 22:30; Plan bjekstva 17:20; 21:15; Vojna akademija 16:45; Malavita 21:30; Legende u Vegasu 20:15; 22:15; Tor mračni svijet 2 3D 18:15; Kumba 3D 16:00; Grozan ja 2 3D 16:15; Štrumpfovi 2 3D 15:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Jelena Tomašević 20.00 CNP

Everyman Đilas 20.00


Izdanje 10 decembar 2013.  

Dnevne novine

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you