Izdanje 24. februar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

10

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

hiljada eura je minimalna vrijednost obveznica koje će građani moći da kupe

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014. BROJ 773/ GODINA III

DNEVNE NOVINE ANALIZIRAJU KO JE ZAISTA KRIV ZA BEZBJEDNOSNU NESIGURNOST U PODGORICI, IPAK:

● 11

Žrtvovani Živković i Rečević Branislav Živković

Jovica Rečević

ZADUŽIVANJA ● 6

Građani će moći da pozajmljuju novac Vladi PORTONOVI: ● 16-17

Biće jedan od najboljih na svijetu

UDES U BARU ● 10

Maloljetnica kritično nakon pada sa motora KOŠARKA ● 26

SASLUŠAN SINOĆ ● 3

N

adzemni objekti prostiraće se na 147.000 kvadrata, a dodatnih 40.000 kvadrata biće pod zemljom za potrebe

podzemnog parkinga, magacina i tehničke prostorije. Biće izgrađeni luksuzni apartmani i kuće sa pogledom na more i na planinu,

EURO 2016 ● 30-31, 32

Budućnost Crna Gora sadaddas asd napada saznala protivnike Olimpiju

objekat sa ribljom i pijacom organske hrane, na kojoj će se prodavati isključivo sezonski crnogorski proizvodi.

Pejović pritvoren zbog napada na Medojevića

ŽENA PETAR BURIĆ ● 23

Nijesam zahtjevan glumac

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

EDITORIJAL

INVESTICIONI FORUM

Đukanović predstavlja poslovne mogućnosti ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

NEPOBITNO

Nepobitna je istina da sve što slijedi u daljem tekstu nije nikakvo otkriće i da je to najgore od svega. A evo i zašto.

Kao prvo, nepobitna je istina da smo se u Crnoj Gori naslušali svakakvih priča od ljudi iz izvršne vlasti, za sve ove godine. I, naravno, da je nepobitna istina da su to bile samo priče, obavezno upakovane u formu obećanja, a zapravo samo obične fikcije ili izmišljotine za jednokratnu upotrebu.

Naravno da bi bilo mnogo lijepo da sve to nije “naravno”, baš kao i da nikada nismo preživjeli taj vremenski rok od “sve ove godine”. Baš kao i što bi bilo najbolje da nismo baš mi, građani Crne Gore, bili upleteni u sve te priče. A naročito bi bilo najbolje od svega da su takve priče davno prošlo vrijeme.

E pa, nije tako. To je ono što nam se još dešava.

I to je nepobitna istina. Samo se priče mijenjaju.

Pripovjedači su isti.

Mada, neke od tih priča su zaista bile duhovite.

Lični favorit je, svakako, tramvaj za Golubovce. Pravac, Zeta. Uvijek se rado sjetim te priče. Čisto zbog ideje. A ona, bila je u paketu sa izgradnjom grandiozne sportske hale, na istoj adresi i od istog autora koji je, uzgred, na istoj poziciji i u istoj izvršnoj vlasti.

Uz to, valja se podsjetiti na izgradnju čuvenog mosta na Verigama, sa sve medijskom potporom, sličicama u boji, stručnim komentarima, elaboracijama, debatama. Svakako, jedna od najjačih priča. Iako, beranski aerodrom joj diše za vratom i može se smatrati ne manjom i zaludnijom.

A vrijedna podsjećanja je i izgradnja fabrike računarske opreme u Danilovgradu, ali i 2,8 milijardi eura sa kojima Španci ulijeću u Crnu Goru da grade puteve. Nego, to su već sitnine od priča, takve nas svakog dana sustižu, njihovo prebrojavanje je nemoguća misija, a zabrojavanje s njima potpuno realna stvar naše svakodnevice.

Sa sve važećim preispitivanjem valorizacije ostrva Lastavica i tvrđave Mamula, te uvjeravanjem iz izvršne vlasti da o tome valja razmisliti, da bismo možda mogli da se dogovorimo…

Na kraju, stižemo i do novih izbora. I, vjerovatno, rasprodaje novih priča. Tim povodom, zaista je pravo čudo šta sve ima da se proda na ovoliko malo teritorije. I žalosno što se uvijek nađe neko da te priče kupi, zdravo za gotovo.

A to je, već, samo još jedna nepobitna istina.

Meteo 06:24 17:28

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto.

Vjetar sjevernih smjerova, slab, Nikšić na krajnjem istoku akvatorijuma Kolašin Žabljak povremeno umjeren Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

Danas

7 7 9 8 7 3 1 -1 2 3

SJUTRA

16 16 17 16 17 11 9 3 8 10

min oC max oC

2 3 6 4 4 0 -2 -5 -1 0

če se u saopštenju Vlade.

Inače, Evropska banka za obnovu i razvoj je u regionu zapadnog Balkana prisutna od ranih devedesetih

godina, a danas predstavlja jednog od najvećih pojedinačnih institucionalnih investitora u svakoj od zemalja regiona.

POZITIVNA BERANE

Poljoprivreda vraća život

BERANE - Pozitivna Crna Gora će nakon izbora 9. marta u Beranama inicirati osnivanje Sekretarijata za poljoprivredu jer se samo na taj način mogu rješavati nagomilani problemi u toj oblasti. Potrebno je, takođe, formiranje komisije koja će raditi na implementaciji programa i podsticaja u oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja i predu-

zetništva, istakao je član GO Marinko Barjaktarević.

“Naš cilj je da smanjimo nezaposlenost i zaustavimo odlazak mladih ljudi iz Berana. Iako je u brojnim nacionalnim i lokalnim strateškim dokumentima poljoprivreda prepoznata kao jedan od glavnih strateških pravaca razvoja, koja samim tim treba da bude i okosnica

ekonomskog razvoja, aktuelna lokalna vlast to nije na pravi način shvatila. Reorganizacijom lokalne uprave stvoriće se uslovi za izgradnju mljekare regionalnog karaktera, koja će funkcionisati na principu privatno-javnog partnerstva. Na taj način omogućiće se mladim farmerima da, kroz potpisivanje povoljnih, dugoročnih ugovora, dođu do kvalitetnih grla i sredstava za izgradnju mini farmi,kako bi za nekoliko godina postali ugledni farmer”, ističe Barjaktarević.

Pozitivna Crna Gora će se založiti da se obezbijedi adekvatnu lokacija za Stočnu pijacu, koja je danas ispod svih standarda. Potrebnom projektnom dokumentacijom treba pronaći investitora uz najpovoljniji moguć aranžman kako bi izgradnjom Stočne pijace, sa svim pratećim sadržajima, Berane konačno dobilo objekat koji je odavno prijeka potreba Polimskog kraja.

Na spisku inicijativa Pozitivne Crne Gore za poboljšanje života u Beranama je i otvaranje pogona za preradu voća i pomoći plasman proizvoda jer je opština poznata i kao kraj bogat voćem, šumskim plodovima i ljekovitim biljem.

M.T.

RODNA RAVNOPRAVNOST

Sjutra

min oC max oC

Premijer Milo Đukanović predvodiće delagaciju crnogorske Vlade na Investicionom Forumu o zapadnom Balkanu, koji će se u organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD održati danas u Londonu.

Iz Vlade je saopšteno da je cilj Regionalnog investicionog foruma okupljanje premijera zemalja zapadnog Balkana kako bi sa najvišeg nivoa bile predstavljene investicione i poslovne mogućnosti regiona zapadnog Balkana u kontekstu privlačenja direktnih stranih investicija i saradnje na prekograničnim projektima.

Kako se dalje navodi, Forum će biti dobra prilika da se učesnicima političke, finansijske i biznis zajednice približe investicione mogućnosti Crne Gore. Đukanović će tokom Regionalne investicione konferencije imati i niz bilateralnih susreta.

“U radu konferencije EBRD-a učestvuju i ministri ekonomije Vladimir Kavarić i održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović”, isti-

16 16 17 17 16 13 11 7 11 11

Promjenljivo oblačno i u većem dijelu suvo. jutro svježe. Tokom dana malo do umjereno Slab snijeg i susnježica mogući u planinama oblačno, suvo i relativno toplo. na sjeveru. Sjeverni vjetar slab do umjeren.

SDP za modernu demokratiju BERANE - Centralni Forum žena SDP CG bio je u radnoj posjeti opštinskoj organizaciji SDP Berane, gdje je obavio razgovor sa kandidatkinjama za odbornice sa izborne liste “SDP – možemo bolje” i socijaldemokratkinjama iz Berana.

Predsjednica Centralnog Foruma žena SDP CG Mirela Radić-Ljubisavljević je tom prilikom istakla da je Forum žena prva ženska organizacija osnovana još 1997. godine u okviru jedne političke partije u Crnoj Gori i da ove godine obilježava 15 godina

postojanja. Posebno se osvrnula na svoj dosljedan put u borbi za rodnu ravnopravnost, veću i ravnomjernu zastupljenost žena na izbornim listama, organima partije, kao i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na lokalnom i državnom nivou.

Na tom skupu je posebno istaknuto da se SDP Berana zalaže za veće učešće žena u političkom i javnom životu, što dokazuje na sopstvenom primjeru, budući da na izbornoj listi ove partije ima preko 37 odsto žena ili 13 kandida-

ta manje zastupljenog pola, pri čemu se već na drugom mjestu nalazi žena, Jelena Kastratović.

“SDP Berana je na ovaj način pokazao iskrenu posvećenost u sprovođenju rodne ravnorpavnosti u praksi i ostali su primjer ostalim političkim partijama koje su im konkurenti da ovo nije samo “žensko pitanje”, već zahtijeva zajednički angažman i muškaraca i žena kao neophodan preduslov za ostvarenje moderne demokratije”, istakli su u beranskom SDPu. M.T.

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014. zbog šamaranja medojevića

Pejoviću određen pritvor Nakon što je po pozivu policije došao na saslušanje u svojstvu građanina Veselinu Pejoviću, vlasniku kompanije “Uniprom” koja je jedina izrazila interesovanje za kupovinu imovine KAP-a, stavljene su lisice na ruke zbog sumnje da je ugrozio bezbjednost poslaniku PZP Nebojši Medojeviću. Odlukom zamjenika Osnovnog tužioca u Podgorici Ivana Petrovića on je sinoć zadržan u 48-časovnom tužilačkom pritovoru, a njegov advokat Dragoljub Đukanović najavio je sinoć da će na takvu odluku uložiti žalbu.

Osnovno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je predmet povodom incidenta na beogradskom aerodromu kada je Pejović napao i ošamario predsjednika PzP-a Nebojšu Medojevića.

Pejović je uhapšen pošto se u svojstvu građanina odazvao na poziv policije, a od tada do sinoć, mimo svoje volje, promijenio je dva advokata. Njegov prvi advokat Zoran Vukčević izjavio je za DN da je postupak hapšenja i saslušanja Pejovića nezakonit.

“Oko 15 sati se javio u policiju i odmah je proslijeđen i saslušan u Osnovnom tužilaštvu bez napomene da li u Srbiji obustavljen postupak po istom slučaju i da li je Tužilaštvo preuzelo isti slučaj. Napominjem da je Veselin Pejović zbog događaja na beogradskom aerodromu već dao izjavu u Beogradu”, kazao je Vukčević juče tokom dana.

Nekoliko sati kasnije, izgubio je status Pejovićevog advokata jer mu je u tužilaštvu saopšteno da bi u ovom slučaju mogao biti pozvan kao svjedok.

Nezadovoljstvo Pejovićevim hapšenjem nije krio ni njegov drugi advokat Dragoljub Đukanović koji je Pejoviću sinoć dodijeljen.

“Nije mi dozvoljeno da izvršim uvid u spise predmeta iako sam njegov advokat. Ne znam na osnovu čega je ustanovljena nadležnost ovoga Tužilaštva kada se ovaj događaj desio u Beogradu i tamo je započeo postupak. Očigledno da je tužilac tražio neku nadležnost mimo zakona kako bi ga večeras pritvorili”, kazao je Đukanović sinoć za DN. Tužilaštvo je juče saslušalo i poslanika Medojevića koji je toj instituciji kazao da se radi o divljačkom napadu i odmazdi za njegovu poslaničku aktivnost.

Poslanik Fronta istakao je nakon saslušanja da je zadovoljan brzom reakcijom Tužilaštva, ali i da se nada da je ovo početak drugačijeg odnosa prema sličnim slučajevima.

“Dao sam detaljan opis prijetnji, uvreda i napada kojima je Pejović diskreditovao i mene kao čovjeka i napao moju suprugu, ugrozio moju bezbjednost, što zahtijeva adekvatnu, preventivnu reakciju ovog tužilaštva”, istakao je Medojević nakon saslušanja.

Napomenuo je i da je ovo treći napad na njega i njegovu porodi-

cu zbog nastupa u parlamentu koji se, kako je rekao, tiču organizovanog kriminala i svih problema u

el čapo guzman

di za moju poslaničku aktivnost i javno izgovorenu riječ”, zaključio je Medojević.

S.K. - J.Đ.

poruka

Uhapšen najveći narko-bos Meksiko je zadao snažan udarac narko-kartelu za koji domaće i američke vlasti tvrde da je prerastao u pravu multinacionalnu imperiju hapšenjem zloglasnog vođe tog kartela, najtraženijeg meksičkog bosa Hoakina “El Čapa” Guzmana, prenose e-novine.

Kako su prenijele svjetske agencije, “El Čapo”, na srpskom “Kratki”, uhapšen je u subotu, rano ujutro, u gradu Mazatlan na pacifičkoj obali, u saveznoj državi Sinaloa - po kojoj se Guzmanova banda i zove “Federacija Sinaloa”. Akcija jurenja Guzmana je trajala od 13. februara, a uhapšeno je ukupno 13 ljudi, i to, kako tvrde vlasti, bez ijednog ispaljenog hica.

Zaplijenjeno je naoružanje, između ostalog i raketni bacač, kao i 43 vozila.

Za El Čapovu “glavu” američke vlasti nudile su pet miliona dolara, a meksičke duplo manje - 30 miliona pesosa (oko 2,26 miliona dolara).

Ministarstvo spoljnih poslova Meksika nije željelo da odgovori na pitanje da li su Sjedinjene Države tražile izručenje uhapšenog bosa, a američki državni tužilac ocijenio je da je riječ o “prekretnici”.

“Kriminalne aktivnosti kojima je Guzman navodno rukovodio doprinijele su uništavanju miliona života širom planete kroz zavisnost od droge, nasilje i korupciju”.

Guzman je stekao slavu 2001. godine kad je uspio da pobjegne iz maksimalno obezbijeđenog zatvora. Potom je organizovao Sinaloa kartel, čuven po brutalnosti: neprijateljima kartela bukvalno odrubljuju glave i vješaju njihova tijela na javnim mjestima.

Ne zna se koliko tačno Guzman

Crnoj Gori.

“Jasno je da se ovdje radi o jednom divljačkom napadu, odmaz-

ima godina, procjena je oko 50, a od siromašnog seljaka lošeg obrazovanja je zahvaljujući kriminalu postao “najmoćniji trgovac drogom na svijetu”, kako ga je u jednoj analizi opisalo američko ministarstvo finansija.

Prije konačnog hapšenja, Guzman je svaki put uspijevao da pobjegne od policije koristeći mrežu tunela kroz odvodne kanale.

Meksički državni tužilac Hesus Muriljo Karam otkrio je novinarima da je nedavno pokušano hapšenje “El Čapa”, pošto je policija otkrila njegovu lokaciju, ali da je uspio da pobjegne kroz tunele - dok su policajci oborili vrata ojačana čelikom. Meksička TV Foro emitovala je snimke prostranog stana na obali u kojem je Guzman uhapšen. Stan se nalazi na 500 metara od policij-

ske stanice.

Tužilac Muriljo kaže i da su vlasti nekoliko puta namjerno propustile da uhapse Guzmana, jer bi hapšenje na javnim mjestima predstavljalo veliki rizik za civilne žrtve. Ovaj put, ističe, niko nije ni povrijeđen.

Federacija Sinaloa još od devedesetih godina ratuje sa ostalim meksičkim kartelima, a posljednjih godina najžešci su sukobi sa klanom Zetas, koji čine nekadašnji komandosi koji su dezertirali 1990-ih godina. Kartel Sinaloa krijumčari kokain, marihuanu, metamfetamine i heroin, a osim u Meksiku djeluje u Sjedinjenim Državama, Gvatemali, Hondurasu, Nikaragvi i Peruu, kaže za “Blumberg” Džefri Skot, specijalni agent američke agencije za borbu pritiv droge, DEA.

SL će birati sa kim će u koaliciju Predsjednik Srpske liste Dobrilo Dedeić rekao je da ta stranka u Beranama neće ući u koaliciju sa bilo kim ko ne ispuni njihove uslove.

“Nadamo se raspadu građanističkog koncepta koji hoće da dovede Ranka na Milovo mjesto i ne pravi konkurentima za državne funkcije Srbina iz Berana i Crnogorca sa Cetinja, nego Darka Pajovića, Tarzana Miloševića i Nebojšu Medojevića, sve na štetu srpskih interesa. Nama su sva trojica isti jer im je cilj da učvrste tekovine diskriminacije nad Srbima. Između Mila Đukanovića i Ranka Krivokapića nema razlike, baš kao ni između PzP-a i Crnogorske pravoslavne crkve”, rekao je Dedeić na promotivnom skupu te stranke u Vinickoj.

Nosilac Srpske liste na lokalnim izborima u Beranama Anđelko Bubanja kazao je da će prioritet Srpske liste nakon završetka izbornog procesa biti formiranje ko-

alicije sa onima koji su spremni da prihvate njihov osnovni programski princip - 55 odsto radnih mjesta za Srbe.

“Samo glasanjem za Srpsku listu Srbi mogu biti sigurni da će se njihov glas čuti, da će se trobojka zavioriti sa zgrada opštinskih institucija. Jasno je da se za takav koncept borimo samo mi, a da, kao đavo od krsta, bježe od ove priče i DPS i koalicija SNP-a i Demokratskog fronta”, rekao je Bubanja.

Dr Predrag Radetić, predsjednik odbora SL u Beogradu koji okuplja Srbe iz Crne Gore u glavnom gradu Srbije, poručio je da jedino lista koju predvodi Anđelko Bubanja garantuje odbranu srpskog karaktera Vasojevića i grada u kome Srbi čine apsolutnu većinu stanovništva i nova radna mjesta koja će otvoriti investitori iz Srbije, Republike Srpske i srpske dijaspore, posebno zapadne Evrope.

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

ocjena

SDP i opozicija pokazali politički kukavičluk Pravnik i dekan FDES-a Đorđije Blažić rekao je u izjavi za DN da je poziv predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića premijeru Milu Đukanoviću da provjeri u Skupštini da li njegova Vlada ima podršku, politički kukavičluk. On je kazao da je Skupština ta koja postavlja pitanje nepovjerenja Vladi, pojasnivši da bi Krivokapićev zahtjev značio da premijer traži da ga razriješi.

“To bi značilo: izvoli, premijeru, traži da te razriješimo. Nema šta premijer to da traži i potpuno je u pravu kada je odgovorio da će postaviti pitanje povjerenja kada on ocijeni da treba da ga postavi. I to je sasvim u redu. Ali ono što nije u redu je politički kukavičluk ili dil ili samozamagljivanje stvarnog stanja od strane opozicije i SDP. Sistemski je apsolutno neprihvatljivo takvo ponašanje, prije svega predsjednika parlamenta i opozicionih aktera na političkoj sceni.

Znači li to da oni nemaju hrabrosti da postave pitanje nepovjerenja Vladi? Za mene definitivno to znači”, kazao je Blažić.

Osvrnuvši se na zahtjeve za formiranjem tehničke Vlade, dekan FDES-a je kazao da je po Ustavu Crne Gore tako nešto nemoguće i nedozvoljeno. Blažić je rekao da bi to bilo ustavnopravno nasilje poput onog koje je uradio DPS kada je formirao Vladu Igora Lukšića. On je objasnio da nakon izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade, parlament mora donijeti odluku o skraćenju mandata, nakon čega se raspisuju izbori.

“Tehnička Vlada ne može da se izabere ako ova trenutna padne.

Dosta je bilo pravnog nasilja. Ako će i sada opozicija da vrši pravno nasilje kao što je vršila vlast

Tehnička Vlada bi bila pravno nasilje; Blažić

lekić o izbornom zakonu

DPS još ima šansu

do sada, pa ne treba nam ni takva opozicija, ni takva buduća vlast.

Treba nam normalna vlast koja će već jedanput da se okrene vladavini prava i da poštuje Ustav i zakone ove zemlje. Priče opozicije o tehničkoj vladi su priče koje sa ustavno-pravnog aspekta ne dolaze u obzir. Osim ako će i oni da idu sada na pravno nasilje. E ,to je druga priča, koja me ne bi iznenadila”, rekao je Blažić.

Kada je u pitanju donošenje izbornih zakona, Blažić je ocijenio da se do sada niko nije pozabavio suštinskim problemom, a to je da se nagrađanima obezbijedi da biraju, a ne da budu glasačke mašine.

“Mi nemamo birače koji biraju odbornike i poslanike, mi nemamo zakon o izboru odbornika i poslanika, mi imamo zakon o izboru političkih partija i nije-

dan građanin nije nikada glasao niti za odbornike niti za poslanike, osim za predsjednika države”, kazao je on.

Razlog za postojanje takvog stanja Blažić prije svega vidi u želji političkih partija da zadrže takav sistem jer su stranke sada preuzele suverenost građana u odnosu na formiranje predstavničkih tijela. On je takođe ocijenio i da su sva pitanja oko izbornog zakonodavstva oko kojih se raspravljalo posljednjih mjeseci tehničkog karaktera.

“Tačno je da ima zloupotrebe resursa, ali to ne čini esenciju izbornog sistema, to treba sprečavati, ali ne može da se ostane samo na tehničkim elementima, mora se ući u suštinu stvari i omogućiti građaninu da bira a ne da glasa kao mašina”, kazao je Blažić.

V.K.

predrag bulatović

Mogući su izbori na jesen Član Predsjedništva DF-a Predrag Bulatović uvjeren je da vanredni parlamentarni izbori mogu biti održani na jesen kao posljedica rezultata lokalnih izbora. On je u intervjuu agenciji Mina naveo da istraživanja javnog mjenja pokazuju da Front jedini ima trend rasta u odnosu na oktobar 2012.

“Zato su moguće različite varijante, ali se sve ipak svodi na to da li će Vlada izgubiti većinu i da li će odnosi na političkoj sceni nakon lokalnih izbora biti takvi da Vlada neće moći da funkcioniše u ovom sastavu, a da pritom nije moguća neka projektovana prekompozicija”, zaključio je Bulatović.

On je rekao da je odluka Socijaldemokratske partije i Pozitivne da nastupe u koaliciji, i to samo u Podgorici, svakako originalna i za njega neočekivana, te da bi bilo očekivano da taj savez proizvede političke posljedice, prije svega na poziciji Vlade.

“Međutim, moram uočiti da su DPS i SDP u 2013. godini imali brojne prilike da se razdvoje i da je uvijek prevagnuo interes vršenja vlasti”, rekao je Bulatović.

On tvrdi da istraživanja DF-a u Podgorici jasno pokazuju da je

Pozvao opoziciju da napusti parlament; Lekić

DF ima konstantan rast povjerenja građana; Bulatović DPS po broju mandata daleko od potrebne većine i da je toj partiji, ukoliko želi da zadrži vlast u glavnom gradu, neophodna postizborna podrška najmanje dvije partije koje će ući u novi saziv Skupštine sa drugih izbornih lista. Bulatović je kazao da u DFu u ovom trenutku ne razmišljaju o postizbornim koalicijama.

“Ono što je sigurno, sa DPS-om neće biti nikakvih saveza, a za

sve druge smo otvoreni za razgovor isključivo na osnovu principa bez ucjena i političke trgovine”, poručio je Bulatović.

Poslanik DF-a očekuje da će predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić isključivo povodom pitanja afirmativne akcije u što kraćem roku zakazati sjednicu Kolegijuma. Bulatović je naveo da DF ima pripremljen model afirmativne akcije na lokalnom nivou koji je realan, zasnovan na Ustavu, uvažava cjelovitost i građanski karakter Crne Gore.

On smatra da će rasprava o tom pitanju jasno pokazati da li DPS zaista želi da se usvoji novi izborni zakon, kao što će osvijetliti i poziciju nekih drugih subjekata na političkoj sceni.

“Posebno onih koji pitanje manjina koriste za manipulaciju, kao i onih koje pojedine odredbe izbornog zakona isključivo posmatraju iz vizure svog stranačkog interesa”, ocijenio je Bulatović.

On smatra da ukoliko ne bude usvojen izborni zakon kao krovni, biće nemoguće primijeniti rješenja nekih drugih zakona, iz čega proizilazi zaključak da nije ostvaren ni minimum povjerenja u izborni proces.

Demokratska partija socijalista još ima šansu da izglasa ključni izborni zakon i javno promijeni stav i pokaže spremnost za usvajanje tog akta, saopštio je lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić.

“To podrazumijeva inicijativu DPS za održavanje Kolegijuma parlamenta, uz najavu da napušta čitav arsenal demagoških primjedbi koje su poslanici vladajuće partije saopštili na sjednici parlamenta – da zakon nije ustavan, da su neprihvatljivi rokovi, čak i da je u pitanju opstanak države”, naveo je Lekić na svojoj Fejsbuk stranici.

Lekić je kazao da je DF u takvim uslovima spreman da se na Kolegijumu aktuelizuje pitanje amandmana Bošnjačke stranke u smislu moguće modifikacije prema ustavnim principima ravnopravnosti i poštovanja građanskog karaktera crnogorske države, prenosi agencija MINA.

On je poručio da je DPS na javnom potezu. “Čeka se zahtjev u formi javnog pisma predsjednika DPS Mila Đukanovića predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću sa najavom promjene stava vladajuće partije – čime bi se stvorili uslovi za održavanje sastanka Kolegijuma kojem bi, kao i do sada na konstruktivan način, učesvovao predstavnik DF”, naveo je Lekić.

On je još jednom pozvao ostale opozicione partije da napuste rad parlamenta, kako bi zajedno izvršili legitimni, demokratski pritisak na DPS da prestane da sabotira usvajanje paketa izbornih zakona.

On je podsjetio na jasnu poziciju Fronta da nema nikakvih pregovora tog saveza sa DPS-om, budući da se, dodao je, izjavama iz te partije o nekom nastavku pregovora o Zakonu o izboru odbornika i poslanika želi postići manipulativni efekat.

najava

Kolegijum će biti početkom sedmice Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić saopštio je da je planirano da se redovni Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore povodom početka proljećnog zasijedanja održi početkom ove sedmice.

“Po dogovoru je planirano da se redovni Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore, povodom početka proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, održi početkom ove sedmice”, saopštio je iz kabineta Krivokapića. Iz Skupštine

je saopšteno i da napad na poslanika Nebojšu Medojevića ubrzava potrebu održavanja Kolegijuma, kao i zahtjev Kluba poslanika povodom izbornog zakonodavstva.

“Povodom pitanja izbornog zakonodavstva, predsjednik Krivokapić, kao i do sada, iskazuje spremnost da podstakne brzi dogovor, a da ne doprinese eventualnom odugovlačenju oko pitanja koje je ključno za izgradnju povjerenja u izborni proces”, zaključeno je iz Skupštine.

nato integracije

Reforme su ključ Reforma bezbjednosnih službi i implementacija zakona ključni su zadaci za Crnu Goru u procesu pristupanja NATO, ocijenio je ambasador Kanade Roman Vaščuk. Prema njegovim riječima, na reformi sektora bezbjednosti treba intenzivno raditi. “To podrazumijeva potrebu da institucije bezbjednosti rade sa takvim povjerenjem da će se svaki drugi član Alijanse osjećati sigurno da podijeli neke informacije i tajne sa vama i vašim institucijama”, rekao je Vaščuk agenciji MINA. On je kazao da neke države imaju spoljašnje uticaje i prepreke.

“Sve što se očekuje i traži od vas, djelo je ruku samih Crnogoraca”, rekao je Vaščuk.

Prema njegovim riječima, u svim državama, posebno onim u tranziciji, pitanje implementacije je jednako bitno kao zakoni. On smatra da je, osim zakonodavnih reformi, prednost Crne Gore i to što ima pozitiv-

nu sinergiju sa pridruživanjem EU. On je ocijenio da je za sada neizvjesno kakvog karaktera će biti NATO samit na jesen u Kardifu i da su u toku diskusije da li će pitanje proširenja biti na dnevnom redu.

“Crna Gora između svih potencijalnih kandidata ima najbolje šanse, ako dođe do proširenja. Zato što se svi ti izazovi koje imate u Crnoj Gori daju riješiti mjerama koje su u okviru i u rukama Vlade, Skupštine i crnogorskog naroda”, rekao je Vašačuk.

On se nada da u septembru nikakvog razočaranja neće biti. Vaščuk je dodao, da, ukoliko ne bude samita proširenja, samo treba nastaviti naprijed.

“Crna Gora, i zbog svog interesa i napredovanja što se tiče NATO-a, morala bi da nastavi u četiri ključna pravca - reforma, podrška, zakonodavni nivo, modernizacija bezbjednosnih i vojnih kapaciteta”, zaključio je on.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014. raskid?

Podgorica drži ključeve budućnosti koalicije Vasilj Karadžić

L

okalni izbori u Podgorici biće ključni za proces odlučivanja o budućnosti vladajuće koalicije, ocijenio je za DN predsjednik UO Instituta Alternativa Stevo Muk. On, kao i izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, smatra da bi lokalni izbori mogli da označe transformaciju političkog sistema i dovedu do smjene vlasti na državnom nivou.

Predsjednik UO Instituta Alternativa Stevo Muk kazao je da, bez obzira na sve političke razlike, ni DPS ni SDP nijesu spremne da učine prvi korak i odluče se za raskid saradnje na državnom nivou, a samim tim i za pad Vlade i nove izbore.

“Pretpodstavljam da su u procesu odlučivanja o budućnosti te koalicije ključni politički događaj izbori u Podgorici i siguran sam da će rezultat tih izbora u velikoj mjeri odrediti dalji tok političkih događaja, uključujući odnos DPS i SDP na državnom nivou u srednjoročnoj perspektivi”, re-

kao je Muk. Prema njegovim riječima, eventualna vlast u Podgorici koju bi činile opozicija i SDP bila bi važan novitet u političkom životu Crne Gore, pa čak i međukorak u procesu demokratske smjene vlasti na državnom nivou.

Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević ocijenila je da počinje transformacija političkog sistema u Crnoj Gori. To, prema njenim riječima, stvara nervozu kod šefa DPS-a Mila Đukanovića, ali i sve veći stepen odlučnosti kod lidera SDP-a Ranka Krivokapića da radi na stvaranju svoje

Birači će imati dobru ponudu Muk je ocijenio da će se u koaliciju SDP - Pozitivna preliti preostali procrnogorski glasovi iz opozicionih redova, ali je, kako je kazao, moguće da ta koalicija mobilizuje dio apstinenata i razočaranih birača DPS-a, makar na nivou Podgorice.

“To znači da će opoziconi birači imati tri velike grupacije za koje mogu glasati DF, SNP i koaliciju

SDP i Pozitivne, što opozicionu ponudu čini dovoljno heterogenom i kvalitetnom da privuče potrebnu podršku za preuzimanje vlasti na loklanom nivou”, rekao je on.

Sa njim je saglasna i Uljarević.

No, ona je navela da treba sačekati rezultate koji će pokazati da li su konačni efekti ove koalicije raskid DPS-SDP saveza na državnom nivou i pravljenje Vlade bez DPS-a.

Da li je vrijeme vladajuće koalicije isteklo?; Krivokapić i Đukanović

nove političke platforme.

Ona smatra da će u narednom priodu DPS “nastaviti zacrtanim putem”, davanjem ponuda za ostanak svih u vlasti uz uslov širenja korpusa na prosrpske partije.

“U slučaju da to ne bude prihvaćeno, za šta ozbiljnije nagovještaje već imamo, DPS će svoj projekat pokušati da predstavi kao pomiriteljski i suštinski sam protiv svih, uz podršku malih satelitskih partija koje bi trebalo da obezbijede sliku multietničnosti i učiniti sve da ostane na vlasti”, poručila je Uljarević.

Za Muka, pak, postizborna situacija u Ulcinju pokazuje da DPS više ne može računati na bezuslovna savezništva na svim nivoima.

istraživanje

Pola građana ne vjeruje u izbore Povjerenje u izborni proces polarizovalo je građane Crne Gore, pa tako 48 odsto smatra da su izbori fer i slobodni, dok 47 odsto vjeruje da nijesu, pokazalo je istraživanje Centra za demokratsku tranziciju CDT. Ta nevladina organizacija je, u saradnji agencijom Ipsos, uradila istraživanje u kojem je učestvovalo 1.034 ispitanika, a podaci su prikupljeni od 5. do 12. februara, prije glasanja o izbornim zakonima, prenosi MINA. “Među onima koji vjeruju u izborni proces, 18 odsto građana se ‘u potpunosti slaže’ da su izbori fer i slobodni, a 30 odsto je kazalo da se ‘uglavnom slaže’”, navodi se u istraživanju, objavljenom na sajtu CDT-a.

S druge strane, kako se dodaje, 31 odsto građana se ‘u potpunosti ne slaže’ da su izbori fer i slobodni, dok se 16 odsto ‘uglavnom ne slaže’.

“Kada su u pitanju partije i njihovo biračko tijelo, najveće povjerenje u izborni proces imaju glasači DPS. Njih 90 odsto smatra da su izbori fer i slobodni, dok osam odsto ima suprotan stav”, pokazalo je istraživanje.

Najmanje povjerenja u izborni proces, kako se navodi, imaju glasači Demokratskog fronta.

Ispitivanje je pokazalo da među građanima koji ne vjeruju u fer i slobodan izborni proces, njih 35 odsto smatra da je Vlada najodgovornija za to.

Na pitanje koja bi institucija bila najuspješnija u sprečavanju nepravilnosti, 17 odsto (onih koji smatraju da izbori nijesu fer i slobodni) je kazalo da bi to bio sud, a 13 odsto navodi Vladu.

“Dalje, po sedam odsto građana smatra da bi najuspješniji bili policija i tužilaštvo, zatim po šest odsto smatra da bi to bili izborna komisija i Skupština, a pet odsto NVO sektor”, navodi se istraživanju.

Vraneš zapostavljen Opštinski odbor SNP Bijelo Polje upozorio je lokalnu vlast koju čine koalicija DPS-SDP da mora mnogo više pažnje posvetiti mještanima Vraneške doline i makar pokušati da riješi njihove probleme. U toj partiji smatraju da je vlast digla ruke od Vraneša.

U SNP-u podsjećaju da teritorija Vraneša predstavlja trećinu ukupne teritorije Bijelog Polja i da je u ovom trenutku najzaostalija kada je u pitanju putna i svaka druga infrastruktura.

“Upravo iz ovih razloga je SNP i njen odbornički klub amandmanski djelovao na predlog programa uređenja prostora.

Podsjećamo građane da smatramo da je prijeko potrebno izgraditi trotoarske staze kroz mjesni centar Tomaševo iz prostog razloga što kroz ovaj centar sada prolazi ogroman broj automobila i kamiona, te postoji permanentna opasnost za građane, a posebno za oko 130 đaka OŠ ‘Krsto Radojević’”, kazao je Zoran Bošković, član IO GO SNP-a.

Takođe, OO SNP smatra da je sušta potreba izgradnja mosta na rijeci Ljuboviđi u selu Čokrlije.

“Očigledno je da DPS nije bio spreman na značajne ustupke i nije očekivao tvrd pregovarački stav pojedinih partija, što je dovelo do propuštene prilike da povrati vlast u Ulcinju”, naveo je Muk.

On takođe smatra da će protivodgovor najjače crnogorske partije na koaliciju SDP - Pozitivna biti održanje koalicije sa LP, Bošnjačkom strankom, ali i širenje koalicije sa NS i još nekim manjim partijama.

6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

ZADUŽIVANJE

STAV

Ne tako brzo FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

I

zbijanje svjetske ekonomske krize brojni predstavnici nauke i politike vidjeli su kao početak kraja nečega, što je poznati britanski istoričar Nial Ferguson na sljedeći način opisao: “U posljednjih 500 godina istorija svijeta je, u principu, bila istorija nadmoći Zapada“.

Na sceni su, prema njima, stupili novi “igrači“ koji će obilježiti budućnost globalnih odnosa, a koji se opisuju skraćenicom BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina) ili BRICS, kada se doda Južna Afrika. Njihov impozantan ekonomski rast (BDP se upetostručio u posljednjih 13 godina, a Kina će za najkasnije 5 godina postati najveća svjetska ekonomija), ekonomski problemi Zapada, kao i činjenica da su njihove dinamične ekonomije zaslužne što svijet nije zapao u jos dublju recesiju (primjera radi, Folksvagen prodaje više automobila u Kini, nego u Njemačkoj), potvrđivali su tezu o novom svjetskom poretku. Međutim, posljednja dešavanja govore da su brojni eksperti možda suviše rano uzviknuli “kralj je mrtav, živio kralj“. konomije BRIC država počele su da gube na dinamičnosti i sada su daleko od nekadašnjeg rasta, iako je on i dalje iznad prosjeka država Zapada: u Kini je pao sa 14 na 7,5, u Indiji sa 10 na 5, u Brazilu sa 6 na 3, dok je Rusija zabilježila veoma mršavih 1,3 odsto. Štaviše, jedan događaj jasno je pokazao koliko je ekonomska moć nekih od njih, tačnije Brazila i Indije, na staklenim nogama. Od kada je američki Fed počeo da napušta svoju politiku upumpavanja jeftinog novca, investitori su masovno počeli da se povlače iz ovih država. Čak i sama mogućnost rasta veoma niskih kamatnih stopa na američkom tržištu učinila je da investitori odustanu od ulaganja na tržištu Brazila i Indije, koje im je bilo privlačno zbog većeg profita i gdje su u posljednjih godina uložili stotine milijardi dolara. Navedeni potez veoma je pogodio ove dvije ekonomije i doveo je do značajnog pada vrijednosti njihovih valuta. o, ni Kina i Rusija nisu pošteđene. I dok se Rusija suočava sa velikim problemima koji blokiraju dalji dinamičan ekonomski razvoj, kao što su pretjerana zavisnost ekonomije od cijene nafte (ne smije da padne ispod 100 dolara) i široko rasprostranjena korupcija (primjera radi, troškovi za organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju porasli su sa devet na 37 milijardi eura), Kina je dostigla limite sa sadašnjim ekonomskim modelom. Stoga su lideri Komunističke partije donijeli odluku o sprovođenju reformi i razvijanju na osnovama novog ekonomskog modela koji podrazumijeva pretvaranje industrijske nacije u konzumersku i uslužnu ekonomiju. Međutim, problem ekonomskog pada u ovim državama mogao bi da preraste u nešto mnogo opasnije, jer bi vjerovatno bio praćen političkim turbulencijama, koje su, za sada, prisutne samo u Brazilu.

Revolucije ne izbijaju u vremenima velike nemaštine i tlačenja, već onda kada se uslovi života poboljšaju i očekivanja porastu, više je puta u praksi potvrđena teza francuskog filozofa Tokvila. A u tom slučaju snažne posljedice ne bi osjetilo samo stanovnistvo BRICS država, tj. skoro 40 odsto svjetske populacije, već i čitav svijet.

E

N

Građani mogu da pozajme novac državi

Kamata na državne obveznice povoljnija nego na depozite u bankama

Građani će moći da na aukciji za prodaju državnih obveznica da pozajme novac. Minimalna vrijednost obveznice je 10.000 eura, što znači da će građani koji imaju taj iznos moći da kupe te hartije od vrijednosti.

S obzirom na to da je kamatna stopa pet odsto to znači da je ona povoljnija nego kamata na depozite u komercijalnim bankama. Praktično to znači da bi građani mogli i da zarade pozamljujući novac državi. Vlada je nedavno odlučila da ove godine 100 miliona eura potrebnih za finansiranja potraži na domaćem tržištu kapitala, što do sada nije bio slučaj. Iz Ministarstva finansija su kazali da su na taj način željeli da afirmišu i ojačaju domaće tržište kapitala, posebno sekundarno.

Aukcija na Montenegroberzi zakazana je za 3. mart. Novac koji se prikupi opredijeljen je za finansiranje državnog budžeta. Ukupni iznos emisije je 100.000.000 eura i u ponudi će se naći 10.000 obveznica pojedinačne nominalne vrijednosti od 10.000 eura. Rok dospijeća te hartije od vrijednosti je četiri godine, a obveznica je amortizujuća, odnosno vlasnicima će se isplaćivati polugodišnji jednaki

anuiteti, koji uključuju dio glavnice i kamatu na preostali dio duga. Obveznice nose godišnju fiksnu kamatnu stopu u iznosu od pet odsto. Nesumnjivo je da će aukcija ukoliko bude uspješna predstavljati jednu od najvažnijih transakcija koje će se održati na crnogorskom tržištu kapitala.

Za Montenegroberzu je aukcija važna jer se uspostavlja sekundarno tržište u periodu od naredne četiri godine. Time će se obezbijediti prvi put na finansijskom tržištu dužnički instrument kao tržišni materijal, a država će dobiti i mogućnost da svojim

dugom upravlja na domaćem finansijskom tržištu. Značaj emisije je i u uspostavljanju mehanizma kojim će se obezbijediti dalji odliv sredstava iz finansijskog sistema, jer su se ranije događale situacije da se subjekti iz Crne Gore javljaju kao kupci crnogorskih obveznica na sekundarnom međunarodnom finansijskom tržištu. Obveznica će biti pristupačna i ulagačima stanovništva i na taj način će pružiti alternativu tradicionalnim oblicima štednje, kroz investiranje u instrumente koji po pravilu nose najmanji rizik.

E.R.

Nova poslovnica Alter modusa Mikrokreditna finansijska institucija Alter Modus otvoriće novu poslovnicu u Beranama, u Ulici Polimska 10, saopšteno je iz ove kompanije. Kako je najavljeno, nova poslovnica je opremljena prema najvišim standardima i prilagođena potrebama klijenata.

E.R.

SKUPŠTINA

Poslanici o računima za struju i kreditima Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatraće danas Predlog za kontrolno saslušanje ministra ekonomije Vladimira Kavarića i predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Srđana Kovačevića zbog pribavljanja informacija o razlozima povećanja decembarskih računa za utrošenu električnu energiju.

Prema podacima Elektroprivrede Crne Gore, oko tri hiljade potrošača žalilo se na iznose decembarskih računa smatrajući da su oni neutemeljeno visoki. Iz Elektroprivrede Crne Gore su kazali da je u decembru evidentirana veća potrošnja.

“Oko 6,6 odsto potrošača iz kategorije domaćinstva, koji su trošili znatno više od prosjeka, odnosno preko 1.000 kWh, dobiće račune u iznosu od preko 100 eura. Decembarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće oko 132.000 domaćinstava”, naglasili su nedavno iz EPCG.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet će razmatrati i Predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Članovi Odbora bi na novoj sjednici, koja je takođe zakazana za danas, trebalo da razmotre Predlog plana rada tog skupštinskog tijela za ovu godinu i inicijativu za konsultativno saslušanje na temu stambeni krediti indeksirani u švajcarskim francima i primjena devizne klauzule u kreditnim ugovorima. Inicijativu su podnijeli poslanici Pozitivne Crne Gore i Socijalističke narodne partije (SNP), Mladen Bojanić i Aleksandar Damjanović , koji je i predsjednik Odbora.

Na dnevnom redu je Odbora je i inicijativa za konsultativno saslušanje na temu Efikasno korišćenje energije, stanje u Crnoj Gori sa osvrtom na Nacrt zakona o efikasnom korišćenju energije, koju je podnio Damjanović.

Odbor će razmatrati i predložene dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.

E.R.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

7

MoNTEKapRa

Ujedinili se kozari i ovčari U Nikšiću je osnovano udruženje kozara i ovčara Montekapra /Montecapra/ s ciljem unapređenja proizvodnje u toj oblasti i dobijanja proizvoda konkurentnih na domaćem i stranim tržištima.

Udruženje poziva sve stočare koji imaju najmanje pet grla koza ili ovaca da postanu njegovi članovi i time daju doprinos ostvarivanju zajedničkih ciljeva među kojim su podizanje profesionalne osposobljenosti poljoprivrednika na nivo neophodan za pokretanje savremenih oblika proizvodnje i jačanje pregovaračke moći primarnih proizvođača u kozarskoj i ovčarskoj proizvodnji, prenosi Mina-biznis.

Ciljevi Udruženja su, kako je saopšteno i unapređenje tehničke

INTERVJU: KRIsTINa LačEVIć, šEfIca RadNE gRUpE za pogLaVLJE 11

Poljoprivrednici se moraju udružiti Novak Uskoković

E

vropska poljoprivredna politika je kompleksna, sa obimnim zakonodavstvom, pa pregovori i proces usklađivanja uglavnom traju duže nego za većinu drugih poglavlja, ocijenila je šefica Radne grupe za poglavlje 11 - poljoprivreda i ruralni razvoj Kristina Lačević. Ona dodaje da se do veće konkurentnost domaće poljoprivrede može doći udruživanjem proizvođača..

DN: Kakvo je stanje crnogorske poljoprivrede u odnosu na druge države koje su bile u ovoj fazi evropskih integracija?

Crna Gora je u sličnoj situaciji u kakvoj su, pred otvaranje pregovora u poglavlju poljoprivrede i ruralnog razvoja, bile i zemlje koje su posljednje pristupile EU, kada je riječ o stepenu usaglašenosti zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u toj oblasti. Evropska poljoprivredna politika je kompleksna sa obimnim zakonodavstvom, pa pregovori i proces usklađivanja uglavnom traju duže nego za većinu drugih poglavlja.

Crnogorsko zakonodavstvo je djelimično usklađeno sa pravnom tekovinom EU. Sa procesom usklađivanja ići ćemo postepeno do trenutka pristupanja. To znači da ćemo naše poljoprivredne proizvođače postepeno prilagođavati evropskim standardima.

Hoće li Crna Gora imati pravo da tokom pregovora obezbijedi zaštitu nacionalnih interesa u sektoru poljoprivrede i šta je to na čemu će se insistirati?

Kroz izradu pregovaračke pozicije Crna Gora će iskazati svoje interese

i o njima pregovarati sa EU. Taj proces daje mogućnost da tražimo izuzeća i tranzicione periode za sprovođenje određenih regulativa. Ono na čemu ćemo insistirati biće sadržano u pregovaračkoj poziciji.

DN: Šta je neophodno da uradimo kako bismo definisali pregovaračku poziciju?

Važno je napomenuti da svaka zemlja kreira svoju poljoprivrednu politiku samostalno i u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.

Najbitniji dokument u tom pravcu jeste Strategija razvoja poljoprivre-

de i ruralnog razvoja 2014-2020, na kome Ministarstvo poljoprivrede trenutno radi. Strategija će definisati glavne ciljeve i pravce razvoja crnogorske poljoprivrede u narednom šestogodišnjem periodu. Za razliku od prethodne strategije, nova će sadržati jasan plan usklađivanja zakonodavstva Crne Gore sa Pravnom tekovinom EU i biće osnov za kreiranje i definisanje pregovaračke pozicije za Poglavlje 11.

Na koji način se može podići konkuretnost crnogorske poljoprivrede?

Crnogorski proizvođači mogu povećati konkuretnost svojih proizvoda ukoliko budu poštovali standarde, povećavali kvalitet i smanjivali troškove proizvodnje. S obzirom na strukturu domaće poljoprivrede koju čine male farme sa ograničenim količinama ponude proizvoda, jedna od ključnih preporuka predstavlja i udruživanje proizvođača.

Udruživanjem u kooperative poljoprivredni proizvođači mogu obezbijediti stabilnu ponudu proizvoda na tržištu, smanjiti troškove i postići konkurentniju cijenu. Modernizacija proizvodnje i primjena agrotehničkih mjera uz adekvatno korišćenje resursa su podjednako važni.

Kao treći i najvažniji aspekt vidim primjenu tzv. politike kvaliteta i uvođenje oznaka porijekla za specifične domaće proizvode. Ovo je ujedno i najveći izazov za naše proizvođače.

Plasman ovih proizvoda vidimo prije svega kroz turističku ponudu, što predstavlja najbolji način za promociju domaćih proizvoda.

Stalno raditi na edukaciji Koliko su crnogorski poljoprivredni proizvođači edukovani u odnosu na svoje kolege iz država EU? Poljoprivredna politika EU u poređenju sa trenutnom u Crnoj Gori se u mnogome razlikuje. EU politika se u proteklom periodu mijenjala, zavisno od potreba, što je značilo da su poljoprivrednici morali da se prilagođavaju novim standardima. Isti princip postoji i kod nas. Ministarstvo poljopri-

vrede i ruralnog razvoja je kroz mnoge do sadadašnje projekte i radionice, radilo na edukaciji proizvođača, kako bi ih informisali o novim pravilima. Jedan od značajnijih projekata, u okviru koga je napravljen najveći iskorak jeste MIDAS, koji predstavlja pripremu za primjenu strogih evropskih pravila za dodjelu podrške poljoprivrednim proizvođačima. Kroz DANIDA projekat, takođe, su obučavani proizvođači ko-

ji su iskazali interesovanje za organsku poljoprivredu. Cilj Ministarstva je da nastavi sa intenzivnom edukacijom proizvođača, što je iskazano i u mjerama Agrobudžeta. Posebno kroz međunareodne sporazume biće organizovane studijske posjete za poljoprivredne proizvođače iz Crne Gore kolegama u EU, kako bi u direktnom kontaktu najbolje sagledali svoje mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji.

opremljenosti i korišćenja tehničkih kapaciteta putem bolje organizovanosti, promocija i afirmacija razvojnih programa agrobiznisa, preduzetničkih i kulturnih mogućnosti poljoprivrednog stanovništva, podizanje ukupnih razvojnih kapaciteta ruralnih sredina, kao i pokretanje drugih razvojnih inicijativa i projekata koji su od interesa za unapređenje kvaliteta života i zaštite životne sredine u ruralnim područjima.Djelatnosti Udruženja su izdavanje stručnih i tehničkih publikacija u pisanom i digitalnom obliku iz oblasti stočarstva, organizacija edukativnih aktivnosti neophodnih za bolji rad članova i zajedničko nabavljanje repromaterijala i mehanizacije.

E.R.

INspEKcIJa

Pečat na krojačku radnju U okviru kampanje pod nazivom Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano ukupno 39 pritužbi, na osnovu kojih je zatvorena jedna šnajderska radnja i izrečene su dvije novčane kazne. Šnajderska radnja u Ulici Ivana Crnojevića 123 u Podgorici, između poslovnice Dana i Pobjede, zatvorena je na osnovu prijave o radu bez odobrenja, nakon što je utvrđeno da nema opštu poresku registraciju. Inspektori su zabranili obavljanje djelatnosti pečaćenjem objekta i podnijeli prekršajni nalog uz novčanu kaznu od 55 eura, preno-

si Mina-biznis.

Inspektori su podnijeli prekršajni nalog uz novčanu kaznu od hiljadu eura protiv kafea F, koji se nalazi na Rimskom trgu u Podgorici, na osnovu pritužbe o neizdavanju fiskalnog računa.

E.R.

cBcg

Nova aukcija državnih zapisa Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih oko 44,08 miliona eura, druga ovogodišnja, biće održana danas. Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) saopštili su da se ponude mogu dostavljati do 12 sati.

“Samo kovertirane ponude, donijete i stavljene u posebnu kutiju, koja se nalazi u holu zgrade CBCG, biće obrađene u postupku aukcije”, kazali su predstavnici CBCG, koja vodi aukciju u ime Vlade, prenosi Mina-biznis.

Rok dospjeća zapisa, koji će bi-

ti emitovani u utorak, je 182 dana, odnosno 26. avgust ove godine. U ovoj godini je sredinom januara održana jedna aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana na kojoj su prodati zapisi za 18,52 miliona eura, po prosječnoj stopi prinosa od 1,82 odsto. Ukupan iznos podnesenih ponuda bio je 22,37 miliona eura, a ukupan iznos emisije 20 miliona eura. U prošloj godini održano je ukupno 14 aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana i četiri sa rokom dospjeća od 91 dan. E.R.

IzLoV TUNE

Podaci, pa članstvo Nepostojanje preciznih podataka o dosadašnjoj količini izlovljene tune jedan je od razloga što Crna Gora još nije donijela konačnu odluku o apliciranju za članstvo u Međunarodnoj komisiji za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna (ICCAT), koja određuje kvote za izlov.

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kazali su agenciji Mina-biznis da Crna Gora nema ni dobro razvijenu tradiciju ulova

tune, što je jedan od važnijih parametara o kojim ICCAT vodi računa prilikom razmatranja podnijete aplikacije za članstvo.

U Crnoj Gori, kako su dodali, ne postoji organizovan komercijalni ulov tune.

Izlov tune je dozvoljen državljanima Crne Gore, odnosno strancima registrovanim za izlov ribe pod uslovima propisanim Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi.

E.R.

8 DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

LGbT forum ProGres

Traže jeftiniji parking LGBT Forum Progres je podnio inicijativu Odboru direktora Par­ king servisa u Podgorici da se raz­ motri mogućnost da se na opštim parkiralištima, u svim zonama, ci­ jene parkinga po satu smanje za po 10 centi. Takođe, ta NVO traži i da se tokom vikenda, u subote u ponoć do ponedjeljka do 7 časova, sva opšta parkirališta oslobode plaćanja.

LGBT Forum Progres se, kako je saopšteno, interesovao se da li je u 2013. godini razmatrana moguć­ nost smanjivanja cijena parkira­

nja na opštim parkiralištima u svim zonama.

“U Parking servisu tvrde da ne postoji ekonomska opravdanost za umanjenje cijena parkinga, navod­ no, iz više razloga. Tvrde da bi uma­ njenje cijena dovelo do poremećaja u funkcionisanju preduzeća, poseb­ no imajući u vidu da sadašnji nivo prihoda jedva obezbjeđuje ostvare­ nje osnovnih funkcija kao što je re­ dovno servisiranje plata i doprino­ sa, PDV­a i obaveza prema dobav­ ljačima”, navode iz te NVO.

Saopšteno je iz tog gradskog pre­ duzeća kako garaže u Podgorici uglavnom nerentabilno posluju, uz napomenu da to jedino nije slu­ čaj s garažom u blizni nove zgrade Vlade čije je koriščenje, zbog loka­ cije, intenzivno.

LGBT Forum Progres će, kako se navodi u saopštenju, sačekati ko­ načno izjašnjenje Odbora direkto­ ra o inicijativi. Dodaje se da konsul­ tovani stručnjaci tvrde da ima os­ nova za unapređenje dostupnosti usluga parkinga u Podgorici. Bo.P

Pijačni prodavci koji dolaze u kontakt sa hranom moraju imati položen ispit i licence inače neće moći da obavljaju dosadašnji posao

časovi krajem februara

Obuka za prodavce sira i jaja 35 eura Pijačni prodavci hrane životinj­ skog porijekla proći će 26. i 27. fe­ bruara dvodnevnu obuku, nakon koje će polagati ispit kako bi do­ bili međunarodnu licencu za taj posao.

Rješenjem glavnog veterinar­ skog inspektora naloženo je da svi prodavci na pijaci moraju pro­ ći obuku o osnovnim zahtjevima higijene hrane životinjskog pori­ jekla i lične higijene, održavanju i sprovođenju postupaka zasnova­ nih na HACCP principima. Mora­ ju posjedovati i potvrdu da li su obuku prošli.

Prvobitna vijest da će za ispit morati da plate oko 90 eura, raz­ ljutila je podgoričke prodavce. Za­ to su se sami organizovali, kako su kazali Dnevnim novinama, pa će za ispit platiti gotovo tri puta ma­ nje, odnosno 35 eura.

“Za sada nas je prijavljeno oko 100. U tri grupe po 30 nas će biti na predavanjima, ovdje u Ginta­ šu. Uspjeli smo da nađemo agen­ ciju koja će nam manje naplati­ ti sertifikate, jer je ovo što su nam ovdje nudili bilo preskupo. Doći ce profesori Ilija Tadić i Milan Baltrić koji će nam držati predava­ nje, a nakon toga slijedi ispit”, ka­ zao je Dnevnim novinama proda­ vac sira na pijaci u Gintašu Radonja Gluščević.

Kandidati, kako je predviđeno, moraju proći obuku od dva škol­ ska časa na kojima će slušati pre­ davanje o higijeni u proizvodnji i prometu ove vrste hrane, njene zdravstvene ispravnosti.

Iz Veterinarske inspekcije ka­ zali su da je edukacija u skladu sa

međunarodnim veterinarskim propisima, te da prodavac mora znati svaku pojedinost o proizvo­ dima koje prodaje.

Gluščević je kazao da su im objasnili da će morati na eduka­ ciju dva dana, te da će dobiti edu­ kativni materijal, zatim slijedi po­ laganje testa i dobijanje potvrde “Implementacija HACCP sistema u prodaji namirnica animalnog porijekla”.

Zakonom o bezbednosti hrane, koji se odnosi na posebne higijen­ ske zahtjeve za hranu, navodi se da je subjekat u poslovanju s hra­ nom ili hranom za životinje du­ žan da, pored opštih higijenskih zahtjeva, obezbijedi ispunjavanje i posebnih higijenskih zahtjeva, u svim fazama proizvodnje i pro­ meta hrane.

To se, kako je precizirano za­ konom, odnosi na fizičke, hemij­ ske i mikrobiološke kriterijume, usaglašenost temperaturnih re­ žima sa zahtjevima u pojedinim fazama proizvodnje i prome­ ta, održavanja lanca rashlađiva­ nja, uzorkovanja i ispitivanja, te usaglašenosti sa proizvođačkom specifikacijom.

Subjekt u poslovanju s hranom koji obavlja djelatnost proizvod­ nje i prometa dužan je i da uspo­ stavi, održava i kontinuirano pri­ mjenjuje postupke koji se zasniva­ ju na HACCP principima.

HACCP je skup ili sistem princi­ pa i pravila kojima se obezbjeđu­ je preventivna zaštita bezbjedno­ sti hrane i zdravstvena ispravnost namirnica koje stižu do krajnjih potrošača.

Bo.P.

Grbović

Nikšiću 450.000 eura od Bilećkog jezera Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović, kazao je da će shodno dogovoru sa predstavnicima Elek­ troprivrede Republike Srpske, nik­ šićkoj lokalnoj samoupravi, na osno­ vu valorizacije Bilećkog jezera, biti uplaćeno 450.000 eura godišnje.

Grbović je dodao da je Elektropri­ vreda Republike Srpske odmah spre­ mna da počne sa uplatom novca nik­ šićkoj opštini­ samo da se nađe prav­ ni okvir za to.

“Vladin ekspertski tim i njihov tim eksperata će naći pravni okvir za isplatu nadoknade Opštini Nik­ šić. Vjerujem da ćemo sve dogovoriti za najkasnije dva mjeseca”, kazao je Grbović portalu Analitika.

Decenijama je čekan dogovor iz­ među Crne Gore i BiH oko plaćanja nadoknade korišćenja voda Bileć­ kog jezera, koje jednim delom pla­ vi nikšićku opštinu. Dogovor je ko­ načno postignut krajem juna proš­ le godine, kada su zvaničnici Opšti­ ne Nikšić i HE “Trebišnjica”, koja je dio sistema Elektroprivrede Repu­ blike Srpske, postigli načelan dogo­ vor, po kojem će hidroelektrana go­ dišnje uplaćivati novac Opštini Nik­ šić. Vlada je na prošloj sjednici usvo­ jila predlog za formiranje ekspertske komisije za rješavanje pitanja regu­ lisanja naknada po osnovu korišće­ nja voda iz akumulacije Bilećkog je­ zera za proizvodnju struje.

DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014. zapošljavanje Re populacije

Romi nijesu samo za metlu Novak Uskoković

N

izak stepen obrazovanja glavna je prepreka za veću zaposlenost romske populacije, ali i predrasude pojedinih poslodavaca. Broj obrazovanih Roma se povećava, ali to ne prati i veća zastupljenost u zapošljavanju.

Kako je ekonomska i finansijska stabilnost preduslov za bolji život, ne čudi što su Romi i dalje jedna od marginalizovanih grupa u Crnoj Gori.

Alija Zabeli, 21-godišnji Podgoričanin, radi u radiju Roma. Na početku razgovora odmah prepoznajete odgovornost i volju za poslom. Iako mlad, Alija već razmišlja zrelo. Brine o porodici i o tome kako da im obezbijedi pristojan život. Nije mu dovoljan novac iz radija, pa se često snalazi radeći i teške fizičke poslove.

Zabeli u razgovoru za Dnevne novine kaže da su Romi sposobni za sve poslove i da su pojedini, i pored većeg obrazovanja, prinuđeni da rade fizičke poslove.

“Nama treba neko da nas sasluša.

Nijesu Romi samo za metlu. Mogu oni da rade i druge ozbiljnije poslove”, kaže Zabeli.

Ovaj dvadesetjednogodišnji mladić poručuje da je Romima dosta diskriminacije.

“I mi bismo željeli da radimo ono što volimo, ali nemamo mogućnost da nas neko gura kao druge koji dobijaju posao uz pomoć roditelja. Uostalom, pojedini poslovi su rezervisani samo za Rome”, dodaje Zabeli.

On posebno negira optužbe da su

Romi u Crnoj Gori teško do posla

Obuka o govoru mržnje

aSocijacija SaRaDniKa

UCG da poštuje Zakon o radu Asocijacija saradnika Univerziteta Crne Gore (UCG) uputila je apel Inspekciji rada da UCG naloži striktno poštovanje Zakona o radu za sve akademsko osoblje, kao što je to bio slučaj i za neakademsko osoblje. Iz tog udruženja navode da je Inspekcija rada “konačno dobila dugo traženo zvanično pravno pojašnjenje zašto UCG kao poslodavac ne poštuje prava saradnika u nastavi zaposlenih na određeno vrijeme”, a koji su, kako tvrde, stekli zakonski osnov da im se zaključeni ugovori o radu na određeno transformišu u ugovore na neodređeno vrijeme.

“Saopštenjem Inspekcije rada je precizirano da je u Zakonu o visokom obrazovanju decidno navedeno da se opšti propisi primjenjuju samo na neakademsko osoblje, kao i da za akademsko osoblje ovim zako-

nom nije propisana obaveza supsidijarne primjene opštih propisa, pa se stoga odredbe Zakona o radu isključivo primjenjuju na neakademsko osoblje”, saopšteno je iz Asocijacije.

Napominju da četiri člana Zakona o visokom obrazovanju, koji se eksplicitno odnose na akademsko osoblje, definiše isključivo ko su pripadnici akademskog osoblja, koja akademska zvanja postoje, uslovi za sticanje tih zvanja, postupak za izbor i dužina trajanja zvanja.

Smatraju i da Statut UCG nije u svemu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Zakonom o radu, i da je isti nevažeći. “Posebno po pitanjima koja su precizno definisana zakonima kao višim pravnim aktima, a sa kojima je u očiglednoj koliziji”, poručili su iz Asocijacije.

Bo.P.

U sklopu projekta “No hate off-line, no hate on-line’”, koji organizuje Volonterski klub Gimnazije “Slobodan Škerović”, u toj ustanovi održava se obuka o govoru mržnje na internetu.

Polaznici su učenici, nastavnici i stručni saradnici podgoričke i cetinjske gimnazije. Jedna od trenerica, predstavnica nevladine organizacije Forum MNE Dijana Uljarević kaže da je posrijedi učestali problem.

“Istraživanja pokazuju da je oko 50 procenata mladih bilo žrtve govora mržnje na internetu, što je prilično veliki broj. Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da mladi ne prepoznaju da je nešto što napišu ili izgovore ustvari govor mržnje, tako da su i sami akteri tih procesa”, kazala je Uljarević Radiju Antena M. Projektom su, kaže ona, predviđene brojne aktivnosti među kojima su istraživanje o stavovima i iskustvu mladih, a učesnici su ujedno i vršnjački edukatori u suzbijanju govora mržnje u on-line i off-line svijetu.

“Cilj je da kod mladih razvijemo svijest o identitetskim pitanjima i stavovima, kako bi oni mogli sa kritičkim osvrtom da priđu svemu tome što je sadržaj na društvenim mrežama”, kazala je Uljarević..

Projekat se realizuje uz finansijsku podršku Fonda za aktivno građanstvo.

Partnerske organizacije su i nevladine organizacije Djeca Crne Gore, Forum MNE i portal Digitalizuj.me. Bo.P.

Nema posla ni za fizioterapeuta Iz Romskog savjeta kažu da je u Podgorici prijavljeno oko 100 nezaposlenih pripadnika romske populacije. Kako su dodali, postoji slučaj pripadnika romske populacije koji je završio višu školu za fizioterapeuta, poslije završenog pripravničkog staža dobio je otkaz i ne može se zaposliti.

“Najčešća zaposlenja su vezana sa obrazovanjem, tako da nalaze posao jedino u Čistoći, Deponiji, Tržnice i pijace, Zelenilo. Glavna prepreka je nizak stepen obrazovanja “, navode iz Romskog savjeta.

Romi jedini koji su odgovorni za razne sitne krađe.

Da pripadnicima Romske populacije nije lako da dođu do pristojnog posla, potvrđuje i statistika.

Prema riječima samostalnog savjetnika u Zavodu za zapošljavanje Nevene Šuković, izjašnjavanje nezaposlenih lica o etničkoj pripadnosti nije obavezno, već je isključivo dobrovoljno.

“Na kraju 2013. godine, na evidenciji Zavoda nalazilo se 1.118 lica koja su se deklarisala kao pripadnici populacije Roma i Egipćana (RE), od kojih žene čine 42,12 odsto”, dodala je Šuković.

U ukupnoj registrovanoj nezaposlenosti učešće Roma je 3,21 odsto.

“U strukturi pripadnika RE populacije koji su registrovani na evidenciji nezaposlenih lica najveće učešće imaju lica bez zanimanja i stručne spreme sa 94,38 odsto”, precizira Šuković.

Među nezaposlenima pored osoba sa drugim, trećim i četvrtim stepenom stručne spreme su i dva lica sa šestim i jedan sa petim stepenom stručne spreme. Šuković navodi da su primjenom savremene tehnologije rada sa nezaposlenim licima, u Zavodu za zapošljavanje, u procesu trijaže, pripadnici RE populacije prepoznati kao jedna od najugroženijih kategorija teže zapošljivih lica, sa aspekta zapošljivosti i zapošljavanja.

“Prepreke kod zaposlenja pripadnika RE populacije odnose se, prije svega, na nedostatak obrazovanja i obrazovnih mogućnosti, nedostatak ličnih isprava, tešku ekonomsku i socijalnu situaciju, zbog koje nijesu u prilici da prihvataju duže programe obrazovanja i osposobljavanja, diskriminaciju i neprihvatanje od neroma i poslodavaca, život u nesigurnim i nestandardizovanim prebivalištima, nedostatak garancija u vidu nekretnina i žiranata za dobijanje kreditnih sredstava, itd”, zaključuje Šuković.

mup

Naoružan svaki osmi Crnogorac

U Crnoj Gori više od 60.000 građana ima oružje, a najviše ih je u Podgorici, 13.154, a najmanje u Plužinama 365. Prodavac lovačke opreme Marko Filmanović rekao je Anteni M da je za kupovinu oružja potrebno odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za nabavku, kao i potvrda iz Suda da se protiv kupca ne vodi krivični postupak, i da se ranije nije vodio.

“To se predaje u MUP, koji nakon razmatranja daje odobrenje za nabavku oružja. Ako je posrijedi lovačko oružje potrebno je da imate položen lovački ispit””, kazao je on.

Podaci MUP-a pokazuju da svaki osmi punoljetni građanin ima oružje, ali se pretpostavlja da veliki broj građana posjeduje oružje bez dozvole.

Policija je, kako je saopštio MUP, od građana oduzela 319 komada vatrenog oružja tokom 2012., a prošle skoro stotinu više. Inače, tokom 2013. u našoj državi registrovano je 47 pokušaja ubistava, a 9 krivičnih djela je bilo sa tragičnim ishodom.

Sociolog Srđa Vukadinović rekao je da je posljednjih godina bilo mnogo žrtava u Crnoj Gori, a jedna žrtva je mnogo.

“Očito je da mladi još žive u nekom svijetu gdje se oružje posmatra kao stvar prestiža i u ambijentu crnogor-

skog društva u kome je oružje jedini način rješavanja stvari”, kazao je on. Član Odbora za bezbjednost i odbranu iz DPS-a Obrad Stanišić smatra da je nedovoljna primjena zakona jedan od glavnih krivaca. Kontrole bi, smatra on, trebalo da budu češće i rigoroznije.

“Policijski službenici moraju se sa tim problemom do kraja obračunati i implementirati zakon do kraja. Ne može se dozvoliti da svako ima oružje u posjedu i da može da ga zloupotrijebi kad mu padne na pamet”, kazao je Stanišić.

10 HRONIKA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

PREBIJANJE PEJANOVIĆA

VELIBOR MARKOVIĆ:

Raičević i Rondović Da ispitaju ko je Mandiću pravosnažno oslobođeni podmetnuo limenku Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu kojom su suspendovani rukovodilac ekspoziture za javni red u podgoričkoj policiji Ratko Rondović i rukovodilac ekspoziture za dežurstva Dušan Raičević oslobođeni odgovornosti za prebijanje u “betonjerci” sada pokojnog Aleksandra Pejanovića. Optužnicom Osnovog državnog tužioca, Rondoviću i Raičeviću bilo je stavljeno na teret da su nesavjesnim radom u službi stvorili uslove i otklonili prepreke da zasad nepoznati pripadnici interventne jedinice u prostoriji za zadržavanje prebiju Pejabovića.

Prvostepenu presudu izrekla je sudija Osnovnog suda u Podgorici Larisa Mijušković-Stamatović. U kratkom obrazloženju prvostepene presude sudija je navela da niti jednim sprovedenim dokazom nije potvrđen iskaz svjedoka Gorana Stankovića na kojem je optužnica zasnovana. Stanković je u svom iskazu, koji je bio osnov za podizanje optužnice protiv Rondovića i Raičevića, naveo da je kritične prilike upozorio starješine da će doći do prebijanja Pejanovića, te da je tražio medicinsku pomoć za njega, o šta su se oni navodno oglušili.

Rondović “Sud je u okviru dokaznog postupka sproveo sve dokaze koji su predloženi od tužioca i odbrane. Nijednim tim dokazom nije potvrđen iskaz svjedoka Stankovića na kojem se temelji optužnica, te je donijeta oslobađajuća presuda za okrivljene”, obrazložila je sudija Mijušković-Stamatović.

Rondović i Raičević teretili su se da su nesavjesnim radom u službi, u periodu od 31. oktobra do 2. novembra 2008. godine, stvorili uslove da sada pokojni Pejanović bude prebijen.

M.V.P.

SUDAR MOTORA I KAMIONA

Maloljetnica teško povrijeđena Dvije starije maloljetnice T.D. (17) i J.B. (16) iz Bara teže su povrijeđene u udesu motocikla i kamiona koji se juče oko 16 časova godio na putu Bar - Zupci. Iz za sada neutvrđenih razloga kamion za čijim je volanom bio Božidar Rakočević (30) sudario se sa motociklom kojim je upravljala jedna od povrijeđenih maloljetnica, dok je druga bila saputnik.

Sedamnaestogodišnja T.D. je nakon prijema u barsku Opštu bolnicu hitno prebačena u Klinički centar u

Podgorici gdje joj se ljekari bore za život. J.B. je zadobila lom ramena i nije životno ugrožena.

Odmah nakon udesa na lice mjesta izašla je ekipa za uviđaje kojom je rukovodio zamjenik osnovnog tužioca u Baru Radovan Đurišić. Po njegovom nalogu, saobraćajni vještak će se u narednih nekoliko dana izjasniti o okolnostima pod kojima je došlo do udesa.

Na dionici puta Bar - Zupci saobraćaj je bio u zastoju oko dva sata nakon udesa.

A.A.

Branilac Damira Mandića, jedinog osuđenog za saizvršilaštvo u ubistvu vlasnika lista “Dan” Duška Jovanovića, advokat Velibor Marković, sugerisao je Tužilaštvu i policiji da, kada je već istraga u ovom predmetu obnovljena, ispitaju ko je i zašto, kako je kazao, podmetnuo limenku na kojoj je nađen DNK trag njegovog branjenika. Sporna limenka je nađena u blizini automobila iz kojeg je, prema navodima optužnice, pucano na Jovanovića.

“Kada već obnavljaju istragu, neka ispitaju ko je i zašto podmetnuo limenku “red bula”. Da je taj dokaz podmetnut očigledno je, jer ga nema u zapisniku o uviđaju iako je taj zapisnik zaključen tek nekoliko dana pošto je limenka pronađena. Takođe, prema datumima iz spisa predmeta bi proizilazilo da je limenka poslata na vještačenje prije nego što je pronađena”, kazao je Marković za DN, dodajući da je sporna limenka s otiscima Mandića pronađena nekoliko dana nakon pretrage mjesta na kojem je nađen automobil iz kojeg je navodno pucano na Jovanovića.

“Osim toga, vještak balističke struke Milovan Mihajlović na glavnom pretresu demantovao je da je on predao limenku “red bula” iako stoji policijski podatak da je on izvršio predaju. Očigledno je dakle, da je neko ko je vršio podmetanje, to učinio nespretno te otuda tolike kontradiktornosti. Ovo ipak, nije interesovalo ni tužilaštvo ni sud”, naveo je Marković.

On je demantovao pisanje medija da je sugerisao Mandiću da ne potpisuje službenu zabilješku u kojoj je navodno priznao da je učestvovao u likvidaciji Jovanovića.

U toj zabilješci Mandić je navodno naveo da su u ubistvu učestvovali Beranac Vuk Vulević i Armin Muša Osmanagić, a da je njegov zadatak bio da zapali automobil iz kojeg je izvršen atentat na urednika “Dana”.

“Tu službenu zabilješku prvi put sam vidio usljed glavnog pretresa, godinu i više pošto je Mandić uhapšen. Nju nijesu potpisali ni Mandić ni policajci. Ja, iako kao branilac imam pravo da sugerišem klijentu kako da

Advokat Marković

se brani, nijesam mu govorio da je ne potpiše, jer mi ona nije prezentovana.

Prema mojim saznanjima, taj dokument sačinio je neko iz policije i Mandić je odbio to da potpiše jer su unutra bile samo neistine, odnosno, radilo se o policijskoj konstrukciji. Dobro se sjećam da je u prostorijama policije Mandiću rečeno da znaju da on nije kriminalac, ali da kao takvog treba da označi onoga koga oni žele te da će mu, ukoliko to ne učini, natovariti i ono za šta jeste i za šta nije kriv”, kazao je Marković.

U obnovljenoj istrazi, na okolnosti sporne zabilješke, izjavu je dao Milan Vujanović, tadašnji šef podgoričkog CB-a. U nastavku postupka, izjave će, kako se spekuliše, dati i Tihomir Gačević, nekadašnji pomoćnik načelnika podgoričke policije Branislav Živ-

ković, dosadašnji šef policije u Podgorici, kao i policijski službenici Zeno Rujović i Danilo Pavićević, koji su tada učestvovali u istrazi.

Takođe, pred tužiocem će biti saslušan i potpredsjednik Vlade Duško Marković, koji je nedavno saopštio kako je Služba državne bezbjednosti u vrijeme kada je on bio na njenom čelu raspolagala informacijama da je život Duška Jovanovića ugrožen.

Duško Jovanović ubijen je 27. maja 2004. godine iz zasjede ispred redakcije Dana. Za ovaj zločin, nakon saslušanja više osumnjičenih, osuđen je samo Mandić i to da je bio saučesnik NN osobama u ubistvu.

On je pravosnažno osuđen na 18 godina zatvora, od čega mu je ostalo da odsluži još 10.

M.V.P.

HRONIKA 11

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

Stojanović žrtvovao Živkovića i Rečevića ZBOG PRITISKA JAVNOSTI

Svetlana Kumburović

Z

bog aktuelne, čini se sve lošije, bezbjednosne situacije u glavnom gradu, ali i zbog pritiska javnosti, direktor Uprave policije Slavko Stojanović smijenio je juče načelnika podgoričkog Centra bezbjednosti Branislava Živkovića i njegovog dosadašnjeg pomoćnika Jovicu Rečevića. Rukovođenje podgoričkom policijom Stojanović je prepustio Vojislavu Dragoviću, dosadašnjem komandantu Specijalne antiterorističke jedinice, dok je na mjesto Rečevića postavio Ivana Raičevića, koji je deset godina obavljao poslove pomoćnika načelnika cetinjske policije.

Stojanović je na jučerašnjoj konferenciji za novinare kazao da se za kadrovske reforme u vrhu podgoričke policije opredijelio imajući u vidu nedavna dešavanja, a naročito posljednji, peti po redu slučaj paljenja auta Vijesti i incident u Urgentnom bloku Kliničkog centra.

Iako nije detaljno komentarisao propuste policije u slučaju incidenta u Urgentnom centru kada je grupa pripadnika “zagoričkog klana” verbalno napala ljekarsko osoblje, a kasnije fizički i policajce, te oštetili imovinu bolnice, propusti policije mogu se naslutiti. Prve noći lisice na ruke nijesu stavljene ni jednom od mladića koji su pravili nerede, iako je u njima bilo posla čak i za policajce interventnog voda.

Odluku Stojanovića učvrstio je i posljednji slučaj paljenja automobila ND Vijesti, koji se dogodio usred radnog vremena policijskih službenika koji su bili zaduženi za njegovo obezbjeđivanje.

“Protiv dva policijska službenika u vezi sa propustima na obezbjeđenju vozila ND Vijesti, koje je zapaljeno u noći između 12. i 13. februara ove godine, već je pokrenut disciplinski postupak i oni će biti suspendovani do njegovog okončanja. Takođe, inicirao sam i pokretanje disciplinskog postupka protiv službenika koji je te večeri bio dežurni starješina u Centru be-

zbjednosti Podgorica, zbog propusta koji su, nažalost, doveli do uništenja pokretne imovine ND Vijesti”, rekao je Stojanović.

On je saopštio da je novi rukovodni tim Centra bezbjednosti Podgorica dobio jasne naloge da prioritet u njihovom radu bude rješavanje podmetanja eksplozije na ulazna vrata stana načelnika barske policije Miloša Radulovića i rješavanje napada na medije, kao i rasvjetljavanje povećanog broja razbojništava.

Smijenjeni rukovodioci CB-a Podgorica Branislav Živković i Jovica Rečević će, po riječima Stojanovića, biti ras-

Dragović bliski rođak Duška Markovića Novoimenovani šef Područne jedinice Podgorica Vojislav Dragović od ranije je u policijskim krugovima pominjan kao kanidat za tu funkciju.

Bio je dugogodišnji šef hercegnovske policije, potom šef Operativno-

komunikativnog centra te službe, a zatim rukovodilac Specijalnim antiterorističkim jedinicama (SAJ).

Prema saznanju DN, Dragović je blizak rođak potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića.

STAV

JASMINA MUMINOVIĆ Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

KO JE ODGOVORAN ZA STANJE U PODGORICI

I

dok je minulih dana bila veoma realna opcija smjena ili ostavka prvog čojeka Uprave policije Slavka Stojanovića, ipak se nije išlo do najvišeg nivoa. Zbog veoma zabrinjavajuće bezbjednosne situacije u Podgorici, “pale su glave” čelnih ljudi u Centru bezbjednosti glavnog grada - načelnika Branislava Živkovića i njegovog pomoćnika Jovice Rečevića. oliko su ove smjene opravdane, i kolika je njihova objektivna ili subjektivna odgovornost, može se posmatrati kroz nekoliko prizmi. erija paljenja automobila Vijesti i drugih, koja su zbog anonimnostih njihovih vlasnika zadobijala manju pažnju javnosti, te brojna razbojništva, koja su u posljednje vrijeme počela da se događaju iz časa u čas, jeste nešto za šta je dijelom kriva policija - slab procenat riješenosti tih krivičnih djela. I to unosi nemir kod građana. Međutim, opšta ekonomska situacija i kriza, dovele su do uvećanog broja pljački, pljačkaša po profesiji i onih iz nužde, te optimalni broj operativaca i uniformisanih policijaca nije mogao ići u korak sa počinjenim djelima, a nastavku teksta objasniću i zašto. a druge strane, paljenja automobila, i samim tim uništenja dokaza koje počinioci za sobom ostave, već se, kao po ustaljenoj praksi, teško rješavaju, a kočioni sistem za i ono malo prikupljenih dokaza, nerijetko biva i samo Tužilaštvo, čiji je policija servis. Ipak, spavanje zaposlenih službenika u vrijeme, u policijskom žargonu, “opservacije” automobila Vijesti je neoprostivo. I pored pokretanja disciplinske odgovornosti protiv tih službenika, objektivnu odgovornost svakako je trebalo da snosi i starješina, koji im je takav zadatak povjerio. ituacija sa aferom “Urgentni centar” ipak ima drugačiji karakter - 50-ak huligana koji upadaju u bolnicu, u strahu za život svog druga, bilo je teško zaustaviti, a kamoli sve odjednom pohapsiti, s obzirom da je u to vrijeme u gradu bilo svega još nekoliko patrola, koje su se bavile drugim poslovima, te da dvojica policajaca nijesu mogli sami sa njima izađi na kraj. Sve u svemu, evidentna je činjenica da Centar bezbjednosti nije dobro organizaciono i kvalitativno funkcionisao, ali za to nijesu jedini krivci Živković i Rečević, već sistemski propusti. Od početka rukovođenja CB-om ove nove, sada već stare garniture, podgorička policija suočena je sa slabom kadrovskom organizacijom. Takav sistem kadrovskih rokada napravljen je još u vrijeme šefovanja policijom Božidara Vuksanovića, a kako na strani kritičara takvog organizacionog uređenja, pomake kasnije nije napravio ni njegov sljedbenik Stojanović. Tako je ključ problema činjenica da su glavni operativci kriminalističke policije upućeni na službovanje u druge opštine, a Podgorica, koja broji gotovo 50 odsto ukupne bezbjednosne problematike u Crnoj Gori, ostala je osiromašena za takve kadrove koji su, kako se ispostavilo, u posljednje vrijeme bili nenadoknadivi.

Spisak je podugačak... Živković, koji je imenovan za prvog čovjeka podgoričke policije, mjesecima je pokrivao dvije dužnosti, jer je funkcija šefa kriminalističke bila upražnjena, kako i brojna druga rukovodeća mjesta u tom sektoru. Slična situacija desila se i sa šefom veoma važne Stanice policije za javni red i mir, kada je Ratko Rondović suspendovan, zbog slučaja prebijanja pokojnog Aleksandra Pejanovića. I veoma logično pitanje, koje se nameće, ko je za to stanje kriv - da li starješine CB-a ili i sam menadžent Uprave policije.

K S

Jovica Rečević

Branislav Živković

poređeni na druga radna mjesta, shodno potrebama službe. Prema nezvaničnim saznanjima DN, Živković će ipak ostati u sektoru kriminalističke policije na čijem je čelu bio istovremeno sa vršenjem funkcije šefa policije glavnog grada.

To znači da je u policijskoj hijerarhiji degradiran, te da će sada biti samo pomoćnik načelnika. Za Rečevića, koji je prije samo nekoliko mjeseci dobio najznačajnije priznanje za

bezbjedno održavanje prve parade LGBT osoba u Podgorici, ali i druge manifestacije visokog bezbjednosnog rizika, još nije određena nova pozicija.

Ko će umjesto Dragovića rukovoditi SAJ-om, a umjesto Raičevića cetinjskom policijom, još nije određeno.

Sudbinu dvojice razriješenih rukovodilaca podgoričke policije, prema jučerašnjim tvrdnjama Slavka Stojanovića, doživjeće i njihove kolege koje u daljem radu ne pokažu očekivane rezultate. “Želim da, sa pozicije direktora Uprave policije, jasno i nedvosmileno saopštim da će svi budući propusti starješina i policijskih službenika u izvršavanju povjerenih poslova i zadataka i neizvršavanje obaveza koje proističu iz policijske funkcije, biti bez odlaganja i adekvatno sankcionisani”, poručio je on. Živković se na čelu područne jedinice Podgorica nalazio od marta prošle godine kada je postavljen na poziciju koju je do tada pokrivao Petar Šestović. Šestović.

Istovemenim kadrovskim reformama, Rečević je sa pozicije šefa cetinjske policije prešao na mjesto šefa uniformisane policije u glavnom gradu, koje je do tada pripadalo Vasku Akoviću.

I prije Akovića Rečević je bio na poziciji drugog čovjeka podgoričke policije. S.K.

S

S

12 CRNA GORA Romsko naselje Rakonje

EKOLOŠKA AKCIJA

Romi iz Rakonja očistili naselje BIJELO POLJE - Mještani koji žive u bjelopoljskom romskom naselju Rakonje, uz samu magistralnu dionicu puta Bijelo Polje–Ribarevine, organizovali su ekološku akciju.

Predsjednik NVO “Romski korak” Ringo Selimović potvrdio je Dnevnim novinama da su njegovi sunarodnici očistili naselje od smeća.

“Poznato je da moji sunarodnici sakupljaju otpad tako da se u naselju formirala poprilična deponija. Organizovana je akcija u kojoj su učestvovali gotovo svi članovi 25 domaćinstava, tako da je otpad lagerovan na manje upadljivo mjesto, a osim toga očišćeno je smeće i korov što je odavalo ružnu sliku naselja”, kazao je Selimović.

Njegov kolega predsjednik NVO “E Roma” Ismet Selimović najavio je da će slična akcija biti organizovana i u naselju Kisjele vodeStrojtanica gdje ima veliki broj do-

maćinstava u kojima žive njegovi sunarodnici.

“Nastojimo da u okviru datih okolnosti očistimo naša dvorišta i time stvorimo zdrav ekološki ambijent. Inače, mi slovimo za vrijedan narod i zato moramo više povesti računa o zdravom životnom okruženju”, kazao je Selimović.

Glavni komunalni inspektor Vojislav Kljajević izrazio je zadovoljstvo odnosom na koji su Romi u Rakonjama očistili svoje naselje.

“Ne može se reći da je to idealno urađeno, ali za svaku pohvalu je njihov angažman u toj akciji. Obećali su da će i ubuduće raditi na čišćenju i uređenju prostora kako bi im zavidjeli i oni iz urbanijih sredina.

Podršku tokom akcije pružilo im je Komunalno preduzeće “Lim” koje je svojom mehanizacijom pokupilo i odvezlo smeće na deponiju”, kazao je Kljajević.

B.Č.

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

PrOtEst

Pozivnica za Dirka Langea i Mitju Drobniča

BIJELO POLJE - Organizacioni odbor velikog građanskog protesta koji je najavljen za 5. mart ispred opštine u centru Bijelog Polja i zvanično je pozvao šefa odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje, Dirka Langea i šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitju Drobniča da se pridruže i zajednički ukažu na sve vidove diskriminacije u ovom dijelu države.

“I građani na sjeveru moraju da imaju ista prava kao oni u drugim

● FOTO PRIČA

Srce za mace BIJeLO POLJe mace imaju sve što im treba. Divljenje, dug san i društvo samo kada one to žele. a da zaista znaju da uživaju potvrđuje i ova fotografija snimljena u jednom bjelopoljskom dvorištu, gdje na truplu drveta koje asocira na srce provode svoje vrijeme. B.Č.

dijelovima države, a koja su im zagarantovana Ustavom. Ovo je prilika da ukažemo na diskriminaciju koja je više nego očigledna i da zajedno damo primjer razvijanju demokratije, koja ne može da se razvija bez učešća građana. Nadamo se da će se Mitja Drobnič i Dirk Lange odazvati ovom događaju, s obzirom da su se do sada odazvali svakom ovakom događaju koji se održavao u Podgorici i pokažu da je kancelarija EU otvorena za sve građane u ovoj državi, a ne samo za one koji žive u Podgorici”, kazao je

predsjednik organizacionog odbora protesta Svetozar Čabarkapa.

On je podsjetio da sjever obuhvata 55 odsto područja Crne Gore i da je većina građana u Crnoj Gori sa sjevera.

“Organizacioni odbor je odlučio da će, ukoliko se nakon protesta ne popravi diskriminatorski odnos prema građanima sa sjevera, uputiti dopis komesaru za proširenje EU Štefanu Fileu, koji će potpisati nekoliko hiljada građana sa sjevera”, dodao je Čabarkapa.

B.Č.

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

VALORIZACIJA

Velika očekivanja od malih hidroelektrana Izgradnja malih hidroelektrana na pritokama Morače se nameće kao budućnost

Zorica Bulatović

K

olašin je više od pola vijeka “odmakao” u tradiciji mini hidroelektrana, jer je mnogo vremena prošlo od kada je hidroelektrana “Mušovića Rijeka” počela da proizvodi električnu energiju. Ona je bila prva poslijeratna hidroelektrana u Crnoj Gori.

KOLAŠIN - Nakon višegodišnjeg najavljivanja, izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima koji su nadležnosti opštine Kolašin u narednom periodu se može bar očekivati. Valorizacija energetskog potencijala vodotoka Opštine Kolašin smatra se razvojnom šansom opštine i predstavlja primjer dobre prakse održivog ekonomskog razvoja.

U toku 2011. godine započet je projekat izgradnje katastra malih vodotoka i malih hidroelektrana za teritorije od 13 opština među kojima je i Kolašin, sa ciljem izgradnje malih hidroelektrana instalisane snage od 1MW. U proteklom periodu na osnovu prvog javnog nadmetanja koje je organozovalo Ministarstvo ekonomije, dodijeljena je koncesija na vodotoku Crnja, koja je pritoka Tare, na kojem je planirana gradnja tri male hidroelektrane, za koje je koncesi-

onar dobio i građevinsku dozvolu i počeo izgradnju. Takođe na osnovu procedure energetske dozvole, a uz saglasnost Opštine Kolašin, dodijeljene su koncesije za izgradnju mini hidroelektrana instalisane snage do 1MW na vodotoku Raštak, pritoke Morače, kao i jedne male hidroelektrane snage do 1MW na vodotoku Ljeviška Rijeka, takođe pritoke Morače. U toku je mjerenje na 14 vodotoka.

Za izgradnju hidroelektrana na Ljeviškoj Rijeci čeka se građevinska dozvola, a krajnji rok je jul ove godine. Prethodno za taj vodotok su, tvrde u Ministarstvu ekonomije, dobijeni urbanističko-tehnički uslovi, čime je počela druga faza realizacije.

Za hidrocentralu Raštak 1 dobijena je građevinska dozvola tek u avgustu 2013. Za drugi objekat iste snage na tom vodotoku u Mora-

či tek je završen nacrt ugovora o koncesiji, na osnovu izdate energetske dozvole.

Potpisivanje ugovora očekuje se u najskorijem roku, dok će građevinski radovi na Raštaku bi-

jedno sa Ministarstvom ekonomije i Vladom Crne Gore, ističući da će opština Kolašin imati najveći broj rijeka koje su pogodne za izgradnju hidroenergetskih objekata odnosno mini hidrocentrala do 1MW.

PROBLEM

Pljevlja u noći pod prašinom

Ventilaciona cijev uništava zgradu

ŽIVOTNA SREDINA

Ekološki inspektor protiv EPCG PLJEVLJA - Ekološki inspektor za sjever Sejdo Đukić podnio je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, protiv EPCG i odgovornog lica jer nijesu obavijestili nadležne državne organe o ekološkom akcidentu na odlagalištu Termoelektrane na Maljevcu, odakle su okolna naselja i grad Pljevlja više dana, usljed jakog vjetra, zasipani prašinom i pepelom.

Od 8. do 11. februara u kontinuitetu se sa deponije TE Pljevlja dizala prašina koja je ugrožavala grad i okolna mjesta. Inspekcijski nadzor izvršen je dva dana kasnije. Uzete su izjave zaposlenih u TE Pljevlja,

ti završeni do kraja ljeta ove godine, a struju će proizvoditi već u decembru.

Kako su kazali iz lokalne uprave, napravljeni su određeni potezi u cilju valorizacije tih potencijala, za-

a ukupno je sagledana i situacija na terenu.

U pljevaljskoj lokalnoj upravi su DN kazali da ih je Uprava za inspekcijske poslove obavijestila da je nakon inspekcijskog nadzora donijeto rješenje kojim je naloženo da se, preko ovlašćene institucije, u cilju sagledavanja uticaja deponije Maljevac na životnu sredinu, kod stambenih objekata u Zbljevu, izvrše posebna ispitivanja kvaliteta zemljišta u okruženju i odlagališta, kao i da se izvrše i misijska mjerenja kvaliteta vazduha u okruženju odlagališta.

Donijeto je i rješenje kojim je na-

loženo da se kao trajna mjera, u cilju sprečavanja akcidentnih pojava na deponiji, preduzmu odgovarajuće organizacione i tehničke mjere koje će se sprovoditi u kontinuitetu.

Podnijet je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu zbog toga što Eleketroprivreda Crne Gore nije obavijestila Agenciju za zaštitu životne sredine i druge nadležne organe o akcidentu koji se desio prilikom emisije prašine sa Maljevca, pri čemu je došlo do povećanja koncentracije praškastih materija u vazduhu u okruženju TE Pljevlja.

D.K.

BUDVA – Stanari zgrade u Ulici Pete proleterske, koji, kako tvrde, godinama imaju problem od ventilacione cijevi iz roštiljnice i mesare u prizemlju zgrade, traže od nadležnih u Opštini da uklone tu ventilacionu cijev. Upozoravaju da će, ukoliko nadležni to ne urade, oni cijev otkloniti sami.

Kako navode, punih pet godina upozoravaju na ovaj problem, nakon čega je vlasnik obezbijedio, kažu, neku saglasnost, koja potvrđuje da je sve u redu.

“Vlasnik je, a ne znamo ko, jer se stalno mijenjaju, obezbijedio neku saglasnost, pa je navodno sada sve u redu. Pozvali sve da vide naše stanove kako izgledaju i, evo, neka provedu nekoliko sati u njima. Sobe koje se nalaze strane kojom prolazi ventilaciona cijev, potpuno su neupotrebljive za život. Velika vlaga tokom zime i nesnosne vrućine ljeti, nešto je što je naša svakodnevica. Imamo i buku od motora koji odvodi mirise. Kada je otvorena mesara u prizemlju zgrade, u početku je obavljala osnovnu djelatnost. Međutim, kasnije je jedan njen dio preuređen za pružanje roštiljskih usluga. Od tada počinju naše muke. U zimskom periodu se od limene kontrukcije stvara kondenzacija i unutrašnji zidovi stanova nam vlaže, dok ljeti od toplote nastaju vrućine, da nam ni klima ne pomaže. Prinuđeni smo da sobe i po nekoliko puta tokom godine krečimo”, navode stanari, njih sedam.

Najgore je, kako kažu, u stanu na posljednjem spratu, gdje je ventila-

ciona cijev oštetila ploču, usljed čega prokišnjava.

“Da ne govorimo o pacovima i miševima koji nam se skupljaju u ulazu i masnoća koje isparavaju. Sve ovo smo u više navrata isticali, ali niko ne želi da nas sasluša”, navode stanari.

Poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja, navode, nijesu uspjeli da dođu do pravog vlasnika, jer je navodno prethodni mesaru-roštiljnicu izdao novom.

N.L.

14 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

HOLIDAY WORLD 2014

Uspješan nastup u Pragu

PRIZNANJE

Nagrada hotelu ª Aleksandarº BUDVA - Hotel “Aleksandar” koji posluje u sastavu HG “Budvanska rivijera” dobitnik je priznanja češkog turoperatora “Vitkovice tours” za prvoklasne usluge pružene u sezoni 2013. godine.

Hotel “Aleksandar” je jedini hotel iz Crne Gore koji je na ovom sajmu odnio neku od nagrada.

Nagrada je rezultat procjene gostiju koji su posredstvom pomenutog turoperatora boravili u hotelu “Aleksandar”. Značaj priznanja, navodi PR ove hotelske grupe Vesna Lagator, naročito stoji u činjenici da se radi o renomiranom turoperatoru Istočne Evrope koji je prisutan na turističkom tržištu već 25 godina i konstantan je iz godine u godinu bez prekida.

“U hotelu ‘Aleksandar’, u sezoni 2013. ostvareno je oko 100.000 noćenja, tokom prethodne dvije godine proširena je ponuda, adaptiran je restoran, dvije kongresne sale, bazen, dječija igraonica i mini velnesi. U tom dijelu je dostignut nivo kvaliteta usluge hotela visoke kategorije. Za kraj turističke sezone planirana je završna adaptacija hotela ko-

ja bi obuhvatila smještajni dio”, kaže Lagator. Ističe da se gosti sa tržišta Češke od velikog značaja, imajući u vidu da je broj gostiju iz godine u godine u porastu.

Noviteti u ponudi, koji se predstavljaju kako na sajmu u Pragu tako i na predstojećim sajmovima, tiču se prvenstveno TN “Slovenska plaža” i hotela “Castellastva” u Petrovcu, koji ujedno ove godine obilježavaju jubilej 30, odnosno 40 godina od otvaranja i njihovog rada.

“Ovaj jubilej je od izuzetnog značaja i za turističku privredu Crne Gore, imajući u vidu da je hotelska grupa Budvanska rivijera posljednjih godina nastojala i uspjela da podigne nivo kvaliteta njenih hotela na viši nivo. Za predstojeću turističku sezonu planiran je i završetak adaptacije hotela ‘Castellastva’, koji će po završenoj adaptaciji biti jedan od najboljih hotela u sastavu Budvanske rivijere”, navodi ona.

Na sajmu u Pragu su potpisani i ugovori za predstojeću turističku sezonu, a predviđanja su da će broj turista sa tog tržišta biti veći u odnosu na prethodnu godinu.

N.L.

TIVAT - Na 23. međunarodnom sajmu turizma Holiday World 2014 koji je završen juče u Pragu, svoju ovogodišnju turističku sezonu, na zajedničkom štandu, predstavile su lokalne turističke organizacije, Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Ulcinja, Cetinja i Tivta, kao i HG Budvanska rivijera, Budva rooms & apartments, HTP Ulcinjska rivijera i Turisticka agencija MTI. Na prestižnoj turističkoj berzi predstavilo se više od 300 izlagača iz 50 zemalja među kojima i ponuda crnogorskog primorja i Crne Gore uopšte.

Na štandu tivatske Turističke organizacije nuđen je raznovrstan propagandni materijal, a najveće interesovanje turisti su pokazali za privatni i hotelski smještaj, kao i za cijene koje su predviđene za predstojeću turističku sezonu, saopštili su iz Turističke.

“Posjetioci su interesovanje takođe pokazali i za Lušticu i golf terene, s obzirom da se istovremeno održava i specijalizovani turistički sajam za golf - “Golfshow”.

Zainteresovane su bile i brojne turističke agencije i turoperatori sa željom da ostvare saradnju sa predstavnicima iz Crne Gore”, ističu iz TOT-a i navode da je bilo ve-

Ohrabrujući kontakti TO Budva BUDVA - U TO Budve kažu da se, sudeći prema pokazanom interesovanju za Budvu, ove godine očekuje porast gostiju sa češkog tržišta.

Gosti iz Češke najviše su zainteresovani za kružne ture po Crnoj Gori, a najčešće idu sami na izlete, prvenstveno po Boki Kotorskoj, Skadarskom jezeru i Kanjonu Tare.

Zainteresovani su za smještaj u porodičnim hotelima kao što su hotel Slovenska plaža i Iberostar, a najčešće u Budvi posjećuju Stari grad, Sveti Stefan i Petrovac. Prosječna dužina boravka kreće se od 7 do 14 dana.

N.L.

Sa sajamskog štanda Crne Gore u Pragu

liko interesovanje novinara što je potvrdila i press konferencija koja je održana drugog dana sajma pres konferencija na kojoj je bilo 15 novinara štampanih medija: Travel Trade Gazette, World Trend, ISpigl, New Europe, The Economist, Gastro Report, Travel Proxy, Ceska komisija za UNESCO, Dorian Press, URFART, Will Shows, CTP, Železničar, Lidove novini i Kamera po Češku.

Tivćani su učestvovali na presu i odgovarali na brojna pitanja turističkim novinarima vezano za Tivat. Susret i druženje sa novinarima nastavljeno je uz degustaci-

ju crnogorskog vina i rakije, kao i tradicionalnu crnogorsku hranu.

Iz Turističke organizacije su istakli da, sudeći prema pokazanom interesovanju za Tivat, ove godine očekuju porast gostiju sa češkog tržišta. Prema planu i programu rada za 2014. TO Tivta, krajem ovog mjeseca slijedi međunarodni sajm u Beogradu i Budimpešti.

I na tim sajamskim manifestacijama, a zbog racionalizacije troškova i kvalitetnijih promocija primorskih gradova, TO Tivat će nastupiti zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom i lokalnim TO sa primorja.

Z.K.

HUMANITARNO

Akcija ª Pomozimo Aleksandruº BERANE - Petnaestogodišnji Aleksandar Boričić, koji se trenutno nalazi na liječenju u Njemačkoj u Frankfurtu, boluje od malignog tumora limfnog tkiva, rijetkog oblika karcinoma – anaplastičnog krupnoćelijskog limfoma. Posljednje dvije godine umjesto sa svojim vršnjacima i drugarima, druži se sa medicinskim osobljem zdravstvenih ustanova, prvo u Crnoj Gori, kasnije u Beogradu, a sada u Njemačkoj.

Iako mlad, Aco ne gubi nadu, mada najteža bitka tek predstoji. Aleksandar će ove nedjelje biti operisan.

Biće mu presađena koštana srž, koju će mu donirati njegov brat Slobodan, koji se zajedno sa majkom nalazi pored Aleksandra. Pošto su Boričići rodom sa Police kod Berana, Gradsko kulturno-umjetničko društvo “LIM”, od danas pokreće akciju pod nazivom “Pomognimo Aleksandru”. U vidu humanitarnih koncerata, obilascima firmi, lokala, članovi ovog društva će dati svoj doprinos i pokušati da sakupe nešto novca ne bi li pomogli svojim sugrađanima.

“Najvjerovatnije ćemo 4. mar-

ta organizovati prvi humanitarni koncert na koji ćemo sa našim prijateljima igrom i pjesmom pokušati da okupimo što veći broj naših sugrađana, da ih animiramo da se uključe u ovu akciju i da pokažemo da Berane i Beranci ne zaboravljaju svoje sugrađane. Pored toga, naši članovi će obići svaki kafić, prodavnicu butik i širiti priču o Aleksandru i pokušati putem dobrovoljnih priloga sakupiti novac.

Takođe smo u dogovoru sa vlasnicima ugostiteljskih objekata, kao i velikih marketa i prodavnica, da se pokraj svake registar kase postavi kutija za dobrovoljni prilog za našeg Aleksandra, nadamo se da će se Beranci odazvati našem pozivu i podržati ovu akciju”, kazao je rukovodilac ovog KUD-a Milisav Tmušić.

Novčana sredstva za pomoć Aleksandru možete uplatiti na žiro račun Crnogorske komercijalne banke koji glasi: Boričić M. Aleksandar 510020399821103278 ili ako se uplate vrše iz inostranstva na devizni račun ME:25510020399821103270 takođe Crnogorska komercijalna banka.

M.T.

CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

PROJEKAT

Gradi se radno terapijski centar HERCEG NOVI - Radno-terapijski centar za 42 djece sa posebnim potrebama biće sagrađen u Sutorini. Zamišljen kao kompleks sa igralištem i mini hipodromom u etno stilu Centar će biti otvoren i za djecu sa posebnim potrebama iz Crne Gore i regiona.

Za edukativne radionice u Centru biće opremljena tri pomoćna objekta. U planu je i izrada suvenira. Predsjednik Upravnog odbora Nvo “Sunčev zrak” Nikša Obradović za DN je kazao da bi radionice bile namijenjene djeci i njihovom hendikepu, gdje bi mogli naći svoju edukaciju i zanimanje.

“Sav novac koji bi išao od prodaje suvenira odlazio bi za djecu sa posebnim potrebama i pomoć roditeljima koji su socijalno ugrožena kategorija u društvu”, dodao je Odalović.

Plac za gradnju Centra obezbjedila je opština, a gradnju će finansijski podržati donatori.

“Naša projekcija za gradnju cen-

tra će biti oko 50.000 eura. Bilo nam je bitno da imamo osnovu, imamo plac, jaku volju, pristupićemo realizaciji i konkurisaćemo kod međunarodnih donatora. Naišli smo na razumijevanje donatora koji su tek počeli da investiraju na teritoriji naše opštine”, zaključio je Odalović.

Prema riječima predsjednika udruženja NVO “Sunčev zrak” Jova Grubača načelnu saglasnost za gradnju radno-terapijskog centra su dobili od hercegnovske opštine, finansije imaju i nadaju se da će do ljeta završiti čitav projekat.

“Azmont nas je obradovao sa nekoliko donacija koje su izuzetno visoke. Sve što je meni nedodirljivo oni imaju dobru volju da pomognu”, zaključio je Grubač.

Nevladina organizacija “Sunčev zrak” osnovana je 1994. godine, pod nazivom “Udruženje roditelja djece sa posebnim potrebama”. Raznim projektima, udruženje teži da poboljša životne uslove djece i omladine sa posebnim potrebama. S.M.

RIBOLOV

Flaj fišing na Tari

PREMINULI Vojin Vuković 23. februara 2014. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 24. februara u 14 sati na Đapanovom Grobu.

Milivoje Migo Vladov Milić 22. februara 2014. u 57. godini. Sahrana će se obaviti 24. februara u 15 časova u Donjoj Gorici.

Ivan Dudo Petkov Mićković 22. februara 2014. u 70. godini. Sahrana će se obaviti 24. februara u 15 časova na groblju Martinika u Bezjovu – Kuči.

Radovan Radosava Aleksić 22. februara 2014. u 63. godini. Sahrana će se obaviti 24. februara u 14 časova u selu Goslić – Golija.

Vuko Mirov Pavićević potpukovnik, učesnik NORa, 20. februara 2014. u 93. godini. Kremacija će se obaviti 25. februara u 15 časova u Beogradu. Kuća žalosti Ulica Arsenija Čarnojevića 131, stan 1-6.

Ulfeta Hivza Kurgaš rođena Džafić, 22. februara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 23. februara na groblju kod Turbeta – Bijelo Polje.

Ljubica pok. Vlada Turović rođena Fatić, 22. februara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na seoskom groblju Jošanica.

MOJKOVAC – Zaljubljenici u flaj fišing od maja će imati na raspolaganju četiri kilometra rijeke Tare, uzvodno od Starog i Novog mosta na ulazu u grad iz pravca Podgorice.

Turistička ponuda Mojkovca biće bogatija za sportske ribolovce, spre-

mne da uhvate neku od tarskih riba i da je odmah vrate u vodu. Iza te ponude stoji ekskluzivni turistički kompleks, “Imanje Rakočević” u saradnji sa ribolovnim klubom “Tara”, koji gazduje ribolovnim revirom u Mojkovcu.

V.B.

22. februara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Ratko Ilije Vuletić

SAJAM TURIZMA

Sa Indonezijom ispunjavaju želje BIJELO POLJE - Turistička organizacija Bijelog Polja, učestvovaće na 36. Beogradskom međunarodnom sajmu turizma, od 27. februara do 2. marta. Prema riječima direktorice Turističke organizacije Violete Obradović, na ovom Sajmu predstaviće se više od od hiljadu izlagača iz raznih država, pod motom “Ispunjavamo želje”, gdje će partner sajma biti Indonezija.

“Beogradski sajam turizma najveća je turistička manifestacija u jugoistočnoj Evropi. Više od 30 godina ispunjava svjetske standarde u poslovanju, sa izlagačima gradi partnerske odnose a kvalitetnom ponudom i

Anka Petka Nikolić

raznovrsnim dešavanjima svake godine privlači sve veći broj posjetilaca.

Zbog toga, čini nam veliku čast što ćemo na ovakvom sajmu imati priliku da predstavimo turističke potencijale Bijelog Polja”, kazala je Obradović.

Ona je pozvala sve zainteresovane subjekte iz grada pod Obrovom da do 25. februara dostave svoje promotivne materijale u kancelariju Turističke organizacije Bijelo Polje, Ulica Nedeljka Merdovića bb, Sportska hala - Nikoljac. Za eventualna bliža obavještenja, zainteresovani se mogu obratiti na broj telefona 050/484795 od 9 do 16 časova ili na e-mail tobp@t-com.me.

B.Č.

22. februara 2014. u 62. godini. Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Slobodan Sima Radulović 22. februara 2014. u 72. godini. Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na Novom Groblju na Cetinju. Kuća žalosti Miladina Popovića 16, Podgorica.

Kosa Vuka Anđelić rođena Simunović, 22. februara 2014. u 85. godini.

Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na groblju na Žabljaku.

Zagorka Veljka Đurović

Ranko Dragan Josifov Rakočević

22. februara 2014. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na mjesnom groblju Bijelilo – Cuce.

21. februara 2014. u 69. godini. Sahrana je obavljena 22. februara 2014. u 16 časova na Novom groblju.

Mićo Perov Jovićević

Koviljka Koja Radisava Milićević

21. feruara 2014. u 49. godini. Sahrana je obavljena 23. februara u 14 časova u selu Dodoši.

Slavko Stankov Popović

rođena Rakočević, 21. februara u 75. godini. Sahrana je obavljena 22. februara u 14 časova na gradskom groblju u Mojkovcu.

Neđo Pera Rajak

21. februara 2014. u 52. godini.

Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na Gornjem Medunu.

21. februara 2014. u 69. godini.

Sahrana je obavljena 22. februara u 15 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

Viktor Matijin Pukić

Krsmanija Cana Šaranović

21. februara 2014. u 81. godini.

Sahrana će se obaviti 23. februara u 14 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Baru.

rođena Knežević, 21. februara 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 22. februara u 15 časova na Starom groblju na Cetinju.

Slavka Slavica Dragiše Marković rođena Radišić, 21. februara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 23. februara u 15 čaqsova na mjesnom groblju u Donjoj Gorici.

Mileva M. Kalezić rođena Bakrač, 21. februara 2014. Sahrana je obavljena 23. februara u 14 časova u Danilovgradu.

Veselin M. Kitanović Kićo zastavnik JNA u penziji, 21. februara 2014. u 72. godini Sahrana je obavljena 23. februara u 14 časova na Čepurcima.

Ranko pok. Rista Vreća 21. februara 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 23. februara u 15 časova na porodičnom groblju kod Crkve Sv. Varvare u selu Đedići – Trebinje.

Petar Jovana Šćekić 20. februara 2014. Sahrana je obavljena 22. februara u 14 časova u Srđevcu – Bijelo Polje.

Tomislav Savov Bećirović u 83. godini. Sahrana je obavljena 22. februara 2014. u 15 časova na seoskom groblju u Ljevištima.

Aleksandar Radovanov Knežević (1972), 20. februara 2014. Sahrana je obavljena 22. februara u 14.30 na groblju u Zagoriču.

Vidosava Stankova Dragojević rođena Pejović, 20. februara 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 22. februara u 14 časova u Drušićima.

Vukašin J. Tabaš profesor u penziji, 21. februara 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 22. februara u 13 časova u Odžaku.

Slobodan Kiro Stanoja Kaluđerović 21. februara 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 22. februara u 15 časova u Danilovgradu.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Jagoš Vojinov Lazović 21. februara 2014. u 73. godini.

Sahrana je obavljena 22. februara u 15 časova na mjesnom groblju u Vukovcima.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 REPORTAŽE

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

Jovana Đurišić

G

rad poznat po skalinama i mimozi, Herceg Novi, uskoro će dobiti još jedno, posve drugačije obilježje. Tradiciju mirnog obalskog grada upotpuniće jedinstven, luksuzni turistički kompleks Portonovi, koji će Herceg Novi označiti na mapi najpoželjnijih svjetskih destinacija. Istorija nastaje ovdje. Zamišljen kao obilježje izvrsnosti, ovaj projekat, vrijedan preko 500 miliona eura, pozicioniraće crnogorsku obalu uz Kapri, Monte Karlo, Porto Fino i Azurnu Obalu. Portonovi će se prostirati na površini od 24 hektara, što se može uporediti sa veličinom Starog grada u Dubrovniku. Kumbor, tako, postaje “jedan i jedinstven”, jer će biti prvo mjesto u Evropi u kojem će svoja vrata zahtjevnim gostima otvoriti jedan od najpoznatijih svjetskih hotelskih brendova - “One&Only”

Proslavljajući toplinu i ljepotu Crne Gore i njenih ljudi, zamisao idejnih tvoraca projekta je da Portonovi bude uzbudljivo i prefinjeno odmaralište, svjetskog nivoa. U ambijentu opuštene, ali nadahnute elegancije, Portonovi će postaviti nove standarde u Crnoj Gori i u čitavoj Evropi. Zbog toga je, kako kaže glavni arhitekta projekta londonski projektant Dejvid Harper, prava čast biti dio ove priče, koja stvara novu istoriju u Crnoj Gori. On je čitaocima Dnevnih novina ekskluzivno otkrio fotografije i maketu izgleda budućeg crnogorskog dragulja.

Dejvid vodi međunarodni tim, sačinjen od kompanija kao sto su Atkins Dubai (dizajneri Burž al Arab hotela u Dubaiju), AECOM i pet drugih međunarodnih i regionaling arhitektonskih, inženjerskih i dizajnerskih kompanija.

“Nadzemni objekti prostiraće se na 147.000 kvadrata, a dodatnih 40.000 kvadrata biće pod zemljom za potrebe podzemnog parkinga, magacina i tehničke prostorije. “One&Only” luksuzni hotel, prvi ovog operatora na Starom kontinentu. Biće izgrađeni luksuzni apartmani i kuće sa pogledom na more i na planinu, objekat sa ribljom

24 hektara površine zauzimaće Portonovi, što se može uporediti sa veličinom Starog grada u Dubrovniku

i pijacom organske hrane, na kojoj će se prodavati isključivo sezonski crnogorski proizvodi. Posjetioci će moći da uživaju u preko 100 kafea i restorana, supermarketima viskokog kvaliteta, buticima raspoređenim oko obalnog šetališta koji će privući i domaće i međunarodne goste, kao i u jahting i plažnom klubu, koji će biti smješteni na ulazu u marinu”, kazao je Harper.

Portonovi kongres i arena će biti u prilici da ugoste veliki broj događaja tokom čitave godine postavljajući visoke standarde. Za vrijeme zimske

REPORTAŽE 17

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

DNEVNE NOVINE EKSKLUZIVNO PREDSTAVLJAJU IZGLED BUDUĆEG PROJEKTA

PORTONOVI:

Biće jedan od

najboljih na svijetu

sezone Portonovi kongres i arena obilježiće performansi i koncerti koji će biti održavani u različitim dvoranama, dok će za vrijeme sezone od proljeća do jeseni u areni dešavati mnogi međunarodni događaji na otvorenom, koncerti, modne revije. Biće otvoren i džez festival, koncerti klasične muzike, kao i međunarodne izložbe i konferencije.

Portonovi velnes i spa će takođe doprijeniti razvoju velnes destinacije visokog kvaliteta, dodatno obezbijediti i posjetu međunarodnih gostij za vrijeme zimskih mjeseci.

Manje je poznato da će u sklopu Portonovi naselja prvi put u Boki Kotorskoj biti urađene i pješčane plaže, a u harmoniji sa predivnom prirodom i pogledom na Jadran botanička bašta, park za mještane Kumbora i šetalište duž cijelog rizorta. Portonovi će biti mali grad u sklopu Herceg Novog i imaće policijsku i vatrogasnu stanicu, spasilačku službu, kao i carinsku ispostavu i heliodrom. Pristup dizajnu i građenju će biti u potpunosti u skladu sa održivim razvojem. “Međunarodni putnici će iskusiti čari scenske obale Crne Gore i njene živahne kulture”, rekao je Harper.

Posebnom pažnjom na maketi plijeni Crkva Svete Neđelje, koja datira iz 16. vijeka. Harper ističe da će ova crkva, kao jedinstveni spomenik kulture Bokokotorskog zaliva, biti restauirana kako bi se očuvala za buduće generacije.

“Siguran sam da će posjetioci Portonovi prepoznavati, između ostalog, i po ovom monumentu, koji je naša jedinstvenost i na najbolji način će praviti vezu modernog turističkog kompleksa sa istorijom”, kaže arhitekta.

●PARTNER ZAJEDNICI “Ponosni smo što možemo da predstavimo ljepote Crne Gore svijetu i što je kompanija Azmont Investments, koja je u vlasništvu Azerbjedžanskih investitora (SOCAR) koja upravlja projektom, na ovaj način preuzela značajnu ulogu u razvoju i promociji vaše zemlje kao visoko luksuzne destinacije. Opština Herceg Novi, ali i Vlada Crne Gore, u nama imaju partnera kako bismo zajedno kreirali najveći turistički kompleks u Evropi u posljednjih pola vijeka”, poručio je Harper.

liko sedmica, donijeće Portonovom posjećenost tokom čitave godine”, saopštio je Harper.

U svemu ovom uživaće i lokalno stanovništvo, koje će dobiti nove impresivne javne objekte, ali i mogućnosti zapošljavanja. Poštujući princip korporativne društvene odgovornosti, Azmont će aktivno učestvovati u stvaranju boljih uslova za zajednicu.

Uz otvaranje Azmont Akademije 4. marta 2014, generisace se obuka i posao za hiljade ljudi za vrijeme izgradnje Portonovi kompleksa.

Portonovi će biti od velike koristi za lokalno stanovništvo, rezidente, goste i, naravno, investitore.

●SVIJET U MALOM

Portonovi će biti mjesto na kojem se, poput predivnog Jadrana i neba nad Bokom, spajaju lokalna zajednica i svijet, tradicija i modernost, jednostavnost i luksuz i infrastruktura svjetske klase. “Portonovi treba da bude veza između Crne Gore i ostatka svijeta, a svijet će biti izmješten upravo ovdje. ”, kaže Harper “One&Only” brend je prije nego što je odabrao Kumbor pogledao preko 150 lokacija u cijeloj Evropi, u kojoj do sada nema svojih hotela.

“Ostvarivanje partnerstva sa svjetskim brendovima kao što su “One&Only” i drugim brendovima koje ćemo objaviti u narednih neko-

Portonovi će biti mjesto na kojem se, poput predivnog Jadrana i neba nad Bokom, spajaju lokalna zajednica i svijet, tradicija i modernost, jednostavnost i luksuz i infrastruktura svjetske klase. “Portonovi treba da bude veza između Crne Gore i ostatka svijeta, a svijet će biti izmješten upravo ovdje. Slično se desilo i u Kejptaunu u Južnoj Africi, u kojoj je osamdesetih godina prošlog vijeka “One&Only” promijeno zauvijek profil turizma, pretvarajući je u svjetski poznato turističko odredište”, kaže Harper.

Ne samo u Crnoj Gori, već ni u Evropi, ne postoji ništa slično budućem izgledu Kumbora. Poređenja bismo mogli praviti sa najegzotičnijim destinacijama – Dubai, Bahami, Maldivi, Mauricijus ili Meksiko, koji imaju izgrađena “One&Only” ljetovališta. Ipak, zašto zamišljati – duh egzotike, poručuju kreatori projekta, stanovaće u Kumboru od 2016. godine, kada je predviđeno otvaranje rizorta.

KULTURA 19

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

Berlinale

Bob Dilan je moj uzor

Š

Vuk Perović

vedski glumac Mikael Persbrant ponovo je ujedinio snage sa danskom glumicom Trine Dirholm sa kojom je sarađivao na filmu “U boljem svijetu” rediteljke Suzan Bier, koji ih je vodio do Oskara. Na Berlinale je stigao i sa jednim novim iskustvom. Snimao je “Hobita” sa Piterom Džeksonom. U “Someone You Love” igra muzičara koji ima dobru karijeru, ali mu na ostalim poljima stvari baš i ne idu od ruke. Inspiraciju je pronašao u velikim imenima rok muzike.

Mikael Persbrant je na 64. Berlinski filmski festival stigao na projekciju filma “Someone you love” koja je održana u okviru segmentu festivala koji se zove “Gala”. U filmu rediteljke Pernile Fišer Kristensen, Persbrant igra rok zvijezdu koja stiže u Dansku iz Los Anđelesa i gdje ga zatiču porodični problemi sa kojima ne želi da se suoči. Persbrant se potrudio da stvori sliku pravog muzičara, iako priznaje da mu posao nije lako pao. “Morali smo pažljivo da biramo pjesme i ljude koji ih pišu jer moje pjevačke sposobnosti nijesu bile baš velike. To što je pjevam u filmu, za mene je sasvim novo iskustvo. Moji lični favoriti su kompletni autori kao Bob Dilan, Nil Jang, Džoni Keš, Nik Kejv”, kaže Presbrant Dnevnim novinama. Iako ima vrlo dugačku i uspješnu karijeru, igrao na filmu i na televizji i u pozorištu, ulazak u svijet muzike mu je bio priličan izazov. “Prvi put sam radio nešto takvo i bilo mi je vrlo teško i morao sam da vježbam pjevanje. Za ostalo sa imao nekih pedeset godina iskustva na zemlji, koje sam mogao da iskoristim. Ali sam pjevanje morao da vježbam”, kaže glumac. Vrijeme ne velikom platnu dijeli sa Trine Dirholm i mladom skandinavskom zvijezdom Birgite Hjort Sorensen (serija “Premijerka”), ali su najvažnije scene u filmu sa mladim Sufusov Ronovim koji igra njegovog unu-

ka. “Bilo bi bolje da mnogo više slušamo djecu. Kada su oni dobri, onda su baš dobri. Mi odrasli smo trebali da igramo sa klincem koji je odličan. Zato se trebalo opustiti i pratiti ritam. Mislim da sam imao veliku sreću da radim sa tako talentovanim djetetom, Sufusom. On je i mene učinio boljim”, navodi Persbrant koji se slaže da je priča u filmu nježna i da ima mnogo nivoa. Ipak, na snimanju rediteljka je imala veliko povjerenje u glumce koje je izbarala.

“Ona je rediteljka koja ima talenat. I bio sam srećan što imam priliku da uživam u ovom iskustvu. Mislim da dobar reditelj prepusti većinu odluka glumcu. Imam veliko iskustvo koje mogu da iskoristim, a dobar dio života sam ispred kamere”. Sarađujući sa Trinom Dirholm i filmu “U boljem svijetu” Suzan Bir koji je dobio Oskara za najbolji strani film, stigao je do možda i najvećeg filmskog uspjeha. Za ovu priliku ponovo su našli na istom mjestu.”Rad sa Trine je prava sa sreća. Ona je predivna za saradnju. Ona me čini boljim i za to sam vrlo zahvalan. Svaki put kada znam da je ona u podjeli, mnogo je lakše reći da. A i jako lijepo pjeva.

Zato me i pomalo bilo strah da pjevam sa njom”, kaže Persbrant. Upravo je završio snimanje filma “Salvation u kom igra zajedno sa Madsom Mikelsenom i Evo Grin.

Persbrandt je jedan od najtraženijih švedskih glumaca

Zaljubljen u Tolkinov svijet Mikael Persbrant igra i u “Hobitu” Pitera Džeksona. “Piter Džekson ima taj dar da pravi velike filmove, smještene u svijet u kom se ja osjećam prijatno. To je bilo lijepo iskustvo, ogro-

mna produkcija. Treći dio “Hobita” stiže u decembru ove godine, biće dosta tuče.

Bilo je vrlo lijepo raditi sa njima. Bio sam veliki ljubitelj tolkinovih djela kada

sam bio mlađi. Pročitao sam sve knjige, na sve načine dolazio do njih i ostajao budan tokom noći. Bila je izuzetno lijepa stvar što su me pozvali da budem dio te priče”.

42. FeST

Film se tretira kao incident

POrTOnOVi

O slobodi koja pomjera granice

Goran Gocić, novinar, autor dokumentarnih filmova i zapaženih knjiga i studija o masovnoj kulturi, i ovogodišnji dobitnik NIN priznanja za roman “Tai” prvi susret sa čitalačkom publikom u Crnoj Gori imao je preksinoć u Herceg Novom, u sklopu programa Praznika mimoze Portonovi.

“Tai” je prvenstveno roman o ljubavi sredovječnog čovjeka sa Zapada i žene sa Istoka. Kroz njihovu priču se prepliću autorovi esejistič-

ki zapisi, putopisne bilješke o Tajlandu, poezija i mnoštvo citata, pa je roman, čije ime na tajlandskom jeziku znači “sloboda”, skoro nemoguće žanrovski odrediti.

“Sloboda postoji negdje. Ako smo nezadovoljni, zgađeni našom situacijom i moramo da rmbačimo toliko da bismo se samo prehranili i radimo mnogo stvari koje nam se ne rade, onda pribježište može da nam bude literatura, odnosno neki junak koji se oslobodio tih ste-

ga. To bjekstvo u slobodu može da bude i simboličko”, kazao je Gocić.

Jasna Novakon-Sibinović, izvršni urednik “Geopoetike” koja je izdavač nagrađene knjige, kazala je da je “Tai” roman koji je pomjerio granice u više aspekata.

“Ova knjiga prati, odnosno povezuje različite kulture i problematizuje njihove međusobne odnose i značajna je zbog toga na koji način se bavi odnosom Istoka i Zapada”, kazala je Sibinović.

(CdM)

Reditelj Slobodan Skerlić, čiji će film “Top je bio vreo” 28. februara otvoriti 42. Fest, izjavio je da je uzbuđen što će ova drama o ratom ugroženom detinjstvu imati premijeru upravo na festivalu koji je bio velika škola za mnoge generacije filmskih stvaralaca.

Film je snimljen prema istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića, koji je i pisao scenario zajedno sa Alešom Kurtom i Skerlićem.

“To je film o odrastanju dečaka u ratnim uslovima, o njegovoj borbi da ratne užase savlada i da se sačuva u svemu tome, drama o ratom ugroženom detinjstvu”, rekao je reditelj.

Radnja se dešava u Sarajevu na prelasku između 1992. i 1993. godine, ali ne predstavlja dokumentarnu rekonstrukciju.

“Tema je univerzalna, ne bavi se istorijskim kontekstom, čak ni tim ratnim sukobom po sebi, već sudbinom. Tema jeste delikatna, a moj odnos je da postoje sa jedne strane ljudi i sa druge strane zlikovci. Ni jedni ni drugi nemaju nacionalnost po sebi. Pitanje nacije ili konfesiije ili bilo koje vrste identifikacije, najčešće, predstavlja samo izgovor za zločinje-

nje”, istakao je Skerlić.

Film je snimljen još pre tri godine u Kozarskoj Dubici, Sarajevu, Doboju, Banjaluci, Beogradu. Glavne uloge igrali su dječaci Stanislav Ručnov i Muhamed Dupovac i poznata glumica Anita Mančić, uz veliki broj glumaca iz regiona.

20 SVIJET

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

ZATVARANJE ZOI U SOČIJU

Dečić Putinu čestitao uspjeh

SOČI - Premijer Srbije Ivica Dačić juče je u Sočiju čestitao predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu izvanrednu organizaciju Zimskih olimpijskih igara (ZOI) i veliki uspjeh ruskih sportista.Na prijemu koji je ruski predsjednik priredio povodom zatvaranja ZOI, premijer Dačić je imao priliku za kraći razgovor sa Putinom, saopšteno je iz Dačićevog kabineta. Poslije čestitki upućenih ruskom predsjednku, Dačić je sa

Putinom razgovarao o ruskim investicijama u Srbiji i aktuelnoj političkoj situaciji. Dačić se na prijemu, kako je navedeno u saopštenju, susreo i sa ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim, premijerom Bugarske i predsjednikom Međunarodnog olimpijskog komiteta. U pratnji premijera Dačića bio je i ambasador Srbije u Rusiji Slavenko Terzić. Rusija je najuspješnija nacija 22. ZOI u Sočiju koje su sinoć svečano zatvorene.

Kanta izmeta za publicistu Anta Tomića SPLIT - Hrvatskog pisca i kolumnistu Anta Tomića nepoznati mladić polio je kantom punom fekalija dok je juče sjedio sa društvom u jednom kafiću na splitskoj Pjaci. Svjedoci tvrde da je momak, nakon što je Tomića polio, rekao: “Evo ti, pa sad ponovo piši o meni” i potom pobjegao.

Tomić je kazao da ne zna ko bi mogao biti taj momak, ali je siguran da o njemu nije pisao, prenio je hrvatski portal Index.hr. Sve se, kako se navodi, odigralo u nekoliko sekundi. Niko nije stigao da reaguje i zadrži napadača koji se brzo izgubio i sada ga traži policija. Tomić je rekao da nema komentar i da će, ako bude imao šta da kaže, to i napisati.

IZBORI U SJEVERNOJ KOSOVSKOJ MITROVICI

HRVATSKI STRUČNJAK ŽELJKO CVRTILA:

Plaćena ubistva koštaju od 10.000 do 100.000 eura ZAGREB - Cijena naručenog ubistva u Hrvatskoj i regionu iznosi oko desetak hiljada eura, a ako je u pitanju “kapitalac” cijena ide i do sto hiljada, tvrdi hrvatski bezbjednosni stručnjak Željko Cvrtila. Cvrtila je, međutim, za splitsku “Slobodnu Dalmaciju” napomenuo da ti podaci nikada nijesu bili dostupni javnosti, jer policija do njih nikada i ne dođe. Ovaj stručnjak kaže da poznati kriminalisti upozoravaju da ne treba misliti da su plaćene ubice rijetki ljudi koji se “svijećom” moraju tražiti da bi počinili ubistvo.

“Danas ima na stotine boraca koji su bili u raznim vojskama, a ne znaju šta će sa sobom”, naveo je Cvrtila dodavši da je riječ o ljudima sa penzijama koje ne prelaze nekoliko stotina eura.

Robert Matanić, prvooptuženi za ubistvo Iva Pukanića Takvi su, ističe on, spremni na sve i svašta. Splitska “Slobodna Dalmacija”, naime, piše da je u Hrvatskoj vrlo teško govoriti o tome da li ima naručenih ubistava jer, kako se navodi, policija i tužilaš-

Goran Rakić

tvo, koji su za to zaduženi, nikada, ili uglavnom nikada, ne dokažu ko je naručio ubistvo.

Najviše što mogu da učine jeste da uhvate počinitelja, ali kriminalističkom obradom vrlo teško otkriju nalogodavce i motive, pa tako javnosti jedino ostaje da se bavi nagađanjima, naveo je Cvrtila.

Policija je imala veliku priliku da to otkrije u slučaju ubistva vlasnika zagrebačkog nedjeljnika Nacional Iva Pukanića, pa nije, nego se sve zadržalo na Joci Amsterdamu, koji je navodno organizovao i pokrenuo Pukanićeve ubice”, naveo je Cvrtila i dodao da pravi motivi i ime onoga koji je lično bio zainteresovan za to da naruči ubistvo nikada nijesu otkriveni, iako akteri tih ubistava već odavno služe pravosnažne zatvorske kazne.

Goran Rakić je novi gradonačelnik

KOSOVSKA MITROVICA - Građani sjevernog dijela Kosovske Mitrovice juče su opet birali gradonačelnika, što je četvrti put da izlaze na birališta u nepuna četiri meseca.

Kandidati su bili Goran Rakić, kandidat Građanske inicijative “Srpska”, Oliver Ivanović ispred Građanske inicijative “SDP Oliver Ivanović”, Musa Miftari iz Demokratskog saveza Kosova i Fljorent Azemi iz Demokratske partije Kosova.

Prema prvim preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) na ponovljenim izborima za gradonačelnika u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici pobijedio je kandidat liste “Srpska” Goran Rakić. Portparol “Srpske” Aleksandar Spirić je poslije prebrojanih 34 odsto glasova na konferenciji za novinare rekao da je 5.854 birača izašlo na izbore, što je 20,63 odsto birača.

“Sva biračka mjesta zatvorena su na vrijeme, nije bilo nepravilnosti.

Izborni dan protekao je u najboljem redu. Građani su na dostojanstven način ispratili izbore”, rekao je Spirić.

I lista SDP Olivera Ivanovića saopštila je da je Goran Rakić izabran za gradonačelnika Mitrovice.

Potpredsjednica SDP Ksenija Božović čestitala je Goranu Rakiću i izrazila očekivanje da će opravdati ukazano povjerenje građana i ispuniti predizborna obećanja. U SDP su odbili da iznesu više podataka o izborima i odzivu na birališta. Pravo glasa za izbor gradonačelnika Sjeverne Mitrovice imalo je 28.429 birača.

“Pred izbore upisano je 500 novih birača iz albanske zajednice i to protivzakonito”, tvrdi srpski član Centralne izborne komisije Nenad Rikalo.

Na 33 biračka mjesta u sjevernom dijelu Mitrovice bila su po dva međunarodna posmatrača.

Na osnovu člana 36. stav 1 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list RCG br. 6/02, “Sl.list CG” br.

17/07; 80/08; 40/10; 73/10; 36/11 i 40/11) i čl.26 Statuta AD "Zavod za izgradnju Budva" iz Budve, Odbor direktora na sjednici održanoj dana 17.02.2014.godine donio je sljedeću:

O

D

L

U

K

U

o zakazivanju V Redovne skupštine akcionara AD " Zavod za izgradnju Budva" Budva I Zakazuje se V Redovna Skupština akcionara AD ”Zavod za izgradnju Budva” koja će se održati dana 25.03.2014.godine u 10,00 časova u prostorijama Direkcije AD ”Zavoda za izgradnju Budva” u Budvi, Trg Sunca br.4 II Za V Redovnu Skupštinu akcionara AD ”Zavod za izgradnju Budva” predlaže se sljedeći :

DNEVNI

RED

1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: - Predsjedavajućeg sjednice Skupštine - Verifikacione komisije - Zapisničara - Ovjerivača zapisnika 2. Razmatranje i usvajanje završnog računa za 2012.godinu 3. Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog Revizora „Zavoda za izgradnju Budva” AD iz Budve za 2008, 2009, 2010, 2011 i 2012 god; 4. Razmatranje Izvještaja o poslovanju Društva za period 2008-2012.god.

5. Izbor nezavisnog Revizora Društva za 2013.g 6. Izmjena Statuta u skladu sa izmjenama Zakona o klasifikaciji djelatnosti 7. Razrešenje članova Odbora direktora „Zavoda za izgradnju Budva” AD iz Budve 8. Izbor i imenovanje Odbora direktora „Zavoda za izgradnju Budva” AD iz Budve.

9. Donošenje Odluke o naknadama članovima Odbora direktora III Zadužuje se Izvršni direktor da organizuje Skupštinu akcionara Zavoda za izgradnju “Budva”AD iz Budve.

Materijali za Skupštinu nalaze se u prostorijama Društva u Budvi, Trg Sunca br. 4 i na raspolaganju će biti akcionarima na uvid i preuzimanje, 20 dana prije održavanja Skupštine.

Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa na Skupštini Društva, a punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.

Kontakt telefon: 033/403 856 ODBOR DIREKTORA Predsjednik, Branka Radonjić

NANT - U sukobima policije i više stotina anarhista u francuskom gradu Nantu najmanje osam policajaca je povrijeđeno, a 14 ljudi je uhapšeno. Policija za razbijanje demonstracija sukobila se sa anarhistima pošto su oni u neredima u centru grada razlupali izloge prodavnica, uništavali autobuske stanice i drugu imovinu.

“Najmanje osam policajaca

smješteno je u bolnicu poslije oštrih sukoba sa oko hiljadu radikalnih napadača”, navela je policija Nanta.

Neredi su izbili poslije protesta zbog izgradnje regionalnog aerodroma, na kojem se okupilo oko 20.000 ljudi. Policija je navela da se demonstrantima pridružila i radikalna grupa “ultra ljevičara” koja je izvela akciju u okviru “urbane gerila kampanje”.

SVIJET 21

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

UKRAJINA NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

U Kijevu mirno, čekaju se potezi Vladimira Putina

k

IJEV - Predsjednik Vrhovne rade (parlament Ukrajine) Oleksander Turčinov preuzeo je dužnosti predsjednika države nakon što je juče u parlamentu izglasan opoziv predsjednika Viktora Janukoviča i raspisani parlamentarni izbori za 25. maj. Savjetnica Viktora Janukoviča istakla je da će on nastaviti da obavlja funkcije šefa države. Na Trgu Majdan u Kijevu juče je nekoliko hiljada Ukrajinaca održalo spontanu komemoraciju poginulim demonstrantima, a primjetno je da ne dijele svi građani oduševljenje povratkom na političku scenu bivše premijerke Julije Timošenko.

Predsjednik ukrajinske Vrhovne rade Oleksander Turčinov juče je privremeno preuzeo dužnosti predsjednika države pošto je u parlamentu izglasan opoziv predsjednika Viktora Janukoviča i raspisani parlamentarni izbori za 25. maj. Turčinov, inače zamjenik šefa poslaničke grupe partije Otadžbina (Batkivščina), u subotu je izabran na mjesto predsjednika Vrhovne rade. Agencije ga nazivaju bliskim saradnikom i “desnom rukom” nekadašnje premijerke Ukrajine Julije Timošenko koja je u subotu puštena na slobodu. Turčinov je juče u obraćanju poslanicima rekao da do utorka, 25. februara, mora da bude postignut dogovor o formiranju nove vlade nacionalnog jedinstva. On je istakao da je to prioritet i da pregovori o novoj vladi treba da započnu odmah.

● Šta se “kuva” na

istoku ukrajine?

Sa druge strane, savjetnica predsjednika Ukrajine Hana Herman rekla je da predsjednik Viktor Janukovič ne planira da napusti zemlju i da će nastaviti da ispunjava funkcije šefa države. Herman je rekla Asošiejted presu da je Janukovič od subote uveče u gradu Harkovu na istoku Ukrajine.

Do juče bliska predsjedniku, ona se ipak na neki način distancirala od njega ali je kritikovala pobunjenu opoziciju, koja sada dominira parlamentom, da se ne obazire na Janukovičevu stranku. Dio poslanika njegove partije je prethodnih dana prebjegao na stranu opozicije. Potom je izglasan povratak na Ustav iz 2004. godine, koji predviđa znatno uža predsjednička ovlašćenja od onog iz 2010. godine, a u subotu popodne parlament je smijenio Janukoviča sa funkcije. Nejasno je gdje se on sada nalazi i kakav je njegov legitimitet. U Harkovu se juče održavao kongres ukrajinskih proruskih regija, iz prisustvo ruskih zastupnika i guvernera. Oni ne prihvataju odluke nove vlasti, ali tvrde da je cilj kongresa, na kojem je učestvovalo 4.000 izaslanika, da se “spriječi krvoproliće u istočnim regijama”, a ne separatizam.

Ne dijele svi oduševljenje njenim povratkom, naprotiv, puno ljudi ne podržava njenu kandidaturu i biće zanimljivo vidjeti kakav će biti odnos nje i ostalih opozicionih lidera”, rekao je Picula.

On je upozorio na bojazan da Ukrajina, suočena sa teških stanjem državnih finansija, neće moći da ispuni obaveze prema javnom i državnom sektoru, kao i da postoji opasnost od nove serije nemira. Dodao je da nova vlada tek treba da odluči o sudbini sporazuma o ruskoj pomoći od 15 milijardi dolara koji je Janukovič potpisao sa Rusijom, ali ga dio zastupnika već sada smatra nevažećim.

Dakle, iako se čini da je “ukrajinska revolucija” uspjela, situacija u Kijevu je daleko od normalne, a demonstranti se ne razilaze sa Trga nezavisnosti (Trg Majdan) i poručuju da su zauzeli većinu vladinih institucija. Odredi “samoodbrane”, odnosno grupe sastavljene od najradikalnijih demonstranata, zavode red u gradu i glume policiju, a pitanje je koliko će biti uspješni u obezbjeđivanju grada koji je skoro dva puta veći od Beograda.

Oko 5.000 ljudi juče se okupilo na Majdanu, protestujući protiv povratka bivše premijerke Julije Timošenko u politiku, izvjestio je Itartas. Njen politički povratak nije nikad bio među zahtjevima demonstranata, već je tražena promjena cjelokupnog sistema vođenja zemlje, stoji u rezoluciji usvojenoj nakon jučerašnjeg protesta, izvjestio je Itartas.

● Cvijeće i svijeće za

ubijene demonstrante

Nekoliko hiljada Ukrajinaca juče je sa cvijećem i svijećama u rukama na kijevskom Trgu nezavi-

Oproštaj od palih demonstranata: Trg nezavisnosti u Kijevu, juče

snosti na spontanoj komemoraciji odalo poštu demonstrantima koji su poginuli. Oni su prošetali do ulice Institutskaja koja je prošle nedjelje bila poprište najvećeg nasilja u Ukrajini u posljednje 22 godine od kada je postala nezavisna država. Oni su ulicu u kojoj je poginulo nekoliko desetina demonstranata pretvorili u improvizovani hram, paleći svijeće i polažući cvijeće na kaldrmu i cigle koje su demonstrantima služile kao oružje u borbi sa policijom. Iako su zapadne zemlje, uključujući i Veliku Britaniju i SAD, najavile da će podržati novu ukrajinsku vladu sada su sve oči uprte u Rusiju, od koje se očekuje da će se, nakon što su Zimske olimpijske igre juče i zvanično zatvorene u Sočiju, aktivnije uključiti u krojenje sudbine “nove Ukrajine”, prvenstveno na istoku zemlje i poluostrvu Krim, gdje većinu stanovništva čine Rusi.

● timoŠenko nije mesija i nijesu svi oduŠevljeni njenim povratkom

Kako je za Hinu kazao Toninu Picula hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu (EP) koji je u sastavu “ad hoc” grupe EP boravio u prijestonici Ukrajine, ne dijele svi građani odušveljenje povratkom bivše premijerke Julije Timošenko.

“Povratak Julije Timošenko otvara više pitanja, nego rješenja.

Protest pro-ruskih aktivista u gradu Simferopolju na poluostrvu Krim na jugu Ukrajine. I u Donjecku na istoku Ukrajine juče je bilo okupljanja građana koji su protiv novoformirane vlasti u Kijevu

Zašto Moskva neće pustiti Ukrajinu Koliko god se činilo da situacija u Ukrajini “izmiče kontroli” Moskve, teško je zamisliti da ruski lider Vladimir Putin tek tako “okrene leđa” od te zemlje, smatra američki Blumberg. Prvi razlog za to, prema ocjeni Blumberga, je ponos.

“Putin je 2005. godine rekao da je pad Sovjetskog Saveza “najveća geopolitička katastrofa” 20. vijeka. Sa te tačke gledišta, dozvoliti Ukrajini da izađe iz ruske orbite značila bi da Putin nije ništa bolji od Mihaila Gorbačova, koji je bio predsjednik u vrijeme raspada sovjetske imperije 1991. godine”, naveo je Blumberg u internet izdanju.

Drugi razlog je trgovina. Putin želi da se Ukrajina pridruži carinskoj uniji Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i uskoro Jermenije koja je “odgovor na mnogo veći trgovinski blok EU”, ističe ta agencija i podsjeća da su protesti prije tri mjeseca i počeli kad se Putinov saveznik Viktor Janukovič okrenuo od evropske integracije i izabrao Rusiju.

Putin ne može da “pusti” Ukrajinu ni zbog istorije. Duboke istorijske veze sežu u vremena Kijevske Rusije, čije je zlatno doba bilo još u 11. i 12. veku. Kijevsku Rusiju smatraju “početkom ruske državnosti” i “pretkom Bjelorusije i Ukrajine”.

Godine 2008, ruski dnevnik “Komersant” citirao je izvor iz delegacije u NATO koji je tvrdio da je Putin tadašnjem američkom predsjedniku Džordžu Bušu rekao: “Razumiješ, Džordže, da Ukrajina čak nije ni država.” Većinu svoje istorije, do sticanja nezavisnosti 1991. godine, Ukrajina zaista i nije bila država, već su njeni djelovi bili djelovi drugih, moćnijih država koje su je okruživale. Go-

dine 2009. Putin je navodno rekao i da je Ukrajina “Mala Rusija”. Malorusija je, naime, istorijski pojam - tako su se svojevremeno u ruskoj imperiji zvale teritorije sa lijeve obale rijeke Dnjepar. Blumberg podsjeća i da je poluostrvo Krim, južni dio Ukrajine, bio dio Rusije do 1954. godine, kad je Vrhovni sovjet - da bi navodno ojačao bratske veze - Krim “dodijelio” sovjetskoj republici Ukrajini, iako je imao većinsko rusko stanovništvo.

“Istoričari ni danas nijesu sigurni zašto je Rusija dala Krim, ali malo je vjerovatno da će Putin dozvoliti da taj poklon ode predaleko”, konstatuje Blumberg.

Na Krimu je i sjedište ruske Crnomorske flote, u Sevastopolju. Ako bi “neprijateljska” ukrajinska vlada otkazala zakup Sevastopolja, Rusija bi bila prinuđena da taj štab preseli na istok, u Novorosijsk.

U decembru, Rusija je ponudila jeftiniji prirodni gas Ukrajini između ostalog i u zamjenu za povoljnije uslove zakupa Sevastopolja. Posljednji, ali ne najmanje važan razlog zbog kojeg Putin ne može da “digne ruke” od Ukrajine je energija. Gas koji Rusija prodaje Evropi velikim dijelom prolazi kroz Ukrajinu, a Putin želi da gasovod ostane u “rukama prijatelja”.

Otud i potez ruskog “Gazproma” koji gradi gasovod Južni tok, čija ruta prolazi kroz Crno more do Bugarske, mimoilazeći Ukrajinu, primjetuio je Blumberg.

“Staljin je brutalno pokorio Ukrajinu tridesetih godina 20. vijeka, likvidirajući bogate poljoprivrednike, kulake. Putin nije Staljin, ali teško je zamisliti da će bez borbe pustiti Ukrajinu da ode putem koji sama izabere”, zaključuje Blumberg.

22 ZABAVA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

TIJANA DAPČEVIĆ PREDSTAVILA NUMERU

Detalj sa snimanja spota

Makedonija će ići ª Do nebaº Kao što je i obećala makedonska zvijezda Tijana Dapčević predstavila je numeru “Tamo gdje pripadam” kojom će braniti boje svoje zemlje na Evroviziji u danskom Kopehagenu. Na programu nacionalne televizije MRT, u okviru emisije “Hit mjeseca” Dapčević je otpjevala verzije na makedonskom i engleskom jeziku, čime je još jednom potvrdila da će se upravo engleska verzija čuti sa scene u Danskoj. Autori numere su Darko Dimitrov i Lazar Cvetkoski, dok je tekst napisala Elena Risteska. Tandem autora već ima iskustva sa radom na pjesmi Evrovizije, s obzirom na to da su bili tvorci numere kojom je Makedonija nastupila prošle godine u švedskom Malmeu. Engleska verzija nosi naziv “To the sky” (Do neba), a pjesma

je bržeg pop-dens ritma. Pjevačica je tokom predstavljanja kazala da vjeruje u dobar plasman.

“Od momenta kada je makedon-

ska televizija objavila da ću ja biti predstavnik Makedonije na Evroviziji, dobila sam više od 50 ponuda sa cijelog Balkana. Nijedna mi se nije dopala, osim tri koje mi je ponudio Darko Dimitrov. Odlučila sam se za veselu i vedru pjesmu u koju mnogo vjerujem”, istakla je Dapčević.

Sudeći po pozitivnim komentarima na društvenim mrežama, te više od 15.000 ostvarenih pregleda na Jutjubu, Dapčević s razlogom očekuje dobar plasman.

Specijalni gosti, koji su prethodili premijernom izvođenju pjesme, bili su Tamara Todevska, Tijanina sestra koja je već predstavljala Makedoniju u Beogradu 2008, i Karolina Gočeva, dvostruka evrovizijska predstavnica naših južnih susjeda 2002. i 2007. godine.

D.B.

● FOTO PRIČA

UČITELJICA MAJLI SAJRUS SAD Ubrzo pošto su zabrinuti roditelji fanova pjevačice Majli Sajrus apelovali na zvijezdu da prekine svoju “pornografsku turneju”, oglasila se i pjevačica i rekla da bi djeca mogla od nje nešto i da nauče. Sajrus je odbacila tvrdnje roditelja da su njeni nastupi, koji podrazumijevaju “tverkovanje” u jedva prisutnim gaćicama i simulaciju oralnog seksa na bini, pornografski, a onda izjavila nešto što će tek razljutiti ionako bijesne roditelje.

“To je umjetnost. Nema mnogo mjesta gdje možete uživati u ovakvoj umetnosti, i mislim da bi moji nastupi mo-

gli da budu poučni za sve koji dođu. Želim da pokažem ljudima da moji koncerti mogu da budu neka vrsta obrazovanja za svu djecu koja dođu. Znam

da obrazovanje nija prva stvar na koju pomislite kada vidite moj nastup, mada iznenadili biste se”, zaključila je kontroverzna Majli.

(Mondo)

SPOT ZA EUROSONG

Sergej snimio prve kadrove Predstavnik Crne Gore na ovogodišnjoj Pjesmi Evrovizije u Kopenhagenu Sergej Ćetković krajem prošle sedmice na kratko se iz studija preselio na teren, kako bi počeo rad na snimanju video zapisa za numeru kojom će pokušati da se domogne finalne večeri. Nakon posjete evrovizijske ekipe iz Danske koja je zadužena za snimanje kratkih zapisa koji će se emitovati prije nastupa tokom polufinalnih večeri, Sergej se sa saradnicima fokusirao na prve kadrove video razglednice. “Želja mog tima bila je da kratki film pod nazivom ‘Moja zemlja, moja zastava’, koji će na Eurosongu biti uvod u moj nastup, snimimo na Cetinju, u jednom od prepoznatljivo crnogorskih ambijenata.

Igrom slučaja, taj grad uvijek nekako ‘preskočimo’ kad se snimaju ove evrovizijske razglednice, pa smo odlučili da tu ‘nepravdu’

ispravimo”, kazao je Ćetković za portal RTCG. Pjevač dodaje da je veoma zadovoljan urađenim poslom, te da se nada dobroj reakciji publike 6. maja. I dok je već odradio svoj dio u studiju, Ćetković je okupio ekipu za snimanje glavnog spota. Režiser i direktor fotografije Aleksandar Kerkeres oduševljen je lokacijama koje su mu producent Ivan Đurović i Ćetković predložili. Evrovizijska publika tako će uživati u kadrovima Žabljaka, Bara, Ulcinja i drugih crnogorskih gradova i mjesta.

“I mještanima je sve ovo veoma zabavno, pa nailazimo na izuzetno gostoprimstvo. Snimanje smo započeli na Karuču i biće ovo jedna lijepa razglednica Crne Gore za Evropu, tačno uoči početka turističke sezone”, kazao je Ćetković, uz napomenu da polovinom marta očekujemo premijeru numere i spota.

D.B.

VEČERAS SVEČANOST U SPLENDIDU

DŽASTIN BIBER

Ne želi test na drogu

Dijelimo karte za dodjelu Crnogorskog oskara Colonia je najpopularniji bend regiona

Najpopularniji svjetski tinejdžer Džastin Biber je u januaru ove godine uhapšen zbog brze vožnje pod dejstvom alkohola, ljekova i marihuane, ali mu je ponuđen dogovor sa državnim tužiocem po kojem će sve optužbe biti odbačene. Sve što mladi pjevač treba da uradi kako bi se “izvukao” za vožnju pod dejstvom alkohola, jeste da pristane na povremeno testiranje na drogu. Naime, pošto je policiji u stanici nakon privođenja priznao da je “duvao”

tokom dana, ali i nakon izvještaja pilota privatnog aviona koji ga je vozio na Superboul da se u avionu širio jak miris marihuane, Biber je morao da na zahtjev tužioca da pristane na privremeno testiranje na narkotike u organizmu, kao i na 40 sati društveno-korisnog rada. Međutim, “Metro” piše da će Biber odbiti ove uslove i rizikovati sa suđenjem, jer ne želi da pristane na nasumično testiranje na drogu pod kontrolom suda. Prvo ročište zakazano je za sljedeći vikend.

U organiziaciji Crnogorske kulturne mreže (CKM) večeras će sa početkom u 20 sati u budvanskom hotelu “Splendid” biti upriličena svečanost povodom dodjele priznanja Crnogorski oskar za uspjeh i postignute rezultate u 2013. godini. Odbor za dodjelu Oskara, formiran odlukom Upravnog odbora CKM, početkom mjeseca donio je odluku o dobitnicima priznanja iz oblasti muzike u 12 kategorija na osnovu rezultata ankete. Dvije stotine anketiranih građana iz 12 crnogorskih gradova za najpopularnijeg pjevača proglasili su Serge-

ja Ćetkovića, dok je najpopularnija crnogorska pjevačica Jadranka Barjaktarović. Osim njih, očekuje se da na večerašnjoj manifestaciji nagrade prime i najperspektivnija mlada pjevačica Tea Šufta, zatim najpopularnija muzička grupa The books of knjige, kao i Branka Šćepanović koja je proglašena za najpopularnijeg izvođača izvornih pjesama. Najpopularniji pjevač regiona je Aco Pejović, a svakako da publika s netrpljenjem očekuje eventualni dolazak hrvatske zvijezde Severine Vučković, najpopularnije pjevačice regiona.

Najpopularnija grupa regiona takođe dolazi iz Hrvatske, a riječ je o popularnoj Coloniji, dok je zvanje muzičkog događaja godine zaslužila manifestacija Cucka jeka, održana prošlog avgusta u Kobiljem dolu. Voditeljke večerašnjeg programa su glumice Katarina Krek i Sanja Vujisić, a specijalni gosti biće mališani iz Dječjeg doma u Bijeloj. Za četiri najbrža čitaoca koji danas tačno u podne pozovu broj redakcije Zabava 077/300112, Dnevne novine poklanjaju po dvije ulaznice za dodjelu Crnogorskog oskara.

D.B.

ZABAVA 23

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

INTERVJU: PETAR BURIĆ

Nijesam zahtjevan glumac Danilo Brajković

J

ednog od predvodnika novog talasa crnogorskog glumišta Petra Burića ovih dana gledamo u ulozi vojnika dezertera Dragoja Nikšića u hrvatskoj seriji “Zora dubrovačka”. Zajedno sa kolegom Momčilom Otaševićem, ovaj mladi glumac je nakon angažmana u seriji “Budva na pjenu od mora” i nekoliko pozorišnih predstava prihvatio ponudu komšija, za koju kaže da je bila u rangu onih koja se ne odbija. U razgovoru za Dnevne novine Burić prenosi impresije sa seta iz Hrvatske i otkriva planove za budućnost.

Aktuelna hrvatska serija “Zora dubrovačka” privukla je dosta pažnje u Crnoj Gori i regionu, kakve impersije nosite sa snimanja?

Od prvog dana osjećao sam se kao da sam tu domaći, a kako igram gostujuću ulogu imao sam blizu dvije nedjelje snimanja u odnosu na njihov raspored snimanja od devet mjeseci. Već od prvog dana na setu možete da vidite da je sve na najprofesionalnijem niovu i da tu vrstu odnosa prema poslu i glumcima možete samo da poželite. Samim tim, i kao glumcu bude vam puno lakše da igrate svoju ulogu.

Kako ste prihvaćeni od hrvatskih kolega i ko je od njih ostavio najjači utisak na Vas? Imam samo riječi hvale za profesionalnost cijele ekipe. Baš zbog te kvalitetne kreativne atmosfere u kojoj rade žao mi je što nije duže traja-

Crna Gora ima fenomenalnih glumaca koji zaslužuju da njihov kvalitet bude prepoznat. lo. Svi glumci sa kojima sam radio su veliki profesionalci u svom poslu, posebno bih istakao gospodina Dragana Despota koji je jedan od prvaka hrvatske pozorišne scene. Radili smo nekoliko dana zajedno i oličenje je iskusnijeg, da ne kažem starijeg, kolege od kojeg samo možete da učite.

Osim Vas, boje naše zemlje u Burić i Otašević tokom snimanja “Zore dubrovačke”

Žalim za koncertom Hadžimanov benda Poznato je da ste muzički poklonik, a šta je to što najčešće slušate? Nađete li vremena da posjetite neki koncert?

Ovo pitanje me je uhvatilo u momentu kada slušam Beni Gudmena. Krivo mi je što nijesam uspio poći na koncert Vasil Hadžimanov benda. seriji brani i Momčilo Otašević.

Izgleda da je hrvatsko tlo pogodno za crnogorske mlade glumce?

Nadam se da ovo neće biti na nivou slučajnosti, već da će ovaj oblik saradnje crnogorskih glumaca sa regionalnim produkcijama postati nešto što svi očekujemo kada komšije krenu u nove serije ili filmove. Crna Gora ima fenomenalnih glumaca koji zaslužuju da njihov kvalitet bude prepoznat.

Tumačite lik crnogorskog vojnika koji shvata besmisao vođenja rata. Da li ste uspjeli da, pod odorom uniforme, izvučete humanu poruku koju lik nosi?

Moj lik bira mir pa makar to bilo i dezertiranje iz vojske svoje zemlje koja ga je mobilisala. Kada to imam za polazište, onda mi nije teško da branim želje i motive svog lika, kao ni publici da se poistovjeti sa njim i stane na njegovu stranu. Većina scena koje sam imao su bile najmanje televizijske po senzibilitetu, štaviše bile su bliže filmu. To me je i privuklo da zavolim lik Dragoja Nikšića.

Bili ste dio ekipe serije “Budva na pjenu od mora”, da li možete uporediti crnogorsku i hrvatsku serijsku scenu? Kaskamo li za komšijama?

“Budva” je naša prva televizijska serija poslije više od jedne decenije, čini mi se, a već pri prvoj sezoni

je pobrala sve simpatije u regionu, tako da ne bih baš rekao da su komšije ispred nas kada je kvalitet serije u pitanju.

Ima li novih poslovnih ponuda iz Hrvatske, i da li biste ih prihvatili?

Kratko sam se zadržao u Zagrebu da bi moglo doći do nekih novih ponuda, ali naravno ukoliko bi se pojavio film, predstava, možda i kvalitetna serija da bih prihvatio. Nijesmo baš u mogućnosti da biramo, sada nam treba što više iskustva, posebno u filmskim i televizijskim ostvarenjima.

Koje kriterijume postavljate pred producente prilikom pregovora o dobijanju uloge?

Ne vidim sebe kao prezahtjevnog glumca kada su uslovi u pitanju.

Ako mi se uloga dopada i vidim je kao pravi izazov za dalje razvijanje svojih glumačkih sposobnosti, kao što je sada slučaj sa polusatnim igranim filmom producenta Filipa Đuri-

šića, u reziji Milane Jovanovic, po tekstu Ksenije Popović, onda pristajem na ponuđeno. Takođe, trudim se i da pomognem koliko mogu jer vjerujem u ekipu i film.

Imate već nekoliko velikih uloga iza sebe u pozorištu. Sa kojom ste sazreli kao glumac?

Definitivno kroz rad sa Borisom Liješevićem na predstavi “Očevi su gradili”. Uloga koju igram definitivno je jedna od onih uloga gdje osjetite da ste se promijenili kao glumac.

Ta spoznaja se obično desi kada se cijeli proces rada na predstavi završi i kada predstava živi svoj pozorišni život, a vi ste već uveliko u nekom drugom filmu ili predstavi.

Maštate li o inostranoj karijeri, nekom crvenom tepihu?

Sve u svoje vrijeme. Naravno da bih volio, ali treba pustiti stvari da idu svojim tokom, biti na oprezu kad se pojavi prava prilika i zgrabiti je, a do tada samo rad.

BIZARNI ª POKLONIº

Čudni predmeti lete ka poznatima Poznati iz svijeta filma, muzike, ali i politike, često dožive da ka njima “poleti” i nešto što nije buket cvijeća ili vrijedan poklon. Evo nekih bizarnih primjera gađanja poznatih najrazličitijim predmetima.

Sve iz tašne ka Madoni Madona je sredinom devedesetih davala intervju za MTV, kada je prema njoj krenulo da leti “sve i svašta”. Vinovnica ovog incidenta bila je rokerka Kortni Lav, koja je ugledala Madonu i počela nasumično da vadi stvari iz tašnice i gađa je.

Seks igračke Finalista Američkog idola Adam Lambert, koji se javno deklarisao kao homoseksualac doživio je da ga na nastupu gađaju vibratorom, lisicama i bičem.

Doručak Pjevačica Lejdi Gaga mogla je da napravi cijeli doručak od stvari kojima su je gađali u Australiji i Španiji. Jednom je u glavu “dobila” jaja, a na koncertu u Španiji gađali su je kobasicama.

Tamponi Najpopularniji dječački bend današnjice One Direction sa svakog koncerta iznosi plišane medvjedića i brushaltere, ali momke su gađali i uvrnutijim stvarima. Heri Stajls je, recimo, pogođen u lice tamponom na koncertu u San Hoseu. Čips Možda je neko iz publike brinuo da li Rijana dovoljno jede, pa je gađao kesom čipsa. Pjevačica očigledno nije fan ukusa “so i sirće”, pa se razbjesnela i psovala. (Mondo)

ª Iluzijaº u spotu

Hrvatska pjevačica Danijela Martinović objavila je početkom februara pjesmu pod nazivom “Iluzija”, za koji je uradila i video zapis. Promociju spota upriličila je nedavno u zagrebačkom rest,oranu “Choice”. Na “Iluziji” je Splićanka sarađivala sa svojim dugogodišnjim partnerom Petrom Grašom, koji je komponovao muziku i napisao tekst, te s Antonijom Šolom.

“Mislim da smo napravili jedan odličan spoj modernog zvuka, koji je trenutno aktuelan u svijetu, a koji je Enes Tvrtković isproducirao”, pojasnila je šarmantna pjevačica.

Plejboj zečica Ana Braga nema problema sa skidanjem.

Ovog puta, ipak je pozirala “obučena”.

HOT!

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2005 sudoku 2012-04-09

Medium level

Teža

8

5

3

2

6 3

1

8

4

5

8

2

6

3

5

6

8

5

6

8

Play sudoku online at:

8

1

9

2

www.sudokukingdom.com

5

4 4

6

1

Daily Sudoku puzzle No. 1819

8

6

2011-10-06

Medium level

Lakša

4

3

6

1 6

9

9

8

4 2 7

5

3

2

8

7

9 5

4

Page 1/2

Play sudoku online at:

8

3

Play sudoku online at:

6

7

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9

6

NEMA DOVOLJNO PLANTAŽA

6

ba industrije čokalade”, ocenjuje list Vol Strit Džornal.

Tokom 2013, u svijetu je prvi put potrošeno više od četiri miliona tona kakaa, 32 odsto više nego prije deset godina. Proizvođači kakaa nemaju kapaciteta da zadovolje potražnju.

8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2450 2013-06-28 Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2449 2013-06-27 Sudoku 5

9

3

7

4

1

6

2

8

8

3

6

1

7

5

9

2

4

1

6

8

2

9

5

7

4

3

5

9

1

8

4

2

3

6

7

7

2

4

6

3

8

1

9

5

2

4

7

6

3

9

5

8

1

8

4

1

5

2

7

9

3

6

9

6

3

5

8

1

4

7

2

6

3

9

1

8

4

2

5

7

4

2

8

3

6

7

1

5

9

2

7

5

9

6

3

4

8

1

1

7

5

9

2

4

8

3

6

5

9

7

1

6

2

4

8

3

8

6

4

1

9

5

7

2

3

9

5

2

3

7

6

8

1

4

7

1

4

2

5

8

6

9

3

4

1

7

8

5

2

3

6

9

6

8

2

4

9

3

7

1

5

vicevi

veće potražnje koju proizvođači ne mogu da zadovolje.

“Potražnja čokolade u svijetu neprestano raste zbog sve masovnijeg rasta novih potrošača iz zemlja u usponu. Proizvođači iz čitavog svijeta pokušavaju da proizvedu dovoljno kakaa kako bi se zadovoljila potre-

7

Puzzle solution:

Uskoro nestašica čokolade

Svijet će u sljedećih sedam godina zbog sve veće potražnje ostati bez kakaoa, jer jednostavno nema dovoljno plantaža koje bi mogle udovoljiti potražnju čokoladne industrije.

Cijena kakaa je početkom godine porasla devet odsto, a čak 40 odsto u poslednjih godinu dana zbog sve

8

Mujo na ulici prodaje koštice od jabuka. Dolazi policajac i pita: Page 1/2 – Šta ti je to?

- Prodajem koštice od jabuka.

- A čemu služe?

- Pojedeš jednu, pa budeš pametniji.

- A pošto ti je to?

- 100 din komad.

- Daj jednu.

Policajac pojede košticu, zastade malo pa kaže: - Stani malo! Za 100 din din sam mogao kupiti dvije kile jabuka, i dobiti 20 koštica umjesto jedne!

- Eto vidiš, već djeluje!

- Stvarno, daj još dvije koštice!! ***

Oženio se Mujo…

Veli njemu Fata: - De kad si na nogama naloži vatru.

Pa: - De kad si na nogama pristavi kafu, Pa: - De kad si na nogama zaspi kafu, Pa opet: - De kad si na nogama posluži nas…

Konačno Mujo sjedne, a Fata se nešto digne sa stolice…

A Mujo će njoj: - De matere ti, dok si na nogama aj’ se vrati svom babu. ***

SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

NEZVANIČNO

Kako bi mu Rajo kaza’ posa’!

Meni? A ja bi ga lansira’ u Podgoricu, ne bi mu avion treba’!

Kakav šamar popih, ljudi. A moga’ sam ga izbit’, no nijesam htio pred ženom!

Viđe li kako Medo popi batine?

A milo mi je, opisat’ ti ne mogu!

Word Search Puzzle #B645OVOSMOSMJERKA

HOROSKOP

R

T

S

A

F

E

R

L

A

R

G

E

L

Y

T

O

R

T

Z

M

S

R

I

N

S

E

S

D

J

S

O

E

E

R

E

T

I

N

A

S

O

E

O

Y

E

T

B

A

E

F

A

R

W

M

W

N

A

R

O

K

S

L

R

I

M

E

I

A

N

R

F

T

R

A

E

U

E

P

T

N

S

C

R

U

O

N

I

H

S

E

I

B

A

T

P

P

Q

B

O

I

V

C

L

T

L

T

E

D

E

C

C

A

T

W

E

N

T

I

E

S

E

R

A

P

S

L

E

I

T

U

S

F

V

K

K

E

K

E

S

E

L

S

P

B

G

H

O

I

C

N

S

A

D

S

L

U

A

L

U

R

N

L

D

U

A

R

U

H

U

L

D

H

U

G

A

G

A

M

B

L

E

R

B

P

P

O

P

P

Y

N

O

L

E

F

F

G

ACCEDE Accede AFOOT Afoot ALOFT AREAS Aloft ARGUE Areas ARMPIT BALES Argue BLABS Armpit Bales

BRAWNBurned BUCKETS BULLETDominate BUNCHFelony BURNED Feuds DOMINATE FELONYFlanks FEUDS Freeze

FLANKS FREEZE GAMBLER LARGELY LIVID PEARL PERKING PETTIER

Gambler

● FOTO PRIČA Largely

Blabs

SUDE IM ZBOG BANANA

Ai meni brate, i ja bi’ mu uši izvuka!

Nego sam ja, ipak, gospodin!

PHASE

Phase POPPY

Poppy PULPIT PulpitREBEL

RETINAS

Rebel RINSES

RIVET Retinas

ROOTS

Rinses Rivet

SAFER Speaks SEATS Surfing SLEEKEST SPARES Totem SPEAKS Treble SURFING TOTEM Unman TREBLE Wastes

Livid

Safer

Buckets

Pearl NIKARAGVA

Seats

Bullet

Perking

Sleekest

Pretjerana ambicioznost ili neskromnost u procjeni ličnih mogućnosti uzrokuje različite nesporazume u krugu saradnika. Nepotrebno se zapetljavate u neke nove poslovne situacije koje Vas dodatno obavezuju pred saradnicima.

BIK

Moguće je da nove obaveze doživljavate, kao veliki teret ili izvjesnu nepravdu koju Vam nameće bliža okolina. Kompletnu situaciju na poslovnoj sceni treba da analizirate sa određene distance.

BLIZANCI Poslovno-finansijski dobitak koji očekujete iznenada odlazi u nečije ruke, bez obzira na tu situaciju sačuvajte prisebnost duha. Umjesto da tugujete za propuštenom prilikom potražite svoju dobitničku kombinaciju.

RAK Odlažete svoje obaveze u nadi da činite značajan ustupak. Ipak, određena usluga koju činite ne predstavlja dobro rešenje. Shvatićete da Vam neko nameće teže kriterijume od onih koje dobijaju Vaši saradnici.

VAGA Nalazite se u pomalo neobičnoj poslovnoj situaciji. Imate utisak da neko od saradnika kontrolišete Vaš način rada, ali iz Vama nepoznatih razloga. Mnoga pitanja koja imate, za sada ostaju bez zadovoljavajućeg odgovora.

ŠKORPIJA

Vaša inspiracija i kreativno raspoloženje djeluju podsticajno na okolinu. Imponuje Vam saznanje, da Vas saradnici predstavljaju kao vrlo uspješnu ili nesvakidašnju osobu. Važno je da se ostvarite na različitim poljima.

STRIJELAC Djelujete samouvjereno i energično. Vaš stil izražavanja okolina tumači na različite načine, ali Vi ne odustajete od svojih ciljeva. Vjerujete da se nalazite se na korak do nekog značajnijeg uspjeha.

JARAC Uspješno predviđate nečije poslovne poteze i umijete da nametnete svoje mišljenje. Na sreću, okolina poštuje Vas uspjeh i ulogu u zajedničkoj akciji. Obratite pažnju na korisne informacije koje stižu sa različitih strana.

Wintry

Roots

Brawn

OVAN

Odluka suda da pokrene postupak protiv troBunch Pettier Spares jice muškaraca zbog pokušaja krađe dvije banane izazvao je iznenađenje i ismijavanja advokata u Nikaragvi. Procijenjena vrijednost banana je 32 američka centa. Suđenje će koštati najmanje 600 dolara. Tužitelji su saopštili da se preliminarnim postupkom došlo do saznanja da su troCopyrightpokušala © Puzzleukrasti Baron February 22,pro2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! jica muškaraca banane od davača u decembru, prenio je Associated Press.

Oni su počeli bježati s ukradenim voćem, ali su uhvaćeni. Dvojica su pritvorena u lokalnom zatvoru, a treći se nalazi u svojevrsnom kućnom pritvoru. Suđenje treba početi 23. aprila.

(Klix.ba)

LAV Djelujete snalažljivo pred saradnicima, ali imate loš predosjećaj.

Ne želite da Vas neko dovede u neprijatnu situaciju i ne pričate previše o svojim namjerama. Prednost dajete praktičnim aspektima u poslovanju.

DJEVICA Imate dobru volju i preuzimate odgovornost za krajnji ishod u poslovnim pregovorima. Bez obzira na Vašu snalažljivost, ne možete da kontrolišete niz događaja na poslovnoj sceni i svoje saradnike.

VODOLIJA Vjerujete u svoje poslovne vizije, ali ponekad je teško pokrenuti početno interesovanje i stvaralački ritam među saradnicima. Imate utisak da se sve svodi na princip »uzimanja ili davanja«.

RIBE Umjesto da drugima velikodušno nudite svoju pomoć, obratite pažnju na svoje probleme i zatražite nečiju podršku. Važno je da izmirite neke finansijske račune ili obaveze koje imate prema bliskim saradnicima.

26 SPORT

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

DA LI STE ZNALI ABA LIGA

U Ljubljanu po pobjedu Meč od velikog značaja za naš najbolji košarkaški tim - večeras (19h) u Ljubljani Budućnost Voli gostuje Olimpiji u 21. kolu ABA lige Da je slavni fudbalski klub Liverpul nastao “slučajno”. Everton je osam godina igrao na “Enfildu”, a onda su se “plavci” sa gazdom i vlasnikom čuvenog stadiona posvađali, pa se preselili na Gudison park. A taj vlasnik, Džon Houlding, riješio je da mu stadion ne bude prazan pa je osnovao fudbalski klub Liverpul.

TIKET DANA Parma Fiorentina TIP X Napoli Đenova TIP PX

KVOTA 3.20

KVOTA 2.40

KVOTA 2.60

Hal siti Brajton TIP 1

KVOTA 1.80

Keln Grojter Firt TIP X

P

rije tačno četiri mjeseca Olimpija je “neregularnim” košem u posljednjoj sekundi nanijela poraz našem šampionu (78:76) u sred “Morače”, a taj poraz dodatno je uticao da “plavi” izaberu teži i znatno trnovitiji put do fajnal-fora u ABA ligi. Čini se da je došlo vrijeme za vraćanje duga, Podgoričani kao “zapete puške” čekaju dvoboj u glavnom gradu Slovenije, gdje eventualnim trijumfom žele da zadrže šansu da se plasiraju na završni turnir.

Jasno je da su šanse umanjene nakon poraza od Radničkog na svom terenu u proteklom kolu, ali one i dalje postoje, tako da “plavi” sigurno do posljednjeg kola neće odustati od svog cilja.

“Idemo u Ljubljanu po pobjedu.

Naš adut je što ćemo tamo biti silno motivisani, uostalom kao i na sve mečeve do sada. Oni su nam dužnici iz prvog dijela sezone, kada su dali taj spektakularni koš po isteku vremena i to u nama budi jednu dožu inata da probamo da vratimo bodove koje su nam ovdje uzeli”, bile su prve riječi trenera “plavih” Igora Jovovića.

● SAMOPOUZDANJE NA NIVOU

Espanjol Viljareal TIP 2

Elazigspor Fenerbahče TIP 2

Miloš Pavićević

KVOTA 1.50

KVOTA 3.80

Strateg Podgoričana smatra da protekli poraz od Radničkog u “Morači” nije uzdrmao njegov tim.

“Poraz jeste bio nezgodan i neplaniran, međutim, nije u pitanju neki lom samopouzdanja jer je Radnički odigrao kvalitetan meč. Imali su fantastičan procenat šuta za tri poena i to u momentima kada smo stizali njihovu prednost, tako da su konstatno držali vođstvo i zasluženo trijumfovali. Analizirali smo taj meč i našli dosta slabosti u igri za koje smo mi krivi, ali smo, ponavljam, imali i inspirisanog protivnika”.

● IMA JOŠ DOSTA DA SE IGRA Još šest utakmica do fajnal-fora.

Kakve su šanse Budućnosti?

“Ima još šest kola i puno stvari koje mogu da se dogode. Ne tražim alibi, ali smo skretali pažnju u posljednja dva mjeseca da igramo bez pr-

Zvezda bolja od Partizana U najvećem košarkaškom derbiju na našim prostorima u 21.kolu ABA lige košarkaši Crvene zvezde savladali su Partizan 63:57 (20:15, 13:14, 12:15, 18:13). Crveno-bijeli poredvođeni Jakom Blažićem su odlično ušli u meč i poveli sa 20:15, da bi u naredne dvije četvrtine Partizan preko Kinsija, Tepića i Bog-

danovića uspio da se vrati u igru i anulira prednost najvećeg rivala, međutim duža klupa domaćih je presudila u poslednjoj dionici igre. Crvena zvezda je sada lider, dok Partizana čeka velika borba za plasman na F4, čak bi i meč 22.marta u Podgorici mogao biti odlučujući.

Juniori peti u Beogradu Juniori Budućnost Volija osvojili su peto mjesto na kvalifikacionom turniru Evrolige u Beogradu.

Budućnost je juče u meču za peto mjesto savladala Partizan 68:60 (16:15, 14:14, 13:16 i 15:15). Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Vasilije Baćović sa 32, dok je Alekvog pleja, nema ni kapitena i to je nešto što smo mi u stručnom štabu očekivali - da dođe do nekog nepraniranog poraza, jer smo smanjili rotaciju na treningu, radili smo sa svega desetak igrača i pravili smo dobre rezultate”, kazao je Jovović.

● DA POKAŽEMO DA SMO PRAVA EKIPA

Najiskusniji košarkaš Budućnosti Čedomir Vitkovac očekuje težak meč u Ljubljani, ali takođe vjeruje u trijumf.

“Idemo u Ljubljanu da pokažemo da smo prava ekipa i da dođemo do bodova”, ispalio je kao iz topa Vitkovac, koji je zatim kazao nešto više o današnjem protivniku.

“Plasman na tabeli ne reflektuje njihov realan kvalitet, to je iskusna ekipa i dobro pokrivena na svim pozicijama, međutim, naša prednost u ovom meču je što smo maksimalno motivisani da nadomjestimo poraz u proteklom kolu na svom terenu i da se vratimo u trku za fajnal-for. Samopouzdanje nakon duela sa Radničkim nije poljuljano, već bi kod svih nas trebalo da proradi inat da zabilježimo veliku pobjedu”.

Da li biste bili zadovoljni da večeras odnesete pobjedu košem u posljednjoj sekundi?

sandar Novosel meč završio sa 20 poena. U beogradskom timu najbolji je Ivan Bojanić sa 14 koševa.

Budućnost Voli nastup na turniru završila je sa polovičnim učinkom, po dva trijumfa i poraza. Savladala je i francuski Insep, dok je poražena od Zemuna i Crvene zvezde.

TABELA 1. C. Zvezda 2. Cedevita 3. Cibona 4. Partizan 5. Igokea 6. Budućnost 7. MZT 8. Mega 9. Krka 10. Radnički 11. Olimpija 12. Szolnoki 13. Široki 14. Zadar

21 21 21 21 21 20 21 21 21 21 20 21 21 21

17 16 14 14 12 12 10 9 9 8 8 7 5 5

4 5 7 7 9 8 11 12 12 13 12 14 16 16

38 37 35 35 33 32 31 30 30 29 28 28 26 26

22.kolo 1. mart 17 - Igokea - MZT 19 - Mega - C.Zvezda 21 - Budućnost - Solnok 2. mart 17 - Krka - Široki 19 - Cedevita - Olimpija 3. mart 18 - Zadar - Cibona 20.45 - Partizan - Radnički “Nadam se da do toga neće doći, te da ćemo i prije posljednje sekunde riješiti pitanje pobjednika”, poručio je Vitkovac.

SPORT 27

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

NBA

Indijanin trio ukrotio ª jeleneº Kevin Lav sa 37 poena srušio Jutu

Indijana je slavila u Milvokiju (110:100) zahvaljujući raspoloženom triju - Pol Džordž, Dejvid Vest i Lens Stivenson su zajedno postigli 86 svog tima. Džordž je imao 32, Vest dva manje uključujući sedam skokova i pet asistencija, a Stivensonu je zamalo izmakao tripl-dabl (24p, 9sk, 8as).

Njih trojica su imala procenat šuta 59,6 odsto (58/47), a njihovi saigrači zajedno 24,2 (8/33). Pejsersi su potpuno dominirali, nijednom nije-

Rezultati Šarlot - Memfis 92:89 Vašington - Nju Orleans 94:93 Atlanta - Njujork 107:98 Detroit - Dalas 102:113 Milvoki - Indijana 100:110 Juta - Minesota 104:121 Sakramento - Boston 105:98 Golden Stejt - Bruklin 93:86

su bili u zaostatku, ali su dozvolili da se vođstvo od 44:22 pretvori u samo plus dva (60:58) sredinom treće četvrtine, što nije ugrozilo pobjedu, pošto je Džordž uzeo stvari u svoje ruke i vezao tri trojke.

Bruklin je gostovao u Oklendu, ali nije mogao da spriječi treći vezani trijumf Golden Stejta, jer je O’Nil ubacio 23 poena i 18 skokova, a presudila je trojka Stefona Karija pri vođstvu “ratnika” 88:86 u posljednjem minutu. Blistavo veče imao je Kevin Lav koji je došao do svog prvog tripl-dabla, a vezao je i deveti meč na kom je imao najmanje 25 poena i 10 skokova. “Vukovi” su odsvirali džez Juti po njegovim notama (121:104), a Lav je dirigovao sa 37 poena, 12 uhvaćenih lopti i 10 asistencija, što mu je takođe rekord karijere.

Trijumf Minesote dobija na značaju pošto je Lav bio lišen pomoći povrijeđenih Pekovića, Martina i Turijafa, ali su ga pratili Riki Rubio sa 15, te Badindžer i Bruer sa po 13 poena.

M.P.

Novi Sad domaćin F4 SEHA lige Rukometni klub Vojvodina je ponudio najbolje uslove za organizaciju trećeg fajnal fora SEHA Gasprom Južni tok lige, tako da će Novi Sad nakon Zagreba i Skoplja ugostiti četiri najbolje ekipe iz istog takmičenja. Čelnici SEHA lige su odredili i termin za odigravanje završnog turnira - 11. do 13.aprila, a interesatno je da na istom prvi put neće biti domaće ekipe, s obzirom da je Vojvodina trenutno na šestom mjestu i da ne postoji šansa da se može domoći četvrte pozicije. Uskoro se očekuje i zvanično potpisivanje ugovora između predstavnika regionalnog takmičenja i grada Novog Sada. M.P.

Luka i Nikola pokazali najviše Džudisti Crnogorca sa Cetinja su imali zapažene rezultate na juče održanom 6. međunarodnom turniru Mladost Open u Podgorici. Fenomenalan je bio Luka Perišić koji je osvojio zlatnu medalju, u konkurenciji starijih pionira do 42 kilograma.

Isti plasman ostvario je i Nikola Perović, koji je nastupao na kadetskom takmičenju (do 90 kilograma), dok se Vuk Đurović okitio bronzanom medaljom u kategoriji juniora do 66 kilograma.

Uz predstavnike cetinjskog kluba, na takmičenju u Podgorici učestvovalo je još 360 takmičara iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine i sa Kosova. M.P.

SPORTSKI EKRAN 11:00 11:30 16:00 18:00 18:15 18:55 19:00 19:00 20:00 21:00 21:15 22:00 01:00 01:30

ATP Dubai Snuker ATP Dubai Zavisa - Lehija, fudbal Neptunas - Krasni, košarka Olimpija - Budućnost, košarka Olimpija - Budućnost, košarka Parma - Fiorentina, fudbal Snuker Napoli - Đenova, fudbal Benfika - Gimaraeš, fudbal Espanjol - Viljareal, fudbal ATP Akapulko Njujork - Dalas, košarka

SK 1 Eurosport SK 1 Eurosport 2 SK 3 RTCG 2 Arenasport 2 Arenasport 4 Eurosport Arenasport 4 SK 2 SK 3 SK 2 SK 1

NE PROPUSTITE Njujork - Dalas (SK1 01:30 sati) Vrijedi ostati budan kada je NBA u pitanju. U “velikoj jabuci” je zakazan odličan duel!

KARATE

ª Plaviº pokazali najviše Karatisti Budućnosti pokupili najviše priznanja na turniru u Podgorici U okviru kampanje “Suzbijanje govora mržnje na internetu i van njega” karate Savez Podgorice je juče u SC “Morača” organizovao internacionalni turnir “II Trofej Podgorice - Kup 7. avgust”. Ideja vodilja kampanje je da je “on–line” prostor javni prostor i da ljudska prava važe i u tom prostoru kao što važe u svakoj drugoj sferi života.

Takmičenje je održano u svim uzrasnim kategorijama, od poletaraca do seniora u takmičarskim disciplinama kate, pojedinačno i ekipno i borbama pojedinačno, uz učešće oko 550 takmičara i takmičarki iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, reprezentacije Albanije i crnogorskih klubova. U katama pojedinačno kod seniorski najbolja je bila članica Budućnosti Jovana Marić, dok je u konkurenciji muškaraca bolji od ostalih bio Mijat Vojvodić, takođe iz “plavog kluba”. U pojedinačnim borbama u konkurenciji do 50kg prvo mjesto je pripalo Ani Drašković iz Omladinca, u konkurenciji do 55kg najbolja je bila Suzana Mirković (Budućnost), do 61kg Jelena

LIJEPA VIJEST

Klara Voltering ostaje do 2015.

Maksimović (Omladinac), do 68kg Marina Raković (Omladinac), te do 68kg Dragana Konjević takođe iz Omladinca. Kod muškaraca u konkurenciji do 60kg odličan je bio Stefan Dukić (Budućnost), Jo-

zo Dabović je bio najbolji u konkurenciji do 67kg, Stefan Karadžić do 75kg, član skopskog Metalurga Ognjen Gruevski do 84kg, dok je preko 84kg bez konkurencije bio Almir Cecunjanin.

M.P.

Iako bi sledeće sezone po najavama iz “plavog” kluba Katarina Bulatović mogla biti najveće pojačanje rukometašica Budućnosti, za sada je jasno da će ta uloga pripasti fenomenalnoj golmanki Klari Voltering koja je odlučila da do 2015.godine ostane u Podgorici.

Klara je, naime, po završetku protekle sezone kazala da će ostati još jednu godinu, a onda se vratiti u Njemačku i posvetiti se privatnom biznisu (porodičnoj farmi).

Ipak, čelni ljudi kluba su uspjeli da je ubijede da kao fenomenalni čuvar mreže prolongira svoju odluku na još jednu godinu, tako da će Budućnost definitivno imati top ekipu sljedeće sezone.

Voltering je u Podgoricu stigla 2011. godine i pokazala da je jedno od najboljih pojačanja u istoriji kluba, a po završetku karijere Maje Savić i Bojane Popović dobila je kapitensku traku u našem najboljem rukometnom klubu. M.P.

28 SPORT

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

SOČI U FOTOGRAFIJAMA Priredio: K.B. Foto: Reuters

Doviđena Do Pjongčanga

Hvala Soči, uživali smo Juče su u Sočiju svečano zatvorene XXII Zimske olimpijske igre

Odlazi u legendu: Olimpijski plamen neposredno pred zatvaranje Igara

Pad u slavu: Aleksander Legkov nakon trke u kros kantriju na 50 km u kojoj je osvojio zlatnu medalju

Bile su vrele, bile su hladne i bile su vaše (Hot. Cool. Yours - zvanični slogan Igara). Bile su nezaboravne! Dvadesetdruga priča Zimskih olimpijskih igara od juče je dio legende - Igre u Sočiju i zvanično su na “svemirskom” stadionu Fišt zatvorene. Sve ono što smo gledali prethodnih šesnaest dana bilo je za uživanje, za istoriju... Pamtiće se nevjerovatni Norvežani Ole Ejnar Bjorndalen i Marit Bjorgen (najuspješniji muškarac i dama u istoriji ZOI), nevjerovatna dominacija hokejaša Kanade, leteći skokovi Kamila Štoha, velika Tina Maze, supersonični klizači iz Holandije... Pamtiće se mnogo toga i dugo prepričavati! Ono što je najvažnije i što će posebno zadovoljnim ostaviti domaćina je činjenica da je Rusija, sa ukupno 33 medalje, najuspješnija nacija na ovim Igrama.

Soči i ruski predsjednik Vladimir Putin mnogo su potrošili na ovim Igrama (najskuplje u istoriji), željeli su da sve bude perfektno i čini se više nego uspjeli u tome. Soči je položio sa čistom desetkom i postavio “domaći zadatak” za južnokorejski Pjongčang - domaćin ZOI 2018. Uz veliki zadatak Korejci su od Rusa (simbolično) dobili i olimpijsku zastavu, predivna maskota polarni medvjed ugasio je plamen i time su XXII i zvanično otišle u istoriju.

Pjongčang, ti si na redu: Maskote ZOI pozdravljaju masu na Ceremoniji svečanog zatvaranja Igara u Sočiju

NajuspješNije Nacije u sočiju “Prosto je nevjerovatno šta se ovdje dogodilo”, rekao je na Ceremoniji svečanog zatvaranja predsjednik MOK-a Tomas Bah. “Veliko hvala, Soči, veliko hvala, Rusija”.

I zaista, veliko hvala - uživali smo u nezaboravnim Igrama! K.B.

1. Rusija - 33 medalje (13 zlatnih, 11 srebrnih i 9 zlatnih) 2. Norveška - 26 (11-5-10) 3. Kanada - 25 (10-10-5) 4. saD - 28 (9-7-12) 5. Holandija - 24 (8-7-9)

hokej na leDu

Kanadski teror se nastavlja Niko kao Kanada - Sidni Krozbi i društvo svoju zemlju deveti put u istoriji doveli do olimpijskog trona. U finalu razbijena Švedska 3:0 Osim u kros kantriju Rusi su posljednjeg dana ZOI dominirali i u bobu gdje su takođe stigli do zlata

Niko nije srećniji od njih: Navijači u Torontu nakon što je Kanada osvojila zlato u hokeju

Boljšoj dom, Soči i posljednji dan Igara! A na tronu, zna se - Kanada! Poslastica Igara ostavljena je za kraj, veliko finale turnira u hokeju na ledu igrali su Kanađani i Šveđani, ali kao što je to obično bilo mnogo puta u prošlosti, slavili su momci iz zemlje javorovog lista (3:0) i tako svoju domovinu doveli do devete olimpijske titule u ovom sportu. Rekord koji će mnoge druge selekcije dugo sanjati! Golove za novo zlato postigli su Džonatan Toevs, Sidni Krozbi i Kris Kunic, međutim, posebno će se pamtiti drugi pogodak maestra Krozbija (solo akcija i vrhunska završnica), najboljeg svjetskog igrača koji je i prije četiri godine riješio finale - tada golom u produžetku protiv SAD. “Možda nije bio toliko dramatičan kao gol sa prethodnog finala,

Legenda Kanade: Sidni Krozbi slavi pored razočaranih Šveđana ali je svakako veoma važan. Međutim, to je u drugom planu, ovo zlato je osvojila cijela Kanada, ne ja”, rekao je nakon meča kandski bog

hokeja na ledu.

Teror se nastavlja - teško da će se nešto promijeniti i za četiri godine u Pjongčangu!

K.B.

SPORT 29

Foto: Iva Mandić

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

PREMIJER LIGA (27. KOLO)

Univerzitet Donja Gorica I novi šampion:

Redsima goleada Karnevalska utakmica sa sedam golova pripala je Liverpulu, koji je savladao 4:3 Svonsi na krilima Danijela Staridža i sjajnog Džordana Hendersona, čime su “redsi” zabetonirali četvrto mjesto, poslije poraza Totenhema od Noriča.

“Henderson je igrao kao pravi lider. Njegov gol nas je na kraju i odveo do pobjede”, naglašava trener Brendan Rodžers.

SEMAFOR: Liverpul - Svonsi 4:3 (Staridž 3’, 36’, Henderson 21’, 74’ - Šelvi 23’, Boni 26’, 47’ pen), Njukasl - Aston Vila 1:0 (Remi 90’), Norič - Totenhem 1:0 (Snodgras 47’).

TABELA: Čelsi 60, Arsenal 59, Mančester siti 57, Liverpul 56, Totenhem 50, Mančester junajted 45, Everton 45, Njukasl 40, Sa-

SLCG U FUTSALU

UDG šampion Univerzitet Donja Gorica I savladao izvođenjem penala Ekonomski fakultet i stigao do titule - Prirodnomatematički fakultet osvojio treće mjesto Aleksandar Popović

J

ubilarno 10. izdanje Studentske lige Crne Gore u futsalu iznjedrilo je šampiona - Univerzitet Donja Gorica I (UDG) osvojio je u subotu takmičenje, savladavši u finalu Ekonomski fakultet poslije penala! Tokom regularnog dijela igre bilo je 2:2, u karnevalskoj atmosferi na tribinama, gdje su navijači dva tima pružali bezrezervnu podršku svojim igračima i kolegama. Ipak, “narandžasti” su na kraju slavili u penal-ruletu, čime su spustili zavjesu na još jedno uzbudljivo prvenstvo.

I dok na jednoj strani Univerzitet Donja Gorica I sa pravom likuje poslije velikog trijumfa i titule prvaka, Ekonomski fakultet na drugoj tuguje, s obzirom na to da su ekonomisti izgubili četvrto finale u posljednje četiri godine. Jednostavno, u penal seriji nijesu imali sreće, uprkos činjenici da su ostvarili sedam pobjeda u grupi, dok su u četvrtfinalu razmontirali UDG II (10:1), a u polufinalu trijumfovali nad Studenskim domom (3:0). Ipak, ovog puta nijesu mogli protiv kocentrisanijeg rivala, koji je do titule šampiona došao nakon prvog mjesta u grupu B, preko četvrtinala (stradao Elektrotehnički fakultet 6:1) i polufinala (savladan Prirodno-matematički fakultet PMF 3:0), pa sve do konačnog cilja.

Iako su kapiteni svih ekipa izabrali ekonomiste Miloša Vraneša i Igora Asanovića za najboljeg igrača lige i najboljeg golmana - njihov tim (Ekonomski fakultet) nije uspio da kruniše ta dva priznanja.

A sve je krenulo po planu ... Eko-

nomisti su bolje ušli u meč, otvorili ga ranim golom sjajnog Vraneša, ali je već u sljedećem napadu njihovu opuštenost kaznio rival.

Ilija Mugoša je odlično asistirao za Miloša Malteza koji je rutinski poslao loptu u mrežu, iza leđa nemoćnog Asanovića. Taj pogodak je pogurao UDG I, što je rezultiralo totalnim preokretom u 10. minutu - Mugoša je ponovo sjajno proigrao ovog puta Filipa Vujadinovića, koji je pogodio za velikih 2:1!

Međutim, Ekonomski fakultet se vratio preko najboljeg strijelca lige (21 pogodak) Đorđija Mirkovića u 20. minutu, a u finišu poluvremena se povrijedio važan igrač Nikola Savić (UDG I), pa su “naradžasti” u nastavku prvenstveno branili sopstveni gol, opredijelivši se za kontranapade. Ipak, “bubamara” nije htjela u gol, pa se pristupilo penalima - precizni su bili Stojanović i Bečić za Ekonomski, odnosno Mugoša, Bošković i Maltez za UDG I. A onda je odlični Vraneš bio neprecizan, što je iskoristio golman Nikolić zaustavivši šuteve ekono-

Finale: Ekonomski fakultet - UDG I 4:5 Sala Gimnazije “Slobodan Škerović”. Gledalaca: oko 400. Strijelci u regularnom dijelu: Vraneš 2’, Mirković 20’, (Ekonomski fakultet), Maltez 3’, Vujadinović 10’ (Univerzitet Donja Gorica I). Strijelci iz penala: Stojanović, Bečić (Ekonomski fakultet), Mugoša, S.Bošković, Maltez (Univerzitet Donja Gorica). Žuti kartoni: Vraneš

(Ekonomski fakultet), Maltez, Mugoša (Univerzitet Donja Gorica I).

EKONOMSKI FAKULTET: Asanović, Vraneš, Dašić, Bečić, Mirković, Miličić, Drobnjak, Stojanović, Bojanić, Nikolić, Bečanović, Adžović.

UDG I: Nikolić, Todorović, F. Bošković, Savić, S.Bošković, Mugoša, Maltez, Vujadinović.

Za treće mjesto: PMF - Studentski dom 9:3 Sala Gimnazije “Slobodan Škerović”. Gledalaca: oko 150. Strijelci: Femić 1’, Ćetković 8’, 28’, 36’, Čabarkapa 10’, Duraković 12’, 34’, Knežević 25’, Grebović 35’ (Prirodno-matematički fakultet), N.Madžgalj 14’, 40’, Pejović 40’ (Studentski dom Podgorica).

PMF: M. Ćupić, Duraković, Marković, P.Ćupić, Femić, Ćetković, Grebović, Knežević, Čabarkapa.

STUDENSKI DOM: Eraković, Konatar, Šušić, N.Madžgalj, Pićurić, Čolović, Ristić. mista Mirkovića i Dašića, što je bilo dovoljno da zasjeni odbrane kolege na drugoj strani Asanovića, koji je “skinuo” šuteve Todoroviću i Vujadinoviću, pa je slavlje Univerziteta Donja Gorica moglo da počne.

U utakmici za treće mjesto nije bilo neizvjesnosti - naprotiv.

Prirodno-matematički fakultet je nadigrao Studenski dom (9:3), na krilima Ćetkovića koji je postigao “het-trik” i, zajedno sa saigračima, donio svom timu bronzu.

Na kraju su dodijeljeni pehari, medalje i diplome najboljim ekipama i pojedincima. Pehare je uručio Dragan Kustudić, jedan od začetnika malog fudbala u Crnoj Gori i predsjednik KMF Studentski dom, učesnika prve crnogorske futsal lige. Studentski sportski savez Crne Gore je u saradnji sa Upravom za mlade i sport pokrenuo inicijativu i projekat “Ne govoru mržnje na internetu”, pa je tako tokom završnice Studentske lige Crne Gore podijeljen i edukativno-propagandni materijal na ovu temu, a akteri mečeva dobili su i promotivne majice. Slogan ove inicijative glasi “Budi fer u životu, kao i na terenu“.

utempton 39, Vest Hem 31, Hal 30, Svonsi 28, Aston Vila 28, Norič 28, Stouk 27, Kristal Palas 26, VBA 25, Sanderlend 24, Kardif 22, Fulam 21.

A.P.

BUNDESLIGA (22. KOLO)

Surovi Bavarci Nova, rekordna 24. salatara može se već sada dodijeliti Bajernu, koji je pregazio Hanover (4:0), trijumfalno proslavio povratak Bastijana Švajnštajgera i pobjegao Leverkuzenu na 19 bodova.

“Igrali smo sjajno i srećan sam zbog pobjede, ali i povratka. Oporavio sam se i sada je sve kako treba”, apostrofira sjajni Švajni, koji je odigrao maestralno, namjestivši gol Tijagu Alkantari.

SEMAFOR: Ajntraht Frankfurt - Verder 0:0, Hanover Bajern 0:4 (Miler 25’, 59’, Alkantara 34’, Mandžukić 65’).

TABELA: Bajern Minhen 62, Bajer Leverkuzen 43, Borusija Dortmund 42, Šalke 41, Volfsburg 39, B. Menhengladbah 35, Herta 34, Augzburg 34, Majnc 34, Hofenhajm 26, Hanover 24, Nirnberg 23, Frankfurt 22, Verder 22, Štutgart 19, Hamburger 19, Frajburg 18, Braunšvajg 15.

A.P.

SERIJA A (25. KOLO)

Juve slavi Teveza Gazda Italije i Torina jeste Juventus - “stara dama” je u gradskom derbiju, golom Karlosa Teveza i bez povrijeđenog Mirka Vučinića, savladala (1:0) Torino (Marko Vešović nije ulazio sa klupe), čime je nastavila hod prema 30. zvaničnom skudetu.

“Tevez je fantastičan i rješava uvijek komplikovane utakmice”, ističe Điđi Bufon, ne želeći da komentariše nedosuđeni penal koji je Andrea Pirlo napravio nad Omarom El Kadurijem.

Milan je preko Adela Tarabta i Adila Ramija pobijedio Samp, dok je Inter kiksao kod kuće protiv Kaljarija (1:1).

SEMAFOR: Livorno - Verona 2:3 (Paulinjo 72’, Greko 73’ - Janković 33’, Romulo 43’, Toni 45’), Udineze - Atalanta 1:1 (Di Natale 71’ pen. - Brivio 24’),

Inter - Kaljari 1:1 (Rolando 52’ - Pinila 40’ pen), Kijevo - Katanija 2:0 (Tero 37’, Riđoni 68’), Sampdorija - Milan 0:2 (Tarabt 12’, Rami 58’), Juventus Torino 1:0 (Tevez 30’).

TABELA: Juventus 66, Roma 57, Napoli 50, Fiorentina 44, Inter 40, Verona 39, Parma 36, Torino 36, Milan 35, Lacio 32, Đenova 31, Udineze 28, Sampdoria 28, Atalanta 28, Kaljari 25, Kijevo 21, Bolonja 21, Livorno 20, Katanija 19, Sasuolo 17. A.P.

LIGA 1 (26. KOLO)

Ibra se opet igrao Novi trijumf Pari Sen Žermena - novi šou Zlatana Ibrahimovića! “Sveci” su pobijedili u gostima Tuluz (4:2) i zadržali pet bodova prednosti ispred Monaka, a “Ibrakadabra” je postigao “hettrik”, stigavši do svog 22. prvenstvenog gola.

“Kažu da je liga smiješna, jer postižem puno golova. Pa, dajte mi tu Premijer ligu, za koju kažete da je najjača - da i tamo uništim rivale”, u svom stilu poentira fantastič-

ni Šveđanin.

SEMAFOR: Tuluz - PSŽ 2:4 (Ben Jeder 44’, 72’ - Ibrahimović 32’, 68’, 89’, Laveci 55’), Nant - Ren 0:3 (N’Tep 16’, Konradsen 63’, Toivonen 90’).

TABELA: PSŽ 61, Monako 56, Sent-Etjen 45, Lil 45, Marsej 43, Lion 40, Stad Rems 39, Bordo 37, Bastija 36, Tuluz 33, Monpelje 32, Lorijen 32, Nant 31, Nica 31, Ren 31, Gengam 29, Evijan 24, Valensijen 22, Sošo 19, Ažaksjo 14.

A.P.

30 SPORT

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

PREDSTAVLJAMO AUSTRIJA

Rusi ga vide kao glavnu zvijezdu Crne Gore: Stevan Jovetić

Crna Gora je jak protivnik

Reprezentacija Austrije ima doktora iz Bajern Minhena i prosječne fudbalere

REAKCIJE

Crnogorci su poznate face Kako naše fudbalere vide mediji iz zemalja sa kojima smo u grupi G Crna Gora odavno nije nepoznanica u svijetu fudbala, veliki mečevi u prethodna dva ciklusa kvalifikacija učinili su da praktično svi sada znaju za hrabre sokolove. Bilo je to jasno i ranije, ali i juče kada su mediji iz zemalja koje sa nama čine grupu G u kvalifikacijama za EP 2016, sa velikim oprezom i poštovanjem govorili o Mirku Vučiniću i društvu.

Tako ruski “Sport ekspres” naglašava da su Crnogorci dobro poznate face svjetskog fudbala, veoma dobar evropski tim koji sigurno može da se nada karti za Francusku. Kao prve zvijezde Crne Gore ovaj medij vidi Stevana Jovetića, Stefana Savića i Mirka Vučinića, ali i napominje da osam naših fudbalera (Džudović, Baša, Novaković, Drinčić, Simon Vukčević, Kašćelan, Mladen i Vladimir Božović) imaju iskustvo igranja u Rusiji.

● RUSI OČEKUJU

PRAVOG JOVETIĆA

Osim “Sport ekspresa” opširno je Crnu Goru predstavio i portal “Sovjetski sport”, koji kao najveću opasnost po Ruse u našoj selekciji vidi majstora Mančester sitija Stevana Jovetića.

“To što Jovetić još uvijek nije uradio mnogo toga u Premijer ligi, krive su povrede”, piše ovaj portal. “Međutim, dok počnu kvalifikacije očekujte da vidite pravog Jovetića, onog koji

je blistao u Fiorentini i koji se sa razlogom smatra najtalentovanijim fudbalerom sa Balkana u posljednjih nekoliko godina”.

● ŠVEĐANI I AUSTRIJANCI: CRNA GORA RIVAL ZA DRUGO MJESTO

Za razliku od Rusa, švedski i austrijski mediji dali su nešto manje prostora jučerašnjem žrijebu. U predivnoj skandinavskoj zemlji glavna tema bilo je finale Olimpijskih igara u hokeju, pa su se samo kroz redove provlačila dešavanja u Nici. Novinar onlajn izdanja visokotiražnog “Dagens Nihetera” Anders Lundkvist, koji je sa lica mjesta pratio žrijeb na Azurnoj obali, više nego ozbiljno gleda na Crna Goru.

“Rusija je favorit grupe, dok će se Švedska, Austrija i Crna Gora boriti za drugo mjesto”, napisao je Lundkvist.

I dok predsjednik Fudbalskog saveza Austrije Leo Vindner Crnu Goru vidi kao glavnog rivala za drugo mjesto (sa Švedskom je, kaže, Austrija prethodnim kvalifikacijama pokazala da može da igra), mediji ove alpske zemlje nijesu se previše upuštali u analize. Ono u šta su sigurni je da će David Alaba i društvo Rusiju, Švedsku i Crnu Goru, zbog atraktivnosti rivala, dočekati na čuvenom “Ernst Hapelu”, dok će Moldavija i Lihtenštajn najvjerovatnije gostovati negdje van Beča.

K.B.

Možda nije zemlja najljepše igre na svijetu, ali Austrija iz dana u dan fudbalski raste. Igrači nijesu baš atraktivni, ali tu je jedan koji se izdvaja, možda i najbolji lijevi bek na svijetu - antilopa iz Bajern Minhena David Alaba.

Za razliku od Ibrahimovića na kojeg se svodi igra Švedske, odlični ljevak više riječima može da objasni svojim kolegama kako se postaje šampion i prave rezultati. U eri Jupa Hajnkesa, Alaba je bio nezamjenljiv na lijevoj strani u bajkovitoj sezoni Bavaraca obilježenoj trostrukom krunom. Sada, kod Pepa Gvardiole njegovi motorički i tehnički kvaliteti su još više došli do izražaja i može se reći da čovjek igra bolje nego ikada.

Sreća što je bek, pa ne može toliko često da bude prijetnja po naš gol...

“Ne treba da se krijemo u grupi.

Rusija i Crna Gora su baš jaki protivnici, ali možemo da ih savladamo ako budemo pravi. Naravno, imamo neka nedovršena posla sa Švedskom”, poručio je Alaba, najbolji sportista Austrije koji se još uvijek prisjeća poraza od Šveđana koji su sa ta tri boda obezbijedili odlazak u baraž.

AUSTRIJA

David Alaba Premijerno učešće Austrije iz Beča u Ligi šampiona je samo jedan od dokaza da se u zemlji čokolade sve više ulaže u fudbal - pored Alabe, igrači vrijedni pomena su 30-godišnji kapiten koji igra u Levanteu Andresa Ivanšic, prvotimac Šalkea Kristijan Fuks, kao i talentovani Marko Arnautović iz Stouka.

Odlazak u baraž za Brazil 2014. im je izbjegao za dlaku, tako da će Austrijanci dati sve da se plasiraju na predstojeći EURO - mnogi ih vide kao

Datum osnivanja: 1904. godine Predsjednik: dr Leo Vindtner Selektor: Marsel Koler Kapiten: Andresa Ivanšic Prva zvijezda tima: David Alaba Najveći uspjeh: treći na Svjetskom prvenstvu 1954 Broj registrovanih fudbalera: 596,281 Broj klubova: 2,311 FIFA rang lista: 43 jedne od najvećih rivala našoj reprezentaciji u borbi za treće mjesto. U.R.

Da se ne ponovi: Slavlje Moldavaca pod Goricom

I Lihtenštajn ima planove Jesu među najslabijim reprezentacijama u Evropi, jesu jedini nacionalni tim koji je doživio poraz od San Marina (0:1), jesu selekcija koja je u kvalifikacijama za Mundijal bila bez pobjede, ali će isto igrati fudbal.

Lihtenštajn je reprezentacija koja dolazi iz šestog šešira - odnosno - protivnik gdje se računa sigurnih šest bodova. Međutim, daleko od toga da će kneževina služiti kao vreća za napucavanje - rivali su često znali da ih potcijene, a to je posljednja osjetila Slovačka koja u jednom od dva kvalifikaciona duela nije uspjela da slavi (1:1).

Bodovi u Podgorici bi trebalo da budu sigurni, takođe se očekuje i cijeli plijen iz Vaduza, ali protiv Lihtenštajana moramo biti ozbiljni.

“U prošlosti Lihtenštajn je znao da napravi iznenađenje. Nadam se da će tako biti i u ovim kvalifikacijama”, riječi su selektora Renea Pauriča.

Najveće ime u reprezentaciji Lihtenštajna je vjerovali ili ne 39-godišnji Mario Frik koji je svojeveremeno branio boje Bazela, Sijene i Ternane, dok ostali igrači uglavnom nastupaju za domaće klubove koji se takmiče pod okriljem švajcarske lige. U.R.

LIHTENŠTAJN

Datum osnivanja: 1934. godine Predsjednik: Rejnhard Vasler Selektor: Rene Paurič Kapiten: Mario Frik Prva zvijezda tima: Mario Frik Broj registrovanih fudbalera: 2,205 Broj klubova: 10 FIFA rang lista: 150

PREDSTAVLJAMO MOLDAVIJA

Osveta je obaveza Novi duel sa starim znancem - Moldavija je Crnoj Gori nanijela najteži poraz

Pobjeda nad njima u Kišinjevu nas je digla i dala nadu da vjerujemo u Mundijal, ali onda, kada je sve bilo gotovo, sraman i tužan poraz od njih u Podgorici nas je spustio na dno.

Da, svi se dobro sjećate te Moldavije koja je u posljednjem kvalifikacionom meču bez značaja savladala Crnu Goru 5:2 i tako režirala našu najveću sramotu, a njihovu beskrajnu radost i jednu od najvećih pobjeda u istoriji.

Kada je kuglica u Nici poslala Moldaviju u grupu G, vjerovatno je to ime Branka Brnovića podsjetilo na njemu najteži dan kao selektoru “hrabrih sokolova”, ali i asociralo na osvetu. Šta reći za Moldaviju, poznanica su iz prethodnih kvalifikacija, selekcija bez velikih zvijezda i igrača koja će i ove godine imati samo jedan cilj da nekome pomrsi račune. Skoro svi igrači igraju u domaćem prvenstvu, a oni što posjeduju nešto veći kvalitet igraju u Rusiji - najzančajniji je Aleksandar Epureanu iz Anžija, snažni štoper i po potrebi zadnji vezni.

“Rusi i Šveđani su favoriti. Crna Gora i Austrija su takođe dobre reprezentacije, tako da je u ovim kvalifikacijama bitno ostvariti dobar start. Mislim da se možemo umiješati u borbu za treće mjesto”, optimistično je poručio prvi čuvar mreže Moldavije Sta-

nislav Namaško.

Crna Gora će svoj prvi meč u nadolazećim kvalifikacijama igrati protiv Moldavije kod kuće - svi priželjkuju hladnu osvetu, a samim tim i pravi start za put ka Francuskoj.

U.R.

MOLDAVIJA

Datum osnivanja: 1990. godine Predsjednik: Pavel Čebanu Selektor: Jon Karas Kapiten: Aleksandar Epureanu Prva zvijezda tima: Aleksandar Epureanu Najveći uspjeh: četvrto mjesto u kvalifikacijama za EP 1996, najveće pobjede 3:0 protiv Mađarske i 5:2 u duelu sa Crnom Gorom.

Broj registrovanih fudbalera: 10,420 Broj klubova: 89 FIFA rang lista: 96

SPORT 31

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

Opet dolazi u glavni grad Crne Gore: Fabio Kapelo pod Goricom kao selektor Engleske

PREDSTAVLJAMO ŠVEDSKA

Bog fudbala i ostali Šveđani Selekcija “tri krune” je sa Zlatanom Ibrahimovićem jedna, a bez njega totalno druga reprezentacija

PREDSTAVLJAMO RUSIJA

Poštovanje za sve

Družina prekaljenog Italijana Fabija Kapela slovi za prvog favorita grupe G - Don Fabio jako respektuje protivnike u kvalifikacijama za EURO 2016 Uroš Radulović

K

uglice u Nici su nas opet spojile sa jednim od najboljih stručnjaka svih vremena - drugi put pod Goricu dolazi Fabio Kapelo (prvi put je bio u Podgorici 8. oktobra 2011)! Tada je sa Engleskom baš u glavnom gradu Crne Gore kupio kartu za EURO 2012, a Crna Gora je remijem od 2:2 u istorijskoj noći otišla u - baraž. Sada je priča drugačija, jer Don Fabio dolazi sa Rusijom, ne toliko atraktivnom, ali superkompaktnom selekcijom...

Prekaljeni italijanski lisac je “zbornaji” tokom kvalifikacija za Mundijal u Brazilu donio malo apeninskom šmeka što je dalo rezultata - Rusija je u kvalifikacionoj grupi u kojoj je za protivnika imala odlični Portugal rezervisala sjedište za odlazak na Svjetsko prvenstvo sa jednim bodom više nego Kristijano Ronaldo i društvo.

Za razliku od Engleske, Kapelova Rusija je veoma disciplinovana igrači se sjajno poznaju zbog činjenice što fudbalski hljeb zarađuju u domovini, dobro su satkan tim, bez prave izrazite zvijezde u igračkom rosteru.

●KAPELO: NEZGODNA GRUPA Utakmice sa Rusima će biti interesantni iz dva ugla - prvi je selektorski: Kapelo i Branko Brnović će se drugi put sastati nakon tog zlatnog remija, a drugi je vezan za istoriju. Zvanično, prvu bitku za “stari kontinent” organizovanu 1960. godine u Francuskoj pobijedio je tadašnji SSSR koji je u finalu nakon produžetaka uspio da slomi otpor Jugoslavije (2:1) i postane prvi šampion Evrope.

“Došla nam je jedna vrlo nezgodna grupa u kojoj niko nije siguran.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Tu su dvije reprezentacije koje dosta dobro poznajem - radi se o Švedskoj i Crnoj Gori. Takođe pretpostavljam da je i Austrija kvalitetna”, oprezno je Kapelo prokomentarisao grupu.

Prvi čovjek naše kuće fudbala legendarni Dejan Savićević, zajedno sa selektorom Brnovićem, sigurno je zadovoljan rivalom iz najvećeg šlaga evropskog loptanja. Realno gledano, Rusija je snažna - ali bolje Rusi, nego Njemačka, Španija ili Holandija kojima je naučna fantastika “zakinuti” bod, kako kući, tako i u gostima.

●DEJO I NJEGOV TRENER Pomenuli smo Savićevića, iz razloga što će sigurno imati jedno lijepo prijateljsko ćaskanje sa Kapelom pod čijom se dirigentskom palicom domogao zvjezdanog fudbalskog neba.

“Crna Gora ima svoje adute, a to im je svakako napadačka linija. Imaju kvalitetne ofanzivce, koje predvodi Mirko Vučinić. Takva je i Švedska, na čelu sa Zlatanom Ibrahimovićem. Veoma dobro ga poznajem”, poručio je Kapelo.

Na papiru je sve jasno - “zbornaja” ima golmana sa vrhunskim kvalitetom Igora Ankifeeva, klasa iz Zenita je tu Roman Širokov, Viktor Faj-

RUSIJA

Datum osnivanja: 19. januar 1912.

Predsjednik: Nikolaj Tolstih Selektor: Fabio Kapelo Kapiten: Sergej Injaševič Prva zvijezda tima: Aleksandr Keržakov Najveći uspjeh: šampioni Evrope 1960. (kao SSSR), tri puta vicešampioni Evrope 1964, 1972, 1988. (kao SSSR), treće mjesto na EP 2004.

Broj registrovanih fudbalera: 846,736 Broj klubova: 14,329 FIFA rang lista: 22

Pitanje svih pitanja glasi: kada se budemo sastajali sa Švedskom, da li ćemo igrati protiv selekcije “tri krune” ili Zlatana Ibrahimovića?

Jasno je da su žuto-plavi sa Ibrakadabrom jedna, a bez njega totalno druga reprezentacija. Poslije neuspješnih baraž utakmica za odlazak na Mundijal sa Portugalom već je počela da su provlači priča kako će vedeta PSŽ-a, rođeni golgeter, fenomenalan fudbaler Zlatan reći zbogom nacionalnom timom...

Kako se bude približavao septembar (start kvalifikacija) možemo da navijamo za dvije stvari - da Ibra ne igra i tako našim izabranicima duplo olakša posao ili da se pojavi pod Goricom. Bez obzira na povremenu nepristojnost veliki Zlatan je majstor, sigurno je jedan od najboljih napadača svih vremena.

Dok čeka(mo) Ibrinu odluku, selektor Švedske Erik Hamren zadovoljan je sudbinom žrijeba.

“Rusija je najveći favorit u grupi, a to govori njihov plasman na Mundijal. Veoma su snažna reprezentacija. Austrija je mlada i ima potencijal, dok Moldaviju poznajemo iz prethodnih kvalfikacija za EURO”, rekao je Hamren, koji je dodao...

“Crnu Goru ne znam u detalje, ali sam pratio njihov impresivan početak kvalifikacija za Mundijal. Sve u svemu, biće odličnih utakmica”.

Po kvalitetu Ibrahimović je miljama ispred reprezentativnih kolega, ne smiju se zaboraviti neki od iskusnih fudbalera kao što su napadači Johan Elmander, Markus Berg i odlični vezista Sanderlenda Sebastijan Larson. Naravno, tu su i buduće nade švedskog fudbala koje brane boje Fulama -

ŠVEDSKA

Datum osnivanja: 1904. godina Predsjednik: Karl Erik Nilson Selektor: Erik Hamren Kapiten: Zlatan Ibrahimović Prva zvijezda tima: Zlatan Ibrahimović Najveći uspjeh: drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu 1958, treće mjesto na Svjetskom prvenstvu 1950. i 1994, četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu 1992.

Broj registrovanih fudbalera: 552,939 Broj klubova: 4,236 FIFA rang lista: 25 Aleksandar Kačaniklić i Muamer Tanković.

Sa Ibrahimovićem se nikad ne zna i bez obzira na to što je samo ljudsko biće igra Šveđana zavisi isklučivo od njega. Poslije prvenstva u Južnoj Africi je rekao da više neće igrati, poslije poraza od Portugala je to ponovio, a onda je nedavno izjavio da će za Švedsku biti tu do kraja karijere.

Jasno je, ukoliko ga ne bude, biće nam mnogo lakše.

U.R. Najavio povlačenje, ali to je radio i ranije, pa se vraćao Švedskoj: Zlatan Ibrahimović

zulin, Aleksandr Keržakov, a na sve to se dodaje majstor Alan Džagoev - momak od koga se tek mnogo očekuje.

Rusija je prvi favorit, ali svakako da nije selekcija od koje treba da se plašimo, pogotovo u Podgorici gdje smo se nosili sa jačim rivalima.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)

čekajući septembar

Uspjeh zavisi od nas Selektor Branko Brnović zadovoljan protivnicima u kvalifikacijama za EURO 2016. u Francuskoj - rivali Crnoj Gori u grupi G biće Rusija, Švedska, Austrija, Moldavija i Lihtenštajn Bojan Topalović

R

usija rigoroznog šefa Fabija Kapela, Švedska najboljeg centarfora Zlatana Ibrahimovića, Austrija prvog penaldžije Bajerna Davida Alabe, Moldavija koja nam je zadala teške rane i liliputanac Lihtenštajn - to su protivnici Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo koje se igra 2016. godine u Francuskoj (10. jun - 10. jul). Grupa je varljiva, na prvi pogled se čini da nije (pre)teška, ali jedno je jasno: crveni nigdje ne mogu da računaju na sigurne bodove. Sem Lihtenštajna...

Selektor Branko Brnović je zajedno sa predsjednikom FSCG Dejanom Savićevićem u udobnim foteljama kongresne palate Akropolis zapisivao protivnike, a kada su se utisci žrijeba u Nici slegli, vođa “hrabrih sokolova” je poručio: “Grupa je mogla biti i teža i lakša, ali možemo biti zadovoljni protivni-

cima koje smo dobili. Rusija, Švedska i Austrija su mnogo dobre selekcije, ali i selekcije sa kojima se može igrati”, rekao je popularni Brna za sajt FSCG...

“Uspjeh u kvalifikacijama najviše zavisi od nas samih. Ukoliko budemo zdravi i spremni imamo realne šanse da izborimo jedno od mjesta

Start kvalifikacija protiv dželata - Moldavije UEFA je uvela “nedjelju fudbala” - utakmice po grupama će biti igrane od četvrtka do utorka (kada su u pitanju po dva termina) ili od subote do ponedjeljka (kada se igra jedan meč u mjesecu), a obračuni će počinjati u 18.00 ili u 20.45 časova.

I prvi put se predstavnici zemalja nijesu sastali da se dogovaraju, da drže sastanke po tri sata, nego je sve odradio - kompjuter. A Crna Gora će kvalifikacije otvoriti pod Goricom protiv dželata - Moldavije - ekipe koja nas je ponizila u Podgorici...

RASPORED CRNE GORE 8. septembar 2014.

20.45 - Crna Gora - Moldavija

9. oktobar 2014.

20.45 - Lihtenštajn - Crna Gora 12. oktobar 2014.

18.00 - Austrija - Crna Gora 15. novembar 2014.

20.45 - Crna Gora - Švedska 27. mart 2015.

20.45 - Crna Gora - Rusija 14. jun 2015.

20.45 - Švedska - Crna Gora 5. septembar 2015.

20.45 - Crna Gora - Lihtenštajn 08. septembar 2015.

20.45 - Moldavija - Crna Gora 9. oktobar 2015.

20.45 - Crna Gora - Austrija 12. oktobar 2015.

18.00 - Rusija - Crna Gora

koje vode na Evropsko prvenstvo. To ne znači da će biti lako, jer smatram da u grupi svako svakoga može da pobijedi”, jasan je Brnović.

● Šta nas čeka...

Karte za EURO 2016. čekiraće 24 reprezentacije (Francuska plus devet prvoplasiranih, devet drugoplasiranih, najbolja treća reprezentacija i četiri selekcije kroz baraž), promjena formata donosi veliki san o velikom takmičenju, ali put do glamurozne scene je - posut trnjem...

Tačno je da Crna Gora može da se nosi sa “zbornajom”, selekcijom “tri krune” (od Švedske smo izgubili u Podgorici septembra 2007. 2:1 )... Ali niko ne smije da zaboravi kako nas je Moldavija ponizila (2:5) pod Goricom.

Zato, oprez u očima crvenih momaka mora biti viđen na svakom koraku, volja toliko jaka kao kod davljenika koji ni u jednom trenutku ne želi da potone, a atmosfera? Oko toga neće biti problema. “Hrabri sokolovi” ne smiju potcijeniti, ali ni precijeniti sopstvene kvalitete - Rusiji, Švedskoj, Austriji ne možemo prijetiti, ali ne treba im se ni skloniti. Čeka nas prava muška grupa, gdje će otvoreno pucati svako na svakoga (realno, ne računamo Moldaviju i Lihtenštajn), gdje će četiri ekipe očajnički tražiti prva dva mjesta, a lošiji u međusobnim duelima će se zadovoljiti - trećim mjestom.

Najlošiji neće vidjeti ni baraž.

Kada selektor kaže “uspjeh najviše zavisi od nas samih” - tu najviše misli na probleme sa povredama sa kojima su “crveni” u “svađi” od kada je stvorena reprezentacija. Kada smo kompletni, jasno je da možemo da igramo sa svima iz grupe. Da

Kvalifikacione grupe za EURO 2016.

Francuska zajedno sa devet prvoplasiranih i drugoplasiranih reprezentacija iz grupe, te ukupno najboljom trećeplasiranom ide direktno na EURO - ostalih osam igraju baraž G RUPA A Holandija Češka Turska Letonija Island Kazahstan

G RUPA B BiH Belgija Izrael Vels Kipar Andora

G RUPA C Španija Ukrajina Slovačka Bjelorusija Makedonija Luksemburg

G RUPA D Njemačka Irska Poljska Škotska Gruzija Gibraltar

G RUPA E Engleska Švajcarska Slovenija Estonija Litvanija San Marino

G RUPA F Grčka Mađarska Rumunija Finska S. Irska Farska Ostrva

G RUPA G Rusija Švedska Austrija CRNA GORA Moldavija Lihtenštajn

G RUPA H Italija Hrvatska Norveška Bugarska Azerbejdžan Malta

G RUPA I Portugal Danska Srbija Jermenija Albanija (Francuska)

KVALIFIKACIJE

Sep 2014 – Oct 2015

EURO 2016

BARAŽ

November 2015

Source: UEFA

igramo, ne da ih lako pobijedimo...

● Pavićević: teŠko, ali imamo Šansu

Pun doprinos u kvalifikacijama koje počinju u septembru 2014, a završavaju se u novembru 2015. godine moraće da daju najiskuniji.

A imaće motiv više - Dejanu Damjanoviću, Mirku Vučiniću, Marku Baši, Savu Pavićeviću, Branku Boškoviću... Francuska je posljednja šansa da sa reprezentacijom naprave - iskorak...

“Dobili smo tešku grupu, ali naj-

Jun 10 – Jul 10, Francuska © GRAPHIC NEWS

lakšu od svih prethodnih”, rekao je juče Pavićević koji je igrao u prethodna tri kvalifikaciona ciklusa...

“Imamo dvije sjajne selekcije u grupi, ali borićemo se da odemo na veliko takmičenje. Najvažnije je da budemo spremni za start”, rekao je defanzivac Crvene zvezde, koji je Rusiju označio kao - favorita...

“Njihov najveći adut je selektor Fabio Kapelo. Uvijek ima rezultate... Pored Rusa tu je Švedska sa strašnim Zlatanom Ibrahimovićem. Međutim, i mi imamo kvalitet i probaćemo to u kvalifikacijama da iskoristimo”, poručio je Pavićević.

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014. broj 773 GoDINA III

33 žENA PROBAJTE

Trikovi za vitke noge Visoki pojas Zapravo je prilično očigledno kada porazmislite o tome: visoki pojas će vam odmah pomoći da noge izgledaju duže. Umjesto naglašavanja prirodne linije struka, birajte pantalone sa visokim pojasom. Uparite ih sa štiklama i odmah ćete se osjećati bolje.

Duža haljina Prekrijte koljena i vaše noge će izgledati “beskonačno” duge. Haljina dužine do pola lista može da vam pomogne da to i postignete.

Kombinujte je sa štiklama i spremni ste za večernji izlazak.

Pantalone i cipele koje se podudaraju Iluziju dužih nogu možete postići i ako nosite pantalone i cipele u bojama koje se podudaraju. Kako to funkcioniše? Oko “posmatrača” će putovati od vrata preko struka do cipela te se neće zaustaviti na vašim zglobovima. Široka suknja Suknja koja se širi laska svim figurama, ali je posebno dobra za kraće noge. Njena lepršava dužina će, zapravo, dati iluziju dužih nogu.

Možete je kombinovati sa štiklama ili baletankama. (minimagazin)

MODA

Pravila za haljine otvorenih leđa

SAVJETI

Navike koje štete kosi

Priredila: E.Z.

V

ećina žena će uraditi šta god je potrebno ne bi li imale one zdrave lepršave lokne kakve viđamo u reklamama za proizvode za kosu.

To uključuje sjedenje kod frizera satima, korištenje svakojakih proizvoda ili pak stavljanje umetaka. No, što ako je sav taj trud uzaludan?

● Briga za zdravlje

Zdravlje vaše kose zavisi od zdravstvenom stanja vašeg tijela uopšte. Zbog toga se promjene u organizmu često najprije primijete na vlasima. Ako ne jedete ispravno, ne spavate dovoljno ili ste konstantno pod stresom, vaša kosa će ispaštati. Zbog toga povedite računa o tome kako se hranite i priuštite sebi barem jedan zdrav i kompletan obrok dnevno.

● Sušenje koSe peškirom Većinu nas su naučili da nakon pranja kosu trebamo temeljno istrljati peškirom, ne bismo li izvukli što više vode iz nje. Problem nastaje što se jakim trljanjem vlasi kose međusobno trljaju i pritom oštećuju.

Idući put kada budete sušili kosu peškirom, budite nježni. Tapkajte je i lagano pritisnite tako da peškir primi vlagu, a da ne ošteti vlasi. Važno je i da koristite pamučne, umjesto onih od poliestera.

slučaj kada to radite dok je kosa mokra, jer vlaga omekšava vlasi koje tada lakše pucaju.

Prvo, ukoliko imate problema s kosom koja se katkad zapetlja, nabavite češalj sa širokim zupcima. S njim češljajte kosu i to na način da prvo češljate vrhove i malo po malo se penjete prema samom vlasištu. Češalj bi trebalo da klizi kroz kosu bez zapinjanja. Za lakše raščešljavanje mokre kose možete koristiti i tzv. detangler sprejeve.

● korišćenje vrućeg vazduha

Kada sušite vašu kosu, izbjegavajte korišćenje maksimalnih temperatura na fenu. Koristiti jako vruć vazduh je u redu prvih par minuta, dok je kosa potpuno mokra, ali kada ga koristite kad je kosa polusuva, iz nje izvlačite i njenu prirodnu vlažnost, čime vlasi ostaju dehidrirane, što će dovesti do suve ispucale kose. Ne zaboravite na to idući put kad budete sušili kosu.

● Četkanje

● koSu treBa prati

Većina nas često u žurbi nabrzaka prođe četkom kroz kosu, pritom je povlačeći i oštećujući. Još gori je

Vjerovali ili ne, sve one priče o tomu da će svakodnevno pranje

Svaki dan

kose učiniti kontraefekat njenom zdravlju i isušiti je su bile netačne. Svakodnevno šamponiranje uklanja mrtve stanice, potiče cirkulaciju vlasišta i uklanja znoj i sebum, time stvarajući zdraviju okolinu za rast kose. Ključ je u korišćenju blagih šampona. Naravno, u redu je ako preskočite jedan dan, ali nemojte misliti da nepranjem kose činite uslugu svom vlasištu. Zapamtite, blagi šamponi su obvaezni.

Najelegantniji i najoriginalniji “modni dodatak” svih vremena su haljine s otvorenim leđima. Svaka haljina učiniće ženu posebnijom i ženstvenijom nego bilo koja druga vrsta odjeće, ali najsenzualnije su definitivno one koje otrkivaju leđa. Na taj način svaka žena koja ih nosi prekrije dovoljno, upravo iz razloga kako bi leđa došla u prvi plan. Svaki put kada su otvorena, to nije ništa neukusno, nego upravo suprotno – odaje utisak da ste osoba koja ima stila i da maksimalno poštujete sebe i svoje tijelo. Kada birate haljinu otvorenih leđa, pripazite da dekolte bude dovoljno pokriven.

Dakle, izbjegavajte veliki dekolte kako bi efekat golih leđa bio što bolji. Ako želite da postignete potpuni damski look, svakako na ovakvu haljinu podignite kosu u ležernu punđu i stavite

minđuše koje će vašem izgledu podariti viši nivo glamura.

(Vecernji.hr)

NOVINA

Krema sa zlatom za ljepšu kožu

● ne koriStite gumice na mokroj koSi

Gumice i ukosnice oštetiće mokru kosu, koja je zbog vlažnosti podložnija oštećenjima, pa bi zbog toga trebalo izbjegavati njihovo korišćenje dok je kosa mokra. Ako baš morate da zavežete mokru kosu, bolje to učinite maramom ili debljom platnenom vezicom.

● priuštite Svojoj koSi odmor

Ako ste od onih koji uvijek moraju imati besprijekorno dotjeranu frizuru, odaberite jedan dan u nedjelji kada ćete i svojoj kosi, a i sebi priuštiti odmor. Baš kao što je i vama potreban dan za ljenčarenje, tako je i kosi potreban dan kada neće trpjeti stilizovanje različitim proizvodima, vezanje i izlaganje vrućem vazduhu. Umjesto toga, priuštite joj spa tretman, napravite pakung, isperite ga i osušite kosu na svježem vazduhu. Vaše vlasi će vam biti zahvalne.

Novotarije u svijetu kozmetike posebno su privlačne ako uključuju ekstremno luksuzne materijale kao što je zlato. Zato i ne čudi što kozmetički saloni imaju sve više tretmana u kojima se koristi ovaj plemeniti metal.

Novi preparati za njegu kože za kojima su poludjele londonske dame sadrže, ni manje ni više, 24-karatno zlato! Tretmani se razlikuju, ali za sve njih kozmetičari tvrde da su izuzetno djelotvorni i da vas mogu podmladiti preko noći. Kako se, zapravo, primjenjuje ovaj dragocjeni metal u njezi kože? Među najnovijim tretmanima je specijalna “mađarska” masaža lica koja

se obavlja kremom sa ekstraktom zlata – u elitnom salonu u robnoj kući “Herods” tvrde da ova krema ima čak i iscjeliteljske moći, a da svakako jača ćelije kože lica.

Druga vrsta tretmana zasniva se na blagotvornom “svetom dvojstvu” hijaluronske kiseline i zlata. Naime, kad se obavi blaga eksfolijacija kože specijalnom kiselinom obogaćenom bakrom, slijedi tretman serumom zlata koji je obogaćen i hijalurnoskom kiselinom. Ovakav tretman izvodi se u čuvenom londonskom hotelu “For sizons” i, tvrde u ovom salonu, doprinosi svježem izgledu i vlažnosti kože.

34 ŽENA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

MijenjajMo se

Stvari koje radimo pogrešno svakog dana

R

azličite navike, od onih higijenskih do pristojnog ponašanja i komuniciranja većina nas naučila je u samom djetinjstvu, što naravno ne znači da sve to što su nas roditelji ili bake i djedovi naučili, radimo ispravno. Naravno, 15 grešaka koje dnevno pravimo nisu tako opasne da bi nam ozbiljno ugrozile zdravlje, iako nisu ni zanemarljive, pa svakako nije loše da ih popravimo.

1. Disanje Svako od nas prosječno udahne 17.000 puta dnevno. No, većina to čini pogrešno, plitko, brzo i često neredovno. Stoga pokušajte svjesno da dišete, činite to polako i dublje udišite vazduh. Trbušno disanje ili disanje dijafragmom omogućava nam udisanje dovoljne količine vazduha, a širenjem trbuha dijafragma se spušta prema dolje i zrak ulazi duboko u pluća. Pri izdisaju se trbuh i dijafragma opuštaju.

Rezultat je smanjenje stresa, snižavanje krvnog pritiska i poboljšanje sportskih rezultata.

2. Tuširanje Ako svaki dan prilikom tuširanja perete kosu šamponom, činite suvišan posao. Na taj način s kose uklanjate važna ulja pa ona postaje još masnija. Naime, na razmašćivanje žlijezde reaguju tako da proizvode još više masnoće. Nije dobro ni ako se predugo tuširate, jer dugi vrući tuš isušuje kožu, odstranjuje s nje previše dobrih bakterija, osim što trošimo i previše vode, pa se i ne ponašamo ekološki osviješćeno.

Podsjetite se da je prosječna protočnost slavine 22,5 litara u minuti.

3. Vježbanje Odgađanje početka i preskakanje vježbanja vrlo je štetno, jer privremeno slabi mišiće i ne doprinosi smanjenju osjećaja boli idući dan. Takođe, važno je znati koje vježbe nemaju nikakav učinak na mršavljenje, pa tako podizanje lakših utega nema ništa manji učinak od podizanja težih, dok neke dru-

ge vježbe nemaju nikakav uticaj na skidanje kilograma. Zato je dobro da se prije vježbanja posavjetujete sa stručnjakom koji će vam kazati koje su vježbe za vas najbolje, kako mijenjati način vježbanja i tako povećati njihovu djelotvornost.

4. Govor Najvjerojatnije postoji niz riječi koje izgovarate pogrešno ili ih upotrebljavate u pogrešnom kontekstu. Osim toga možda upotrebljavate neprimjerene riječi i poštapalice, ponekad su to čak i psovke, ili koristite neartikulisano ‘eeeeeeeeeeeee’. Nema nikakvog razloga ni da se pravite važni upotrebom bujice tuđica ili da se trudite oko retoričkog savršenstva. Bitno je da neku misao razumljivo izrazite od početka do kraja. Trudite se da govorite što prirodnije i nemojte previše isticati svoje ‘ja’, to ne ostavlja na okolinu dobar dojam.

5. Ishrana O pravilnoj ishrani postoji nebrojeno teorija i preporuka, ali je opšte poznato koje su vrste hrane nezdrave i debljaju. Pri tome se treba držati i manje poznatog pravila - nije bitno samo šta jedemo nego i kako jedemo. Ako jedemo brzo, a da pri tome hrani ne posvećujemo pažnju nego usput gledamo televiziju, zbunjujemo svoje tijelo u prepoznavanju osjećaja sitosti. Tako pojedemo više nego što bismo smjeli i zatim se čudimo višku kilograma.

6. Probava Dobra probava je zlata vrijedna i zato je jako važno da joj posvetimo ozbiljnu pažnju. Za obavljanje nužde najprimjereniji je čučeći položaj, a ne sjedenje na zahodskoj školjci. Ako vam se čučanje ne sviđa, barem se pobrinite za to da se prilikom pražnjenja crijeva ne napinjete.

7. Pranje ruku Većina ljudi to radi pogrešno.

Po definiciji pranje ruku znači ruke temeljno nasapunati i potom ispirati vodom najmanje 20 sekundi. Podjednako je važno i sušenje: papirnim ubrusom 15 sekundi ili 45 sekundi sušilom. Istraživanja su pokazala da su ubrusi djelotvorniji, kao i da je za higijenu dovoljna upotreba običnog, a ne protivbakterijskog sapuna.

8. Pranje veša U mašini za pranje veša često se naseli bakterija Ešerihija koli ili ostaci fekalija ako ne perete pravilno. Veš treba sortirati, ne smijete odjednom prati previše rublja, a i jako uprljani veš treba prethodno oprati ručno da uklonite ostatke hrane ili neke druge teže prljavštine.

9. Smeće Odvajanje smeća nije samo zakonska obaveza nego i pokazatelj političke korektnosti i moralne osviješćenosti. Budite svjesni da je barem polovina smeća koje dnevno odbacimo moguće reciklirati. Ako ne znate šta odložiti u koji kontejner malo se raspitajte.

10. Spavanje Sve više ljudi spava nepravilno, slabo ili premalo. To utiče na sposobnost pamćenja i učenja, slabi kreativnost, pruduktivnost i emocionalnu stabilnost, tvrde stručnjaci. Zato je dobro uložiti trud oko uspostavljanja redovnog ritma spavanja. Pri tome nije najbitnija količina sna, jer su te potrebe individualne, važno je da se probudimo odmorni i dobre volje. Tome pomaže veća fizička aktivnost, izbacivanje mobilnog telefona iz spavaće sobe, udoban krevet i meditacija za opuštanje prije spavanja.

11. Posao Iako se neki ljudi hvale da mogu istovremeno obavljati više poslova (tzv. multitasking), zapravo u brzom ritmu ili naizmjeničnom, nisu sasvim usredsređeni ni na je-

dan od tih poslova. Takav stil rada je iscrpljujući, jer je za zaista kvalitetan posao i mentalnu usredsređenost potrebno uzeti dovoljno odmora, pri čemu je spavanje na prvom mjestu. Tokom sna nam se izbistre misli, pa smo ponovno kreativni i djelotvorni.

12. Brijanje Bez obzira na pol, prije brijanja i depilacije kožu treba pripremiti pravim preparatima. Ako je moguće brijte se ili depilirajte uveče, jer je koža nakon toga vrlo osjetljiva, pa se do jutra može oporaviti. I nije istina da nakon brijanja i depilacije dlačice postaju jače.

13. Mamurluk Iako postoji niz lijekova pa tako i “lijekovi” za mamurluk, većina ljekara se slaže da nakon konzumiranja prekomjerne količine alkohola, s izuzetkom ozbiljnog alkoholizma koja traži rehidraciju, najbolje pomaže vrijeme.

14. Četkanje zuba Većina ljudi prebrzo pere zube.

Dakle, dva minuta ujutro i dva uveče, po mogućnosti i nakon jela, neko je ustaljeno pravilo. Ali, nemojte nikada prati zube neposredno nakon konzumiranja kisjelog pića ili hrane, jer na taj način kisjelina oštećuje zube. Pričekajte 30 minuta prije pranja zuba, ili ih samo isperite vodom.

15. Sjedenje Ako sjedite više sati na dan skraćujete život i povećavate rizik nastanka različitih bolesti posebno dijabetesa i bolesti srca i krvnih žila.

Povremena intenzivna fizička aktivnost ne može poništiti negativni učinak pretežno sjedilačkog životnog stila. Neki predlažu stajanje za pisaćim stolom, no to većini ljudi ne odgovara. Ako već ne možete izbjeći dugotrajna sjedenja, mislite na to da povremeno ustanete, prošetate, ili napravite nekoliko vježbi.

ŽENA 35

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

SUPERHRANA

Sve prednosti krastavca

N

JE

ZA DO K

li lice od sunca, stavite na bolna mjesta kriške krastavca. Osjetićete trenutno olakšanje.

Riješite se štetnih materija iz organizma Sva ta voda iz krastavca djeluje poput metle na sve nečistoće u organizmu. Redovna konzumacija krastavca će vas riješiti i kamenca u bubrezima.

Vitamini iz krastavca A, B i C vitamini iz krastavca će pojačati imunitet, dati vam ener-

giju i učiniti kožu sjajnom.

Mršavite uz pomoć krastavca S obzirom na to da je krastavac niskokalorična hrana, a već smo spomenuli da se većinom sastoji od vode, pomoći će vam pri dijeti. Umjesto štapića, grickajte krastavac.

Kontrolišite pritisak, dijabetes i holesterol krastavcem Sok krastavca sadrži hormon koji je potreban pankreasu za proizvodnju insulina. Istraživači su pronašli da spoj nazvan steroli u krastavcima može pomoći u smanjenju nivoa holesterola. Krastavci sadrže mnogo vlakana, kalijuma i magnezijuma.

Ove hranjive materije učinkovito djeluju na regulisanje krvnog pritiska. Zato je krastavac dobar za liječenje i visokog i niskog krvnog pritiska.

Spriječite mamurluk krastavcem Za kraj, mnogima bitna informacija – ako ste previše popili, prije spavanja pojedite par kriški krastavca. Sadrže dovoljno vitamina B elektrolite koji će nadoknaditi hranljive materije i ublažiti mamurluk i glavobolju. Takođe ćete spriječiti dehidrataciju uzrokovanu alkoholom. Ali, za to vam je potrebna ipak malo veća količina od par kriškica. (Ordinacija.hr)

NAUČNICI OTKRILI

TO RA

P I TA

Krastavci su rašireno i svima dobro poznato povrće. Krastavac je izuzetno zdrav, ali on je i jedna od namirnica koje mnogi ne vole da vide u svojim obrocima. Ako ste od onih koji ne vole krastavce, evo razloga zašto bi trebalo da promijenite mišljenje. Ako ste zaboravili ili vam se ne pije voda, pojedite krastavac jer je njegov glavni sastojak voda – 90 odsto!

Rashladite se krastavcem Ako na skijanju nijeste zaštiti-

Poštovani, Prije dvije godine sam imala tumor na grliću materice, terapija je bila radikalno zračenje – 24 preko kože i pet unutrašnjih.

Prije otprilike godinu dana javila mi se krv u stolici i dijagnoza je bila postradijacijski kolitis. Savjetovano mi je uzimanje Salifalk 500, ali ne i koliko dugo. Pošto je to hronično oboljenje, da li lijek treba uzimati duže i šta ne treba koristiti u ishrani. Moja doktorka radiolog je savjetovala samo izbacivanje svježeg voća jer može da mi napravi velike probleme. Unaprijed hvala.

Poštovana, Lijek Salofalk se inače koristi kod IBD (upalnih promjena debelog crijeva), a koliko dugo zavisi i od težine simptoma kao i od dužine trajanja simptoma. S obzirom na to da je prošlo godinu dana od pojave krvi u stolici trebalo bi razmotriti kolonoskopiju u opštoj anesteziji ili irigorafiju sa dvojnim kontrastom kako bi se vidjelo trenutno stanje debelog crijeva, pa prema tome se i odrediti u vezi sa th Salofalkom.

Nemojte koristiti “teško varljivu” hranu, jedite dosta vlakana, bez alkohola i bez prejedanja. (Lepota i zdravlje)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Bol je moguće brzo zaustaviti

NIJE ŠALA

Igrajte Tetris i mršavite Osobe koje žele da smršaju, mogu suzbiti želju za masnom hranom i grickalicama, tako što će igrati Tetris, tvrde psiholozi.

Naučnici kažu da samo tri minuta provedena u ovoj popularnoj igri mogu smanjiti želju za hranom.

To funkcioniše tako što je mozak korisnika ne stiže da vizualizuje grickalice, alkoholna pića ili cigarete, baveći se ovom “glavolomkom”, kažu stručnjaci Univerziteta u Plimutu. Istraživači su tražili od grupe volontera da ocijene koliko i kako im se javlja želja za hranom. Polovina učesnika zatim je igra-

la tetris u trajanju od tri minuta, a polovina čekala da se igra pokrene.

Oni koji su igrali Tetris, osjećali su 27 odsto slabiju želju za hranom, od onih koji su čekali.

Istraživanje koje je sprovela dr Džesika Skorka Braun uz profesore Džeki Endrejd i Džona Meja pokazalo je da igra može pomoći ljudima da brzo prevaziđu želju za cigaretama, alkoholom ili hranom.

Više od 170 miliona primjeraka Tetrisa prodato je širom svijeta od kako ga je Sovjetskom Savezu predstavio programer Aleksej Pajitnov. (dejli mejl)

SLATKO OBAVEZNO

Dijeta Marija Antoaneta Dijeta bazirana na režimu ishrane francuske kraljice, dozvoljava unos slatkiša, ali uz obavezan pravilan raspored hrane i laganu večeru. Kraljica Marija Antoaneta nije odolijevala raskošnim poslasticama, prepuštala se pravim gurmalucima i uživala u gastronomski specijalitetima kao što i dolikuje njenom statusu. Pa kako je onda moguće da je imala obim struka od svega 58 santimetara, zbog čega, kako se navodi u nekim istorijskim izvorima, nije bilo potrebno da nosi korsete ispod veoma uzanih haljina?

Naime, ispostavilo se da je tajna vitkog struka u pravilnom rasporedu obroka, gdje je za doručak obavezna određena količina po-

slastica, a za večeru se služi samo lagani obrok.

Režim ishrane francuske kraljice odražava takozvani “francuski paradoks”, gdje se jede kalorična hrana, a ipak se održava vitka linija, samim tim i izbjegavaju srčani problemi.

Doručak Marije Antoanete se sastojao od peciva sa kafom ili toplom čokoladom, za predjelo je jela paštete, ostrige i jastoga, a za ručak gulaš od zeca, lososa, školjke. Preko dana je užinala makarone sa sirom i povrće u pikantnom sosu.

Zato se prepustite kraljevskoj gozbi - sladak doručak, ručak po vašem izboru i lagana večera prije 20 časova, i nećete imati problema u održavanju vitke linije. (elle.rs)

PRAVILAN IZBOR NAMIRNICA

Šta jedu vitke žene

Istraživači su otkrili da svijetlo može biti korišćeno kako bi se stvorio ili prekinuo bol. Ovo su ujedno jako uzbudljive ali i zastrašujuće vijesti.

Studija objavljena u žurnalu “Nature Biotechnology” objašnjava kako su naučnici sa Stanforda slučajno otkrili kako da uklone bol dok su istraživali uticaj svijetla na pokrete mišića kod miševa.

Tim je ubacio proteine nazvane opsini u nerve miševa i onda čekao nekoliko nedjelja dok njihovi nervi nijesu bili osjetljivi na svijetlo kako bi otpočeli testove.

Tokom istraživanja, naučnici su shvatili da su različite vrste svijetla takođe uticale na neurone za prenos bola - pojedine “nijanse” svijetla su zaustavljale bol u potpunosti, dok su

ga druge povećavale.

“Ovo otkriće ima velike implikacije na velikom broju polja – od neuronauke do psihologije i moglo bi da pomogne milionima ljudi koji pate od hroničnog bola”, izjavio je Adam Kalrk Estes za Gizmodo.

Teško je zamisliti kakav će efekat ovo otkriće imati na modernu medicinu ili moderan rat kao i na studiranje optogenetike – polju koje je započeo Karl Diserot.

U prošlosti je Karl Diserot zajedno sa kolegama pisao o potencijalu optogenetike kada je u pitanju zaustavljanje gladi i liječenje bolesti mozga.

Optogenetika ne nudi samo olakšavanje bola. Prije svega nekoliko mjeseci naučnici su otkrili kako da kontrolišu glad uz pomoć terapije svijetlom. (gizmodo)

U knjizi “Pećinske žene se ne goje: Drevne tajne brzog slabljenja”, američki nutricionista Ester Blum, preporučuje način ishrane na bazi namirnica koje su naši preci mogli da iskopaju, uberu ili ulove, što uključuje voće, povrće i meso.

Ona tvrdi da meso podiže nivo dopamina i serotonina u tijelu, hormona važnih za osjećaj zadovoljstva i sreće. Serotonin je odgovoran za osjećaj smirenosti, sreće i kontrolu nagona.

Sve to vodi ka bržem i lakšem postizanju cilja, željenoj, savršenoj figuri.

Zgodne žene jedu meso, ali ne bilo kakvo, već od životinja koje su jele samo travu. Ono je bogato omega 3 masnim kiselinama i povoljno utiču na imunitet i fizičku kondiciju, a takođe sprečavaju aterosklerozu, infarkt, rak, bolesti bubrega i debelog crijeva. Ima ih u orasima, pistaćima i lješnicima, morskoj ribi, tunjevini, haringi, sardini.

Ove kisjeline prisutne su i u pasulju, grašku, sočivu, spana-

ću, kelju, algama. Među najbogatijim izvorima su hladno cijeđena ulja: maslinovo, laneno, od uljane repice, kojima možete da začinite salatu ili meso, ali ne koristite ih za prženje.

Svježa riba, meso, voće i povrće imaju manje kalorija od prerađene hrane, ističe dr Blum i dodaje da na ovaj način, u stvari, možete da jedete više. (novosti.rs)

36 ŽENA

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

IDEJE ZA PRIPREMU

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kolač bez brašna

SASTOJCI: veća glavica cr nog luka veća šargarepa 2 l pilećeg bujo na šaka tankih reza naca za supu peršunov list so, biber

Potaž od luka Luk isječen na rebarca i očišćenu i na tanke kolutove isječenu šargarepu spustite u bujon koji vri i na lakšoj vatri kuvajte desetak minuta. Procijedite, luk i šargarepu ispasirajte, vratite u bujon i kuvajte još desetak minuta. Po želji zakuvajte i rezance. Pred služenje pospite sjeckanim peršunom ili ukrasite brokolijem.

Desert

Sarme u sosu SASTOJCI:

glavica slatkog kupusa 400 g miješano g mljevenog mesa pola glavice cr nog luka čen bijelog luka 2 kašike prezle 1 jaje kašika brašna ulje aleva paprika biber, so kisjela pavlaka peršun

Odvojiti listove kupusa, isjeći srednju žilu i popariti ih vrelom vodom da omekšaju. Meso propržiti sa sjeckanim crnim lukom na ulju. Dodati prezle, alevu papriku, so, biber i jaje. Uvijati sarme, pa ih lagano spljoštiti da se mogu prepeći sa obje strane na tiganju da dobro porumene. Poređati ih u činiju. Propržiti brašno na malo ulja, skloniti sa vatre, dodati pavlaku, izgnječen bijeli luk i time preliti sarme. Po želji posuti sjeckanim peršunom.

Zagrijati rernu na 150 C, a tepsiju u kojoj ćete peći premažite lagano puterom, a sa strane pospite kakao prahom. Istopite čokoladu i maslac u mikrotalasnoj rerni, ili na pari dok ne postane glatka.

U drugoj posudi mutiti jaja, šećer, vanilu, so i 2 kašike vode. Mutiti mikserom dok smjesa ne postane pjenasta. Zatim smanjite brzinu miksera, i postepeno sipajte prethodno rastopljenu čokoladu.

Sipajte tijesto u već pripremljenu posudu i pecite 40 – 45 minuta, a zatim ostavite da se ohladi i prebacite kolač na tacnu. Pokrijte i držite u frižideru najmanje 6 sati prije služenja ili preko noći. Istopite čokoladu i maslac, uz miješanje dok ne postane skroz glatko.

SASTOJCI:

350 gr čokolade za kuvanje 170 gr putera 5 jaja 1 šolja kristal še ćera 1,5 kašičica ekst rakta vanile 1/4 kašičice soli 1/4 šolje nezasla đenog kakaoa u prah u Za preliv: 120 gr čokolade za kuvanje 40 gr putera

Zdrav doručak

Ako ste stalno u žurbi, nemate vremena da se posvetite doručku, evo nekoliko ideja za zdrav i ukusan jutarnji obrok koji se brzo sprema.

Predstavljamo nekoliko predloga za vaš doručak koji možete da jedete s nogu, a opet da unesete sve potrebne hranljive sastojke.

Puter od kikirikija Izbacite šećer i pojačajte unos proteina tako što ćete na krišku hljeba namazati 2 kašike putera od kikirikija. Na to možete posuti 1 kašiku suvog grožđa, susama ili kikirikija da biste dobili još više vlakana koji svoje nutritivne vrijednosti polako i postepeno dostavljaju organizmu. Ukoliko želite, možete napraviti i domaći puter od kikirikija.

Prazna krofna i čokoladno mlijeko Obična, prazna krofna je mnogo bolji izbor nego kupovni mafin.

Krofna na primjer ima 280 kalorija, dok pogačica od kukuruznog brašna ima 510 kalorija. Vlakna možete ubaciti u jutarnji obrok dodatkom šolje badema ili sušenog voća.

Umjesto kafe popijte čašu čokoladnog mlijeka sa niskim procentom

masti.

Pica na drugačiji način Mogli biste pojesti parče pice koja vam je ostala od sinoć, ali to nije baš poželjno. Umjesto toga, uzmite krišku bajatog hljeba, namažite 3 kašike sirnog namaza sa niskim sadržajem masti, i na to dodajte paradajz. Preko stavite maslinovo ulje, malo soli i bibera. To možete i blago zapeći.

Pahuljice Tanjir pahuljica bogatih vlaknima (oko 1.5 šolja) sa 200 ml mlijeka sa niskim sadržajem masti je skoro pa savršen doručak. Zamjena za mlijeko može da bude limunov sok, ili jogurt od vanile, a vlakna i vitamine možete povećati dodavajući 1/4 šolje oraha ili svježeg i sušenog voća.

Kuvano jaje Jedan od bogatijih izvora proteina je tvrdo kuvano jaje, ali ono nema dovoljno vlakana i ugljenih hidrata. Tako da vam savjetujemo da ga skuvate, a zatim ga ubacite u tortilju zajedno sa slaninom ili nemasnom šunkom. Ako želite, možete dodati i krišku sira.

SPECIJALITET

Paprike punjene mesom PREPORUKA

Slasne kalcone Osjetite ukus pice u malo drugačijem izdanju.

Sastojci: 8 gr suvog kvasca 1 kašičica šećera 150 ml tople vode 2 šolje brašna 2 kašičice soli dvije i po kašike maslinovog ulja 250 gr isjeckane šunke 200 gr isjeckanih šampinjona 100 gr kačkavalja, origano 1 umućeno jaje Priprema: Pomiješajte kvasac, šećer i toplu vodu, a zatim miješajte viljuškom dok se ne sjedini. poklopite plastičnom folijom i ostavite na toplom mjestu 5 minuta, ili dok se na površini ne formiraju mjehurići. Prosijati brašno i dodajte smjesu sa kvascem, kao i dvije kašike ulja i so. Mi-

ješati dok se ne formira tijesto. Dobijeno tijesto stavite na sto i mijesite dok ne postane glatko i elastično, a zatim ga stavite u blago pouljenu činiju i poklopite plastičnom folijom. Ostavite da odstoji na toplom mjestu 15 – 20 minuta, ili dok se ne udvostruči. Rernu na 220 stepeni, a pleh podmazati preostalim uljem.

Tijesto premijesiti, a zatim ga isjeći na 4 komada. Svaki komad mijesiti u loptu, a svaku loptu razvući na oko 24 cm u prečniku. Na polovinu dobijenog kruga rasporediti šunku, šampinjone, origano i kačkavalj, a ostavljati 2 cm od ivice. Ivice premazati vodom, a ostatak tijesta presaviti preko punjenja. Pritisnite ivice kako bi se zajedno zapekle.

Postavite kalcone na pripremljen pleh, a tijesto premazati jajetom.

Peći 10-15 min dok ne porumene.

Punjene paprike prelivene pikantnim sosom...

Sastojci: po 2 crvene i žute paprike 600 g miješanog mljevenog mesa pola šolje pirinča sjeckana glavica crnog luka 200 g kačkavalja jaje kašičica provansalskih začina so, biber Za sos: 2 crna luka kašika ulja 3 isjeckana paradajza 100 g kečapa 100 ml bijelog vina 300 ml supe 200 ml pavlake za kuvanje šećer 10 g gustina Priprema: Skinuti “poklopac” sa paprika.

Paprike oprati i očistiti. Pomiješati mljeveno meso, crni luk, rendani kačkavalj i jaje, pa začiniti začinskim biljkama, solju i biberom.

Paprike napuniti ovom smjesom i staviti u šerpu. Rernu zagrijati na 180 stepeni. Luk očistiti i isjeckati.

Ulje zagrijati u tiganju i izdinstati luk. Dodati paradajz i sve zajed-

no dinstati. Umiješati kečap, vino i supu, staviti da se kuva. Sos rasporediti oko paprika. Staviti poklopac na punjene paprike, oko 35 minuta kuvati. Poslije 25 mi-

nuta doliti slatku pavlaku. Paprike izvaditi iz sosa i staviti na tanjire. Sos začiniti solju, biberom i šećerom. Umiješati gustin i preliti sosom paprike.

37

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Prodajem novu kuću, 180m2, kod "Hemomonta" sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem renoviran dvosoban stan u Bloku V, plava zgrada, promijenjena fasada, VP, 68 kvadrata plus 10 kvadrata dvije zatvorene lođe, 68 hiljada. Tel.067/595-999 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

INekretnine

”Vektra”- Rimski Trg 44

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

VOZILA/AUTO DJELOVI

USLUGE

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban namješten stan (kablovska, parking), Ulica dalmatinska, preko puta Bloka V. Tel.069/542-026, 067/462-017 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/555-672 Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

I

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini "Bazara", Blok 5.

Tel.067/055-888

Izdajem jednoiposoban stan, 50 kvadrata, kod "Gintaša", prvi sprat, na duže. Tel.020/620037, 069/248-530

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu pored "Volija". Tel.069/493-776

Izdajem dvosoban namješten stan kod stadiona "Budućnosti". Povoljno. Tel.067/559-750

SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 PLACEVI Bar - Dobre Vode, prodajem placeve od 300m2 i 500m2 (livada) udaljene 6 km od centra sa predivnim pogledom na grad. Cijena 38€/m2.

Tel.068/317-210 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem reno tvingo u dobrom stanju. Godina proizvodnje 1998, bez ulaganja, povoljno. Tel.069/466-300 Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000 Kamion iveco daily 65C17hpt.

Sandučar sa MBB hidrauličnom rampom.

Nosivosti 3.500kg, rampa 800kg.

Godina 2005, 300ccm, 122kW TD, 160.000km.

Tel.069/085-000 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PONEDJELJAK, 24. 2. 2014.

MALI OGLASI

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3.

Najpovoljnije!

Tel.069/080-925

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

Radimo povoljno sve vrste rušenja i rezanja zidova, ploča, betonskih stubova, greda i keramike.

Bušenje rupa. Odvoz šuta po dogovoru.

Tel.069/813-462, 069/244-444

POSAO

Prodajem toplu vitrinu, kao novu, sa plehovima za peciva i vertikalnu rashladnu za piće i kolače. Povoljno. Tel.067/553-701

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Prodajem toplu čokoladu deluks kvaliteta za ugostiteljske objekte. Tel.067/655-554

LIČNO

Prodajem sadnice žive ograde, 1 komad 1 euro. Tel.067/801826

Momak, 30 godina, upoznao bi gospođu pedesetih godina sa sjevera radi prijatnog druženja.

Tel.067/487-976

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Tražim usamljenu damu curu koja želi diskretno druženje iz Herceg Novog.

Tel.069/740-885 SMS

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

KAMAGRA!

Preparati za potenciju

100% original

7 komada 15€ Dostava

068 55 44 40

RAZNO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 24. 2. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25.10.2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacijeobrateslužbizarezervacijenatel:9804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. PodgoricaBeč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50.

Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45.

Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00.

Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30.

Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. MoskvaPodgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10.

Tivat-Moskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50.

Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50.

Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40.

Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra.

Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično.

Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra.

Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00.

Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 08:20 09:00 09:45 10:45 11:30

Exkluziv/r Serija: Gorki život/r Tačno 9 Serija: Odbačena/r Serija: Neukrotivo srce/r Film: Mafijaš pod stresom/r 13:00 Tačno 1/r 14:15 Serija: Bez traga/r 15:00 Dama bez blama 15:30 Crtana serija: Musti 15:35 Crtana serija: Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Neukrotivo srce 17:05 Serija: Odbačena 18:00 Serija: Dva i po muškarca 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu- Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:20 Serija: Gorki život 21:10 Serija: Folk 22:00 Film: Guča 23:45 Serija: Bez traga

PRVA Exkluziv 18.30

06.30 09.30 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.05 14.00 14.10 15.30 16.00 16.55 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Viking Viki Serija: Mjesto zločina/r Vijesti Serija: Office/r Dnevnik 1 Serija: Sulejman Veličanstveni/r Radni dan Moja pravila, moja kuhinja Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni/r Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Mjesto zločina Vijesti

06:50 07:00 10:30 11:00 11:50 12:00 14:00 14:45 15:00 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 23:30 23:45 01:45

RTCG 1 Otvoreno 21.00

City kid’s Dobro jutro X patrola Paparazzo lov/r City Magazin in/r Serija: Sila/r City Serija: Simar City Serija: Nakuša Odavno posvađane – Vendi i Jelena Golubović Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Grand narod pita City Film: Paranormalna aktivnost Film: Izgubljeni u Sibiru

07:30 09:45 10:00 10:20 11:10 12:00 13:00 14:00 14:07 14:15 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:20 00:10 00:20

Boje jutra Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica/r Vijesti Extra lifestyle Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Mezimica Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Operativci Bez granica Extra lifestyle Film: Šesto čulo/r

Sport

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Informativa

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Business Exclusive Top Shop Italijanska kuhinja Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum U raljama života Film Forum 5 do 5/r U raljama života/r

PINK Serija: Oluja 18.30

VIJESTI Serija: Larin izbor 14.15

ATLAS 5 do 5, 16.55

07:00 10:30 10:45 11:45 12:15 12:50 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55

07:02 09:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 19:15 19:30 20:00 20:20 21:00 21:30 22:00

TV PREPORUKA GUČA Prva 22.00

Tinejdžerka Julijana, ćerka najvećeg bijelog trubača u zemlji – Sačma Trandafilovića, zaljubljena je u svog vršnjaka Romea, perspektivnog trubača iz ciganskog orkestra „Sandokanovi tigrovi“. Sačmo neće ni da čuje za njihovu ljubav.

Učiniće sve da ih razdvoji, jer ne želi nekog drugačije boje kože pored svoje ćerke. Ipak, pošto je i sam dobio nadimak po legendarnom Luju – Sačmu Armstrongu, o kome nikad nije razmišljao kao o nekom ko je crnac, primoran je da pred velikim rodbinskim skupom obeća da će svoju ćerku Julijanu pustiti za Cigana ako ga ovaj pobijedi na velikom Saboru trubača u Guči.

09.00 Strani dok. program: Marija Kiri/r 11.00 Zapis:Bokeške fešte/r 12.00 Vijesti 13.00 Boks-EL: Podgorica - Galanta (Slovačka)/r 15.00 Art magazin/r 15.30 Film 17.00 Serija: Zbogom drugovi 18.10 Crnogorske teme: Vukić Pulević, botaničar/r 18.55 Košarka ABA liga: Olimpija-Budućnost 21.00 Moja pravila, moja kuhinja/r 22.15 Serija: Zakon i red 23.00 Magazin LŠ/r 23.30 ZOI SOCI 2014: Naj moment

16:00 16:45 18:15 19:00 20:00 20:15 20:30 21:15 22:15 23:45

RTCG 2 Košarka: Olimpija-Budućnost 18.55

Uz jutarnju kafu – uživo Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Goleada – premijerno Zabava Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Žestoko Muzika + Crtani Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno Nindža Ratnici Istorija Ljubavnica - premijerno Gušteranje - premijerno Svijet sporta/r

777 Nindža Ratnici 20.30

20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

Svježi u dan Crtani filmovi Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Tragom prirode Kusto /r.

Dok.program Muzički program Anegdota iz života Crtani film- Mumijevi PG Raport Tragom prirode /r.

Info Ars Montenegrina Kapital / Aktuelnosti iz Ekonomije u regionu 22:30 Film: Blackjack 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Životinjske lakrdije 11.40

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Povratak otpisanih 10:05 Vesti RTS 10:10 Lov i ribolov 10:40 Eko karavan 11:10 Vesti RTS 11:15 Crkve brvnare u Srbiji 11:40 Velikani 11:50 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Stop sport 12:45 Mesto zločina: Njujork 13:29 Šou svih vremena 14:50 Gastronomad 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Greh njene majke 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Greh njene majke 21:00 Potraga 21:52 Hispanija 23:10 Dnevnik RTS 23:30 Kulturni dnevnik RTS 2 10:21 Knjiga utisaka 10:59 Klinika Vet 11:30 Kontekst 21 12:00 Gudači Svetog Đorđa i Robi Lakatoš 12:36 Emisija iz ekologije 13:05 Trezor 14:10 Školski program 14:26 Voleti muziku 14:55 Školski program 15:09 Sazvežđa i legende

15:24 Verski kalendar 15:33 Metropolis 16:00 SAT 16:45 Sve boje života 17:20 Raj 18:17 Tango muzike i slike: Zoran Simjanović 18:40 Svet zdravlja 19:10 Verski mozaik Srbije 20:00 Berlinale 2014 21:00 Raj 21:55 Naučni program 22:24 Život sa muzikom HRT 1 10:13 Samo dalje na istok 11:00 Što vas žulja? 11:46 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:22 TV kalendar12:35 Znaj da te volim 13:19 Glas domovine 13:44 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:22 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:41 Društvena mreža: Treća dob 15:21 Gabrijel 16:01 Gorski liječnik 16:48 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:19 Potrošački kod 18:51 Navrh jezika 18:56 Provodi i sprovodi 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 TV Bingo 20:28 Hrana kao lijek 20:58 Fokus 21:56 Mamutica (2008) 22:45 Dnevnik 23:05 Sport

DANAS U GRADU HRT 2 11:05 Uredite svoj životni prostor 11:30 Ideje za uređenje prostora 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Gastronomski užici s Alexom i Mattom 13:10 The Rival 14:40 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:10 Whistler 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Notica 17:15 Uredite svoj životni prostor 17:40 Ideje za uređenje prostora 18:05 Kuhajmo zajedno 18:10 Svaki dan dobar dan 18:50 Dr. Oz 19:30 TV vrtić 19:40 Čarobna ploča 20:00 Top Gear 21:05 Carstvo poroka 22:00 CSI: Miami HBO 11:35 Skubi Du! Maska Plavog sokola 12:50 Vaspitanje za početnike 13:15 Argo 15:15 Tost 16:50 Madagaskar 3: Najtraženiji u Evropi 18:20 Rubi Sparks 20:05 Pravi detektiv 21:05 Devojke 21:35 Idemo dalje 22:05 Midlton FOX LIFE 12:00 Ukrasi moj dom 12:28 Ukrasi moj dom 12:53 Upoznajte ruse 13:44 Projekat

“Modna pista” 14:37 Džejmi Oliver: Australijska kuhinja 15:31 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:38 Kugar Taun 17:02 Kugar Taun 17:25 Ponedeljkom ujutro 18:14 Očajne domaćice 19:05 Privatna praksa 19:58 Šapat duhova 20:53 Ludnica u Klivlendu 21:21 Ludnica u Klivlendu 21:49 Ne veruj komšinici iz stana 23 FOX CRIME 12:00 Ubrzana istraga 12:55 Nesavršeni zločin 13:50 Medijum 14:40 Četiri žene i sahrana 15:35 Bostonski advokati 16:25 Red i zakon 17:10 Mornarički istražitelji 18:00 Kraljevi bekstva 18:55 Nesavršeni zločin 20:00 Ubrzana istraga 20:55 Medijum 21:50 Zločinački umovi 22:50 Mornarički istražitelji ARENA SPORT 11:00 Lazio - Sassuolo 13:00 Napredak - Jagodina 15:00 Arsenal - Sunderland 18:00 Magazin 18:30 Magazin 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled italijanske lige 20:00 U obruču 21:00 Crvena Zvezda Partizan 23:00 Jelen pregled kola

BIOSKOP CINEPLEXX

Ćurke na slobodi 3D 16:00; 18:00; Legenda o Herkulu 3D 18:15; 20:30; 22:30; Operacija: Čuvari nasljeđa 19:30; 22:00; Vampirska akademija 17:30; Zimska priča 20:00; 22:15; Američka prevara 21:00; Lego film 3D 15:15; 16:15; Montevideo, vidimo se! 15:30; 17:15; 18:30; 20:15; 21:30; Vuk sa Vol strita 17:45.

CNP

Žene koje čiste 20.00