Dnevne novine 21. april 2016. by Dnevne Novine

DANAS DODATAK

3 PODGORIČKA SKUPŠTINA 1918. GODINE

10 GODINA CRNOGORSKE

NEZAVISNOSTI

Dnevne novine objavljuju svakog četvrtka do 21. maja specijalne dodatke o najznačajnijim događajima i datumima geneze crnogorske nezavisnosti

ČETVRTAK, 21. 4. 2016. BROJ 1435GODINA V

● serijal tekstova o EP u fudbalu ● istorijat ● heroji, tragičari ● predstavljanje gradova domaćina

D Š 50 AN

Odbrojavanje do EURA

OD DANAS U DN

VUKAŠIN LABOVIĆ SEDAM GODINA POKUŠAVA DA DOKAŽE PREVARU ■ 9

KUĆOM PLAĆA KREDIT KOJI NIJE NI PODIGAO

Pljevlja, mjesto zločina

ĐUKANOVIĆ:

INTERPOLOVA POTJERNICA ZA DRAGIĆEVIĆEM ■10 11

Krivokapić kao politički reketaš ■ 2 3

počinje U bivšu suprugu Danas usaglašavanje lex specialisa ispalio 10 metaka i to pred kćerkom

PRIPREME ZA SJEDNICU SKUPŠTINE ■5

PRIVREDNI SUD ■ 7

■ Novi detalji krvave drame u Pljevljima, pljevaljska policija

je na lokalitetu Crni vrh iznad Rudnice pronašla džip “krajsler” cetinjskih tablica, za koji se vjeruje da ga je Dragićević koristio ZA NAJBOLJE PONUDE:

Radoš Terzić i Slobodanka Rakočević

marketing@dnovine.me

Rusi nemaju pravo na novac iz stečaja KAP-a

+382 77 300 104

POLITIKA

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

ĐUKANOVIĆ PODSJETIO DA JE PREDSJEDNIK SKUPŠTIN ZABORAVIO NA OBEĆANJE DATO 19. FEBRUARA

KRIVOKAPIĆ U ULOZI POLITIČKOG REKETAŠA

remijer Milo Đukanović ocijenio je da predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić na tragikomičan način pokušava da odbrani svoju poziciju i privilegiju koja mu više ne pripada.

Đukanović je, gostujući u emisiji “Odgovoran odgovor” na Radiju Crne Gore, podsjetio da se u posljednje vrijeme vodila “besomučna hajka” na rukovodeći tim Televizije Crne Gore, s namjerom da se DPS i Vlada uvedu u pokušaj vaninstitucionalnog rušenja legalno izabranog tima koji je odgovoran za program Javnog servisa. Ocijenio je kako je iznuđena ostavka direktorice TVCG Radojke Rutović “visoko moralan čin”. “Nasuprot onih koji su se pojavili u ulozi političkih reketaša i ljudi koji su jednim intrigaškim pristupom pokušali da okleveću Javni servis i odgovorne ljude u njemu”, kazao je Đukanović. Premijer je istakao da su saopštili da ni Vlada, ni DPS ne žele da u tome učestvuju. “Suočeni sa zamjenom teza, direktorka TVCG Radojka Ruto-

vić je učinila ono što je krajnje odgovoran gest jednog javnog funkcionera. Podnijela je ostavku i odagnala od sebe i TVCG tu manipuaciju. I evo, mi danas peti-šesti dan imamo ispunjene ne samo sve pretpostavke predviđene sporazumom, već ono što se naknadno kreiralo, definišući ga kao preduslov sporazuma, dakle sada imamo i to ispunjeno, ali nema ostavke predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića. Dakle, zaboravilo se na ono što se kazalo na presu 19. februara, nakon parlamentarnog dijaloga”, rekao je Đukanović. Umjesto ostavke, kako je rekao, a nakon fijaska SDP na lokalnim izborima u Tivtu, “dobili smo novo tumačenje ‘Možda i ne odem sa funkcije predsjednika parlamenta’”. “Dakle, ja bih kazao da je riječ o tragikomičnoj odbrani vlasti-

Umjesto ostavke, kako je rekao, a nakon fijaska SDP na lokalnim izborima u Tivtu, “dobili smo novo tumačenje ‘Možda i ne odem sa funkcije predsjednika parlamenta”, naglasio je Đukanović.

te pozicije i privilegiji koja više ne pripada Ranku Krivokapiću”, istakao je Đukanović.

■ DIJELU OPOZICIJE NE ODGOVARA POSTIZANJE SPORAZUMA

Komentarišući ocjene da je sporazum vlasti i dijela opozicije “politički trik”, Đukanović je rekao da je to politička manipulacija onog dijela opozicije koji je vlast htio da preuzme bez iz-

bora i nasilnim zauzimanjem crnogorskog parlamenta. On navodi da tom dijelu ne odgovara postizanje sporazuma, jer on znači osnaživanje povjerenja u institucije i izborni sistem Crne Gore. “Sporazum nas vodi u organizaciju slobodnih parlamentarnih izbora, izboru jedne legitimne vlade, dakle vodi nas u scenario koji njima nipošto ne odgovara. Šta god vi radili u politici, procesi kontrole povjerenja koje imate u biračkoj javnosti vas nemilosrdno stavljaju na određeno mjesto”, kazao je Đukanović. Taj scenario koji, kako je rekao Đukanović, zagovara vanparlamentarna opozicija “i te ocjene koje ona izriče oko toga da je politički sporazum samo ‘trik’ je dobio presudu na izborima u Tivtu”. Potpisivanje sporazuma, kaže on, zavisi samo od brzine partije učesnice dogovora. “Po mojoj procjeni, to bi se moglo dogoditi krajem ove ili početkom naredne sedmice. Kad je u pitanju zahtjev za ra-

zrješenje predsjednika parlamenta, nema sumnje da će vlast i dio opozicije potpisati sporazum. Time se stvaraju uslovi da se održi sjednica koju nipošto ne želi predsjednik parlamenta. Na toj sjednici ćemo usvojiti lex specialis, kojim ćemo odredbe političkog sporazuma pretvoriti u pravni akt koji će garantovati zakonitost rada tako dopunjene vlade u periodu do izbora. I vjerujem da, koliko god to bilo nemilo predsjedniku da čuje, imaćemo i tu tačku dnevnog reda kojom ćemo demokratskom voljom većine poslanika odvojiti Krivokapića od fotelje sa kojom se tako saživio”, rekao je Đukanović.

■ PONUDA VLADE ODGOVORAN POTEZ

Premijer je naglasio da nije dobro da postoji visok stepen nepovjerenja prema izbornom sistemu i institucijama Crne Gore, kao i u uslovima opozicionog nepovjerenja u Vladu. “Da bi se prevazišlo to stanje, evo moja ponuda. Izvolite, bez

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

politika

REAkcijA SocijAldEmokRAtSkE pARtijE

inE

Milo Đukanović nije uspio da uništi SDP

Lider SDP Krivokapić

DPS vrijedno radila u Tivtu

rezultata izbora uđite u Vladu i osvjedočite se u ono što sam kazao. Da se u Crnoj Gori do vlasti ne dolazi ni krađom, ni manipulacijom, već povjerenjem građana. Kao što znate, nakon toga je uslijedio pregovarački proces, koji je formalno okončan 19. februara”, podsjetio je Đukanović.

■ Ne idemo u NATo dA bismo se spremAli zA rAT

Premijer je, govoreći o NATO integracijama, rekao da proces ratifikacija u parlamentima zemalja članica traži neko vrijeme i da je politički neupitan. “Sada treba obaviti administrativnu proceduru u zemljama članicama. Crna Gora je za 10 godina prešla težak put. Došla je na vrata NATO. To je podrazumijevalo velike napore i naše društvo je iznijelo teret tih reformi. Niko nam nije progledao kroz prste”, kazao je Đukanović. On je rekao da Crna Gora ne pristupa NATO savezu da bi se spremala za rat, već sa na-

Komentarišući najave protesta DF uoči izglasavanja lex specialisa, premijer Milo Đukanović ponovio je tezu da taj politički savez pokušava da osvoji vlast sa ulice, rušenjem institucija i države Crne Gore, djelujući sa antidržavne platforme. “Ni mi u vlasti nijesmo slijepi, jasno nam je da dio ljudi teško živi. Žao mi je da lideri opozicije, svojom zavodljivom sociodemagoškom retorikom uspijevaju da animiraju sve manji dio crnogorske javnosti, ali to je već odgovornost svakog od nas pojedinačno”, istakao je Đukanović. mjerom da finalno usvoji i dijeli sistem vrijednosti na kojem počivaju razvijena evropska društva. “Tako Crna Gora pravi ozbiljan zaokret u strategiji svog razvoja”, ocijenio je Đukanović. Uvjeren je da je ponuda Vlade “još jedan odgovoran pokušaj da krene proces integracije crnogorskog društva i kapaciteta”. Govoreći o konceptu supotpisa, koji je predložila opozicija, Đukanović je rekao da nije uložen očekivani napor svih aktera sporazuma da se dođe do finalne verzije lex specialisa.

Premijer je rekao da je tom dijelu opozicije Tivat poslao jasnu poruku, podsjećajući da je izlaznost bila veća nego na prethodnim izborima, uprkos pozivima na bojkot. Veću izlaznost na izborima u Tivtu Đukanović je pripisao odgovornosti tamošnjih birača. “Ovako pojačano povjerenje naše partije u Tivtu nije stiglo kao izraz revolta i prostog transfera revoltiranih birača iz SDP ili neke druge partije prema DPS-u. DPS je vrlo vrijedno radila u Tivtu proteklih desetak godina”, ocijenio je predsjednik Vlade. “DPS je kroz ulogu našeg predstavnika pokušavala u više navrata da okupi tim da se radi na tom tekstu. Imali smo opstrukciju dijela partnera koja je bila direktno inspirisana od strane SDP i predsjednika parlamenta, koji je tako pojačavao važnost svog političkog reketa. Njegov reket se odnosio na zahtjev za smjenu uredništva TVCG i zato su Demos i URA odbijali da rade na tekstu lex specialisa dok se ne stvore preduslovi, kao što je kazala SDP, iznuđivanjem ostavke od direktora TVCG. Sad je taj preduslov ispunjen”, istakao je Đukanović.

Gotovo patološka opsjednutost Mila Đukanovića SDP-om i Rankom Krivokapićem u krupnoj je suprotnosti sa procjenama našeg političkog značaja koje svakodnevno saopštava, poručuju iz Socijaldemokratske partije socijalista. Oni su reagovali na premijerovu izjavu da Krivokapić tragikomično brani svoju funkciju predsjednika parlamenta. “Pored opsjednutosti sopstvenim ‘biznisom’ i gomilanjem tranzicionog bogatstva, razumijemo i njegovu opsjednutost partijom koju, i pored svih prljavih i podzemnih pokušaja, nije uspio da sruši i uništi na način kako je uništio mnoge prije nas. To je isti način na koji je učestvovao u sramnoj politici etničkog čišćenja i punjenja Karadžićevih i Mladićevih tenkova kako bi, kako je rekao, bio ‘zadovoljan teritorijama koje tamo držimo’. To je isti način na koji je poharao crnogorsku ekonomiju i napunio džepove svojih privatizatora i najbližeg okruženja”, poručuju iz SDP. U SDP smatraju da Đukanović, umjesto da proziva, treba da podnese ostavku. “Zato što je, kako smo juče u Kolašinu saznali, častio svoje tajkune sa 400 miliona narodnog novca iz državne kase - poreskog duga. Od toga se moglo napraviti desetak kliničkih centara i desetine bolnica. No zato je doveo zdravlje ovog naroda na posljednje mjesto u Evropi. Ima li veće tragedije kad jedna država ne može liječiti valjano svoje građane - kad je

sat ljekara plaćen manje od sata rada kućnih pomoćnica njegovih tajkuna. O odbrani stolice govori čovjek koji krade poslanike kako bi kako-tako skrpio svoju stolicu koja stoji na dvije noge. O odbrani stolice govori čovjek koji je po ocjeni i domaće i međunarodne javnosti zarobio državu. O odbrani stolice govori čovjek koji je postao talac vlasti bez koje ne može zamisliti ni dan svog življenja”, navode iz SDP. Kako dodaju, “čovjek koji je promijenio četiri države i nekoliko gospodara, koji je mijenjao i nacije i ideologije, a pritom sve vrijeme ostajao na fotelji je posljednji ne samo u Crnoj Gori i Evropi, već i šire globalno, zajedno sa Mugabeom, koji može o tome govoriti”. “Tragikomično je i sa kolikim žarom Đukanović brani svoje vojnike sa Javnog servisa kojima čak piše i saopštenja koja se čitaju na famoznom Dnevniku 2 TV Bastilje. Sve je ovo tragikomično, ali iznad svega duboko potcjenjivački prema zdravom razumu sopstvenih građana. Građana koji su za Đukanovića bili i jesu samo broj. Broj koji je nekada slao u rat i pogibiju, a danas broj kojim namiče tzv. izborne pobjede. Ono što je dobro je što se samovlašću bliži kraj, jer samovlašću nema mjesta u EU i NATO. Sa samovlašćem Đukanović može kod pomenutog Mugabea ili na panamske of šor destinacije sa kojih on i njegovi privatizatori cijede crnogorsku ekonomiju”, zaključuje se u reagovanju SDP. E.H.

politika

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

tivat: KO JE BIO NA BIRAčKIM MJEStIMA

Nova, ipak, učestvovala u izbornom procesu

Nova srpska demokratija, uprkos tome što je bojkotovala lokalne izbore u Tivtu koji su održani u nedjelju, imala je svoje predstavnike na biračkim mjestima, saznaju Dnevne novine. Tako je Nova za dva biračka mjesta 17 i 18, tj. Kalimanj 2 i Gradiošnica 2, imenovala predsjednika i zamjenika biračkog odbora. Ovu informaciju Dnevnim novinama potvrdila je i predsjednica Opštinske izborne komisije Jovanka Laličić. “Nova srpska demokratija i Demokratski front bojkotovali su izbore, ali je Nova imala pravo da imenuje predsjednika i zamjeni-

Nova srpska demokratija i Demokratski front bojkotovali su izbore, ali je Nova imala pravo da imenuje predsjednika i zamjenika biračkog odbora, što je i učinila na dva biračka mjesta

ka biračkog odbora, što je i učinila na dva biračka mjesta”, kazala je Laličić. Ona je objasnila da je ovakva procedura u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, te da je Nova na

Sa jednog od izbornih mjesta u Tivtu

osnovu mjesta koja je imala u lokalnom parlamentu imala pravo da bude u biračkim odborima. “Bojkotovali su izbore, ali nijesu pravo da budu na biračkim mjestima, što je u skladu sa zakonom”, zaključila je Laličić. Na lokalnim izborima u Tivtu, koje su bojkotovali Demokratski front, URA i Demokrate, apsolutni pobjednik je Demokratska partija socijalista, koja je osvojila 44,7 odsto glasova, tj. 17 mandata. Odmah za DPS-om su Socijaldemokrate, koje su osvojile četiri mandata, Socijalistička narodna partija, Hrvatska građanska inicijativa, Socijaldemokratska partija i Tivatska akcija po dva, Bokeški forum, Demokratska srpska stranka i Arsenal za Tivat po jedan mandat. Liberalna partija, Srpska radikalna stranka SRS i Crnogorska demokratska unija Cdu nijesu osvojili nijedan mandat. Na lokalnim izborima prije četiri godine DPS je osvojio 12 mandata, SDP pet, HGI četiri, koliko i SNP. Nova je tada osvojila tri mandata, DSS dva, Liberalno građanska alternativa jedan mandat, koliko i PzP. J.Đ.

Foto: Vedran Ilić

Sa jedne od ranijih sjednica Odbora za ekonomiju i finansije

DANAS ZASIJEDA ODBOR ZA EKONOMIJU

Koliko je predsjednik Skupštine potrošio Članovi skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije trebalo bi danas da ponovo razmatraju dokument o troškovima parlamenta za 2015. godinu, dopunjen podacima koje su poslanici tražili na prošloj sjednici. Kako smo već pisali, u novom izvještaju koji je dostavljen članovima Odbora pada u oči nevjerovatan podatak - da odlazeći predsjednik parlamenta dobija mjesečnu nadoknadu za zvanje počasnog predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS iz državnog budžeta Crne Gore, te da je za prošlu godinu po tom osnovu dobio 6.000 eura. Toliko iznosi neto primanje, dok je u bruto iznosu ova nadoknada premašila 10.000 eura za godinu.

Ono što je za sada nepoznanica jeste od kada Krivokapić prima ovu nadoknadu i na osnovu koje odluke Ovog primanja nema u imovinskom kartonu Ranka Krivokapića i vjerovatno bi ostalo sakriveno da Odbor nije tražio detaljni izvještaj po stavkama o troškovima parlamenta za prošlu godinu koji su iznosili oko sedam miliona eura. Ono što je za sada nepoznanica jeste od kada Krivokapić prima ovu nadoknadu i na osnovu koje odluke. Krivokapić je, podsjetimo, 2. jula 2014. godine dobio zvanje počasnog predsjednika PS OEBS-a. E.H.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

politika

NAKON ŠTO SU URAĐENE DVIJE RADNE VERZIJE PRIVREMENOG ZAKONA

Sa ranijih sastanaka Radne grupe

Radna grupa sastavljena od pravnika Vlade i dijela opozicionih partija započeće danas usaglašavanje posebnog i privremenog zakona lex specialisa, koji će važiti do okončanja parlamentarnih izbora, saznaju Dnevne novine iz više izvora. U Radnoj grupi učestvovaće pravni stručnjaci iz Vlade, URA-e, Demosa, Socijaldemokratske partije, Pozitivne Crne Gore i Socijalističke narodne partije i njihov je zadatak da pripreme za naredno zasijedanje Skupštine lex apecialis kojim će biti utvrđena obostrana kontrola rada gotovo svih

državnih institucija, javnih službi i državnih preduzeća. Lex specialisom će biti regulisano učešće opozicionih predstavnika u Vladi i državnim institucijama i javnim preduzećima, kontrola rada tih institucija tokom izbora, njihova ovlašćenja i način odlučivanja. Cilj je sprečavanje potencijalnih zloupotreba državnih fondova, partijskog zapošljavanja, pritisaka na zaposlene u državnim preduzećima, tokom izbornog procesa. Očekuje se da ovaj zakon bude brzo usaglašen, kako bi bio potpisan i Sporazum Vlade i dijela opozicije o Vladi izbornog povjerenja.

Foto: Dejan Lopičić

Danas počinje usaglašavanje lex specialisa Mili Prelević

Sporazum predstavlja polaznu osnovu za izradu lex specialisa koji će Radna grupa, prema informacijama Dnevnih novina, razmatrati član po član kako bi se došlo do jednog zajedničkog dokumenta, koji bi onda bio poslat Skupštini na usvajanje. Usvajanje lex specialisa je uslov za potpisivanje Sporazuma, a to bi prema predviđanjima lidera DPS-a Mila Đukanovića, trebalo da se dogodi najkasnije početkom naredne sedmice.

„Kada će se dogoditi potpisivanje Sporazuma? Rekao sam da to očekujem narednih dana i to sada zavisi definitivno samo od brzine kojom će organi partija koje su akteri političkog sporazuma obaviti svoj posao, dakle odnijeti se na pravi način u finalu prema ovoj verziji političkog sporazuma i stvoriti uslove za njegovo potpisivanje. Po mojoj procjeni, to bi se moglo dogoditi krajem ove ili početkom naredne sedmice, čime se stvara-

ju uslovi za naredni korak“, rekao je Đukanović. Optimista je i poslanik Dritan Abazović koji smatra da nije ozbiljno određivati rokove, ali da bi ovaj posao mogao biti obavljen veoma brzo. “Ne bih išao sa rokovima zbog ozbiljnosti, ali očekujem da bi danas ili sjutra mogli da imamo verziju koja može da ide onda ka parlamentu na usvajanje“, navodi Abazović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.

BERANE: NA JUčERAŠNJOJ SJEDNIcI lOKAlNOG PARlAMENTA NOVA POlITIčKA PREVIRANJA

Živković i Đurišić spriječili nove namete na građane Odbornici Demokratske partije socijalista napustili su juče sjednicu beranskog parlamenta, revoltirani nizom prethodnih događaja, a kap koja je prelila čašu bili su predlozi o povećanju cijena komunalnih usluga i vode. Nakon njihovog odlaska, a to je bilo na samom početku, ostalo je 18 odbornika - 16 koalicije “Zdravo Berane”, zatim jedan iz Srpske stranke i nezavisni odbornik. Međutim, odluke o povećanju cijena ipak nijesu prošle, jer su se tome usprotivila upravo dvojica odbornika iz Srpske stranke, dr Milovan Živković i nezavisni odbornik Velimir Đurišić.

■ Neka puNe

budžet preko projekata

Živković Dnevnim novinama kaže da se njegova stranka nikada neće zalagati za odluke koje predstavljaju namet na građane. “Zbog toga smo kritikovali i prethodnu, zbog toga ćemo

Berane

se usprotiviti i odlukama sadašnje vlasti u Beranama. Povećanje cijena komunalija i vode je neprimjereno, i na taj način se ne može puniti opštinski budžet. Osim toga, dobilo bi se oko 70 do 80 hiljada eura, i to su mala sredstva koja se mogu obezbijediti preko projekata, javnih radova, a ne na teret građana”, naglašava predsjednik Srpske stranke. Živković kaže da je i na sjednici SO Berane bio jasan - da do kraja mandata neće

podići ruku za bilo koje povećanje cijena. „To je moj stav od kojeg neću odustati. Smatram da iz drugih izvora, a ne kreditima i većim cijenama, mogu nadomjestiti neophodna sredstva“, naglašava Živković. Komentarišući napuštanje sjednice od strane odbornika DPS, Živković ističe da je protiv bojkota, te da se mora razgovarati. Na naše pitanje da li je ugroženo funkcionisanje vlasti u Beranama, Živković kaže

da se dešavanja na državnom nivou prelivaju i na opštine.

■ odborNici

dpS NapuStili SjedNicu

Povodom dešavanja u lokalnom parlamentu juče se oglasio i OO DPS Berane. Ističu da odbornici ove partije neće davati legitimitet zasijedanju zbog “skandaloznog kršenja Statuta Opštine i Poslovnika o radu Skupštine od

strane njenog predsjednika, prilikom neizglasavanja izvještaja o radu predsjednika opštine, te kontinuiranog nedemokratskog ponašanja, neprenošenja nastavka zasijedanja putem talasa Radio Berana i netransparentnog rada...” Navode dalje da se u lokalnom parlamentu ne poštuju osnovna demokratska načela”, kao i da su izvjestioci za pojedine odluke službenici kojima je Upravna inspekcija odavno zabranila rad. “Za takve postupke ne želimo da im dajemo legitimitet, već ćemo preuzeti sve potrebne radnje prema nadležnim državnim institucijama koje moraju hitno postupiti u ovom slučaju. Demokratska partija socijalista je uvjerena da ovakvo stanje u lokalnom parlamentu i organima lokalne uprave neće još dugo trajati, te da će ‘zdrava koalicija’ nakon predstavljanja svog pravog lica ubrzo biti samo ružna prošlost našeg grada”, zaključuje se u saopštenju OO DPS Berane. E.H.

ekonomija 1.1379 0.7910 124.20 1.0939 74.646 122.98 7.5023

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

au = 1250.50$

Sa sajma u Frankfurtu

monTEnEgRo berza

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

Naziv TREN JGPK TECG PREN ULRI

aG=16.94$

Najveći promet CijeNa 0,0520 13,5000 3,8008 0,9000 7,8000

KoličiNa 9.560.353 1.888 5.136 845 80

obim u € PromjeNa 497.133,3600 3,38% 25.488,0000 0,00% 19.520,6900 0,02% 760,5000 -0,02% 624,0000 1,96%

PRESUDA U KORIST STEČAJNE UPRAVE SKI CENTRA DURMITOR

Foto:Hugo Ideler

Raskinuti ugovori za hotele Planinka i Jezera

Privredni sud raskinuo je ugovore jer ni poslije više od deset godina investitori nijesu ispunili obaveze o ulaganju

Privredni sud Crne Gore raskinuo je kupoprodajne ugovore za hotele Planinka i Jezera na Žabljaku jer investitori u prethodnih deset, odnosno 12 godina nijesu ispunili dogovorene investicione obaveze.

■ obaveze Predsjednik suda Blažo Jovanić u utorak je donio presudu o raskidu Ugovora o prodaji i investiranju za hotel Planinka, koji je u februaru 2006. godine stečajna uprava Ski-centra Durmitor potpisala sa konzorcijumom HLT Fond i HTP Primorje. Investitori su hotel kupili za dva miliona eura, uz obavezu da u njega investiraju 8,77 miliona i da renoviranje završe najkasnije u roku od tri godine. Presudom je obuhvaćen i Ugovor o kupoprodaji hotela Jezera sa kompanijom The hotel management Akiengesellschaft iz Linheštajna, koja je taj hotelski objekat kupila za 1,5 miliona eura u maju

■ ocjene suda Sud je, kako se dodaje, ocijenio neprihvatljivim navode tuženih da se ugovori ne mogu raskinuti zbog neispunjenja obaveza investiranja kao

nebitnih odredbi. Zaključeno je da cilj objavljivanja tendera nije bio samo prodaja imovine, već i obaveza kupaca da investiraju u nju, zbog čega je za sud investiranje podjednako važno kao i isplata kupoprodajne cijene. “Sud je cijenio i navode tuženih u kojima su isticali da nijesu oni odgovorni za neispunjenje ugovornih obaveza jer nijesu bili ispunjeni svi urbanistički uslovi, odnosno nije bio urađen DUP Žabljak, niti je postojao pravni osnov za dobijanje građevinske dozvole za rekonstrukciju hotela. Sud je našao da se tuženi ne mogu pozivati na ove okolnosti budući da su im one morale biti poznate u vrijeme davanja ponude”, ističe se u presudi. Protiv presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od osam dana. Bo.M.

Sud je, kako Se dodaje, ocijenio neprihvatljivim navode tuženih da Se ugovori ne mogu raSkinuti zbog neiSpunjenja obaveza inveStiranja kao nebitnih odredbi.

Foto:Darko Jovanović

Hotel Planinka nije prestajao da radi

2004. potpisan. Oni su se ugovorom obavezali da u naredne tri godine u hotel investiraju 3,9 miliona eura, što nijesu učinili. “Tužilac i prvotuženi, odnosno drugotuženi su nesporno ugovorili da će tuženi investirati tačno određena sredstva u hotele koji su bili predmet kupoprodaje. Nesporno je i da tuženi nijesu ispunili ugovorene odredbe u pogledu investiranja ni poslije devet godina od dana zaključenja ugovora (iz držanja tuženih jasno proizilazi da ne bi izvršili obavezu i da im je tužilac ostavio naknadni rok), pa su se samim tim nesporno stekli uslovi za raskid ugovora zbog neispunjenja”, navodi se u presudi.

Budva

ODGOVOR MINISTARSTVA TURIzMA

Ne radimo ništa tajno Ministarstvo održivog razvoja i turizma demantovalo je navode dijela budvanskih partija i civilnog sektora da pomenuti Vladin resor tajno izrađuje dokumenta. “Nijedan planski dokument u ovom resoru ne radi se tajno. Svaki usvojeni plan može se naći na sajtu i svaki se radi u skladu sa najboljom praksom i prolazi javne rasprave. Ministarstvo vrlo ozbilj-

no shvata sve inicijative iz političkog i civilnog sektora i na tim osnovama sprovodimo aktivnosti u svojoj nadležnosti. Stoga poziv gore navedene grupacije da ozbiljno shvatimo njihove zahtjeve cijenimo izlišnim, a prijetnju da može doći do radikalizacije situacije u Budvi smatramo neozbiljnom i kontraproduktivnom”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

AMERIČKA PRIVREDNA KOMORA U CG

Miročević novi direktor Upravni odbor Američ- Miročević. ke privredne komore u CrPredsjednica Upravnog noj Gori imenovao je Mar- odbora AmChama Monka Miročevića za izvršnog tenegro Katarina Bulatodirektora AmChama. vić kazala je da su sa poseb“Radujem se prili- nom pažnjom sproveli proci da dam doprinos ces izbora novog izvršAmCham misiji u nog direktora. Crnoj Gori, na“Uvjereni smo ročito u dijelu da će Miročević unapređenja uspješno vodiuslova za poti organizaciju slovanje u ciu sljedeću fazu lju privlačenja njenog razvoja, američkih i drušireći AmCham gih stranih invemrežu i kontakte. Miročević sticija. Vjerujem da AmCham tim, zajedsu aktivnosti AmChama no sa Upravnim odborom, u tom smislu vrlo važne ostaje posvećen unapređeza dalje osnaživanje crno- nju poslovnog ambijenta u gorske ekonomije”, rekao je Crnoj Gori”, rekla je ona.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Naziv ATLM TREN ULRI TECG PUTE

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

5,8995 0,0520 7,8000 3,8008 0,2000

34 9.560.353 80 5.136 1.262

200,5800 497.133,3600 624,0000 19.520,6900 252,4000

PromjeNa 20,00 3,38 1,96 0,02 0,00

Naziv TREN-O PREN PUTE JGPK LUBA

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,0535 0,9000 0,2000 13,5000 0,2220

KoličiNa 10.000 845 1.262 1.888 700

obim u € 535,0000 760,5000 252,4000 25.488,0000 155,4000

PromjeNa -2,73 -0,02 0,00 0,00 0,00

PRIVREDNI SUD IZREKAO PRIVREMENU MJERU CEAC-U ZbOg SPORA SA KAP-OM

Rusi nemaju pRavo na novac iz stečajne mase

Predstavljena ponuda Crne Gore

Donošenje ove mjere zatražio je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić, koji je izrazio sumnju da će CEAC u slučaju da izgubi spor osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja

⌦ Bojana Minić Privredni sud Crne Gore privremeno je zabranio Centralnoevropskoj aluminijumskoj kompaniji (CEAC) da raspolaže novcem iz stečajne mase Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP). Zabrana će trajati do pravosnažnog okončanja spora po tužbi stečajne uprave podgoričke fabrike, kojom se od bivšeg vlasnika Kombinata traži 45,1 milion eura za nadoknadu štete nastale zbog nepropisnog zaustavljanja rada Fabrike za proizvodnju glinice.

■ NesigurNa Naplata

Donošenje ove mjere zatražio je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić, koji je izrazio sumnju da će CEAC u slučaju da izgu-

bi spor osujetiti ili znatno otežati naplatu potraživanja. Rješenje o zabrani potpisao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, ocjenjujući da je stečajna uprava učinila vjerovatnim svoje novčano potraživanje te da postoji opasnost da će ono moći da bude naplaćeno. “Kako je tuženi kompanija sa sjedištem u inostranstvu, Nikozija - Kipar, te da je u slučaju da tužilac uspije u sporu jedini realni način naplate potraživanja od tuženog iz dijela diobene mase od prodaje imovine stečajnog dužnika koja pripada tuženom, to shodno odredbi člana 287 stava 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, važi pretpostavka da opasnost postoji, jer da nije

Pred Privrednim sudom podignute su dvije tužbe protiv rusko-kiparske kompanije, ali postupci u ovim predmetima još nijesu pokrenuti jer advokati CEAC-a odbijaju da prime tužbene zahtjeve i traže da oni budu poslati u Nikoziju

određena privremena mjera, potraživanje bi se trebalo ostvariti u inostranstvu”, navodi se u rješenju u koje su Dnevne novine imale uvid.

■ Odbijaju da

prime tužbe

Izrečena mjera znači da CEAC neće moći da raspolaže novcem iz stečajne mase,

Crnogorski kongresni biro Nacionalne turističke organizacije Crne Gore predstavlja aktuelnu MICE ponudu na specijalizovanom sajmu kongresne industrije “IMEX” u Frankfurtu. Na štandu Crne Gore svoju ponudu prezentuju Turistička organizacija Budve i članovi biroa: kompanija “Beppler and Jacobson” i agencije “Congress Travel”, “Eastwest Voyage”, “Luminalis”, “Talas M DMC”. Jedan od najznačajnijih evropskih sajmova kongresne industrije okupio je približno 14.000 poslovnih posjetilaca. “Za razliku od klasičnih sajmova „IMEX“ pruža mogućnost direktnih sastanaka sa organizatorima događaja i donosiocima odluka u međunarodnim kompanijama”, kažu iz NTO CG.

na koji bi imao pravo u slučaju da se neka od tužbi koju je pokrenuo pred Privrednim sudom okonča u njegovu korist. Trenutno je u toku sedam postupaka po tužbi CEAC-a protiv KAP-a, države i ostalih subjekata iz Crne Gore. Istovremeno, pred Privrednim sudom podignute su i dvije tužbe protiv rusko-kiparske kompanije, ali postupci u ovim predmetima još nijesu pokrenuti jer advokati CEACa odbijaju da prime tužbene zahtjeve i traže da oni budu poslati u Nikoziju. Tužbu za naknadu štete zbog nepropisnog zaustavljanja Fabrike za proizvodnju glinice stečajna uprava podnijela je krajem prošle godine. U njoj se navodi da je CEAC zaustavljanjem rada ovog dijela Kombinata prouzrokovao trošak od 20,1 miliona eura, ali i umanjio ukupnu prodajnu vrijednost podgoričke fabrike za oko 25 miliona.

Podsticati rast zaposlenosti

Foto: Darko Jovanović

Podsticanje rasta stope zaposlenosti mladih u Crnoj Gori zahtijeva dugoročno planiranje reformi, formiranje povoljnog makroekonomskog okruženja, kao i strategiju ulaganja, ocijenila je koordinatorka Programa za zapošljavanje mladih u okviru Međunarodne organizacije rada (MOR) Sara Elder. Ona je saopštila da podsticanje rasta zaposlenosti ne predstavlja lak zadatak, naročito kada je potrebno posvetiti pažnju formiranju povoljnog makroekonomskog okruženja za otvaranje novih radnih mjesta.

ekonomija

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

počeli letovi izraelske kompaniJe israir airlines & tourism

Čarter letom u Tivat juče stiglo 168 turista iz Izraela

U periodu od aprila do oktobra ove godine izraelski turoperator “Israir Airlines & Tourism”, realizovaće 49 letova na tivatskom i podgoričkom aerodromu. Na toj liniji letjeće avion tipa Airbus A300 kapaciteta 172 sjedišta i dovesti u Crnu Goru oko 10.000 turista, saopšteno je juče nakon slijetanja prvog aviona iz Tel Aviba na tiavtski aerodrom.

Prvim čarter letom u Tivat je juče stiglo 168 putnika. Gosti iz Izraela biće smješteni uglavnom na budvanskoj rivijeri, hotelu “Palmon Bej” u Igalu i Bečićima. U avionu je sa izraelskim gostima bio i počasni konzul Crne Gore Nimrod Rinot koji je, kako je istaknuto, najzaslužniji što je projekat Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva

Airbusi A-320 kompanije Israir letjeće iz Tel Aviva za Tivat jednom sedmično, svake srijede do kraja oktobra, a jedan sedmični let na relaciji Tel Aviv-Podgorica, ta kompanija će početi da realizuje od 25. maja

vanjskih poslova i evropskih intergracija i Ministarstva održivog razvoja i turizma zaživio. “Siguran sam da će izraelski turisti uživati u Crnoj Gori. Nijesu mnogo znali o ovoj državi, ali je crnogorska vlada pokrenula kampanju zajedno sa kompanijom Israir da im pokažemo šta sve Crna Gora može da im ponudi. Siguran sam da će ovo biti jedna uspješna destinacija za izraelske turiste”, kazao je Nimrod i dodao da će se truditi da u narednom periodu dovede i izraelske biznismene u našu državu. Prema riječima direktora Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom, Marka Petričevića u Crnu Goru su stigli turisti starije populacije i među njima su gosti koji će imati kružne ture po državi, obilaziti znamenitosti, a drugi su tzv. “leisure” gosti koji su došli da vide destinaciju i da otkriju šta će im se svidjeti. “U junu, julu i avgustu biće po dvije rotacije, a nakon toga opet po jedna. U špicu sezone biće po dvije rotacije sa tendencijom i tri ako budemo širili porgram”, istakao je Petričević. Z.K.

Novo, 25. izdanje METUBES-a okupiće u Budvi 65 izlagača iz ukupno devet zemalja

na Jadranskom saJmu u Budvi

Danas počinje 42. po redu Sajam hrane

Na Jadranskom sajmu u Budvi danas počinje 42. po redu Sajam hrane i 25. Međunarodni sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i gostiteljstvo – METUBES. Novo, 25. izdanje METUBES-a okupiće u Budvi 65 izlagača iz ukupno devet zemalja, a Zemlja partner ovogodišnjeg izdanja je Indonezija. Indonezija na Sajmu turizma predstavlja izuzetno bogatstvo kulturnih i turističkih potencijala, sa namjerom da intenzivira saradnju sa Crnom Gorom u turizmu, ali i ostalim privrednim granama od interesa. Sajam hrane, manifestacija pod znakom globalne sajamske asocijacije UFI već decenijama predstavlja međunarodnu poslovnu platformu, koja pruža domaćim i inostranim kompanijama mogućnost da internacionalizuju svoje poslovanje, ostvaruju preko-

Novo, 25. izdanje METUBES-a okupiće u Budvi 65 izlagača iz ukupno devet zemalja, a Zemlja partner ovogodišnjeg izdanja je Indonezija

graničnu saradnju po raznim osnovima, upoznaju širok krug profesionalaca iz oblasti prehrambene industrije, ali i direktno prezentuju proizvode i usluge potrošačima u konkurentskim uslovima. Ove godine na Sajmu nastupa 101 izlagač, od čega je 56 direktnih, a dolaze iz šest zemalja.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

EKONOMIJA

VUKAŠIN LABOVIĆ SEDAM GODINA DOKAZUJE PREVARU

Kućom plaća Kredit Koji nije ni podigao Labović je na molbu poslodavca 2003. godine predao Ekos banci zahtjev za kredit od 80.000 eura, za koji tvrdi da ga nikada nije podigao već da je novac uzeo Ranko Labović

Različite presude suda

Foto: Vedran Ilić

Vukašin i Vesna Labović u razgovoru sa novinarkom Dnevnih novina

⌦ Bojana Minić Penzionisani oficir JNA Vukašin Labović, koji posljednjih sedam godina pokušava da dokaže da je prevaren, očekuje da na sjutrašnjem ročištu u Osnovnom sudu predstavnicima Ekos banke bude omogućeno da mu oduzmu polovinu porodične kuće zbog kredita od 80.000 eura, za koji tvrdi da ga nikada nije podigao. Borba ovog 65-godišnjeg Podgoričanina sa sistemom počela je 2009, kada je obaviješten da je bez njegovog znanja u Osnovnom sudu donijeta presuda koja ga obavezuje da Ekos banci isplati 80.000 eura na ime nevraćenog stambenog kredita. Ekos banka, u vlasništvu Ranka Labovića, poslovala je dvije godine, a dozvola za rad oduzeta joj je 28. marta 2003.

Prema Labovićevim riječima, Ranko Labović je na isti način prevario 12 građana, mahom zaposlenih u Svis osiguranju. Njih je Ekos banka, takođe, teretila za vraćanje kredita, ali su u njihovim slučajevima donijete presude kojima su oslobođeni obaveze vraćanja novca. U Osnovnom sudu vođeno je više različitih postupaka u ovim predmetima.

Osnovni sud

Kolateralna šteta sistema “Da sam najveći kriminalac u ovoj državi, ne bih ovo doživio. Obraćao sam se brojnim institucijama i zvaničnicima, koji su mi uglavnom poručivali da sam kolateralna šteta sistema i da se u mom slučaju ne može ništa uraditi jer je donijeta pravosnažna presuda. Cijelog života živio sam i radio

■ Početak

Problema

U posao sa prezimenjakom Vukašin je, kako ukazuje, ušao 2002. godine, kada je postavljen za predsjednika borda direktora Svis osiguranja i člana borda Montenegro osiguranja, koji su takođe bili u vlasništvu Ranka Labovića. “Banka je u martu 2003. zapala u probleme, nakon čega je Labović zamolio mene i

pošteno, tako sam namjeravao i da umrem, a dočekao sam da me u starosti proglase lopovom. Ja sam živi primjer kako u ovoj državi pošteni građani gube stečenu imovinu”, razočarano priča Vukašin Labović, koji zajedno sa suprugom Vesnom preživljava nesreću koja ga je zadesila.

80 hiljada eura je iznos stambenog kredita koji ekos banka potražuje od Vukašina laboVića

još nekoliko njegovih prijatelja da podnesemo zahtjev za kredit kako bi izbjegao da mu Centralna banka oduzme dozvolu za rad. Nas 12 podnijelo je zahtjev, a u svim dokumentima koje smo potpisali bila je potvrda o prijemu novca, za šta je Labović tvrdio da je riječ o formalnosti. Da je riječ o prevari saznali smo poslije pola godine”, priča Labović. Dan nakon zatvaranja banke on i još pet zaposlenih u Svis osiguranju navodno podižu ukupno 500.000 eura. Novac je, kako tvrdi, završio u rukama Ranka Labovića koji im je 2006. godine kazao da je posrijedi greška i predložio im advokata. Iste godine Vukašin podnosi ostavku uz obrazloženje da Ranko Labović traži od njega da pere novac i radi suprotno propisima države, a nekoliko dana kasnije doživljava infarkt. “Nakon što mi se stanje

popravilo otkazao sam punomoćje advokatu jer sam ustanovio da on u papirima ne pominje da nijesam podigao novac. Od tada nijesam dobijao pozive za ročišta, a u međuvremenu sam se preselio i kupio kuću u Zagoriču za koju sam od advokata Ekos banke 2011. saznao da je pod hipotekom”, navodi Labović.

■ dvostruki aršini U međuvremenu, sud je u različitim postupcima donio različita rješenja kojima su svi klijenti, koje je Ekos banka tužila zbog nevraćenih kredita, oslobođeni obaveza. Sud se u presudama pozvao na zastarjelost potraživanja i na ovjerene izjave Ranka Labovića u kojima on tvrdi da bivši radnici Svis osiguranja nijesu podigli kredite. Takvu izjavu dobio je i Vukašin početkom prošle godine, ona njemu nije pomogla.

HRONIKA

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

NOVI DETALJI KRVAVE DRAME U PLJEVLJIMA, POLICIJA RASPISALA INTERPOLOVU POTJERNICU ZA GORANOM DRAGIĆEVIĆEM

BIVŠU SUPRUGU UBIO SA 10 METAKA, I TO NA KĆERKINE OČI ⌦ Jasmina E. Muminović, Beća Čoković

Zla krv između dvoje bivših supružnika nije presahnula ni poslije više od deceniju – Goran Dragićević (47) preksinoć je izrešetao Slobodanku Rakočević sa deset metaka ispaljenih iz automatske puške, i to naočigled njihove zajedničke 20-godišnje kćerke, saznaju Dnevne novine. Prethodno, prema rekonstrukciji dvostrukog ubistva, koju su juče analizirali inspektori kriminalističke policije i Viši državni tužilac iz Bijelog Polja, Dragićević je ispalio i dva hica na Slobodankinog muža, Radoša Terzića, sa kojim ona ima malodobnog sina. Jedan metak ga je promašio, dok je drugi bio smrtonosan.

■ RASPISANA

INTERPOLOVA POTJERNICA

Kako su inspektori tokom jučerašnjeg dana prikupili mnoštvo dokaza koji nedvosmisleno ukazuju na sumnju da je Dragićević izvršilac dvostrukog ubistva, kriminalistička policija je sinoć raspisala nacionalnu, ali i međunarodnu Interpolovu potjernicu, potvrđeno je DN iz Uprave policije.

■ DŽIP PRONAĐEN NA GRANICI SA SRBIJOM

Nekoliko sati ranije, pljevaljska policija je na lokalitetu Crni vrh iznad Rudni-

Ljubav planula u Pošti, Goran bio u Arkanovim “tigrovima”? Dnevne novine saznaju da su supružnici Terzić prije nekoliko godina prijavljivali policiji Dragićevića, ali u posljednje vrijeme to nijesu činili. Poznata je činjenica da je ljubav između dvoje stradalih planula tokom braka sa Dragićevićem, dok je Terzić bio direktor u Pošti, a Slobodanka sekretarica. Nakon razvoda, Dragićević je prodao porodičnu kuću u Pljevljima i zajedno sa familijom odselio u Budvu. Ipak, često je viđan u ovom naj-

sjevernijem crnogorskom gradu, gdje je dolazio kako bi se viđao sa kćerkom i sa njom provodio što više vremena. O njegovoj biografiji juče su se mogle čuti različite verzije, od toga da je bio veoma miran i povučen, do prisjećanja da je u godinama rata u susjedstvu navodno stekao ubilačke vještine. Sjećanja Pljevljaka vodila su i više od 20 godina unazad do spekulacija da je bio član paravojne formacije “Arkanovi tigrovi”.

ce pronašla džip “krajsler” cetinjskih tablica, za koji se vjeruje da ga je Dragićević koristio prilikom i nakon dvostrukog ubistva. “Džip će biti upućen na vještačenje”, kazao je sagovornik DN blizak istrazi. Inače, mjesto gdje je vozilo nađeno nalazi se na samoj granici sa Srbijom, pa se sumnja da je Dragićević pobjegao iz Crne Gore ili da se, pak, krije u šumi. Istovremeno sa potragom za Dragićevićem, uviđaji na dvije različite lokacije počeli su juče u osvit zore, i to uz pomoć vještaka iz Forenzičkog centra, a završeni su u kasnim popodnevnim satima. Prikupljene su i izjave svjedoka tragičnog čina, snimci sigurnosnih kamera i drugi materijalni dokazi.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

HRONIKA

Zgrad u kojoj je Dragićević ubio bivšu suprugu

Mjesto ubistva Terzića

Radoš Terzić i Slobodanka Rakočević

SLOBODANKA USPJELA DA SAKRIJE SINA Dok su Pljevlja pod jakom policijskom blokadom u potrazi za naoružanim bjeguncem, mještani su šokirani prepričavanjima sklapali djelove potresne priče. Slobodanka je do prije desetak godina bila u braku sa Goranom, sa kojim je dobila i kćerku, koja je i sa-

ma preksinoć oko 21.20 časova postala očevidac majčinog ubistva, čiji je počinilac njen otac, za kojeg je bila veoma vezana. DN je iz policije potvrđeno da je kćerka Dragićevića svjedok ubistva, a da je Slobodankin sin iz braka sa Terzićem u tom momentu bio u drugoj prostoriji, jer

ga je majka sklonila. Komšije iz ulaza u zgradi u kojoj su stanovali pokojni Radoš i Slobodanka, kazali su da se desetak sekundi prije ubistva čula lupa vrata, a nakon toga odjeknuli su rafali. Svega nekoliko minuta prije ubistva bivše žene, Dragićević je, kako se

vjeruje na službenom ulazu u gradski stadion ubio i njenog sadašnjeg muža. Po svemu sudeći, ubica je pratio Terzića koji je automobilom pošao po vodu, pošto voda u dijelu grada gdje su stanovali Terzići nije za piće. Terzić je kasnije došao do svoje kancelarije u Centru za sport i re-

kreaciju, gdje je obavljao dužnost direktora. Ubica je Terzića sačekao ispred ulaza u gradski stadion i na njega ispalio dva hica iz automata. Prilikom susreta Dragićevića i Terzića iz prostorija stadiona izlazio je jedan muškarac, koji je uspio da pobjegne prije nego što je ubica zapucao.

hronika

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje baošiću

Rekao cimeru za pucnjavu, ali ne i da je on pucao U Višem sudu u Podgorici, gdje se za ubistvo Jovana Kosaća u diskoteci “Kaza” u Igalu sudi Dragoju Baošiću, juče je emitovan videosnimak saslušanja Vidaka Bigovića, u čijem je stanu živio optuženi. On je pred tužiocem ispričao da se u jutro nakon ubistva čuo sa optuženim te da mu je ispričao da je došlo do pucnjave, da je neko ranjen, ali mu nije kazao da je on pucao. On je tužiocu ispričao da sukob optuženog i Kosaća datira iz ranijeg perioda te da je sve “zakuvao” Goran Kosać, brat Jovana Kosaća.Goran je navodno prijetio Bigovićima da će ko god da je prijatelj sa izvjesnim Nikolićima koji su gradili u Baošićima sa njim imati problema. “Mom bratu su slomili retrovizor, a na video-kameri smo prepoznali da je to uradio Goran Kosać. Na-

NakoN ovog događaja, brat i ja smo svaki daN dobijali prijetNje od porodice kosać i iz straha da Nas Ne ubije pošli smo da živimo u beogradu. u policiji u herceg Novom rekli su da Nam je život ugrožeN

kon tri-četiri mjeseca Goran se sa drugovima zaletio na mene, Milovana i Radovana u jednom kafe-baru. Nakon ovog događaja, brat i ja smo svaki dan dobijali prijetnje od porodice

Kosać i iz straha da nas ne ubije pošli smo da živimo u Beogradu. U policiji u Herceg Novom rekli su da nam je život ugrožen”, izjavio je Vidak Bigović u tužilačkoj istrazi. Na jučerašnjem suđenju svjedočio je i penzionisani službenik policije Slavko Popadić, koji se našao u lokalu “Kaza” u vrijeme kada je ubijen pripadnik obezbjeđenja tog ugostiteljskog objekta Jovan Kosać. On je ispričao da je vido komešanje zatim čuo prigušeni pucanj i vidio momka u bijeloj košulji kako puca na Kosaća. “Bilo šta da sam pokušao nije imalo smisla. Možda sam mogao da trčim za onim što je pucao, ali bi u tom slučaju neko stradao. Tu je bio živi zid ljudi, a trčati za njim onako bez oružja je po meni bilo bespredmetno”, naveo je svjedok. S.K.

Baošić

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

hronika

slučaj ubistva predraga koraća

Umjesto presude, nastavljeno suđenje

Ilustracija

krivične prijave protiv kneževića i talovića

Nikšićani lažno prijavili saobraćajnu nezgodu Zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprava pripadnici Odsijeka protiv organizovanog kriminala i korupcije, u saradnji sa pripadnicima CB Nikšić, podnijeli su juče krivične prijave protiv Željka Kneževića (47) i Radoice Talovića (55) iz Nikšića. Oni se sumnjiče da su 28. oktobra prošle godine lažno prijavili saobraćajnu nesreću u cilju naplate štete od osigu-

ravajućeg društva. Policijske aktivnosti upućuju na sumnju da su Knežević i Talović počinili pomenuto krivično djelo kada su oko 23 sata dežurnoj službi CB Nikšić telefonom prijavili saobraćajnu nezgodu u kojoj su učestvovali njih dvojica kao vozači. Oni su, kako se sumnja, policiji pružili lažne informacije, tako što su prijavili oštećenja na vozilima nastala u saobraćajnoj nezgo-

di koja se nije dogodila. Oni su na osnovu evropskog izvještaja sačinili izvještaj o saobraćajnoj nezgodi, a sve u cilju naplate štete od osiguravajućeg društva. Procesuiranjem ta dva lica do sada je u akciji “Udar” i “Feribot” zbog krivičnog djela navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja od februara prošle godine do danas procesuirano ukupno 18 lica, u devet odvojenih aktivnosti. J.L.

Krivično vijeće kojim predsjedava sudija Vesna Pean, juče je u Višem sudu u Podgorici odločilo da ponovo otvori glavni pretres radi provjere odbrane Leke Koraća (58), optuženom za ubistvo rođaka Predraga Koraća (34) u mjestu Bjeloševina kod Nikšića. Izricanje prvostepene presude okrivljenom bila je zakazana za juče, ali je umjesto toga, najavljen nastavak suđenja 11. maja. “Sud je htio da provjeri odbranu okrivljenog. Zbog toga smo pribavili medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton iz ZIKS-a. Stalni sudski vještak sudske medicine prof. dr Dragana Čukić će se izjasniti da li je bilo povrede

na šaci okrivljenog. Nakon toga, će se izjasniti predsjednik komisije ljekara vještaka neuropsihijatrijske struke, da ne bi ostalo nešto nedorečeno”, rekla je sudija Pean. Prema navodima optužnice, Leka Korać je 17. marta 2015. u selu Bjeloševina kod Nikšića ispalio u rođaka hitac iz lovačke puške. Od posljedica ranjavanja Predrag Korać je pet dana kasnije preminuo u Kliničkom centru. S.K.

delegacija u ujedinjenom kraljevstvu

Napredak na polju vladavine prava Delegacija Crne Gore boravi u posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu, organizovanoj u okviru projekta EUROL. Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, delegaciju čine generalna direktorka za pravosuđe Marijana Laković-Drašković, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević i glavni specijalni

tužilac Milivoje Katnić. “U okviru posjete Ministarstvu pravde upriličen je sastanak sa ministrom za ljudska prava i građansko zakonodavstvo Lordom Faulksonom. Tokom susreta Faulkson je istakao zadovoljstvo napretkom Crne Gore na polju vladavine prava i evropskih integracija“, kaže se u saopštenju. N.P.

odsijek za bezbjednost drumskog saobraćaja: kampanja ª pojas za sveº počela juče

Pojačane policijske kontrole u saobraćaju, trajaće do 10. maja

Foto: Iva Mandić

Sa jučerašnjeg presa

Kampanja “Pojas za sve”, čiji je cilj povećanje korišćenja sigurnosnog pojasa i prevoženja djece u bezbjednosnim sjedištima, počela je juče i trajaće do 10. maja, saopšteno je iz Uprave policije. Rukovodilac Odsijeka za bezbjednost drumskog saobraćaja Dragan Klikovac kazao je da kampanja, koja se sprovodi u saradnji sa Nacionalnim biroom osiguravača Crne Gore NBOCG, ima preventivnu i represivnu komponentu. U cilju preventivnog dje-

lovanja, kako je naveo, policija će građanima podijelii 15.000 edukativnih flajera, dok će 20.000 flajera biti raspodijeljeno putem dnevnih novina Vijesti, Dan, Dnevne novine i Pobjeda, a biće pušten i edukativni spot, koji će emitovati televizije sa nacionalnom frekvencijom, objasnio je Klikovac. Analize Uprave policije, po njegovim riječima, pokazale su da se procenat korišćenja sigurnosnog pojasa u kampanji povećava, ali da po nje-

nom završetku opada. “Kampanja ima za cilj da se taj procenat vrati na nivo viši od 90 odsto”, rekao je Klikovac. Izvršni direktor NBOCG Boris Šaban kazao je da je akcija, koja se sprovodi drugi put, pokazatelj uspješne saradnje osiguravajućih društava u Crnoj Gori i Ministarstva unutrašnjih poslova. On je rekao da podizanje opšteg nivoa bezbjednosti saobraćaja i bezbjednosne kulture građana kontinuirano traje. S.K.

društvo

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Građani se žalili na organizaciju, čekanje, zdravst

Pritužbu podnijelo 585 pacijenata Pacijenti su za prva tri mjeseca ove godine podnijeli ukupno 585 pritužbi. Najviše žalbi se odnosilo na organizaciju zdravstvene službe, vrijeme čekanja na zdravstvene usluge, postupak zdravstvenih radnika i na kvalitet zdravstvenih usluga

Za prva tri mjeseca 2016. godine bilo je 585 prigovora pacijenata, od čega je 512 pritužbi podnijeto Zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, a 73 Ministarstvu zdravlja, saopšteno je Dnevnim novinama iz resora na čijem je čelu Budimir Šegrt. „Od ukupnog broja prigovora, 143 ili 24,44 odsto se odnosilo na organizaciju zdravstvene službe, 138 ili 23,58 odsto na vrijeme čekanja na zdravstvene uslu-

33 obraćanja pacijenata, dobila su direktan odgovor od Ministarstva zdravlja

ge, 108 ili 18,46 odsto na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, 29 ili 4,95 odsto prigovora na kvalitet zdravstvenih usluga, a 166 ili 28,37 odsto na ostalo (neodgovaranje na telefon, konsultacije ili savjet sa Zaštitnikom prava pacijenata, prigovori na odluke Konzilijuma)“, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.

■■Ministarstvo reagovalo na 56 žalbi

Kako napominju, pacijenti imaju mogućnost podnošenja prigovora i Ministarstvu zdravlja, tako da su za prva tri mjeseca ove godine podnijeta 73 prigovora. “Od čega se 14 ili 19,17 odsto odnosilo na postupak zdravstvenih radnika, 13 ili 17,80 odsto se odnosio na organizaciju zdravstvene službe, 9 ili 12,32 odsto se odnosio na kvalitet zdravstvene usluge, 7 ili 9,58 odsto se

Najviše prigovora građana stiglo iz Podgorice Od 512 prigovora pacijenata, koji su podnijeti zaštitnicima prava pacijenata i direktorima zdravstvenih ustanova, najveći broj se odnosio na Podgoricu (454 ili 88,67 odsto), dok se preostalih 58 ili 11,32 odsto odnosilo na druge opštine i gradove, saopšte-

no je iz Ministarstva. „Treba istaći i činjenicu da u opštinama: Andrijevica, Bijelo Polje, Cetinje, Mojkovac, Kotor i Plav, nije bilo prigovora pacijenata na rad zdravstvenih ustanova koje pokrivaju navedene opštine“, kažu u Ministarstvu zdravlja.

Ministarstvo zdravlja je 21 prigovor pacijenata proslijedilo zdravstvenim ustanovama na pisano izjašnjenje, dva prigovora su proslijeđena zaštitnicima prava pacijenata, a u 33 obraćanja, odgovori su proslijeđeni direktno pacijentima

odnosio na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge i 30 ili 41,09 odsto se odnosio na ostalo, a 17 obraćanja se odnosilo na druge institucije sistema, tako da su ta obraćanja proslijeđena navedenim institucijama na dalju nadležnost”, napominju u Ministarstvu. Prigovori koje dobije Ministarstvo se prosljeđuju zdravstvenim ustanovama na koje se odnose, radi utvrđivanja činjeničnog stanja i

preduzetih mjera, o čemu se obavještava pacijent. “Prigovori, za koje je to neophodno, prosljeđuju se na dalje postupanje Ljekarskoj komori Crne Gore i nadležnim institucijama sistema. Ministarstvo zdravlja je 21 prigovor pacijenata proslijedilo zdravstvenim ustanovama na pisano izjašnjenje, dva prigovora su proslijeđena zaštitnicima prava pacijenata, a u 33 obraćanja, odgovori su proslijeđeni direktno pacijetnima”, ističu u ministarstvu. Zakon o pravima pacijenata propisuje da pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika, može podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove ili Zaštitniku prava pacijenata.

■■Otkloniće nedostatke posebno u organizaciji

„Po prigovoru pacijenta, direktor ili Zaštitnik prava pacijenata odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja prigo-

73 od ukupno 585 žalbi pacijenti su podnjeli Ministarstvu zdravlja, dok je njih 512 podnjeto Zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama

vora, utvrđuje sve okolnosti i bitne činjenice u vezi sa navodima iznijetim u prigovoru i o tome obavještava podnosioca prigovora. Po izvještajima koje Ministarstvo zdravlja dobija od zdravstvenih ustanova zaštitnici prava pacijenata poštuju zakonsku proceduru kada su u pitanju prigovori pacijenata“, tvrde u Ministarstvu zdravlja i dodaju da ovaj Vladin resor preduzima aktivnosti na otklanjanju uočenih nedostataka, a posebno onih koji se tiču organizacije zdravstvene službe. M.I.

24,44

odsto žalbi pacijenata se odnosilo na organizaciju zdravstvene službe

društvo

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

tvene radnike i kvalitet usluGa Foto: Vedran Ilić

Od ukupnog broja prigovora 24,44 odsto se odnosilo na organizaciju zdravstvene službe 23,58 odsto na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge 18,46 odsto na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika 4,95 odsto prigovora na kvalitet zdravstvenih usluga, a 28,37 odsto na ostalo

Međunarodna orGanizacija rada

Bez posla 41,3 odsto mladih u Crnoj Gori

Sa jučerašnje konferencije Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori iznosi 41,3 odsto, a izraženija je u ruralnom (48,2%), u odnosu na urbano područje (37,7%), pokazao je Izvještaj Međunarodne organizacije rada (MOR) “Tranzicija na tržištu rada mladih žena i muškaraca u Crnoj Gori”. Podaci pokazuju da je zaposleno svega četvrtina mladih (25,2 odsto), što je na niskom nivou u odnosu na zemlje Evropske unije (EU), gdje je taj prosjek 46 odsto. Sara Elber iz MOR-a, zadužena za program zapošljavanja mladih, istakla je činjenicu da u Crnoj Gori radi svega četvrtina populacije mladih. “Da, oni se školuju i to ne treba da bude izgovor, ako pogledate prosjek na nivou EU gdje je prosjek 46 odsto. Kombinovanje rada i školovanja pokazalo je uspjeh u olakšavanju prelaska na tržište rada u drugim zemljama izvan ovog regiona. Vrlo je važno za mlade da povežu ambicije sa produktivnim rješenjima”, navela je Elber. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kazao je da će Vlada raditi na redizajniranju Programa za stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem, s namjerom da što više stimulišu poslodavce da mlade ljude nakon stručnog osposobljavanja zadrže. “Prosječni period tranzicije mladih ljudi od završetka školovanja do prvog posla iznosi 20,8 mjeseci, svjesni smo da je potreban dodatni napor kako bismo trajno riješili ovaj problem. Uz aktivno učešće mladih ljudi uspjećemo da napravimo zaokret od društva u kome smo pasivni posmatrači ka društvu stvaralaca i pokretača”, ista-

kao je Lazović. Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević navela je da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja raditi na programima i projektima kako bi se smanjio visok stepen nezaposlenosti mladih i povećao nizak nivo aktivnosti mladih. Stopa aktivnosti mladih u 2015. godini bila je svega 30 odsto, dok je stopa nezaposlenosti mladih 37,7 odsto, što je dvostruko više od opšte stope nezaposlenosti 17,5 odsto. “Otežan ulazak mladih na tržište rada može imati ozbiljne posljedice - gubitak talenata, vještina i energije mladih”, istakla je Kovačević. Arijana Nikolić-Vučinić iz Ministarstva prosvjete ukazala je na tri nedostatka - znanja i vještina koje mladi ljudi ne steknu tokom školovanja, slabo znanje engleskog jezika i nedovoljno obraćanje pažnje na nekognitivne vjštine. “Počeli smo da radimo na uvođenju prakse kako bi mladi ljudi stekli znanja potrebna za tržite rada. Poslodavci treba da daju obrazovnom sistemu inpute šta je to što im treba”, kazala je Nikolić-Vučinić. Izvještaj je baziran na podacima Ankete o tranziciji od škole do posla, koju je sproveo Zavod za statistiku Monstat krajem 2015. godine, a koja se bavi mladima starosne dobi od 15 - 29 godina, preciznije o njihovom prelasku sa školovanja na tržište rada. Anketa je sprovedena u 34 države svijeta, a Crna Gora kvalifikovala se kao zemlja sa visokoobrazovanom mladom populacijom - više od jedne petine mladih je sa završenim visokim obrazovanjem. B.B.

društvo

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

kovačević: nema potrebe za rebalansom budžeta

Našli način kako da se isplate naknade za majke Početkom sljedeće nedjelje Ministarstvo rada i socijalnog staranja proslijediće informaciju Vladi kako su planirali da obezbijede novac za isplatu naknada majkama sa troje i više djece, kazala je ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević. Istakla je da su se potvrdile njihove projekcije da će na godišnjem nivou za to biti potrebno oko 55 miliona. “Imali smo 12 miliona eura koje smo predvidjeli budžetom, od Fonda PIO imamo još sedam miliona na osnovu zamrzavanja penzija za preko 4.000 penzionerki, imamo i neke uštede u Ministarstvu rada i socijalnog staranja po osnovu materijalnih davanja, tako da je potrebno obezbijediti neg-

Imali smo 12 miliona eura koje smo predvidjeli budžetom, od Fonda PIO imamo još sedam miliona na osnovu zamrzavanja penzija za preko 4.000 penzionerki, imamo i neke uštede u Ministarstvu rada i socijalnog staranja po osnovu materijalnih davanja

dje oko 30 miliona”, kazala je Kovačević Radiju Antena M. Imali su dva predloga kako da obezbijede taj novac. “Jedan predlog je bio rebalans ili zaduženje. Do drugog

smo došli na tematskoj sjednici u Kolašinu. Poreska uprava samo prošlog mjeseca uspjela je da naplati 16 miliona više nego što je planirala. Od tog poreskog duga, koji je negdje oko 190 miliona eura, naš je plan da napravimo napor zajedno sa Poreskom upravom i izvršimo naplatu zaostalog poreskog duga tako da sada vjerovatno nećemo planirati rebalans budžeta”, istakla je ona. Kovačević kaže da je rebalans eventualno moguć nakon parlamentarnih izbora. “Obezbijedićemo sredstva za redovnu isplatu, neće biti problema. Sve preostale zahtjeve obradićemo do kraja aprila tako da ćemo imato konačan broj žena koje su ostvarile to pravo”, jasna je Kovačević.

vrijednost projekta oko 2,7 miliona

Počinje gradnja doma za stare u Pljevljima

Najljepše pismo lazara aNđelića

Na takmičenju za najljepše pismo koje Pošta Crne Gore tradicionalno organizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete prvo mjesto osvojio je učenik sedmog razreda OŠ “Vuk Knežević” iz Njegovuđe kod Žabljaka Lazar Anđelić. Drugo mjesto osvojila je Nikolina Šutović, učenica sedmog razreda OŠ “Radomir Rakočević” iz Prošćenja kod Mojkovca, a treće Anastasija Pavićević, takođe učenica sedmog razreda OŠ “Vuko Jovović” iz Danilovgrada. Specijalnu nagradu dobio je Zahir Šabotić, učenik osmog razreda OŠ “Mustafa Pećanin” iz Rožaja.

najviše u podgorici

Za dječji dodatak četiri miliona eura Skoro 18.000 djece u Crnoj Gori tokom prošle godine primalo je dječji dodatak, za šta je država izdvojila nešto više od četiri miliona eura, pokazuju podaci Monstata. “Najveće učešće u ukupnim sredstvima ima Podgorica 954.585 eura, što čini 23 odsto, dok je najmanje novca izdvojeno za opštinu Žabljak 6.850 eura ili 0,1 odsto”, saopštili su iz Monstata.

Broj djece korisnika dječjeg dodatka manji je sedam odsto nego 2014. “Ukupan broj nosilaca prava na dodatak za djecu 2015. godine iznosi 8.992, a broj djece koja su koristila pravo na dodatak za djecu u istoj godini je 17.936”, pokazuje zvanična statistika. Od tog broja, 77 djece u ustanovama za djecu bez roditeljskog staranja ostvaruje pravo na dječji dodatak. M.I.

Testiranje inteligencije Mensa Crne Gore u nedjelju će organizovati testiranje bazične inteligencije u Podgorici, a kandidati moraju da imaju najmanje 17 godina. Prijava za testiranje je obavezna, a rok za njeno dostavljanje je petak u podne. “Cijena testiranja je deset eura, dok je za đake i studente obezbijeđen popust od 25 odsto. Pravo na testiranje imaju svi kandidati koji na dan testiranja imaju najmanje 17 godina”, piše u saopštenju. Besplatno testiranje je za kandidate koji budu dobrovoljno dali krv.

Ugovor za izgradnju doma za stare u Pljevljima, vrijedan oko 2,7 miliona eura, potpisan je juče u Podgorici. Ugovor su potpisali ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević, direktor Direkcije javnih radova Milan Martinović, izvršni direktor “LD Gradnje” Desimir Radulović i izvršni direktor Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje Podgorica Petar Korać. Pojašnjeno je da se ugovor odnosi na izgradnju i vršenje nadzora nad radovima doma za stare u Pljevljima. “Ukupna vrijednost pro-

jekta je 2,69 miliona eura, a sredstva je obezbijedila Skupština donatora Regionalnog stambenog projekta za potrebe zbrinjavanja najugroženijih raseljenih i interno raseljenih lica”, piše u saopštenju Ministarstva rada i socijalnog staranja. Taj resor, kako su kazali, sa predstavnicima Regionalnog stambenog projekta nastavlja dobru praksu realizacije projekata koji će doprinijeti rješavanju egzistencijalnih, socijalnih, društvenih, zdravstvenih i drugih potreba starih i ugroženih lica. B.B.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

crna gora

Kolašin: otvoreno Pismo PoslaniKu damjanoviću

Vujisić: Naknade za majke su ubiranje političkih poena Gospava Vujisić, jedan od najstarijih radnika lokalne uprave, poslala je otvoreno pismo poslaniku Skupštine Crne Gore Aleksandru Damjanoviću povodom niza uvreda koje je iznio na sjednici parlamenta, a povodom inicijative za dopunu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koja je pokrenuta pred Ustavnim sudom. Kako je Vujisić istakla, na toj sjednici Damjanović je pored ostalog kazao da se ne podliježe “pritiscima pojedinih interesnih grupacija” te još dodao: “Gle čuda, vjetrovi duvaju iz Kolašina, a znam i odakle duvaju”. “Ovom izjavom ste me svjesno i namjerno označili kao pripadnika interesne grupacije. Prije nego Vas Damjanovi-

Nemam ništa protiv donošenja zakona koji bi bio jednak za sve, koji bi bio pravedan, ali imam protiv zakona koji pravi diskriminaciju između žena

ću i oduvaju kolašinski vjetrovi, moram Vam reći da je jako čudno da ste Vi kao ekonomista i pravni ekspert već utvrdili da je inicijativa neosnovana. Čak sa skupštinske govornice molite i vrištite na Ustavni sud

kako biste sve to spriječili, govoreći im da će na taj način i time sačuvati svoje fotelje, jer ih je ta skupština birala”, kazala je u pismu Vujisić. Ona je pored ostalih pitanja uputila Damjanoviću i sljedeće - da li on to nju prepada da ne smije učiniti nešto u šta vjeruje. “Iako ste na Javnom servisu zaprijetili da biste voljeli da vidite toga ko će se usuditi da ospori ovaj zakon, eto usudila sam se baš ja, obična žena iz naroda, majka dvije kćerke od kojih je jedna invalidno lice, pa zbog bolesti nikad neće postati majka, a vi ste je zato zakonom kaznili, a tvrdite da zakon nije diskriminatorski, već je ‘čist’, kako kažete, i pozvaste javno sudije da to potvrde”, kazala je Vujisić.

Vujisić Ona smatra da je jedini cilj Damjanovića bio ubiranje političkih poena i pražnjenje državnog budžeta, koji se odnosi na socijalna davanja, pa će na taj način lica koja su socijalno ugrožena ostati bez prijeko potrebnog novca. U pismu se Vujisić u čudu pita šta je to Damjanovića zaboljelo i naljutilo iz pomenute inicijative u kojoj je navela mnoge slučajeve diskriminacije žena

i muškaraca kao majki i očeva koji su ovim zakonom svrstani u građane drugog reda, dok su neki privilegovani socijalnim davanjima na koja nemaju prava, jer se ne nalaze u socijalnoj potrebi. “Nemam ništa protiv donošenja zakona koji bi bio jednak za sve, koji bi bio pravedan, ali imam protiv zakona koji pravi diskriminaciju između žena”, kazala je Vujisić. Z.B.

PotPisan sPorazum o saradnji

Podgorica dobija novi turistički lokalitet na Dajbabskom brdu Glavni grad će uskoro dobiti novi turistički lokalitet na Dajbabskom brdu. Gradonačelnik Slavoljub Stijepović je istakao da korišćenje kontrolno-mjernog tornja na Dajbabskom brdu u turističke svrhe povećava ponudu Podgorice za još jedan kvalitetan turistički sadržaj, koji će koristiti ne samo građanima, nego i njenim posjetiocima, te proširiti broj prepoznatljivih turističkih tačaka u gradu. Agencija za elektronske ko-

Potpisivanje sporazuma

munikacije i poštansku djelatnost, Turistička organizacija glavnog grada, NVO Urban kids i neformalna Grupa građana Zabjela i Dahne potpisali su juče sporazum o saradnji, sa ciljem bolje valorizacije tornja, te stavljanja istog u turističke svrhe. Direktorica TO Podgorice Tatjana Popović istakla je da je ovo prelijepi lokalitet i vidikovac sa kojeg se pruža panoramski pogled na grad, od Skadarskog jezera, vinograda

Plantaža, mostova na Morači, do izvorišta Mareza i slično. “Dodatnim uređenjem i postavljanjem teleskopa ovaj prostor biće prvi ovog tipa, jedinstven u Podgorici i poprimiti turističko-izletnički karakter”, istakla je Popović. NVO Urban kids i neformalna grupa građana Zabjelo i Dahna pokrenuli su inicijativu za uređenje platoa i prostora oko tornja u turističko-izletničke svrhe, uz edukativne sadržaje.

Krgović

Bijelo Polje: Presuda osnovnog suda

Krgović vraćen na mjesto predsjednika Sindikata Sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju Bojana Bojović juče je donijela presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev da se Bogdan Krgović vrati na posao predsjednika Sindikalnog povjereništva -kancelarija Bijelo Polje. Presudom je poništena nezakonita odluka Saveza sindikata Crne Gore od 22. oktobra 2015. godine kojom je Krgoviću prestao radni odnos u Sindikatu. Presudom je Savez sindikata obavezan da na ime troškova tužiocu - Krgoviću isplati iznos od 500 eura u roku od osam dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Nakon presude, Krgović je izjavio za Dnevne novine da je sudska odluka donešena pravedno i po zakonu zasnovana. “Dato obrazloženje presude temelji se na izvedenim dokazima. Sud je u cjelosti analizirao i prihvatio dokaze i utemeljeno odlučio da je odluka o prestanku mog radnog odnosa i razrješenja sa funkcije predsjednika Opštinskog sindikalnog povjereništva nezakonita. Presuda je ujedno i koliko-toliko satisfakcija za sve ono što sam pretrpio u prethodnom periodu, kada sam upućen na Biro rada bez ikakvih uslova za normalan život”, kazao je Krgović. B.Č.

CRNA GORA INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije:

• Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Agencija za nadzor osiguranja, ulica Moskovska br. 17A, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga fotokopiranja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.000 €. Tenderska dokumentacija broj: 03-442/1-16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. www.ujn.gov.me dana 20. 04. 2016. godine. Lice za davanje informacija Sanda Senić, telefon: 020/ 513502, e-mail: agencija@ano.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG", br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO ČISTOĆA PLJEVLJA, ul. Narodne Revolucije bb Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka guma za vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5800,00 e, Tenderska dokumentacija broj Š 02/16-II objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 20.04.2016. godine. Lice za davanje informacija je Čolović Aleksandar, telefon 052/300-068 i 067/621-193 e-mail colovic.aleksandar@gmail.com

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Nikšić: SvečaNo otvaraNje za

Prva utakmica bazenu igraće ⌦ Mira Rovčanin

ekonstrukcija nikšićkog bazena biće završena za desetak dana, a njegovo otvaranje očekuje se do 21. maja. Bazen će 20. juna svečano biti otvoren utakmicom između vaterpolo reprezentacija Crne Gore i Španije ili Mađarske. Potpredsjednik opštine Nikšić Dragan Perović obišao je juče bazen i istakao da su ostali samo završni radovi. Iako je ranije planirano da se utakmica u okviru Svjetske lige između Crne Gore i Francuske, koja je zakazana za 26. april, odigra u novom bazenu, direktor Vaterpolo saveza Crne Gore Petar Porobić kaže da će meč biti održan u Herceg Novom, jer nijesu bili sigurni da će bazen biti u potpunosti spreman za ovu utakmicu.

■ Iz Saveza

zadovoljnI

“Savez je morao Svjetskoj vaterpolo organizaciji prije dvadesetak dana prijaviti ko će biti domaćin za utakmicu i prijavili smo Herceg Novi. Da ta utakmica ima neki poseban takmičarski značaj, onda bih shvatio da se nađe veza sa otvaranjem bazena. Mislim da ne treba stvarati određeni pritisak oko toga”, kazao je Porobić. Predstavnici Opštine i Vaterpolo saveza zadovoljni su urađenim na bazenu. Porobić ka-

■ Spreman I za

reprezentacIju

že da je u funkcionalnom smislu bazen spreman za rad. “Ostaju još dodatni radovi da se završe - uređenje oko terena i prostorija u objektu. Naručili smo semafor koji će biti za primjer, kao i igralište koje treba da stigne za dvije sedmice, čime će biti kompletirana sva nedostajuća oprema za odigravanje utakmica”, kazao je Porobić.

Otvaranjem bazena u Nikšiću konačno će se stvoriti neophodni uslovi za nesmetano treniranje i pripreme svih selekcija. Porobić napominje da će se riješiti problem satinice za rad svih selekcija. Napominje i da će na ljeto pojedine selekcije pripreme obaviti baš u nikšićkom Sportskom centru. Bivši kapiten vaterpolo reprezentacije Crne Gore Nikola Janović kazao je da je bazen

Nikšić: vlaSNik parc

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, br. 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/1 i 27/13), Sekretarijat za uređenje prostora opštine Pljevlja - Služba za zaštitu životne sredine

Deponija Mis

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Jasmin Ajanović iz Pljevalja, ul. Oslobođenja b.b., podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pogona za preradu i sušenje mesa „Ajanović”, na urbanističkoj parceli br. 211 u zahvatu DUP-a „Bare I”, Opština Pljevlja. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja - Službe za zaštitu životne sredine, ul. Kralja Petra br.48, kancelarija br.31A, radnim danima od 11 do 14 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora opštine Pljevlja - Službe za zaštitu životne sredine, je 27.04.2016. godine.

Smatram da je Nikšić grad sporta i svakako da će biti novih vaterpolista koji će moći da u doglednoj budućnosti zamijene asove u našoj reprezentaciji, kazao je Janović

Deponija Mislov do

Mještani naselja Straševina i Kličevo podnijeli su inicijativu lokalnoj upravi da se gradska deponija Mislov do zatvori zbog požara koji su prethodnih dana bili na tom lokalitetu. Iako su požari lokalizovani na vrijeme, a i juče je bilo mirno na deponiji, mještani neće odustati od svoje namjere i najavljuju proteste ukoliko im nikšićka Opština ne izađe u susret. Mještani pomenutih naselja tvrde da ne mogu da žive od neprijatnih mirisa i stra-

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

a Dan nezaviSnoSti

a u novom se u junu

CRNA GORA

Sajam automobila, motocikala, nautike i opreme

Izloženi vodeći brendovi automobilske industrije

Prostor u kojem se održava sajam površine je 4.500 kvadrata i kompletno je adaptiran za ovu namjenu

Na sajmu automobila, motocikala i nautike koji će trajati do nedjelje 24. aprila učestvuju 44 kompanije. Sajam je zvanično otvorio zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović kazavši da Auto-moto show ima potencijal da postane najveći događaj u Crnoj Gori, koji će podstaći privredu i turističku ponudu, te da je rezultat brojnih partnerstava. Na drugom Auto-moto showu izloženi su vodeći brendovi automobilske,

moto i nautičke industrije BMW, Toyota, Citroen, Yamaha, Škoda, Sessa, Renault, Nissan, Dacia, Great Wall, Ford, Mazda, Suzuki, Kia, Invictus, KTM, Jeep, Mini, Aprilia, Benelli, FIAT, Seadoo, Alfa Romeo, Tomos, Peda, Marco, Mini, Lada, Piagio, Opel, Hyundai i Volvo. Tu je i 12 multibrend zastupnika koji će posjetiocima predstaviti veliku ponudu guma, motornih ulja i auto-kozmetike. Pored atraktivnosti najno-

vijih modela iz auto, moto i nautičke industrije, posjetioci imaju priliku da do nedjelje iskoriste posebne povoljnosti i popuste prilikom kupovine, kao i akcije osiguravajućih društava i lizing kuća. U toku jednog, od pet dana trajanja biće organizovan i skup Old timera na parkingu ispred Delte kao i njihov defile kroz Podgoricu. Ovim potezom ce se privući i ljubitelji starijih automobila čiji broj nije zanemarljiv. B.B. Foto:Iva Mandić

Obilazak bazena: Predstavnici nikšićke Opštine i Vaterpolo i Plivačkog saveza Crne Gore u Nikšiću reprezentativan i da je jedan od ljepših koje je imao prilike da vidi. Janović savjetuje da se odmah počne sa strategijom za privlačenje mlađe kategorije, kako bi se što više djece uključilo u školu plivanja. “Smatram da je Nikšić grad sporta i svakako da će biti novih vaterpolista koji će moći da u doglednoj budućnosti zamijene asove u našoj reprezentaciji”, kazao je Janović, istakavši da se treba razmišljati i na koji način uprav-

ljati bazenom. Početkom aprila prošle godine, na donatorskoj večeri, prikupljeno je preko milion eura za rekonstrukciju bazena, a građevinski radovi počeli su u avgustu. Bazen je izgrađen još 1972. godine za potrebe svearmijskih igara. Od tada je u funkciji bio u dva navrata po šest mjeseci 2000. i 2001. godine, nakon čega je zbog velikih troškova održavanja zatvoren, a prije nekoliko godina i pretvoren u dvoranu malih sportova.

buDva: naStavlja Se SajamSka Sezona

Od danas sajam hrane i međunarodnog turizma

Marković

cele miraš ĐurĐevac tvrDi

slov do nikog ne ugrožava huju od požara koji se povremeno javljaju na deponiji, koja se nalazi na šest-sedam kilometara od centra Nikšića. S druge strane, vlasnik parcele Miraš Đurđevac, koju daje u zakup Opštini Nikšić, ističe da su požari na svim deponijama sasvim uobičajena pojava. “Požari na deponijama i u bivšoj Jugoslaviji javljali su se često. To je česta pojava za ovo doba godine. Bio je jedan veći požar i nekoliko manjih, ali oni su lokalizovani na vrijeme. Nije tačno da su ugrožene druge

kuće u tim naseljima. Naravno, ograđujem se za ove dvije kuće koje se nalaze na ulazu u Budoš, ali to su moje komšije i sa njima imam korektan odnos. Osim te dvije kuće Peka Nikčevića i Raka Perunovića koje se nalaze u neposrednoj blizini deponije, ona nikoga ne ugrožava, ali shvatam, to je njihovo pravo da traže da se ona zatvori”, objašnjava Đurđevac. On je predložio da se pozove služba iz Podgorice koja će izmjeriti da li ima zagađenosti vazduha. J.L.

Mališani vrtića “Radost” u znak zahvalnosti na donacijama JPU “Dragan Kovačević” predstavnicima kompanije “Monte Credit” uručili su poklone koje su sami napravili. Kompanija “Monte Credit” posljednje donacije uručila je nikšićkim vrtićima “Pčelica” i “Lastavica”. “Posljednje dvije novčane donacije iskoristiće se za adaptaciju i nabavku mobilijara za dvorišta”, kazala je PR JPU “Dragan Kovačević” Jelena Marković. Ova kompanija je u posljednjih godinu dana nikšićkim vrtićima donirala oko 2.000 eura. M.R.

Budvanski Jadranski sajam od danas će biti domaćin 42. sajma hrane i 25. međunarodnog sajma turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo – METUBES. “Sajam hrane, manifestacija pod znakom globalne sajamske asocijacije UFI, već decenijama predstavlja međunarodnu poslovnu platformu, koja pruža domaćim i inostranim kompanijama mogućnost da internacionalizuju svoje poslovanje, ostvaruju prekograničnu saradnju po raznim osnovama, upoznaju širok krug profesionalaca iz oblasti prehrambene industrije, ali i direktno prezentuju proizvode i usluge potrošačima u konkurentskim uslovima. Ove godine na sajmu nastupa 101 izlagač, od če-

ga je 56 direktnih, a dolaze iz šest zemalja. Više od trećine su novi izlagači, koji se sajamskim nastupom tržištu predstavljaju prvi put”, najavio je na konferenciji za novinare izvršni direktor Jadranskog sajma Rajko Bujković. Prema njegovim riječima, novo, 25. izdanje METUBES-a okupiće u Budvi 65 izlagača iz ukupno devet zemalja. Partner ovogodišnjeg izdanja je Indonezija, koja predstavlja izuzetno bogatstvo kulturnih i turističkih potencijala, sa namjerom da intenzivira saradnju sa Crnom Gorom u turizmu, ali i ostalim privrednim granama od interesa. Svečano otvaranje je danas u 11 sati na Jadranskom sajmu. N.L.

SVIJET

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

MASOVNI UBICA TUŽIO DRŽAVU ZBOG NEHUMANIH USLOVA U ZATVORU I DOBIO NA SUDU

Brejviku će Norveška platiti odštetu Masovni ubica iz Norveške Andersa Brejvik djelimično je dobio slučaj na sudu po tužbi protiv države u kojoj se žalio na nehumane uslove u zatvoru u kojem služi kaznu. Agencija AFP prenosi da je Brejvik izjavio da je Norveška pokušala da ga ubije tokom pet godina provedenih u zatvoru. Norveški sud kaže da je država prekršila zabranu nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u slučaju Andersa Brejvika. Država će masovnom ubici morati da plati odštetu, javlja Rojters. “Prava predstavljaju osnovne vrijednosti demokratskog društva i primjenljiva su i na teroriste i ubice”, rekla je sudija Helen Andenaes Sekulic, prenosi Bi-Bi-Si. U presudi se, međutim, navodi da Norveška nije prekršila Brejvikovo pravo na pri-

što je prihvatljivo” u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Brejvik na raspolaganju ima tri ćelije: jednu za život,

vatni i porodični život. Brejvik (37), najozloglašeniji zatvorenik u Norveškoj, nalazi se u zatvoru otkad je 2011. godine iz vatrenog oružja i automobilom bombom ubio 77 ljudi. Taj desničarski ekstremista je na ročištu u martu, povodom svoje tužbe, tvrdio da njegov boravak u samici predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Norveško državno tužilaštvo tvrdi da je izolacija Brejvika neophodna pošto je “ekstremno opasan” i da su uslovi u kojima boravi u zatvoru “daleko iznad granica onog

martu započeo nacističkim pozdravom, a pojavljivanje na sudu iskoristio da promoviše svoje ekstremističke stavove, služi zatvorsku kaznu od 21 godine, koja može da bude produžena ukoliko bude procijenjeno da je i dalje opasan.

drugu za učenje i treću za fizičke vježbe. Na raspolaganju ima trenažni bicikl, konzolu za video-igre, knjige, novine, a dozvoljeno mu je i učešće u zatvorskim proslavama praznika. Brejvik, koji je ročište u

Brejviku Foto:Rojters

FRANCUSKI POREZNICI FRAPIRALI SLAVNI LANAC BRZE HRANE

“McDonalds” da plati 300 miliona dolara poreza na dobit Francuske poreske vlasti poslale su kompaniji “McDonalds” račun od 300 miliona eura za neplaćeni porez na dobit, koju je, kako smatraju, taj lanac restorana povukao preko podružnice u Luksemburgu, objavio je poslovni časopis “L’Expansion”. Kako piše taj list, a prenosi agencija Rojters, poreske vlasti optužile su taj američki lanac restorana brze hrane da je koristio podružnicu u Luksemburgu - “McD Europe Franchising” - kako bi preusmjeravao dobit u zemlje s nižim porezima i to na način da je prekomjerno obračunavao francuskom dijelu poslovanja korišćenje brenda i ostale usluge. “McDonalds France” odbio je da komentariše najnoviji razvoj situacije u aktuelnoj istrazi poreskih vlasti u Francuskoj, za koju se prvi put saznalo 2014. godine. “’McDonalds’ je jedan od najvećih platiša poreza na dobit u Francuskoj i po-

UPOZORENJE NATO SAVEZA I EU

Mogući napadi ID hemijskim i biološkim oružjem u Evropi

nosni smo na to”, saopšteno je iz te grupe u utorak. “McDonalds” je od 2009. godine u Francuskoj platio 1,2 milijarde eura poreza te je investirao dodatnih milijardu eura, kreiravši 10.000 radnih mjesta. U januaru 2014. godine “McDonald’s”

je potvrdio da su francuske kancelarije te kompanije tri mjeseca ranije pretražili poreski službenici, nakon što je “L’Expansion” objavio da se sumnja u transfer 2,2 milijarde eura izvan zemlje radi izbjegavanja plaćanja poreza.

Islamska država planira napade biološkim i nuklearnim oružjem u Evropi, smatraju funkcioneri NATO i EU, prenose britanski mediji. Postoji “opravdana zabrinutost” da ova teroristička grupa pokušava da nabavi supstance koje bi se mogle upotrijebiti za pravljenje biološkog, hemijskog i radiološkog oružja, navode mediji. Zamjenik šefa za protivterorizam u Evropskoj komisiji Horhe Berto Silva izjavio je na sajmu bezbjednosti i protivterorizma u Londonu da ID pokazuje zainteresovanost da nabavi te supstance, prenosi “Indipendent’.

Džejmi Šej, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara za nove bezbjednosne prijetnje je rekao da NATO “zna da teroristi pokušavaju da nabave ove supstance.” On je, takođe, upozorio da se ID možda raspada na dvije frakcije, jednu koja se bavi zaštitom takozvanog kalifata u Iraku i Siriji i drugu, koja je usredsređena na formiranje terorističkih ćelija za napade na Evropu, objavio je “Telegraf”. Belgijske vlasti su u međuvremenu saopštile da vjeruju da je poslije napada na Briselu u Evropu poslato još ekstremista Islamske države.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

SVIJET

Foto: Rojters

U BRISELU ODRŽAN PRVI SASTANAK SAVJETA NATO RUSIJA OD 2014. GODINE

Razlike i dalje duboke i istrajne

rvi sastanak Savjeta NATO i Rusije za posljednje dvije godine, održan juče u Briselu, pokazao je da između dvije strane postoje nepremostive razlike, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg. Stoltenberg je rekao da je na sastanku, koji je trajao 90 minuta duže od predviđenog vremena, bio prilika za “iskrenu i ozbiljnu” raspravu o situaciji u Ukrajini, pitanja vojnih aktivnosti Alijanse i Rusije, kao i o bezbjednosnoj situaciji u Avganistanu. “NATO i Rusija imaju duboke i istrajne razlike u stavovima a današnji sastanak to nije promijenio”, naglasio je Stoltenberg. Sastanak je, prema njegovim rečima, organizovan u

sjedištu NATO-a s ciljem da se razmjene mišljenja i o drugim pitanjima kao što je unaprjeđenje “mehanizama smanjenja rizika od vojnih aktivnosti’’, prenosi AP. Prošle sedmice Amerika je optužila Moskvu da njeni avioni kruže iznad razarača američke mornarice u Baltičkom moru, ali je rusko Ministarstvo te optužbe odbacilo. Savjet NATO-Rusija je osnovan 2002. godine kao forum za konsultacije između nekadaš-

Jens Stoltenberg njih neprijatelja iz Hladnog rata, ali poslednji put su se sastali u junu 2014. godine, kada je Kremlj pripojio Krim i time pooštrio odnose sa zapadom. NATO je takođe suspendovao saradnju sa Rusijom zbog Krima i podrške Rusije oružanom sukobu u istočnoj Ukrajini. Ruski izaslanik pri NATO optužio je SAD da pokušava da

izvrši pritisak na Moskvu zbog navodnog nadletanja iznad američkog raketnog razarača u Baltičkom moru, upozoravajući da će Rusija reagovati ukoliko bude potrebno. Ambasador Aleksandar Gruško dodao je, govoreći poslije prvog NATO-Rusija Savjeta u posljednje dvije godine, da ne vidi poboljšanje u odnosi-

ma NATO i Rusije sve dok Alijansa ne smanji vojne aktivnosti na Ruskoj granici, prenosi Rojters. Gruško je ocijenio da se “ovdje radi o pokušajima da se izvrši vojni pritisak na Rusiju” . “Mi ćemo preduzeti sve neophodne mjere kako bi spriječili upotrebu vojne sile” dodao je Gruško. Foto: KEVIN LAMARQUE

AMERIČKI PREDSJEDNIK O ODNOSIMA SAD I SAUDIJSKE ARABIJE

Ako budemo tužili SA zbog 9/11, mnogi stranci bi mogli da tuže nas Američki predsjednik Barak Obama kazao je da tajna dokumenta izvještaja o napadu na SAD 11. septembra 2001. godine “ne ugrožavaju ključne nacionalne bezbjednosne interese”, dodavši kako bi ona uskoro mogla biti objelodanjena. Ipak, predsjednik SAD je rekao i kako se protivi podizanju bilo kakve potencijalne tužbe protiv građana Saudijske Arabije povodom ovog slučaja. Obama, koji je u utorak otputovao u posjetu Saudijskoj Arabiji, u intervjuu datom Čarliju Rouzu sa Televizije CBS diskutovao je, između ostalog, o američko-saudijskim odnosima i o 28 kontroverznih stranica izvještaja o napadima 9/11 koje, kako neki vjeruju, sadrže navode o vezama Al-kaidinih terorista koji su izveli napad i saudijskih zvaničnika. Bivši američki senator Bob Graham, koji je vidio sporne stranice dok je bio u obavještajnom odboru, rekao je u CBS-ovoj

Bivši američki senator Bob Graham, koji je vidio sporne stranice izvještaja o napadima 9/11 dok je bio u obavještajnom odboru, rekao je kako smatra da je saudijska vlada pomogla otmičarima aviona koji su izveli napade na Svjetski trgovinski centar u Njujorku i Pentagon u Vašingtonu

emisiji “60 minuta” kako smatra da je saudijska vlada pomogla otmičarima aviona koji su izveli napade na Svjetski trgovinski centar u Njujorku i Pentagon u Vašingtonu.

Na pitanje svog domaćina Čarlija Rouza “da li je pročitao sporne stranice”, američki predsjednik je odgovorio “kako može naslutiti šta u njima piše”. Priznajući da je prošlo puno vremena od kada je američki obavještajni odbor počeo procjenu podataka sadržanih u tajnim stranicama, Obama je kazao da “gomila stvari” vezanih za ovaj slučaj treba da bude provjerena. Istakao je i kako se nada da će ovaj proces ubrzo biti okončan. “Međutim, to je proces kojim se uglavnom bavila obavještajna zajednica i Džim Klaper, direktor američke Nacionalne obavještajne službe (DNI), postarao se da što god bude objavljeno ne ugrozi nacionalne bezbjednosne interese SAD”, kazao je Obama. Rouz je američkog predsjednika pitao i o zakonu koji bi omogućio porodicama žrtava napada 9/11 da tuže saudijsku vladu, koji je prošao u Pravosudnom odboru Senata i o čijem

Barak Obama i saudijski kralj Salman u Erga Palati, juče u Rijadu Foto: Rojters usvajanju tek treba da se glasa u Kongresu. Obama je kazao da ne podržava taj zakon zbog recipročnih mjera, odnoso zbog mogućnosti da strani državljani - najvjerovatnije je mislio na žrtve američkih ratova i žrtve napada američkih bespilotnih letilica - tuže američku vladu. “Ako se otvori mogućnost da pojedinci u SAD rutinski počnu da tuže strane vlade, onda se takođe otvara mogućnost i da američku vladu tuže pojedinci iz stranih zemalja”, kazao

je Obama. Podsjetimo, Saudijska Arabija zaprijetila je povlačenjem 750 milijardi dolara ukoliko američki Kongres usvoji zakon kojim bi se preispitala saudijska uloga u napadu 11. septembra 2001. Na kraju ovog dijela intervjua Obama nije propustio da podsjeti da su SAD jedina svjetska supersila i da svako ko sumnja u njegovu spremnost da preduzme vojne akcije treba da o tome “priupita Bin Ladena”.

SVIJET

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 21. APRIL 753. P.N.E. LEGENDA O POSTANKU ANTIČKOG GRADA

Romul i Rem osnovali Rim

Prema antičkoj legendi, Romul, sin Reje Silvije i boga Marsa, 753. godine prije nove ere osnovao je grad Rim. Svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Alba Longa, a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijesto mogli da traže nazad, prisilio je nećakinju Reju Silviju da postane vestalska djevica. No, ona je u vezi s bogom Marsom zatrudnila i rodila blizance Romula i Rema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam rimskih brežuljaka, pronašla vučica koja ih je hranila svojim mlijekom. Romula i rema je potom našao i odgojio pastir Faustul. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu da osnuju grad. Ubrzo je u sukobu oko toga koji će od njih vladati gradom Romul ubio brata i postao prvi kralj “vječnog grada” koji je po njemu dobio ime.

1836. SUKOB KOJI JE TRAJAO 18 MINUTA

Bitka kod San Hasinta

Teksaške snage pod vođstvom Sema Hjustona 1836. godine porazile su generala Antonija Lopeza de Santa Anu i njegove meksičke trupe u bici kod San Hasinta, koja je bila odlučujuća u teksaškoj revoluciji. Bitka u kojoj su stradale stotine meksičkih vojnika i samo devet Teksašana trajala je samo osamnaest minuta. Greška za katastrofalni poraz može se pripisati samom Santa Ani i njego-

1960. ZBOG PRENASELJENOSTI PRIMORJA

Prijestonica Brazila iz Rija preseljena u Braziliju Brazilija, glavni grad Brazila, svečano je inaugurisana 1960. godine u tačno devet sati i 30 minuta, četiri godine nakon osnivanja. Smještena u saveznom “Distrito federalu” na 1.000 metara visokoj visoravni Planalto Central, unutar savezne države Goias, udaljena je 930 kilometara od Rio de Žaneira. Iako je u Brazilu postojala ideja o preseljenju prijestolnice u unutrašnjost već od 1891., godine Brazilija je osno-

vim vojnicima koji nijesu rasporedili straže oko meksičkog logora tokom tradicionalne dnevne sijeste. Teksašani su nakon prikradanja kampu usred bijela dana uz povike “Remember the Alomo” žestoko napali i potpuno iznenadili Meksikance koji su pobjegli glavom bez obzira, dok je general Santa Ana zarobljen narednog dana, te je nakon tri sedmice potpisao mirovni sporazum.

1947. INOVATOR PANK ROK MUZIKE

Rođen muzičar Igi Pop

Džejms Njuel Osterberg mlađi, poznatiji pod umjetničkim imenom Igi Pop, je američki rok pjevač, tekstopisac i povremeni glumac. Iako je imao ograničen komercijalni uspjeh, Igi Pop se smatra jednim od najvažnijih inovatora pank roka i sličnih muzičkih pravaca. Ponekad ga nazivaju kumom panka, a široko je poznat kao jedan od najdinamičnijih rok izvođača na sceni.

vana 1956. na podsticaj tadašnjeg brazilskog predsjednika Juscelina Kubitscheka koji je htio da rastereti prenaseljene obalne krajeve zemlje i da stanovništvo privuče u unutrašnjost. Grad su projektovali urbanista Lucio Costa, arhitekta Oscar Niemeyer i pejzažni arhitekta Roberto Burle Marx, koji su Braziliji namijenili tadašnja najmodernija estetska i konstrukcijska dostignuća. Tlocrt grada ima oblik ptice u letu.

1926. NAJSTARIJI VLADAJUĆI MONARH NA SVIJETU

Rođena engleska kraljica Elizabeta II Elizabeta II je monarh 16 kraljevskih zemalja Komonvelta i vrhovni poglavar Crkve Engleske. Nakon nasljeđivanja prijestola 6. februara 1952. godine Elizabeta je postala poglavar Komonvelta i kraljica sedam nezavisnih država Komonvelta i to Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Pakistana i Cejlona. Nje-

no krunisanje održano godinu kasnije bilo je prvo koje je prenošeno na televiziji. Od 1956. do 1992. broj njenih kraljevstava se mijenjao kako su neke teritorije dobijale nezavisnost, a neka kraljevstva su postale republike. Danas, pored četiri prvonabrojane države, Elizabeta je kraljica Jamajke, Barbadosa, Bahama, Grenade, Papue Nove Gvine-

je, Solomonskih Ostrva, Tuvalua, Svete Lucije, Sent Vinsenta i Grenadina, Antigve i Barbude i Sent Kitsa i Nevisa. Ona je najstariji vladajući monarh na svijetu i najdugovječniji britanski vladar, a 2015. postala je britanski monarh koji je najduže vladao i ženski monarh koji je najduže vladao, čime je prestigla kraljicu Viktoriju.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Unapređenje kUltUrne saradnje

novi roman milorada popovića

Ministar Goranović u zvaničnoj posjeti Austriji Ministar kulture Crne Go- DUKI omogućiće crnogorre Pavle Goranović srešće skim piscima i prevodiocise danas sa saveznim mi- ma pristup godišnjem novnistrom za kulturu, ustav i čanom fondu mreže, te njimedije Republike Austrije hovo učešće u programima Džozefom Ostermajerom rezidencijalnih boravaka u u sklopu zvanične posjete drugim zemljama, kao i na ovoj zemlji. Tokom susre- međunarodnim književnim ta zvaničnika dvaju zema- manifestacijama. S.I. lja biće riječi o unapređenju bilateralne saradnje između Crne Gore i Austrije u oblasti kulture. Tokom boravka u Beču, ministar Goranović će potpisati i okvirni sporazum o pristupanju Crne Gore TRADUKI projektu za podršku i posredovanje u realizaciji prevodilačkih projekata u jugoistočnoj Evropi. Potpisivanje sporazuma biće upriličeno tokom sastanka Upravnog odbora TRADUKI mreže, koji organizuje Austrijska federalna kancelarija i Federalno ministarstvo za Evropu, integracije i spoljnu politiku Republike Austrije. Priključenje mreži TRA- Ministar Goranović

kultura

Predstavljanje “Čovjeka bez lica” u Zagrebu

O Zborniku Selhanović Zbornik dokumenata “Crnogorska vlast i crnogorsko nacionalno pitanje” autorke Jadranke Selhanović biće predstavljen u Gradskoj kući u Nikšiću večeras od 20 sati. Tim povodom će, pored autorke Selhanović, govoriti i Živko Andrijašević, Dragutin Papović i direktor Državnog arhiva Crne Gore Stevan Radunović. Medijatorka večeri biće načelnica Arhivskog odsIjeka Nikšić Violeta Krivokapić. S.I.

Novi roman crnogorskog književnika Milorada Popovića “Čovjek bez lica”, u izdanju zagrebačke “Frakture” i cetinjskog “Otvorenog kulturnog foruma”, nakon crnogorske, biće pred-

stavljen hrvatskoj čitalačkoj publici u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu od 19.30 sati. Uz autora Popovića o knjizi će govoriti Miljenko Jergović, Boris Rašeta i Seid Serdarević. U širokom zamahu od crnogorske vlade u emigraciji u Italiji nakon Prvog svjetskog rata do naših dana Milorad Popović ocrtao je istoriju prevara i prevrata, vjere i nevjere, ličnih tragedija, velikih herojstava i još većih izdaja te tragičnih ljubavi koje jedine i mijenjaju svijet. Organizatori promocije su Fraktura i Knjižnice Grada Zagreba. S.I.

kultura 24 PREDSTAVILI SE RETORIČARI ŠKOLE ª MAKSIM GORKIº ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Mladi govornici sjajno dočarali Misli velikana Mudre porukeTacita, Petra I, Majke Tereze, Ane Frank, Martina Lutera Kinga, pakistanske djevojčice Malale, Kiplinga svijet čine ljepšim

⌦ Sonja Ičević Polaznici Kluba retorike i govorništva Osnovne škole “Maksim Gorki” priredili su u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović” program “Oda govorništvu”. Učenici ove škole - Lara Drašković, Andrija Filipović, Milutin Radulović, Nikola Vasović, Isidora Rašović, Milan Jakovljević, Irena Kandić, Bojana Popivoda, Anđela Kovačević, Magdalena Ostojić i Sofija Kirsanov - predstavili su reprezentativne govore koji, kako je u razgovoru za DN kazala profesorica Crnogorskog jezika i književnosti Lidija Banović koja vodi Klub, u osnovi imaju misao o slobodi, shvaćenu u njenom univerzalnom smislu. “Mi smo se večeras bavili čuvenim govorima Tacita, serdara Radonje - lika iz književnog djela Petra II Petrovića Njegoša, Ane Frank, koja je govorila o slobodi i o pravu na život, o vremenu u kom je ži-

vjela, Martina Lutera Kinga, gdje smo imali i muzičku i plesnu pratnju... Vjerujem da je ipak najzapaženiji govor bila poslanica Brđanima Petra I Petrovića Njegoša. Publika je mogla da čuje i čuveni govor Majke Tereze, dobitnice Nobelove nagrade za mir. No, imali smo i govor još jedne nobelovke – pakistanske djevojčice Malale, koja se bori za prava djece i za obrazovanje. Smatrali smo da treba pokloniti pažnju i divnom, poetskom govoru Veljka Vlahovića, jugoslovenskog revolucionara. I na kraju, dvije naše učenice govorile su na crnogor-

skom i na engleskom jeziku stihove Radjarda Kiplinga ‘Ako možeš’”, kazala je Banović, ističući da je i te kako zadovoljna učinjenim. “S obzirom na to da su nam se predstavili učenici sedmog i osmog razreda, ovakav uspjeh me dodatno raduje. Na početku nijesam očekivala da će oni uspjeti da dokuče sve tajne govorništva, sada mislim da su na dobrom putu da budu veliki govornici, a Crna Gora je dobro tle za to”, smatra profesorica u OŠ “Maksim Gorki”. Za muzički dio programa pobrinula se profesori-

ca Milena Papić, dok je učenica Anika Pavićević svirala na flauti. Banović ističe da se cijela ekipa potrudila da zvučnim i vizuelnim efektima, ali i kostimima veče učini posebnim. “Vjerujem da smo i uspjeli u tome. Kada govorimo o kostimima, oni su, da tako kažem, jedna uspješna improvizacija – svi smo se individualno angažovali i jako sam zadovoljna onim što je postignuto. Nijesmo kupovali kostime, svako je nešto našao u ormaru. Potrudili smo se i oko svijetlećih efekata, kojima smo upotpunili nastupe”, sumirala je utiske

Banović. Klub retorike i govorništva ove škole oformljen je u oktobru prošle godine.Na prethodnom nastupu retoričara priređenom u OŠ “Maksim Gorki” prisutan je bio i profesor Radovan Radonjić. “On je, parafraziraću, kazao da je te večeri imao šta da nauči od ove djece i da je bio počastvovan pozivom, da smo mu ukazali čast. A upravo je on jedan od onih koji su i mene i sve ove učenike motivisali. Profesor Radonjić mi je tada kazao da je zaista zadivljen time kako su djeca shvatila sve poruke koje ovi tekstovi sa sobom nose, zahvalio djeci i iznio jednu životnu činjenicu – da nas govori čine boljim, a svijet ljepšim mjestom za život”, zaključila je Banović. S.I.

Među najzapaženijim govorima bila je Poslanica Brđanima Petra I Klub retorike i govorništva ove škole oformljen je u oktobru prošle godine. Na početku nijesam očekivala da će oni uspjeti da dokuče sve tajne govorništva, a sada mislim da su na dobrom putu da budu veliki govornici, smatra profesorica Lidija Banović

Misli Ane Frank sa uspjehom iznijela je Isidora Rašović

tehnologija

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku „POBJEDA“ AD PODGORICA – u stečaju, na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda u Podgorici, poslovne oznake St.br. 245/14 a u skladu sa čl. 134, 135, 136 Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011), dana 20.04.2016. godine

O G L A Š A V A PO PETI PUT PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „POBJEDA“ AD PODGORICA u stečaju JAVNIM NADMETANJEM, PUTEM PRIKUPLJANJA PISMENIH PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce, kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje su: UMJETNIČKE SLIKE u vlasništvu „POBJEDA“ AD Podgorica, u stečaju, i to: 1. Autor Dimitrije Popović, crtež bez naziva.........................................................................cijena 1.500,00 € 2. Autor Vojislav Vojo Stanić, slika bez naziva......................................................................cijena 3.000,00 € 3. Autor Rajko Todorović Todor, slika iz ciklusa Vučji Do......................................................cijena 800,00 € 4. Autor Rajko Todorović Todor, slika bez naziva....................................................................cijena 800,00 € 5. Autor Dragan Karadžić, slika Blizine..................................................................................cijena 1.800,00 € 6. Autor Rajko Todorović Todor, slika bez naziva.....................................................................cijena 800,00 € 7. Autor Dragan Karadžić, slika bez naziva...............................................................................cijena 800,00 € 8. Autor Nikola Gvozdenović, slika bez naziva..........................................................................cijena 700,00 € 9. Autor Filip Janković, slika bez naziva.................................................................................cijena 1.200,00 € 10. Autor Slobodan Slovinić, slika LE CORPS............................................................................cijena 300,00 € 11. Autor Slobodan Đurić Puro, slika bez naziva......................................................................cijena 100,00 € 12. Autor Slobodan Đurić Puro, slika bez naziva.......................................................................cijena 100,00 € 13. Autor Slobodan Đurić Puro, slika bez naziva.......................................................................cijena 100,00 € 14. Autor Vojo Tatar, slika bez naziva.........................................................................................cijena 700,00 € 15. Autor Vojo Tatar, slika NA OBALI..........................................................................................cijena 550,00 € 16. Autor Vojimir Vlahović, slika bez naziva..............................................................................cijena 500,00 € 17. Autor Vojimir Vlahović, slika bez naziva..............................................................................cijena 300,00 € 18. Autor Vojimir Vlahović, slika bez naziva..............................................................................cijena 700,00 € 19. Autor Luka Lagator, slika bez naziva....................................................................................cijena 300,00 € 20. Autor Drađko Dragaš, slika KO JE DRUG NE BUDI MU LUD..............................................cijena 700,00 € 21. Autor Naod Zorić, slika bez naziva.......................................................................................cijena 700,00 € 22. Autor Mila Đerković, slika bez naziva...................................................................................cijena 120,00 € 23. Autor Filip Vlahović, slika bez naziva...................................................................................cijena 150,00 € 24. Autor Bozidar Pavićević Zodijak, slika "Pamtim Nagasaki"...............................................cijena 150,00 € 25. Autor Zuvdija Hodžić, crtež "Tabački most".........................................................................cijena 120,00 € 26. Autor Zuvdija Hodžić, ctrež "Most na Ribnici".....................................................................cijena 120,00 € 27. Autor Rasim Hadrović - Polimski, crtež "Motiv iz Sandžaka".............................................cijena 300,00 € 28. Autor Nebojša Kavarić, grafika "LEnigma della note"......................................................cijena...120,00 € 29. Autor Dejan Mirković, grafika bez naziva.............................................................................cijena 120,00 € 30. Autor Slobodan Pavićević, slika "Mrtva priroda".................................................................cijena 120,00 € 31. Autor Nikola Banović, slika "Ponor"......................................................................................cijena 120,00 € 32. Autor Saša Brnović, slika "Šah"............................................................................................cijena 120,00 € 33. Autor Mirjana Rajković, slika bez naziva..............................................................................cijena 600,00 € 34. Autor Stevan Luketić, objekat bez naziva.........................................................................cijena 4.000,00 € 35. Autor Uroš Tošković, crtež.................................................................................................cijena 1.200,00 €

Enkripcija: i VibEr odabrao zaštiti komunikaciju koris

zaštitu Podigli viši niv

Slike se nalaze u CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE, na Kruševcu, i mogu se vidjeti svakog radnog dana, u periodu od 8,00 do20,00 časova, i subotom od 10-14 časova. Prodaja imovine dužnika vrši se putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV Proleterske brigade br 2, putem pošte ili neposredno na arhivi suda. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE „POBJEDA“ AD PODGORICA - U STEČAJU - NE OTVARAJ Ponuda mora da sadrži: a) za fizička lica - lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša) - adresu za dostavljanje službene pošte, - dokaz o uplati depozita, - iznos ponuđene cijene (koja ne može biti manja od početne) b) za pravna lica - dokaz o registraciji pravnog lica - podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda, sa propisanim punomoćjem, - dokaz o uplati depozita - iznos ponuđene cijene (koja ne može biti manja od početne) Ponude se dostavljaju najkasnije do 17.05.2016. godine u godine do 15,00 sati. Javno otvaranja ponuda će se obaviti dana 18.05.2016. god. Privrednom sudu CG u Podgorici (kancelarija br. 2) sa početkom u 11,30 sati. Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imaju sva pravna i fizička lica (domaća i strana) koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih nepokretnosti. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda, dužna su da uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 5% od početne cijene imovine, na žiro-račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, br. 520-19960-44. Dokaz o izvršenoj uplati depozita je sastavni dio ponude. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda, ukoliko do naznačenog vremena za dostavljenje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda. Ponuda se dostavlja za kupovinu cjelokupne ponuđene imovine stečajnog dužnika (iz oglasa), ili za kupovinu pojedinačnih djelova imovine koja je oglašena. Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena. Imovina se prodaje u viđenom stanju. Neispravne ponude se neće razmatrati. Prednost u odabiru ima ponuđač koji ponudi kupovinu cjelokupne imovine koja je predmet prodaje po ovom oglasu, uz najveću kupovnu cijenu. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja nije manja od početene cijene. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili odustanak od zaključenja ugovora, povlači za sobom gubitak uplaćenog depozita. Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Uplaćeni depozit izabranog ponuđača je sastavni dio kupoprodajne cijene, dok će uplaćeni depozit ostalih ponuđača istima biti vraćen u roku od pet dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Odabrani ponuđač je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine, odmah, a najkasnije u roku od 7 dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora padaju na teret kupca. Sve informacije u vezi predmetne prodaje, mogu se dobiti na telefon 067 449 151 i tel. br. 068 869 660.

⌦ Ana Nives Radović

nd-to-end enkripcija postaje predmet interesovanja sve većeg broja tehnoloških kompanija, a nakon štoje svoje korisnike početkom mjeseca zaštitio WhatsApp i njegov najveći konkurent, Viber, učinio je sličan potez. Najnovije ažuriranje komunikacione aplikacije Viber donijelo je značajno poboljšanje u oblasti privatnosti. Popularni servis, koji ima više od 711 miliona korisnika širom svijeta uveo je end-toend enkripciju za sve poruke i pozive koji se razmjenjuju putem njihove platforme, što uključuje i grupni chat, ali i opciju sakrivanja razgovora na nalogu. Najnovije promjene sugerišu da niko, ni u kojem slučaju neće moći da pristupiporukama bilo kojeg korisnika, što bi trebalo dodatno da učvrsti povjerenje u kompaniju i njenu uslugu.

Početkom aprila, WhatsApp je omogućio na da njihovom servisu sva komunikacija bude zaštićena endto-end enkripcijom, a sada je i najveći konkurent učinio istu stvar.

■ end-to-end Viber aplikaciju kreirala je kompanija sa Kipra osnovana 2010. godine, koja ima razvojne centre u Bjelorusiji i Izraelu. Aplikacija je dostupna za Android i iOS smartfone, kao i verzija za računare, a end-to-end deskripicija dolazi u 6.0 verziji. End-to-end enkripcija zna-

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

tehnologija

viber četvrtak

o da snika

u na vo Nove funkcije obuhvataju sve oblike komunikacije unutar aplikacije, a endto-end enkripcija i skriveni razgovori će se postupno ažurirati na svim platformama u narednim sedmicama

či da niko ne može da presretne vaše poruke ili pozive, a to ne može da učini čak ni kreator aplikacije. Riječ je o šifrovanju poruka “u tranzitu”, a proces enkripcije biće prikazan na desnoj strani ekrana u vidu katančića koji kada sasvim posivi predstavlja završen pro-

ces kodiranja konverzacije. Viber funkcije za bezbjednost, pored end-to-end enkripcije, uključuju i provjere autentičnosti s kontaktima koji se nalaze na listi “pouzdanih kontakata” na kojoj su označeni oznakom sa zelenim katancem, kao i skrivanje nekih razgovora iz glavnog chat ekrana kojima je moguće pristupiti pomoću PIN koda. Korisnici će od tada dobijati obavještenja o poruci koja je stigla na tajni chat, ali sadržaj i pošiljalac neće biti prikazani. Takođe, korisnici iOS uređaja mogu da pristupe skrivenom chatu kroz ID senzor otiska prsta. Danas veliki broj aplikacija za komunikaciju korsiti neku vrstu bezbjednosne enkripcije u prenošenju poruka, no end-to-end enkripcija garantuje viši nivo bezbjednosti, jer znači

da ni provajderi usluge ni u jednom trenutku ne mogu da pristupe sadržajima na aplikaciji.

■ više nivoa Operativni direktor Vib e ra M a j k l Š m i l ov n a veo je u razgovoru za Tech

Viber funkcije za bezbjednost, pored end-to-end enkripcije, uključuju i provjere autentičnosti s kontaktima koji se nalaze na listi “pouzdanih kontakata”

Crunch kako je kompanija bila posvećena razvoju endto-end enkripcije godinama unazad. Viberova enkripcija radiće na različitim bezbjednosnim nivoima koje će biti različito označeni. Oznaka sa sivim katancem s desne strane ekrana značiće da je razgovor, bilo da je riječ o tekstualnom ili glasovnom, u potpunosti zaštićen enkripcijom. Zeleni katanac pojavljuje se kada je korisnicima ponuđena mogućnost da sami autentifikuju svoje kontakte kao pouzdane.

■ identitet Funkcija omogućava praćenje promjena kako bi u svakom trenutku bili sigurni da im je poznat identitet osobe s kojom komuniciraju. Ukoliko korisnik ne

prođe autentifikaciju, znači da postoji problem s ključem za autentifikaciju, pri čemu će katanac postati crven. Promjena može da znači da je korisnik promijenio smartfon, ali potencijalno može da znači i da je došlo do bezbjednosnog proboja. Nove funkcije obuhvataju sve oblike komunikacije unutar aplikacije, a endto-end enkripcija i skriveni razgovori će se postupno ažurirati na svim platformama u narednim sedmicama. Ovaj način zaštite onemogućava provajderima da pristpe sadržaju koji se razmjenjuje između korisnika, bilo da je riječ o zaposlenicima kompanije Viber, vladama ili nekoj trećoj strani. Posljednja verzija aplikacije je dostupna za iTunes App Store za iOS i za Google Play Store za Android.

showbiz

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

NOVOSTI IZ CITY GROOVE TIMA

Ulaznice u prodaji, ANDRIJANA BOŽOVIĆ MUZIČKA G zakazane promo žurke

Ulaznice za festival City Groove, koji je na programu od 13. do 15. maja na Stadionu malih sportova u Podgorici, od danas su u prodaji. Karte se mogu kupiti u Hard Rock Cafeu u Podgorici, zatim u većim IDEA marketima u Podgorici, Nikšiću i Baru, kao i na svim prodajnim mjestima mreže Gigstix (S press, Tabacco i Štampa), a detaljna uputstva s tačnim adresama mogu se naći na www. koncerti.me “Komplet karata za trodnevni festival, na kome nastupaju Feede Le Grand, Dubioza kolektiv, Partibrejkersi, Magnifico, Ničim izazvan i domaći bendovi i DJ-evi košta 15 eura, a po toj promotivnoj cijeni biće u prodaji do 1. maja. Za prvo veče festivala karta košta osam eura, za drugo veče 10 eura, a završno veče sponzori i organiza-

tori poklanjaju posjetiocima i ulaz je slobodan. Zbog sistema štampe i ugovora s glavnim zvijezdama, ove godine neće biti besplatnih ulaznica, a kapacitet stadiona pratiće striktne bezbjedonosne mjere, tako da je broj ulaznica limitiran. Organizatori napominju da svaka ulaznica mora biti prodata uz fiskalni blok u označenim prodajnim objektima, pa će se tako svi zaštititi od eventualnih zloupotreba, a svaka ulaznica ima svoj bar kod”, poručuju iz City Groovea. Krajem ove sedmice počinju i promo žurke festivala u “Capital Plazi”. “Prva u nizu najavljena je za subotu 23. april, kada će nastupiti bend Sinhro. Nedjelju kasnije (30. april) zakazan je nastup Tatamata benda, a posljednja žurka je 6. maja uz podgorički bend Neon”, navode organizatori. D.B.

ŠALJITE MEJLOVE TAČNO U PODNE

DN i Cineplexx nagrađuju Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se novi filmovi i to “Lovac i ledena kraljica” (The Huntsman: Winter’s War), “Zločinački um” (Criminal), “Klan” (El Clan) i “Prije buđenja” (Before I Wake). Epska avantura “Lovac i ledena kraljica” priča priču koja je bila prije Snežane. Kris Hemsvort i oskarovka Šarliz Teron se vraćaju svojim ulo gama iz “Snežane i lovca”, a pridružuju im se Emili Blant i Džesika Častejn. Akcioni triler u kojem neće nedostajati jurnjave automobila, pucnjave i intrige “Zločinački um” je okupio sjajnu glumačku ekipu kao što su

Kevin Kostner, Rajan Rejnolds, Geri Oldman, Tomi Li Džons i Gal Gadot. Horor film “Prije buđenja” sa Kejt Bosvort i sjajnim Džejkobom Tremblijem će vam utjerati strah u kosti, dok nas “Klan” vraća u burno argentinsko društvo osamdesetih godina prošlog vijeka i obara sve rekorde gledanosti u Americi. Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Nakon fascina priče neće bit Vjerujem da će se ljudi na izlazu “Morače” osjećati makar za nijansu drugačije i inspirativnije nego kad su ušli na događaj

⌦ Danilo Brajković Podgorički Sportski centar “Morača” pretvoriće se večeras (18 časova, cijena ulaznice je tri eura, a prihod će biti doniran u humanitarne svrhe za pomoć osobama s invaliditetom) u svojevrsnu motivacionu arenu zahvaljujući gostovanju Nika Vujičića, jednog od najpoznatijih i najtraženijih govornika na svijetu, koji će se crnogorskoj publici predstaviti motivacionim govorom “Ne očajavaj, nego ojačaj”. Tridesettrogodišnji Australijanac porijeklom s naših prostora, koji je rođen s tetra–amelia sindromom, genetskim poremećajem koji karakteriše nedostatak sva četiri ekstremiteta, uspio je da prevaziđe nedostatke i da snažnim porukama, šireći vjeru, ljubav, upornost i pozitivizam pomogne sebi i milionima ljudi širom svijeta koje nadahnjuje, između ostalog poručuju organizatori večerašnjeg događaja. Nikov život još od djetinjstva obilježili su suočavanje s jakim emocionalnim i fizičkim problemima, da bi već kao sedamnaestogodišnjak osnovao neprofitnu organizaciju “Život bez udova”, a zatim stekao brojne diplome, napisao knjige, izašao na kraj s nedaćama, postao govornik u 43 ze-

Promo plakat za Nikovo gostovanje

mlje i razgovarao s više od četiri i po miliona ljudi. Njegove govore slušali su predsjednici država, poslovni ljudi, studenti i srednjoškolci, osobe s invaliditetom, roditelji, djeca, a jedna od onih koja će im se pridružiti večeras biće naša cijenjena pjevačica i voditeljka Andrijana Božović, koja će obogatiti muzički dio programa. Ona Dnevnim novinama otkriva da joj je, kao višegodišnjem poštovaocu Nikovog djela, veoma drago što će biti dio programa, te da očekuje obilje inspirativnih momenata u “Morači”.

■ InspIratIvan trenutak značIće slušaocIma

“Prije svega, drago mi je što smo uspjeli da dovedemo Nika u Podgoricu. Čula sam za njega prije tri godine, pročitala sam jednu njegovu knjigu i sad krećem s drugom, a na Jutjubu sam gledala gostovanje na Pravnom fakultetu u Beogradu. Čast mi je što sam pozvana da budem dio događaja i očekujem divan, inspirativan trenutak koji će značiti slušaocima. Očekujem da niko neće izaći iz dvorane indiferentan, vjerujem da će se ljudi na izlazu osjećati makar za nijansu drugačije i inspira-

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

showbiz

GOŠĆA NA VUJIČIĆEVOM GOVORU

antne Nikove ti indiferentnih Čast mi je što sam pozvana da budem dio priče, očekujem divne trenutke, priča pjevačica za DN

Čula sam za VujiČića prije tri godine, proČitala sam jednu njegoVu knjigu i sad krećem s drugom, a na jutjubu sam gledala gostoVanje na praVnom fakultetu u beogradu tivnije nego kad su ušli u ‘Moraču’”, cijeni Božović. Andrijana će jednom svojom numerom obogatiti večerašnji program, a vjeruje da će se muzička priča uklopiti u cjelokupan dojam. Iako je zbog organizacionih detalja kampanja u vezi s gostovanjem Vujičića djelimično odocnila, Božović vjeruje da je pregršt razloga zbog kojih bi “Morača” trebalo da bude ispunjena. “Čuti njegovu priču zaista je fascinantno. Nadam se da će sportski centar biti skoro popunjen, ako ne i skroz popunjen. Kod nas u skorije vrijeme nije bilo predavača tog tipa. Dolazili su psiholozi, sociolozi i drugi, ali drugačija je percepcija kada slušate nekog poput njega s invaliditetom, ko je proživio tu priču koja motiviše”, navodi Božović.

■ Između dvIje strane - uvIjek bIrajmo pozItIvnIju

Tokom muzičke karijere i voditeljstva, rijetki su trenuci kada na Andrijaninom licu nijesmo vidjeli osmijeh, a upravo je na tim poljima često u prvi plan isticala pozitivne misli i motivacione “injekcije”, baš kao i onda kada je zdravlje unaprijedila kao fintes instruktor, te u trenucima kada je podržala mnoge humanitarne akcije. Stoga ne čudi što podvlači da u teškim životnim momentima moramo shvatiti da neki problemi i nijesu tako krupan zalogaj - možda upravo to bude naravoučenije mnogima poslije večerašnjeg govora Vujičića. “Neka se nešto promijeni kod ljudi. Shvatimo da neki problemi, koje smatramo nerješivim, zapravo nijesu tako veliki - i rješivi su. Moramo biti pozitivni, gledati na sve s osmijehom, da on bude što je moguće duži. Uz taj duh, između dvije strane, uvijek treba izabrati onu pozitivniju”, zaključuje u motivacionom duhu Božović, kojoj će tokom programa društvo praviti i djeca iz NVO “Zračak nade” i Dnevnog centra iz Pljevalja.

Andrijana Božović prilikom jednog od gostovanja u DN

showbiz

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

PALA ZAVJESA NA MERCEDES-BENZ Fw

Foto:

U atrijumu “Capital Plaze” u Podgorici revijama dizajnera Mirjam Bernard Varge, Milene Vujačić, Donke Stankovski, Tijane Todorović i brendova “MAVI” i “Antony Morato by Paradiso” okončana je manifestacija Mercedes-Benz Fashion Week Montenegro. Veče je otvorila Mirjam Bernard Varga iz Slovenije šarenolikom kolekcijom, koju su predstavile bivše i aktuelne crnogorske misice. Manekenke su osim promovisanja kolekcije za zadatak imale i da podijele ruže publici, koje su im bile aksesoar. Za svaku pohvalu je činjenica da je Varga dovela i plus sajz modele, što se dešava prvi put u Crnoj Gori, da bi kao šlag na torti prošetala Iris Mulej, bivša Mis univerzuma i zaštitno lice ovogodišnje Nedjelje mode. Nakon toga su se prvi put prošetali modeli mlade crnogorske dizajnerke Milene Vujačić, koja se predstavila mahom svečanih haljinama. “Mislim da sam 100 odsto ugodila stilu dama, ne zato što smatram da moja ko-

lekcija nije nešto što bih ja nosila, svakako da jeste, ali opet kažem, ona je za posebne prilike. Nije nešto što možeš da obučeš svaki dan, nego za posebnu priliku. Staviš u plakar i čekaš narednu prigodnu priliku”, kazala je u ranijem intervjuu za DN Vujačić. Turski brend “MAVI” prikazao je najnoviju muško-žensku kolekciju, dok je “Antony Morato by Paradiso” predstavio mušku kolekciju, koja se uobičajeno sastojala od farmerki, košulja, jakni, pantalona i sl. I kreatorka iz Srbije Tijana Todorović se predstavila podgoričkoj publici kolekcijom “Pedeset nijansi bijele”, koja se sastojala od svečanih haljina i vjenčanica. Manifestaciju je zatvorila bivša manekenka i glumica Donka Stankovski i to kolekcijom svečanih haljina. U pauzi između revija nastupio je glumac i pjevač Slavko Kalezić i to performansom kojim je najavio novi singl, otpjevavši “Uptown funk” od Bruna Marsa i Marka Ronsona i “Formation” od Bijonse. Događaju su prisustvovale brojne zvanice iz kulturnog i javnog života.

Foto:

⌦ Marija Roganović, foto: Dejan Lopičić

Foto:

Posljednje večeri su se predstavili Mirjam Bernard Varga, Milena Vujačić, Donka Stankovski, Tijana Todorović i brendovi “MAVI” i “Antony Morato by Paradiso”

Foto:

Svečane haljine i bijonSe za kraj

Foto:

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

showbiz

zdravlje

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

PRILAGODITE SE

Pobijedite proljećni umor B ar dvije nedjelje, a realnije je mjesec dana traje prilagođavanje proljeću, pa osjećamo malaksalost, bolove u mišićima, glavobolju, a vrlo često i apatiju.

Nekako s proljeća, kada se priroda probudi, mi padnemo. Hoćemo sve i svuda, ali stalno nas prati taj osećaj umora, spava nam se, bezvoljni smo, razdražljivi. Dok neki tvrde da je to samo mit, ljekari naglašavaju da je istina. Proljećni umor nije laž i predstavlja fiziološku fazu u procesu adaptacije organizma na nove meteorološke uslove. Savjet Bečkog društva za promociju zdravlja je da se što više vremena provodi na otvorenom prostoru, na dnevnoj svjetlosti. Šet-

nja, trčanje, vožnja bicikla - sve je poželjno. Provjetravanje prostorija je obavezno, jer mozak mora da dobije kiseonik. Koliko brzo ćemo se osloboditi neželjenog umora zavisi i od ishrane, u koju bi trebalo uvrstiti što više svježeg voća i povrća bogatog vitaminima i mineralima. Judit Blahfelner, nutricionista u Bečkom društvu za promociju zdravlja preporučuje da ne čekamo da se pojave paradajz i krastavci, nego da iskoristimo bla-

Stiže na naplatu

Bar dvije nedjelje, a realnije je mjesec dana, traje to prilagođavanje, pa osjećamo malaksalost, bolove u mišićima, glavobolju, a vrlo često i apatiju. Stručnjaci kažu da se to dešava jer smo iscrpljeni od borbe sa virusima, nijesmo se još navikli na pojačanu sunčevu svjetlost, a zimi smo po pravilu pasivniji, tako da sada sve stiže na naplatu.

godeti karfiola, kupusa, šargarepe... San je veoma važan, a preporuka je da se u krevet odlazi bar sat prije ponoći, jer se u tom periodu najkvalitetnije spava.

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

trening

SAVJETI I PREPORUKA PERSONALNOG FITNES TRENERA

Da bi bio zdrav, budi aktivan Uskoro će ljeto i sve je veći broj ‘’sezonskih vježbača’’ u teretanama i fitnes centrima. Mnogi vježbaci žele da za kratak vremenski period dovedu svoju formu do željenog nivoa i upravo u takvim situacijama veliki broj njih pravi greške u toku treDušan Stupar, trener

nažnog procesa neadekvatanim planom treninga, neadekvatnim planom ishrane, lošom tehnikom izvođenja vježbi, padom motivacije i tome slično. Najbolji način da se ovakve greške izbjegnu i da se na pravilan način uđe u tre-

nažni proces jeste angažovanje personalnog (fitness trenera), bilo da se radi o običnom savjetu ili pak zakazivanju personalnog ili grupnog treninga. Benefiti ovakvog načina rada su mnogobrojni. Svako od nas je individua sa različitim potrebama. Svako ima posebne potrebe i jedinstveni put ka ostvarivanju željene forme i izgleda. Neki ljudi sami prolaze kroz taj put. Nekima je lakše da nijesu sami. Oni kroz svoj fitnes put prolaze vođeni podrškom, savjetima i nadzorom personalnog trenera. Ovakva vrsta vježbanja podrazumijeva konstantan nadzor i komunikaciju sa vašim ličnim (personalnim) trenerom, koji izrađuje individualni program vježbanja, prati vaš napredak, vodi računa o vašem zdravlju i kondiciji i pomaže Vam da ostvarite željene rezultate. Ukoliko želite ostvariti jednu ovakvu saradnju ovo su sljedeće mogućnosti: - Personalni trening (ili rad sa 2-3 klijenta)

- Grupni trening (Super Combat - Pro Gym) - Plan trening - Plan ishrane - Instruktor plivanja (individualno i grupno) - Mogućnost onlajn savjetovanja. Iz iskustva, treba istaći da klijenti koji se jednom odluče za saradnju tu saradnju i

nastavljaju, a rezultati su samo dodatni potsticaj. Pokrenite se i dođite da treniramo zajedno. Fitnes trener Dušan Stupar Informacije: telefon – 068 550 327 Mejl: dslivefitness@gmail.com Fejsbuk: Dušan Stupar Fitness

Film

34 •TVprogram 07:30 Domaćice sa Bosfora/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09.00 Praktična žena/r 09.45 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 12:15 Lud, zbunjen, normalan/r 13:00 Tačno 1 14.00 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19.25 Duoptrija 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21.05 Serija: Sinđelići 22.00 Dosije 00.15 Film: Uhvati Smatra: Brus i Lojd van kontrole

PRVA Vijesti Prve 19.00

11.45 Muzika 12.00 Vijesti 13.00 Strani dok. program 14.00 Riznica, To je Crna Gora-Ljetopis kulturne baštine 17.50 Fleš sport 18.45 Muzika 19.00 Nodi 19.30 Dnevnik 2 20.15 ABS 21.00 Serija: Gospodin Selfridž 22.00 Film 23.45 VOA – glas Amerike 00.15 Meridijani

RTCG 2 Nodi 19.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Muzika 12.00 Vijesti 12.25 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Meridijani/r 13.30 Muzika 14.05 Crtana serija: Nodi 15.00 Lajmet 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 18.00 Serija : Gospodin Selfridž 19.00 Meridijani 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 U centar 21.00 Serija: Džek Tejlor 22.00 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.35 Serija : Vikinzi 01.00 Radni dan/r

RTCG 1 Sport 19.55

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:45 Moda 15:15 Zona sumraka/r 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 16.45 Legende 18:00 Otium 18:15 Konzilijum 18:45 Aktuelno 20:00 Raskovnik 21:45 Teme i dileme/r

777 Raskovnik 20.00

07:00 10:23 11:00 11.03 13:03 13.10 13:25 15:03 16:03 17.00 17.11 17:18 18:00 18:20 18:45 19:06 20.03 21:03 22,03 23.00 00.00 01:51 02:06 02.26

Dobro jutro City kids M Minut, dva... Film Sportisimo City M Paparazzo lov Serija: Bahar City M Minut,dva... 5 minuta kuvajte sa Džajom Serija: Agencija za SIS Info monte Premijera Sportisimo Serija: Elif Serija: Bahar Društvena mreža Neobjavljene priče Farma pregled dana Farma live City M Sportisimo Film

MBC Aljezeera 21.30

Informativa

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:00 12:00 12:05 12:30 14:00 14:07 15:15 15:45 16:30 16:44 16:55 17:50 18.20 18:30 19:05 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22.30 22:35

PINK Društvena mreža 21.03

11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 13:00 Motorsport magazin 13:30 Muzika 14:30 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 19:30 Mbc muzička top lista 21:30 Aljazeera, kontekst 22:15 Nokaut 23:05 Aljazeera 22:30 Mbc muzička top lista 00:00 Zapisano u zvijezdama

Sport

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Tajne/r Vijesti u 12 Meteo centar Serija: Advokatska elita/r Vijesti u 2 Dnevnica/r Boje dana Serija Vijesti u pola 5 Ukusno a lako Serija: Tajne Serija: Mućke Bonton Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija: Crna ruža Načisto sa Petrom Komnenićem Serija: Advokatska elita Vijesti u 10 Meteo centar Sport Bonton Serija: Parovi

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VIJESTI Mućke 17.50

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

Tv NIKŠIĆ Koncert 12.30

VOA Film 5 do 5/r Ukusi života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života/r 5 do 5 Forum Club A sa sa Vesnom Rajković/r Autoshop/r DW Global 3000 /r Naslovne vijesti Atlas radija TV Konzilijum Club A sa Ksenijom Popović Forum Film 5 do 5/r TV Konzilijum/r Club A sa Ksenijom Popović/r

ATLAS Film 22.00

08:00 10:00 10:05 11:00 12:00 12:05 12:10 12:40 13:00 17:10 19:35 20:00 21:00 22:35 23:05

Jutarnji program Vijesti Divlja ljepota Glas Amerike Vijesti Time Out – emisija o sportu Emisija: Hipokratija Muzički program Film Hrana i vino Muzički program Emisija: Amfiteatar Divlja ljepota Glas Amerike Film

Tv BUDVA Muzički program 19.35

TVprogram•35

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

dANAS U gRAdU

TV PREPORUKA BRUS I LOJD VAN KONTROLE, Prva 00.15

CINEPLEXX PODGORICA Džoj 21:30; Hardcore Henry 21:00; Klan 22:00; Knjiga o džungli 15:00; 16:15; 18:15; 20:30; Kung Fu Panda 3 (sinh) 15:30; Lovac i ledena kraljica 15:40; 17:50; 20:00; 22:15; Mali Princ (sinh) 16:30; Moja velika mrsna pravoslavna svadba 2 17:45; Osveta 17:00; Pre buđenja 19:45; 22:30; Put do slave 19:15; Šefica 19:00; Zločinački um 17:20; 19:30; 21:45; Zootropolis - Grad životinja (sinh) 15:15;

Brus i Lojd su fenomenalni izumitelji ali su isto toliko smotani. Nakon što je njihov najnoviji izum misteriozno nestao, oni napuštaju laboratoriju i daju se u potragu. Naviknuti na to da po cio dan stvaraju najnoviju špijunsku tehnologiju poznatu čovjeku, biće im veoma teško da poprime osobine kao što su tajnovitost i lukavost, kao i sve ostalo što čini dobrog tajnog agenta. Obzirom da je nestao plašt nevidljivosti na kojem je dvojac nedavno radio, a kako bi bili sigurni da neće doći u pogrešne ruke, moraće da savladaju vještine pravih špijuna.

SNAGA SRCA, HBO 14.45 Ova misterija je adaptacija jedne kratke priče iz poznate zbirke kratkih priča Stivena Kinga. U ljeto 1960. godine, mladi Bobi Garfild (Anton Jelčin) proživljava avanture sa svojim najboljim prijateljima, Kerol i Salijem, kada zagonetni stanar po imenu Ted Brautigan (Entoni Hopkins) iznajmi sobu u njegovom porodičnom pansionu. Bobijeva egocentrična majka i udovica, Liz (Houp Dejvis), ne mari za svog sina, zbog čega se Bobi, koga maltretiraju lokalne siledžije, ubrzo sprijatelji sa otvorenim Tedom.

KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08.30 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ono što nekad bejaše” 10.00 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.30 Moja lepa

RTS 1, Tri boje zvuka 22.10

Srbija 14.00 Profesionalci 14.30 Sasvim prirodno 15.03 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Vojna akademija” 16.50 TV zabavnik 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Vojna akademija” 21.00 Reč na reč 22.10 Tri boje zvuka

23.00 Dnevnik 23.20 Kulturni dnevnik RTS 2 07.32 Metla bez drške 08.00 Crtani filmovi 09.47 Bili jednom pronalazači 10.15 Mali dnevnik, program za decu 10.20 Umetnost uređivanja prostora 10.47 Školski program 11.10 Život sa muzikom 11.35 U svetu 12.00 Julijan Rahlin i Gudači Svetog Đorđa 12.30 Emisija iz kulture 13.00 Trezor 14.00 Crtani filmovi 15.45 Iza sedam mora 16.15 Svetske klimatske promene 16.45 Obrazovni program 17.25 Odbojka, finale plej ofa 19.00 TV lica 20.00 Život i standardi 20.15 Metropolis 20.45 Izbori 2016 - predstavljanje stranaka HRT 1 10.20 Dokumentarni film 11.43 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.25 Serija: “Italijanska nevesta” 13.12 Dr Oz 14.00 Društvena mreža 15.13 Serija: “Dobra žena” 16.00 Lavirint 16.50 Hrvatska uživo 17.36 Život je lijep 18.11 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.03 Susreti

s autizmom 20.58 Serija: “Dobra žena” 21.48 Otvoreno 22.33 Dnevnik 22.56 Sport 23.00 Vrijeme 23.11 Ta divna Francuska 00.11 Serija: “Porodičnobreme” HRT 2 10.30 Serija: “Luda kuća” 11.00 Serija: “Čarolija” 12.00 Serija: “Don Mateo” 12.55 Film: “Apsolutna nula” 15.00 Smočnica u vrtu 15.35 Zavolite svoj vrt uz Alana Tichmarsha 16.00 Regionalni dnevnik 16.43 Odbrojavanje do Ria 17.11 Serija: “Luda kuća” 18.19 Budućnost je već počela 18.22 Garaža 18.50 Serija: “Ne dao Bog većeg zla” 19.29 Garaža 20.00 Pod otvorenim nebom: Kambodža 21.07 Film: “Čovek bez lica” 23.05 Serija: “Skot i Bejli” HBO

HRT 1, Otvoreno 21.48

10.35 Film: “Kandidatura” 13.05 Film: “Lego” 14.45 Film: “Snaga srca” 16.25 Film: “Savršeni muškarac” 18.00 Film: “Čovek ptica” 20.00 Film: “Kometa” 21.35 Kako smo preživeli: Polis 23.00 Film: “Vozač limuzine” FOX LIFE 11.00 Serija: “Nova devojka” 12.00 Serija: “Trka za životom” 13.50 Najbolji kuvar 14.40 Serija: “Kuvanje bez granica” 14.55 Serija: “Darma i Greg” 15.20 Film : “Za koga sam se udala” 17.10 Serija: “Ružna Beti” 19.00 Serija: “Privatna praksa” 20.00 Serija: “Nova devojka” 21.00 Serija: “Trka za životom” 22.00 Serija: “Uvod u anatomiju” FOX CRIME 12.50 Serija: “Nova šansa” 13.50 Serija: “Ubrzana istraga” 14.50 Serija: “Istrage gospođice Fišer” 15.55 Serija: “Vojni advokati” 16.55 Serija: “Forenzičari” 18.00 Serija: “Betl Krik” 19.00 Serija: “Nepouzdani agenti” 19.55 Serija: “Zločinački umovi” 20.50 Serija: “Smrt u raju” 22.00 Serija: “Rouzvud” ARENA SPORT

SPORT KLUB, Tenis: ATP Barselona 13.30 13.00 Fudbal: Frosinone - Inter 14.45 Fudbal: Partizan - Mladost 16.30 Emisija: Put u Rio 17.00 CONTENEDERS: Ep 09 17.30 Fudbal: Volfsburg - Real Madrid 19.30 Fudbal, Super liga Srbije, pregled 2. dela sezone 20.30 Automoto, ABS šou 21.00 Boks. Entoni Džošua - Čarls Martin 22.55 Arenasport vesti 23.30 Fudbal, pregled Lige Evrope SPORT KLUB 10.00 Evroliga: Crvena zvezda - CSKA 12.00 Tenis: VTA Štutgart, osmina finala, prenos 13.30 Tenis: ATP Barselona i VTA Štutgart, osmina finala, prenos 19.30 Program iz studija 20.45 Evroliga, plej of, prenos 22.30 Evroliga, program iz studija 23.00 Vesti 23.30 NBA Action 00.00 Fudbal: Arsenal - Vest Bromvič

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

VICEVI liko je glasnije mogla. - Sram te bilo”, drekne sudac: “kazniću te za prđenje. - Nisam prdnula druže sudija! Jeste li me vijdeli da prdim? - Nisam vidio ali sam čuo. *** Prolaze 2 pandura preko tramvajske pruge, pa pita jedan drugog: - Kako, bre, stoji ova vrana na žici, a ne ubije je struja? - Nisi ti vidio, maloprije je prošao tramvaj i pokupio svu struju. *** Ide plavuša sa peglom u ruci. Sretne prijateljicu koja je pita: - Gdje si pošla sa tom peglom? - Ma ne mogu više da razmišljam da li sam je isključila ili nisam. ***

- Čujem praviš band? - Da zapravo quartet. - To znači da vas je četvoro u bandu? - Troje - Kako troje!? - Ja i moj brat. - Šta?! Stani malo... zar imaš brata? - Nemam ...zašto pitaš? *** Žena stoji ispred sudije ,tužila muža za nevjerstvo: - Druže sudija, moj muž ide sa drugim ženama. Tražim razvod! - A dali si ga ikad vidjela sa drugom ženom”, upita sudac? - Nisam druže sudija, ali sam čula. - E to ne važi, mora da ga uhvatite na djelu. ... Žena ljuta vidi da nema šanse kod sudije pa prdne ko-

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3461

3 9

Play sudoku online at:

2016-04-04

Medium level

4 4

6 8 6

9 2

9Puzzle 8 1 solution: 4 7 5 4 2 5 9 3 8

Medium level

5 9 8

9 1

7 1

5 8 2 6 7 3 4 1 9 Sudoku puzzle No. 3460 2016-04-03

2016-04-05

3 1

Sudoku puzzle No. 3459 2016-04-02 Daily Sudoku puzzle No. 3462

8 1 5 7 4 2 9 6 www.sudokukingdom.com

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

8 3

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Word Search Puzzle #E329LF

AGREED Agreed ALBUM Album AROMAS AWNING Aromas BIDES CITIES Awning CREEPY Bides DEMOLISH FIFTH Cities FLASHES Creepy FUDGE GNATS Demolish GRAVEST Fifth HEIRS

INSISTED Gravest

Flashes

Noisy

Fudge

Onsets

Gnats

Paroling

LIBEL HeirsLINKED LOOKS Insisted LOOTS Libel MUMBLED NATIVE Linked NOISY LooksONSETS PAROLING LootsPERVERTS PHOTON Mumbled PILOTS Native POISE

Perverts PUMICES Spell

RATTLED REMEDIALSplit REUSES Swipe Pilots SEEMS SILOS Poise Tamed SIPPED Pumices SKINS Toughen SPELL Rattled Tract SPLIT Remedial SWIPE Truest Reuses TAMED Tubes TOUGHEN Seems Upside TRACT Photon

Silos

Wallowed

REBUS Skins

Sipped

HOROSKOP OVAN Ušli ste u period koji je odličan za sticanje, bilo da se radi o materijalnim ili duhovnim vrijednostima. Neki će dati prednost ovim prvima, ali će biti u situaciji da na ekskluzivan način i troše

BIK Puni ste optimizma praćenog jakom voljom da završite ono što ste započeli. Morate korigovati pojačanu dozu egoizma, posebno u odnosu prema partneru. Zar niste primjetili da pokušava da izmakne vašoj kontroli

BLIZANCI Posao i učenje zasad su jedini segmenti života koje držite pod kontrolom. Za početak nije loše, jer ćete uskoro uspostaviti sklad i sa partnerom. Pošto to zavisi samo od vas, čim se oslobodite obaveza, okrenućete se ljepšoj strani života

RAK Slobodno vrijeme provodite u dobrom raspoloženju, jer ste svjesni sebe i svojih vrijednosti. To vas drži, samo je pitanje dokle. Uspjeh neće izostati. Većina pripadnika ovog znaka završava sa uspjehom davno započete projekte

LAV

I dalje nižete uspjehe. Stalo vam je ne samo do toga da vas okolina cijeni već i do novca. Morate voditi računa o onome od čega se živi. Ušli ste u povoljan period po pitanju javnog rada, tako da nikako nećete ostati neprimijećeni

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Osa mi naudi

ENIGMATIKA

Period je povoljan za one koji se bave pravima, filozofijom ili proučavajem stranih jezika. U ovim oblastima postići ćete uz minimum napora maksimalne rezultate. Iako ste praktični, lako možete zapasti u situaciju koja će blokirati ovu vašu osobinu

VAGA Problem je u tome što ne znate šta hoćete kad su brak i ljubav u pitanju. Okrenite se umjetnosti i svijetu mašte. Možda tamo i nađete sebe. Stvarnost ne obećava mnogo, ali je realna

ŠKORPIJA Mnoge usamljene Škorpije napokon će shvatiti prednost života u bračnoj zajednici. Ukoliko nisu legalizovale vezu, eto prilike! Ukoliko ovih dana sklapate brak, šanse da imate koristi od te veze više su nego evidentne

STRIJELAC Ušli ste u nov posao, u kome do izražaja dolaze vaše organizatorske sposobnosti. Na izvjestan način ćete se i emotivno srediti. Svojim nezadovoljstvom ste uticali na porodične odnose

JARAC Moć vaše koncentracije je pojačana, pa je iskoristite na pravi način. Radite poslove za koje ste do juče mislili da su nemogući. Uspjeh će doći, a samim tim i zadovoljstvo. Nema ničeg ljepšeg od toga kad ste zadovoljni samim sobom

VODOLIJA Rešavate porodične probleme. Potreba za sigurnošću materijalne prirode trenutno je naglašena. Nesigurnost vješto prikrivate. Ne želite da iko o vama stvori utisak kao o slaboj i neuspješnoj osobi, ali u tome pretjerujete

RIBE Shvatate da jedino mijenjajući ambijent možete sa uspjehom da se oporavite od stresa koji potiskujete. Planirate putovanje. Saznanje da na neke stvari teško možete da utičete dovodi vas u očaj. Pokušaćete da u društvu istomišljenika zaboravite na probleme

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P Najbolja ponuda nekretnina u Podgorici. Best Real Estate offer in Podgorica. www. c21fresh.me. Mob: +382 69 090 080 Dalmatinska INGCON, 26m2, 69m2; Delta / Čelebić 43m2 - 52.500€, 30m2, 50m2, 65m2, 117m2 / Zetagradnja 46m2, 72m2; Zetagradnja Blok VI, 52m2/IX - 1.100€/ m2. Tel: 069/100-268, 067/207-047 Stari Aerodrom: Normal u izgradnji 38m2, 40m2, 42m2, 43m2, 63m2, 70m2 - 900 do 950€/m2; useljivi 43m2, 63m2 - 950€/ m2; Zetagradnja: 41m2/II 43.000€. Tel.067/260-391, 069/022-070 Gradnja Promet, Ljubović 26m2, 43m2, 44m2, 48m2, 55m2, 64m2, 76m2, 95m2, 102m2 - od 900€ do 1.000€ po m2; V&B Invest Zabjelo Ljubović: 42m2/I - 37.000€; 70m2/I - 70.000€. Tel. 068/805-303, 069/100268, 067/207-047

Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974367 Prodajem garsonjeru u zgradi Kolašin - naselje Polje, 29m2, drugi sprat, sa stvarima, 20.000 eura. Tel.069/447-102 Prodaje se garsonjera u soliteru pored Gintaša, 20 kvadrata. Kontakt 067/309490, 067/855-253 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220

I Agenciji „Century21Fesh“ potrebni nenamješteni i namješteni stanovi, kuće i poslovni prostori za izdavanje i prodaju. Tel.067/207-047, 069/403-905 Najbolja ponuda stanova, kuća i poslovnih prostora za zakup po povoljnim cijenama kao i prodaja poslovnih prostora. Tel.067/260336, 069/279-406 Izdajem stan u Budvi, 29m2, 150m od mora. Za najviše 3 osobe. Kontakt 069/682838, 068/605-453 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

PLACEVI

PLOVILA

Prodajem imanje selo Bajovo Polje i kuću 56 kvadrata. Tel.067/898-614

Prodajem gumeni čamac 5-2,5m, motor džonson, može odvojeno. Tel.067/503-661

Prodajem livadu 1.700m2 i maslinjak - 100 stabala na 4.500m2 (put i voda). Pogled na more. Bar. Tel.069/079-056 Mali plac Žabjak, centar, 1/1, gradnja. Tel.068/113-516

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana «Anovi», 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura.Tel.069/411-797

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

39 31

MALI OGLASI

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549 Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809806 APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Rashladna komora nultog režima, 165 kubika, Bitzer/Gunter, uvoz iz Njemačke. Prokromska vrata i podovi, paneli 12 cm, elektronika. Bijela, cijena 9.000! Tel.068/421-589 MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910-900 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 POSAO Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

RESTORANU U PODGORICI potrebni: • konobari, • šankeri, • pomoćni šankeri, • kuvari, • pomoćni kuvari, • hostese i • higijeničarke. Sve informacije možete dobiti od 8-16h na tel. 067 12 21 21

“IMPERIO” d.o.o. Nikšić oglašava potrebu za: 2 trgovca (rezidenti i nerezidenti) Butik TQ “Plaza“ i Stari grad – Budva. Na duži period, sa radnim iskustvom u trgovini! Tel:040/212-026. E-mail: ibon@t-com.me RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101460 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

ŽIŽIĆ POKAZAO TALENAT U BRUKLINU Nikola Žižić je 15. aprila učestvovao na Ol-star meču u Bruklinu, koji je završnica čuvenog “Džordan brend klasik” kampa. U susretu 20 najboljih evropskih i svjetskih igrača rođenih 2000. godine, “Bijeli tim” za koji je nastupao crnogorski košarkaš, poražen je od “Crnog tima” 73:85. Član Barselone je meč počeo u startnoj petorci, a za 23 minuta na parketu je upisao šest poena uz deset skokova. “Super sam se proveo u Njujorku. Sve je bilo odlično organizovano, uslovi su bili vrhunski. Veoma sam zadovoljan minutažom i činjenicom da sam bio prvi centar, a mislim da mi je i učinak bio odličan obzirom na broj ‘uzetih’ šuteva”, rekao je Žižić za specijalizovani portal www. kosarka.me. “Džordan brend klasik” prvi put je organizovan 2002. godine u organizaciji Majkla Džordana i njemu su učestvovalo velike zvijezde, a tada ekstra talenti - Karmelo Entoni, Krisa Pola, Blejka Grifina, Entonija Dejvisa... Bivši član “Džokera” je drugi crnogorski košarkaš koji je nastupio na ovoj reviji, jer je prije dvije godine Ognjen Čarapić bio dio trodnevnog spektakl u Bruklinu. A.K.

TIP 1

DANA 2

Gent - Anderleht

kvota 1,80

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

NAŠA NAJBOLJA TENISERKA SE PLASIRALA U ČETVRTIFNALE TURNIRA

Bravo, Danka, sada možeš Maratonski meč igran dva sata pripao je našoj djevojci! Danka Kovinić se plasirala u četvrtfinale VTA turnira u Istanbulu pobijedivši Cvetanu Pironkovu 7:5, 7:6 (7:4)! Novljanka je poslije prvog kola u kojem je lako pobijedila Kurumi Naru

imala znatno teži meč, gdje je viđeno čak devet brejkova u samo dva seta! Nije naša najbolja teniserka idealno je ušla u duel protiv rivalke iz Bugarske koja je 97. igračica svijeta - Pironkova je brzo stigla do 3:0, Danka je vratila jedan brejk, a

onda je pri rezultatu 5:2 oduzela servis protivnici i vezala nevjerovatnih pet gemova! Sličan početak je bio i u drugoj dionici meča - Kovinić je opet neshvatljivo loše otvorila set, gubila sa 3:1, ali opet je uslijedila strašna igra pomoću

koje je došla do 5:4 i servirala za meč! U tim trenucima je imala 0:30, ali bugarska igračica se vratila i odvela duel u taj-brejk. Ipak, naša teniserka je imala dovoljno kvaliteta, snage i koncentracije da ne dozvoli izjednačenje!

FINALE BALKANSKE LIGE DRUGI MEČ PIROVA POBJED

Na momente je istorija b ⌦ Alen Kasmić

Malo je falilo: Lamont Džouns u duelu sa Dali su sve od sebe, u neko- Džejsonom Vošburnom na sinoćnjem meču liko navrata bili blizu istorijskog preokreta, ali zaostatak iz prvog meča je jednostavno bio prevelik - košarkaši Mornara savladali su ekipu Sigala (75:68), ali su zbog poraza iz prvog duela ostali bez pehara u Balkanskoj ligi. Prištinska ekipa je tako drugi put uzastopno stigla do trofeja u ovom takmičenju. Ekipa Đorđija Pavićevića je od početka meča krenula sa agresivnom igrom i to se isplatilo - u petom minutu su imali +7 (14:7), a u sedmom minutu i najveću prednost 17:9. Na početku druge dionice sinoć super raspoloženi Balša Radunović je poentirao za +10 (25:15) i tada se činilo da je cilj dostižan. Međutim, Džejson Vošburn i društvo su brzo odgovorili i stigli do preokreta (28:29), a tu prednost su uvećali do odlaska na odmor (35:39). “Odigrali smo dobar meč, ali velika razlika iz Prištine nas je koštala titule. Mislim da ne bi bilo nezasluženo da smo i noćas osvojili titulu, jer smo to zaslužili igrama kako večeras, tako i tokom čitave godine. Iza nas je odlična sezona u u napadu. Na kraju tog peBalkanskoj ligi i sada se okrerioda je još jednom bilo +10 i tada se činilo da će do kraćemo crnogorskom šampionatu”, rekao nam je Miloš Loja dotući aktuelnog šampipičić nakon meča. ona. Ali ishitrene odluke u Savjeti stručnog štaba na napadu i nekoliko grešaka poluvremenu je uticao na u odbrani i Sigal je smanjio prednost na šest poena. igrače Mornara, jer su treći SKOKA IMALI SU KOŠARKAŠI “Na +10 smo imali priliku period odigrali kao u transu MORNARA NA SINOĆNJEM ME- 20:8. Agresivna odbrana po da napravimo još veću razliČU, NASPRAM 36 SIGALA cijelom terenu i raspucano ku, ali nijesmo donosili do-

bre odluke što su oni iskoristili”, istakao je Lopičić. Pokušali su Lamont Džouns i društvo da ponovo krenu u stizanje razlike, zakucavanjem Lopičića imali i 11 poena prednosti, ali to je bio maksimum jer je protivnik na drugoj strani iskoristio slobodna bacanja i stigao do trofeja.

U ISTANBULU

ĹĄ do kraja

Poena na VTA listi je obezbijedila Danka KoviniÄ&#x2021; nakon ove dvije pobjede u Istanbulu. Podsjetimo, prema posljednjoj aĹžuriranoj tabeli bila je 60. igraÄ?ica svijeta sa 1008 bodova.

U sljedeÄ&#x2021;em kolu Danka Ä&#x2021;e igrati protiv Marije Sakari. RijeÄ? je o teniserki iz GrÄ?ke koja se nalazi na 127. mjestu VTA liste, a u Istanbulu je â&#x20AC;&#x153;glavna facaâ&#x20AC;?, jer je u premijernom kolu eliminisala prvo nositeljku turnira Anu Karolinu Ĺ midlovu. U.R.

KoviniÄ&#x2021;

DA MORNARA U BARU 75:68

bila tako blizu MORNAR

23 12 22 18 15 24 8 21

SinoÄ&#x2021;nji meÄ? u fino ispunjenoj â&#x20AC;&#x153;Topoliciâ&#x20AC;? pratili su selektor Crne Gore Bogdan TanjeviÄ&#x2021; i naĹĄa najveÄ&#x2021;a zvijezda, Nikola VuÄ?eviÄ&#x2021;. TakoÄ&#x2018;e, prije meÄ?a su Ä?elnici Balkanske lige uruÄ?ili priznanje crnogorskom sudiji Zoranu Ĺ utuloviÄ&#x2021;u koji na kraju ove sezone zavrĹĄava 17 godina dugu karijeru.

DĹ˝UDO 20 MEDALJA ZA PODGORIÄ&#x152;ANE

Impresivna Stara VaroĹĄ Na humanitarnom dĹžudo turniru â&#x20AC;&#x153;Sveti Nikolaâ&#x20AC;? posveÄ&#x2021;en povrijeÄ&#x2018;enom dĹžudisti Davoru VukoviÄ&#x2021;u takmiÄ?ari Stare varoĹĄi Volkana ostvarili su joĹĄ jedan fenomenalan rezultat - 20 medalja uz 14 finala. UÄ?enici braÄ&#x2021;e JokmanoviÄ&#x2021;, Mladena i Marka, osvojili su deset zlatnih, Ä?etiri srebrne i ĹĄest bronzanih ĹĄto je ovom klubu donijelo pehar za drugu najuspjeĹĄniju ekipu na turniru. Dvostruke zlatne medalje osvojile su Marija Ĺ˝iĹžiÄ&#x2021; i Gabrijela PobriÄ&#x2021;, a po jedno zlato osvojili su BoĹžidar MarkoviÄ&#x2021;, Mirko MuratoviÄ&#x2021;, Iza-

bela PobriÄ&#x2021;, Ana PopoviÄ&#x2021;, Branka MujoviÄ&#x2021; i Anastasija JovanoviÄ&#x2021;. Srebrom su se okitili Lazar MagovÄ?eviÄ&#x2021;, Stanko MujoviÄ&#x2021;, Damir RedĹžepagiÄ&#x2021; i Nemanja AleksiÄ&#x2021;, dok su bronzani bili Marko Ĺ˝iĹžiÄ&#x2021;, Bogdan MujoviÄ&#x2021;, Pavle VukÄ?eviÄ&#x2021;, Marijo VukÄ?eviÄ&#x2021;, Luka VojvodiÄ&#x2021; i Damjan MitroviÄ&#x2021;. â&#x20AC;&#x153;Cilj nam je bio da ĹĄto masovnije podrĹžimo humanitarni karakter turnira u znak solidarnosti i podrĹĄke povrijeÄ&#x2018;enom kolegi. UbuduÄ&#x2021;e Ä&#x2021;emo nastojati da u ĹĄto veÄ&#x2021;em broju podrĹže takmiÄ?enja ovakvog motiva i karakteraâ&#x20AC;?, saopĹĄteno je iz podgoriÄ?kog kluba. A.K.

SIGAL

75 68

Ä&#x2020;aliÄ&#x2021; 5 DĹžouns 22 RadunoviÄ&#x2021; 20 Sampson 5 VujoĹĄeviÄ&#x2021; 2 MijoviÄ&#x2021; 5 MugoĹĄa 6 DamjanoviÄ&#x2021; 5 LopiÄ?iÄ&#x2021; 5 MikoviÄ&#x2021; PeroviÄ&#x2021; HadĹžibegoviÄ&#x2021; Trener: Ä?orÄ&#x2018;ije PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;

SPORT

Ä&#x152;ETVRTAK, 21. 4. 2016.

Kemp 2 VoĹĄburn 24 BeriĹĄa 15 Marinov 6 Abukar 6 Voren 11 Azemi 4 Peci Sinani Jakupi Trener: Antonis Konstantinidis

BAR - Dvorana: SC â&#x20AC;&#x153;Topolicaâ&#x20AC;?. Gledalaca: 2300. Sudije: Marijus Ciulin (Rumunija), Ventislav Velikov (Bugarska), Gjorgos Pursanidis (GrÄ?ka). Slobodna bacanja: Mornar 11-17 (64,71%), Sigal 1819 (94,74%). Ĺ ut za dva: Mornar 20-44 (45,45%), Sigal 22-40 (55%). Ĺ ut za tri: Mornar 8-30 (26,67%), Sigal 2-20 (10%). Skokovi: Mornar 20+24, Sigal 10+26. Asistencije: Mornar 13, Sigal 12. Ukradene lopte: Mornar 7, Sigal 8. GreĹĄke: Mornar 13, Sigal 16. Blokade: Mornar 4, Sigal 3. Faulovi: Mornar 24, Sigal 21.

TakmiÄ?ari Stare VaroĹĄi Volkana sa trenerima Mladenom i Markom JokmanoviÄ&#x2021;em Peti Mils

San Antonio se poigravao sa Memfisom San Antonio je odradio domaÄ&#x2021;i zadatak protiv Memfisa - â&#x20AC;&#x153;mamuzeâ&#x20AC;? su nakon prvog meÄ?a bile ubjedljive i u drugom (94:68) i poveli su 2:0 u seriji. Peti Mils je bio najefikasniji sa 16 poena, dok je Kavai Lenard ubacio 13. Na drugoj strani najraspoloĹženiji je bio Toni Alen sa 12 koĹĄeva. â&#x20AC;&#x153;Moramo da uradimo neĹĄto da promijenimo sliku. Ovo izgleda jako loĹĄeâ&#x20AC;?, rekao je bek Memfisa Met Barns. Na istoku Atlanta nije imala problema protiv Bostona (89:72). Koliko su â&#x20AC;&#x153;houksiâ&#x20AC;? dominirali govori podatak da je Boston u prvoj Ä?etvrtini ubacio samo sedam poena, a primio 24. Atlantu su do drugog trijumfa protiv â&#x20AC;&#x153;seltiksaâ&#x20AC;? vodili Al Horford i Kajl Korver sa po 17 poena. SEMAFOR: San Antonio â&#x20AC;&#x201C; Memfis 94:68 (2:0), Atlanta â&#x20AC;&#x201C; Boston 89:72 (2:0). A.K.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.00h 13.30h 20.45h

WTA Ĺ tutgart, tenis ATP Barselona, WTA Ĺ tutgart, tenis Barselona - Lokomotiva, koĹĄarka

SPORTKLUB 2 13.30h 20.45h

ATP Barselona, WTA Ĺ tutgart, tenis Arsenal - VBA, fudbal

SPORTKLUB 3 17.30h 20.30h

Kalev - Zenit, koĹĄarka Sosijedad - Levante, fudbal

ARENASPORT 1 20.30h 02.45h

Gent - Anderleht, fudbal River Plata - Truhilanos, fudbal

ARENASPORT 3 17.00h 02.30h

Osijek - Slaven, fudbal Santos (AP) - Santos (SP)

ARENASPORT 4 20.45h

Milan - Karpi, fudbal

EUROSPORT 14.00h 20.00h

SP Ĺ efild, snuker SP Ĺ efild, snuker

EUROSPORT 2 14.30h

Trka oko Hrvatske, biciklizam

SPORT

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Metak iz Baltimora zadivio planetu

Zvaničan poster Olimpijskih igara predstavlja specifičan duh Igara i samog Minhena kao domaćina. Dizajn podsjeća na modernu arhitekturu sportskih objekata, a stil i boje su namjenski jednostavne i čiste. U pozadini se vidi centar čuvenog Olimpijskog tornja. Napravljeno je oko 5.000 primjeraka.

XXXI OLIMPIJSKE IGRERIO IGRE RIO 2016 2016 5 5 21. AVGUST RUKOMET

U finalu rukometnog turnira reprezentacija Jugoslavije (na slici u olimpijskom selu) savladala je Rumuniju 14:13.

Olimpijske igre u slikama

PLIVANJE

Legenda za sva vremena: Amerikanac Mark Špic u Minhenu je osvojio sedam zlatnih medalja

Minhen

NJEMAČKA 1972. 26. avgust 10. septembar

SPORT

Foto:

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

JOŠ 106 DANA

BROJ DRŽAVA UČESNICA

121

RVANJE Den Gejbl (lijevo), američki rvač, do zlata je stigao ne izgubivši ni jedan jedini poen.

BROJ SPORTISTA

ATLETIKA Finac Lase Viren bio je najbrži na 5.000 i 10.000 metara, a istu stvar je ponovio i četiri godine kasnije u Montrealu

7.134

KOŠARKA

U kontroverznom finalu punom čudnih odluka arbitara tim SSSR-a bio je bolji od SAD (51:50)

BROJ SPORTOVA

21 50

NAJVIŠE ZLATNIH MEDALJA SSSR

NAJVIŠE MEDALJA UKUPNO SSSR

PLIVANJE

Australijanka Šejn Gould osvojila je tri zlatne medalje, srebro i bronzu sa svega 15 godina

BOKS Gvozdena ljevica jugoslovenskog boksa: Mate Parlov u finalu je u drugoj rundi “patosirao” Kubanca Karilja

SPORT

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

Sa jučerašnjeg sastanka u prostorijama KSCG

Igranje u Evrokupu = suspenzija KOŠARKAŠKI SAVEZ SE KONAČNO OGLASIO I POSLAO JASNU PORUKU BUDUĆNOST VOLIJU

Konačno se oglasila naša kuća košarke i postupila je kao i većina saveza u regionu! Na jučerašnjem sastanku čelnika saveza i predstavnika klubova je donešena odluka - svim klubovima, članovima Košarkaškog saveza Crne Gore zabranjuje se učešće u Evrokupu! “Na osnovu odluke Borda Fiba Evrope od 20.03.2016. godine i dopisa Fiba Evro-

pe od 24. marta i 15. aprila 2016. godine, poštujući obaveze koje KSCG kao član Fiba ima, Izvršni odbor donosi odluku o zabrani učešća svih klubova - članova KSCG u Evrokupu”, stoji u saopštenju koje je potpisao predsjednik IO Veselin Barović. “U skladu sa ovom Odlukom, ukoliko neki klubčlan KSCG potpiše ugovor/ sporazum sa ECA ili bilo ko-

jim drugim pravnim subjektom koji je u relaciji sa ECA ili uzme učešće u Evrokupu, automatski se suspenduje iz članstva KSCG. U tom slučaju, eventualna suspenzija će se odnositi na učešće u takmičenjima svih selekcija kluba koji je suspendovan”. Ova zabrana se odnosi na Budućnost Voli koja je nastup u drugom po veličini evropskom takmičenju iz-

Na osnovu odluke Borda Fiba Evrope od 20.03.2016.godine i dopisa Fiba Evrope od 24. marta i 15. aprila 2016. godine, poštujući obaveze koje KSCG kao član Fiba ima, Izvršni odbor donosi odluku o zabrani učešća svih klubova - članova KSCG u Evrokupu

BEZ DRAME U PRVOM MEČU FINALA PLEJ OFA

HERCEG NOVI - Bazen: “Jadran Škver”. Gledalaca: 100. Sudije. D. Adžić, Mišković. Igrač više: Jadran Carine 5 (3), Budva 6 (2). Peterci: Budva 1 (1). Rez. po četvrtinama: 5:1,1:2, 4:1, 2:1. Jadran Carine: Kandić (osam odbrana), Ukropina 2, Popadić 1, Kovačić 1, Vidović 2, Moskov 2, Banićević, Porobić, Radović, Ranđić 2, Petrovski, Pješivac 1, Popović (dvije odbrane), Spaić 1. Trener: V. Gojković. Budva: Mi. Konatar (sedam odbrana), Manojlović, M. Mitrović, Vujašević 1, B. Mitrović 2, S. Ćetković 1, Dragović, Đurđić, Kovačević, Radanović 1, P. Ćetković, Franeta, Krivokapić (dvije odbrane), Ćupić. Trener: D. Pejaković. Ono što se moglo naslutiti i prije starta plej-ofa desilo se već u prvom meču finalne serije! Vaterpolisti Jadran Carina klasa su za sebe u crnogorskim vodama, momci Vladimi-

Foto: Radoje Milić

Jadran Carine moćno do 1:0

Stefan Vidović ra Gojkovića moćno su krenuli u odbranu krune, sa laganih i čistih 12:5 stigli do 1:0 u finalu protiv Budve. Da neizvjesnosti na otvorenom bazenu na Škveru neće biti bilo je jasno već poslije prve četvrtine koji su Novljani riješili sa ubjedljivih 5:1, da bi u trećem periodu bilo 10:4, kada je (ako ga je i bilo) pitanje pobjednika i riješeno...

Stefan Vidović, Nikola Moskov, Aleksa Ukropina i Miroslav Ranđić sa po dva gola bili su najefikasniji u pobjedničkom timu. Na drugoj strani isti učinak imao je Blažo Mitrović. Serija se sada seli u Budvu, gdje se u subotu igra drugi meč, dok je treći na programu 3. maja u ponovo u Herceg Novom. K.B.

borila kroz ABA ligu. “U slučaju da se odluke Borda Fiba Evrope od 20.03.2016.godine principijelno ne sprovedu, u dijelu zabrane nastupa seniorskim nacionalnim selekcijama, Košarkaški savez Crne Gore ostavlja mogućnost klubovima da se sami izjasne gdje žele da se takmiče (Fiba Liga šampiona, Fiba kup, Evroliga, Evrokup), tj. odlu-

IGRAČI LOVĆENA PREKINULI BOJKOT

Sudbina rukometaša u rukama Monteputa i Vlade Posrtanju crnogorskog sportskog velikana ne nazire se kraj, ili možda nazire - ako pitate čelnike rukometnog kluba Lovćen. Igrači cetinjskog kluba, koji je nekada igrao četvrtfinale Lige šampiona i u čijem su dvorištu padali San Antonio, Kil i ostali, prekinuli su bojkot nakon dva dana. Ali, ne zato jer je (makar) jedna od šest neisplaćenih plata “legla”, već zato jer je predsjednik kluba Miodrag Koljević na jučerašnjem sastanku (ponovo) obećao da će novac uskoro ugledati prazne džepove rukometaša, a oni od-

lučili da i dalje igraju za svoj klub i obraz, kako bi odbranili titulu šampiona. Rukometašima je rečeno da je “pitanje vremena” kada će stići pomoć u vidu od 60.000 eura od Monteputa, ali da Vlada Crne Gore mora da odobri pomenuti iznos kako bi nekadašnji gigant preživio još jednu sezonu, u kojoj nema čak ni moralnu podršku Opštine Cetinje. Tako će tim Ranka Bane Popovića nastaviti crnogorski šampionat, a u narednom kolu dočekuju rivala za trofej Budvansku rivijeru. A.P.

SPORT

45 D Š 50 AN

XVI EVROPSKO PRVENSTVO

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) MJESTO GDJE JE KRENULA ČAROLIJA U SUSRET EVROPSKOM PRVENSTVU

Od Francuske do Francuske

prezentacije umjesto dosadašnjih 16, koje su smještene Još tačno 50 dana ostalo je u šest grupa. Najbolje dvije, do početka 16. Evropskog pr- kao i četiri najbolje trećeplavenstva u fudbalu, koje će se sirane plasraće se u osminu igrati od 10. juna do 10. ju- finala, nakon čega slijedi čela 2016. godine. Ljubitvrtfinale, pa polufinatelji loptanja željle i veliko finale 10. no iščekuju velijula na Stad de Franseu. Isti se ki spektakl, koji sistem koriće se treći put stio na Svjetu istoriji odrskim prvenžati u FrancuPUT FRANCUSKA skoj (pobijestvima od 1986. ĆE BITI DOMAdila kandidate do 1994. godiĆIN EVROPSKOG Italiju, Tursku, ne, a gledaćemo PRVENSTVA. dok su Norveška 51 utakmicu, što je i Švedska odusta20 više nego do sada, le). Prvi put EP je a Španija će brana istom mjestu niti trofej osvojen u Ukrajini održan 1960. (osvojio SSSR), i Poljskoj. a zatim i 1984. Novi sistem kada je trijumdonio je veliku EURO BIĆE ODRŽAN fovao domaćin. priliku srednje U FRANCUSKOJ Kontinentalno rangiranim selekcijama da iznadmetanje prvi bore plasman preput će brojati 24 re-

⌦ Aleksandar Popović

16.

ko kvalifikacija (dvije prvoplasirane uz najbolju trećeplasiranu izborile su Euro direktno, a ostale trećeplasirane igrale baraž), u kojima je Gibraltar prvi put učestvovao.

Predstavljeno je 10 stadiona na kojima će se igrati Euro, a to su tereni u Parizu, Sen Deniju, Lensu, Lilu, Lionu, Sent-Etjenu, Bordou, Tuluzu, Nici i Marselju. Žrijeb za Euro održan je

12. decembra 2015. u kongresnoj pariškoj palati, gdje su formirane grupe A, B, C, D, E i F, dok je kao zvanična maskota prvenstva proglašen “Super Viktor” dječak superjunak.

SPORT

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

ŠETNJA JUVENTUSA, PREOKRET ROME

BARSELONA DEMOLIRALA LA KORUNJ

Probudila se kat

Princ spasio vučicu MERSISJAD DERBI

Moćni Liverpul vlada gradom Junak Rome: Franćesko Toti Po ivici pakla plesala je Roma protiv Torina u Rimu. “Bikovi” su dva puta vodili (1:0 i 2:1), a onda je u 86. minutu neponovljivi Franćesko Toti zamijenio Seidu Keitu i nastao je lom! “Princ Rima” je već minut kasnije poravnao iz blizine na 2:2, a u 89. iz penala režirao preokret i donio “vučici” važnu pobjedu. Đenova je pogotkom Sebastijana De Maja u 77. srušila Inter, kojem nije pomogao u posljednjih 10 minuta ni rezervista Stevan Jovetić. Juvetus je rutinski pregazio Lacio (3:0) preko Marija Mandžukića i Paula Dibale (dva gola) i nastavio lagani hod pre-

SEMAFOR Sasuolo - Sampdorija 0:0 Palermo - Atalanta 2:2 Udineze - Fiorentina 2:1 Kijevo - Frozinone 5:1 Empoli - Verona 1:0 Đenova - Inter 1:0 Juventus - Lacio 3:0 Roma - Torino 3:2 Milan - Karpi (večeras, 20.45h)

ma petom uzastopnom skudetu (ima devet bodova više od Napolija četiri kola prije kraja). “Perfektna noć i perfektni Juve. Ne zaustavljamo se i idemo po titulu”, jasan je Dibala. A.P.

CRNOGORSKI NAPADAČ POGODIO U LŠ

Boske pogurao Seul

Bez obzira što je u ozbiljnim fudbalskim godinama (34), Dejanu Damjanoviću to ne smeta! Iskusni reprezentativac Crne Gore je postigao pogodak u pobjedi svog Seula nad Buriramom (2:1). Popularni Boske i saigrači su tako ostvarili trijumf protiv ekipe sa Tajlanda i sa osvojenih 13 bodova su obezbijedili nokaut faze azijske Lige šampiona. Za Damjanovića je ovo treći gol u Ligi šampiona, a što se tiče prvenstva Južne Koreje koje je počelo prije pet kola, Seul drži prvo mjesto u ko-

jem je naš reprezentativac pomogao sa dva pogotka. U.R.

Damjanović

Nokaut u gradskom derbiju - Liverpul je nastavio sa svojom brilijantom formom i sinoć je srušio ljutog rivala Evertona sa 4:0! Izabranici Jirgena Klopa su nastavili sa fenomenalnom formom i računajući Ligu Evrope ovo im je četvrti vezani trijumf - u tim utakmicama su postigli čak 14 pogodaka! “Redsi” su rivala srušili u finišu prvog poluvremena, a znatno im je pomoglo iskučenje Ramira Morija koji je dobio crveni karton u 50. minutu. SEMAFOR: Liverpul - Everton 4:0 (Origi 43, Sako 45, Staridž 61, Kutinjo 76), Mančester J. Kristal Palas 2:0 (Dealni (a.g.) 4, Darmian 55), Vest Hem - Votford 3:1 (Kerol 11, Nobl (pen. 45, 53) - Prodl 64). U.R.

Nakon eliminacije iz Lige šampiona i tri uzastopna poraza u Primeri probudila se katalonska zvijer! Barselona je torpedovala Deportivo La Korunja na “Riazoru” - 8:0! Svoj nevjerovatni šou imao je Luis Suarez - “El Pistolero” je postigao četiri gola (11, 24, 53. i 64) i za tri asistirao (Ivanu Rakitiću u 47, Lionelu Mesiju u 73. i Nejmaru u 81), čime je ostavio “blaugranu” na vrhu četiri kola prije kraja. Takođe, Barsa je izjednačila rekord po visini pobjede u ligi, jer je kroz istoriju sa istih 8:0 razbijala Kordobu, Almeriju i Las Palmas. “Iskoristili smo sve stvorene prilike koje nismo iskoristili u prethodnim susretima. Želimo da ostvarimo sve pobjede u preostalim mečevima”, poručuje Rakitić. Međutim, i pored monstruozne partije sastava Luisa Enrikea pritisak je i dalje tu - zahvaljujući madridskom Atletiku! Vojska Dijega Ćola Simeonea trijumfalno je marširala kroz Baskiju protiv Bilbaoa 1:0. “Kolčonerosi”, čijom je odbranom komandovao Stefan Savić (Dijego Godin se povrijedio u 11. minutu), ostvarili su četvrtu uzastopnu po-

bjedu golom Fernanda Toresa u 38. nakon asistencije Antoana Grizmana. Atletiko i dalje ima isti broj bodova (79) kao Barselona i čeka nas “mrtva trka” do kraja prvenstva, kao prije dvije godine kada su Madriđani stigli do titule baš na “Nou Kampu” u posljednjem kolu. A.Popović.

ODIGRANO 26. KOLO DRUGE LIGE FAVORITI BEZ PROBLEMA

Rutinski posao vodećih Tri prvoplasirane ekipe drugoligaškog karavana nijesu imale problema u 26. kolu. Lider šampionata, tim Jedinstva je ostvario pobjedu ko d kuće protiv plavskog Jezera pobijedivši ga 2:0. Izabranici Radislava Dragićevića su se tako sa 49 bodova učvrstili na prvom mjestu i prekinuli niz od tri meča bez pobjede, kada su redom vezali remije sa Brskovom, Ibrom i Komom. Nakon ubjedljivog poraza u prošlom kolu od Jezera u gostima (3:1), Cetinje se brzo “oporavilo” i juče u prijestonici srušilo Grafičar sa 2:0. Cetinjani nastavljaju potjeru za Bjelo-

poljcima koji im bježe tri poena... Bratstvo je obezbijedilo plej-of, ali se još nije predalo ni u trci za lidersko mjesto koje garantuje elitu - Ljajkovčani su u svom dvorištu sa minimalnih 1:0 srušili Igalo i sačuvali teoretske šanse za sami vrh. SEMAFOR 26. KOLA: Jedinstvo - Jezero 2:0, Cetinje - Grafičar 2:0, Bratstvo - Igalo 1:0, Radnički - Berane 3:0, Brskovo - Kom 2:1, slobodna je bila ekipa Ibra. RASPORED 27. KOLA (nedjelja, 16.30): Grafičar - Jedinstvo, Igalo - Cetinje, Radnički - Bratstvo, Kom Ibar, Jezero - Brskovo. U.R.

DRUGA LIGA 26. KOLO

1. JEDINSTVO 2. CETINJE 3. BRATSTVO 4. BERANE 5. RADNIČKI 6. JEZERO 7. KOM 8. IGALO 9. IBAR 10. GRAFIČAR 11. BRSKOVO

49 46 43 34 31 27 26 25 25 24 22

Jedinstvo je prekinulo niz od tri meča bez pobjede, kada su redom vezali remije sa Brskovom, Ibrom i Komom

ČETVRTAK, 21. 4. 2016.

JU, ATLETIKO ODGOVORIO U BASKIJI

talonska zvijer DA LI STE ZNALI? Da je Luis Suarez prvi igrač u 21. vijeku u španskoj Primeri koji je na jednom meču postigao četiri pogotka i upisao tri asistencije!

SEMAFOR La Korunja - Barselona

0:8

Atl. Bilbao - Atl. Madrid

0:1

S. Hihon - Sevilja

2:1

Malaga - Rajo V.

1:1

Valensija - Eibar

4:0

Real M. - Viljareal (kasno sinoć)

49 5

Partija za istoriju Luisa Suareza

GOLOVA POSTIGAO JE UKUPNO LUIS SUAREZ ZA BARSELONU U 48 UTAKMICA OVE SEZONE.

POSLJEDNJIH MEČEVA FERNANDO TORES OBILJEŽIO GOLOM, ŠTO MU JE USPJELO PRVI PUT U KARIJERI.

Partizan i Javor u finalu Poznato je ko će igrati u finalu Kupa Srbije - rivali su Partizan i Javor! “Crno-bijeli” su nakon 0:0 u Beogradu, juče lako u gostima savladali Spartak sa 0:3. Nemanja Mihajlović, Dušan Vlahović i Ivan Bandalovski su pogađali za goste, ali mnogo im je pomogao crveni karton Ognjena Mudrinskog. Borac i Javor su igrali 1:1, ali tim iz Ivanjice je obezbijedio veliko finale, jer je u prvom meču slavio kod kuće 2:1. Naš Darko Zorić je izborio penal za Čačane koji je realizovao Srđan Vujaklija, ali su se gosti vratili takođe sa bijele tačke preko Marka Docića. U.R. NAJVEĆI IZBOR IGARA - LIGA - SPORTOVA

Ništa novo, Bajern protiv Dortmunda

NAJBOLJE KVOTE - NAJVEĆI BONUSI SIGURAN DOBITAK - NAJBRŽA ISPLATA

2 Bajern Minhen je u utorak pobjedom nad Verderom (2:0) čekirao kartu za finale Kupa Njemačke, a isto je sinoć uradila i Borusija Dortmund! “Milioneri” su u Berlinu srušili Hertu sa glatkih 3:0, pa će treći put zaredom igrati u finalu DFB Pokala. Gonzalo Kastro je načeo domaćina, a u drugom poluvremenu su pitanje pobjednika riješili Henrik Mktarijan i Marko Rojs. U.R.

Finale za Marselj

Pogodio za Jedinstvo: Anđeo Drobnjak

SPORT

Tim sa Velodroma iza sebe ima očajnu sezonu u Ligi 1, ali sve može da se zaboravi ako stignu to trofeja Kupa Francuske - Marselj je sinoć sa minimalnih 0:1 srušio drugoligaša Sošoa! Čovjek odluke je bio Floran Tovan koji je postigao jedini gol na utakmici u 49. minutu. Marselj će u finalu Kupa igrati protiv PSŽ-a, koji je ranije eliminisao Lorijen, a i brani titulu u ovom takmičenju. U.R.

1HERCEGOVAČKA 1

Radno vrijeme: 10:00h - 23:00h

2 BULEVAR PERA ĆETKOVIĆA 19

Radno vrijeme: 09:00h - 23:00h USKORO! USKORO! USKORO! USKORO!

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo

Zbog napaStvovanja dječaka

Turski nastavnik osuđen na 508 godina zatvora Turski nastavnik osuđen je juče na 508 godina zatvora zbog seksualnog napastvovanja najmanje 10 dječaka koji su se nalazili pod njegovim nadzorom u dvije vjerske fondacije, javila je agencija Anadolija. Nastavnik je osuđen pred turskim sudom na više od pet vjekova zatvora, a izricanje presude bilo je zatvoreno za javnost. Ministar za porodična pitanja u turskoj vladi Sema Ramazanoglu izazvao je nezadovoljstvo građana kada je opisao napade na dječake kao “izolovane događaje” i kada je osudio opozicione partije da koriste slu-

beograd

Proslava razvoda

čaj kako bi blatile vjerske fondacije. Opozicija je nakon njegove izjave podnijela zahtjev za razrješenjem Ra-

mazanoglua i optužila ga za nemar u sprečavanju nasilja nad ženama i djecom, međutim ministar je “preživio” glasanje.

Jedan svježe razvedeni Beograđanin demonstrirao je na krajnje originalan način da nije samo stupanje u brak nešto što treba slaviti. Čovjek se Trgovačkom ulicom u beogradskom naselju Žarkovo provozao u svom Puntu, preko čijeg je zadnjeg stakla bio razvučen natpis “razveden”. Osim toga, za branik je zakačio kanap, na či-

jem kraju je bilo nekoliko limenki, kakve se na kolima mladenaca mogu vidjeti u američkim filmovima. Oduševljenje prolaznika koji su ga primjetili podijelili su i korisnici društvenih mreža, koji su potpuno poludjeli za fotografijom ovog automobila, objavljenoj prije dva dana na Facebook stranici “Žarkovo”.

Novi ZelaNd: kad Se pali marihuana

Svi srećni - policija “nadimila” cijeli grad Zaslugom svoje policije stanovnici Turangija na Novom Zelandu čvrsto su spavali krajem prošle nedjelje. Naime, policija je zaplijenjenu marihuanu odlučila da spali u pored svoje stanice koja se nalazi u blizini šoping centra gdje prolaze hiljade ljudi. Tog poslijepodneva dočekala ih je prava mirisna magla i mnogi su odlučili da to

iskoriste - automobile su parkirali, spustili prozore i uživali. Video snimak ovog incidenta na Facebook je uploadao Adam Greennakon, pa su vijest o “napušenom gradu” prenijeli brojni svjetski mediji. Na kraju se niko nije bunio, stanovnici Turangija ovaj propust policije prihvatili su sa dozom humora, dok se načelnik policije izvinio.

Skriveno blago

Kilo tartufa 750 eura

Bijeli tartuf (Tuber magnatum) i crni tartuf (Tuber malanosporum) spadaju u rod pečurki gomoljača. S obzirom da je riječ o pečurkama koje rastu 10 do 30 centimetara ispod zemlje, nije ih lako pronaći, pa su izuzetno tražene. Bijeli tartuf je cijenjeniji od crnog, a kilogram na svjetskom tržištu može dostići cijenu od 750 eura po kilogramu, a za velike i rijetke primjerke i tri do četiri puta veći iznos. Istra u Hrvatskoj je među najbogatijim nalazištima tartufa na ovim prostorima, ali ih ima i u Srbiji i Crnoj Gori. Pečurke rastu u simbiozi s korijenjem određenih vrsta drveća, poput hrasta kitnjaka i lužnjaka. Vjeruje se da konzumacija tartufa podiže raspoloženje, a neki im pripisuju i afrodizijačka svojstva.

auStralija

Zakoni postali glupi, ali još ostali na snazi

Veliki broj zemalja u svijetu ima krajnje neobične i konfuzne zakonske odredbe, bilo da su nastale u davno minulim vremenima, kada je svijet bio drugačiji, bilo da je neko učinio neku glupost, pa je sve učinjeno da se slični postupci ubuduće spriječe... Izuzetak nije ni Australija, a britanski Telegraf prenosi neke od glupavih propisa. Rcimo, taksisti u Kvinslendu moraju da dr-

že balu sijena u prtljagu, a Viktoriji je ilegalno zameniti sijalicu, osim ako niste kvalifikovani električar. Takođe, svi tamošnji barovi, po zakonu, moraju da smjeste, nahrane i napoje konje gostiju, a u australijskim pabovima ilegalno je biti pijan?! Možda najbizarniji važeći propis glasi da je nedeljom popodne u Viktoriji zabranjeno nositi uske roze pantalone.

10 Ministarstvo kulture

godina crnogorske nezavisnosti

Podgorička

SKUPŠTINA

1918. GODINE

AUTOR:

Prof. dr Živko Andrijašević

10 godina crnogor

AUTOR TEKSTA

Prof. dr Živko Andrijašević

Ministarstvo kulture

Dnevne novine u saradnji sa Ministarstvom kulture objavljuju, svakog četvrtka do 21. maja, seriju posebnih dodataka na 16 strana, o najznačajnijim događajima, datumima i ličnostima geneze crnogorske nezavisnosti, autora prof. dr Živka Andrijaševića. Nakon specijalnih dodataka, koji su bili posvećeni Berlinskom kogresu 1878. godine i Prvom svjetskom ratu u današnjem dodatku je tekst o Podgoričkoj skupštini 1918. godine. U sljedećim specijalnim dodacima biće obrađene teme - Crna Gora u Drugom svjetskom ratu, Crnogorske prilike 1948. godine, Istorijska uloga Knjaza Danila, a posljednji specijalni doadatak je posvećen obnovi crnogorske nezavisnosti i državnosti na Referendumu 2006. godine. Uz autorske tekstove prof. dr Živka Andrijaševića, dodaci će sadržati kopije originalnih dokumenata i fotografije.

PODGORČKA SKUP

rske nezavisnosti De facto granice Kraljevine Srbije 28, novembra 1918. Teritorijje Kraljevine Srbije prije 24, novembra 1918.

U Još 1916. godine, dok su se crnogorski kralj i vlada nalazili u emigraciji, među velikim silama je postignuta saglasnost da Crna Gora treba da bude pripojena Srbiji.

1878. godine na Berlinskom kongresu Crna Gora je priznata kao nezavisna država, ali je stav velikih sila bio jasan: Crna Gora nakon završetka rata treba da okonča svoj samostalni državni život

Banat, Bačka i Baranja proglasile su ujedinjenje sa Kraljevinom Srbije 25. novembra 1918. godine

vrijeme Prvog svjetskog rata, u kome je na strani sila Antante učestvovala i Crna Gora, velike sile koje su činile Antantu razmišljale su o budućnosti Balkana nakon pobjede nad Austrougarskom. Jedna od varijanata bila je stvaranje velike južnoslovenske države, u čiji bi sastav ušle Srbija i Crna Gora, kao dvije nezavisne države, i oblasti pod austrougarskom vlašću – Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija. Kako politički urediti novu državu i na koji način izvršiti ujedinjenje ovih oblasti, bilo je ostavljeno da se riješi kada kraj rata postane izvjestan. Kada je riječ o Crnoj Gori, nezavisnoj državi koja je zvanično priznata 1878. godine na Berlinskom kongresu, stav velikih sila bio je jasan: Crna Gora nakon završetka rata treba da okonča svoj samostalni državni život, a njena dinastija da bude detronizovana.

šef ruske diplomatije izjavio da će Rusija ujedinjenje Crne Gore i Srbije dočekati sa osjećanjem potpunog zadovoljstva. Isti stav imala je i Francuska, iako ga je od kralja Nikole zadugo skrivala

VELIKE SILE SAGLA SNE DA SE CRNA GORA PRIPOJI SRBIJI Još 1916. godine, dok su se crnogorski kralj i vlada nalazili u emigraciji, među velikim silama je postignuta sagla-

PŠTINA 1918. GODINE

Crna Gora nakon Podgoričke skupštine i ujedinjenja sa Srbijom 26. novembra 1918.

Gore i njene dinastije.

ª PLANINSKI OGRANAK SRP SKOG NARODAº

snost da Crna Gora treba da bude pripojena Srbiji. Najprije je, početkom 1916. godine, šef ruske diplomatije izjavio da će Rusija ujedinjenje Crne Gore i Srbije dočekati sa osjećanjem potpunog zadovoljstva. Isti stav imala je i Francuska, iako ga je od kralja Nikole zadugo skrivala. Predsjednik francuske vlade, Aristid Brijan, je sredinom avgusta 1916. uvjeravao kralja Nikolu da još nije donesena konačna odluka o statusu Crne Gore, da bi februara naredne godine ubjeđivao kralja da nije nemoguće da Crna Gora bude obnovljena kao nezavisna država. Ali, francuska vlada nije imala bilo kakvih nedoumica oko političke budućnosti Crne

Ni Britanci nijesu bili zagovornici ideje o obnavljanju nezavisne Crne Gore nakon završetka rata. Oni su takav svoj stav pravdali nepovjerenjem prema kralju Nikoli zbog dvoličnog držanja u ratu i ekonomskim razlozima. U Forin ofisu su smatrali da su Crnogorci “planinski ogranak srpskog naroda”, te da Srbija mora biti proširena Crnom Gorom. Za očuvanje nezavisne Crne Gore poslije završetka rata, nijesu bile ni SAD, s tim što je vlada Sjedinjenih Država u početku bila za stvaranje jugoslovenske federacije, ali ne i za prosto pripajanje Crne Gore Srbiji.

10 godina crnogor

PRIVREMENI ODBOR ZA UJEDINJENJE SR BIJE I CRNE GORE Srpska vlada je formirala “Privremeni odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore”, sa sjedištem na Krfu. U Odboru su bili crnogorski državljani koji su bili u službi srpske vlade.

a obnavljanje Crne Gore zalagala se jedino Italija, ali ponamjanje zbog kralja Nikole i procjene da time čini korist njegovoj dinastiji ili Crnoj Gori. Italija se plašila velike srpske države koja bi došla do obala Jadranskog mora, kao i balkanskih teritorijalnih namirivanja koja bi mogla ići na štetu Albanije. Strah za jadranske ili albanske teritorije bio je još jači ukoliko umjesto uvećane Srbije bude stvorena jugoslovenska država.

STAV CRNOGORSKE VLADE Barem deklarativno, crnogorska vlada nije bila protivnikom jugoslovenskog ujedinjenja. Njene rezerve, pa i otvoreno protivljenje, uvijek se ticalo načina na koji to ujedinjenje treba sprovesti i unutrašnjeg uređenja koje nova zajednica treba da ima. Crnogorska vlada je isticala da ujedinjenje treba izvršiti u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima, i to nakon završetka rata i povratka kralja i vlade u zemlju. Što se tiče uređenja buduće države, crnogorska vlada se zalagala da ona počiva na federativnoj osnovi, uz očuvanje istorijskih i političkih individualnosti svih njenih djelova.

Što se tiče uređenja buduće države, crnogorska vlada se zalagala da ona počiva na federativnoj osnovi, uz očuvanje istorijskih i političkih individualnosti svih njenih djelova

RATNI CILJEVI SRBIJE Ideja o stvaranju jugoslovenske države nakon rušenja Austrougarske bila je

osnovno polaziše i u politici ratnih ciljeva Srbije 1914. godine. D va d a n a p o s l i j e p o č e t ka ra ta, predsjednik srpske vlade, Nikola Pašić je govorio o novim srpskim granicama, linijom Klagenfurt-Marburg-Segedin. Za Pašića je država u kojoj bi zajednički živjeli Srbi, Hrvati i Slovenci bila - nacionalna država, smatrajući da se radi o jednoplemenom narodu. Istovremeno, Pašić je odbacivao svaku mogućnost da nova država bude federalistički uređena, zalažući se da srpski element u njoj ima političku dominaciju.

1918. godine, predsjednik srpske vlade Pašić naredio formiranje posebnog vojnog odreda koji je trebalo uputiti za Crnu Goru, nakon što je napuste austrougarske trupe.

PODGORČKA SKUP

rske nezavisnosti SRPSKA PROPAGANDA Organizovana politička i propagandna akcija srpske vlade kojom se trebalo suprotstaviti djelovanju crnogorske emigrantske vlade i njenom osnovnom cilju - očuvanju nezavisne Crne Gore i dinastije PetrovićNjegoš, započela je krajem 1916. godine

olitičko opredjeljenje srpske vlade o stvaranju jugoslovenske države, neminovno je nametalo pitanje: Što će biti sa Crnom Gorom, i posebno, sa njenom dinastijom? Jasno je bilo još 1914. godine da je postojanje nezavisne crnogorske države nespojivo sa ostvarivanjem ratnog cilja koji je Srbija proklamovala, pa je na jednoj sjednici vlade Pašić postavio pitanje: “Ima li političkog smisla da Crna Gora ostane kao zasebna srpska državica u trenutku kada se celo srpstvo ujedinjuje”? Ocijenivši da bi u tom slučaju ova, kako on kaže, “zasebna srpska državica”, narušavala koncept ujedinjenja za koji se zalaže srpska vlada, ali i da bi separatna politika crnogorskog dvora mogla biti iskorišćena od neprijatelja južnoslovenskog jedinstva, odlučeno je da se zauzme blagonaklono držanje prema pristalicama ove ideje među crnogorskom emigracijom.

PONUDE KRALJU NIKOLI Još 1916. godine srpska vlada je pokušala da kralja Nikolu pridobije za ovu ideju, ponuduvši mu da se odrekne prijestola, a da zauzvrat on i članovi dinastije dobiju doživotnu apanažu i pravo da se koriste titulama. Naravno, kralj Nikola nije htio pristati na ovu ponudu. Za srpsku vladu, od tada je postojao samo jedan plan kada je u pitanju Crna Gora: rad na njenom pripajanju Srbiji i detronizacija dinastije Petrović-Njegoš. Za ovakvo djelovanje srpska vlada je imala podršku većine savezničkih zemalja, posebno Rusije i Francuske, koja nakon revolucije u Rusiji 1917, ima glavnu riječ kada su u pitanju balkanski poslovi.

PROPAGANDA SRPSKE VLADE

Za srpsku vladu postojao je samo jedan plan kada je u pitanju Crna Gora: rad na njenom pripajanju Srbiji i detronizacija dinastije PetrovićNjegoš.

vlada je formirala “Privremeni odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore”, sa sjedištem na Krfu. U Odboru su bili crnogorski državljani koji su bili u službi srpske vlade. Na ovaj način, srpska vlada je borbu protiv kralja Nikole prepustila samim Crnogorcima. Na čelu Crnogorskog odsjeka pri srpskom ministarstvu spoljnih poslova bio je Svetozar Tomić, a na čelu Privremenog odbora bio je bivši crnogorski ministar pravde Janko Spasojević.

PRIPREME ZA PRISAJEDINJENJE Kada je posljednjih mjeseci 1918. godine postalo izvjesno da je kraj rata blizu, srpska vlada započinje neposredne pripreme za planirano prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i detronizaciju dinastije Petrović-Njegoš. Najprije je, septembra 1918. godine, predsjednik srpske vlade Pašić naredio formiranje posebnog vojnog odreda koji je trebalo uputiti za Crnu Goru, nakon što je napuste austrougarske trupe. Osnovni zadatak odreda, kada dođe na teritoriju Crne Gore, trebalo je da bude političkog, a ne vojnog karaktera.

Organizovana politička i propagandna akcija srpske vlade kojom se trebalo suprotstaviti djelovanju crnogorske emigrantske vlade i njenom osnovnom cilju očuvanju nezavisne Crne Gore i dinastije Petrović-Njegoš, započela je krajem 1916. godine. Najprije je srpska vlada formirala Crnogorski odsjek u okviru Ministarstva spoljnih poslova, preko kojeg je trebalo da vodi poslove oko ujedinjenja Crne Gore i Srbije. Nedugo potom, srpska

PŠTINA 1918. GODINE

a su ove vojne snage imale prevashodni cilj da budu podrška sprovođenju ujedinjenja i detronizaciji vladajuće dinastije, potvrđuje i instrukcija koju je srpska vlada uputila poslaniku Srbije u Parizu. U toj instrukciji se navodi: “Molim učinite korak kod francuske vlade da nam se prema Crnoj Gori i Albaniji ostave što više slobodne ruke i da nas u tome radu, koji je više politički nego vojnički, general D’Epere što energičnije pomaže...”

FRANCUSKA PODRŽALA SRPSKU VLADU Naravno, francuska vlada je podržala ovaj plan, naredivši komandantu savezničkih trupa na Balkanu, generalu D’Epereu, da podržava aktivnosti srpske vlade u Crnoj Gori. I srpskom poslaniku u Parizu je rečeno da će Francuska podržati Srbiju u namjeri da u Crnoj Gori stvori takvo stanje koje će zauvijek onemogućiti kralju Nikoli da se vrati u zemlju. Istovremeno, francuska

10 godina crnogor

Ubrzo nakon formiranja vojnog odreda koji je dobio naziv “Jadranske turpe”, odreda čiji je cilj bio da pruži podršku političkoj akciji Srbije u Crnoj Gori, srpska vlada je formirala i Centralni izvršni odbor za ujedinjenje.

vlada je preduzela sve mjere da spriječi kralja Nikolu da krene za Crnu Goru u toku borbi za njeno oslobođenje od austrougarske okupacije.

¹ JADRANSKE TRUPEª Ubrzo nakon formiranja vojnog odreda koji je dobio naziv “Jadranske turpe”, odreda čiji je cilj bio da pruži podršku političkoj akciji Srbije u Crnoj Gori, srpska vlada je formirala i Centralni izvršni odbor za ujedinjenje. General D’Epere

PODGORČKA SKUP

rske nezavisnosti

FINANSIRANJE PROPAGANDE Centralnom izvršnom odboru za narodno ujedinjenje srpska vlada je stavila na raspolaganje sumu od 200.000 dinara za propagandni rad.

7. novembra odluku o raspisivanju izbora za opštecrnogorsku narodnu skupštinu, koja treba da donese odluku o ujedinjenju Crne Gore i Srbije

Nasuprot Cetinju, u Podgorici su pristalice ujedinjenja imale jako uporište, a ovdje se nalazio i štab komandanta Jadranskih trupa, pukovnika Milutinovića. Centralni izvršni odbor za narodno ujedinjenje donio je i pravila na osnovu kojih je trebalo birati buduće poslanike.

adatak njegov bio je da u Crnoj Gori neposredno organizuje i izvrši prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i detronizaciju vladajuće dinastije. Svi članovi Odbora bili su iz Crne Gore: Svetozar Tomić, Janko Spasojević, Petar Kosović i Milosav Raičević.

ZA PROPAGANDU 200.000 DINARA Centralnom izvršnom odboru za narodno ujedinjenje srpska vlada je stavila na raspolaganje sumu od 200.000 dinara za propagandni rad. Tada je Svetozar Tomić napravio plan djelovanja, kojim je predviđeno da se poslije oslobođenja Crne Gore od austrougarskih trupa raspišu izbori za narodne poslanike, i to po novim pravilima koje će Odbor donijeti. Od poslanika je zatim trebalo formirati Skupštinu koja će donijeti odluku o ujedinjenju Crne Gore i Srbije i svrgavanju kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš. “Jadranske trupe”, u čijem sastavu su bile i jedinice francuske vojske, krenule su, oktobra 1918. godine, za Crnu Goru.

RASPISANI IZBORI Ubrzo nakon uspostavljanja nove vojne vlasti na teritoriji Crne Gore, Centralni izvršni odbor za ujedinjenje donio je 7. novembra odluku o raspisivanju izbora za opštecrnogorsku narodnu skupštinu, koja treba da donese odluku o ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Planirano je da se nakon sprovedenih izbora, poslanici sastanu 24. novembra u Podgorici i odluče o budućem statusu Crne Gore i njene dinastije. Odluka da se izabere Podgorica kao mjesto održavanja skupštine, a ne prijestolnica Cetinje, donešena je s dobrim razlogom, jer su na Cetinju pristalice kralja Nikole bile najjače i najbrojnije. Nasuprot Cetinju, u Podgorici su pristalice ujedinjenja imale jako uporište, a ovdje se nalazio i štab komandanta Jadranskih trupa, pukovnika Milutinovića.

Zahvaljujući podršci francuske vlade, srpskoj vojsci je omogućena potpuna kontrola crnogorske teritorije i prilika da organizuje i potpomaže planirani politički prevrat

PRAVILA ZA IZBOR POSLANIKA

S Jadranskim trupama išli su i članovi Centralnog izvršnog odbora za narodno ujedinjenje.

POLITIČKI PRE VRAT UZ VOJNU POMOĆ Početkom novembra 1918. godine, okončana je austrougarska okupacija Crne Gore, a vlast je preuzela saveznička vojska koju su činile francuske, britanske, italijanske, američke i srpske trupe, koje su bile najbrojnije, i za razliku od ostalih saveznika, raspoređene na čitavom prostru Crne Gore. Zahvaljujući podršci francuske vlade, srpskoj vojsci je omogućena potpuna kontrola crnogorske teritorije i prilika da organizuje i potpomaže planirani politički prevrat.

PŠTINA 1918. GODINE

“NOVO DOBA” List “Novo doba” uredno je tokom novembra izvještavao o pripremama za održavanje Podgoričke skupštine i bio u službi srpske propagande

Centralni izvršni odbor za narodno ujedinjenje donio je i pravila na osnovu kojih je trebalo birati buduće poslanike. Prema ovim pravilima, svaka kapetanija u granicama Crne Gore prije Balkanskih ratova bira po dva poslanika, a svaki srez u oblastima koje su pripojene Crnoj Gori poslije 1913. godine bira po tri poslanika. Svaka varoš koja ima manje od 5.000 stanovnika (Cetinje, Bar, Ulcinj, Kolašin, Berane i Bijelo Polje) bira po jednog poslanika, dok varoši sa više od 5.000 stanovnika (Podgorica, Nikšić, Pljevlja, Peć i Đakovica) biraju po dva poslanika. Izbor poslanika trebalo je izvršiti posrednim glasanjem preko povjerenika koji će biti izabrani javnim glasanjem u svakoj kapetaniji, srezu i varoši. Izabrani povjerenici će se zatim sastati i odlučiti ko će biti poslanik skupštine u Podgorici, koja je nazvana – Velika narodna skupština.

10 godina crnogor ODLUKE PODGORIČKE SKUPŠTINE, 13/26. NOVEMBAR 1918. Srpska Velika Narodna Skupština u Crnoj Gori, kao vjerni tumač želja i volje cjelokupnog srpskog naroda u njoj, vjerna istorijskim predanjima i zavjetima svojih predaka, koji su se za njih vjekovima herojski borili, -jednoglasno poimeničnim glasanjem odlučuje: Da se Kralj Nikola I Petrović - Njegoš i njegova dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola; Da se Crna Gora s bratskom Srbijom ujedini u jednu jedinu državu pod dinastijom Karađorđevića, te tako ujedinjena stupi u zajedničku Otadžbinu našeg troimenskog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca; Da se izabere Izvršni Narodni Odbor od 5 lica, koji će rukovoditi poslovima, dok se ujedinjenje Srbije i Crne Gore ne privede kraju; i Da se o ovoj skupštinskoj odluci izvijesti bivši Kralj Crne Gore Nilola Petrović, Vlada Kraljevine Srbije, prijateljske Sporazumne Sile i sve neutralne države.

a mjesta u novoj skupštini natjecali su se mnogi kandidati, iznoseći na zborovima svoje ideje i programe. Većina kandidata smatrala je da Crna Gora treba bez ikakavih uslova da se ujedini sa Srbijom i tako uđe u zajedničku državu, dok su neki smatrali da ona u novu državnu tvorevinu treba da uđe kao nezavisna država, ravnopravno sa Srbijom. Na Cetinju su pristalice bezuslovnog ujedinjenja listu svojih kandidata objavile na bijelom papiru, a pobornici uslovnog ujedinjenja na zelenom. Uskoro je boja njihovih plakata odredila ime dva suprotstavljena politička pokreta – bjelaši i zelenaši.

MEĐU POSLANICI MA SAMO NEKOLI KO ZELENAŠA Prema utvrđenom planu, u periodu od 17. do 19. novembra po novom kalendaru (od 4. do 6. novembra po starom) održani su zborovi na kojima su najprije izabrani povjere-

2. Na prvoj sjednici vođena je rasprava o formulisanju odluka koje Skupština treba da donese, kao i o njihovom redosljedu. Poslanici su se sporili da li Skupština prvo treba da izglasa ujedinjenje ili detronizaciju dinastije PetrovićNjegoš

nici, a povjerenici su 21. novembra izabrali poslanike za Veliku narodnu skupštinu u Podgorici. Ukupno je izabrano 169 poslanika, a četvorici od njih kasnije nijesu potvrđeni mandati, tako da je u radu Skupštine trebalo da učestvuje 165 poslanika. Od njih 165 samo je nekolicina pripadala taboru zelenaša.

SAVO CEROVIĆ PRED SJEDNIK SKUPŠTINE Zasijedanje Velike narodne skupštine u Podgorici počelo je 24. novembra,

169

poslanika je izabrano za Veliku narodnu skupštinu u Podgorici, a četvorici od njih kasnije nijesu potvrđeni mandati, tako da je u radu Skupštine trebalo da učestvuje 165 poslanika

i trajalo je do 29. novembra, odnosno od 11. do 16. novembra po starom kalendaru. Na prvoj, pripremnoj sjednici, izabrana je verifikaciona komisija, koji je trebalo da verifikuje mandate poslanika, a kada je utvrđena ispravnost mandata, Skupština je pristupila izboru predsjednika. Između nekliko kandidata, većinom glasova za predsjednika Skupštine izabran je Savo Cerović. Poslanici su izabrali i dva potpredsjednika: Lazara Damjanovića i Sava Fatića. Na ovoj sjednici utvrđen je i tekst poslaničke zakletve.

PRVA REDOVNA SJEDNICA

3. 4.

25. novembra održana je prva redovna skupštinska sjednica. Na ovoj sjednici vođena je rasprava o formulisanju odluka koje Skupština treba da donese, kao i o njihovom redosljedu. Poslanici su se sporili da li Skupština prvo treba da izglasa ujedinjenje ili detronizaciju dinastije Petrović-Njegoš?

25.

novembra održana je prva redovna skupštinska sjednica. Na ovoj sjednici vođena je rasprava o formulisanju odluka koje Skupština treba da donese

PODGORČKA SKUP

rske nezavisnosti PRVO O DETRONIZACIJI Poslanik Ljubo Glomazić je predložio je da prva tačka dnevnog reda bude zbacivanje kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš, tvrdeći da dok je on na prijestolu, “ujedinjenja ne može biti”: “Kralj Nikola je još vladalac Crne Gore.

revladalo je mišljenje da najprije treba svrgnuti s prijestola kralja Nikolu, jer dok je on vladar, ne može biti izvršeno ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Poslanik Ljubo Glomazić je predložio je da prva tačka dnevnog reda bude zbacivanje kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš, tvrdeći da dok je on na prijestolu, “ujedinjenja ne može biti”: “Kralj Nikola je još vladalac Crne Gore. Treba prvo da kažemo odavde sa ovog mjesta u ime naroda kao njegovi predstavnici da on to više nije, pa tek poslije toga možemo staviti drugu tačku dnevnog reda: ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom.” Poslanici koji su diskutovali povodom Glomazićevog prijedloga, rekli su da je riječ o formalnosti i da Skupština treba da izvrši zadatak zbog kojeg se sastala, a da redosljed i nije toliko važan. Na prvoj sjednici raspravljano je i o formiranju Odbora koji je trebalo da formuliše odluke Podgoričke skupštine.

kupština je jednoglasno prihvatila nacrt Odluke. Istog dana svi prisutni poslanici, njih 160, glasalo je za Odluku o detronizaciji kralja Nikole i dinastije PetrovićNjegoš i ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom

DRUGA REDOVNA SJEDNICA Druga redovna sjednica održana je 26. novembra. Od svih pet redovnih sjednica ova se smatra najvažnijom, jer su na njoj donijete odluke zbog kojih je Skupština i organizovana. Najprije je poslanicima izložen nacrt Odluke o ujedinjenju Crne Gore i Srbije i detronizaciji kralja Nikole, koji su oni dočekali s odobravanjem. Jedan od organizatora Podgoričke skupštine, Janko Spasojević, izjavio je tokom rasprave o nacrtu Odluke, da je u pitanju “državni prevrat mirnim putem”.

DETRONIZACIJA KRALJA NIKOLE

ZAPISNIK Dio originalnog zapisnika sa Podgoričke skupštine novembra 1918. godine

Nakon kraće rasprave oko proceduralnih pitanja, Skupština je jednoglasno prihvatila nacrt Odluke. Istog dana svi prisutni poslanici, njih 160, glasalo je za Odluku o detronizaciji kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš i ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom. Odluka, koju je, kako se kaže, donijela Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori, temelji se na tri principa, kojima se dokazuje njena opravdanost i legitimnost. Prvi princip je istorijski, drugi ekonomski, a treći politički. Da je ujedinjenje istorijski utemeljeno potvrđuje se činjenicom da u Crnoj Gori živi srpski narod, koji je jedne krvi, jezika, vjere i običaja s narodom koji živi u Srbiji i drugim srpskim oblastima. Zbog toga, svaki narod, pa tako i srpski narod u Crnoj Gori, ima pravo na osnovu načela samoopredjeljenja, da teži ujedinjenju sa drugim svojim djelovima.

PŠTINA 1918. GODINE

TEKST IZ “GLASA CRNOGORCA” U KOME SE IZRAŽAVA PROTEST ZBOG ODNOSA SRBIJE PREMA CRNOJ GORI, 1919. GODINE

GRUDA ZEMLJE Politika nasilja zvanične Srbije prema Crnoj Gori svršila se onako kako je bilo predviđati: krvoprolićem u zemlji, a blamažom u inostranstvu. Vijesti o događajima u Crnoj Gori grđe su no užasne; izvještaji koje saopštavamo, samo su blijeda slika tih događaja. Crnogorci su skočili na oružje da brane čast i prava svoje zmelje od nasilnika ... Bratska krv, na užas svijetu i na sramotu čitavom našem plemenu, lije se po našem svetom stijenju. Čemu sve to? Zar jedinstvu? Ta zar nijesmo mi oni koji najviše dadosmo na to!? Zar nijesmo mi nosioci i pobornici te ideje? Ne, nije to za jedinstvo, no je to protiv jedinstva. Kada smo, još prije tri godine, imali prilike govoriti sa jednim tada aktivnim ministrom srbijanskim i osuđivati politiku zvanične Srbije prema Crnoj Gori, rekli smo mu, između ostaloga: Nema Crnogorca koji nije za jedinstvo. Vi ste na pogrešnom putu. Vaša politika će donijeti suprotne rezultate. Prema Crnogorcima ne može uspjeti “maćedonska politika”. Ne zaboravite da je duša Crnogoraca veoma osjetljiva. Ona je kao najfiniji kristal. Ako ga čuvate, traje vjekovima; taknete li ga, razdrobi se u stotine komada. Nažalost nije poslušana ova bratska riječ. Pošlo se starim načinom: u politici Srbije prema Crnoj Gori vodili su riječ ljudi plaćeni iz srbijanskog dispozicionog fonda. Laž, kleveta, intriga su sredstva, upotrebljavana protiv Crne Gore! Plaćeni agenti Srbije uvjeravali su svoje gospodare da je s takvom politikom i crnogorski narod, a da su protiv nje samo “nekoliko plaćenika nejskih”. S toga je zvanična Srbija i učinila ono, što znamo i na što se cio svijet zgranuo, t. j. nasilnu aneksiju Crne Gore. Ni korupcija pojedinaca ni teror nad masom nijesu pomogli. Crnogorci su ustali da se razračunaju sa zvaničnom Srbijom i s njenim agentima. Njihovi su zahtjevi tačno oni, koje smo mi od prvog dana zastupali. Oni traže; restauraciju Crne Gore, ulazak njen u Jugoslaviju ne “preko tutora”, kako oni to vele, nego kao slobodna država i – kaznu, a ne nagradu, onima koji za tri pune godine izdavahu svoju otadžbinu za gotov novac. U zemlji krv, a spolja sramota! Sramota za sve nas! Trebalo je iskopati milion grobova, da se dođe do zaslužnog renomea srpskog naroda, i da se, pred civilizovanim svijetom, spere krv sa jedne jugoslovenske krune. Kockari sa narodnom čašću opet su je umrljali krvlju, ali najčistijom i najplemenitijom. Prirodno je, što taj gnusni čin nije i neće biti ni od koga odobren. Fait ac ompli, sistem Habzburga, propao je.... Saveznici su preko svojih predstavnika na konferenciji mira odbili da priznaju zločin prema Crnoj Gori. Veli se, heroj je najsrećniji kad umire na bojnom polju. Neron je bio naromalan tek kad je gledao divlje zvjerove gdje rastržu nevine žrtve. Na užas dvadesetom vijeku ima i danas noslilaca kraljevske vlasti, koji mjesto blijeska dragog kamenja smatraju da njihova kruna treba da sjaji purpurom nevine krvi. Ali ne zaboravite! ... Kruna crnogorska je salivena ogromnim mukama i strahovitim žrtvama naroda, a pozlaćena krvlju mučenika i suzama sirotica. Ona je zajedničko dobro svih Crnogoraca, ona se ne da pljačakati; ona je što i – gruda zemlje Muktar –pašine.

10 godina crnogor SAOPŠTENJE CRNOGORSKE VLADE, DECEMBAR 1918. GODINE

Prisustvo srbijanskih trupa u Crnoj Gori omogućilo je srbijanskim vlastima da, pod imenom “Velike Skupštine”, skupe nezakonitu skupštinu koja se, ni po svom sastavu ni po svom djelokrugu, ne može opravdati ustavom naše zemlje. Ovaj skup, udešen samo za određenu mu svrhu, prisvojio je sebi tobožnje pravo da proklamuje prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i svrgnuće naše narodne dinastije. Ovaj skup nije bio izraz volje naroda crnogorskog, no jedno prosto oruđe za imperijalističke ambicije Srbije. Od pet članova koji sačinjavaju “Upravu” zemlje, trojica su bila osuđena zato što su 1907. sudjelovali u zavjeri, udešavanoj u Beogradu, protiv opstanka crnogorske države. Zvaničana Srbija bi da dadne punovažnost odlukama te skupštine i te “uprave”, koje su od-

Odluci se konstatuje da je srpski narod u Crnoj Gori tokom srednjeg vijeka živio u jedinstvenoj srpskoj državi pod dinastijom Nemanjića, i to oko 300 godina, ali da je osmanskim osvajanjem nasilno bio spriječen da u njoj živi i kasnije. Osmansko osvajanje razbilo je veliku srpsku državu, pa je srpski narod u Crnoj Gori, silom prilika, izgradio sopstvenu državnost. Tokom trajanja državne nezavisnosti Crne Gore, svi njeni politički i vojnički napori imali su za cilj – obnavljanje velike srpske države i ujedinjenje srpskog naroda. Nakon nekoliko vjekova, došlo je vrijeme da se ostvari taj veliki cilj srpskog naroda u Crnoj Gori.

„JEDINI SPAS SA SRBIJOMª Drugi razlog kojim se obrazlaže potreba i opravdanost ujedinjenja je eko-

luke skroz nezakonite, a koje, u stvari, nijesu drugo do jedna politička komedija. Saveznici Crne Gore – Francuska, Velika Britanija, Italija – drže svoje diplomatske zastupnike, akreditovane od svojih vlada, kod Kralja Nikole i Kr. Vlade, koji se nalaze na francuskom zemljištu, a Vlada Kraljevine Srbije iznenada opoziva svoga dosadašnjeg Otpravnika Poslova kod nas. Protivu ovakog držanja zvanične Srbije, Kr. Vlada je ovih dana uložila protest kod svih Saveznih i neutralnih država. Kr. Vlada pouzdano vjeruje da će ovakav brutalan pokušaj aneksije naići na jednodušnu osudu. Uzdajući se u obećanje Saveznika, Kr. Vlada iščekuje čas kad će Crna Gora, potpuno uspostavljena, moći slobodno izjaviti svoju volju u pogledu njenog ujedinjenja sa ostalim zemljama jugoslovenskim.

nomski. Navodi se da su ekonomski interesi Crne Gore neraskidivo vezani za Srbiju i ostale srpske zemlje, jer odvojena od njih, a sama bez uslova za samostalan ekonomski život, ona bi unaprijed bila osuđena na smrt. Siromaštvo koje vlada u Crnoj Gori, iseljavanje stanovništva, a posebno ratna razaranja, učinila su njen samostalni državni život nemogućim, pa je jedini spas za nju da se ujedini sa Srbijom.

Odluke donijeli su poslanici Podgoričke skupštine, a usvajanje Odluka Podgoričke skupštine, poslanici su proslavili pjevanjem himne Kraljevine Srbije – “Bože pravde”

Činom okupacije Kraljevine Crne Gore, isto kao i činom okupacije Kraljevine Srbije, nije prestao da postoji njen međunarodni subjektivitet, niti je njena vlast i vladar izgubio legitimitet.

PODGORČKA SKUP

rske nezavisnosti

reći razlog za ujedinjenje je politički, jer u okolnostima koje su nastupile nakon Svjetskog rata, nemoguće je Crnoj Gori da ostane samostalna država u vrijeme kada se južnoslovenske zemlje ujedinjuju.

ČETIRI ODLUKE SKUPŠTINE UZ „BO ŽE PRAVDEª

Nakon obrazlaganja tri osnovna razloga za ujedinjenje, Velika narodna skupština je jednoglasno usvojila četiri odluke: “1. Da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegova dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola; 2. Da se Crna Gora s bratskom Srbijom ujedini u jednu državu pod dinastijom Karađorđevića, te tako ujedinjena stupi u zajedničku Otadžbinu našeg troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca; 3. Da se izabere odbor od pet lica, koji će rukovoditi poslovima dok se ujedinjenje Srbije i Crne Gore ne privede kraju; 4. Da se o ovoj skupštinskoj odluci izvijesti kralj Crne Gore Nikola Petrović, vlada Kraljevine Srbije, prijateljske Sporazumne sile i sve neutralne države.” Usvajanje Odluka Podgoričke skupštine, poslanici su proslavili pjevanjem himne Kraljevine Srbije – “Bože pravde”.

NELEGALNE OD LUKE PODGORIČKE SKUPŠTINE Odluke Podgoričke skupštine o detronizaciji kralja Nikole i dinastije PetrovićNjegoš, kao i o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom, pravno su neutemeljene, odnosno nelegalne. Najprije, na kojem se zakonskom aktu može utemeljiti pravo jednog organa, formiranog od vlade strane države (Centralni izvršni odbor za narodno ujedinjenje), da organizuje izbore na teritoriji Crne Gore, i to za skupštinu koja treba da odluči o njenom državno-pravnom statusu. U vrijeme održavanja izbora za Podgoričku skupštinu postoji međunarodno-pravni subjektivitet crnogorske države, postoji crnogorska vlada i dinastija, a na snazi je crnogorski Ustav i svi zakonski akti. Činom okupacije Kraljevine Crne Gore, isto kao i činom okupacije Kraljevine Srbije, nije prestao da postoji njen me-

Podgorička skupština ne može biti legalna, a odluke koje takva skupština donese ne mogu imati pravnu valjanost. I Podgorička skupština i njene odluke, bile su instrument državnog prevrata, izvršenog tako da stvori privid demokratskog odlučivanja i procedure.

đunarodni subjektivitet, niti je njena vlast i vladar izgubio legitimitet. Shodno tome, “Centralni izvršni odbor”, kao grupa građana, nije mogao da raspiše legalne izbore, jer po članu 2, crnogorskog “Zakona o izboru narodnijeh poslanika”, koji je još bio na snazi, izbore raspisuje kralj. “Centralni izvršni odbor” nije mogao ni da donese izborne zakone, jer je to bilo u nadležnosti Crnogorske narodne skupštine i kralja (Ustav Knjaževine Crne Gore, član 71).

INSTRUMENT DR ŽAVNOG PREVRATA Jasno je da izbori koji su sprovedeni na ovaj način, ne mogu biti legalni, isto kao ni skupština koju čine poslanici izabrani na ovakvim izborima. Nadasve, nelegalno izabrani poslanici, pa samim tim i nelegalna skupština, ne može donositi pravno utemeljene odluke. To znači da Podgorička skupština ne može biti legalna, a odluke koje takva skupština donese ne mogu imati pravnu valjanost. I Podgorička skupština i njene odluke, bile su instrument državnog prevrata, izvršenog tako da stvori privid demokratskog odlučivanja i procedure. Uostalom, zar je neko sumnjao da će odluke Podgoričke skupštine biti drugačije ili da o sudbini crnogorske države i dinastije nije bilo odlučeno i prije nego što su izbori za nju raspisani? Dan nakon donošenja Odluka, na narednoj, trećoj sjednici Skupštine, poslanici su raspravljali o izboru petočlanog Izvršnog odbora, koji će predstavljati privremenu vladu na teritoriji Crne Gore, dok ne bude formirana nova država.

PŠTINA 1918. GODINE

1920.

zvršni odbor je trebalo da uspostavi javni poredak, sudsku, policijsku i vojnu vlast, da rukovodi finansijama, uspostavi saobraćaj, nastavu... Međutim, poslanici nijesu uspjeli da na ovoj sjednici izaberu članove Izvršnog odbora. Članovi Izvršnog odbora izabrani su na narednoj, četvrtoj sjednici, kada je izabrana i delegacija koja će otići u Beograd da upozna vladu Srbije sa odlukom Skupštine u Podgorici.

DA SE KRALJ NIKOLA UBIJE?! Na petoj, posljednjoj sjednici Skupštine, poslanici su raspravaljli o programu rada Izvršnog odbora, uputstvima delegaciji koja treba da ide u Beograd i o statusu imovine kralja Nikole. Pitanje kraljeve imovine izazvalo je najveći interes poslanika. Jedan je poslanik predlagao da se kralju Nikoli uzme čitava imovina, osim ono što je naslijedio od oca, dok je drugi predložio da Skupština donese odluku da svaki građanin Crne Gore ima pravo da bivšeg kralja i članove njegove porodice uhvati ili ubije.

10 godina crnogor godine Francuska je prekinula diplomatske odnose sa crnogorskom vladom tek decembra, a Velika Britanija i SAD 1921. godine.

Jedan je poslanik predlagao da se kralju Nikoli uzme čitava imovina, osim ono što je naslijedio od oca, dok je drugi predložio da Skupština donese odluku da svaki građanin Crne Gore ima pravo da bivšeg kralja i članove njegove porodice uhvati ili ubije

KONFISKACIJA IMOVINE Tada se čulo i priznanje zbog čega je kralj Nikola morao biti detronizovan: “Interesi Crne Gore su zahtijevali da se pripojimo Srbiji, a da bi se to sprovelo, mi smo morali svrći kralja Nikolu, pa sve da je on i najbolji vladar.” Poslije duže rasprave, Skupština je u posljednjim minutima svog rada donijela odluku: “Da se sva pokretna i nepokretna imovina bivšeg kralja Nikole Petrovića Njegoša i njegove dinastije, u Crnoj Gori konfiskuje u korist naroda.

PODGORČKA SKUP

rske nezavisnosti

OKUPACIJA Crnogorska vlada je optužila srpske vlasti da su, koristeći prisustvo srpskih trupa u Crnoj Gori, sprovele svoj davnašnji plan o njenom prisajedinjenju Srbiji

decembra 1918. godine u Beogradu srpski regent Aleksandar Karađorđević izdao proklamaciju u kojoj se kaže: “Proglašavam ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca, Hrvata i Srba”

a se za svagda zabrani ulazak u našu zemlju pređašnjem kralju Nikoli Petroviću Njegošu, a tako i svim članovima njegove dinastije.” Ovaj predlog je jednoglasno prihvaćen, pa je predsjednik Skupštine u 19 časova, 29. novembra 1918. godine zaključio njen rad.

VLAST PREUZIMA KARAĐORĐEVIĆ Odlukom Podgoričke skupštine da se Crna Gora pripoji Srbiji, i odlukom Velike narodne skupštine naroda Vojvodine o ulasku u sastav Srbije, koja je donešena dan ranije, stvoreni su i formalni uslovi da se tako proširena Srbija ujedini sa ostalim južnoslovenskim oblastima u jednu državu pod vlašću srpske dinastije Karađorđević. Dobivši njihovu saglasnost, srpski regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. godine u Beogradu izdao proklamaciju u kojoj se kaže: “proglašavam ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.” Crna Gora u ovoj proklamaciji nije pomenuta, jer na Podgoričkoj skupštini nije ni odlučeno da ona uđe u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, već u sastav Srbije.

SAVEZNICI PREĆUT NO ODOBRAVAJU ODLUKE Odluke Podgoričke skupštine odmah su saopštene predstavnicima ve-

PŠTINA 1918. GODINE

likih sila, odnosno savezničkim vladama. One nijesu zvanično priznale njene odluke, ali nijesu zvanično ni osporile njihovu validnost. Francuska, Velika Britanija i SAD gledale su blagonaklono na Podgoričku skupštinu, dok je Italija svoj stav iskazala tako što je odbila da prizna Kraljevinu SHS. Ipak, savezničke vlade koje su prećutno odobravale odluke Podgoričke skupštine, i koje su priznale Kraljevinu SHS, nijesu u prvo vrijeme prekinule diplomatske odnose sa crnogorskom vladom u izbjeglištvu i kraljem Nikolom. Francuska je prekinula diplomatske odnose sa crnogorskom vladom tek decembra 1920. godine, a Velika Britanija i SAD 1921. godine. Prekidom diplomatskih odnosa one su formalno priznale odluke Podgoričke skupštine i proglašeno ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Akt kojim posredno priznaje odluke Podgoričke skupštine posljednja je donijela Italija, 1922. godine.

REAGOVANJE CRNO GORSKE VLADE U prvom reagovanju crnogorske vlade na odluke Podgoričke skupštine po-

Uzdajući se u uvažavanje međunarodnog legitimiteta crnogorske vlade od savezničkih sila, vlada se nada da će odluke Podgoričke skupštine ubrzo biti poništene, a Crna Gora ponovo uspostavljena kao nezavisna država.

novljen je njen stav da su sve odluke koje se donose mimo zvaničnih institucija Crne Gore - nelegitimne. To važi i za odluke Podgoričke skupštine. Crnogorska vlada napominje i da su ove odluke donesene uz podršku vojnih snaga druge države, što ukazuje da one imaju karakter nasilnog akta. Vlada je optužila srpske vlasti da su, koristeći prisustvo srpskih trupa u Crnoj Gori, sprovele svoj davnašnji plan o njenom prisajedinjenju Srbiji. Taj plan ostvarile su organizovanjem nezakonite skupštine, koja ni po svom sastavu, niti po svom djelokrugu, nema uporište u crnogorskom ustavu.

TO NIJE IZRAZ VO LJE CRNOGORSKOG NARODA Ova je skupština, kako se kaže, bila organizovana samo zbog toga da bi izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i da bi svrgnula “narodnu dinastiju” Petrović-Njegoš, iako ona ni po jednom osnovu takvo pravo nema. Skupština u Podgorici nije bila izraz volje crnogorskog naroda, smatra crnogorska vlada, već najobičnije oruđe “za imperijalističke ambicije Srbije”. Uzdajući se u uvažavanje međunarodnog legitimiteta crnogorske vlade od savezničkih sila, vlada se nada da će odluke Podgoričke skupštine ubrzo biti poništene, a Crna Gora ponovo uspostavljena kao nezavisna država. Ta nezavisna Crna Gora, zasigurno, odmah bi izrazila svoju slobodnu volju za ujedinjenjem sa ostalim jugoslovenskim zemljama.

10 godina crnogor ODLUKE PODGORIČKE SKUPŠTINE - ZAVRŠNI ČIN ZAVJERE ZVANIČNOG BEOGRADA

dluke Podgoričke skupštine označene su u posebnom komentaru u “Glasu Crnogorca” kao završni čin zavjere zvaničnog Beograda. Ova je zavjera, kako se kaže, usmjerena protiv časti, prava i suvereniteta Crne Gore, a sprovedena je u djelo njenim prisajedinjenjem Srbiji i zbacivanjem dinastije Petrović-Njegoš. Međutim, da crnogorsko protivljenje odlukama Podgoričke skupštine ne bi bilo protumačeno kao protivljenje ideji jugoslovenskog zajedništva, objašnjava se da Crnogorci hoće Jugoslaviju, ali hoće u njoj da budu ravnopravni, da budu njen dio, a ne dio Srbije.

POD SILOM SRBIJANSKIH BAJONETA Da bi pravno osnažila svoje osporavanje Podgoričke skupštine i njenih odluka, crnogorska vlada je iznijela i posebne primjedbe na izbor njenih poslanika. Napominje se da su

Neformalna grupa ljudi donijela je svoj izborni sistem, koji je već samim tim nevažeći, i izvršila biranje na nasilnički i pravno neuobičajen način. Poslanici su birani aklamacijom, što će reći, procedurom koja se ne praktikuje ni u jednoj državi na svijetu.

poslanici Skupštine birani mimo važećih izbornih zakona i suprotno zakonskom izbornom procesu. Neformalna grupa ljudi donijela je svoj izborni sistem, koji je već samim tim nevažeći, i izvršila biranje na nasilnički i pravno neuobičajen način. Poslanici su birani aklamacijom, što će reći, procedurom koja se ne praktikuje ni u jednoj državi na svijetu. Neprihvatljivim je smatrano i to što je čitav izborni proces sproveden u nekoliko dana. Prvog dana bilo je objavljeno ko ima pravo glasa, drugog dana su objavljeni birački spiskovi, a trećeg dana je izvršeno biranje. Na ovaj način je izabrana “Velika Narodna Skupština”, što je, kako smatra crnogorska vlada, još jedna potvrda njene nelegitimnosti. Crna Gora je, kako se kaže, “po ovoj odluci i silom srbijanskih bajoneta, postala jedan običan okrug srbijanski”.

VELIKE SILE PRIZNALE KRALJEVINU SHS Ipak, iskazuje se uvjerenje da će ove nasilne i nezakonite odluke biti poništene, i to pod pritiskom Saveznika, koji su se obavezali da će izvršiti restauraciju Crne Gore. Do toga, naravno, nije došlo. Velike sile priznale su Kraljevinu SHS, a Crna Gora je izgubila svoj državnopravni subjektivitet. Ma što danas mislili o

nestanku crnogorske države 1918. godine i njenom ulasku u sastav Kraljevine SHS, taj događaj bio je, prema mišljenju istoričara, neminovan. Kada je nakon Svjetskog rata nestala Austrougarska, a velike sile odlučile da od južnoslovenskih krajeva kojima je ona vladala i nezavisnih država Srbije i Crne Gore, stvore novu državu, nezavisna Crna Gora morala je da nestane.

TAKO JE MORALO DA BUDE... Sve i da je imala najveće zasluge za Saveznike, ona nije mogla nastaviti da postoji kao nezavisna država okružena Kraljevinom SHS. Uostalom, velike sile nijesu mogli da pronađu razlog kojim bi se opravdala svrha njenog daljeg postojanja kao nezavisne države. Naprotiv, smatrale su da će ulazak Crne Gore u novu južnoslovensku državu njoj donijeti više koristi, nego što bi imala od očuvanja nezavisnosti. Jedino za koga su velike sile smatrale da je na gubitku, bio je kralj Nikola i njegova dinastija, koja ostaje bez prijestola. Ali, one su bile uvjerenja da tako mora da bude, isto kao što je

PODGORČKA SKUP

rske nezavisnosti detronizacija morala zadesiti dinastiju Habsburgovaca, koja je vladala Austrougarskom, ili dinastiju Hoencolerna u Njemačkoj.

NESTANAK CRNO GORSKE DRŽAVE Dakle, nestanak crnogorske države i njene dinastije bio je uslovljen političkim okolnostima koje su nastupile poslije Prvog svjetskog rata, odnosno, globalnim političkim promjenama u Evropi 1918. godine. Crnogorska država i njena dinastija, ma kakvu snagu i zasluge da je imala, morala je tada okončati svoje postojanje. Zadatak da sprovede u djelo političku zamisao velikih sila koja se odnosila na Crnu Goru, dobila je Kraljevina Srbija, koja je označena stožerom buduće južnoslovenske države. Ako je nestanak crnogorske države i njene

Ovom državnom prevratu u Crnoj Gori, koji je bio zaodjenut tobožnjom demokratskom formom, i koji je izveden u organizaciji vlade druge države i podršku njenih vojnih snaga, njegovi učesnici dali su ime – Podgorička skupština.

dinastije bio neminovan, način na koji je crnogorska država i dinastija nestala, bio je nezakonit. Grupa nelegalno izabranih ljudi ne može sebe zvati Narodnom skupštinom, niti kao nelegalna skupina donositi legalne odluke o državno-pravnom statusu svoje zemlje.

UBRZO RAZOČARA NI I „PREVRATNICIª Uvijek kada se o statusu jedne države ili njene vlasti odlučuje na ovakav način, onda se za takvu proceduru koristi naziv: državni prevrat. Ovom državnom prevratu u Crnoj Gori,

PŠTINA 1918. GODINE

koji je bio zaodjenut tobožnjom demokratskom formom, i koji je izveden u organizaciji vlade druge države i podršku njenih vojnih snaga, njegovi učesnici dali su ime – Podgorička

skupština. Istina, mnogi od poslanika Podgoričke skupštine nijesu tada sebe smatrali prevratnicima, niti učesnicima državnog udara, već sljedbenicima ideje koja je pravedna, istorijski utemeljena i korisna za Crnu Goru. Ali, kao što to često biva, do razočaranja u ideju čiji su sljedbenici bili, i u državu za čije su se stvaranje borili, došlo je brže nego što su, čak i njihovi protivnici, mogli pretpostaviti.

godina crnogorske nezavisnosti

Dio proglasa kralja Nikole povodom Podgoričke skupštine, 24. decembar 1918. Dragi moji Crnogorci,

Od zvanične Srbije i njenih agenata optužen sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojednac u srpstvu i jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. Ne, nijesam ja protivan njemu, ali ne dam da Crna Gora, uđe u jugoslovensku zajednicu oklevetana i na način, koji ne dolikuje njenoj slavnoj prošlosti, njenom dostojanstvu i njenim bitnim interesima. Ne, ona neće ulaziti mučki i lupeški u taj veličanstveni hram, kome je ona postavila temelj, i na koji je ona prva razvila zastavu svoju sa Dušanovim bijelim orlom, čije gnjezdo bijaše vjekovima samo na Lovćenu. Ona to nije zaslužila. Sjeni slavnih predaka naših, palih za ideju slobode sveg našeg naroda, bunile bi se protiv toga. Nebrojene i nesebične žrtve vjekovima podnošene, potoci plemenite krvi naših najboljih sinova, prolivene ne samo niz naše suro stijenje već i na bregovima Bojane, Neretve, Miljacke, Drine, Morave i Bregalnice, traže drukčiji i svečaniji ulazak naš u jugoslovensku zajednicu, a ne kakav joj je pripremila vlada Srbije. Taj momenat moraju pozdraviti s pobožnošću, s kapom u ruci, svi pošteni Jugosloveni. Moji slavni preci i ja radili smo s vama cijelog vijeka na djelu narodnog ujedinjenja. Ja sam taj, koji sam na njemu radio s knjazom Mihailom i vladikom Štrosmajerom, nastavljajući u tome rad Rada vladike s banom Jelačićem. Čim su se pak granice Srbije i Crne Gore dodirnule, ja sam 1914. predložio između njih uniju. U izgnanstvu moja je vlada 1916. i u julu 1917. činila korake kod vlade Srbije za bratski i sporazumni rad u pitanju narodnog ujedinjenja. Ja, pak, lično, izjavio sam svoju gotovost u ime Crne Gore, da stupam u jugoslovensku zajednicu mojim reskriptom od 1.

jula o.g. i proklamacijom Jugoslovenima od 7. oktobra o.g., ističući da oblik vladavine i unutrašnje uređenje buduće jugoslovenske zajednice treba da bude prepušteno isključivo volji naroda, koja mora biti suverena nad svim ostalim. Nažalost, vlada Srbije odgovorila je na njih ranije Krfskom deklaracijom, a sada načinom i nasiljem kakav ne pamti istorija civilizovanih naroda. Pored svega toga ovaj akt odobren je i zvanično od vlade Srbije. Ona je 28. decembra 1918. opozvala svoga poslanika, do tada akreditovanog kod moje vlade, smatrajući taj nasilni akt kao legalan. Međutim, taj akt niti je ikad bio priznat od makoje civilizovane države, akamoli od kojeg saveznika. Crna Gora je Crnogoraca. To je bilo, to će i biti. Naši veliki saveznici i dalje su zastupljeni poslanicima pri mom dvoru. Crna Gora će biti uspostavljena, sa svim njenim pravima. To je svečano, u nekoliko puta do sada bilo proklamovano od strane moćnih saveznika naših. To je jedna od dužnosti saveznika, koju su velikodušno uzeli na sebe, isto tako kao i obavezu o sadašnjoj ishrani naroda, koju su na sebe uzele vlade naših plemenitih saveznika. O tome su moju vladu obavijestile vlade: Engleske, Francuske, Italije i Amerike, a iza koji nije izostala ni ruska vlada iz Omska (Sibirija), vjerna vjekovnim tradicijma i očinskoj ljubavi Rusije prema Crnoj Gori. U isto vrijeme, saveznici su uzeli obavezu o finansijskoj pomoći i ekonomskom uspostavljanju Crne Gore, što je predmet stalnih briga mojih i moje vlade. Sami Crnogorci, i niko više, odlučiće slobodno, zakonskim putem, o budućnosti Crne Gore, koja će, uvjeren sam, biti dostojna svoje prošlosti. Ja ću tu odluku prvi pozdraviti kakva god ona bila. Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli ni držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskih naroda. Prava volja naroda bila je i biće za nas za-

kon. Sačekajte čas koji tek što nije nastupio, kad ćete moći slobodno i dostojanstveno reći, kako priliči Crnoj Gori i Crnogorcima, vašu riječ o budućnosti Crne Gore. Uveren sam da će pravo pobijediti silu i istina laž, te da Crnoj Gori i Crnogorcima neće izostati zaslužno i dostojno priznanje, ne samo našeg cijelog naroda, nego i naših saveznika, za nadčovječanske žrtve, koje su podnosili skoro šest vjekova za načela koja danas trijumfuju. Zbog toga ja sam zadovoljan što vi mogu reći: Srećan vi Božić i Hristos se rodi! Te poželjeti vi srećnu Novu godinu, koja će – nad u boga – biti početak srećnije i zaslužnije ere u državnom i nacionalnom životu našem!

DRAGI MOJI CRNOGORCI... Proglas Kralja Nikole prenio je i Glas Crnogorca u broju od 15. januara 1919. godine

PODGORČKA SKUPŠTINA 1918. GODINE